SREDNJA ELEKTROTEHNIKA KOLA RUERA BOKOVIA

MOSTAR

MATURALNI RAD

TOPOLOGIJA MREA

Uenik: Jure Lebo

Mostar, oujak 2015.

Sadraj
1.

Uvod................................................................................................................. 3

2.

Terminologija raunalnih mrea.......................................................................4

3.

Podjela raunalnih mrea................................................................................. 5

4.

3.1.

Podjela raunalnih mrea prema tehnologiji prijenosa...............................5

3.2.

Podjela raunalnih mrea prema veliini....................................................6

3.2.1.

LAN...................................................................................................... 6

3.2.2.

MAN..................................................................................................... 6

3.2.3.

WAN..................................................................................................... 6

3.2.4.

Internet................................................................................................ 6

Topologija mrea.............................................................................................. 7
4.1.

Topologija magistrale ili sabirnika topologija............................................8

4.2.

Topologija prstena.................................................................................... 10

4.3.

Topologija zvijezde................................................................................... 12

4.4.

Topologija mree ili isprepletena topologija.............................................14

4.5.

Topologija stabla...................................................................................... 15

5.

Zakljuak........................................................................................................ 17

6.

Literatura....................................................................................................... 18

1. Uvod
Pojam topologija odnosi se na nain povezivanja raunara i ostalih ureaja u mrei.
Vrsta kabla koju koriste ureaji u mrei odreuje njenu topologiju. Pri realizaciji
mree ne moete koristiti odreenu vrstu kabla za bilo koju topologiju. Za svaku vrstu
kabla postoji odgovarajua topologija. Tri osnovne topologije lokalnih mrea su:
magistrala, zvijezda i prsten. Meutim, u nastavku e biti objanjeno pet topologija
ukljuujui i ove tri spomenute, a to su: magistrala, prsten, zvijezda, mrea i stablo.
Pored navedenih postoje i beina topologija, kombinirano zvijezde i magistrale itd.
Takoer, potrebno je naglasiti da postoji mnotvo mrenih tehnologija kojima se
realizuju navedeni tipovi mrenih topologija. Jedna od najee koritenih tehnologija
poznata je pod nazivom Ethernet. Ova tehnologija realizira topologije tipa magistrala
ili sabirnica (engl. bus) pri manjim brzinama prenosa i zvijezde (engl. star) pri veim
brzinama prenosa, a omoguava brzine prenosa od 10 do 100 miliona bita u sekundi.

2. Terminologija raunalnih mrea

Prije uspostavljanja lokalne mree potrebno je upoznati se sa osnovnim pojmovima
vezani uz raunalne mree, kako bi se prilikom same implementacije mrea optimalno
konfigurirala, to u daljnjem radu olakava uporabu same mree. Takoer, ispravno
osmiljena i uspostavljena lokalna mrea olakava administriranje, odravanje i
proirenje mree.
Raunalna mrea je skupina dva ili vie meusobno povezanih raunala koji dijele
neke resurse (podatke, sklopovlje, programe...). Raunala se smatraju povezanima ako
mogu razmjenjivati informacije. Raunalna mrea u irem smislu sadri i ostale
vorove kao to su prospojnik ili usmjernik. vorovi raunalne mree u meusobnoj
komunikaciji koriste komunikacijske protokole.
Svrha povezivanja raunala, kako je ve reeno, je dijeljenje podataka i ureaja
kojima se moe pristupiti putem mree (printer, skener, ploter,) ili stvaranje
distribuirane obrade podataka. Razvojem i irokom primjenom osobnih raunala,
javila se mogunost kreiranja velike koliine programa i multimedijalnog sadraja
(teksta, grafike, zvunog i video sadraja) koje je bilo poeljno dijeliti sa drugim
korisnicima raunala.
Povezivanjem raunala u mreu, putem medija kojim su raunala povezana (bakreni
vodi, optiko vlakno, beini prijenos), u kraem vremenskom periodu mogue je
prenijeti veu koliinu podataka.

3. Podjela raunalnih mrea

Mrea raunala se moe definirati kao skup samostalnih raunala koja mogu
meusobno komunicirati tako da razmjenjuju poruke preko nekog medija za prijenos
podataka. Mree raunala se dijele prema tehnologiji prijenosa, veliini i topologiji.

3.1. Podjela raunalnih mrea prema tehnologiji

prijenosa
Prema tehnologiji prijenosa moemo razlikovati dva tipa mrea:
a) Difuzijske mree (eng. Broadcast network)
b) Mree od toke do toke (eng. Point-to-point network)
Kod difuzijskih mrea postoji jedan komunikacijski kanal kojeg dijele svi ureaji na
mrei. U paketu koji se alje mreom postoji adresno polje koje odreuje kojem
ureaju je paket namijenjen.
Kod mrea od toke do toke par vorova je povezan linijom. Podaci od izvora ka
odreditu putuju preko vie meuvorova. Kod vorova koji nisu susjedni veza se
uspostavlja:
-

Prospajanjem linija pri emu se uspostavlja kanal te svi podaci putuju istim

putem
Prospajanjem poruka/paketa pri emu, ukoliko se radi o prospajanju poruka
cijela poruka se alje od vora do vora dok ne doe do korisnika, dok se
kod prospajanja paketa poruka dijeli na manje dijelove (pakete) nakon ega
dotini paketi mogu putovati razliitim putovima kroz mreu.

Dva najee spominjana slojevita modela raunalnih mrea su OSI Reference

(preporuen) model te tzv. TCP/IP ili IP grupa protokola. Dok je OSI model 7-slojni,
TCP/IP je 4-slojni model, te je jednoznano preklapanje nemogue. Stoga se razliiti
protokoli i arhitekture raunalnih mrea esto referenciraju na jedan od ta dva modela,
odnosno nalaze svoje mjesto na nekom od slojeva navedenih modela.

3.2. Podjela raunalnih mrea prema veliini

Prema veliini raunalne mree se mogu podijeliti u 4 osnovne kategorije: lokalne

mree (LAN), gradske mree (MAN), rasprostranjene (globalne) mree (WAN) i
Internet.
3.2.1.LAN

Lokalna mrea (eng. LAN Local Area Network) predstavlja komunikacijsku mreu
koja omoguava meusobno povezivanje razliitih krajnjih ureaja unutar
ogranienog podruja, te im omoguava razmjenu informacija i dijeljenje resursa.
Lokalna mrea najee se nalazi instalirana unutar jedne zgrade ili unutar skupine
zgrada na ogranienom podruju, te otuda i nosi naziv lokalna. Broj ureaja koji se
mogu povezati u lokalnu mreu je ogranien (uslijed raznih fizikalnih ogranienja
tehnologija koje se koriste), no on se ipak kree od nekoliko desetaka do nekoliko
stotina ureaja u jednoj lokalnoj mrei. Budui da se lokalne mree formiraju na
manjem prostoru mogue je ostvariti dosta velike brzine prijenosa podataka.
3.2.2.MAN

Gradska mrea (eng. MAN - Metropolitan Area Network) je mrea koja se po veliini
smjeta izmeu lokalnih i rasprostranjenih mrea. Veliinom ova mrea pokriva jedan
grad i prigradska podruja ovisno o veliini grada.
3.2.3.WAN

Rasprostranjena (globalna) mrea (eng. WAN - Wide Area Network) sastoji se od vie
povezanih LAN mrea rasprostranjenih na irem geografskom podruju (npr. Od
nekoliko gradova), a koristi veze tipine za rasprostranjene mree unajmljene
telefonske vodove, satelitsku tehnologiju, itd. Brzina prijenosa podataka je bitno
manja nego kod lokalnih mrea, a u arhitekturu mree su ukljueni posebni
komunikacijski ureaji, preklopnici koji slue za prikljuivanje raunala, povezivanje
udaljenih dijelova mree i prijenos podataka.
3.2.4.Internet

Internet sainjava skup raznorodnih mrea (LAN ili WAN) meusobno povezanih
tako da djeluju kao jedinstvena mrea. Povezivanje se ostvaruje koritenjem posebnih
komunikacijskih ureaja - usmjernika (eng. router). Svaki usmjernik je istovremeno
vor u dvije mree, a njegova zadaa je prebacivanje podataka iz jedne mree u drugu,
njihovo konvertiranje iz jednog formata u drugi, te usmjeravanje podataka prema
odreditu.

4. Topologija mrea
Najjednostavnija ideja koja se javlja za povezivanje raunala svodi se na
uspostavljanje zasebne veze (ice) izmeu svakog para raunala. Iako ovakvo rjeenje
ima odreenih prednosti gotovo nikad se ne primjenjuje u praksi.
Kako izravno povezivanje raunala ne dolazi u obzir, posljednjih 40-tak godina
razvijale su se tzv. LAN tehnologije. Sve su one zasnovane na nekoj vrsti zajednikog
(dijeljenog) komunikacijskog medija. Svaka LAN tehnologija uspostavlja odreenu
strukturu meusobne povezanosti dijelova opreme, tj. topologiju.
Topologija je u odreenoj mjeri povezana sa vrstom kablova koji se koriste i
predstavlja odreeni model. Uglavnom, to su optiki ili bakarni kablovi, a meu
bakarnima koaksijalni ili kablovi sa upredenim paricama. Takoer, topologija je
povezana i sa mrenom arhitekturom. U mnogim sluajevima mree su hibrid
razliitih topologija.1
Struktura meusobne povezanosti dijelova opreme (linija, vorova, itd.) rezultira sa
nekoliko osnovnih topologija koje se zatim mogu kombinirati kako bi se formirale
kompleksnije topologije (hibridne topologije). Odabrana topologija mora osigurati
veliku brzinu komuniciranja, treba u to veoj mjeri biti skalabilna te razmjerno jeftina.
U nastavku e biti opisani principi funkcioniranja najuobiajenijih topologija te
navedene njihove prednosti i mane.
Najpoznatije topologijske mree su:
1.
2.
3.
4.
5.

Topologija magistrale ili sabirnika topologija

Topologija prstena
Topologija zvijezde
Topologija mree ili isprepletena topologija
Topologija stabla

4.1. Topologija magistrale ili sabirnika topologija

Magistrala ili sabirnica je glavni vod koji predstavlja kimu mree i du koga su
povezana raunala u odreenim razmacima. Magistrala je jedinstveni komunikacijski
kanal kojim se obavlja saobraaj i zajedniki je svim vorovima. Ova topologija se
1 http://sr.wikipedia.org/wiki/Mre%C5%BEne_topologije
7

smatra pasivnom jer raunala povezana na magistralu samo oslukuju to se dogaa na

njoj.
Kada se u mrei primjeni topologija magistrale, raunari i ostali ureaji povezani su u
jednu liniju, svako sa svojim susjedima. Ova konfiguracija se naziva "daisy chain". Da
bi svi signali koje generira sistem stigli na svoje odredite, prenose se magistralom u
oba smjera ka svim ostalim sistemima. Topologija magistrale uvijek ima dva otvorena
kraja.
Oba kraja magistrale moraju se zatvoriti otpornicima da bi se izbjegla reeksija
signala u suprotnom smjeru koja izaziva interferenciju s novim signalima koji se
prenose. Nepostojanje zavretaka na jednom ili na oba kraja magistrale onemoguava
ispravan rad mree.
Topologija magistrale postoji u dva oblika:
Debeli Ethernet gdje mree koriste jedan dugaak koaksijalni kabel. Umreeni raunari
su povezani na taj kabel pomou manjih, pojedinanih kratkih kablova, koji se zovu
interface prikljunih jedinica (engl. Attachment Unit Interface, AUI, poznati i pod
nazivom kablovi primopredajnika).
Tanki Ethernet tu se koriste tanji koaksijalni kablovi, isjeeni na komade razliitih
duina. Svaki komad kabla povezuje raunar sa susjedni raunarom.
Svaki raunar u mrei ima primopredajnik koji je zaduen i za prijem i za predaju
podataka na mreni kabl. Izuzev debelog Etherneta, kod ostalih standarda fizikog
sloja za Ethernet, primopredajnici su ugraeni u mrenu karticu. Debeli Ethernet je
jedini oblik Ethernet mrea koji koristi interface razliit od mrenih kartica. U
njegovom sluaju, primopredajnici se na koaksijalni kabl povezuju pomou
vampirskog prikljuka. Primopredajnik se povezuje na mrenu karticu raunara
pomou AUI kabla.

Prednosti ove topologije su sljedee:

Jednostavnost implementacije i proirenja;

Potreba za manjom koliinom kabela od zvjezdaste topologije;

Podobnost za privremene ili male mree koje ne potrebuju velike brzine (brzo
postavljanje);
8

Troak implementacije je nii nego kod drugih topologija;

Jednostavnost upravljanja.
S druge strane mane dotine topologije se oituju u
sljedeem:

Maksimalna duljina sabirnikog kabela je ograniena, to ograniuje i maksimalan broj

raunala koja se mogu spojiti;

U sluaju oteenja glavnog kabela cijela mrea postaje nefunkcionalna;

Trokovi odravanja mogu biti vii na dulji period;

Performanse mree dodavanjem raunala ili poveanjem mrenog prometa opadaju;

Na krajeve kabela koji ini sabirnicu mree treba postaviti tzv. terminatore;

U sluaju pada mree vrlo je teko identificirati mjesto problema;

Nije namijenjena za uporabu kao jedinstveno rjeenje u zgradama.

Ovaj tip topologije najee je bio koriten u neto starijim raunalnim mreama
temeljenim na koaksijalnom kabelu.

Slika 1. Topologija magistrale

4.2. Topologija prstena

Topologija u kojoj su raunala povezana provodnicima jedan za drugim, i ine fiziki
krug naziva se topologija prstena. Informacije putuju provodnicima u jednom smjeru.
9

Raunala na mrei reemitiraju pakete, odnosno primaju pakete, a zatim ih alju

sljedeem raunalu u mrei.2
Topologija prstena slii na topologiju magistrale po tome to je svako raunalo
povezano sa susjednim. Meutim, umjesto da postoje dva kraja sa zavrecima, krajevi
su spojeni i ine prsten. Zbog ove veze, signali putuju od jednog raunala do slijedeeg,
ukrug, vraajui se do poetne toke.
U veini sluajeva, topologija prstena je isto logika, a ne fizika
konstrukcija, jer se u topologiji prstena kablovi povezuju na razvodnik i u stvari imaju
oblik zvijezde. U zvjezdastoj topologiji moe se koristiti vie vrsta kablova. FDDI
mree mogu koristiti topologiju zvijezde sa optikim kablom, dok token ring mree
koriste kablove sa upredenim paricama.
Token ring mree koriste posebnu vrstu razvodnika, koja se zove pristupna jedinica za
vie stanica (engl. Multistation Access Unit, MAU). MAU prima sve ulazne signale
kroz jedan prikljuak i prosljeuje ih na ostale prikljuke krunim redoslijedom. Ovo
se ne izvodi istovremeno, kao kod Ethernet razvodnika, ve jedno po jedno. Na
primjer, kada raunalo koje je povezano na 7. prikljuak pristupne jedinice sa 16
prikljuaka poalje paket podataka, on se prosljeuje samo na 8. prikljuak. Kada
raunalo povezan o na 8. prikljuak primi paket, on ga odmah vraa ka MAU
razvodniku, koji paket alje na 9. prikljuak i tako redom. MAU nastavlja ovaj
postupak sve dok ne prenese paket svim raunalima koji su povezani na prsten. Kada
raunalo koji je inicijalno poslao primi paket nazad, ima obavezu da skine taj paket s
prstena.
Dizajn ove topologije omoguava da mrea funkcionira ak i kada otkae kabel ili
konektor, jer MAU sadri posebna kola koja iz prstena iskljuuju neispravnu radnu
stanicu. MAU zadrava logiku topologiju, pa mrea iz koje je iskljuena neispravna
radna stanica nastavlja rad.
Prednosti prstenastetopologije:

Veoma uredna topologija kod koje svako raunalo ima pristup prstenu i ansu za slanje
podataka;

Pod velikim mrenim optereenjem ima bolje performanse od zvjezdaste topologije;

2 http://sr.wikipedia.org/wiki/Mre%C5%BEne_topologije
10

Rast sustava ima minimalni utjecaj na performanse;

Svi vorovi imaju isti pristup (brzina i sl.).

Mane prstenaste topologije:

Komunikacija se prekida im jedno od raunala ne radi ili ukoliko doe do prekida

komunikacijskog kabela;

Seljenje, dodavanje i promjene ureaja mogu utjecati na mreu;

Mreni ureaji za ovu topologiju su puno skuplji od Ethernet ureaja;

Pod normalnim optereenjem ova topologija je puno sporija od Ethernet mree.

Slika 2. Topologija prstena

4.3. Topologija zvijezde

Topologija zvijezde koristi centralni ureaj za povezivanje, koji se zove razvodnik
(engl. hub), odnosno koncentrator. Svaki raunalo je na razvodnik povezan
11

zasebnim kablom. Topologija zvijezde koristi kabl sa upredenim paricama. Veina

Ethernet lokalnih mrea i mnoge lokalne mree koje koriste ostale protokole imaju
zvjezdastu topologiju.
Iako je svako raunalo povezan na razvodnik pomou zasebnog kabla, razvodnik
proputa sve signale koji ulaze kroz jedan prikljuak na sve ostale prikljuke. Zbog
toga, svi signali koje odailje jedno raunalo na mrei stiu do svih ostalih raunala u
mrei.
Poto je svakom raunalu dodijeljen po jedan prikljuak razvodnika, topologija
zvijezde je otpornija na kvarove od topologije magistrale - prekid jednog kabla ne utie
na ostatak mree. S mreom nije povezan samo onaj raunalo iji je kabel (ka
razvodniku) prekinut. U topologiji zvijezde mora obavezno postojati dodatni ureaj razvodnik - i to je mana ove topologije. Ako razvodnik otkae, cijela mrea e biti
prekinuta.
Prednosti zvjezdaste topologije

Osnovna prednost zvjezdaste topologija jest njezina jednostavnost, koja omoguuje

brzo
shvaanje, uspostavljanje i snalaenje u mrei. Jednostavnost topologije uklanja
potrebu
za kompleksnim protokolima za usmjeravanje ili prosljeivanje poruka. Ispod
spomenute izolacija i centralizacija pojednostavljuju ustanovljavanje kvarova, jer se
svaka veza ili ureaj mogu zasebno analizirati.

Zvjezdasta topologija sprjeava prolaz podatkovnih paketa kroz nepotrebne vorove, to

rezultira boljim performansama mree. Prilikom komunikacije izmeu bilo koja dva
ureaja koja su dio ove topologije sudjeluj maksimalno 3 ureaja i 2 veze. Ova
topologija uvelike optereuje sredinji ureaj no ukoliko dani ureaj ima dostatan
kapacitet tada vrlo velika uporaba mree od strane jednog ureaja ne utjee na ostale
ureaje na mrei;

Izolacija pojedinih ureaja koja je izravna posljedica injenice da je svaki ureaj zasebno
spojen sa centralnim ureajem. To izoliranje pojedinih ureaja ini vrlo jednostavnim te
se svodi na odspajanje danog ureaja sa sredinjeg ureaja. Ova znaajka takoer
sprjeava da kvar pojedinih ureaja ne utjee na mreu;

Kako je sredinji ureaj usko grlo" mree, poveanje kapaciteta sredinjeg ureaja ili
dodavanje

dodatnih

ureaja

zvijezdi

omoguuje

veliku

skalabilnost

mree.

Centralizirana narav ove topografije takoer omoguuje nadzor mrenog prometa.

12

Mane zvjezdaste topologije

Osnovna mana zvjezdaste topologije se oituje u visokoj ovisnosti mree o ispravnom

funkcioniranju sredinjeg ureaja. Dok kvar individualne veze rezultira samo
izolacijom jednog vora, kvar sredinjeg ureaja ini cijelu mreu nefunkcionalnom,
te odmah izolira sve vorove.

Performanse i skalabilnost mree takoer ovise o mogunostima sredinjeg ureaja.

Veliina mree je ograniena brojem veza koje je mogue uspostaviti sa sredinjim
ureajem a performanse mree su ograniene njegovom propusnou. Dok je, teoretski,
promet izmeu sredinjeg ureaja i vora izoliran od ostalih vorova na mrei, ostali
vorovi mogu osjetiti pad performansi ukoliko promet do drugog vora zauzima znaajan
dio mogunosti obrade ili propusnosti sredinjeg ureaja.

Fiziko uspostavljanje mree moe biti jako kompleksno.

Slika 3. Topologija zvijezde

4.4. Topologija mree ili isprepletena topologija

13

Mreasta topologija je posebna vrsta veze od toke do toke u kojoj postoje najmanje
dvije direktne putanje do svake toke. Stroa definicija mreaste topologije zahtijeva
da svaki vor bude direktno povezan sa svim ostalim vorovima.3
Jedna od najsigurnijih topologija po pitanju stabilnosti mree jest svakako
isprepletena topologija (eng. mesh topology). Sama topologija se formira
uspostavljanjem izravne veze jednog raunala sa svim drugim raunalima u mrei,
ime se omoguuje kontinuirana veza i zaobilaenje neispravnih ili blokiranih
komunikacijskih putova skakanjem" podataka od vora do vora, dok se ne dosegne
odredini vor. Oito je da se isprepletena topologija razlikuje od ostalih vrsta
topologija u tome da svaki dio mree moe komunicirati sa ostalim dijelovima putem
viestrukih komunikacijskih putova. Isprepletene mree se mogu same reparirati mrea moe funkcionirati ak i kada se koji od vorova pokvari ili doe do problema
sa vezom. Rezultat toga je uspostavljanje veoma stabilne mree.
Prednosti isprepletenetopologije

Izrazita stabilnost mree.

Mane isprepletene topologije

Kompleksnost - u sluaju veeg broja raunala broj kabela potrebnih za spajanje bi bio
toliko velik da bi se pojavili problemi sa njihovim polaganjem (broj veza potrebnih za
takvo spajanje n raunala je n(n-1)/2, dakle raste kao n2);

Neskalabilnost;

Skupoa, koja se prije svega oituje u potrebi za velikom koliinom kabela.

Slika 4. Mreasta topologija

3 http://sr.wikipedia.org/wiki/Mre%C5%BEne_topologije
14

4.5. Topologija stabla

Topologija stabla se koristi pri isporuivanju usluga kablovske televizije. Prednost se
ogleda u tome to je mreu lako proiriti jednostavnim dodavanjem jo jedne grane, pa
je tako izoliranje greaka relativno lako. Nedostaci su ti to ako koren postane
neispravan, cijela mrea postane neispravna. Ako bilo koja razvodna kutija postane
neispravna, sve grane sa te razvodne kutije postaju neispravne. Pristup postaje
problem ako cijelo ureenje postane suvie veliko.
Kada se govori o stablastoj topologiji (eng. tree topology), radi se zapravo o hibridnoj
topologiji - grupe raunala spojenih po zvjezdastim topologijama spojene su na okosnicu
koja je raena prema sabirnikoj topologiji. Prednosti i mane ove topologije izviru iz
njene hibridne prirode.
Prednosti stablaste topologije:

U sluaju kvara glavne sabirnice raunala koja su dio pojedine zvjezdaste mree i dalje
mogu meusobno komunicirati;

Mrea se moe jednostavno proirivati dodavanjem zvjezdastih mrea na glavnu

sabirnicu ili vorova u pojedinu zvjezdastu mreu;

U sluaju kvara pojedinog podatkovnog kabela sva ostala raunala mogu i dalje
meusobno komunicirati, osim sa raunalom sa kojim je veza prekinuta;

U sluaju kvara sredinjeg ureaja pojedine zvjezdaste mree (ili poveznog podatkovnog
kabela) prekida se iskljuivo komunikacija sa dotinom mreom, dok ostale mree
nastavljaju neometanu komunikaciju.
Mane stablaste topologije:

Ovisnost o glavnoj sabirnici, koja dovodi do toga da u sluaju kvara glavne sabirnice
dolazi do ozbiljnog kvara cjelokupne mree (prekida se komunikacija meu
podmreama);

Ovu topologiju je tee konfigurirati i fiziki uspostaviti od drugih vrsta topologija.

15

Slika 5.

Topologija stabla

16

5. Zakljuak
Na kraju ovog maturalnog rada moemo zakljuiti da topologija mrea ini jednu od
tri komponente fizikog sloja OSI modela. U rada objanjen je pojam topologija i
podjelu topologije mrea.
Topologija se odreuje na osnovu vrste kabla koji koristi. Lokalne mree se sastoje od
tri osnovne topologije. Pored topologije mrea ukratko je objanjena i terminologija
raunalnih mrea te podjela prema veliini. Za navedene topologije mora postojati i
tehnologija pomou koje se i realizira topologija mrea. Najee koritena tehnologija
za realizaciju topologije poznata je pod nazivom Ethernet.
Na kraju treba spomenuti da su navedene topologije mrea sklone manama i
kvarovima, neke vie, a neke manje pa se iz tog i iz financijskih razloga biraju
najprihvatljivije topologije za odreeno podruje.

17

6. Literatura
1. Juri eljko (2003) Informatika, ISBN 9958-21-208-0, Sarajevo Publishing,
Sarajevo
2. Veinovi M. i Jevremovi A. (2007) Uvod u raunarske mree, Univerzitet
3.
4.
5.
6.

Singidunum, Fakultet za poslovnu informatiku, Beograd

http://sr.wikipedia.org/wiki/Mre%C5%BEne_topologije
http://www.informatika.buzdo.com/s420-topologija-mreze.htm
https://milankitonjic.wordpress.com/2012/04/27/topologija-mreze/
http://www.znanje.org/knjige/computer/net/01/topologija_mreza.htm

18