Professional Documents
Culture Documents
1.
UVOD.........................................................................................................................................2
2.
2.3. ITARICE.....................................................................................................................................11
2.4. GLJIVE.........................................................................................................................................12
2.5. SREDSTVA ZA UIVANJE.........................................................................................................13
3. ZAKLJUAK..............................................................................................................................14
4. LITERATURA
1. UVOD
Namirnice biljnog porijekla odlikuju se velikim sadrajem ugljenih hidrata, mineralnih materija i
vitamina. Jedino ove namirnice sadre sirovu celulozu. Veliki broj namirnica ove grupe u svjeem
stanju su jedini izvor vitamina C, a neke od njih i vitamina K. Sadre i znaajne koliine proteina,
ali koji su po hranljivoj vrijednosti djelimino nepotpuni. itarice i kromir sadre znatne koliine
skroba. Svjee voe i povre sadre smjesu glukoze i fruktoze. itarice, voe i povre sadre i
vitamine grupe B, vitamin D i E. Takoe sadre i znatne koliine kalijuma, kalcijuma, magnezijuma
i neto mikroelemenata.
Sve namirnice biljnog porijekla je mogue podijeliti na sljedee:
Voe,
Povre,
itarice, te
Sredstva za uivanje (kafa, aj, kakao)
ema br. 1.: Klasifikacija namirnnica biljnog porijekla
KLASIFIKACIJA
NAMIRNICA BILJNOG
PORIJEKLA
VOE
POVRE
ITARICE
SREDSTVA ZA
UIVANJE
2.1. VOE
Pod vom s u komrcijalnom i thnolokom smislu podrazumijvaju sazrli i za trit
priprmljni plodovi voarskih i pojdinih povrtarskih kultura. Plod biljk u um smislu j
sjmnka koja j sposobna da proklija. Mutim, u privatnom i komrcijalnom smislu plod s
naziva proizvod biljk koj j upotrbljava za jlo ili za prradu. Prma klimatskim oblastima
u kojima uspijvaju, sv vrst voa s mogu razvrstati u dvij grup, i to:
Kontinntalno i
Juno vo.
Ova podjla nij sasvim podsna, jr mnog vrst kontinntalnog voa uspijvaju i gaj s u
oblastima sa mditranskom klimom. Zbog toga j data loginija podjla koja s odnosi na oblik i
grau ploda, biolok karaktristik i mjsto uzgajanja:
I grupa jabuasto vo;
II grupa kotiavo vo;
III grupa jzgrasto vo;
IV grupa jagodasto bobiasto vo; te
V grupa juno vo.
Vliki prhrambni znaaj voa proizilazi iz njgovog sastava, jr vo ima vliku hranljivu
i bioloku vrijednost. ri koj vo sadri u obliku vodnog rastvora, pord snzacij slatkog
ukusa, voma su lako svarljivi i daju odrnu koliinu nrgij organizmu. Vitamini, posbno
vitamini C i drugi vitamini, rastvorni u vodi nalaz s u svjm vou.
2.2. POVRE
Svjim povrm nazivaju s plodovi i drugi dijlovi povrtarskih kultura koj s
upotrbljavaju za ishranu u svjm stanju ili slu za priprmu jla i za prradu. Svj
povr j izvanrdno vaan prhrambni proizvod, koji organizmu obzbjuj n samo
potrbnu nrgiju, uz drugu hranu, v i bioloki znaajn i nophodn sastojk za pravilan rad,
razvoj, zdravlj i radnu sposobnost organizma.
Povr j vaan prhrambni proizvod i zbog toga to j lako svarljivo i podsti lunj
sokova za varnj, a ima i nka druga spcifina svojstva i djluj na rad crijva i uopt organa
za varnj i bolj korinj unijte hran. Prma karaktru dijla biljk koja s koristi za jlo i koji
prdstavlja plod u komrcijalno-thnolokom smislu, povr s obino dijli na pt grupa:
I grupa glaviasto, listnato i cvjtno povr (kupus, klj, rtan, kinski kupus,
karfiol, klraba, spana, zln salat, blitva, loboda, pitomo zlj);
II grupa korjnasto, krtolasto povr i lukovic (krompir, cvkla, argarpa,
rotkva, crni i bijli luk, praziluk, rotkvica, clr, prun, patrnak, rn);
III grupa zln mahunark lguminoz (graak, boranija, pasulj, bob i bamija);
IV grupa plodasto povr - paradajz, plavi paradajz, paprika, krastavac, tikvic,
tikv i bundv);
V grupa vigodinje povr (pargla, artooka, stragon).
Rotkvica j povr iji s korijn koristi za ishranu u svjm stanju. To j voma cijnjno
povr koj rano prispijva, spcifinog j ukusa, bogato vitaminima i minralnim solima. Boja
korijna j crvna, crvno-bijla i bijla. Najcjnjniji su vrsti korjnovi bz upljina bijl boj.
Cvkla j biljka od koj s za ishranu koristi korijn koji j loptastog, poluloptastog ili konusnog
oblika, mrkocrvn boj. Mso mu j tamnocrvn ili narandast boj i sono j. Cvkla j
najkvalittnija kada j vliine pomorand, a msnati dio bz bijlih pruga (prstnova), vrstih
cluloznih vlakana i ravi.
Krompir j jdna od najrasprostranjnijih vrsta povra i za ishranu s korist krtol bogat
hranljivim sastojcima. To j znaajna vrsta povra n samo zbog hranljiv, v i zbog kulinarsk
vrijdnosti. Mo s priprmiti na razliit nain (kuvati, pi, priti i slino) i slui kao
komponnta jla ili kao glavno jlo. U zavisnosti od sort, krtol mogu biti razliit vliin,
loptastog, jajastog li kiflastog oblika. Boja pokoic mo biti ljubiasta, ruiasta ili ukasta, a
mso bijlo, ruiasto ili ukasto. Na tritu s najvi cijni krompir sa glatkom pokoicom
ruiast boj, bijlog ili ruiastog msa, ovalnog oblika i srdnj vliin, dok s potpuno n
skuva.
Crni luk ima vliki znaaj u ishrani, gd s koristi u svjm stanju kao salata, kao komponnta
jla i kao zain u raznim jlima. Spcifian ukus i miris luka otiu od trinih ulja koja
imaju fitoncidno djstvo. Glavic crnog luka sastoj s od vlikog broja sonih msnatih
listova i spoljanjih listova koji imaju koastu strukturu. Prij ngo to s glavica luka stavi u
supu trba j prsji na pola i malo ispi obj polovin (samo sa jdn stran) u tiganju
bz masno. Ovo poma da s u supi sauvaju aromatin matrij luka koj isparavaju za
vrijm kuvanja.
Bijli luk, odnosno njgova glavica izrana j od nova koji su spolja obavijni zajdnikom
ljuskom. Zbog spcifinog ukusa i mirisa, koristi s samo kao zain u ishrani. Voma jak ukus i
miris potiu od trinih ulja koja imaju baktricidno djstvo.
Praziluk s koristi u svjm stanju za priprmanj jla. To j dvogodinja biljka koja u
prvoj godini obrazuj lano stablo koj s koristi u ishrani. Dugi i pljosnati, u donjm dijlu
zadbljali listovi musobno s pokrivaju i grad izdunu lukovicu cilindrinog oblika. Lano
stablo praziluka j msnato i sono, karaktristinog ukusa i mirisa.
kolocintina, koji nastaj usljd npraviln agrothnik i nij sortna osobina. Krastavac j vrsta
povra koja sadri najvi vod i ima najmanju nrgtsku vrijdnost. Ako s u supu prvo stav
kisli krastavac, zbog sadraja kislin, krompir ostati tvrd.
Tikvic, bundv i tikv su vrst povra mal nrgtsk, ali vlik biolok vrijdnosti.
Imaju laku svarljivost zbog manj koliin cluloz i proruuju s djci, bolsnicima i
rkonvalsnicima (samo u trmiki obranom stanju).
Bundva ima voma krupn plodov tin do 50kg, loptastog ili pogaastog obika, glatk ili
rbrast povrin, sa pokoicom siv ili bjliast boj. Mso ploda j narandastout boj,
njno j i ukusno. Prilikom trmik obrad dolazi do razgradnj skroba i dobija s sladak
ukus.
Lubnici dinj s korist za ishranu zbog prijatnog ukusa i arom i to samo u svjm stanju.
Plodovi su razliiti u pogldu vliin, oblika, ukusa, arom, konzistncij i boj msa. Voma su
cijnjn zbog osvjavajug ukusa. Sadr do 6% ra (kod dinj 6%, a kod lubnic 4%), koji
varira u zavisnosti od sort, uslova proizvodnj i zrlosti. Sadr frmnt koji potpomau
razlaganj bjlanvina pri varnju hran u organizmu.
2.3. ITARICE
Pod itaricama s podrazumijvaju zrnasti plodovi pnic, rai, jma, ovasa, kukuruza, sirka,
prosa i hljd. Osim hljd, sv itarc botaniki pripadaju familij trava(gramina). itaric imaju
vliki znaaj u ishrani ka jftin izbor ugljnih hidrata, protina i drugih hranljivi matrija, tako da
su prisutn u svakodnvnom obroku vi od 50% u odnosu na ostal izvor hran. Nij do sada
tano utvrno gdj j ovjk najprij poo da gaji itaric, jr u svom prvobitnom razvoju ovjk
j poo da obrauj zmlju i uzgaja itaric koj su mu olakal ivot, jr su s zrna mogla lako
uvati tokom cijl godin, a i prinos im j bio najvi u odnosu na drug kultur (biljk).
Sv itaric momo sistmatizovati u dvij grup, i to primarn i skundarn. Primarn
itaric su pnica i pirina i korist s svakodnvno u ishrani. Primarn itaric su pnica i
pirina i korist s svakodnvno u ishrani. Naim, polovina ovjanstva svakodnvno koristi
pnicu, a druga polovina pirina. Ostal itaric su sekundarn (kukuruz, ovas, ra, jam, proso
i hljda), koj s, tako, korist za ishranu uz primarn itaric, ali slu i kao industrijsk biljke.
itaric s korist u mlinsko-pkarskoj, konditorskoj industriji i za proizvodnju alkoholnih pia.
Brano s dobija ako s zrno itarica izmrvi ili samlj, a zatim prosij. Brano j prah bjliast
boj, to zavisi od vrsta zrna itarica koj su samljvn, a i od iskorinja zrna itarica prilikom
mljevnja. Osim pninog brana, poznato j jo raano, kukuruzno, ovsno, jmno, pirinano
10
brano itd. Sv vrst brana s musobno razlikuju po svoim fizikim i hmijskim osobinama,
pa zato s tijsto umjno od razliitog brana tokom priprm, mjanja, narastanja i pnja
razliito ponaa. Pnicase dijli na dva osnovna tipa: mrkantilna ili obina komrcijalna pnica
i sjmnska pnica. Osnovna namjna pnic j za proizvodnju brana koj slui za proizvodnju
hljba, poslastica, kksa i drugih proizvoda. Kvalitt brana zavisi od kvalitta pnic i
naina mljvnja
Hljb j namirnica proizvdna pnjm tijsta umjanog od brana, soli i vod, uz
dodatak sredstava za dizanj tijsta. Pri proizvodnji hlba mogu s koristiti i nk drug sirovin
koj mu daju karaktristina svojstva. Hljb s svakodnvno koristi u ishrani i u odnosu na drug
namirnic mo s svakodnvno koristiti u ishrani, a da n dosadi.
Pciva su proizvodi slini hljbu, samo su komadi tin ispod 300 grama. Proizvod s
uglavnom od pninog brana raznih tipova, a umanjoj mjri i od raanog brana. Osnovni tipovi
obinog pciva su:bijlo pnino pcivo, polubijlo pnino pcivo, mjano pcivo i raano
pcivo.
Tjstnin su npni, odnosno osuni proizvodi od tijsta. Proizvod s od brana i
vod, soli i dodataka, bz srdstava za dizanj tijsta. Brano za izradu tjstnina j drug
granulacij, sa vlikom koliinom nlastinog itnog lijpka od tvrd pnic.
2.4. GLJIVE
Gljiv su prostij vrst ivih organizama koj rastu na raspadnutim organskim matrijama i za
njihov razvoj nij potrbna svjtlost, jr nmaju hlorofila. Gljiv s mogu nai po umama,
ispod drva, gdj ima opalog lia i trulih stabala, po livadama i pinama. Mutim,
pojdin vrst gljiva s mogu kultivisati i vjtaki proizvoditi na hranljivom kompotu u posbnim
uslovima (tmpratur i vlanosti vazduha). Gljiv s sastoj iz stabla, drk i ira (klobuka)
samo djlimino, i to kod pojdinih vrsta gljiva dok su sasvim mlad. Gljiv s posbno cijn u
ishrani kao dobar izvor protina i zbog voma prijatnih organilptikih svojstava, zbog ga ih
nazivaju umsko mso. Postoj razliit vrst gljiva, i to rudnjaa, bukovaa, vrganj, lisiarka,
bragva, rujnica, smrak, trifl.
11
12
aj - za pravljnj napitka od aja korist s osuni listovi i pupoljci grama biljk ajvac.
Biljka uspijva u prdjlima tropsk i suptropsk klim na nadmorskoj visini od prko 600
mtara. Biljka ajvac j porijklom iz Indij (pokrajina Asam), odakl j prnijta u Kinu,
Japan, Gruziju, Azrbjdan, Indonziju, ri Lanku i Junu Afriku. Danas s aj najvi
proizvodi u Indiji, ri Lanki i Kini. Brba s vri 3-4 puta godinj, kada na gramu porastu mladi
izdanci sa nnim listiima i pupoljcima. Prvom brbom dobij s najbolji kvalitt aja.
Kakao - za priprmanj kakao napitka koristi s kakao prah koji s dobija mljvnjm isprnih,
grubo samljvnih i prsovanih sjmnki ploda biljk kakavac. Biljka kakavac j tropsko drvo koj
s danas preteno gaji u Africi, Junoj Amrici i Indonziji. Postojbina ov biljk j Juna Amrika,
odakl j prnijta u drug krajv sa tropskom klimom. Plod biljk kakavac j u obliku manj
dinj, tin do 500 g i u njmus nalazi 50-60 sjmnki poredanih slino zrnima u klipu kukuruza.
Iz zrlihplodova vad s sjmnk (zrna) oblika badma, crvnkastomrk boj i sakaraktristinim
uzdunim prugama. On s poslij brb ostavljaju da se frmntiu pod djstvom nzima, kvasca i
baktrija, pri mu dolazi dopromjna. Ljuska s lako odvaja od jzgra.
3. ZAKLJUAK
Cilj ovog seminarskog rada je bio da ukaemo na karakteristike namirnica biljnog porijekla, te da
izvrimo njihovu klasifikaciju. Dakle, tokom izrade ovog rada navedene su i detaljno objanjenje
vrste namirnica biljnog porijekla.
Namirnice biljnog porijekla odlikuju se velikim sadrajem ugljenih hidrata, mineralnih materija i
vitamina. Jedino ove namirnice sadre sirovu celulozu. Veliki broj namirnica ove grupe u svjeem
stanju su jedini izvor vitamina C, a neke od njih i vitamina K. Sve namirnice biljnog porijekla je
mogue podijeliti na sljedee: voe, povre, itarice, te sredstva za uivanje (kafa, aj, kakao).
13
10. LITERATURA
1. eki T., Tehnologija ivotnih namirnica, Visoka poslovna kola strukovnih studija,
Leskovac, 2009.
2. www.cps.org.rs
3. www.hemijskaskola.com.ba
4. www.tehnologijahrane.com
5. www.trcanje.rs
14