KONVENCIJA O BILOKOJ RAZNOLIKOSTI

lanak 1.
Potvruje se Konvencija o biolokoj raznolikosti potpisana na Konfereciji Ujedinjenih naroda
o okoliu i razvoju, odranoj u lipnju 1992. u Rio de Janeiru. Konvencija je u izvorniku pisana
na arapskom, engleskom, francuskom, kineskom, ruskom i panjolskom jeziku.
lanak 2.
Konvencija u izvorniku na engleskom i u prijevodu na hrvatski jezik glasi:
KONVENCIJA O BIOLOKOJ RAZNOLIKOSTI
PREAMBULA
Ugovorne stranke,
Svjesne istinske vrijednosti bioloke raznolikosti, kao i ekolokih, genetskih, socijalnih,
ekonomskih, znanstvenih, edukativnih, kulturolokih, rekreacijskih i estetskih vrijednosti
bioloke raznolikosti i njenih komponenti,
Svjesne, nadalje, vanosti bioloke raznolikosti za razvoj i odranje ivotnih sustava biosfere,
Potvrujui da je ouvanje bioloke raznolikosti zajednika briga ljudskog roda,
Nadalje potvrujui da drave imaju suverena prava nad svojim vlastitim biolokim izvorima,
Takoer potvrujui da su drave odgovorne za ouvanje svoje bioloke raznolikosti te
odrivo koritenje svojih biolokih izvora,
Imajui na umu da je bioloka raznolikost znaajno smanjena kao rezultat nekih ljudskih
aktivnosti,
Svjesne opeg pomanjkanja informacija i znanja u vezi s biolokom raznolikosti, kao i hitnih
potreba da se razviju znanstveni, tehniki i institucionalni kapaciteti, kako bi se osigurala
osnovna usuglaenost, na temelju koje bi se planirale i primjenjivale odgovarajue mjere,
Ukazujui na to da je bitno predvidjeti, sprijeiti i napasti uzroke znatnog osiromaenja ili
gubitka bioloke raznolikosti na izvoru,
Takoer ukazujui na to da tamo gdje prijeti vee osiromaenje ili gubitak bioloke
raznolikosti, ne bi se smio koristiti nedostatak potpune znanstvene spoznaje kao razlog
odgaanja mjera u cilju spreavanja ili smanjenja na minimum takve prijetnje,
Ukazujui nadalje da je temeljni zahtjev za ouvanje bioloke raznolikosti ouvanje
ekosustava i prirodnih stanita in-situ te odravanje i obnavljanje populacije vrsta sposobnih
za opstanak u njihovom prirodnom okruenju,

Uoavajui, nadalje, da ex-situ mjere takoer imaju vanu ulogu, prvenstveno u zemlji
podrijetla,
Priznajui usku i tradicionalnu ovisnot mnogih zaviajnih i lokalnih zajednica tradicionalnog
naina ivota o biolokim izvorima, kao i elju da se pravedno dijele dobrobit koje proistjeu
iz primjene tradicionalnih znanja, inovacija i postupaka vanih za ouvanje bioloke
raznolikosti i odrivog koritenja njenih komponenti,
Priznajui takoer vitalnu ulogu koju igraju ene u ouvanju i odriviom koritenju bioloke
raznolikosti te potvrujui potrebu za punim ueem ena u svim razinama kreiranja i
ostvarenja politike ouvanja bioloke raznolikosti,
Naglaavajui vanost i potrebu promidbe meunarodne, regionalne i globalne suradnje
izmeu drava i meuvladinih organizacija s nevladinim sektorom, na ouvanju biloke
raznolikosti i odrivom koritenju njenih komponenti,
Potvrujui da se moe oekivati kako e osiguranje novih i dodatnih financijskih izvora i
odgovarajueg pristupa dotinim tehnologijama izvriti znaajnu promjenu u sposobnostima
svijeta da rijei pitanje gubitka bioloke raznolikosti,
Potvrujui nadalje da su potrebne posebne mjere, kako bi se udovoljilo potrebama zemalja u
razvoju, ukljuujui i odredbe o novim i dodatnim financijskim izvorima kao i odgovarajui
pristup primjerenim tehnologijama,
Uoavajui s tim u vezi posebne uvjete najnerazvijenijih zemalja i malih otonih drava,
Potvrujui da su potrebne znatne investitcije kako bi se ouvala bioloka raznolikost, te da se
od tih investicija oekuje irok raspon okoline, ekonomske i socijalne dobrobiti,
Priznajui da ekonomski i socijalni razvoj, te iskorjenjivanje siromatva predstavlja prve i
premostive prirotete zemalja u razvoju,
Svjesne da je ouvanje i odrivo koritenje biloke raznolikosti od kljunog znaaja za
zadovoljenje prehrambenih, zdravstvenih i drugih potreba rastue svjetske populacije, za to
je neophodna mogunost pristupu i raspodjeli genetskih izvora i tehnologija,
Uoavajui napokon da e ouvanje i odrivo koritenje bioloke raznolikosti uvrstiti
prijateljske odnose meu dravama i doprinjeti miru u svijetu,
elei ojaati i dopuniti postojee meunarodne sporazume za ouvanje bioloke raznolikosti
i odrivo koritenje njenih komponenti,
Odlune da zatite i odrivo koriste bioloku raznolikost na dobrobit sadanjih i buduih
generacija, sporazumjele su se kako slijedi:
lanak 1.
CILJEVI

Ciljevi ove Konvencije, koje treba provoditi u skladu s njenim relevantnim odredbama, jesu
ouvanje bioloke raznolikosti, odrivo koritenje njenih komponenti te pravedna raspodjela
dobrobiti koje proizlaze iz koritenja genetskih izvora, na nain koji ukljuuje prikladni
pristup genetskim izvorima kao i prijenos odgovarajuih tenologija, uzevi u obzir sva prava
nad tim izvorima i tehnologijama, kao i nain koji ukljuuje odgovarajue financiranje.
lanak 2.
UPOTREBA TERMINA
Za potrebe ove Konvencije:
Bioloka raznolikost je sveukupnost svih ivuih organizama koji su sastavni dijelovi
kopnenih, morskih i drugih vodenih ekosustava i ekolokih kompleksa; te ukljuuje
raznolikost unutar vrsta, izmeu vrsta, te raznolikost izmeu ekosustava.
Bioloki izvori ukljuuju genetske izvore, organizme ili dijelove organizama, populacije ili
neke druge biotike komponente ekosustava sa stvarnom ili potencijalnom upotrebom ili
vrijednou za ovjeanstvo.
Biotehnologija je svaka tehnologija koja koristi bioloke sustave, ive organizme ili njihove
dijelove, za proizvodnju ili promjenu proizvoda ili procesa za posebnu namjenu.
Zemlja porijekla genetskih izvora je zemlja koja posjeduje genetske izvore u in-situ
uvjetima.
Zemlja snabdjeva genetskim izvorima je zemlja koja snabdijeva genetskim materijalima
sakupljenim iz in-situ izvora, ukljuujui populaciju i divljih i udomaenih vrsta, ili uzetih iz
ex-situ izvora koji mogu ili ne moraju poticati iz te zemlje.
Udomaene ili kultivirane vrste su vrste na iji je proces evolucije djelovao ovjek kako bi
udovoljio svojim potrebama.
Ekosustav je dinamian kompleks zajednica biljaka, ivotinja i mikroorganizama i
njihovoga neivog okolia koji meusobno djeluju kao funkcionalna jedinica.
Ex-situ ouvanje je ouvanje komponenti bioloke raznolikosti izvan njihovih prirodnih
stanita.
Genetski materijal je biljni, ivotinjski i mikrobni materijal i drugi materijali koji sadre
funkcionalne jedinice nasljea.
Genetski izvori su genetski materijali stvarne ili potencijalne vrijednosti.
Stanite je prostor ili mjesto gdje se organizam ili populacija prirodno pojavljuju.
In-situ uvjeti su uvjeti u kojima egzistiraju genetski izvori unutar ekosustava i prirodnih
stanita, a u sluaju udomaenih ili kultiviranih vrsta, okruenje u kome su razvili svoja
specifina svojstva.

In-situ ouvanje je ouvanje ekosustava i prirodnih stanita, te odravanje i obnavljanje

vrsta sposobnih za opstanak u njihovom prirodnom okruenju, a u sluaju udomaenih ili
kultiviranih vrsta u okruenju u kome su razvili svoja specifina svojstva.
Zatieno podruje je zemljopisno odreeno podruje koje je namijenjeno, ili voeno i
upravljano na nain da se postignu specifini ciljevi zatite.
Organizacija regionalne ekonomske integracije je organizacija osnovana od strane
suverenih drava u dotinoj regiji, na koju su njene drave lanice prenijele nadlenosti po
predmetima koje regulira ova Konvencija, a koja u skladu s internim postupcima ima sva
ovlatenja da potpie, potvrdi (ratificira), prihvati, odobri ili pristane na istu.
Odrivo koritenje je koritenje komponenti bioloke raznolikosti, na nain i u obimu koji
ne vodi propadanju bioloke raznolikosti, na nain kojim se odrava njen potencijal, kako bi
se udovoljilo potrebama i tenjama sadanjih i buduih narataja.
Tehnologija ukljuuje biotehnologiju.
lanak 3.
NAELA
Drave, u skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda i naelima meunarodnog prava, imaju
suvereno pravo koritenja svih vlastitih izvora u skladu s vlastitom politikom o okoliu, te su
odgovorne osigurati, da aktivnosti koje se odvijaju unutar njene nadlenosti ili kontrole, ne
izazivaju tete po okoli drugih drava ili podruja izvan granica necionalne nadlenosti.
lanak 4.
DJELOKRUG NADLENOSTI
Ovisno o pravima drugih drava, te ukoliko nije izriito drukije navedeno u ovoj Konvenciji,
odredbe ove Konvencije primjenjuju se u odnosu na svaku ugovornu stranku:
(a) U sluaju komponenti bioloke raznolikosti na podrujima unutar nacionalne nadlenosti,
(b) U sluaju procesa i aktivnosti, bez obzira gdje se njihov uinak pojavi, a koje se provode
pod njenom nadlenou i kontrolom, unutar podruja njene nacionalne nadlenosti ili izvan
granica nacionalne nadlenosti.
lanak 5.
SURADNJA
Svaka e ugovorna stranka, koliko je to mogue i prikladno, suraivati s drugim ugovornim
strankama izravno, ako je prikladno ili preko odgovarajuih meunarodnih organizacija, za
podruja koja su izvan nacionalne nadlenosti, kao i o drugim predmetima od zajednikog
interesa na ouvanju i odrivom koritenju bioloke raznolikosti.
lanak 6.

OPE MJERE ZA OUVANJE I ODRIVO KORITENJE

Svaka e ugovorna stranka u skladu sa svojim posebnim uvjetima i mogunostima:
(a) Razviti nacionalne strategije, planove ili programe za ouvanje i odrivo koritenje
bioloke raznolikosti ili u tu svrhu usvojiti ve postojee strategije, planove ili programe, koji
e odraziti, izmeu ostalog, mjere planirane ovom Konvencijom, vane za ugovornu stranku o
kojoj se radi,
(b) Uklopiti, koliko je to mogue i prikladno, ouvanje i odrivo koritenje bioloke
raznolikosti u odgovarajue sektorske i meusektorske planove, programe i politiku.
lanak 7.
UTVRIVANJE I PRAENJE
Svaka e ugovorna stranka, koliko je to mogue i prikladno, a napose u smislu lanka 8. do
10.:
(a) Identificirati komponente biloke raznolikosti vane za njeno ouvanje i odrivo
koritenje, vodei brigu o indikativnoj listi kategorija navedenih u Dodatku I.,
(b) Pratiti, kroz uzimanje uzoraka i druge tehnike, komponente bioloke raznolikosti
identificirane u skladu s podstavkom (a) gore, obraajui naroito panju na one kojima su
potrebne hitne mjere ouvanja, kao i one koje nude najvei potencijal za odrivo koritenje,
(c) Utvrditi procese i kategorije aktivnosti za koje se pretpostavlja da imaju, ili mogu imati,
lo utjecaj na ouvanje i odrivo koritenje bioloke raznolikosti, te pratiti njihov utjecaj kroz
uzimanje uzoraka ili druge tehnike,
(d) Odravati i organizirati podatke dobivene aktivnostima utvrivanja i praenja, kroz bilo
koji mehanizam u skladu s podstavcima (a), (b) i (c) gore.
lanak 8.
IN-SITU OUVANJE
Svaka ugovorna stranka e, koliko je to mogue i prikladno:
(a) Utemeljiti sustav zatienih podruja ili podruja gdje treba primijeniti posebne mjere za
ouvanje bioloke raznolikosti,
(b) Razviti, gdje je potrebno, smjernice za odabir, utemeljenje i upravljanje zatienim
podrujima ili podrujima gdje je potrebno primijeniti posebne mjere za ouvanje biloke
raznolikosti,
(c) Voditi ili upravljati biolokim izvorima vanim za ouvanje biloke raznolikosti, bez
obzira da li se nalaze unutar ili izvan zatienih podruja, s ciljem da se osigura njihovo
ouvanje i odrivo koritenje,

(d) Promicati zatitu ekosustava, prirodnih stanita, te odravanje i obnavljanje populacije

vrsta koje su sposobne za opstanak u prirodnom okruenju,
(e) Promicati odriv i za okoli prihvatljiv razvoj u podrujima koja granie sa zatienim
podrujima, s ciljem daljnje zatite tih podruja,
(f) Obnoviti i ponovo uspostaviti naruene ekosustave te promicati oporavak ugroenih vrsta,
izmeu ostalog, kroz razvoj i provedbu planova i ostalih strategija upravljanja,
(g) Utemeljiti ili podrati naine voenja, upravljanja ili kontrole rizika pri koritenju i
oslobaanju ivih modificiranih organizama koji su rezultat biotehnologije, a koji bi mogli
nepovoljno djelovati na okoli i zdravlje ljudi i utjecati na ouvanje i odrivo koritenje
biloke raznolikosti,
(h) Sprijeiti uvoenje te kontrolirati ili iskorijeniti one strane vrste koje ugroavaju
ekosustave, stanita ili vrste,
(i) Nastojati osigurati uvjete potrebne za usklaivanje sadanjeg korienja i ouvanja bioloke
raznolikosti te odrivog koritenja njenih komponenata,
(j) U skladu s nacionalnim zakonodavstvom potovati, tititi i podravati znanja, inovacije i
obiaje zaviajnih i lokalnih zajednica koje utjelovljuju tradicionalan nain ivota, vaan za
ouvanje i odrivo koritenje bioloke raznolikosti, te promicati njihovu iru primjenu uz
odobrenje i ukljuivanje nosilaca tih znanja, inovacija i obiaja i poticati pravednu razdiobu
dobiti nastalih koritenjem takvih znanja, inovacija i obiaja,
(k) Razviti ili odravati potrebno zakonodavstvo i/ili druge propise, kojima se ureuje zatita
ugroenih vrsta i populacija,
(l) Voditi i upravljati odgovarajuim postupcima i kategorijama aktivnosti na osnovi lanka 7.,
tamo gdje je utvren znaajan nepovoljan utjecaj na bioloku raznolikost,
(m) Suraivati u pribavljanju financijske i druge pomoi za in-situ zatitu, kako je navedeno u
podstavcima (a) do (l) gore, a posebno za zemlje u razvoju.
lanak 9.
EX-SITU OUVANJE
Svaka ugovorna stranka e, ukoliko je to mogue ili prikladno, a prvenstveno s ciljem
ispunjenja in-situ mjera:
(a) Usvojiti mjere za ex-situ ouvanje komponenti bioloke raznolikosti, prvenstveno u zemlji
podrijetla tih komponenti,
(b) Utvrditi i podrati mogunosti za ex-situ ouvanje i istraivanja na biljkama, ivotinjama i
mirkoorganizmima, prvenstveno u zemlji porijekla genetskih izvora,
(c) Usvojiti mjere za oporavak i obnavljanje ugroenih vrsta te ponovo uvoenje istih u
njihova prirodna stanita pod odgovarajuim uvjetima,

(d) Voditi i upravljati sakupljanjem biolokih izvora iz prirodnih stanita za ex-situ zatitu,
kako se ne bi ugroavali ekosustavi i in-situ populacije i vrste, osim tamo gdje je potrebna
privremena primjena ex-situ mjera, u skladu s podstavkom (c) gore,
(e) Suraivati u osiguravanju financijske i druge potpore za ex-situ zatitu, navedene u
podstavcima (a) do (d) gore, te u utemeljenju i provoenju ex-situ zatitnih mjera u zemljama
u razvoju.
lanak 10.
ODRIVO KORITENJE KOMPONENTI BIOLOKE
RAZNOLIKOSTI
Svaka e ugovorna stranka, koliko je to mogue i prikladno:
(a) Ukljuiti brigu o zatiti i odrivom koritenju biolokih izvora prilikom donoenja odluka
na nacionalnoj razini,
(b) Usvojiti mjere vezane za koritenje biolokih izvora, kako bi se izbjegao ili sveo na
minimum nepovoljan utjecaj na bioloku raznolikost,
(c) tititi i poticati uobiajeno koritenje biolokih izvora u skladu sa tradicijom i kulturom,
sukladno zahtjevima za ouvanje i odrivo koritenje,
(d) Podrati zaviajno stanovnitvo pri razvoju i primjeni postupaka oporavka u naruenim
podrujima sa smanjenom biolokom raznolikou,
(e) Poticati suradnju izmeu nadlenih dravnih tijela i privatnog sektora u razvoju metoda za
odrivo koritenje biolokih izvora.
lanak 11.
POTICAJNE MJERE
Svaka e ugovorna stranka, koliko god je to mogue i prikladno, usvojiti ekonomski i
socijalno usklaene mjere koje djeluju poticajno na ouvanje i odrivo koritenje komponenti
bioloke raznolikosti.
lanak 12.
ZNANSTVENA ISTRAIVANJA I OBUAVANJA
Ugovorne stranke e, uzevi u obzir posebne potrebe zemalja i razvoju:
(a) Utvrditi u provoditi programe znanstvenog i tehnikog obrazovanja i obuavanja o
mjerama za utvrivanje, ouvanje i odrivo koritenje bioloke raznolikosti i njenih
komponenti, te osigurati potporu takvom obrazovanju i obuci za posebne potrebe zemalja u
razvoju,

(b) Promicati i poticati istraivanja koja doprinose ouvanju i odrivom koritenju bioloke
raznolikosti, posebno u zemljama u razvoju, u skladu s odlukama Konferencije stranaka
donesenim na osnovi preporuka Pomonoga znanstvenog tijela, Tehnikog i Tehnolokog
savjeta,
(c) Pridravajui se odredbi lanka 16., 18. i 20., unapreivati i suraivati u koritenju
znanstvenih dostignua u istraivanjima bioloke raznolikosti na razvijanju metoda za
ouvanje i odrivo koritenje biolokih izvora.
lanak 13.
OBRAZOVANJE JAVNOSTI I SVIJESTI
Ugovorne e stranke:
(a) Promicati i poticati shvaanje vanosti ouvanja bioloke raznolikosti, mjera koje su za to
potrebne, kao i promidbu istih kroz medije, te ukljuivanje ovih tema u obrazovne programe,
i
(b) Suraivati, koliko je mogue, s ostalim dravama i meunarodnim organizacijama u
razvoju programa obrazovanja i javne svijesti, u pogledu ouvanja i odrivog koritenja
biolokih raznolikosti.
lanak 14.
PROCJENA UTJECAJA I SMANJIVANJE TETNIH UTJECAJA
1. Svaka stranka e, koliko je to mogue i prikladno:
(a) Uvoditi odgovarajue postupke za procjenu utjecaja planiranih projekata na okoli koji bu
mogli imati nepovoljan utjecaj na bioloku raznolikost, s ciljem da se takav utjecaj izbjegne ili
umanji, te e gdje je to prikladno, omoguiti sudjelovanje javnosti u takvim postupcima,
(b) Uvesti odgovarajue mjere kojima se osigurava da se vodi rauna o posljedicama po
okoli programa i politike koji bi mogli imati znaajan negativan utjecaj na bioloku
raznolikost,
(c) Promicati, na bazi reciprociteta, obavjetavanje, razmjenu informacija i konzultacije o
aktivnostima pod njihovom nadlenosti ili kontrolom, koje bi mogle znaajno nepovoljno
djelovati na bioloku raznolikost drugih drava ili podruja izvan granica nacionalne
nadlenossti, te poticati zakljuivanje bilateralnih, regionalnih ili multilateralnih sporazuma,
ve prema mogunostima,
(d) U sluaju prijetee ozbiljne opasnosti ili tete po bioloku raznolikost na podrujima pod
nadlenou drugih drava ili podrujima izvan granica nacionalne nadlenosti, a koje bi
proizale pod njezinom nadlenou ili kontrolom, potrebno je odmah obavijestiti
potencijalno ugroene drave, te potaknuti aktivnosti da se sprijei ili smanji takva opasnost
ili teta,

(e) Promicati nacionalne sporazume za hitno reagiranje na aktivnosti ili dogaaje, kako one
uzrokovane prirodnim putem tako i drukije, a koje predstavljaju prijeteu opasnost po
bioloku raznolikost, te poticati meunarodnu suradnju da se podupru takvi nacionalni napori,
i tamo gdje je prikladno, a drave ili regionalne ekonomske integracijske organizacije su se
sloile, utvrditi zajednike mogue planove,
2. Konferencija stranaka e ispitati, na osnovi istraivanja koje treba provesti, pitanje
odgovornosti i naknade, ukljuivi obnovu i nadoknadu tete nanesene biolokoj raznolikosti,
osim kad ta odgovornost predstavlja iskljuivo unutarnju stvar.
lanak 15.
PRISTUP GENETSKIM IZVORIMA
1. Priznajui suverena prava drava nad svojim prirodnim izvorima, nacionalne vlade su
ovlatene odreivati i regulirati nacionalnim zakonodavstvom pristup genetskim izvorima.
2. Svaka e ugovorna stranka nastojati stvoriti uvjete da se omogui pristup genetskim
izvorima, u cilju razboritog koritenja okolia od strane drugih ugovornih stranaka, bez
nametanja ogranienja suprotno ciljevima ove Konvencije.
3. U cilju ove Konvencije, pod genetskim izvorima koje osigurava ugovorna stranka, a o
kojima je rije u ovom lanku i lanku 16. i 19., podrazumijevaju se samo oni izvori koje
osigurava ugovorna stranka, a to su zemlje podrijetla tih izvora ili stranke koje su stekle
genetske izvore u skladu s ovom Konvencijom.
4. Pristup, tamo gdje je odobren, odvijat e se na osnovi zajednikih dogovorenih uvjeta u
skladu s odredbama ovoga lanka.
5. Pristup genetskim izvorima mora unaprijed odobriti ugovorna stranka koja prua takve
izvore, ukoliko to nije drukije odredila dotina stranka.
6. Svaka ugovorna stranka nastojat e izraditi u provesti znanstvena istraivanja na genetskim
izvorima, koje osiguravaju ugovorne stranke, koliko je to mogue uz ukljuivanje tih
ugovornih stranaka.
7. Svaka ugovorna stranka provest e zakonske, upravne ili politike mjere, kako je prikladno,
u skladu sa lankom 16. i 19., a gdje je potrebno da se kroz financijski mehanizam utvren u
lanku 20. i 21. s ugovornom strankom koja je takve izvore osigurala, podijele razultati
istraivanja i razvoja, kao i koristi na potenoj ili pravednoj osnovi. Takva e se podjela
izvriti na osnovi zajedniki utvrenih uvjeta.
lanak 16.
PRISTUP I PRIJENOS TEHNOLOGIJE
1. Svaka ugovorna stranka, priznajui da tehnologija ukljuuje i biotehnologiju te da, i pristup
i prijenos tehnologije meu ugovornim strankama, predstavljaju osnovne elemente za
postizanje ciljeva ove Konvencije, preuzima u skladu s odredbama ove Konvencije obvezu da
osigura i/ili omogui pristup i prijenos tehnologija bitnih za ouvanje i odrivo koritenje

bioloke raznolikosti ili upotrebu drugih genetskih izvora drugim ugovornim strankama, ne
priinjavajui vee tete po okoli.
2. Zemljama u razvoju biti e omoguen i/ili olakan pristup i prijenost tehnologije naveden u
stavku 1, pod potenim i najpovoljnijim, te koncesionalnim i preferencijalnim uvjetima, ako
su zajedniki dogovoreni i potrebni, u skladu sa financijskim mehanizmom utvrenim u
lancima 20. i 21. Ukoliko tehnologija podlijee patentima i drugim intelektualnim
vlasnikim pravima, takav e pristup i prijenos biti osiguran pod uvjetima koji priznaju i koji
su sukladni s odgovarajuom i uinkovitom zatitom intelektualnih vlasnikih prava. Primjena
ovog stavka bit e u skladu sa stavkom 3., 4. i 5. dolje.
3. Svaka ugovorna stranka provest e zakonske, upravne ili politike mjere, kako je prikladno,
s ciljem da ugovornim strankama, posebice onima koje su zemlje u razvoju, a koje pruaju
genetske izvore, bude omoguen pristup i prijenos tehnologije koja se koristi ovim izvorima,
pod zajedniki dogovorenim uvjetima, ukljuivi, ako je potrebno, tehnologiju zatienu
patentima ili drugim pravima intelektualnog vlasnitva, kroz odredbe lanka 20. i 21., a u
skladu s meunarodnim pravom i stavkom 4. i 5., dolje.
4. Svaka ugovorna stranka provesti e zakonske, upravne ili politike mjere, kako je
prikladno, s ciljem da u privatnom sektoru omogui pristup, zajedniki razvoj i prijenos
tehnologije navedene u stavku 1. gore, kako bi bili od koristi i dravnim institucijama i
privatnom sektoru zemalja u razvoju i u tom smislu izvravali obaveze ukljuene u stavku 1.,
2. i 3., gore.
5. Ugovorne stranke, priznajui da patenti i druga prava intelektualnog vlasnitva mogu
utjecati na provoenje ove Konvencije, suraivat e u tom pogledu u skladu s nacionalnim
zakonodavstvom i meunarodnim pravom kako bi se osiguralo da ta prava predstavljaju
potporu, a ne suprotnost ciljevima ove Konvencije.
lanak 17.
RAZMJENA INFORMACIJA
1. Ugovorne stranke omoguit e razmjenu informacija, iz svih izvora dostupnih javnosti,
koje se odnose na zatitu i odrivo koritenje bioloke raznolikosti, uzevi u obzir posebne
potrebe zemalja u razvoju.
2. Takva razmjena informacija obuhvatit e i razmjenu rezultata tehnikih, znanstvenih i
socijalno-ekonomskih istraivanja, kao i informacija o programima obuavanja i praenja,
specijaliziranih znanja, uroenih i tradicionalnih znanja kao takvih, i u kombinaciji s
tehnologijama o kojima je rije u lanku 16. stavku 1. Gdje je to mogue, ukljuivati e
takoer povrat informacija.
lanak 18.
TEHNIKA I ZNANSTVENA SURADNJA
1. Ugovorne stranke promicati e meunarodnu tehniku i znanstvenu suradnju na podruju
ouvanja i odrivog koritenja bioloke raznolikosti, kroz odgovarajue meunarodne i
nacionalne institucije.

2. Svaka ugovorna stranka radit e na promidbi tehnike i znanstvene suradnje s drugim

ugovornim strankama, posebno zemljama u razvoju, u provedbi ove Konvencije, izmeu
ostalog, i kroz razvoj i ostvarenje nacionalne politike. U promicanju takve suradnje, posebnu
panju treba posvetiti razvoju i jaanju nacionalnih mogunosti, kroz osposobljavanje
strunjaka i institucija.
3. Konferencija stranaka e na svom prvom sastanku utvrditi kako izraditi mehanizam za
omoguavanje i promicanje tehnike i znanstvene suradnje.
4. Ugovorne e stranke, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i politikama, poticati i
razvijati metode suradnje za razvoj i primjenu tehnologija, ukljuivi domae i tradicionalne
tehnologije, u skladu s ciljevima ove Konvencije. U tu svrhu, ugovorne e stranke takoer
promicati suradnju u obuavanju i razmjeni strunjaka.
5. Ugovorne stranke e na osnovi zajednikog sporazuma promicati utvrivanje programa
zajednikih istraivanja i zajednikih ulaganja u razvoj tehnologije prikladnih za ciljeve ove
Konvencije.
lanak 19.
RUKOVANJE BIOTEHNOLOGIJOM I RAZDIOBA DOBROBITI
1. Svaka ugovorna stranka poduzeti e zakonske, upravne ili politike mjere, kako je
prikladno, kojima bi se ugovornim strankama koje pruaju izvore za biotehnoloka
istraivanja pruila mogunost da i one uinkovito sudjeluju u tim istraivanjima, a naroito
ugovornim strankama zemljama u razvoju, te ako je mogue da se te aktivnosti vre kod njih.
2. Svaka e ugovorna stranka poduzeti sve praktine mjere da se ugovornim strankama a
posebno zemljama u razvoju, na potenoj i pravednoj osnovi, omogui i unaprijedi pristup
rezultatima i dobrobiti koja proizlazi iz biotehnologije utemeljene na genetskim izvorima koje
te stranke osiguravaju. Taj e pristup biti mogu pod zajednikim dogovorenim uvjetima.
3. Stranke e razmotriti potrebu i modalitete protokola, koji navodi odgovarajue postupke,
ukljuujui posebno unaprijed najavljeni sporazum na podruju sigurnog prijenosa rukovanja
i koritenja svih ivih modificiranih organizama proizvedenih postupcima biotehnologije, a
koji mogu negativno utjecati na ouvanje i odrivo koritenje bioloke raznolikosti.
4. Svaka e ugovorna stranka izravno ili na zahtjev neke fizike ili pravne osobe pod svojom
nadlenou, koja osigurava organizme o kojima je rije u stavku 3., snabdijeti tu ugovornu
stranku svim raspoloivim informacijama o koritenju i propisima o sigurnosti, potrebnim za
rukovanje takvim organizmima, kao i svim raspoloivim informacijama o moguem
negativnom utjecaju specifinih organizama na ugovornu stranku, u kojoj e dotini
organizmi biti uvedeni.
lanak 20.
FINANCIJSKI IZVORI

1. Svaka se ugovorna stranka obvezuje, da e u skladu sa svojim nacionalnim planovima,

prioritetima i programima, osigurati prema svojim mogunostima, financijsku potporu i
poticati one nacionalne aktivnosti, koje su namijenjene postizanju ciljeva ove Konvencije.
2. Stranke razvijene zemlje osigurat e nove i dodatne financijske izvore, kako bi strankama
zemljama u razvoju omoguile da u potpunosti ispune rastue trokove za izvravanje
obaveza koje proizlaze iz ove Konvencije, te uivati korist njenih odredbi, koji trokovi su
dogovoreni izmeu stranke zemlje u razvoju i institucionalne strukture spomenute u lanku
21., u skladu s politikom, strategijom, programom prioriteta i kriterijem prikladnosti te
indikativnom listom rastuih trokova, koju utvruje Konferencija stranaka. Ostale stranke,
ukljuujui i zemlje koje prolaze proces prelaska na trinu ekonomiju, mogu dobrovoljno
preuzeti obaveze stranaka razvijenih zemalja.
U smislu ovoga lanka, Konferencija stranaka e na svom prvom sastanku utvrditi listu
stranaka razvijenih zemalja kao i ostalih zemalja, koje dobrovoljno preuzimaju obveze
stranaka razvijenih zemalja. Konferencija stranaka e povremeno preispitati i, ako je
potrebno, izmijeniti listu. Takoer e se poticati doprinos iz drugih zemalja i izvora na
dobrovoljnoj osnovi. Pri ispunjavanju ovih obveza uzet e u obzir potrebu primjerenosti,
predvidivosti i pravovremenog protoka sredstava, kao i vanost podjele tereta izmeu
stranaka ukljuenih u listu.
3. Stranke razvijene zemlje mogu takoer pribaviti, a stranke zemlje u razvoju koristiti,
financijske izvore vezane na ostvarenje ove Konvencije putem bilateralnih, regionalnih ili
drugih multilateralnih kanala.
4. Obim u kojem e stranke zemlje u razvoju uinkovito izvravati svoje obveze po ovoj
Konvenciji, ovisit e o uinkovitom izvravanju obaveza stranaka razvijenih zemalja ovisno o
financijskim izvorima i prijenosu tehnologije, te treba ozbiljno uzeti u obzir injenicu da
ekonomski i socijalni razvoj kao i iskorjenjivanje siromatva predstavljaju prve i premostive
prioritete stranaka zemalja u razvoju.
5. Stranke e naroito voditi rauna o specifinim potrebama i posebnim situacijama
najnerazvijenih zemalja u njihovim aktivnostima u vezi s financiranjem i prijenosom
tehnologije.
6. Ugovorne e stranke takoer uzeti u obzir posebne uvjete, koji su rezultat ovisnosti o
raspodjeli i smjetaju bioloke raznolikosti kod stranaka zemalja u razvoju, a posebno malih
otonih drava.
7. Panju treba, takoer, posvetiti specifinoj situaciji zemalja u razvoju, ukljuivi i one koje
imaju najranjiviji okoli, poput onih sa sunim i polusunim zonama, obalnim i planinskim
podrujima.
lanak 21.
FINANCIJSKI MEHANIZAM
1. Ustanovit e se mehanizam za osiguranje financijskih izvora za stranke zemlje u razvoju u
cilju ove Konvencije, na bazi dotacija ili koncesija, iji su osnovni elementi opisani u ovom
lanku. Mehanizam e funkcionirati pod nadlenou, i vodstvom Konferencije stranaka,

kojoj e biti odgovoran u smislu ove Konvencije. Operacije mehanizma vrit e

institucionalna struktura koju odredi Konferencija stranaka na svom prvom sastanku. U cilju
ove Konvencije Konferencija stranaka odredit e politiku, strategiju, program prioriteta i
prikladne kriterije u vezi s pristupom i koritenjem takvih izvora. Doprinosi e uzeti u obzir
potrebu predvidivosti, odgovarajueg i pravovremenog protoka sredstava o kojima je rije u
lanku 20., u skladu sa visinom sredstava koju e periodino odrediti Konferencija stranaka,
te vanosti podjele tereta meu strankama ukljuenim u listu navedenu u lnaku 20. stavku 2.
Dobrovoljne doprinose mogu takoer dati stranke zemalja u razvoju, kao i druge zemlje i
izvori.
Mehanizam e funkcionirati u okviru demokratskog i otvorenog sustava upravljanja.
2. U skladu s ciljevima ove Konvencije, Konferencija stranaka e na svom prvom sastanku
odrediti politiku, strategiju i program prioriteta, kao i detaljne kriterije i smjernice za
odgovarajui pristup i koritenje financijskih izvora, ukljuivi redovito praenje i
vrednovanje takvog koritenja. Konferencija stranaka odredit e aranmane ispunjenje stavka
1. gore, nakon konzultacije s institucionalnom strukturom kojoj je povjerena
operacionalizacija financijskog mehanizma.
3. Konferencija stranaka e preispitati uinkovitost mehanizma utvrenog u ovom lanku,
ukljuivi kriterije i smjernice navedene u stavku 2. gore, ali najranije dvije godine nakon
stupanja ove Konvencije na snagu, a nakon toga redovito. Na osnovu tog preispitivanja
poduzet e odgovarajue korake u cilju poboljanja uinkovitosti mehanizma, ako je
potrebno.
4. Ugovorne stranke e razmotriti mogunost osnaenja postojeih financijskih insitutucija,
kako bi se osigurali financijski izvori za ouvanje i odrivo koritenje bioloke raznolikosti.
lanak 22.
ODNOS S DRUGIM MEUNARODNIM KONVENCIJAMA
1. Odredbe ove Konvencije nee utjecati na prava i obveze bilo koje ugovorne stranke, koje
proizlaze iz nekog ve postojeega meunarodnog sporazuma, osim ukoliko bi ispunjenje tih
prava i obveza uzrokovalo ozbiljnu tetu ili prijetnju biolokoj raznolikosti.
2. Ugovorne stranke e provoditi ovu Konvenciju u svezi zatite mora, dosljedno pravima i
obvezama drava preuzetim na osnovu prava mora.
lanak 23.
KONFERENCIJA STRANAKA
1. Konferencija stranaka je ovime osnovana. Prvi sastanak Konferencije stranaka saziva
izvrni direktor Programa za okoli Ujedinjenih naroda, najkasnije u roku od godine dana
kako je ova Konvencija stupila na snagu. Nakon toga e se redovni sastanci Konferencije
stranaka odravati u redovnim intervalima, koje Konferencija odredi na svom prvom
sastanku.

2. Izvanredni sastanci ugovornih stranaka odravat e se kad Konferencija utvrdi da je

potrebno, ili na pismeni zahtjev jedne od stranaka, pod uvjetom da u roku od est mjeseci
kako ih je Tajnitvo obavijestilo o zahtjevu, isti podri barem jedna treina stranaka.
3. Konferencija stranaka e konsenzusom dogovoriti i usvojiti pravila postupka u svoje ime i
u ime nekoga pomonog tijela koje moe osnovati, kao i financijske propise koji reguliraju
financiranje Tajnitva. Na svakom redovnom sastanku usvojit e se proraun za financijsko
razdoblje do sljedeega redovnog sastanaka.
4. Konferencija stranaka e pratiti provoenje ove Konvencije i u tu svrhu e:
a) Utvrditi formu i vremenske intervale za prijenos informacija koje je potrebno dostaviti u
skladu sa lankom 26., razmotriti tu informaciju, kao i izvjetaje dostavljene od strane
pomonog tijela,
b) Prosuivati znanstvene, tehnike i tehnoloke savjete o biolokoj raznolikosti, pripremljene
u skladu sa lankom 25.,
c) Razmotriti i usvojiti, ako je potrebno, protokole u skladu sa lankom 28.,
d) Razmotriti i usvojiti, ako je potrebno, u skladu s lankom 29. i 30. amandmane na ovu
Konvenciju i njene Dodatke,
e) Razmotriti amandmane svim protokolima, kao i Dodacima istih, te ukoliko je tako
odlueno, preporuiti strankama u dotinom protokolu njihovo usvajanje,
f) Razmotriti i usvojiti, u skladu sa lankom 30. dopune Dodataka ovoj Konvenciji,
g) Osnovati pomona tijela, posebno za pribavljanje znanstvenih i tehnikih savjeta koji se
smatraju potrebnim za provoenje ove Konvencije,
h) Kontaktirati, putem Tajnitva, s izvrnim tijelima Konvencije koja se bave predmetima
obuhvaenim ovom Konvencijom, kako bi se utvrdili odgovarajui oblici suradnje s njima,
i) Razmotriti i poduzeti bilo koje dodatne korake koji mogu biti potrebni za postizanje ciljeva
ove Konvencije, a na temelju iskustva steenog kroz njezinu primjenu.
5. Ujedinjeni narodi i njihove specijalizirane agencije i Meunarodna agencija za atomsku
energiju, kao i svaka drava koja nije stranka u ovoj Konvenciji, moe biti prisutna na
sastancima Konferencije stranaka kao promatra. Svako drugo tijelo ili agencija, bez obzira
da li vladina ili nevladina, kvalificirana na polju ouvanja i odrivog koritenja bioloke
raznolikosti, a koja je obavijestila Tajnitvo o svojoj elji da bude prisutna na sastanku
Konferencije stranaka u svojstvu promatraa moe biti primljena osim ukoliko najmanje jedna
treina prisutnih stranaka nije protiv. Primanje i sudjelovanje promatraa podlijee pravilima
postupka koje je usvojila Konferencija stranaka.
lanak 24.
TAJNITVO

1. Tajnitvo se ovime osniva. Njegove funkcije bit e sljedee:

a) Pripremanje i opsluivanje sastanaka Konferencije stranaka predvienih u lanku 23.,
b) Izvravanje funkcija koje su mu povjerene bilo kojim protokolom,
c) Pripremanje izvjetaja o izvrenju svojih funkcija po ovoj Konvenciji, i njihovo podnoenje
Konferenciji stranaka,
d) Koordiniranje s drugim odgovarajuim meunarodnim tijelima, a posebno stupanje u
administrativne i ugovorne aranmane koji mogu biti potrebni za uinkovito obavljanje
njegovih funkcija,
e) Izvravanje drugih funkcija koje odredi Konferencija stranaka.
2. Na svom prvom redovnom sastanku, Konferencija stranaka e izabrati Tajnitvo izmeu
onih postojeih meunarodnih organizacija, koje su iskazale svoju spremnost da vre funkciju
Tajnitva po ovoj Konvenciji.
lanak 25.
POMONO TIJELO ZA ZNANSTVENE, TEHNIKE I TEHNOLOKE SAVJETE
1. Ovime se osniva pomono tijelo za znanstvene, tehnike i tehnoloke savjete, koje e
Konferencija stranaka, kao i njena druga pomona tijela, opskrbljivati pravovremenim
savjetima u vezi s provoenjem ove Konvencije. U tom e tijelu moi sudjelovati sve stranke
i bit e multidisciplinirano. Ono e ukljuivati predstavnike drava, strune za odreeno
podruje znanja. Redovno e obavjetavati Konferenciju stranaka o svim aspektima svog
rada.
2. Pod nadlenou, a u skladu sa smjernicama koje je postavila Konferencija stranaka, te na
njen zahtjev, ovo e tijelo:
a) Pruiti znanstvene i tehnike procjene statusa bioloke raznolikosti,
b) Pripremiti znanstvene i tehnike procjene uinaka mjera poduzetih u skladu s odredbama
ove Konvencije,
c) Utvrditi nove, uinkovite i vrhunske tehnologije i znanja u vezi ouvanja i odrivog
koritenja bioloke raznolikosti, te pruati savjete o nainima i sredstvima promicanja razvoja
i/ili prijenosa tehnologija,
d) Dati savjet o znanstvenim programima i meunarodnoj suradnji u istraivanjima i razvoju
vezano na ouvanje i odrivo koritenje bioloke raznolikosti, i
e) Odgovoriti na znanstvena, tehnika, tehnoloka i metodoloka pitanja, koja Konferencija
stranaka i njena pomona tijela mogu postaviti ovom tijelu.
3. Funkcije, reference, organizaciju i djelovanje ovog tijela moe dalje razraditi Konferencija
stranaka.

lanak 26.
IZVJETAJI
Svaka ugovorna stranka e u vremenskim razmacima koje odredi Konferencija stranaka,
podnijeti Konferenciji stranaka izvjetaje o mjerama koje je poduzela na ispunjenju odredbi
ove Konvencije i njihove uinkovitosti u postizanju ciljeva ove Konvencije.
lanak 27.
RJEAVANJE SPOROVA
1. U sluaju spora izmeu ugovornih stranaka u svezi s tumaenjem ili primjenom ove
Konvencije, stranke u sporu potrait e rjeenje u pregovorima.
2. Ukoliko stranke u sporu ne postignu sporazum pregovorima, one zajedniki mogu potraiti
dobre usluge ili zahtijevati posredovanje tree stranke.
3. Prilikom ratifikacije, prihvaanja, odobravanja ili pristupanja ovoj Konvenciji, ili u bilo
kojem trenutku nakon toga, drava ili organizacija regionalne ekonomske integracije moe
dati pismenu izjavu depozitaru, da u sluaju spora koji nije rijeen u skladu sa stavkom 1 ili 2,
prihvaa jedan ili oba od sljedeih sredstava rjeavanja spora kao obvezne:
a) Arbitrau u skladu s postupkom navedenim u Dijelu 1. Dodatka II.,
b) Podnoenje spora Meunarodnom sudu pravde.
4. Ako stranke u sporu, u skladu sa stavkom 3. nisu prihvatile isti ili neki od postupaka, spor
e biti predan na mirenje u skladu s Dijelom 2. Dodatka II., ukoliko se stranke drukije ne
sloe.
5. Odredbe ovoga lanka primjenjivat e se u vezi sa svim protokolima, osim ukoliko u
samom protokolu nije drukije dogovoreno.
lanak 28.
USVAJANJE PROTOKOLA
1. Ugovorne stranke e suraivati u izradi i usvajanju protokola ovoj Konvenciji.
2. Protokoli e biti usvojeni na sastanku Konferencije stranaka.
3. Tekst svakoga predloenog protokola Tajnitvo e priopiti ugovornim strankama najmanje
est mjeseci prije takvog sastanka.
lanak 29.
AMANDMANI NA KONVENCIJU ILI PROTOKOLE

1. Amandmane na ovu Konvenciju moe predloiti bilo koja ugovorna stranka. Amandmane
na bilo koji protokol moe predloiti stranka u tom protokolu.
2. Amandmani na ovu Konvenciju bit e usvojeni na sastanku Konferencije stranaka.
Amandmani na bilo koji protokol bit e usvojeni na sastanku stranaka o protokolu o kojem se
radi. Tekst svakoga predloenog amandmana na ovu Konvenciju ili bilo koji od protokola,
osim ukoliko nije drukije navedeno u tom protokolu, Tajnitvo e priopiti strankama u
ispravi o kojoj se radi, najkasnije est mjeseci prije sastanka na kojem se predlae njegovo
usvajanje. Tajnitvo e takoer priopiti predloene amandmane potpisnicima ove Konvencije
radi informacije.
3. Stranke e sve poduzeti da bi se konsenzusom sporazumjele o svakom predloenom
amandmanu ovoj Konvenciji ili bilo kojem protokolu. Ako su svi napori postizanje
konsenzusa iscrpljeni, a sporazum nije postignut, amandman e kao zadnje to se moe
uiniti, biti usvojen dvotreinskom veinom glasova stranaka koje su u pitanju, koje su
prisutne i glasuju na sastanku, a depozitar e taj amandman dostaviti svim strankama na
ratificiranje, prihvat ili odobrenje.
4. O ratificiranju, prihvatu ili odobrenju amandmana depozitar e biti pismeno obavijeten.
Amandmani, koji su usvojeni u skladu sa stavkom 3., stupit e na snagu meu strankama koje
su ih prihvatile, i to devedeset dana nakon polaganja instrumenata o ratifikaciji, prihvatu ili
odobrenju od strane najmanje dvije treine ugovornih stranaka u ovoj Konvenciji ili stranaka
u protokolu o kojem je rije, osim ukoliko nije drukije navedeno u dotinom protokolu.
Nakon toga, amandmani e stupiti na snagu za svaku drugu stranku devedeseti dan kako je ta
stranka deponirala svoju ispravu o ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju amandmana.
5. U smislu ovoga lanka Stranke prisutne s pravom glasovanja znai stranke koje su
prisutne i daju svoj glas, bez obzira je li pozitivan ili negativan.
lanak 30.
USVAJANJE I IZMJENA DODATAKA
1. Dodaci ovoj Konvenciji ili bilo kojem protokolu, predstavljat e sastavni dio Konvencije ili
dotinog protokola, o emu se ve radi, i ukoliko nije izriito drukije navedeno, pozivanje na
ovu Konvenciju ili njene protokole predstavljat e istovremeno pozivanje na bilo koji
Dodatak istoj. Dodaci e biti ogranieni na proceduralna, znanstvena, tehnika i upravna
pitanja.
2. Osim ukoliko nije drukije odreeno u protokolu vezano na Dodatke, primijenit e se
sljedei postupak za prijedlog, usvajanje i stupanje na snagu dopune Dodataka ovoj
Konvenicji ili Dodataka nekom od protokola:
a) Dodaci ovoj Konvenciji ili bilo kojem od protokola predloit e se i usvojiti u skladu s
postupkom navedenim u lanku 29.,
b) Svaka stranka koja nije u mogunosti odobriti dopunu Dodataka ovoj Konvenciji ili
Dodatak bilo kojem protokolu u kojem je stranka, obavijestit e o tome depozitara pismeno, u
roku od godine dana kako je od depozitara primio obavijest o usvajanju. Depozitar e bez
odlaganja obavijestiti sve stranke o tako primljenoj obavijesti. Stranka moe u svakom

momentu povui raniji prigovor, i nakon toga e Dodatak stupiti na snagu za stranku
spomenutu u stavku (c),
c) Po isteku jedne godine, od datuma priopenja o usvajanju od strane depozitara, Dodatak
stupa na snagu za sve stranke u ovoj Konvenciji ili nekom od protokola, koje nisu dostavile
obavijest u skladu s odredbama stavka (b) gore.
3. Prijedlog, usvajanje i stupanje na snagu amandmana na Dodatak ovoj Konvenciji ili bilo
kojem protokolu, podlijee istom postupku koji se primjenjuje na prijedlog, usvajanje i
stupanje na snagu Dodataka ovoj Konvenciji, kao i Dodataka bilo kojem od protokola.
4. Ako se dopuna Dodataka ili amandman Dodatku odnosi na amandman ovoj Konvenciji ili
nekom protokolu, dopuna Dodatka ili amandman ne moe stupiti na snagu tako dugo dok
amandman na Konvenciju ili neki od protokola ne stupi na snagu.
lanak 31.
PRAVO GLASOVANJA
1. Svaka ugovorna stranka u ovoj Konvenciji ili nekom protokolu imat e jedan glas osim
predvienog u stavku dolje.
2. Organizacije regionalnih ekonomskih integracija, o pitanjima u okviru njihove nadlenosti,
iskoristit e svoje pravo glasovanja s brojem glasova koji je jednak broju njenih drava
lanica, koje su ugovorne stranke u ovoj Konvenciji ili odnosnom protokolu. Takve
organizacije nee koristiti svoje pravo glasovanja, ukoliko njene drave lanice koriste svoje
pravo, i obratno.
lanak 32.
ODNOS IZMEU OVE KONVENCIJE I NJENIH PROTOKOLA
1. Drava ili organizacija regionalne ekonomske integracije ne moe postati stranka u
protokolu, ukoliko nije ili ne postaje istovremeno ugovorna stranka u ovoj Konvenciji.
2. Odluke po bilo kojem od protokola donosit e samo stranke u tom protokolu. Ugovorne
stranke koje nisu ratificirale, prihvatile ili odobrile protokol na sastanku potpisnica, u tom
protokolu mogu sudjelovati samo kao promatrai.
lanak 33.
POTPISI
Ova e Konvencija biti otvorena za potpisivanje svim dravama i bilo kojoj organizaciji
regionalne ekonomske integracije u Rio de Janeiru, od 5. lipnja 1992. do 14. lipnja 1992., te u
centrali Ujedinjenih naroda u New Yorku od 15. lipnja 1992. do 4. lipnja 1993.
lanak 34.
POTVRIVANJE (RATIFIKACIJA), PRIHVAT I ODOBRENJE

1. Ova Konvencija i svi protokoli podlijeu ratifikaciji, prihvatu i odobrenju od strane drava i
organizacija regionalnih ekonomskih integracija. Isprave o ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju
bit e poloene kod depozitara.
2. Sve organizacije o kojima je rije u stavku 1., koje postaju ugovorna stranka u ovoj
Konvenciji ili bilo kojem protokolu, bez ijedne od svojih drava lanica koje su ugovorne
stranke, bit e duna ispuniti sve obaveze po ovoj Konvenciji ili protokolu o kojem je rije. U
sluaju takvih organizacija koje imaju jednu ili vie drava lanica koje su ugovorne stranke u
ovoj Konvenciji ili odnosnom protokolu, organizacija i njene drave lanice odluit e o
svojim pojedinanim odgovornostima u izvrenju obaveza po ovoj Konvenciji ili protokolu,
ve prema tome o emu se radi. U takvim sluajevima, organizacija i drave lanice nee biti
ovlatene istodobno iskoristiti prava po ovoj Konvenciji ili odnosnom protokolu.
3. U svojim ispravama o ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju, organizacije koje se spominju u
stavku 1. gore, objavit e opseg svoje nadlenosti u odnosu na predmete
koje regulira ova Konvencija ili odnosni protokol. Ove organizacije e takoer obavijesiti
depozitara o svim eventualnim promjenama u okviru svoje nadlenosti.
lanak 35.
PRISTUPANJE
1. Ova Konvencija kao i svi protokoli bit e otvoreni za pristup dravama i organizacijama
regionalne ekonomske integracije od datuma kada je Konvencija ili dotini protokol spreman
za potpisivanje. Isprave pristupanja treba poloiti kod Depozitara.
2. U njihovim ispravama o pristupanju, organizacije o kojima je rije u stavku 1., objavit e
opseg svojih nadlenosti u odnosu na predmete koje regulira ova Konvencija ili dotini
protokol. Ove organizacije e takoer obavijestiti Depozitara o svim promjenama u okviru
svoje nadlenosti.
3. Odredbe lanka 34. stavka 2. primjenjivt e se na organizaciji regionalne ekonomske
integracije koje pristupaju ovoj Konvenciji ili nekom protokolu.
lanak 36.
STUPANJE NA SNAGU
1. Ova Konvencija stupa na snagu devedesetog dana od polaganja tridesete isprave o
ratifikaciji, prihvatu, odobrenju ili pristupanju.
2. Svaki protokol stupa na snagu devedesetog dana nakon polatganja broja isprava o
ratifikaciji, prihvatu, odobrenju ili pristupanju koji su navedeni u tom protokolu.
3. Za svaku ugovornu stranku koja ratificira, prihvati ili odobri ovu Konvenciju ili joj pristupi
nakon polaganja tridesete isprave o ratifikaciji, prihvatu, odobrenju ili pristupu, Konvencija
stupa na snagu devedesetog dana od datuma kako je ta ugovorna stranka poloila svoju
ispravu o ratifikaciji, prihvatu, odobrenju ili pristupanju.

4. Svi protokoli osim ako u istima nije drugaije navedeno, stupaju na snagu za ugovornu
stranku koja ratificira, prihvaa ili odobrava taj protokol ili mu pristupa, nakon to je isti
stupio na snagu sukladno stavku 2. gore, devedeseti dan od datuma kada je dotina ugovorna
stranka poloila svoju ispravu o ratifikaciji, prihvatu, odobrenju ili pristupanju ili na datum
kada ova Konvencija stupa na snagu za tu ugovornu stranku, to ve od toga kasnije nastupi.
5. U smislu stavka 1. i 2. gore, bilo koja isprava koju je poloila organizacija reginalne
ekonomske integracije nee se smatrati dodatkom onima koje su poloile drave lanice takve
organizacije.
lanak 37.
REZERVE
U svezi s ovom Konvencijom nije mogue postavljati nikakve rezerve.
lanak 38.
POVLAENJE
1. U bilo kom momentu, po isteku od dvije godine od datuma kako je ova Konvencija stupila
na snagu za ugovornu stranku, dotina ugovorna stranka moe se povui iz Konvencije uz
pismenu obavijest depozitaru.
2. Svako takvo povlaenje nastupit e po isteku od jedne godine kako ga je depozitar primio,
ili nakon kasnijeg datuma, koji moe biti naveden u obavijesti o povlaenju.
3. Svaka ugovorna stranka koja se povlai iz ove Konvencije, smatrat e se da se povlai iz
svih protokola u kojima je stranka.
lanak 39.
PRIVREMENI FINANCIJSKI ARANMANI
Pod uvjetom da je potpuno prestruktuiran u skladu sa zahtjevima lanka 21., Fond pogodnosti
za globalni okoli Razvojnog programa Ujedinjenih naroda, Program za okoli Ujedinjenih
naroda i Meunarodna banka za obnovu i razvoj predstavljat e institucionalnu strukturu o
kojoj je rije u lanku 21., na privremenoj osnovi, za razdoblje izmeu stupanja ove
Konvencije na snagu i prvog sastanka Konferencije stranaka ili dok Konferencija stranaka ne
odlui koja e institucionalna struktura biti odreena u skladu sa lankom 21.
lanak 40.
TAJNITVO PRIVREMENIH ARANMANA
Tajnitvo koje osigurava izvrni direktor Programa za okoli Ujedinjenih naroda predstavljat
e Tajnitvo iz lanka 24. stavka 2. na privremenoj osnovi, za razdoblje izmeu stupanja ove
Konvencije na snagu i prvog sastanka Konferencije stranaka.
lanak 41.

DEPOZITAR
Generalni tajnik Ujedinjenih naroda preuzima funkcije depozitara ove Konvencije i svih
protokola.
lanak 42.
VJERODOSTOJNI TEKSTOVI
Izvornik ove Konvencije, iji je arapski, kineski, engleski, francuski, ruski i panjolski tekst
jednako vjerodostojan, bit e poloen kod generalnog tajnika Ujedinjenih naroda.
U POTVRDU TOGA nie potpisani, propisno ovlateni, potpisali su ovu Konvenciju.
Sainjeno u Rio de Janeiru petog lipnja tisuu devetsto devedeset druge godine.
DODATAK I.
UTVRIVANJE I PRAENJE
1. Ekosustavi i stanita: koji sadre veliku raznolikost, veliki broj endemskih ili ugroenih
vrsta, pustinje; znaajni za migratorne vrste; koji imaju socijalni, ekonomski, kulturoloki ili
znanstveni znaaj; ili su tipini, jedinstveni ili su povezani s kljunim evolucijskim ili drugim
biolokim procesima;
2. Vrste i zajednice koje su: ugroene; divlji roaci udomaenih ili kultiviranih vrsta; koje
imaju medicinske, poljoprivredne ili druge ekonomske vrijednosti; ili socijalni, znanstveni ili
kulturoloki znaaj ili su vane za istraivaki rad na ouvanju i odrivom koritenju bioloke
raznolikosti, kao indikator vrste; i
3. Opisani genomi i geni koji imaju socijalnu, znanstvenu ili ekonomsku vanost.
DODATAK II.
Dio 1
ARBITRAA
lanak 1.
Stranka koja podnosi zahtjev obavijestit e Tajnitvo da stranke upuuju spor na arbitrau u
skladu sa lankom 27. U obavijesti treba navesti predmet arbitrae i ukljiti posebno lanke
Konvencije ili protokola, ije je tumaenje ili primjena sporna. Ukoliko se stranke ne sloe po
predmetu spora, prije nego to se odredi predsjednik suda, arbitrani sud e utvrditi predmet
spora. Tajnitvo e primljenu obavijest uputiti svim ugovornim strankama u ovoj Konvenciji
ili dotinom protokolu.
lanak 2.

1. U sporovima izmeu stranaka, sudit e arbitrani sud koga ine tri lana. Svaka stranka u
sporu imenuje svog arbitra, a njih dvoje zajedno odredit e sporazumno treeg arbitra, koji e
biti predsjednik suda. Ovaj potonji ne smije biti nacionalnosti niti jedne stranke u sporu,
njegovo ili njezino mjesto boravka ne smije biti na teritoriju jedne od stranaka, niti smije biti
uposlen kod bilo kojeg od njih, a niti raditi na sluaju u bilo kojem drugom svojstvu.
2. U sporu izmeu vie od dviju stranaka, stranke e u zajednikom interesu imenovati jednog
arbitra sporazumom.
3. Sva upranjena mjesta biti e popunjena na nain propisan za poetno imenovanje.
lanak 3.
1. Ukoliko predsjednik arbitranog suda nije odreen u roku od dva mjeseca po imenovanju
drugog arbitra, generalni tajnik Ujedinjenih naroda e na zahtjev stranke imenovati
predsjednika u roku od dva mjeseca.
2. Ukoliko jedna od stranaka u sporu ne imenuje arbitra u roku od dva mjeseca po primitku
zahtjeva, druga stranka moe o tome obavijestiti generalnog tajnika, koji e izvriti
imenovanje u roku od daljnja dva mjeseca.
lanak 4.
Arbitrani sud donijet e svoju odluku u skladu s odredbama ove Konvencije, svih protokola
koji su u pitanju, te meunarodnim pravom.
lanak 5.
Ukoliko stranke u sporu ne dogovore drukije, arbitrani sud e odrediti vlastita pravila i
postupke.
lanak 6.
Arbitrani sud moe na zahtjev jedne od stranaka preporuiti neophodne privremene mjere
zatite.
lanak 7.
Stranke u sporu omoguit e rad arbitranom sudu, a posebno e, koritenjem svih sredstava
koja su im na raspolaganju:
(a) opskrbiti svim odgovarajuim dokumentima, obavijestima i sredstvima, i
(b) omoguiti pozivanje svjedoka ili strunjaka i uvaavati njihovo svjedoenje.
lanak 8.
Ugovorne stranke i arbitri su pod obvezom da tite povjerljivost svake informacije koju prime
u povjerenju za vrijeme postupka arbitanog suda.

lanak 9.
Ukoliko arbitrani sud ne odlui drukije, zbog posebnih okolnosti sluaja, trokove arbitrae
snose stranke u sporu podjedanko. Sud e uvati evidenciju svih svojih trokova, i konano
stanje istih dostaviti e strankama.
lanak 10.
Svaka ugovorna stranka, koja je zainteresirana za pravnu prirodu predmeta u sporu, na koju
moe djelovati odluka u sluaju, moe uz odobrenje suda intervenirati u postupku.
lanak 11.
Sud moe sasluati i odrediti protuzahtjeve koji izravno proistjeu iz predmeta spora.
lanak 12.
Odluke o postupku i sadraju arbitranog suda donijet e se veinom glasova njegovih
lanova.
lanak 13.
Ako se neka od stranaka u sporu ne pojavi pred arbitranim sudom, ili propusti braniti svoj
sluaj, druga stranka moe zahtijevati od suda da nastavi s postupkom i donoenjem presude.
Odsustvo stranke ili njen propust da brani svoj sluaj nee predstavljati prepreku postupcima.
Prije donoenja svoje konane odluke, arbitrani sud mora se uvjeriti, da se zahtjev temelji na
injenici i zakonu.
lanak 14.
Sud e donijeti svoju konanu odluku u roku od pet mjeseci nakon to je potpuno
konstituiran, ukoliko ne ustanovi da je potrebno vremenski termin produiti za razdoblje, koje
ne bi smjelo prijei daljnjih pet mjeseci.
lanak 15.
Konana odluka arbitranog suda bit e ograniena na predmet spora i treba sadravati
razloge na kojima se temelji, imena lanova koji su sudjelovali, kao i datum konane odluke.
Svaki lan suda moe priloiti odvojeno ili suprotno miljenje na konanu odluku.
lanak 16.
Presuda e biti obvezujua za stranke u sporu. Bit e bez mogunosti priziva, ukoliko se
stranke u sporu nisu unaprijed dogovorile o apelacionom postupku.
lanak 17.
Bilo koja nesuglasica koja se moe pojaviti izmeu stranaka u sporu u vezi s tumaenjem ili
nainom provedbe konane odluke, stranke dostavljaju na odluku arbitranom sudu koji je
presudu donio.

Dio 2
MIRENJE
lanak 1.
Komisija za mirenje bit e imenovana na zahtjev jedne od stranaka u sporu. Ukoliko stranke
nisu drukije dogovorile, komisija e biti sastavljena od pet lanova, po dva imenuje svaka
stranka, dok predsjednika zajedniki biraju ti lanovi.
lanak 2.
U sporovima izmeu vie od dviju stranaka, stranke koje imaju isti interes imenovati e svoje
lanove komisije zajednikim sporazumom. Ukoliko dvije ili vie stranaka imaju razliite
interese, ili postoji nesporazum oko toga je li im je interes isti, svoje e lanove imenovati
odvojeno.
lanak 3.
Ukoliko neka imenovanja stranaka nisu izvrena u roku od dva mjeseca od zahtjeva da se
osnuje komisija za mirenje, generalni tajnik Ujedinjenih naroda e, ako to od njega trai
stranka koja je podnijela zahtjev, odrediti predsjednika u roku od daljnja dva mjeseca.
lanak 4.
Ukoliko predsejdnik komisije za mirenje nije odabran u roku od dva mjeseca, nakon
imenovanja posljednjeg lana komisije za mirenje, generalni tajnik Ujedinjenih naroda e u
roku od daljnja dva mjeseca, odrediti predsjednika, ukoliko to od njega zatrai stranka.
lanak 5.
Komisija za mirenje donijet e svoje odluke veinom glasova svojih lanova. Ona e, ukoliko
stranke u sporu nisu drukije dogovorile, odrediti svoj vlastiti postupak. Ona e dati prijedlog
za rjeenja spora, koji e stranke potovati u dobroj vjeri.
lanak 6.
Razilaenje u miljenju o tome ima li komisija za mirenje kompetencije, rijeit e komisija.
UNITED NATIONS CONVENTION ON BIOLOGICAL DIVERSITY
PREAMBLE