SVEUILITE SJEVER

PREDDIPLOMSKI SVEUILINI STUDIJ

MEDIJSKOG DIZAJNA

BIZANT
ESEJSKI RAD

Kolegij: Povijest umjetnosti

Mentor: mr. art. Jurkovi Mato
Student: Luka Marec 0336002404

Koprivnica, sijeanj 2015.

Nakon raspada Rimskog carstva 395. Godina, nastaje Bizantsko carstvo. Glavni je grad Bizantskog carstva
Konstantinopola, tj. Istambul. Nakon toga uslijedile su brojne promjene, ali se Carstvo odralo kroz 10
stoljea te je proivjelo vie faza: Zlatno ili klasino doba, doba ikonoklazma, doba makedonske i
komnenske dinastije te doba paleologa. Primjerima najbogatije razdoblje upravo je prvo razdoblje, ono
Ranobizantsko.

Ranobizantska umjentost
Najznaajniji se spomenici ranobizantske umjetnosti nalaze u talijanskoj Ravenni koja je od 402. godine
prijestolnica Zapadnog Rimskog Carstva, te je u vrijeme vladavine cara Justinijana (554. godine) bila
sjedite bizantske vlasti u Italiji. Najpoznatiji je primjerak ranobizantske umjetnosti crkva San Vitale u
Ravenni, izgraena izmeu 526. i 547. godine. Tlocrt joj je u obliku osmerokuta, te je iznad njega
smjetena kupola.

Takoer, u ranobizantskoj je umjetnosti vrlo popularno bilo ukraavanje mozaikom. Tako se i u samoj
crkvi San Vitale s obje strane oltara nalaze
raskoni mozaici koji simboliziraju mo i slavu
carskog dvora. Najbolji (ali i jedini ouvani)
primjeri ranobizantske umjestnosti, s obzirom
na mozaik moe se vidjeti u Eufrazijevoj bazilici
u Poreu, koja je izgraena 553. godine.

Crkva Aja Sofija u Carigradu, najpoznatija je graevina ovog razdoblja. Sam tlocrt kombinacija je uzdune
bazilike i centralnog tipa s kupolom u sredini. Kupola obiluje prozorima i kienim mozaicima. Ivana je
volumen zatvoren ravnim geometrijskim plohama, dok je iznutra zid u potpunosti oploen mramornim
oplatama i mozaicima.

Doba ikonoklazma
Vjernici su u doba Bizanta oboavali ikone i kipove, vjerujui da e im, ukoliko mole ispred njih, molitve
biti uslien. Taj su obiaj vjerski voe tumaili kao pogansko idolopoklonstvo. Zbog toga dolazi do velikih
razmirica izmeu ikonoboraca (onih koji su protiv ikona) i ikonofila (onih koji su pristalice ikona). Car je
Leon III. 726. godine zabranio upotrebu ikona. Dolo je do katastrofalnih sukova, unitavanja mozaika i
fresaka, devastacija samostana, ali i progona sveenika i ikonofila. S obzirom na likovnost, u ikonoklazmu
se naputaju sakralni motivi; seoski motivi postaju glavni, te motivi prirode, lova, svakodnevice te
apstraktne ornamentike.
Kasnobizantska umjetnost
Poetak 10. stoljee bilo je kljuno za Bizant. U to se je vrijeme ustoliila tipina graevina Bizanta crkva
tlocrta grkog (istokranog) kria. Kod kupole se poveava tambur, te se na njemu otvaraju brojni
prozori. Primjer takve crkve je bazilika svetog Marka u Veneciji izgraena 1063. godine. koja iako nije bila
pod vlau bizanta, bila je pod njegovim umjetnikim utjecajem.