UPOZNAJMO SE

I POTUJMO

RAZLIITOSTI

STAVOVI I PREDRASUDE
Na pogled na svijet uvjetovan je naom osobnou, ivotnim iskustvom i uenjem iz obitelji i okoline pod ijim utjecajem oblikujemo vlastite stavove i vrijednosti te uimo drutvene norme. Shodno tome, moe se rei da svatko od nas
na osobit nain promatra svijet oko sebe te je bitno osvijestiti i istraiti razliitosti percepcije.
STAV je steena, relativno trajna i stabilna, organizacija pozitivnih ili negativnih emocija, vrednovanja ili reagiranja
prema odreenim idejama, osobama,
grupama, situacijama (stav prema vrsti
odjee, vrsti glazbe, ratu, smrtnoj kazni,
pobaaju). Stjeu se, oblikuju i mijenjaju
uenjem. Naravno, bre se ue i pamte oni sadraji koji su u skladu sa naim
stavom. Stav utjee na ponaanje, ali
to ne znai da se ovjek uvijek ponaa
potpuno u skladu s njim (npr. zbog pritiska iz okoline pojedinac se pridruuje
nekoj aktivnosti koju ne smatra opravdanom). Teko ih je mijenjati, a pri njihovoj promjeni bitan imbenik uspjenosti predstavlja i stupanj ekstremnosti istih.
Uvjeravanje, nametanje i nerazumno usvajanje stavova s kojima se ne slaemo,
ne vodi ka stvarnoj promjeni, promjene ovise o kvalitetnoj edukaciji.
Uloga roditelja i strunjaka jest poticati mlade na razmiljanje i formiranje vlastitih stavova i sustava vrijednosti. Pritom je od iznimne vanosti da ne nameemo drugima vlastite stavove, ne procjenjujemo njihovu ispravnost ve da im
pruamo to vie informacija i pronalazimo argumente za razliite stavove. Iz
naeg ponaanja i djelovanja mora proizlaziti jasna poruka da razliitosti predstavljaju bogatstvo i da svatko ima pravo na vlastito vienje i nain ivota.
ivei u svijetu prepunom razliitosti ovjek se esto, kako bi se to bre snaao, oslanja na prve utiske, pa tako nakon kratkog poznanstva, na osnovi malobrojnih podataka stvara dojam o osobi. Utisak se formira na osnovi opaanja
fizikog izgleda, glasa, gesta, mimike ili nekih obrazaca ponaanja. Na taj nain,
na osnovu vlastitog doivljaja, ljude grupiramo kao mlade ili stare, ljubazne ili
neljubazne i sl. Srdana osoba se doivljava kao dobroduna i pristupana te
se s njom lake i radije stupa u kontakt. Prvi dojam selektivno djeluje na nove
informacije o osobi i oteava promjenu dojma pa ga tek ei susreti i dui
kontakti mogu promijeniti. Doivljaj drugih ljudi esto se zasniva i na pogrenim pretpostavkama da su neke osobine povezane (primjerice za tihu osobu
se pretpostavlja da je dosadna). Tako je poznat i halo-efekt, uinak aureole
kada povoljan utisak o nekoj osobi uvjetuje da se sve njene osobine procjenjuju
kao dobre. Ljude ipak najee doivljavamo kao pripadnike odreene grupe,
pod utjecajem stereotipa o toj skupini (vjerske i etnike skupine, pojedinci s
potekoama, suprotni spol, starije osobe i slino).

STERE OT I P je jako pojednostavljena generalizacija o nekoj ljudskoj grupi, koja

ne uoava individualne razlike. Stereotipi ne moraju biti samo negativni, ali
uglavnom jesu. esto ak i pozitivni stereotipi, kao na primjer onaj da su stanovnici Azije dobri u matematici i kompjuterima, imaju negativni utjecaj. Spomenute osobine ili skup osobina koje pripisujemo odreenoj grupi tako moe
postati polazite za razvijanje predrasuda i diskriminacije.
PR E D RAS U DA jest stvaranje suda unaprijed, donoenje odluke o nekoj osobi
ili grupi ljudi bez odgovarajueg znanja o njima. Stereotipi i predrasude mogu
imati svoju pozitivnu funkciju no najee su negativni. Problem nastaje kada
ljudi ne prihvaaju nove ideje, odnose ili ljude to moe dovesti do negativnih
stavova, misli, emocija ili ponaanja prema razliitom i nepoznatom. Takvi negativni postupci mogu se oitovati u vidu diskriminacije, etnocentrizma, ksenofobije, rasizma, seksizma, ovinizma i slino.
NAJEE PREDRASUDE SU? Tko sam ja? Tko su oni - drugi?
O N A RO D I M A Primjerice Japanci su radini, koti krci, Talijani zavodnici, Crnogorci lijenine, Arapi teroristi i sl. Ukoliko procjenjujemo da sami nemamo
predrasuda nije dovoljno samo promatrati to se zbiva oko nas. Potrebno je
osvijestiti vlastite stavove, uoiti nepravdu, prepoznati drutvene procese koji
podravaju tu nepravdu te poduzeti korake u sprjeavanju istog.

UTJECAJ PREDRASUDA
Utjecaj na pojedinca koji ima
predrasude
Predrasude mijenjaju percepciju i
onemoguuju da ovjek objektivno
prosuuje. Primjerice, poslodavac
koji ima predrasude prema enama
kao radnicama oekivati e da su
one loe radnice, te e prije zapaziti
njihove pogreke u radu nego postignua. Na taj nain se ve postojee
predrasude samo potvruju.
Utjecaj na pojedince ili na pojedince koji pripadaju skupini
izloenoj predrasudama
lanovi diskriminirane grupe prilagoavaju se diskriminaciji, prihvaaju je kao ivotnu injenicu, primjerice djevojke esto prihvaaju da odreena
zvanja nisu za ene te se ni ne poinju baviti s istim. Nadalje, lanovi diskriminirane grupe trpe psiholoku tetu (gube samopotovanje) i materijalnu tetu
(npr. ene zbog diskriminacije imaju manju plau, ne mogu postii rukovodee
poloaje).

MOGU LI SE PREDRASUDE MIJENJATI?

Da bi se predrasude ublaile moraju se osigurati sljedei uvjeti:
lanovi skupina koji se drue moraju biti istog statusa
moraju postojati drutvene norme koje potiu stvaranje meusobnih
prijateljstava izmeu lanova skupina
meusobni kontakti moraju biti odobreni od nekog autoriteta
lanovi skupina moraju imati zajednike ciljeve koje mogu postii zajednikim
sredstvima.

RAZVOJ PREDRASUDA KOD DJECE /ULOGA OBITELJI

Djeca ue ono to doivljavaju
Obitelj je jedan od najvanijih imbenika u procesu odrastanja. U obitelji od
malih nogu uimo drutvene vrijednosti, norme, stavove o sebi i drugima te
o drutvu openito pa shodno tome odgoj za nenasilje i toleranciju treba zapoeti ve od prvog dana ivota. Ne/tolerantno ponaanje moe se podjednako
lako i brzo usvojiti, pa su zato na prvom mjestu roditelji odgovorni za stupanj
ne/tolerancije svoje djece. Djeca ve sa dvije i tri godine postavljaju roditeljima
raznorazna pitanja. Ako su odgovori na ta pitanja odraz njihovih predrasuda,
djeca e ve u predkolskoj fazi prihvatiti te stereotipe i predrasude. S
polaskom u osnovnu kolu djeca e se poeti identificirati sa grupom
kojoj su slina, a razviti e predrasude prema onoj kojoj ne pripadaju.
Istovremeno e od roditelja, susjeda, s TV-a usvojiti daljnje predrasude prema npr. lanovima druge vjerske ili nacionalne zajednice,
spolne orijentacije i slino.
Predrasude su tetne za djecu jer stvaraju laan osjeaj premoi
koji vodi ka neuspjehu i razoaranju u sebe, dovode do straha i
izbjegavanja pripadnika drugih skupina..Kod diskriminirane djece javlja se osjeaj manje vrijednosti i socijalne odbaenosti.
Predrasude kod djece je teko mijenjati no postoje postupci
koji mogu pomoi ka ostvarenju tog cilja:
1. Analiza i razumijevanje vlastitih stavova i predrasuda nastavnika/uitelja
Nastavnik/uitelj mora najprije analizirati vlastite stavove i
odbaciti one koji su nastali pod utjecajem predrasuda. Osoba koja iskreno vjeruje u jednakost meu ljudima, predstavlja dobar uzor djeci.
2.Razbijanje predrasuda u djece
Uitelj/nastavnik treba stvoriti sigurno okruenje u razredu
(bez osjeaja inferiornosti ili superiornosti kod djece). U razredu treba poticati djecu da uu u kontakt s pripadnicima
razliitih skupina i na taj nain razvijati svijest i emocije koje
e im pomoi da prihvate razlike i prilagode im se, te da ih

razumiju i ponu cijeniti. Djeca imaju

predodbu o tome kako bi htjeli da se
drugi ponaaju prema njima, ne vole
zadirkivanje, ruganje, dominantno
ponaanje i slino. Potrebno je nauiti
ih da se stave u tuu poziciju i da vide
da li se i sami ponaaju onako kako bi
voljeli da se drugi ponaaju prema njima.Treba nauiti djecu prepoznavati
predrasude i razvijati njihove sposobnosti da se suprotstave tim predrasudama i diskriminaciji.
3. Neposredno sueljavanje s
izjavljenim predrasudama
Vrlo esto ljudi uju neku predrasudu
u vezi njih ili osobe koja nije prisutna, i
tada se obino ne reenom e jer ne ele ui u sukob ili ne vjeruju da e svojim
istupom ita promijeniti. Pravodobna reakcija bila bi blago ispravljanje predrasude, objektivna i mirna analiza osobnih stavova koje nee stvoriti klimu odbijanja i otpora.
NPR. Predrasuda prema djeci s potekoama u razvoju:
Nije u redu da zaostala djeca sjede u istom razredu s normalnom djecom. Ona
samo ometaju nastavu i oduzimaju vrijeme koje bi trebalo biti posveeno normalnoj djeci.
1. korak (izdvojite dio koji ukazuje na predrasudu i na objektivan, miran nain ga
ponovite). Mnogi smatraju da su djeca s potekoama u razvoju teret drutvu
i da bi trebali pohaati specijalizirane kole.

2. korak (mirno, sigurno i jasno iznesite vlastiti stav o iznesenom miljenju).

Moje me iskustvo ui da ako se nastava dobro organizira, to moe biti
pozitivno iskustvo za djecu s potekoama i uenike bez potekoa.
3.korak (iznesite neku pozitivnu osobinu grupe kojoj je predrasuda bila upuena). Dijete s potekoama stvara
kod ostale djece primjer prijateljstva,
zatite, odgovornosti i razvija mnoge
vane ljudske kvalitete.
4. korak (blago skrenite razgovor u pozitivan smjer, na novu temu).
4. Ukljuivanje obitelji djeteta
5. Planiranje i primjena programa
prihvaanja razliitosti
Najprije se provodi kritika stava, pojave i/ ili pojma, zatim grupna rasprava
(trai se predrasuda, analizira se njezina netonost i nepravednost) te se trae
ideje koje bi pomogle u suzbijanju te predrasude.

ULOGA VRNJAKA
Svakome od nas potrebno je drutvo drugih ljudi. Od najranije dobi gradimo
brojne odnose i uimo kako ivjeti s drugim ljudima.Potreba za vrnjacima javlja
se ve u najranijoj dobi, ali najjae je izraena u adolescenciji. Osjeaj pripadnosti nekoj grupi od neizmjerne je vanosti za kvalitetan razvoj svake mlade
osobe. Vrnjaka grupa prua mogunost uenja razliitih uloga te oznaava
tenju ka samostalnosti i slabljenje obiteljskog utjecaja. Vrnjaki je utjecaj razliito izraen u pojedinim ivotnim podrujima, npr. vrlo je bitan
pri odabiru aktivnosti slobodnog
vremena, stilu odijevanja, izboru
glazbe dok je utjecaj obitelj prisutan pri odabiru kole, zanimanja i
slino.
Mlade se osobe povezuju po naelu meusobne privlanosti, odnosno zajednikih interesa, stavova,
vrijednosti, ali zbog zadovoljavanja
pojedinih potreba. Neka od tih po-

treba su potreba za pripadnosti, bliskosti i druenjem. Utjecaj vrnjaka je iznimno vaan, no bitno je prepoznati kad on prelazi u negativan pritisak. Strah od
odbacivanja ponekad moe dovesti do poputanja pritisku i uputanja u neeljena ponaanja i situacije. Zbog toga je vano kroz razliite aktivnosti omoguiti
mladima uenje socijalnih vjetina i pomo u gradnji samopotovanja.
Ima nekoliko kljunih podruja u kojima odnosi s vrnjacima imaju glavni utjecaj.
To su:
1. Razvoj socijalnih vrijednosti, stavova, pogleda na svijet i ope sposobnosti.
2. Predvianje i utjecaj na budue mentalno zdravlje djeteta. Djeca koja imaju
slabe odnose s vrnjacima i socijalno su izolirana, sklonija su psihikim problemima kad odrastu.
3. Poduavanje djece kako da ne budu socijalno izolirani. Grupa vrnjaka prua
okruenje u kojem se ue i vjebaju socijalne vjetine.
4. Utjecaj na uputanje djeteta ili adolescenta u problematina ponaanja, kao
to je koritenje droge.
5. Poduavanje djece kako da kontroliraju agresivno ponaanje. Nadvladavanje
agresije u drutvu sebi jednakih siguran je nain da se naue i vjebaju granice do kojih se smije ii.
6. Pomo pri razvijanju spolnog identiteta. Dok je obitelj ta koja prva sudjeluje u
tom procesu, vrnjaci ga proiruju i razvijaju.
7. Pomo pri razvijanju irih pogleda na svijet i pomak od egocentrizma.
8. Utjecaj na obrazovno postignue djeteta i njegove ciljeve za budunost.

PREDRASUDE I DISKRIMINACIJA
Kultura je skup znanja, pravila, tradicije, stavova i vrijednosti koji odreuje ponaanje ljudi koji su u nekoj skupini. Skupina moe biti
odreena etnikom, vjerskom, spolnom,
klasnom ili dobnom pripadnou. U vidljive znakove kulture spada nain odijevanja,
govora i izraavanja, a u nevidljive znakove shvaanje, vjerovanje, pravila ponaanja,
moral, koji su razliiti od kulture do kulture
(primjerice u nekim kulturama je pristojno
gledati sugovornika u oi, a drugima to nije).
Kulturni stereotipi proizlaze iz nepotivanja i
nerazumijevanja druge kulture, iji se lanovi
onda doimaju kao grubi ili nepristojni. Danas se misli da odgoj mora biti multikulturni odnosno da svaki uenik ima jednako pravo na prihvaanje u razredu
i postizanje uspjeha. Prema tome zadatak kole je da uvaava razlike u kulturi
i da prepozna razlike u vrijednostima, miljenju i nainu pristupanja radu kao
izvor moguih nesporazuma koje moe imati pripadnik Prema tome zadatak
kole je da uvaava razlike u kulturi i da prepozna razlike u vrijednostima, miljenju i nainu pristupanja radu kao izvor moguih nesporazuma koje moe
imati pripadnik manjinske kulture.
U veini kultura odrava se
stereotip ene kao slabe,
njene, osjeajne i ovisne,
a stereotip mukarca kao
jakog, agresivnog, hrabrog
i nezavisnog. Ti spolni stereotipi proizlaze iz biolokih
razlika. Spolna diskriminacija je prihvaanje tih razlika
i stereotipa kao dokaza o
manjoj vrijednosti ena, te
se uzima kako da je ena
manje sposobna za racionalno miljenje, misaone
aktivnosti, samostalnost i odluivanje. To dovodi do injenice da su ene na
niim drutvenim poloajima, imaju manje moi i socijalne slobode te manju
mogunosti napredovanja nego mukarci. No, ako se paljivo razmisli, svatko
se moe sjetiti mnogo enstvenih ena koje su poslovne, praktine i ambiciozne
ili muevnih mukaraca koji su ljubazni i osjeajni. Prihvaanje i irenje spolnih
predrasuda nastaje u obitelji i koli. Djeca sama ograniavaju svoja iskustva u
skladu sa normama ponaanja za muki ili enski spol. Djevojice su u prosjeku
slabije u matematici, a djeaci u izraavanju. Takoer su razliita oekivanja od
djevojica i djeaka, kao i vrijeme koje im uitelj/nastavnik posveuje.

DIS K RI M I NAC I JA je skup negativnih postupaka koji onemoguavaju

osobu ili grupu ljudi u ostvarivanju
njihovih prava.
KSE NO F O B I JA je iracionalan strah
od stranaca i svega to je strano (Petz 1992.). Pojam se esto
uopuje i upotrebljava kao mrnja
prema strancima.
RAS I Z A M je skup negativnih misli ili
postupaka kojima se vrednuju ljudi s obzirom na rasnu pripadnost.
SEK S I Z A M je vrednovanje enskog spola kao manje vrijednog.
OV I NI Z AM je pojam koji se najee vezuje uz nie vrednovanje drugih nacija
ali se ponekad i uopeno upotrebljava za vrednovanje naih razliitih karakteristika. Svi ovi oblici netrpeljivosti osim nieg vrednovanja esto za sobom povlae i negativne postupke prema osobi ili grupi.
G OVO R M R NJE je usmeni ili pisani govor koji se svodi na javno izazivanje ili
prouzrokovanje mrnje prema odreenoj skupini ili pojedinoj osobi zbog nekog
njezinog odreenja u svrhu stvaranja netrpeljivosti, razdora, diskriminacije i nasilja i/ili raspaljivanje ve postojee mrnje s time to se ona kroz javni govor
mrnje razvija, jaa i produbljuje.
Za razliku od negativnog vienja ili negativnog ponaanja prema nekoj osobi
koja je razliita tu osobu moemo i tolerirati.

TOLERANCIJA
Toleranciju je danas prepoznata kao temeljna ljudska vrijednost kojoj tee moderna drutva. Inicijativom Vijea Europe dana 10.12.1994. zapoeta je europska kampanja za borbu protiv rasizma i netolerancije, koja je poslala poruku
Svi razliiti su jednaki dok je Generalna skuptina UN-a 1995. je godinu proglasila godinom tolerancije
Rije tolerancija vue korijene iz grke rijei tolerare to znai podnositi, trpjeti i uvaavati tue miljenje i uvjerenje. Danas se pod tim pojmom oznaava podnoenje i potivanje vrijednosti, stavova ili kultura koje se razlikuju od naih vrijednosti, stavova i kulture. Tako toleriramo frustraciju, duevne
bolesti, (politike) ideje, tue stavove, predrasude i stereotipe, i to je i najtee, druge ljude sa svojim karakteristikama. Kao odgovor na pitanje na koji
je nain mogue osobu potaknuti na meusobno potivanje razliitosti i
suradnju, esto se spominju odgoj i edukacija djece kojom e se razvijati vjetina tolerancije i stvarnog uvaavanja tuih miljenja i ponaanja. To
znai da djeca prihvaanje razliitosti trebaju ugraditi u vlastiti sustav vrijednosti kako bi kasnije mogli i uvaavati a ne samo podnositi druge ljude.
Prvi uitelj tolerancije je obitelj. Budui da se tolerancija ui najee po modelu
dakle gledajui nekog drugoga tko ima razvijene tolerantne oblike i obrasce
ponaanja djece e ih usvojiti. No, obitelj nije jedini uitelj. Sve strukture drutva
trebale bi se ukljuiti u odgoj oko tolerancije, kako se ukljuuju o ostala podruja
odgoja. Ono to je prvi preduvjet uenju tolerancije je empatija
kognitivna, razumska sposobnost razumijevanja tuih
osjeaja, situacija ili problema.
Tolerancija i sklonost toleranciji ovisi
o nekoliko faktora:

a) o odgoju pojedinca
b) o raspoloenju pojedinca
Ukoliko je neraspoloena generalno tolerantna osoba neraspoloena najee nee tolerirati ponaanja koja ga inae ne smetaju.
c) o drugim emocijama, prvenstveno strahu
Ukoliko je osoba u strahu za sebe
ili za blinje, smanjuje se sklonost
ka toleriranju nekih stvari ili osoba npr. smanjena snoljivost na
osobe Arapskog porijekla nakon
napada na New York.
d) o drutvu u kojem se kreemo
Najee smo tolerantni prema onima koji su nam slini, dok kod osoba koje su
drugaije od nas dolazi do smanjene tolerancije to je povezano s stereotipima
i predrasudama. Ljudi koji razmiljaju i ponaaju se drugaije od plae nas jer
nismo u stanju predvidjeti njihove reakcije i ne znamo kako bi se prema njima
ophodili. Strah raa odbojnost, netrpeljivost i neprijateljstvo.
Upoznajui druge ljude, razumijevajui drugaije vrednovanje stvarnosti postajemo bogatiji. Mi na taj nain bolje razumijemo do tada nam strana ponaanja
no takoer bolje razumijemo i sebe. Prihvaanje i razumijevanje razliitosti temelj je kvalitetnije komunikacije i ivota cijele drutvene zajednice. Bogatstvo
ivota nalazi se u toj razliitosti.

CILJEVI TOLERANCIJE:
promicati uzajamno potivanje, toleranciju i razumijevanje meu mladima
razliitog spola, rase, nacionalnosti, socijalnog podrijetla, vjerske pripadnosti, kulturnog opredjeljenja, politikog uvjerenja i ostalih posebnosti
preventivnim programima, tretmanskim mjerama i dosljednom primjenom
zakona sprjeavati sve oblike nasilja, huliganstva, netrpeljivosti, rasizma,
ovinizma i ksenofobije
kreirati drutvo jednakih mogunosti i socijalne solidarnosti
odgovarajuim mjerama stimulirati mlade za aktivno sudjelovanje u rjeavanju vlastitih i drutvenih problema, kroz njihovo ukljuivanje u procese
odluivanja na svim razinama
poticati obrazovanje i djelovanje koje gradi civilno drutvo, njeguje mirno razrjeavanje drutvenih sukoba, te suradnju i uzajamno potovanje i razumijevanje meu razliitim narodima
poticati solidarnost, potivanje prava i uvaavanje razliitosti, promovirati
one drutvene vrijednosti koje mladima mogu posluiti u aktivnom promiljanju i postizanju sigurne i prosperitetne budunosti

Meunarodni dan tolerancije, 16. studeni (UNESCO) proglaen je 1995. godine

od strane Ujedinjenih naroda kojim je pokrenuta velika kampanja s ciljem propagiranja tolerancije.
UNESCO je dao definiciju za toleranciju.
TO L E R A N C I J A je potovanje, prihvaanje i uvaavanje bogatstva razliitosti
u naim svjetskim kulturama, naa forma izraavanja i nain da budemo ljudi. Ona je zasnovana na znanju, otvorenosti, komunikaciji i slobodi miljenja,
savjesti i uvjerenju. Tolerancija je harmonija u razliitostima. To nije samo moralna dunost, to je takoer politiki i zakonit zahtjev. Tolerancija, vrlina koja
mir moe uiniti moguim, doprinosi mijenjanju kulture rata u kulturu mira.
Tolerancija nije koncesija, dobrodunost ili popustljivost. Tolerancija je, iznad
svega aktivan stav potaknuti priznanjem univerzalnih ljudskih prava i fundamentalna sloboda drugih. Nikako se ne moe koristiti kao opravdanje za krenje
fundamentalnih vrijednosti. Tolerancija treba da je primjenjiva od pojedinaca,
grupa i Drava.
Tolerancija ja odgovornost koja nosi ljudska prava, pluralizam (ukljuujui kulturni pluralizam), demokraciju i vladavinu zakona. Ona ukljuuje odbacivanje
dogmatizma i apsolutizma i potvruje standarde postavljene u instrumentima
internacionalnih ljudskih prava. Dosljedno potovanje ljudskih prava, biti tolerantan, ne znai toleriranje socijalnih nepravdi ili odbacivanje ili slabljenje tuih
uvjerenja. To znai biti slobodan, vrsto se drati svojih uvjerenja i prihvaati da
se i drugi dre svojih. To znai prihvaanje injenice da ljudska bia, prirodno razliita u svojim nastupima, situacijama, govoru, ponaanju i vrijednostima imaju pravo da ive u miru i da budu kakvi jesu. Takoer znai da se neija vienja
ne nametnu.
Mrnji i predrasudama na kraj moemo stati, mi obini ljudi koji ele
promicati tolerantnost i slaviti razliitost. Ovdje vam iznosimo neke ideje
i naine kako to moete napraviti, a vi naravno takoer moete smisliti i
sami naine koje su primjenjive u vaoj obitelji, koli, poslu ili gradu.

IDEJE ZA VA IVOT
1.

Pogledajte predstavu i film, proitajte knjigu, posluajte glazbu ili otiite na

plesnu izvedbu koju izvode umjetnici drukijeg porijekla i razliite dobi.
2. Posjetite dom za stare i nemone u vaoj blizini i razgovarajte sa tienicima.
3. Zamolite pripadnika druge kulture da vam pokae kako se kuha neko njihovo tradicionalno jelo ili da vam pria o svojoj zemlji.
4. Volontirajte.
5. Kad ujete klevetu, opovrgnite je. Neka ljudi znaju da je irenje predrasuda
uvijek neprihvatljivo.
6. Pokuajte zamisliti kako bi izgledao va ivot da ste drugog spola, vjere,
rase ili druge seksualne orijentace.
7. Razmislite kakav dojam ostavljate na druge te napravite opis svojih osobina
koje se mogu nazvati tolerantnim (npr. otvorenost, empatija) i netolerantnim (npr.perfekcionizam ljubomora).
8. Imate li o stereotipe o odreenim skupinama. Odraavaju li se ti stereotipi
u vaim postupcima?
9. Otkrte svoje skrivene predrasude i nauite to poduzeti kako ih ne biste
imali.
10. Sudjelujte zajedno djecom nekom projektu koji slavi razliitost.
11. Djeci itajte knjige koje sadre tolerantnu i multikulturnu tematiku.
12. Promotrite imate li u svome domu umjetnine iz drugih kultura. Nabavite
neto novo i neobino.
13. S djecom porazgovarajte o njihovim omiljenim junacima. Pomognite im da
uvide kako se osobine heroja kru i u obinim ljudima (medicinske sestre,
veterinari, volonteri).
14. Sa svojom obitelji odaberite odjeu, obuu i stvari koje biste mogli dati u
humanitarne svrhe.
15. Pripazite na ton i rjenik kad ste ljuti.
16. Nemojte kupovati stvari ili glazbu kojima se promovira nasilje i mrnja.
17. Odvedite obitelj u etniki restoran. Nauite o neemu vie umjesto da samo
objedujete.
18. Potiite znatielju djece, pribliite im razliite rase i nacije, predloite im da
proire krug prijatelja.
19. Nauite kako o svemu razgovarati otvoreno, neka znaju da nijedna tema
ne tabu.
20. Ukljuite se u rad roditeljskih vijea kole.
21. Potiite kole da imaju jednake portske programe za djevojke i za deke.
22. Provjerite kakva je kolska politika prema uenicima uenicima manjinskih
nacionalnih/rodnih grupacija (homoseksualci, Romi i pripadnici drugih manjina ). Ponudite se pribaviti dodatne materale ako je to potrebno.
23. Provjerite mogu li kolu vaeg djeteta pohaati djeca s posebnim potrebama? Ukoliko isto nije mogue provjerite to je potrebno poduzeti da im se
to omogui.
24. Pljeite na utakmici i dobrim potezima suparnike ekipe. Kanjavajte nasilno navijanje i promovirajte fair play.

25. Mrene administratore potaknite na kanjavanje vrijeanja te irenja mrnje putem interneta.
26. Potiite uenike da prave zlostavljanje i bullying, nudei im potpunu
diskrecu.
27. Zamolite upravu kole da ne odrava ispite ili blagdana bilo koje vjerske
skupine.
Na kraju...

Nakon to ste proitali naih nekoliko ideja pridruite nam se

da zajedno gradimo svijet u kojem e biti mjesta za svakoga.
VRIJEME JE!!!

LITERATURA:
1. Horvat M., Lui G., Ratkajac G., apina M. (2008.) : Krenimo zajedno do
uvaavanja razliitosti, Udruga Plavi telefon
2. Ajdukovi M., Penik N.(1994). Nenasilno rjeavanje sukoba, Zagreb, Alinea
3. www.lgbtig.net
4. www.sigmacentar.hr
5. www.rtvtk.ba
6. www.bd2.net
7. www.sdfih@bih.net.ba
8. www.girija.info

Kreimirova 12, 51000 Rijeka

Tel: 051/338-526, Fax: 051/311-107
www.oc-pgz.hr