SREDNJA ELEKTROTEHNIKA KOLA RUERA BOKOVIA

MOSTAR

Za uenika: Petra Paradik

TEMA ZAVRNOG RADA: Kriterij izbora elemenata u rasklopnom
postrojenju

Mentor:
Josip Mari

Ocjena obrazloenja zavrnog rada

______________________________
lanovi povjerenstva
1._____________________________
2._____________________________
3._____________________________
0

SREDNJA ELEKTROTEHNIKA KOLA

RUERA BOKOVIA MOSTAR

Ur. broj:_________
Mostar:_________

TEHNIKA DOKUMENTACIJA
ZAVRNOG RADA ODRANOG U_____ROKU
________2015. GODINE

Za uenika:_______________
Struka: Elektrotehnika
Program: Elektrotehnika A
Zanimanje:_______________
Predsjednik ispitnog odbora
_______________________
Miljenko Milo, prof.

Sadraj
1. Uvod........................................................................................................................................3
2. Kriterij za izbor presjeka sabirnica i spojnih vodova..............................................................4
2.1. Izbor presjeka sabirnica s obzirom na maksimalnu struju u normalnom pogonu............4
2.2. Izbor presjeka sabirnica s obzirom na povienje temperature sabirnica za vrijeme
trajanja kratkog spoja..............................................................................................................6
2.3. Izbor presjeka sabirnica s obzirom na mehaniko naprezanje u sluaju kratkog spoja...7
3. Kriterij za izbor dinamike vrstoe i termike vrstoe sabirnica........................................8
4. Kriterij za izbor naprezanja sabirnica.....................................................................................9
5. Frekvencija sabirnica............................................................................................................12
6. Potporni i provodni izolatori.................................................................................................13
6.1. Potporni izolatori............................................................................................................13
6.1.1. Openito o potpornim izolatorima...........................................................................13
6.1.2. Visei izolatori kao nosai sabirnica........................................................................15
6.2. Provodni izolatori...........................................................................................................16
7. Rastavljai.............................................................................................................................17
8. Zakljuak...............................................................................................................................19
9. LIteratura...............................................................................................................................20

1. Uvod
2

Sabirnice su elektrina okosnica rasklopnog postrojenja. One povezuju vodove kojima se

dovodi energija s vodovima koji je dalje odvode. Svi su vodovi dakle spojeni sa sabirnicama,
pa su one za normalan pogon rasklopnog postrojenja od najvee vanosti.
Sabirnice se izvode od neizoliranih bakrenih ili aluminijskih vodia. Za rasklopna postrojenja
unutarnje izvedbe do nazivnog napona 35kV dolaze u obzir okrugli, plosnati ili U-profili, dok
se za takva postrojenja vieg napona, bilo unutarnje bilo vanjske izvedbe, upotrebljavaju ua
ili cijevi.
Razmak meu sabirnikim vodiima odreuju naponska naprezanja.

2. Kriterij za izbor presjeka sabirnica i spojnih vodova

Izbor presjeka sabirnica vri se:
3

1. s obzirom na maksimalnu struju u normalnom pogonu,

2. s obzirom na povienje temperature sabirnica za vrijeme trajanja kratkog spoja i
3. s obzirom na mehaniko naprezanje u sluaju kratkog spoja

2.1. Izbor presjeka sabirnica s obzirom na maksimalnu

struju u normalnom pogonu
Pod maksimalnom strujom u normalnom pogonu podrazumijeva se najvea struja koja u
normalnom pogonu tee kroz najvie optereeni dio sabirnica. Prema najvie optereenom
dijelu dimenzioniraju se cijele sabirnice. Ugrijavanje iznad temperature okoline mjerilo je za
odreivanje doputenog optereenja sabirnica, uz pretpostavku da maksimalna struja traje
neogranieno dugo vremena. Doputeno je povienje temperature sabirnica za 30 C iznad
temperature okoline. Doputena optereenja odreena su eksperimentalno. Za primjer uzeti e
se bakreni i aluminijski plosnati profili. U tablici 1 i 2 bit e prikazana doputena trajna
optereenja za bakrene i aluminijske plosnate profile.

Visina
x
irina
mm

Obojeni vodii
Broj vodia po fazi
I
II
III

-I 50 III II

Neobojeni vodii
Broj vodia po fazi
I
II
III

-I 50 III II

12 X 2 125

225

110

200

15 X 2 155

270

140

240

20 X 2 205

350

185

315

25 X 3 300

510

270

460

30 X 5 450

780

400

700

40 X 5 600

1000

520

900

40 X 10

835

1500

2060

2800

750

1350

1850

2500

50 X 5

700

1200

1750

2300

630

1100

1550

2100

50 X l0 1025

1800

2450

3300

920

1620

2200

3000

60 X 5 825

1400

1980

2650

750

1300

1800

2400

60 X 10 1200

2100

2800

3800

1100

1860

2500,

3400

80 X 5 1060

1800

2450

3300

950

1650

2200

2900

80 X10 1540

2600

3450

4600

1400

2300

3100

4200

100X10

3100

4000

5400

1700

2700

3600

4800

4200

5500

1880

120X10 2200
350
4600
6100
2000
3200
Tablica 1. Doputena trajna optereenja u A bakrenih plosnatih profila

Visina
x
irina
mm

Obojeni vodii
Broj vodia po fazi
I
II
III

-I 50 III II

Neobojeni vodii
Broj vodia po fazi
I
II
III

-I 50 III II

12x2

100

180

80

140

20x2

195

340

145

270

25x3

240

410

180

330

30x3

280

480

205

385

30x5

360

625

270

500

40x5

460

800

350

650

40x10

670

1200

1650

2250

515

975

1350

1800

50x5

560

970

1400

1850

425

780

1120

1500

50x10

820

1440

1960

2660

625

1150

1600

2160

80x10

1230

2100

2760

3680

930

1650

2300

3100

100x10

1500

2450

3200

4300

1100

1950

2700

3700

120x10 1760
2800
3700
4900
1310
2350
3100
Tablica 2. Doputena trajna optereenja u A aluminijskih plosnatih profila

4300

Ugrijavanje plosnatih profila odreeno je uz pretpostavku da je dulja stranica presjeka

okomita na povrinu poda, te da je razmak pojedinih vodia jednak irini vodia. Osim toga
navedena doputena trajna optereenja vrijede za horizontalan raspored sabirnica (tab.1), dok
za vertikalan raspored (tab.2) treba smanjiti doputena trajna optereenja za 10 do 15%
(korekcijski faktor 0,85. . . 0,90), radi smanjenog hlaenja vie postavljenih sabirnica.

2.2. Izbor presjeka sabirnica s obzirom na povienje

temperature sabirnica za vrijeme trajanja kratkog spoja
Usprkos kratkom vremenu kroz koje tee struja kratkog spoja, ugrijavanja vodia moe u
nepovoljnom sluaju izazvati oteenje sabirnica. Povienje temperature nastaje brzo i moe
se raunati da se za vrijeme trajanja kratkog spoja toplina ne odvodi u okolinu, pa je
ugrijavanje proporcionalno toplini koja se stvara u vodiu. Uz navedenu pretpostavku
moemo postaviti jednadbu
G c = It r t

gdje su: G masa vodia (kg), c specifina toplina vodia, povienje temperatura (u
stupnjevima C) za vrijeme trajanja kratkog spoja, It efektivna vrijednost struje kratkog spoja
(A) za vrijeme t (s) trajanja kratkog spoja, a r djelatni otpor () vodia.
Za bakrene sabirnice doputena je normalno najvia temperatura = 200 C, a za aluminijske
= 180 C. U oba sluaja treba raunati s temperaturom od 65 C u trenutku nastanka kratkog
spoja (35 C temperatura okoline u najnepovoljnijem sluaju, a 30 C povienje temperature u
normalnom pogonu).

2.3. Izbor presjeka sabirnica s obzirom na mehaniko

naprezanje u sluaju kratkog spoja

Slika 1. Sile meu paralelnim vodiima

Sabirnice su goli vodii na meusobnom razmaku a (meufazno), a nose ih potporni izolatori
gdje je l meusobni razmak dvaju potpornih izolatora. U sluaju kratkog spoja, struje koje
teku vodiima su velikih vrijednosti zbog ega se javljaju velike sile na vodie pojedinih faza
koje ih nastoje mehaniki deformirati.
Za vrijeme trajanja kratkog spoja zbog vremenske promjenjivosti vrijednosti struje kvara,
mijenja se i trenutna vrijednost sile meu vodiima zanima nas njezina maksimalna
vrijednost.

3. Kriterij za izbor dinamike vrstoe i termike

vrstoe sabirnica
Sila koja djeluje na sabirnice data je izrazom:
7

F=20

tu d ( )
t N
a

gdje je F (N) sila izmeu sabirnica, l (m) duina sabirnica, a (cm) razmak izmeu oslonaca
sabirnica i t ud (kA) amplituda udarne struje kratkog spoja.
Sila F izaziva naprezanje na savijanje koje e biti naroito opasno ako uestalost uslijed
djelovanja naizmjenine struje kratkog spoja doe u rezonancu sa vlastitom uestalou
sabirnica.
Naprezanje na savijanje sabirnica rauna se pomou izraza:
=y s

Fs
( N /cm )
12W

gdje je y s frekventni faktor za sabirnice i W otporni moment.

Dozvoljena trajna struja kratkog spoja za bakrene sabirnice rauna se po obrascu:
I td =

0,163 S
+ t (kA )
t

gdje je t (s) trajanje kratkog spoja, koje za suvremene prekidae iznosi 0.25s,

(s)

produenje kratkog spoja dijela udarne struje kratkog spoja.

4. Kriterij za izbor naprezanja sabirnica

Sabirnice moemo shvatiti kao uklijetenu gredu s jednolikim kontinuiranim optereenjem.

Razmak medu osloncima l

jednak je razmaku medu potpornim izolatorima. Moment

savijanja moemo odrediti iz formule

M=-

f l2 1 x x 2
+
Nm
2 6 l l2

gdje je f sila po jedinici duljine pri tropolnom kratkom spoju, a x udaljenost od jednog
oslonca.
Prijelazom u Meunarodni sustav jedinica naprezanja su izraena u njutonima po m, pa
naprezanja izraena Tehnikim sustavom jedinca kp/cm preporua se ovako:

kp
N
=9,81 x 10000 2
2
cm
m

Pomou ove formule mogu se doputena naprezanja u kp/cm, kako se obino i nalaze u
prirunicima, preraunati u N/m.
Za sabirnice doputeno je naprezanje do konvencionalne granice teenja 0,2. To je granino
naprezanje pri kojem trajna deformacija ne prelazi vrijednost 0,2%. Budui da je sabirnica
optereena na savijanje, maksimalno vlano naprezanje pojavit e se na izborenom rubu
sabirnice, dok e najvee tlano naprezanje biti na udubljenom rubu sabirnice. Uz izvjesna
zanemarenja, dijagrami rastezanja za bakar i aluminij mogu se prikazati sa dva pravca.
Pri sastavljenim sabirnicama treba razlikovati naprezanje koje nastaje meusobnim
djelovanjem struja u svim fazama, od naprezanja koje nastaje radi struja u vodiima iste faze.
Naprezanje zbog meusobnog djelovanja struja triju faza odreuje se prema
=

Mmax
2 0.2
W

uz napomenu da moment otpora sabirnice treba odrediti uzimajui u obzir oblik, dimenzije i
razmak profila od kojih je sastavljena sabirnica.
Slika 2. Smjer djelovanja sile na sastavljene sabirnice

Moment otpora sabirnice, kad sila djeluje

paralelno s duljom stranicom plosnatog profila
odreen

je

kao

zbroj

momenata

otpora

pojedinih dijelova sabirnice. Ako je smjer sile

paralelan s uom stranicom plosnatog profila, te
ako je meusobni poloaj dijelova sabirnice
fiksiran samo jednim umetkom, ukupni moment
otpora odreen je takoer zbrojem momenata
otpora pojedinih dijelova sabirnica. Nasuprot
tome, ako sila djeluje kao na sl. 1, ali ako
postoje dva ili vise umetaka (izmeu dva
potporna

izolatora)

koji

onemoguuju

meusobni uzduni pomak, ukupni je moment otpora radi ukruenja vei od zbroja momenata
otpora dijelova sabirnice. Moe se raunati da moment otpora sabirnice sastavljene od
plosnatih profila sa dva ili vie umetaka iznosi 60/o momenta otpora dijelova odreenih s
obzirom na os y - y. Za U profile treba uzeti 50/o momenta otpora s obzirom na os y - y.

10

Slika 3. U profili

Slika 4. Okrugli i plosnati profili

Prethodno navedeno naprezanje sabirnica bilo bi postignuto kada bi sila koja djeluje
na sabirnicu bila konstantna i jednaka maksimalnoj vrijednosti f3s
Kako se realno vrijednost sile u vremenu mijenja, dolazi do titranja sabirnica stoga
naprezanje sabirnica iznosi:
=vs x

M N
V m2

( )

gdje je vs frekventni faktor. On je vremenski promjenjiva veliina ovisna o vlastitoj

frekvenciji samih sabirnica.
Uz pretpostavku da naprezanje sabirnica ne prelazi granicu elastinosti frekventni
faktor vs moemo odrediti iz dijagrama gdje je prikazana ovisnost frekventnog faktora
sabirnice.
Za vrijednosti vs 1

krivulja nema praktinog znaenja jer se sabirnica ne ponaa

kao elastini nosa (slika 5). Za praktine proraune to znai da je dovoljno prvo provjeriti da

11

li odabrana sabirnica zadovoljava s obzirom na mehanika naprezanja uz vs=1, pa ako ne

zadovoljava onda je potrebno tono odrediti c1 te vs prema zadanom dijagramu

Slika 5. Ovisnost frekventnog faktora sabirnice o omjeru vlastite frekvencije sabirnice

i frekvencije mree

5. Frekvencija sabirnica
Iako utjecaj vlastite frekvencije sabirnica nije od veeg znaenja za dimenzioniranje sabirnica,
potrebno je moi odrediti vlastitu frekvenciju, jer ona moe znatno utjecati na izbor potpornih
izolatora.
Osnovnu vlastitu frekvenciju sabirnice (postoje naime i vie vlastite frekvencije) moemo
odrediti iz izraza
EJ
s
q

s 12
c 1=

2 l2
12

gdje su: l duljina sabirnice u m izmeu dva potporna izolatora, E modul elastinosti u N/m
materijalna sabirnica, J moment tromosti u m presjeka sabirnice s obzirom na os koja je
okomita na smjer sile,

gustoa (masa po jedinici volumena) u kg/m3 materijala sabirnica,

a q povrina presjeka sabirnica u m. Veliina s1 ovisi o nainu privrenja sabirnica. Za

uklijeteni je nosa s=4,73, za nosa uklijeten samo na jednoj strani s=3,927, a za nosa sa
pominim osloncima na oba kraja s=3,141. Modul elastinosti je za
bakar E = 12 x 10 0000000000 N/m
aluminij E = 6,5 x 10 0000000000 N/m
dok je gustoa za
bakar

= 8,9 x 10 000 kg/m3

aluminij

= 2,7 x 10 000 kg/m3

6. Potporni i provodni izolatori

6.1. Potporni izolatori
6.1.1. Openito o potpornim izolatorima
Potporni izolatori nose sabirnice i ostale neizolirane vodie u rasklopnom postrojenju.
Potporni izolator izolira goli vodi od uzemljenih dijelova i preuzima na sebe sile koje djeluju
na sabirnice. Radi toga potporne izolatore treba odabrati prema nazivnom naponu sabirnice i
prema veliini sile koja se prenosi na njih.
S obzirom na izvedbu i mehaniku vrstou, razlikujemo dva tipa izolatora: porculanski, i
onaj od umjetnih smola (araldit i sl.). Prema DIN normama (njemake industrijske norme)
porculanski izolator ima kapu i podnoje od ljevenog eljeza. Porculanski izolator nema istu
vrstou po cijeloj visini. Do pucanja moe dobi neposredno ispod kape ili neposredno iznad

13

podnoja. Doputeni moment savijanja M1 za presjek neposredno ispod kape manji je (radi
manje povrine presjeka) nego doputeni moment savijanja M2.

Slika 6. Porculanski potporni izolator

Rebrasti izolatori od umjetnih smola nemaju ni metalne kape ni podnoja, a konstrukcija im je

takva da su iste vrstoe i u gornjem i u donjem dijelu. Za rebraste izolatore grupe su
definirane silom F po koja djeluje h 0, iznad gornjeg ruba izolatora. Ako sa b oznaimo
razmak izmeu gornjeg ruba i najoptereenijeg presjeka pri dnu izolatora (slika 55),
doputenu silu na polovini visine sabirnice odreujemo iz izraza
Fp=Fpo

h 0+ b
h+ b

gdje je h udaljenost hvatita sile Fp od gornjeg ruba izolatora (slika 55). Pri maloj visini h sila
Fp moe biti i vea od Fpo.
14

Slika

7.

Hvatite

krakovi sile,

koja

na

potporni

rebrasti

djeluje

izolator

6.1.2.
izolatori
nosai

Visei
kao
sabirnica

rasklopnim
postrojenjima

u kojima su

sabirnice

izvedene od

ueta,

nosai

sabirnica

kao

upotrebljavaju se visei izolatori. Dolaze u obzir izolatori u obliku kape (kapasti), masivni i
tapni izolatori. Za rasteretne, a esto iz nosive lance, preporuljivo je upotrijebiti dvostruke
lance, jer je u rasklopnim postrojenjima vea vjerojatnost pojave luka nego u vodovima i jer
pad sabirnica moe izazvati znatna oteenja u rasklopnom postrojenju.

6.2. Provodni izolatori

Provodni izolatori imaju zadatak da izoliraju gole vodie od zida ili metalnih dijelova.
Upotrebljavaju se pri prolazu vodia iz prostorije u prostoriju, iz jednog dijela oklopljenog
rasklopnog postrojenja u drugi, ili iz rasklopnog postrojenja u slobodan prostor.
Meu provodnim izolatorima razlikujemo dva tipa: oni unutar prostorija (slika 56.a) i oni koji
se barem jednom polovinom nalaze na otvorenom (slika 56.b). Osim toga razlikujemo
provodne izolatore za okrugle vodie i za plosnate vodie.
15

Slika 8. Provodni izolator za okrugle vodie

Izbor provodnih izolatora vri se prema nominalnom naponu i prema maksimalnoj trajnoj
struji u normalnom pogonu, dok se kontrola izabranog tipa vri s obzirom na mehaniko
naprezanje i ugrijavanje u sluaju kratkog spoja. Pri izboru provodnih izolatora potrebno je
uzeti u obzir i veliinu struje radi ugrijavanja vodia u provodnom izolatoru.
Provodni izolatori za okrugle vodie proizvode se normalno za 200, 400, 600, 1000, 1500 i
2000 A, Sto odgovara maksimalnoj trajnoj struji u normalnom pogonu. Kontrola s obzirom na
ugrijavanje za vrijeme kratkog spoja vri se na isti nain kao i za sabirnice. Za vee struje
upotrebljavaju se provodni izolatori s vodiima plosnatog profila. Takav provodni izolator
pogodno je upotrijebiti i za manje struje, kad su u ostalom postrojenu upotrijebljeni plosnati
vodii.

16

7. Rastavljai
Rastavljai slue za to da vidljivo odvoje dio rasklopnog postrojenja koje nije pod naponom,
od dijela koji je pod naponom. Njihov je, dakle, primarni zadatak da poveaju sigurnost
osoblja koje treba da radi na dijelu rasklopnog postrojenja, pri emu naroito naglaavamo da
poloaj noeva rastavljaa mora biti vidljiv.

Slika 9. Izvedba rastavljaa za napon 35 kV

Izbor rastavljaa vri se prema nazivnom naponu, maksimalnoj struji u normalnom pogonu,
uz kontrolu s obzirom na udarnu struju kratkog spoja (mehanika vrstoa) i s obzirom na
struju kratkog spoja mjerodavnu za ugrijavanje (doputeno povienje temperature).
Maksimalna struja kroz rastavlja u normalnom pogonu mjerodavna je za izbor rastavljaa
prema nazivnoj struji (nazivna struja je tolika struja koja moe trajno tei kroz rastavlja, a da
temperatura vodia ne prekorai doputenu granicu). Obino se proizvodi ogranien broj
tipova rastavljaa s obzirom na nazivnu struju. Broj tipova je normalno to manji, Sto je vii
nazivni napon, jer su za visoki nazivni napon trokovi za kontakte i vodljive dijelove maleni u
usporedbi s trokovima za izolatore i postolje. Zato se npr. za napon 110 kV proizvodi obino
samo jedan tip rastavljaa i to za najveu nazivnu struju koja praktiki moe doi u obzir.
Nakon to je odabran rastavlja. prema nazivnoj struji, potrebno je izabrani rastavlja
kontrolirati s obzirom na mehanika naprezanja i ugrijavanje za vrijeme trajanja kratkog
17

spoja. Mehaniko naprezanje odreeno je udarnom strujom, a izdrljivost rastavljaa ovisna je

o njegovoj konstrukciji. Tvornice koje proizvode rastavljae navode podatke o udarnoj struji
(tjemena vrijednost) i o struji mjerodavnoj za ugrijavanje, koju moe rastavlja izdrati jednu
sekundu.
Ako se kontrolom ustanovi da rastavlja odabran prema maksimalnoj struji u normalnom
pogonu ne moe izdrati bilo mehanika naprezanja bilo ugrijavanje za vrijeme kratkog spoja,
odabire se rastavlja vee nazivne struje, da bi se sprijeilo njegovo oteenje u sluaju
kratkog spoja.
Rastavlja se normalno ne upotrebljava za prekidanje struje, ve se isklapanje vri kada kroz
rastavlja ne tee struja. Otvaranjem kontakata rastavljaa pojavit e se luk medu kontaktima,
posljedica ega mogu biti znatna oteenja u rasklopnom postrojenju. Rastavlja nema,
naime, ni ureaja ni medija za gaenje luka. Kad se, meutim, radi o malim strujama, moe se
upotrijebiti i rastavlja za njihovo prekidanje. Pri tome je vano da se isklapanje izvri Sto je
mogue prije.
U nekim sluajevima upotrebljavaju se rastavljai koji osim glavnih noeva imaju i noeve za
uzemljenje koji slue za uzemljenje zranog voda ili kabela nakon isklapanja. Obino su
glavni noevi i noevi za uzemljenje meusobno tako mehaniki povezani, da se oni za
uzemljenje ne mogu uklopiti kad je rastavlja zatvoren, odnosno da se glavni noevi ne mogu
uklopiti kada su uklopljeni noevi za uzemljenje.

8. Zakljuak
Kako su sabirnice okosnica svakog rasklopnog postrojenja, od izuzetne je vanosti izabrati
odgovarajuu sabirnicu. Uglavnom se izvode od neizoliranih bakrenih ili aluminijskih vodia
i njihov odabir ovisi vie imbenika, kao to su maksimalna struja u normalnom pogonu,
poviena temperatura sabirnica za vrijeme kratkog spoja ili obzirom na mehaniko
naprezanje. U radu je napravljen osvrt i na izbor dinamike i termike vrstoe sabirnica uz
detaljne tablice za aluminijske i bakrene sabirnice. U drugom dijelu rada opisani su potporni i
18

provodni izolatori te rastavljai i time je, uz ureaje za prekidanje struje, visokonaponske

osigurae i sklopke, zaokruena cjelina glavnih elemenata rasklopnih postrojenja.

9. LIteratura

Automatski zatitni ureaji elektroenergetskih postrojenja, F. Bouta, Sarajevo, 1989.

Tehnika visokog napona, atmosferski prenaponi, M. Savi i Z. Stojkovi, Beograd,

2001.
Visokonaponska rasklopna, H. Poar, Zagreb, 1973.
Visokonaponski rasklopni aparati, M. Savi, Beograd, 2004.

19

http://sr.wikipedia.org/sr-el/
%D0%A1%D0%B0%D0%B1%D0%B8%D1%80%D0%BD

%D0%B8%D1%86%D0%B5
http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zee/nastava/svel/ep/download/ELEKTRICNA

%20POSTROJENJA%205-p.pdf
https://muricmilorad.files.wordpress.com/2011/11/elektricna-postrojenja-iii.pdf

20