SADRAJ

UVOD...........................................................................................................2
1. POVIJEST SINGAPURA...............................................................................3
1.1. Osamostaljenje..................................................................................5
1.2. Malezijski prijedlog i konano osamostaljenje....................................6
2. ZEMLJOPISNI POLOAJ..............................................................................8
3. POLITIKA I GOSPODARSTVO...................................................................11
3.1. Politika..............................................................................................11
3.2. Gospodarstvo...................................................................................11
3.2.1. Osvrt na ekonomski rast i razvoj Singapura...............................12
3.3. Nacionalni simboli Singapura...........................................................12
3.4. Singapur danas................................................................................13
4. ZAKLJUAK..........................................................................................14
5. LITERATURA............................................................................................15

1
UVOD

Glavni grad Republike Singapur takoer se zove Singapur, a kako je to

mala drava esto se koristi samo naziv Singapur, pri emu se misli na
grad-dravu. Smjestio se u srcu june Azije, na jugu Malajskog poluotoka,
izmeu Malezije i Indonezije. Stoga je u njemu nastao udan spoj malajske,
indijske i kineske kulture. Ima povrinu od 693 etvorna kilometra i broji
oko 4,5 milijuna stanovnika. ivotni je standard vrlo visok, o emu
svjedoe i dva statistika pokazatelja na svakih tisuu stanovnika moe
se izbrojiti 114 automobila i 347 telefonskih linija. Vie od 50%
stanovnitva posjeduje raunala, a oko 60% klima-ureaje. Najzastupljeniji
jezik je mandarinski, a upotrebljavaju se jo engleski i malajski. Pismeno je
oko 93% stanovnitva. to se tie vjerske strukture, najvie je budista
(43%) i muslimana (15%). Novana jedinica je singapurski dolar (SGD).
Klima je tropska s vrlo visokim temperaturama (Singapur je na samom
ekvatoru) i puno sunanih sati uz veliku vlagu. Kino (monsunsko)
razdoblje javlja se dvaput godinje u travnju i svibnju te od prosinca do
oujka. Singapur se ubraja u najvea svjetska trita kositra i kauuka.
Privreda se temelji na metalurgiji i preradi kauuka. Razvijene su
brodogradnja, tekstilna i prehrambena industrija. Uz Singapur, jako je
razvijen i satelitski grad Jurong, koji je ujedno i glavna ribarska luka.

Osim to ga nazivaju lavljim gradom Singapur je poznat i po nazivu

grad kazni jer se u njemu provode jako rigorozne te za europski pojam i
jako udne kazne.

U ovom maturalnom radu pisati emo najprije o povijesti Singapura te

kako je se ova dananja velesila razvijala tijekom ranijih godina. Biti e
rijei i o zemljopisnom poloaju ove drave koji joj je i omoguio u jednu
ruku da postane gospodarski snanom jedinkom u ukupnom svjetskom
poretku. Objanjeno e biti kako i po kojim zakonima je mogue poslovati
ili samo turistiki posjetiti ovu zemlju, koja je u dananje vrijeme jedna od
top destinacija mnogih turista diljem svijeta.

2
Pa, krenimo redom.

1. POVIJEST SINGAPURA

Postoje razliite verzije kako je Singapur dobio ime. Jedna od njih kae da
su Kinezi jo u 3. stoljeu Singapur zvali Pluozhong, prevodei tako
malajske rijei Pulau Ujong, to znai otok na kraju poluotoka. Neke
malajske biljeke uvaju jednu od najljepih pria kako je grad dobio
dananje ime. Sng Nila Utama (ili Sri Tri Buana kako su ga mnogi
poznavali), koji je bio vladar Palembanga (dananje Indonezije), stigao je
jednog dana do Temaseka traei zaklon od oluje. Tu je ugledao ivotinju
koja mu je izgledala poput lava. Poto je na tom mjestu odluio izgraditi
utvrdu, nazvao ju je Singapur: Grad lavova.

Tijekom 14. stoljea Singapur se naao u sreditu borbe izmeu Siama

(dananjeg Tajlanda) i Javanskog carstva Majapahit. Majapahit je pokorio
Singapur 1377. godine u jednom od svojih napada, a tadanji vladar
Palembanga poznat kao Parasmeswara ubio je lokalnog vladara i postavio
se za vou. No vrlo brzo nakon toga bio je protjeran. Preselio je u Muar na
Malajskom poluotoku i osnovao sultanat Malacca, a Singapur je ostao
vana luka tog sultanata. U to doba mnogi gusari su ba tu pronalazili
svoja utoita. Poetkom 19. stoljea Singapur zauzima sultan Johora,
vladar Riau-Lingga arhipelaga. No 19. stoljee je razdoblje kad se poinju
osjeati britanske aspiracije prema Singapuru. Godine 1819. Britanci su,
nastojai legalizirati svoje imperijalistike tenje, sklopili s tadanjim
sultanom sporazum o upravljanju Singapurom. Grad je tada imao oko 1000
stanovnika, uglavnom Malajaca i nomada te neto Kineza, koji su se
uglavnom bavili trgovinom. Britanska dominacija je s vremenom rasla, a
trgovina s Kinom je napredovala. Iz tih su razloga Britanci traili luku u
kojoj e moi zatititi svoju flotu i preduhitriti utjecaj Nizozemaca, koji

3
takoer nisu krili svoje imperijalistike tenje. I tako su osnovali trgovake
luke u Penangu, Singapuru i Malacci. Singapur se pokazao kao strateki
najvanija i najperspektivnija luka (trgovina u Singapuru je nadmaivala
sve ostale), pa je Britanija razliitim ugovorima i trgovanjem s tadanjim
sultanima priskrbila sebi pravo da joj ni domae stanovnitvo ni Nizozemci
ne smetaju u upravljanju lukom.1

Slika 1.1. Brodogradnja u Singapuru

Zajedno s Malaccom i Penangom, Singapur je 1826. godine postao Straits

Settlements pod kontrolom Britanije, a do 1832. postao je sredite vlada
tih triju gradova-luka. Sve to zahvaljujui iznimno dobrom geografsko-
stratekom poloaju. Godine 1867. Straits Settlements su postali kolonija
britanske krune (Crown Colony = izravno podvrgnuta vlasti kolonijalnog
ureda u Londonu). Singapur se pod engleskom krunom i dalje razvijao, pa
je postao glavna luka koja povezuje Europu i istonu Aziju, a s razvojem
sadnje i izvoza kauuka postao je svjetski centar izvoza i distribucije te
biljke. Poeli su stizati imigranti eljni uspjeha i broj stanovnika je
neumoljivo rastao. Mir i prosperitet zavrili su 8. prosinca 1941. kada su
Japanci bombardirali jo uspavani grad u ranim jutarnjim satima, a kasnije
ga i pokorili. Japanci su mu tada promijenili ime, zvao se Syonan (Svjetlo
Juga).

U 19. stoljeu Singapurom su zavladali Britanci, to im je omoguilo

kontroliranje prometa i trgovine jugoistone Azije. To je trajalo nekih

1 Proleksis Enciklopedija (2013.): "Singapur"

4
stotinjak godina, a onda je 1930-ih ojaao japanski imperijalizam koji je
pomalo poeo ugroavati kolonije europskih drava. Britanci su Singapur
proglasili novim Gibraltarom, elei tako naglasiti kako je neosvojiv. No
Japanci nisu bili impresionirani arogancijom Britanije, nego su spremali
svoje snage koje e ih odvesti do jedne od najveih pobjeda u povijesti.
Japanci su bombardirali Singapur 8. prosinca 1941. godine u rano ujutro
(istodobno s poetkom napada na Pearl Harbour). Britanci su uzvratili tako
to su poslali bojni brod Princ of Wales i teku krstaricu Repulse. No Japanci
su oba broda unitili. Britanci su cijelo vrijeme vjerovali da im najvea
prijetnja dolazi od izravnog pomorskog desanta. No Japanci su se mudro
iskrcali u Malaji i Tajlandu. U borbama u praumama lako su pobijedili
britanske, indijske i australske postrojbe kojima su praume bile potpuno
nepoznata podruja. Na kraju su napali Singapur sa sjevera, odakle su ih
Britanci najmanje oekivali. Ubrzo se britanski zapovjednik Percival predao
japanskom generalu Yamashiti. Churchill je bio ogoren zbog te predaje jer
je naredio borbu do posljednjeg ovjeka. A statistika s kraja rata kae da je
poginulo oko 9000 Japanaca, naspram 120 000 britanskih rtava. Bio je to
teak udarac britanskoj kruni, posebno ako se uzme u obzir da je broj
britanskih vojnika daleko premaivao broj japanskih vojnika.

1.1. Osamostaljenje

Po zavretku Drugog svjetskog rata Britanci ponovno upravljaju

Singapurom, koji je tada bio i pod njihovom vojnom upravom. No ve 1946.
godine vojna vladavina prestaje. Poslijeratni Sungapur bio je potpuno
drugaiji od prijanjeg. Ljudi su teili ka stvaranju sigurnosti i zahtijevali su
sve vie utjecaja u vladi. To je dovelo do razdvajanja izvrne i zakonodavne
vlasti 1947. godine. Britanski guverner je imao kontrolu nad kolonijom, ali
postojala je odredba prema kojoj se glasanjem biralo jo estoricu lanova
zakonodavne vlasti. Potom je Komunistika partija Malezije pokuala
zauzeti Singapur, pa je proglaeno izvanredno dravno stanje. To je trajalo
punih 12 godina, kada je 1953. britanska vlada imenovala komisiju pod

5
vodstvom Sir Georga Rendela radi preispitivanja ustavne pozicije i ustroja
Singapura te predlaganja eventualnih promjena. Rendelove prijedloge
vlada je prihvatila i oni su postali temelj novog ustrojstva Singapura. Dana
mu je vea samouprava.

Godine 1955. odrani su izbori, prvo otvoreno politiko natjecanje u

povijesti. Na izborima je pobijedila Stranka radnika. Prvi singapurski
predsjednik vlade postao je David Marshall. Njegov mandat trajao je samo
godinu dana jer je dao ostavku zbog propalih pregovora u Londonu o
preuzimanju potpune vlasti i samouprave. Naslijedio ga je njegov zamjenik
Lim Yew Hock. Godine 1957. u Londonu je uspjeno dogovorio nove uvjete
singapurskog ustrojstva, temeljem ega je potpisan i sporazum.
Samouprava je ostvarena dvije godine kasnije. Tada su odrani i prvi opi
izbori za zakonodavnu vlast. Potom je donesen novi ustav koji je potvrdio
Singapur kao samostalnu regiju. Proglaen je i novi guverner, Sir William
Good, koji je time postao prvi predsjednik Singapura. Stranka narodnog
pokreta kasnije se udruila s komunistima u borbi protiv britanskog
kolonijalizma. Bio je to udan savez. Imali su isti glavni cilj osloboenje
od britanskog tutorstva a tako razliite stavove glede dravnog ureenja.
Takva razliitost na kraju je rezultirala njihovim razlazom 1961. godine.
Komunisti su osnovali novu stranku. Vaan imbenik bili su i Malajci koji su
traili udruivanje Singapura s Malezijom u veliku federaciju.

1.2. Malezijski prijedlog i konano osamostaljenje

Malajski predsjednik vlade Tunku Abdul Rahmal predloio je usku politiku i

ekonomsku suradnju, tj. udruivanje izmeu Federacije Malezije,
Singapura, Sarawaka, Sjevernog Bornea i Bruneja. Uvjeti udruivanja bili
su da za poslove obrane, vanjske i unutarnje sigurnosti postoji sredinja
vlada, a za lokalne poslove svaka drava zadrava autonomiju. Provedeni
referendum u Singapuru 1962. godine podrao je ideju udruivanja. Stoga
je 16. listopada 1963. godine formirana Malezija koja je ukljuila sve

6
navedene drave, osim Bruneja. Federaciji nisu eljeli pristupiti Filipini i
Indonezija, iji se predsjednik Sukarno otro protivio toj zajednici. Kako se
pokazalo, udruivanje je bilo kratkog vijeka. Singapur se izdvojio ve 9.
kolovoza 1965. postavi suverena, demokratska i nezavisna drava. Iste
godine su ga priznali Ujedinjeni narodi i postao je lanica Commonwealtha.
Ubrzo je postao republika, a njen prvi predsjednik bio je Yusof bin Ishak.
Potom je uslijedila bitka za razvoj i uspjeh samostalnog Singapura, koji je
morao graditi svoj nacionalni identitet. U nadolazeim godinama Singapur
je provodio industrijalizaciju, otvarale su se banke, proizvodnja je rasla,
ekonomija se restrukturirala, provodila se privatizacija. Vlada je, pouena
iskustvom naftnih kriza, ulagala u obrazovanje, informatizaciju, irenje
tehnologija i pruanje financijske stabilnosti. Kad je 1971. godine britanska
vlada iznenada odluila povui svoje vojne snage, Singapur je bio prisiljen
oformiti vlastite. Tako su stvorili zranu, kopnenu i morsku vojnu silu, a
potom se udruili s Indonezijom, Malezijom, Filipinima i Tajlandom u
Udruenje Jugoistonih Drava (Association of Southeast Asian Nations).
Nakon toga, Singapur je osigurao politiki stabilno stanje u dravi i
omoguen je nesmetan ekonomski razvoj. Tenzije izmeu Malezije i
Singapura postoje i danas, primjerice 2003. godine sporili su se oko jednog
stjenovitog otoia u Singapurskom tjesnacu, 25 kilometara udaljenog od
singapurske, a osam kilometara od malezijske obale.

Singapuru je agresijom zaprijetio Mahathir Mohammed, predsjednik vlade

susjedne Malezije. Iako se otoi Pedra Branca (Bijela stijena) nalazi blie
malezijskoj obali, Singapur tvrdi da je otoi njegov, a to dokazuje
injenicom da se na otoku od sredine 19. stoljea nalazi svjetionik, kojim
se upravlja iz Singapura. Usto, Singapur upozorava da Malezija donedavno
nije imala nikakvih primjedbi na injenicu da je Singapur upravljao otokom.
Malezija tvrdi da je stijena uvijek pripadala dravama koje su postojale na
malezijskom teritoriju, pa se poziva na dokumente iz 1513. godine, po
kojima je ta stijena pripadala Sultanatu od Johora. Tenzije su naroito
porasle nakon to je nedavno do otoia doao malezijski patrolni brod da
na njega iskrca novinare, to su singapurski odravatelji svjetionika
sprijeili.

7
2. ZEMLJOPISNI POLOAJ

Singapur je otona drava koja se sastoji od 63 otoka (najvei je otok

Singapur, vei su otoci Pulau Tekong i Jurong, a ostali su manji). Nalaze se
juno od Malajskog poluotoka. Izmeu Malajskog poluotoka i Singapura je
uski morski prolaz Johorski prolaz preko kojeg vodi most.

8
 Slika 2.1. Zemljovid Singapura

Singapur se nalazi na strateki vanom poloaju. Nalazi se na krajnjem

jugu Malajskog poluotoka na ulazu u Malajski prolaz (morski prolaz izmeu
Malajskog poluotoka i Sumatre). To je najvaniji morski prolaz koji spaja
Tihi i Indijski ocean i preko njega prolazi veina brodova koji plove izmeu
istone i june Azije. Veina tih brodova staje u Singapuru, te se on razvio
u znaajnu luku.

Reljef Singapura je nizak i valovit s brdovitim dijelovima u sreditu. Preko

otoka tee nekoliko manjih rijeka (najvanija je rijeka Singapur). U sredini
otoka su jezera Gornje i Donje jezero Seletar i Gornje i Donje jezero Peirce.

Klima je jednolino vrua i vlana kroz itavu godinu (ekvatorska klima).

Singapur se nalazi u zoni tropske kine ume koja je na otoku ipak
najveim dijelom iskrena. etvrtinu otoka prekriva uma koja je veinom
zatiena kao posebni rezervat. Meu autohtonim ivotinjama nalazimo i
majmuna makaki rakojeda.

S aspekta nekih temeljnih geografskih obiljeja istiu se sljedee znaajke:

9
 relativno nizak, ali valoviti reljef
istaknuti dijelovi teritorija graeni su od granitnih stijena
juna i istona strana otoka veinom su ravne, te izgraene od
rijenih i morskih nanosa
najvia toka je Bukit Timah 160m
veinska kultiviranost otoka
urbanizam i betoniranost otoka.

Spomenuta geografska obiljeja imaju vanu ulogu u ivotu lokalne

zajednice, pa time i gospodarstvu. Ono se temelji na nekoliko industrija, a
izdvajaju se sljedee:

naftno-preraivaka industrija
elektrotehnika i elektronska industrija
industrija maina
motorna industrija
tekstilna industrija
drvna industrija
industrija znanstvenih i medicinskih instrumenata
cementna industrija
brodogradnja.

Osim navedenoga, od velikog znaaja za gospodarstvo je i turizam, te

bankarstvo, osiguranje i trgovanje dionicama. U okviru gospodarstva,
nezaobilazno je izdvojiti Singapursku luku koja je jedna od najveih luka na
svijetu, a pokriva teritorij od 93 km2.

10
 Slika 2.2. Singapurska luka

Ova luka u mogunosti je prihvatiti sve vrste brodova, ukljuujui one

manje linijske brodove kao i oceanske supertankere. Singapurska luka
objedinjuje est luka kojima upravlja jedna uprava, a glavna luka je Keppel.
Tu se nalaze brojna skladita, a karakterizira je najdublje more. Ona je vrlo
dobro povezana s indokineskim zaleem, a u nju se najvie uvoze strojevi,
tekstil i ria. O uspjenosti poslovanja Singapurske luke, kao i o njezinom
znaaju s gledita gospodarstva najbolje govore statistiki podatci.
Primjera radi, navodi se da je u Singapursku luku 2011. godine uplovilo ak
127 998 brodova, pri emu je zabiljeen zavidan bruto teret od preko dvije
milijarde tona.2

2 Tijardovi, I. (2012.): "Singapur najvanija svjetska tranzitna luka"

11
3. POLITIKA I GOSPODARSTVO

3.1. Politika

Dravom vlada izravno izabrani predsjednik, a veina zakonodavne vlasti

lei u rukama parlamenta, u kojem se 81 lan bira svakih 5 godina. U
praksi vlada jednostranaje, jer je predsjednikova Stranka narodne akcije
pobijedila na svim izborima od 1959. godine. Singapur je poznat po vrlo
strogim zakonima.3

3.2. Gospodarstvo

Podatci koji svjedoe o ekonomskom rastu i razvoju Singapura do 1960.

godine prilino su oskudni te ne postoje informacije o nekim ekonomskim
kategorijama. Drugo razdoblje ekonomskog rasta i razvoja ove zemlje
potvruje iznimnu intenzivnost ovoga procesa, a o tome svjedoe sljedei
podatci:

od 1960. do 2000. godine BDP je biljeio prosjenu stopu rasta od 7,7,%;

ukupan rast stanovnitva u ovom je razdoblju biljeio 2,2%;

BDP po stanovniku biljeio je prosjean rast od 5,5% na godinjoj razini;

BDP po stanovniku u promatranom razdoblju se poveao za 9,7 puta.

Prema navedenim podatcima, Singapur je u ovome razdoblju predstavljao

jedno od najbre rastuih gospodarstava svijeta, pa mu se iz tog razloga
pridaje posebna panja u ovome radu. Poglavlje je koncipirano na nain da
3 Proleksis Enciklopedija (2013.): "Singapur"

12
se primarno analiziraju statistiki podatci o ekonomskom rastu i razvoju te
se u konanici generaliziraju obiljeja i specifinosti strategije rasta i
razvoja Singapura.

3.2.1. Osvrt na ekonomski rast i razvoj Singapura

Burna povijesna dogaanja na teritoriju Singapura imala su direktan

utjecaj na njegov

ekonomski rast i razvoj. Strategija razvoja Singapura u 20. stoljeu

primarno je bila

usmjerena na privlaenje izravnih stranih ulaganja. Osim navedenoga,

postojala je tendencija

globalne prepoznatljivosti Singapura kao zemlje prvoga svijeta te ukidanje

trgovinske i

investicijske barijere, to je u konanici i postignuto.

Znaajniji pomaci s aspekta privlaenja inozemnih investitora zabiljeeni

su 1961. godine kada je osnovan Odbor za ekonomski razvoj kao podrka
inozemnim investitorima. Njegovim osnivanjem inozemni investitori
dobivali su posebne porezne olakice, a sve s ciljem privlaenja investicija
u petrokemijsku industriju, brodogradnju, metalnu industriju i elektroniku.
Krajem 1960-tih godina Singapur biljei znaajnija inozemna ulaganja koja
u narednim godinama kontinuirano rastu.

Ekonomski rast i razvoj Singapur temeljio se i na radnoj snazi koja je bila

produktivna i pasivna. Meutim, radniki nemiri i protesti bili su vrlo
uestali u Singapuru tijekom 20. stoljea, a tijekom kasnih 1970-tih godina
Singapur se suoava s nedostatkom radne snage koja je trebala zadovoljiti
sve zahtjevniju potranju. Taj se problem rijeio zapoljavanjem inozemnih
radnika, pri emu je izdavanje radnih dozvola predstavljalo
makroekonomski alat za reguliranje nezaposlenosti, plaa i inflacije. Osim

13
problema s nedostatkom radne snage, Singapur se suoavao i s "odljevom
mozgova" koji je predstavljao posebno nepovoljan imbenik na kraju 20. i
poetku 21. stoljea. Shodno navedenom, izglasane su pronatalitetne
mjere i programi kako bi se zadrali obrazovani ljudi u zemlji4.

3.3. Nacionalni simboli Singapura

Postoji mnogo simbola Singapura, no neki od najvanijih su nacionalna
zastava, himna, dravni vijenac, prisega, lavlja glava i nacionalni cvijet.
Zastava je crveno-bijele boje s bijelim polumjesecom i pet bijelih zvijezda
koje formiraju krug. Crvena boja na zastavi predstavlja bratstvo i jednakost
meu ljudima, a bijela vjenu istou, vrlinu i vrijednost. Polumjesec
simbolizira mladu naciju koja se uzdie, a pet zvijezda predstavljaju
dravne ideale demokracije, mira, razvitka, pravde i jednakosti. Dravna
himna napisana je za vrijeme buenja nacionalizma 1956/57. godine. Njen
kompozitor je Ancik Zubir Said. Gotovo pola stoljea kasnije (2001. godine)
himna je dobila nov, velianstveniji aranman. Od prijanje se razlikuje po
tome to joj je tempo malo sporiji zbog koritenja vie instrumenata.
Dravni vijenac je u bojama singapurske zastave i takoer sadri
polumjesec i zvijezde. Sastavljen je od tita koji podupiru lav s lijeve i tigar
s desne strane. Lav simbolizira Singapur, a tigar predstavlja njihovu
povijesnu povezanost s Malezijom. Jo jedan nacionalni simbol je dravna
prisega, uvedena 1966. godine kao mjera protiv rasistikih pobuna.
Napisao ju je Rajaratnam, koji je vjerovao da Singapur treba izgraditi na
ponos svih ljudi, bez obzira na rasu, religiju ili jezik. Posljednji simbol je
nacionalni cvijet orhideja. Orhideja cvjeta cijelu godinu, pa odraava
singapursku elju za stalnim razvojem u svim aspektima ivota.5

4 3Vietor H.K, R. (2010.): Kako se zemlje natjeu, Mate d.o.o., Zagreb, str. 45.

5 https://www.interijernet.hr/hr-razno/singapur-grad-lavova_56634

14
3.4. Singapur danas

U samo 150 godina Singapur se razvio u uspjeno trgovako i industrijsko

sredite. To je najzaposlenija luka svijeta, s preko 600 brodskih linija kojima
voze tankeri, teretni i putniki brodovi. Jedna je od vodeih drava u
preradi i distribuciji nafte, glavni je dobavlja razliitih elektronskih
komponenti i velesila u izgradnji i popravku brodova. Uza sve to, postao je
i najvaniji financijski centar Azije s preko 130 banaka. Smjetaj Singapura,
prirodne prednosti i prekrasni kulturni kontrasti razliitih naroda, pridonose
njegovoj ulozi jedne od najprimamljivijih svjetskih destinacija, kako za
posao tako i za odmor. Neke od vjerskih palaa koje svakako treba posjetiti
su damija Abdul Gaffor, Armenska crkva (izgraena 1835. najstarija u
Singapuru), Hram sika i damija Hajjah Fatima. U Singapuru se mogu
vidjeti i prekrasni parkovi sa ivotinjama Park leptira i insekata s preko
3000 vrsta, Park ptica Jurong s oko 9000 ptica, singapurski zooloki vrt i
Svijet podmorja samo su neki od njih. Kako je Singapur multietnika
zajednica, tako se pojedine etvrti razlikuju po etnikoj pripadnosti naroda
koji tamo ive. Mala Indija je etvrt prepuna snanih mirisa indijskih zaina,
srebrnine, nakita i robe. Tu je i Kineska etvrt koja je nastala jo 1821.
godine, zatim Geylang Serai kulturno srce malajske zajednice i Kampong
Glam mjesto gdje se neko okupljala malajska elita, a danas je Muzej
malajske kulturne ostavtine. Zanimljivo iskustvo je posjetiti neke od
singapurskih otoka. Otok Kusu ima spomenik divovskoj kornjai za koju se
vjeruje da je spasila dva mornara Malajca i Kineza pa su joj podigli
spomenik. Otok Pulau Ubin mjesto je za odmor, uivanje u prirodnoj
vegetaciji i tiini otoka. Otok Sentosa je atrakcija koja sadri tropski
rezervat, prirodni park i povijesni muzej.

15
 4. ZAKLJUAK

Gospodarstvo Singapura zabiljeilo je zavidan ekonomski rast i razvoj

tijekom 20. stoljea, koji je neto izraeniji bio u drugoj polovici stoljea,
tonije od 1960-tih godina na dalje. O tome svjedoe analizirani ekonomski
pokazatelji rasta i razvoja, ali i dananja pozicija singapurskog
gospodarstva s aspekta globalne ekonomije.

Glavni nositelji razvoja generalno, pa tako i onog ekonomskog su ljudi,

odnosno lokalna zajednica, pa time i radna snaga. Singapur je posebnu

16
panju posveivao radnoj snazi, a takva je praksa prisutna i u dananjici.
Naime, ova se drava istie kontinuiranim promicanjem cjeloivotnog
obrazovanja. O tome svjedoi i udio te struktura obrazovanih stanovnika
koja je u radu detaljnije istraena. Osim obrazovanja i unapreenja znanja,
posebno se vodi briga o privlaenju i zadravanju visoko obrazovanih i
najtalentiranijih zaposlenika. Posljedino, plae zaposlenika na viim
organizacijskim razinama i plae dravnih slubenika vrlo su visoke pa se
ak mogu usporeivati s najviim plaama u svijetu.

U dananjici Singapur ima najkvalitetnije uvjete ivota u Aziji, a vjerno

konkurira i na globalnoj razini. Od stjecanja neovisnosti, BDP Singapura
viestruko se poveao. Njegovu ekspanzivnom rastu i razvoju doprinjela je
prilagodba zahtjevima trita i stranim investitorima. Moe se rei da je
ova drava strogo fokusirana na ekonomski rast i vjerno prati dinamini
model industrijalizacije temeljen na izvozu. Stoga se vjeruje se da e i
tekue stoljee obiljeiti ekonomski rast i razvoj ove drave te da e temelj
navedenoga biti u poticanju inovativnosti kako bi se ouvalo izgraeno
liderstvo unutar ove regije, kao i zavidna pozicija na razini globalne
ekonomije. Vrlo je vano kontinuirano traenje novih trita i
zadovoljavanje sve zahtjevnije potranje s obzirom na injenicu da azijske
drave rapidno napreduju i predstavljaju otru konkurenciju.

5. LITERATURA

1. Vietor H.K, R. (2010.): Kako se zemlje natjeu, Mate d.o.o., Zagreb

2. GoTajland (2015.). "Singapur", http://www.gotajland.com/singapur/
3. Svet Pedija (2013.): "Singapur", http://svetpedija.com/2013/07/singapur/
4. Tijardovi, I. (2012.): "Singapur najvanije svjetska tranzitna luka".

17
Nadnevak predaje rada: _____________________

Nadnevak obrane rada: _____________________

Mentorov komentar:

___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________

18
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________

Pitanja za obranu rada:

1. _____________________________________________

2. _____________________________________________

3. _____________________________________________

Ocjena: ______________________

Ispitno povjerenstvo:

1. _______________________________

( stalni lan )

2. _______________________________

( ispitiva )

3. _______________________________

( lan )

19