BIBLIOTEKA EPISTEME

Urednici
GORAN GRETI
BRANKO DESPOT
ZVONKO POSAVEC
VERA IIN-AIN

Aristotel

Politika
Prijevod s izvornika i sedmojezini
tuma temeljnih pojmova
(grki, latinski, engleski, francuski,
njemaki, ruski, novogrki)
TOMISLAV

Recenzenti
MISLAV JEI
FRANJO ENKO

LADAN

GLOBUS/ZAGREB
SVEUILINA NAKLADA LIBER / ZAGREB

Naslov izvornika

ZNAENJE ARISTOTELOVE POLITIKE

Predloak grkog teksta prema izdanju

ARISTOTELIS
POLITICA
Recognovit brevique adnotatione critica instruxit W. D. ROSS
MCMLXXIII,

PRIRODI POLITIKOG ZNANJA

CIP - Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna i sveuilina biblioteka, Zagreb
U D K 172.1:321.15
ARISTOTELES
Politika / Aristotel ; prijevod s izvornika i sedmojezini tuma
temeljnih pojmova (grki, latinski, engleski, francuski, njemaki,
ruski, novogrki) Tomislav Ladan ; - Zagreb : Globus, 1988.
- XXVIII, 295 str. ; 22 cm. - (Biblioteka Episteme)
Prijevod djela: Aristotelous politikon biblia okto / Aristoteles, prema
izd. Aristotelis Politica, Oxford, 1973. - Str. V-XXVIII: Znaenje
Aristotelove Politike / Zvonko Posavec. - Pogovor prevoditelja: str.
287-288. - Kazala. - Biljeke uz tekst.
ISBN 86-343-0412-4

Objavljivanje ove knjige sufinancirala je Republika

samoupravna interesna zajednica kulture-SR Hrvatske

U suprotnosti prema Platonu, koji je principe teoretske

spoznaje primijenio u spoznaji kako podruja vjenih biti tako
i u podruju ljudskih stvari, Aristotel je prvi izradio specifine
principe etiko-politikog podruja i time je prvi ocrtao pri
rodu politikog znanja uope. Diferenciranje znanja na teoret
sko i politiko poiva kod Aristotela na diferenciranju
podruja u kojima se odvija ljudski opstanak. Jedno je supstancijalno podruje koje ne moe biti drugaije nego to jest.
To podruje moemo samo spoznati i interpretirati, ali ga ne
moemo promijeniti. U njega spadaju zvijezde, boanski pore
dak kozmosa, boansko uope, matematiko; to je podruje
teoretske znanosti i filozofije uope. U podruje praktine
filozofije, koja obuhvaa etiku i politiku, spadaju ljudska
djelovanja udoredno, lijepo i pravedno, praksa voenja
ivota, razlikovanje i vrednovanja formi ivota, dobro i najbo
lje, tj. najvie dobro koje ovjek moe realizirati svojim djelo
vanjem, ljudska srea, udoredno djelovanje i njegovo izvre
nje, ljudska krepost u njezinim razliitim formama realizacije,
dua - ukoliko je njezina spoznaja relevantna za teoriju prakse
- ljudski afekti i dispozicije djelovanja, slobodna volja i nam
jera, razmjena roba i funkcija novca, odnos prava i potenja,
umjerenost i nesuzdranost, razlikovanje i procjena formi
i dosega razliitih vrsti radosti, prijateljstva i samoljublja;
razmatra se, nadalje, u izvjesnom smislu nadljudski-boanski
rang i uvjeti izvrenja svrhovito slobodne teorije kao i, napo
kon, predmeti politike filozofije kao znanosti dravi u uem
smislu (politike). 1 Jednom rijeju predmet praktine i poli
tike filozofije je cjelina ljudskog djelovanja i odluivanja kao
i institucije koje su prilikom djelovanja uspostavljene. Zanim1
G. Bien, Einleitung Bemerkungen zum Aristotelischen Staatsphilosophie
undzu den Grundsatzen der Aristotelischen Staatsphilosophie, u: Politik, Felix
Meier, Hamburg 1981, str. XVIII.

ljivo je da Aristotel nema struni izraz za etiku kao posebnu

znanost. Predmete etike naziva on TA ETIKA, ali znanost
u cjelini POLITIKE, i to u svim trim Etikama. Metodu, koju
on primjenjuje u etici, naziva politikom (METHODOS . . .
POLITIKE: NE 1094 b l l ) . 2
Kakav je karakter politike znanosti (POLITIKE) koja nije
izvedena ni iz znanja bitka, a nije ni samo neko praktino
snalaenje u situaciji? Kakav je vlastiti karakter politikog
znanja - kad se Aristotel sam dvoumi, s jedne strane, izmeu
programa znanstvene politike u kojem je teorija neodvojiva od
prakse (zakonodavac-filozof konstituira idealnu dravu uzi
majui za normu djelovanja nepromijenjeni fysis, kao to
kormilar ima oi uperene u vjenu realnost) i jednostavnog
empirijskog sabiranja materijala ustava s druge strane, napu
tajui svaku transcendentnu formu i zaboravljajui savjet iz
Protreptika, gdje kae: Na isti nain kao to nije dobar
arhitekt onaj koji ne upotrebljava pravilo (KANON), ni bilo
koji instrument ove vrste, nego uzima samo model na drugim
postojeim graevinama, isto kao i onaj koji, kad daje zakone
dravi ili se bavi politikom, smatra da bi imitirao druge akcije
i druge ljudske ustave, bilo da su lakedemonski ili kretski, ili
bilo kog drugog naroda, te ne bi bio dobar zakonodavac; jer
nemogue je da bi imitacija neke stvari koja nije dobra bila
lijepa i da bi imitacija neke stvari koja nije u svojoj prirodi ni
boanska ni trajna bila sama besmrtna i trajna.
Izmeu ta dva pola smjeteni su i sami dijelovi Politike.
Tako jedan pol predstavlja teorija idealne drave koja izvodi
praksu iz teorije (knjige II, III, VII i VIII), a drugi se oslanja
na empirijske opservacije i klasifikacije praktinih savjeta, da
bi se sauvala postojea drava (IV-VI).
U ovom dvoumljenju oko konzistentnosti Aristotelovog
miljenja formirala su se dva pravca pristupa i tumaenja
njegova djela, koji se ponekad potpuno iskljuuju, ali se
najee upotpunjuju. U jednom pravcu predominira genetska
egzegeza, a u drugom sistematska.
Genetska egzegeza roena je 1923. s pojavom knjige W. Jaegera, Aristoteles (Grundlegung einer Geschichte seiner Entwicklung). Svoja otkria najavljuje W. Jaeger ve u radu Studien zur Entstehungsgeschichte der Metaphysik des Aristoteles,
1912. Do toga vremena smatralo se da Corpus Aristotelicum
tvori u sebi zatvoreni jedinstveni sistem, koji se dijeli na
2

Usp. H. Flashar, Ethik und Politik in der Philosophie des Aristoteles,

Gymnasium, Bd., 78, Heft 1/2, 1971, str. 279.
3
Aristoteles, Protreptikos, X, 55, 14.

VI

logiku, fiziku, metafiziku, politiku i poetiku. Ovu idilinu

sliku razorio je u potpunosti W. Jaeger (1888-1961) tezom da
je Corpus Aristotelicum skrivao dug, raznolik i zamren razvoj
Aristotelovog miljenja, a da je taj razvoj bio neprestano
u toku, pa stoga svako tumaenje Aristotela mora to uvaiti.
Osnovne postavke od kojih polazi W. Jaeger su slijedee:
1. - najraniji Aristotelovi spisi odluno zastupaju Platonovu
filozofiju
2. - najranija djela nesumnjivo su autentina
3. - oiti platonizam ranih spisa stoji u suprotnosti prema
'aristotelizmu' kasnih spisa
4. - kasne Aristotelove rasprave neosporno su autentine
5. -jedini mogui nain da se dovedu u vezu rani 'platonovski' s kasnim 'aristotelovskim' spisima, a da se autentinost
obiju zadri, sastoji se u tome da se prihvati teza kako je
Aristotel svoj filozofski razvitak poeo kao platoniar
a zavrio kao aristotelovac. 4
Ova jednostavna pravila imala su dalekosean utjecaj na
tumaenje Aristotelovih djela. itav Corpus Aristotelicum
doveden je u pitanje. Djela koja su do sada smatrana jedin
stvenim sistemom razlazu se u dijelove koji pokazuju razliito
doba nastanka i nude razliita miljenja. U konkretnoj analizi
pojedinih djela vidi se da su neki dijelovi nastali ranije, a drugi
kasnije. Tako su, npr., neki dijelovi Metafizike nastali ranije
nego drugi. U ovisnosti prema vremenu njihova nastanka,
razliita je i njihova misaona teina, u ranijim spisima, tako je
smatrao Jaeger, osjea se jae utjecaj Platona, a u kasnijim
slabije. Knjige Metafizike koje su nastale ranije naziva Jaeger
Urmetaphysik; tu spadaju knjige A, , poglavlje 1-8, L 6, (s
izuzetkom pogl. 8), (poglavlje 9 od 1086 a 21 i 10) te
Metafizike. Vremenski slojevi oituju se i u Etici. Postoji
takoer i Uretika, koja sadri Eudemovu etiku i Urpolitiku,
koja se sastoji od II, III, VII i VIII knjige sadanje Politike.
U to rano doba Aristotelove djelatnosti mogu se ubrojiti
takoer spisi De Caelo kao i De Generatione et Corruptione,
a i dio Fizike.
Aristotel prema tome nije bio uvijek Aristotel, nego je
postepeno gradio svoju vlastitu filozofiju. On je najprije bio
platoniar, zatim se postepeno distancirao od platonizma
i konano postavlja temelje svoje realistike filozofije, koja ga
sve vie vodi prema empiriji. Tako su u zadnje vrijeme njegove
4

Usp. A.H. Chroust, Die ersten 30Jahre moderner Aristoteles - Forschung

1912-1942, u knjizi: Aristoteles in der neueren Forschung, Darrastadt 1968,
str. 100.

VII

djelatnosti, dakle izmeu 335. i 322. pr. n. e., nastali spisi koji
nose u sebi jedan drukiji ton nego oni rani. Tako su napisane
ostale knjige Metafizike u to doba, naime Z, H, O, I, L (pogl.
8), (pogl. 1-9) (do 1086 a 21), Fizika knjiga VIII, Politika
knjige IV, V, i VI, Nikomahova etika i niz radova iz podruja
prirodnih znanosti, biologije, psihologije, povijesti filozofije,
povijesti ustava, povijesti mimetikih umjetnosti itd.
Ova kasna 'majstorska djela' bila su namijenjena lektiri
i diskusiji uskog kruga posveenih uenika. Ona su imala
iskljuivo ezoteriki karakter. U tim kasnim godinama Aristo
tel se sve vie orijentira prema istraivanju injenica, empirije,
on postaje sve vie 'pozitivist', znanstvenik. Iz toga razdoblja
nastaje njemu slika utemeljivaa i zaetnika organiziranog
i sistematskog znanstvenog istraivanja.
Dakle, ako stvar malo pojednostavimo, tada moramo - po
Jaegerovu miljenju - Aristotela i njegove spise tumaiti
u toku njegova intelektualnog razvitka, a on se odvijao u tri
osnovna smjera: prvo razdoblje (367-347) karakterizira jak
utjecaj Platona; u drugom razdoblju (367-347), razdoblju
'lutanja' po Maloj Aziji i Makedoniji, gdje je bio uitelj
Aleksandra Velikog, postavio je temelj svoga vlastitog
sistema; tree razdoblje (335-322) pripada njegovom drugom
boravku u Ateni i u tom razdoblju izvrio je znatnu reviziju
ranih djela i na kraju se potpuno odao empiriji.
Unato netonostima u pojedinostima i bez obzira na kas
nije korekcije mjesta nastanka pojedinih knjiga i na dovrenost geneze svih njegovih spisa, Jaegerovo djelo otvorilo je
epohu plodotvornog istraivanja Aristotela. Od tada Aristote
lovo miljenje ne razmatramo kao jednom za svagda fiksirani
sistem, nego ga shvaamo u toku njegovog duhovno povijes
nog razvitka.
Pod utjecajem W. Jaegera nastala su brojna istraivanja,
medu koja treba posebno ubrojiti djelo Fr. Nuyensa, L'evolution de la psychologie d'Aristote, koje se pojavilo prvi puta na
flamanskom jeziku 1938, a prevedeno je na francuski 1948.
u Louvainu. Neki autori smatraju da je ovo djelo istoga ranga
5
s Jaegerovim. U njemu je autor pokazao evoluciju Aristote
love psihologije i openito evoluciju njegove antrolopologije.
U toj evoluciji otkrio je tri perioda: platonski idealizam,
mehaniki instrumentalizam i napokon hvlemorfizam.
Meu vodee istraivae koji slijede ovaj metodski stav,
s vie ili manje dosljednosti, treba ubrojiti takva imena kao to
su A. Mansion, D.Ross, H. J. Drossart-Lulofs, R. A. Gaut5

Usp. R.-A. Gauthier, La morale d'Aristote, Pari 1973, str. 9.

VIII

hier, J. Y. Jolif. Oni su nastavili genetsko tumaenje Aristo

tela i pokazali plodnost ovog pristupa njegovom djelu, precizirajui i ispravljajui neke tvrdnje njegovih osnivaa.
Sistematsko tumaenje je u stvari tradicionalno tumaenje
Aristotela, koje nije imalo nikakvog interesa za genetsko
istraivanje. Takvo tumaenje nalazimo prisutno ve u II
stoljeu n. e. kod Aspazija; ono nalazi svoj najbolji izraz
u djelu Alberta Velikog i Tome Akvinskog, te nalazi svoje
zastupnike i branioce meu brojnim modernim znanstveni
cima, meu kojima su svakako najpoznatiji Franz Dierlmeier
i Ingemar During.
Osnovna teza ovog naina tumaenja poiva na pretpo
stavci da je Aristotelova filozofija koherentni sistem koji
sadri sve spoznaje svoga vremena, a Corpus Aristotelicum
sadri izlaganje tog sistema. Stoga je potpuno ispravno - sma
traju oni - da se jedan dio sistema tumai drugim, jer je svaki
dio ove cjeline. Tako, da bi se izloio, npr., moral pozivalo se
na psihologiju, fiziku i metafiziku. S velikom uenou to su
radili srednjovjekovni interpreti, ali oni ipak nisu uspjeli
izbjei ili nadii pojedine neskladnosti izmeu raznih Aristote
lovih spisa, meutim, taj nesklad nije ih ometao u nastojanju
da sve dijelove povezuju u jedan sistem. Naprotiv, oni su od
toga napravili metodu, i od Abelardova tako je i nije tako
(sic et non) nastala je teoloka metoda kojom se htjelo izbjei
kontradikcije u Aristotelovom djelu, uvodei neprekidno
nove i nove distinkcije. Smatralo se da je Aristotelova filozo
fija koherentna ne samo u spajanju dijelova u veliki sistem,
nego da je koherentan i svaki dio za sebe. Kako bi se uope
moglo pretpostaviti da bi pisac Organona mogao postaviti
principe logikog miljenja a da ne bi iz njih izvukao odreene
zakljuke?
S velikom misaonom energijom i uenou preveo je
i komentirao Aristotelove 'Etike', naime - Eudemovu, Nikomahovu i Veliku etiku F. Dierlmeier. On smatra da su sve
rasprave moralu, ukljuivi i Protreptika, autentini Aristo
telovi spisi. Prema njegovu miljenju Aristotel je bio uvijek
Aristotel, a to znai da je on ve u samom poetku imao svoju
vlastitu filozofsku poziciju. Zato je on vrlo skeptian, a djelo
mino i potpuno otklanja vrijednost i mjerodavnost Jaegerove
povijesno razvojne metode. On smatra da se tom metodom
antiki ovjek podvrgava modernom povijesnom razvojnom
miljenju, a to znai jednoj formi miljenja koja se pojavila tek
u 19. i 20. stoljeu. Ova tradicija dolazi do izraaja naroito
kod Herdera i romantiara, koji nastoje nadvladati statiku
IX

racionalistikog doba dinamikim pozivom natrag k izvo

rima. 6
Doba romantizma je na posve novi nain oblikovalo gleda
nje, jer se od tada sve promatra u nainu njegova povijesnog
nastanka. Tako Schleiermacher Platonove dijaloge vidi u raz
voju njihova nastanka, u kojem prvobitni plan (Urplan) poste
peno dolazi do svojeg lika; to je put od elementarnog obzora
do sve potpunijeg prikaza same stvari. Takav nain miljenja
prevladava u literarno-povijesnom nainu razmatranja (Herder), u literaturi (Goethe), filozofiji (Hegel), da spomenemo
samo najvee.
F. Dierlmeier smatra da je i Jaegerova interpretacija Aristo
tela izrasla na tom tlu, i ona ima prvenstveni zadatak da
priblii, kritikim usvajanjem i interpretacijom, Aristotela
modernoj svijesti, a to znai da je sagleda u nacrtu njezina
povijesnog razvitka. Dierlmeier strastveno opovrgava Jaegerovu shemu tri stadija Aristotelove filozofije - platonska,
poetna izgradnja vlastitog sistema i kasno, zrelo razdoblje.
On smatra daje potpuno opravdano da kod Aristotela pretpo
stavimo 'izvorno jedinstvo', 'jedinstvo genijalno' vlastitog
uvida koje se odrava od samog poetka pa sve do kraja. Ovu
openitu tvrdnju potkrepljuje on analizom tri primjera iz
svakog razdoblja. Iz te analize je vidljivo da u poetku, npr.
u dijalogu Eudem ili razgovor dui (354 godina), dakle pred
Platonovim oima, postavlja Aristotel odreena pitanja koja
su potpuno izvan horizonta Platonovog miljenja, kao to
i u posljednjem razdoblju, premda okrenut empiriji, ostaje
vie nego ikad 'platoniar'. Tome je dokaz III djela knjiga De
anima, u kojoj govori nus-u. Ovaj nus, naime, opstoji prije
svega tjelesnoga, ulazi izvana u tijelo i sam je neto boansko
i besmrtno. Dakle, jedno izrazito spekulativno razdoblje
u kasno doba.
Prema tome, zakljuuje F. Dierlmeier, nije potpuno prih
vatljiva Jaegerova razvojno povijesna teza, jer: prvo, Aristo
tel je empiriar na poetku i na kraju. On je isti u dijalogu
Eudem i u fenomenologiji Nikomahove etike. Drugo, Aristotel
je platoniar na poetku i na kraju: nauka besmrtnosti
Endema i tenja prema boanskom, autonomnom ivotu
u zavrnom dijelu Nikomahove etike stoje na podjednakom
stupnju. 7 U ocrtu ovih dilema osvrnut emo se podrobnije
samo na Politiku koja je ovdje predmet naeg bavljenja i poku6
7

F-Dierlmeier, Aristoteles, str. 144. Vidi bilj. 4.

Ibid., str. 157.

sati ove aporije ne preskoiti nego prikazati kao inherentne

tekoe konstitucije politikog znanja.
Corpus Aristotelicum (Bekker, Berlin 1831) sadri samo
jednu verziju Politike, koja sadri osam knjiga iz razliitih
razdoblja. Ovo miljenje do sada nije bilo revidirano. Razdob
lje nastanka pojedinih knjiga smjeta se u razliita razdoblja.
Tako se nastanak III knjige Politike, s obzirom na sadrajnu
bliskost s Platonovim Dravnikom, postavlja u razdoblje Ari
stotelove djelatnosti u Platonovoj Akademiji ili na poetak
njegove djelatnosti u Assosu. Knjige VII i VIII stoje u tijesnoj
povezanosti s predodbama Platonove 'idealne drave', osjea
se bliska povezanost s Protreptikom i Eudemovom etikom.
Dakle, one pripadaju prvom nacrtu politike, pa ih moemo
smjestiti na poetak njegove djelatnosti u Assosu. Knjige IV,
V i VI razlikuju se temeljito od III, VII i VIII. One sadre
podrobne opise i propise posebnih ustava, analizu naravi,
funkcije i koristi specifinih politikih problema, potanke
ekskurze nainu kako pojedine politike institucije ili poli
tiki dogaaji pridonose odranju ili propasti postojeih
drava. Ovakve analize, po Jaegerovu miljenju, pretpostav
ljaju razvijene empirijske studije historijski postojeim dra
vama i politikim institucijama. Stoga su knjige IV, V i VI
nastale, po njegovu miljenju, u kasno doba. Preostale knjige
su od manjeg interesa.
Hans Arnim priznaje jedinstvo VII i VIII knjige, ali je
smatrao da ove knjige predstavljaju kasnije napisane dijelove
Politike. Tako su po njegovu miljenju najranije III i I knjiga,
nakon njih slijede IV, V i VI, koje pripadaju u srednje
razdoblje, a u kasnom razdoblju nastale su VII i VIII knjiga.8
Dakle, barem u pogledu grupiranja knjiga istraivai su
prilino jedinstveni, ali u pitanju datiranja knjiga postoje
znatne razlike u njihovim ocjenama. U pokuaju vremenskog
situiranja knjiga znanstvenici se slue raznim metodama. Jedni
promatraju utjecaj odreenih historijskih dogaaja ili osobnog
iskustva Aristotelovog u kompoziciji Politike, drugi uzimaju
kao princip vremenskog situiranja pojedinih knjiga njegov
odnos prema Platonu, ali neosporno je da veina njih proma
tra Aristotela u sklopu, kako je to formulirao Jaeger, povijesno-idejnog razvitka. Mogue je takoer da je Aristotel
sam sabrao i objavio svoje politike spise koji su nastali
u razliito doba. I napokon, pristae sistematske egzegeze
8
Usp. H. Arnim, Zur Entstehung Geschichte der aristotelischen Politik,
Wien 1924.
9
Usp. R. Stark, Der Gesamtaufbau der aristotelischen Politik, u knjizi: La
'Politique' d'Aristote, Geneve 1965, str. 1-36.

XI

smatraju da je teko pronai neosporne dokaze promjenama

koje bi govorile tome da je neka knjiga nastala prije a druga
kasnije.
Kao to to vidimo, Aristotelova Politika sadri u sebi dva
ekstremna pola. S jedne strane, ona bi htjela biti znanost
normama i Aristotel je brani protiv svakog empirizma,
a s druge strane, brani on empirizam protiv prazne erudicije.
Nadalje, oito je prisutno odvajanje politikog umijea koje se
ne moe nauiti i politikog poduavanja koje ne moe nauiti
nekog da postane dobar politiar. Stoga se u razmatranjima
Politike nastoji postii dvostruka sinteza: sinteza znanosti
i iskustva, kao i teoretske politike i politike akcije, ili jedno
stavno - sinteza izmeu univerzalnosti znanosti ili zakona
i singularnosti individua i konkretnih sluajeva koji su materija
politike.
P. Aubenque je postavio tezu da ta aporija univerzalnog
i posebnog, koja se ee pojavljuje u Politici, nije ostvarena.
On ovu aporiju rjeava na sljedei nain: Politika ima pred
sobom iroko polje, teoretsko i politiko. Meutim, ona moe
samo definirati najbolji okvir, najbolju politeju, tj. postaviti
sve anse na stranu pravednosti i najvee mogue sree. U tom
smislu postoji politika znanost, ali ne postoji znanost poli
tikoj akciji; postoji samo znanost uvjetima koji ine to da
politika akcija ima vie ansi da bude istovremeno legitimna
i efikasna, ostalo je stvar ljudi i bogova. Bogova: Aristotel
meutim ne rauna mnogo s molitvama. Ljudi: ne moemo
odluiti na njihovu mjestu i vie se mora nastojati da se oni
pripreme, odgojem, da budu to je mogue vie korisni. 11
M. Riedel je tono uvidio ovu bitnu crtu Aristotelovog
miljenja, kad kae da politika nije u prvom redu, kod Platona
i Aristotela, nauka vladanju nego: znanost uvjetima
mogunosti umne prakse.. . 1 2 Umnost prakse definira se sjedne
strane svojim odnosom prema konstelaciji uvjeta 'dobara'
i 'svrha', koja se otvara jedino u umnom promiljanju i isklju
uje svako isto nasilno djelovanje, a s druge strane onim
zajednitvom koje ovjek kao govorei i djelujui u odnosu na
konstelaciju uvjeta dobara i svrha dijeli s drugima. Zajedni
tvo koje je konstitutivno za umnu praksu nalazi svoj govorni
izraz u temeljnoj rijei koinonia, 'drutvo' ili 'zajednica'.
Status politike znanosti u Corpusu Aristotelicumu nije

prijeporan zato to su neki dijelovi nastali prije - pod utjeca

jem Platona, a neki kasnije vie orijentirani empiriji, nego zato
to to znanje nema svoj cilj u spoznaji, nego u djelovanju. Ono
bi trebalo voditi praktino djelovanje, a ipak ne moe voditi
direktno politiku akciju. Politika filozofija, odnosno zna
nost, ve je u svojem zaetku kod Aristotela bila izjednaena
s praktinom filozofijom. Ova veza ukazuje na jedan principi
jelni nedostatak. Da se nije sagledao politiki13 modalitet
fenomena prakse, ona se uope ne bi mogla uspostaviti, a ipak
ovaj uvjet njezine konstitucije nije bio reflektiran. 14 Ovo izjed
naenje politike i praktine filozofije izvrio je Aristotel, i na
taj je nain isto toliko zakrio uvid u politiko arhaikog
i klasinog doba koliko ga je i otvorio. Christian Meier smatra
da je apercepcija politikog kod Grka omoguila ne samo
podjelu na teoriju i praksu nego je cjelokupna podruja otvo
rilo jednom potpuno novom iskustvu i gledanju. 15
Osnovno iskustvo politikog sastoji se u mogunosti ljud
skog djelovanja da prekine automatski proces koji se sam od
sebe namee i koji eli u obliku rituala ovladati cjelokupnim
ljudskim opstankom. Primjer politikog djelovanja navodi
Meier iz Aristotelova Atenskog ustava, u kojem on opisuje
kako Solon kudi graane da bi neki od njih voljeli da se stvari
same od sebe zbivaju {agapein to automaton), a on je, nasu
prot tome, traio sudjelovanje svih graana u zbivanju cjeline.
Upravo tim otkriem umne mogunosti i moi injenja ov
jeka nastaje politiko. Ono znai prekid lanca nunog dogaa
nja i ono je rezultat vijeanja i odluke ljudi. Sve ljudske
kulture tumaile su ljudski svijet kao dio od boga postavljenog
kozmikog poretka u kojem se isti redoslijed dogaanja uvijek
ponavlja. Grka je kultura apercepcijom politikog otvorila
mogunost poetka koji ovisi od odluke i promiljanja ljudi.
Upravo to je karakteristika grkog ivota, i to je onda imalo
neizreciv utjecaj na cjelokupnu percepciju ivota. C. Meier je
postavio i izloio nastanak politikog kod Grka upravo u prije
lazu od nomistikog prema kratistikom modelu ustava.
Koncept podjele filozofije na praktinu i teoretsku proizlazi
iz politikog modaliteta fenomena prakse. Uvjet konstitucije
ove podjele pao je u zaborav, pa se kolski naprosto poinje
s podjelom filozofije na praktinu i teoretsku, a da se ne
13

10

Ibid., str. 109.

111
Ibid., str. 113-114.
12
M. Riedel, Metaphysik und Metapolitik, Frankfurt a. Main 1975, str.
30-31.

XII

C. Meier, Politiko u Grka, Politika misao, 1/2, 1984, str. 58-71.

Usp. E. Vollrath, Grundlegung einer philosophischen Theorie des Politischen, Wurzburg 1987, str. 75.
15
C. Meier, Die Entstehung des Politischen bei den Griechen, Frankfurt
a. Main 1980, str. 10.
14

XIII

reflektira porijeklo ovog razlikovanja. Sredinja tema postaje

praksa, a politika praksa uzima se kao derivat prakse. Naj
ee se pod politikom praksom razumijeva djelatnost koja se
odnosi na strukturiranje cjeline.
Pri konstituciji podjele filozofije na teoretsku i praktinu
naao se Aristotel pred tekoom kako izraditi nasuprot Pla
tonu vlastiti status znanja polisu. Platon je naime bio miljenja da se zbiljski polis mora odmjeravati na mjeri koju ispostavlja filozofsko miljenje od principa konstitucije samoga
miljenja. Platonova paradigma polazi od izmiljanja POLIS
EN LOGOIS (Politeia, 592 a f), polazi dakle od
polisa koji je postavljen filozofskim logosom. Aristotel, nasu
prot ovoj tendenciji, eli spasiti politiko i, naravno, usposta
viti principe kojima to politiko moemo spoznati, kako ono
ne bi propalo. S druge strane, meutim, to on radi uvijek tako
da potvruje primat filozofskih principa, tako da i znanje
polisu, mora nastupiti kao filozofsko znanje, te i ono ima,
premda manji, ali ipak isto tako status teorije. Aristotelovo
razvijanje koncepcije samostalnosti znanja politikog nije ilo
u smjeru istraivanja vlastitog tipa racionalnosti koje nosi
iskustvo politikog, nego je ta razlika uspostavljena kao raz
lika dvaju podruja bitka. Teorija se odnosi na neto stalno,
nepromijenjeno i vjeno, a praksa na promjenljivo, sluajno
i od djelatnika ovisno. Ono to je bitno sastoji se u tome da su
oba ova podruja postavljena u odnos tako da podruje teorije
moe neosporno imati primat. Posljedice toga odnosa su po
miljenju E. Vollratha sljedee: Podruje sluajnosti - a to je
nain na koji Aristotel razumije opcionalnost - dospijeva ipak
pod teoriju i karakter podruja sluajnosti, razumije se kao
derivat takvih pojmova koji se u svojem punom liku pokazuju
u podruju teorije. 16
U samom poetku otkrivanja i nastanka politikog, koje
dolazi do izraaja u podjeli znanja na teoretsko i praktino,
skriva se ujedno i zaborav politikog i ne pronalaze se pravi
principi konstitucije ovog podruja. To je imalo nesagledive
posljedice u daljnjem razvitku ne samo ove znanosti nego
i cjelokupne povijesti.
DVA TEMELJNA PODRUJA POLITIKE
Na poetku Aristotelove Politike stoji striktno razlikovanje
podruja na domainstvo i dravu (oikos i polis) (Pol. I, 1-2).
16

E. Vollrath, str. 77. Vidi bilj. 14.

XIV

To su dva osnovna podruja ispitivanja u Aristotelovoj Politici

oko kojih bi se mogli smjestiti gotovo svi problemi razmatrani
u ovom djelu. Osnovna Aristotelova teza glasi: politika
zajednica i njoj odgovarajui oblici vladanja bitno se razlikuju
od domainske zajednice i naina vladanja koji se u njoj vri.
Ernst Barker je zbog toga u engleskom prijevodu dao prvoj
knjizi Aristotelove Politike naslov The theory of the household. Dolf Sternberger ispravno navodi dva razloga zbog kojih
Aristotel poinje svoju raspravu politici s izlaganjem teorije
domainstva. Prvo, zato jer je ono konstituirajui element,
i drugo jer je ono - s obzirom na svoja svojstva - suprotnost
prema polisu. 17 U suprotnosti prema novovjekovnim politi
kim teorijama koje poinju s pojedincem, Atristotel uzima
domainstvo kao konstituirajui i najjednostavniji oblik dru
tvenog jedinstva. Grka politika teorija ne poznaje izolira
nog pojedinca, osobu koja bi bila nosilac prava, nego pojedi
nac nastupa neposredno kao gospodar (despotes) svojega
domainstva. Ovo svojstvo ga ne naputa ni onda kad vri
neku slubu u skuptini. Ipak Hannah Arendt govori jazu
koji je ovjek klasine starine morao dnevno prekoraiti da bi
preao usko podruje domainstva i da bi dospio u podruje
politikog.
ini se da strogo i principijelno, odvajanje domainstva
i drave (oikos-a i polis-a) nije refleks neposredne navodne
podjele izmeu kuanske i politike sfere, nego je ona vie
rezultat Aristotelove teorije. Naime, ova podjela ne moe se
nikako otitati u socijalnoj zbilji klasinog polisa. 19 M. Riedel
je ukazao na metapolitiki karakter oba prva poglavlja
Politike. On je naime pokazao da su osnovni stavovi ovih
poglavlja usidreni u Aristotelovoj Metafizici, a nisu rezultat
socijalne analize. Pogotovo je to jasno ako se ima u vidu veza
sredinjih politikih kategorija s pojmom prirode (fysis).
Meu osnovne stavove spada i odreenje ovjeka kao od
prirode politikog bia, i u toj svezi valja razumjeti specifino
Aristotelovo razlikovanje izmeu domainstva i drave.
Dakle, to razlikovanje nije neposredno zadobiveno iz empi
rije, nego je rezultat refleksivnog postupka koji proizlazi iz
Aristotelovih osnovnih filozofskih stavova. Zanimljivo je
17
D. Sternberger, Drei Wurzeln der Politik - 1, Frankfurt a. Main 1978,
str. 89.
18
H. Arendt, Vita activa, Stuttgart 1960, str. 35.
19
Usp. P. pan, Oikos und Polis, Beobachtungen zum ProzeB der Polisbildung bei Hesiod, Solon und Aischylos, Historische Zeitschrift, Bd. 231, Heft
3, str. 529-565.

XV

takoer da se historijski prikaz odnosa domainstva i drave

(Pol. 1253 a 19) odvija iz metafizike ravni i moe se
ispravno razumjeti samo pomou Metafizike.20 Iz ovog
teoretskog nacrta proizlazi teza da drava (polis) prema pri
rodi i pojmu opstoji prije nego domainstvo ali prema historij
skom nastanku i empiriji ona je nastala kasnije. Ovaj stav
mogue je razumjeti samo iz tijesne povezanosti Politike
i Metafizike. Misao prioritetu polisa i striktnu podjelu na
domainstvo i dravu, zadobivenu na kategorijalnom sklopu
Metafizike, Aristotel otro suprostavlja Platonu i Ksenofonu,
koji ne prave razlike izmeu velikog domainstva i male
drave (Pol. 1252 a 12 i dalje). Platon je naime izvrio izjedna
avanje domainstva i drave (Politeia 259 b) i smatra da
postoji jedna jedinstvena tehnika vladanja u oba podruja,
tako da se vlast kralja ili politiara i gospodara domainstva ili
upravitelja u principu ne razlikuju. Istu tu analogiju izmeu
domainstva i drave nalazimo kod Ksenofona.
Njegov
Sokrat daje esto primjere, usporeujui privatno-ekonomsko
i javno-politiko podruje. Aristotel se u ovoj toki jasno
odvaja od Platona i Ksenofona i u toj suprotnosti razvija svoju
vlastitu politiku teoriju. Osnovna razlika izmeu tih podruja
sastoji se u tome to u podruju domainstva ne vlada jedna
kost. Stoga odnosi u domainstvu nisu politiki, nego despot
ski. Nasuprot tome, podruje polisa poiva na jednakosti
slobodnih graana. Aristotel kratko kae: Polis je zajednica
jednakih (He de polis koinonia tis esti ton homoion 1328
a 35). S obzirom na to da su ovi graani ujedno i predstavnici
svojih domainstava i rodova, moe Aristotel odrediti polis
kao zajednicu domainstava i rodova (1280 b 33), kao
zajednicu graana (1276 b 1). Dakle, despoti u privatnom
podruju preobraavaju se u javnom u jednake i jednako
slobodne lanove politike zajednice. Politika koinonia u stro
gom smislu je uvijek zajednica jednakih. Polis se stoga razli
kuje od domainstva - u njemu postoje samo jednaki - doma
instvo opstoji na nejednakosti.
Iz te stroge podjele na domainstvo i dravu, koju Aristotel
vri u suprotnosti prema Platonu, proizlaze najdublji motivi
Aristotelovog politikog miljenja. Ova podjela omoguuje
razumijevanje i konstituiranje specifino politikog znanja
uope.
Aristotel ne samo to se u pogledu razlikovanja podruja

konstitucije domainstva i drave razlikuje od Platona, nego

on ujedno polemizira s Platonom protiv njegovog ideala to
je mogue veeg jedinstva cjelokupnog polisa (Pol. 1261 a).
Njegova teza - naizgled protuslovi tezi polisu kao principijel
noj svezi jednakih graana - glasi da polis nije sastavljen
jedino iz mnotva pojedinaca, nego takoer iz mnoine razlii
tih vrsta pojedinaca. On kae: Jer iz potpuno jednakih ljudi
ne nastaje drava (1261 a 24). Barker prevodi istu reenicu
ovako: similars can not bring it into existence. 22 Na zahtjev
Platona o to veem moguem jedinstvu polisa Aristotel
odgovara: Jasno je da e polis, napredujui ka tom jedinstvu
i postajui jedinstven, prestati da bude polis. Jer polis je po
svojoj prirodi mnotvo i postajui sve vie jedinstven postat e
od polisa porodica, a od porodice ovjek (1261 a). Tezu
polisu kao zajednici razliitih vrsta ljudi nalazimo u raznim
varijacijama u povijesti politikih ideja. Kod Tome Akvinskog
ova teza glasi: Polis, quod est pluralitas. Dakle, kad bi polis
postao potpuno jedinstven, on bi prestao biti polis. Stoga
Aristotel upozorava: Stoga ako bi tko i bio u stanju (da uini
polis potpuno jedinstvenim) to da uini, ne bi trebalo jer e
razoriti polis (1261 a 21).
Stoga valja uvijek voditi rauna da se polis ne poistovjeti
s 'modernom' dravom koja je umjetni proizvod novoga
vijeka. 23 Polis nije nikakva' 'pravna osoba' (Jellinek) 24 koja
izdignuta iz drutva suvereno vlada i garantira, ostajui sebi
jednaka bez obzira na okolnosti, ljudska prava. Polis je identi
an s graanstvom; polis, naime, to su graani. kvaliteti
graana ovisi ustav (politeia), pa je polis onakav kakvi su
graani. S karakterom graanstva mijenja se i karakter polisa.
Neposredno u samim graanima a ne u nekoj izdignutoj
dravnosti korijeni se politika zajednica. tome D. Sternberger pie: Mnotvo graana, graanstvo u cjelini, tvori
i sainjava tu Aristotelovu dravu, taj polis sam. Per definitionem ne postoji ovdje nikakva drava s onu stranu i izvan
graanstva, upravo stoga u njezinu mnotvu i razliitosti je
temelj svake dravnosti. Aristotelovi graani su sami djelatni,
oni koji vladaju i onima kojima se vlada, inovnici i suci,
savjetnici i podanici. 25
U cjelokupnoj povijesti politike teorije Aristotelova para22

D.Sternberger, Drei Wurzeln der Politik, str. 105. Vidi bilj. 17.
Usp. H. Quaritsch, Staat und Souveranitat, Berlin 1970; Souveranitat,
Berlin 1986.
24
Usp. G. Jellinek, Die allgemeine Staatslehre, Berlin, 3. izd. 1959.
25
D.Sternberger, Drei Wuneln... str. 108. Usp. bilj. 17.
23

20
Usp. Metaf. I. 8 (989 a 15), V. 11 (1018), IX. 8 (1049 b 4); Fizika VIII
7 (261 a 14)
21
Usp. Ksenofon, Mem. III, 4, 6 i dalje.

XVI

XVII

digma o polisu kao mnotvu razliitih i jedinstvu razliitih

zauzima jedinstveno mjesto. Ona tvori paradigmu politikog,
samu jezgru politologije, koju svaka politika mora uzeti kao
svoju polaznu toku.
Osnovna podjela u Aristotelovoj Politici odvija se izmeu
polisa, politike zajednice u kojoj postoje jednaki i kuanstva
koje sainjava podruje nejednakosti. Sagledajmo poblie
strukture tih dvaju podruja.

PODRUJE DOMAINSTVA
Aristotelova nauka dravi polazi od domainstva koje je
ne samo najjednostavnije drutveno jedinstvo nego i izvorno
konstituirajui element polisa. Domainstvom dominiraju tri
vrste odnosa: mukarac-ena (Pol., 1,12,1259 b 1), otac-dijete
(1259 b 1.10; I, 7, 1255 b 19) i gospodar-rob (1278 b 33).
Odnos mua i ene - obraen pod naslovom gamike - odgo
vara politikim odnosima meu slobodnima i jednakim gra
anima. Odnos oca i djeteta (patrike, teknopoietike) je kra
ljevske prirode. U oba odnosa vladanje se vri kao nad slobod
nima (I, 1259 b 1). Obje forme vladanja opstoje, prema
prirodi, radi dobrobiti onih kojima se vlada i, naravno,
povratno - radi onih koji vladaju. Od tih oblika odnosa
i vladanja radikalno se razlikuje odnos vladavine gospodara
domainstva (oikodespotes) nad domaom druinom (doiioi
- robovi i sluge). Tu se vri despotska i tiranska vlast (despoteia, despotike, he tvrannike arhe) nad po prirodi neslobod
nima i ovisnima u jednostranom interesu onih koji vladaju,
a samo sluajno (kata svmbebekos) u korist onih kojima se
vlada (1278 b 33 i dalje).
Ti razvijeni i diferencirani odnosi vae samo u okviru
grkog polisa, tj. pod uvjetima graanskog drutva kao
zajednice slobodnih i jednakih. To treba posebno istaknuti
nasuprot barbarskim i tiranskim carstvima: naime, kod njih je
takoer vlast oca nad sinom (EN 1160 b 27), kao i vlast mua
nad enom, (Pol. 1252 b 5) despotska. U barbarskim odno
sima izjednaena je ena i rob, a sin je takoer rob oca (EN
VIII, 12, 1160 b 26), jer je i sam mu, odnosno otac, neslobo
dan, odnosno on je rob u odnosu na kralja. Dakle, razgranati
odnos u okviru domainstva (oikos, oikia) mogu je samo
u okviru slobodnih grkih republika.
U okviru tih odnosa treba spomenuti i etvrtu prirodnu
zajednicu, a to je selo (kome), koje je prvo zajednitvo od
XVIII

vie domova, a koje nije poradi dnevne potrebe (Pol. I, 2,

1252 b 15 i dalje).
Meu tim odnosima najveu panju zasluuje odnos izmeu
gospodara i roba. Vlat gospodara nad robom - rekli smo - je
despotska. Openito u primjeni grkog pojma despotes treba
imati u vidu ove odnose: Despotes je gospodar u odnosu
prema robu (npr. Eshil: Penijanci 169, Platon: Parmenid 133
e/d; Zakoni 357 a), dua u odnosu prema svome tijelu (Platon:
Fedon 80 a; Timej 34 c; Aristotel: Politika 1254 b 4), i obr
nuto: vladavina osjetila nad duhom (Philo: De op. mundi
165); vlasnika u odnosu na vlasnitvo (Ksenofan: Mem. 2, 7,
13; Sofoklo: Fil. 2 9 2 ) . . . bogovi su despotai ljudi... jer oni
nemaju nikakav zakon iznad sebe. 2 6
Navedimo neke karakteristine razlike izmeu gospodara
i roba. Gospodar i rob povezani su radi odranja (soteria),
i u tom smislu gospodar je onaj koji planira, a rob je onaj koji
s obzirom na svoju prirodu planirano samo izvrava (1252
a 26-34). Rije je dva tipa ljudi, od kojih je jedan potpuno
odreen razumom (dianoia), a drugi tjelesnou (soma). Nije
dan partner zasebno ne bi se mogao odrati, gospodar treba
roba da bi se njegovoplan ozbiljio, a rob treba gospodara koji
mu kae to treba initi. Svaki od njih u zajednikom radu
nalazi neke koristi (1, 1252 a 26-34).
U okviru domainstva ropstvo je nuno, jer bez neophod
nih stvari se ne moe ivjeti, a pogotovo ne dobro ivjeti (eu
zen). Za stvaranje ovih 'neophodnih stvari' potrebna je vje
tina voenja kuanstva, a za to su potrebna orua, a od tih
orua jedna su iva a druga neiva. Dakle rob, kao i svaki
hypertes, moe se nazvati /i/im oruem (1253 b 33 - 1254
a 1). Robovi ne bi bili potrebni kad bi tako /Maki unci tkali
sami i trzalice citarale (1254 a 1). Ova se teza teko moe sp/j/
/ti s tvrdnjom da postoji od prirode antropoloki tip roba (1252
a 26-34).
U daljnjem razmatranju odnosa gospodara i roba Aristotel
polazi od teze da nijedna zajednica nije mogua, ako nije
obiljeena podjelom vladanja i pokoravanja (arhein kai arhesthai). Nijedan poredak ne bi mogao opstati, ako ne bi imao ovu
strukturu, stoga je ona ne samo nuna nego i korisna (1254
a 20). Nakon toga slijedi sistematska izgradnja odnosa gospo
dara i roba. Ponajprije, svako ivo bie sastoji se od due
i tijela (1254 a 34). 'Po prirodi' normalno je da dua vlada
tijelom, pa prema tome i gospodar robom. Svi oni koji za rad
26

G. Bien, Despotie, Despotismus, u: Historisches Worterbuch der Philosophie, Bd.6, str. 134.

XIX

koriste samo tijelo, po prirodi su robovi. Isto tako, u drugoj

relaciji, izmeu razuma (nous-a, logos-a) i nagona (orexis,
pathetikon) 'po prirodi' je da razum vlada nagonom, dakle
gospodar robom; obrnut odnos ovih elemenata tetan je za
sve (1254 b i dalje).
Trea relacija ovjek i ivotinja (1254 b 10-13) pokazuje da
pitome ivotinje vie vrijede od divljih, jer za sve njih je
bolje da se pokoravaju, jer tako stjeu zatitu. Isto vrijedi i za
roba.
Nakon izlaganja ovih relacija Aristotel dolazi do zakljuka
da postoje ljudi koji za rad koriste samo tijelo (somatos hresis).
Kako je to kod njih najbolje to mogu dati, oni su 'po prirodi'
robovi. Ova reduciranost roba na tjelesnost izjednaava ga sa
ivotinjom. Iz toga se namee problem: kako je mogue da
u okviru eidosa ovjeka postoje ljudi koji se od drugih razli
kuju kao psyche somatos kai anthropos theriou, a da se na taj
nain ne dovede u pitanje sam eidos ovjeka. 27 Kakav je
poloaj ovih ljudi s obzirom na temeljnu definiciju ovjeka kao
zoon logikon-al
Rob se s jedne strane ubraja u ljude, ali s druge strane
oduzimaju mu se sva bitna obiljeja koja ine ovjeka, tj.
umnost i politinost {zoon logon i zoon politikon). U svakom
sluaju, rob u staroj Grkoj nije bio graanin; da li je pored
toga bio ovjek, ne razmatra se dalje. 2 8
Ipak, Aristotel smatra da u izjednaavanju ivotinja i ljudi
treba praviti razliku. Naime, dok se ivotinji potpuno odrie
logos, pretpostavlja se da rob, premda sam nema logosa, ipak
raspolae odreenim odnosom prema logosu (1254 b 22-24).
Rob shvaa, dok ivotinja samo osjea. To meutim ni
u kojem sluaju ne govori principijelnoj razlici roba i ivo
tinje.
U skladu sa specifinim zadatkom roba i gospodara formi
raju se razliito i njihova tijela: Tijela robova su snana za
obavljanje svakodnevnih poslova, a tijela slobodnih ljudi su
uspravna i nesposobna za takve poslove (1254 b 27-34).
Aristotelova cjelokupna 'antropologija' poiva dakle na dva
razliita 'tipa' ljudi: jedni pripadaju podruju rada neophod
nog za dobar ivot; oni pripadaju tjelesnosti, ne posjeduju
dokolicu {shole) i imaju samo pasivni um. Drugi, da bi ispunili
dobar ivot {eu zen) i da bi mogli participirati i potvrivati
boansko, moraju imati dokolicu {shole), i tek oni mogu
u punoj mjeri ostvariti odreenje ovjeka. Misao ljudskoj
27 Usp. O. Gigon, Die Sklaverei bei Aristoteles, str. 257. Vidi bilj. 9.
28
Usp. D.Sternberger, Drei Wunzeln... str. 96. Vidi bilj. 17

XX

jednakosti i opim ljudskim pravima, koju Grci nisu pozna

vali, rezultat je novovjekovnog demokratskog razvitka i revo
lucija koje su ovu jednakost izvojevale. Ono to su Grci otkrili
bio je humanitet bez jednakosti, a to je prilino prijeporno
u modernom razumijevanju ivota.
PODRUJE POLISA
Nasuprot domainstvu, koje se sastoji od nejednakih, stoji
polis koji se sastoji od principijelno jednakih. Aristotel je bio
prvi koji je formulirao to je uope polis {politike koinonia).
Od tada je polis temeljni termin politike uope i ima takvo
znaenje, kao to u Metafizici ima znaenje rije ousia.
Izraz koinonia politike (polis) odnosi se, ne samo kod
predsokratovaca nego i kod Platona, prvenstveno na odre
ena djelovanja i situaciju djelovanja. Instituciju polisa kao
shemu djelovanja neovisno od odreene situacije Platon ne
poznaje. Platonovo pitanje koncentrira se na osobnost vla
dara. Ono glasi: tko je vladar? {ti estin ho politikos). Aristote
lovo pitanje: to je polis {ti estin he polis) ne odnosi se na
odreenu situaciju djelovanja, nego na pojam koji je zadobi
ven na mnogim zakonodavnim inima i ustavima. Empirijsku
mnogostrukost ustava - polisa, u situaciji njihovog povijesnog
proizlaenja, ispituje Aristotel ne vie prema mogunosti jed
nog zakonodavca za ovaj ili onaj polis ili prema znanosti ili
umijeu politiara, nego prema tome, to polis uope jest: ti
pote estin he polis... Put prema politikom vodi preko poli
tike znanosti. 2 9
Odgovor na ovo pitanje izgrauje Aristotel u paralelizmu
s Nikomahovom etikom i Metafizikom. Prva knjiga Metafizike
poinje stavom da svi ljudi od prirode tee ka znanju (980
a 21). Prva knjiga Nikomahove etike poinje tvrdnjom da
svako djelovanje - tehniko -poietiko, znanstveno i praktino
tei dobru (cilju kao svrsi). Politika poinje stavom: kako je
svaka drava neko zajednitvo i da je svako zajednitvo slo
eno poradi nekog dobra (1252 a). S izrazom svaki snano
je naglaen upravo univerzalni nain ispitivanja. Kao to se
u Metafizici izlaganje razliitih vrsta znanja zavrava u temelj
noj znanosti, tako se u Etici ispunjavaju razliite vrste djelova
nja u najviem djelovanju koje je samom sebi dovoljno.
U Politici razliite vrsti udruivanja dobivaju svoju svrhu od
onog udruivanja koje sadri u sebi najvie dobro. Najvie
29

M.Riedel, Metaphysic und Politik, str. 35-36. Vidi bilj. 12.

XXI

koriste samo tijelo, po prirodi su robovi. Isto tako, u drugoj

relaciji, izmeu razuma (nous-a, logos-a) i nagona (orexis,
pathetikon) 'po prirodi' je da razum vlada nagonom, dakle
gospodar robom; obrnut odnos ovih elemenata tetan je za
sve (1254 b i dalje).
Trea relacija ovjek i ivotinja (1254 b 10-13) pokazuje da
pitome ivotinje vie vrijede od divljih, jer za sve njih je
bolje da se pokoravaju, jer tako stjeu zatitu. Isto vrijedi i za
roba.
Nakon izlaganja ovih relacija Aristotel dolazi do zakljuka
da postoje ljudi koji za rad koriste samo tijelo (somatos hresis).
Kako je to kod njih najbolje to mogu dati, oni su 'po prirodi'
robovi. Ova reduciranost roba na tjelesnost izjednaava ga sa
ivotinjom. Iz toga se namee problem: kako je mogue da
u okviru eidosa ovjeka postoje ljudi koji se od drugih razli
kuju kao psyche somatos kai anthropos theriou, a da se na taj
nain ne dovede u pitanje sam eidos ovjeka. 27 Kakav je
poloaj ovih ljudi s obzirom na temeljnu definiciju ovjeka kao
zoon logikon-a?
Rob se s jedne strane ubraja u ljude, ali s druge strane
oduzimaju mu se sva bitna obiljeja koja ine ovjeka, tj.
umnost i politinost (zoon logon i zoon politikon). U svakom
sluaju, rob u staroj Grkoj nije bio graanin; da li je pored
toga bio ovjek, ne razmatra se dalje. 28
Ipak, Aristotel smatra da u izjednaavanju ivotinja i ljudi
treba praviti razliku. Naime, dok se ivotinji potpuno odrie
logos, pretpostavlja se da rob, premda sam nema logosa, ipak
raspolae odreenim odnosom prema logosu (1254 b 22-24).
Rob shvaa, dok ivotinja samo osjea. To meutim ni
u kojem sluaju ne govori principijelnoj razlici roba i ivo
tinje.
U skladu sa specifinim zadatkom roba i gospodara formi
raju se razliito i njihova tijela: Tijela robova su snana za
obavljanje svakodnevnih poslova, a tijela slobodnih ljudi su
uspravna i nesposobna za takve poslove (1254 b 27-34).
Aristotelova cjelokupna 'antropologija' poiva dakle na dva
razliita 'tipa' ljudi: jedni pripadaju podruju rada neophod
nog za dobar ivot; oni pripadaju tjelesnosti, ne posjeduju
dokolicu (shole) i imaju samo pasivni um. Drugi, da bi ispunili
dobar ivot (eu zen) i da bi mogli participirati i potvrivati
boansko, moraju imati dokolicu (shole), i tek oni mogu
u punoj mjeri ostvariti odreenje ovjeka. Misao ljudskoj
" Usp. O. Gigon, Die Sklaverei bei Aristoteles, str. 257. Vidi bilj. 9.
Usp. D.Sternberger, Drei Wunzeln... str. 96. Vidi bilj. 17

28

XX

jednakosti i opim ljudskim pravima, koju Grci nisu pozna

vali, rezultat je novovjekovnog demokratskog razvitka i revo
lucija koje su ovu jednakost izvojevale. Ono to su Grci otkrili
bio je humanitet bez jednakosti, a to je prilino prijeporno
u modernom razumijevanju ivota.
PODRUJE POLISA
Nasuprot domainstvu, koje se sastoji od nejednakih, stoji
polis koji se sastoji od principijelno jednakih. Aristotel je bio
prvi koji je formulirao to je uope polis (politike koinonia).
Od tada je polis temeljni termin politike uope i ima takvo
znaenje, kao to u Metafizici ima znaenje rije ousia.
Izraz koinonia politike (polis) odnosi se, ne samo kod
predsokratovaca nego i kod Platona, prvenstveno na odre
ena djelovanja i situaciju djelovanja. Instituciju polisa kao
shemu djelovanja neovisno od odreene situacije Platon ne
poznaje. Platonovo pitanje koncentrira se na osobnost vla
dara. Ono glasi: tko je vladar? (ti estin ho politikos). Aristote
lovo pitanje: to je polis (ti estin he polis) ne odnosi se na
odreenu situaciju djelovanja, nego na pojam koji je zadobi
ven na mnogim zakonodavnim inima i ustavima. Empirijsku
mnogostrukost ustava - polisa, u situaciji njihovog povijesnog
proizlaenja, ispituje Aristotel ne vie prema mogunosti jed
nog zakonodavca za ovaj ili onaj polis ili prema znanosti ili
umijeu politiara, nego prema tome, to polis uope jest: ti
pote estin he polis... Put prema politikom vodi preko poli
tike znanosti. 29
Odgovor na ovo pitanje izgrauje Aristotel u paralelizmu
s Nikomahovom etikom i Metafizikom. Prva knjiga Metafizike
poinje stavom da svi ljudi od prirode tee ka znanju (980
a 21). Prva knjiga Nikomahove etike poinje tvrdnjom da
svako djelovanje tehniko-oietiko, znanstveno i praktino
- tei dobru (cilju kao svrsi). Politika poinje stavom: kako je
svaka drava neko zajednitvo i da je svako zajednitvo slo
eno poradi nekog dobra (1252 a). S izrazom svaki snano
je naglaen upravo univerzalni nain ispitivanja. Kao to se
u Metafizici izlaganje razliitih vrsta znanja zavrava u temelj
noj znanosti, tako se u Etici ispunjavaju razliite vrste djelova
nja u najviem djelovanju koje je samom sebi dovoljno.
U Politici razliite vrsti udruivanja dobivaju svoju svrhu od
onog udruivanja koje sadri u sebi najvie dobro. Najvie
29

. Riedel, Metaphysic und Politik, str. 35-36. Vidi bilj. 12.

XXI

dobro je ono u kojemu lanac svrha dolazi svojem kraju, jer je

ono samo svrha i ne moe biti vie sredstvo za neto drugo.
U okviru Politike nain ispitivanja prema principu sredstvo-svrha pretpostavlja jednu ljudsku zajednicu djelovanja,
koinonia, societas, 'drutvo', koja omoguuje ostvarenje najvi
eg dobra i savrenog ivota, ivota u skladu sa samoodree
njem, ostvarenje egzistencije u dokolici i samodostatnosti.
Svaka zajednica nastaje radi nekog dobra, a ljudi se nisu
udruili samo poradi ivljenja nego prije poradi dobra ivlje
nja (Pol. 1280 a 32). Odatle se namee specifini zadatak
politikoj zajednici. Drava je zajednitvo dobra ivljenja
(1280 b 34). Ili, kako malo dalje zakljuuje: Svrha je dakle
drave dobro ivljenje a sve su stvari poradi te s v r h e . . .
Drava je zajednitvo gradova i sela u savrenom i samodo
statnom ivotu. To je pak, kako kazasmo, blaeno i lijepo
ivljenje u moralnim zakonima, a ne naprosto radi zajedni
kog ivota (1280 b - 40 - 1280 a 2). Polis mora ispuniti
odreene zadae, i iz te njegove zadae odreuje se njegova
bit. Aristotelovo normativno odreenje biti i svrhe drave
noeno je metapolitikim karakterom Aristotelovih osnovnih
politikih kategorija, ili, drugaije reeno, osnovne politike
kategorije utemeljene su u metafizici. S krizom metafizike
nastupa i kriza osnovnih politikih kategorija, a normativne
politike teorije ustupaju pred dijalektiko-kritikim i analitiko-empirijskim politikim teorijama.
to je onda polis?
Drava je koinonia teleios, societas perfecta et finalis, tj.
rangom najvia (kyriotate, principalissima) i sve druge zajed
nice/drutva obuhvaajua forma ljudske zajednice, jer ona
smjera na realizaciju najvieg i sveobuhvatnog dobra, na ispu
njenje ljudske biti; tj. autarhinog dobra kojem nita ne nedo
staje od poeljnosti i ispunjenja. 30
Polis kao zajednica jednakih u doslovnom smislu sainja
vaju graani: od vrste i karaktera graana ovisi karakter
drave. Aristotelova drava nije neka birokratska institucija,
neko jedinstvo i mo izvan i iznad graana, nego je ona
potpuno identina sa samim graanstvom. Ova definicija
drave radikalno je razliita od novovjekovne drave kao
juristike persone (G. Jellinek) koja sadri uvijek jedan
apsolutistiki elemenat vladavine involviran u pojmu suvere
nosti. Dakle, za Grke ne postoji neka izdvojena dravnost
koja kao neko posebno podruje uva ope preduvjete politi30
G. Bien, Einleitung, u: Aristoteles: Politik, Felix Meiner Verlag, Ham
burg 1981, str. 26.

XXII

kog ivota i pravo pojedinca. Stoga nije ni postojalo neko

jamstvo prava, nego je sloboda jednakih bila na djelu samo
u njihovom stvarnom angamanu. Aristotel ne pripisuje
dravi nikakvu vlastitu egzistenciju izvan njega (mnotva),
bilo da je ona dobra ili loa, spasonosna ili pokvarena, sveta ili
demonska, tehnika ili estetska ili metafizika. Jer sve ove
varijante pojma drave - i to je pojmovni model politikog
uope - slau se u jednom, da one dravu konstituiraju ili
poimaju, logiki govoreno, kao jedinstvo. 31 Za Aristotela
graanstvo je sredinja figura politike i iz njegovog karak
tera mnotva i razliitosti proizlazi drava. U smislu graan
stva kao sredinje figure, politiko stoji kod Aristotela prilino
usamljeno u povijesti politikih ideja.
Da bi istraio to je drava, Aristotel predlae sljedei put:
Jer kao to u ostalim stvarima sloevinu treba razdjeliti sve
do nesloevina (budui da su one najmanji djelii cjeline),
tako i dravi, razmatrajui iz kojih je djelova sloena, uvidjet
emo i time bolje u emu se razlikuju jedni od drugih, i ako
se togod znanstveno moe postaviti svakom pojedinome od
reenoga. Ako tako tkogod razmotri kako se stvari od samog
poetka razvijaju, onako kao i u drugim sluajevima, i u ovima
e najljepe tako znanstveno razvidjeti (1252 al8-26).
Aristotel smatra da ne postoji nijedna zajednica koja ne bi
bila oznaena odnosom vladanja i pokoravanja (arhein kai
arhesthai). Ipak, politika vladavina potpuno se razlikuje od
vladavine koja se odvija u kuanstvu. Aristotel izvodi ovu tezu
genetski i sistematski. Genetski pokazuje razvitak razliitih
vrsta udruivanja koje polazi od kuanstva sela sve do polisa.
Odnosi koji postoje u kuanstvu su asimetrini: neki uvijek
vladaju, a drugi se uvijek pokoravaju. U politikoj zajednici
dijelom se vlada, a dijelom pokorava. Politika zajednica
moe imati razliite ustave, a sistematsko izlaganje razliitih
ustavnih oblika zapoinje on u treoj knjizi.
Ako slijedimo osnovni Aristotelov metodski stav, da se
prije cjeline moraju istraiti dijelovi, tada moramo izlaganje
drave zapoeti s graaninom (polites), jer polis je mnotvo
graana. Aristotel trai opu definiciju graana koja bi odgo
varala svim ustavima. On dolazi do zakljuka, s obzirom na
demokraciju, da je graanin jedne drave onaj tko ima mo
sudjelovati u savjetodavnoj i sudskoj vlasti..., a dravu nazi
vamo mnotvo takvih sposobno za samodostatan ivot, jedno
stavno reeno (1275 b 18-21).
to se tie drave, s obzirom na to da je ona cjelina
31

D. Sternberger, Drei VVurzeln... str. 109. Vidi bilj. 17.

XXIII

sastavljena od dijelova, ona ostaje tako dugo ista dok se ne

primijeni nain njezine povezanosti. Jer ako je neko zajedni
tvo drava, zajednitvo drava je neka zajednica, i to zajed
nica je graana vezanih ustavom, i ako ustav postane drukiji
i razliit od prethodnog i drava nuno postaje drugo (1276
b i ) (eidos heteron e tes syntheseos). Bjelodano je kako
najee treba rei da je drava ista obzirom na ustav (1276
b 11). Drava i graanin tvore nerazdvojno jedinstvo, a kre
post graana mora odgovarati u prvoj liniji ustavu drave.
Zajednika zadaa (ergon) za sve lanove drave mora se
pokazati u nastojanju da se zajednica odri. Iako su oni
razliiti, posao im je spas zajednitva (he soteria tes koinonias),
a zajednitvo je dravni poredak (1276 b 30). Dobro zajed
nice posao je i dunost svih graana (Ten areten anankaion
einai... pro ten politeian); Krepost graana mora da bude
krepost u odnosu na oblik dravnog ureenja (1276 b 25).
Kako glasi onda definicija graanina? Kao graane odre
ujemo one koji sudjeluju u vlasti (1275 a 32). Ta politika
definicija ne ulazi u stvarni drutveni kontekst podjele drutva
na siromane i bogate, nego proklamira politiku jednakost
bogatih i siromanih. Potencijalno svi slobodni graani mogu
sudjelovati u vlasti, ali ipak ne na jednak nain i ne u istoj
mjeri. Pored normativnog modela nalazimo opirne empirij
ske opise ograniavanja istoga modela. Tako u 5. poglavlju 3.
knjige Aristotel smatra da u oligarhijskim dravama najamni
radnik ne moe da bude graanin zato to se uee u vlasti
odreuje vrlo visokim cenzom, ali zanatlija moe jer su mnogi
bogati. Meutim, u najboljoj dravi ne mogu radnici (banousoi) biti graani, jer nitko se nee moi trsiti oko kreposti
ivei ivotom rukotvorca ili najamnika (ou gar oion f epitedeusai ta tes aretes zonta bion banauson e thetikon - 1278 a 20).
Isti princip zastupa Platon u Dravi i Dravniku, naime najnii
stale mora ispuniti neophodne poslove za odranje ivota, jer
vrline mogu ostvariti samo oni koji stoje iznad prostog odra
nja ivota.
Dakle, zanatlije i nadniari su s jedne strane slobodni
i graani, barem u demokratskim ustavima, ali s druge strane
moraju izvravati tjelesne poslove, i time lie robovima. Ari
stotel dijeli one koji se bave niim poslovima u dvije klase:
Oni koji obavljaju nune poslove sluei jednom su robovi;
koji rade za zajednicu ti su rukotvorci i najamnici (1278 a 11).
Prema tome, postoje politike razlike meu graanima,
a one oito proizlaze iz drutvenih razlika i podjele rada.
Ovu razliku tumai Aristotel ne kao drutvenu nego kao
XXIV

razliku izmeu onih koji imaju dokolicu (sholi) i oni koji je

nemaju (asholia).
Aristotelovo miljenje, s malim razlikama, zadralo se sve
do kraja 18. st., dakle 22 stoljea. Kant je smatrao da kuna
sluinad, posluga, nadniari, ak frizeri, nisu kvalificirani da
budu lanovi drave, a time isto tako da budu graani. 32
Kantovo obrazloenje je jednostavno: da bi netko bio gra
anin, mora biti sam svoj gospodar (sui iuris), a da bi to
mogao biti, mora imati neko vlasnitvo. Graanin ne moe
sluiti nikome osim zajednici. Ovaj bitni uvjet graanstva,
nazvao je Kant graanska samodostatnost (sibisufficientia).
Ona je ostvarena tada kad netko svoju egzistenciju i odranje
ne duguje samovolji drugoga, nego svojem vlastitom pravu
i snazi kao lan jedne zajednice. Tek tada dobiva on status
graanske osobe. 3 3 Kao to vidimo, Kant slijedi Aristotelovo
odreenje graanina.
Nakon to je ocrtao bit, vrste i vrline graana, Aristotel
razvija teoriju ustava koja tvori sredinji dio cjelokupne poli
tike filozofije i ona se odrala sve do konca 18. stoljea.
NAUKA USTAVU
Istraivanje ustava zauzima sredinje mjesto u Aristotelovoj
Politici. Ovu temu kao i njezin sadraj najavljuje on na kraju
Nikomahove etike slijedeim rijeima: Budui su dakle prvanji mislioci ostavili neistraenim ono to se tie zakonodav
stva, moda je bolje da te stvari sami promotrimo, i openito
dravnom poretku, kako bismo koliko je mogue upotpunili
znanstveno istraivanje ljudskim stvarima (NE 1181
b 12-15). Aristotel analitikom metodom eli najprije istraiti
to su (1) 'rekli prethodnici' naznaenoj temi, zatim (2) iz
prikupljenih ustava pojedinih drava nastoji (3) prouiti
koje stvari odravaju a koje razaraju drave. Nakon toga (4)
mogli bi tek uvidjeti koji je dravni poredak najbolji (NE
1181 b 15-22). Ove teme preuzima Aristotel i opirno obra
uje u Politici. Temu (1) u Pol. II, temu (2) u Pol. V i VI,
32
I. Kant, Ober den Gemeinspruch: Das mag in der Theorie richtig sein,
taugt aber nicht fiir die Praxis, Ak.-Ausg. VIII, str. 295; usp. takoer: Met.
d. Sitten, I: Met. Anfangsgriinde der Rechtslehre 46, Ak. Ausg. VI, str. 314
i dalje.
33
Usp. G. Bien, Revolution, Biirgerbegriff und Freiheit. Uber die Transformation der alteurpaischen Verfassungstheorie in politische Geschichtsphilosophie, u: Phil.Jb. 79 (1972), 1-18.

XXV

razlikovanje ustavnih formi (3) razmatra u Pol. III i IV,

a u Pol. VII i VIII (4) daje prikaz idealne drave.
Najpoznatiju shemu razdiobe ustava dao je Aristotel u III
knjizi Politike. Odmah na poetku upozorava na slijedee:
Onomu tko dravnom poretku hoe istraivati, i koji je
svaki pojedini i kakav, prvo je nuno razvidjeti dravi: to je
napokon drava? . . . a ustav je nekakav poredak stanovnitva
drave. Kako je drava jedna sloevina... bjelodano je da
prvo treba istraiti graaninu. Jer drava je neko mnotvo
graana. Valja dakle razmotriti koga treba nazvati graani
nom i tko je graanin.
Na pitanje: to je drava uope? Aristotel najprije navodi
pretpostavke poradi ega je drava nastala i koliko je oblika
vlasti (1278 b 15). On navodi tri razloga nastanka drave: (1)
uzajamna pomo, (2) ovjek je od prirode politiko bie (zoon
politikon) i (3) zajedniki probitak. Ovaj 'zajedniki probitak'
znai i to koliko svakog pojedinog zapada udio u dobrom
ivljenju, a dobro ivljenje je upravo najvia svrha kojoj svi
tee. Iz toga Aristotel zakljuuje da se ljudi zdruuju i poradi
samoga ivljenja, i odravaju dravno zajednitvo. Jer postoji
nekakav djeli lijepoga u samome ivljenju, ukoliko odvie ne
pritegnu ivotne tegobe (1278 b 24-27).
S obzirom na to da je svaka zajednica obiljeena parom
vladanja i pokoravanja, to Aristotel iz odreenja svrhe zajed
nice dobiva kriterij podjele vlasti i ustava. Ako je drava
zajednica slobodnih ljudi, ako je njezin cilj suivljenje kao
ostvarenje sretnoga ivota, tada su dobri ustavi oni koji koriste
zajednici, a loi oni koji koriste samo vladajuima. Bjelodano
je dakle kako oni dravni poreci koji uzimaju u obzir zajed
niki probitak ti su i ispravni, budui prema onome to je
naprosto pravedno; oni pak koji s obzirom samo na (probitak)
voditelja pogreni su i zastrane su ispravnih dravnih pore
daka, i ti su naime tiranski, a drava je zajednica slobodnih
ljudi (1279 a 20).
Nakon ovih opih naela Aristotel definira ustav kao
raspored u dravi svih ostalih vlasti, a najvie one glavne
(esti de politeia poleos taxis ton te allon arhon kai malista tes
kurias pantdn 1278 b 8). S obzirom da je vrsta ustava ovisna
vladajuem staleu, upravi (politeuma) i s obzirom da je
dravna uprava ono glavno u dravi (1279 a 26), mora vlast
voditi ili jedan ili manjina ili veina. Ovom podjelom stvara
Aristotel shemu est ustava. Ustavi su razvrstani prema dva
principa, jednom prema broju (kvantitetu) vladajuih, a drugi
put prema svrsi (kvaliteti) vladanja. Primjenom ova dva krite
rija moemo dobiti sljedeu shemu:
XXVI

Kriterij politikog kvaliteta

Kriterij
politikog
kvantiteta

broj vladajuih
jedan
manjina
veina

zajednika svrha
monarhija
aristokracija
politie/timokratija

posebna svrha
tiranija
oligarhija
demokracija

Prema tome ustav (politeia) oznaava nain na koji se

meusobno odnose vladanje i pokoravanje (arhein kai arhesthai). Osim toga, politeia... oznaava dravu i samu zajed
nicu graana ili cjelinu graana, pravo graana u sudjelovanju
na javno politikom ivotu, djelatnost ovih politeuesthai i za to
potrebnu specifinu kvalitetu graana, mo u dravi i najvie
slube (politeuma), podjelu politikih funkcija i ujedno jezgro
znaenja samog dravnog poretka, u kojem graani ive
i obnaaju svoja politika prava i funkcije, ustav drave
i formu vlasti, dakle (politeia = polis; civitas; universitas
civium; civitatis ordo et forma; partes institutorum publicorum;
ius civitatis; administratio reipublicae; potestas et regimen civi
tatis).3^
U podjeli ustava prema istom kvantitativnom principu
iskrsavaju odreene tekoe koje zahtijevaju odreene
dopune i korekcije isto kvantitativnog principa podjele
ustava.
Prva tekoa odnosi se na oligarhiju i demokraciju. Oligar
hija je vladavina manjine, a demokracija vladavina veine.
Kako je veina obino siromana, a manjina bogata, to je
demokracija vladavina siromanih a oligarhija vladavina boga
tih. Meutim, mogue je da u dravi bogatai predstavljaju
veinu, siromani manjinu. Kako bi se onda nazvali ovi
ustavni oblici i kako bi se izvrilo onda razgranienje pojedinih
dravnih oblika?
Zato Aristotel vri korekciju kvantitativnog principa
podjele ustava i dodaje stvar je sluaja to to malobrojni ili
mnogobrojni vladaju... Otuda proizlazi da mjerila za razliko
vanje oligarhije i demokracije nisu ona koja smo spomenuli.
Ono ime se oligarhija i demokracija meusobno razlikuju, to
su siromatvo i bogatstvo (1279 b 34-1280 a 4).
Kao to vidimo, u principe razdiobe ustava Aristotel uvodi
i socijalni aspekt i u njemu vidi pravi razlog razliitih dravnih
formi. Uzrok postojanja vie dravnih poredaka lei u tome
to od mnotva jedni su nuno imuni, drugi siromani, trei
opet srednji (1289b31-32). Za Aristotela trajan ustav je onaj
34

G. Bien, Die Grundlegung der politischen Philosophie bei Aristoteles,

Freiburg/Munchen 1973, str. 287-288.

XXVII

koji uvaava sve elemente jedne politike cjeline. Takav ustav

35
naziva on mijeanim.
Drugo, Aristotel uvaava u formiranju ustava drutvene
i politike funkcije koje su neophodne za dravni ivot. S obzi
rom na to da se svaka drava sastoji iz vie dijelova (1289 b 27
i dalje), to on razlikuje proizvodei stale: 1. seljaci, 2. rukotvorci, 3. trgovci, 4. najamnici, 5. ratnici, zatim one koji
predstavljaju politiki um, 6. suci i savjetnici, 7. imunici koji
sa svojim bogatstvom nose teret drave, 8. upravljai drav
nim poslovima i koji slue kao inovnici vlastima, jer bez
vladatelja ne moe bivati drava (1291 a 34-36). - Svi ti
dijelovi moraju politiki nai svoje zadovoljenje.
Tree, Aristotel izuzetnu vanost u formiranju ustava pri
daje podjeli i razlikovanju centralnih politikih funkcija.
Postoji u svih dravnih poredaka tri dijela kojima valjan
zakonodavac treba razvidjeti: to je kojemu korisno. Kad su ti
usklaeni, nuno je i poredak usklaen, i dravni se poreci
uzajamno razlikuju kako se razlikuju pojedini od tih sastojaka.
Od ta tri sastojka jedan je onaj koji savjetuje zajednikim
stvarima (savjetodavna vlast), drugi je upravnim poloajima
(izvrna vlast), tree je sudstvu (sudska vlast) (1297b 37
- 1298 a 3). Dakle, dravni se poreci meusobno razlikuju
s obzirom na meusobnu uvjetovanost i raspored vlasti. Ovo
dravno-pravno gledite u odredbi ustava imalo je daleko
sene posljedice u konstituiranju ustava.
Aristotelova nauka ustavu odrala se sve do kraja 18.
stoljea. Ona predstavlja sredinji i nezaobilazni uvod u nauku
politici. Njezino znaenje kao i postepenu transformaciju
opisao je s velikom preciznou J. A. Eberhard. Razdioba
formi vlasti u demokratsku, aristokratsku i monarhijsku je
tako stara kao i sama politika. Ona se odmah pojavila u zgradi
nauke, u koju je Aristotel prvi uveo politiku kao znanost,
i ona se je u njoj zadrala skoro sve do naih dana bez velikog
proirenja i razbistravanja. Ipak, ve i isto promatranje novi
jih drava . . . (pokazuje) nastanak potpuno novih formi vla
sti. 36 Prava kriza Aristotelove paradigme zbila se izmeu
1790. i 1830. U tom razdoblju stvorenje rascjep izmeu stare
i nove epohe koji Tocqueville ovako opisuje: Premda nam je
stari ustav jo sasvim blizu, budui da dnevno susreemo ljude
koji su roeni pod njegovim zakonima, on je ipak zastrt
35
Usp. G. J. D. Aalders, Die Mischverfassung und ihre historische Dokumentation in den Politika des Aristoteles; vidi bilj. 9.
36
Uber die Freiheit des Biirgers und die Prinzipien der Regierungsformen,
u: Verm. Schriften, 1, Theil (Halle) 1874, str. 3.

XXVIII

tamnom noi vremena. Neuvena promjena koja nas dijeli od

njega - francuska revolucija - imala je djelovanje dugih sto
ljea. Ona je zastrla sve to nije ugasila. Razvijena subjektiv
nost koja je nastala u toku novije evropske povijesti traila je
drugaije oblikovanje drutvenih poredaka i ono je doista
i izvreno. Premda je Aristotelova paradigma izgubila na
vanosti, njezino iskustvo predstavlja temelj svake politike
teorije.
ZAKLJUAK
U cjelokupnoj povijesti politikih ideja poznajemo samo
dvije jasno razgraniene koncepcije koje se odnose na prirodu
drutva: jedna smatra da je ovjek od prirode drutveno bie,
a druga smatra da je drutvo umjetno djelo ovjeka. Trea
koncepcija ne postoji, i sve teorije koje do sada poznajemo
mogu se svesti na jednu od ovih koncepcija. 37
Prvu teoriju sistematski je izradio Aristotel. On smatra da
je ovjek od prirode drutveno bie, a onaj tko zbog svoje
prirode, a ne sluajno, stoji izvan drutvene zajednice ili je
rav ili je bolji od ljudi (Pol. 1253 a 3-5). Ili kako dalje kae:
Tko ne moe da ivi u zajednici ili kome nita nije potrebno
jer je sam sebi dovoljan, nije dio drave, te je zvijer ili bog
(ibid., 1253 a 26-27). To ne znai da Aristotel izjednauje
prirodu i drutvo, nego on samo naznauje bitnu dimenziju
ovjekova ivota, a ta se sastoji u tome da on ne moe izbjei
uvjete ivota u grupi. ovjek ne samo da se ne moe bioloki
reproducirati bez drugog ovjeka, nego on nije sam sebi kao
ovjek dovoljan. On ne moe u svojoj individualnoj autarhiji
ispuniti svoju ljudskost. Ta reciprona potreba koju iskuavaju
ljudi u odnosu jedni spram drugih je uvjet mogunosti konsti
tucije politike zajednice.
Druga teorija potjee od Hobbesa. On smatra daje drutvo
nastalo ugovorom meu biima koja su prije ivjela u kon
fliktu. Ustanovljujui drutvo kao umjetno bie, ovjek je
stvorio udovite, Leviathana, koji ne postoji u prirodi. Jer
vetakim putem stvoren je onaj veliki Levijatan, nazvan
zajednicom ili dravom, latinski civitas, to nije nita drugo do
vetaki ovek, iako veeg stasa i vee snage no prirodni
ovek, ijoj je zatiti i obrani namenjen. 38 Taj artificijelni,
umjetni, vjetaki prijelaz je neophodan i na njemu se tek
38

37 Usp. J. Freund, Sociologie du conflit, Pari 1987, str. 25.

T. Hobbes, Levijatan, Beograd 1961, str. 3.

XXIX

temelji civilizirano drutvo. Politika je prema tom postulatu

stvar volje i konvencije. Ova teorija naglo se proirila u toku
18. stoljea. Postoje razliite recepcije ove teorije, ali nijedna
ne postavlja u pitanje artificijelni karakter drutva. Na temelju
te teorije razvile su se mnoge utopije. Naime, ako je drutvo
nastalo umjetnom konstrukcijom, tada se moe smatrati da
mu moemo dati uvijek novu i vjerojatno bolju formu. To isto
vrijedi i za samoga ovjeka. Iz toga proizlazi stalna potreba
stvaranja idealnog drutva, idealnog ovjeka koji postepeno
ali sigurno postie svoju perfekciju. U dananjoj krizi suvre
menog drutva i ovjeka Aristotelova koncepcija, koja nagla
ava prirodne granice ovjeka, i koja naglaava odreene
uvjete koje ovjek ne smije prestupiti ako hoe ostati ovjek,
djeluje izvanredno aktualno i upozoravajue.
Zvonko Posavec

POLITIKA

. .
1

Budui vidimo kako je svaki grad 1 neko zajednitvo i da je svako zajednitvo sloeno poradi nekog
dobra (jer radi onoga to im se ini dobro 2 svi ine
sve), bjelodano je da sva [zajednitva] tee nekomu
dobru, a najvie pak, i onomu koje je najpoglavitije
od svih [dobara], ono zajednitvo3 koje je od svih
najpoglavitije i u sebi sadrava sva ostala. A to je ono
nazvano drava i dravno zajednitvo.
Svi dakle oni koji mniju kako je dravnik, kralj,
kueupravitelj i gospodar jedno te isto, ne kazuju
ispravno (jer mnogoom i maloom misle da se razli
kuju, ali ne vrstom svaki pojedini od tih, kao: onaj
tko je nad malo njih, taj je gospodar; ako je nad vie,
onda je kueupravitelj; ako [vlada] nad jo vie njih,
onda je dravnik ili kralj, kao da se nita ne razlikuju
velika kua i malen grad. A to se pak tie dravnika
i kralja: kad on sam osobno vlada, onda je kralj; kad
je prema razlozima 4 dotine znanosti naizmjence
i 'vladajui' i 'vladan', onda je dravnik. Nu te stvari
nisu istinite). I ovo reeno jasno e biti onima koji
razmotre prema ovdje navedenom nainu istraiva1
Gr. ; lat. civitas; engl. state; franc. la cite; njem. der
Staat; rus. zocydapcmeo; novogr. . Posrijedi je antiki grad
ili grad-drava, te su otuda i mogui hrvatski prijevodi grad,
gradodriava, drava.
2
Gr. ; lat. bonum; engl. good; franc. un bien; njem.
das Gut; rus. : novogr. . Rije je dobru, bilo
ono zbiljsko ili prividno.
3
Oni nazivci koji se esto javljaju (a imaju u oba sluaja isto
znaenje ) obraeni su u prijevodu Nikomahove etike.
4
Ili 'prema pravilima'; gr. ; lat. ex rationibus; engl. according to the rules; franc. conformement aux regles;
njem. nach den Regeln; rus. na ocuoeax novogr. .

1252

10

15

nj a 5 . Jer kao to u ostalim stvarima sloe vinu treba

razdijeliti sve do nesloevina (budui da su one naj
manji djelii cjeline), tako i gradu 6 , razmatrajui iz
kojih je dijelova sloen, uvidjet emo i tima bolje
u emu se razlikuju jedni od drugih, i ako se togod
znanstveno 7 moe postaviti svakom pojedinome od
reenoga.
Ako tako tkogod razmotri stvari kako se od
samoga poetka razvijaju, onako kao i u drugim
sluajevima, i u ovima e najljepe tako znanstveno
razvidjeti. Nudno je stoga prvo da bivaju udvoje 8 oni
koji jedno bez drugoga ne mogu biti, kao ensko
i muko poradi raanja (i to ne po izboru, nego zbog
toga to im je, kao i u ostalih ivotinja i biljaka,
naravna tenja ostaviti iza sebe togod drugo poput
sebe samoga) te po naravi i 'vladajue' i 'vladano'
poradi opstanka 9 . Jer ono [bie] koje je uzmono
umom predviati, po naravi je vladajue i po naravi
je gospodaree; ono pak koje je uzmono [to predvi
eno] svojim tijelom izvriti, vladano je i po naravi
robujue. Zbog toga gospodaru i robu ista je korist.
Po naravi dakle razlikuju se ensko i rob (jer narav ne
ini nita onako kao noari delfijski no , tedljivo,
nego jedno za jedno; jer tako e najljepe izvriti
svoju namjenu svako pojedino od orua, sluei ne
mnogim poslovima, nego jednome). Meu barba
rima pak ensko i rob u istome su poretku. Uzrok je
u tomu to u njih ne postoji po naravi vladajue, nego
se njihovo zajednitvo sastoji od robinje i roba. Zbog

20

25

30

1252 b

toga kau pjesnici to barbarima Heleni vladaju

pravo je 11 , kao da je po naravi jedno te isto biti
barbar i rob. Dakle, iz ta dva zajednitva prvo nastaje
dom, te ispravno Heziod ree postaviv dom pak
najprije, enu i vola plunjaka, 12 jer vol je mjesto
kunog roba siromasima. Stoga poradi [ivotne] svakodnevice nastalo zajednitvo ve prema naravi je
dom; njegove [lanove] Haronda naziva istostolnicima, a Epimenid Kreanin istonavarima13. Prvo
zajednitvo od vie domova, koje nije poradi dnevne
potrebe, je selo. Najvie se prema naravi ini da je
ono selo koje je naselina 14 [potekla od jednog] doma,
sastavljena od djece i unuka, koje neki nazivaju
istomlijenicima. Zbog toga se prvotno kralj evalo
gradovima, a jo je i sada tako u [barbarskih] naroda.
Jer su se sakupili od onih nad kojima se kraljevalo. 15
Naime, nad svakim domom kraljuje najstariji, kao
i u naselinama, na temelju srodnitva. I to je ono to
kae Homer: Postavlja zakon pak svaki djeci
i enama. 1 6 Jer bijahu raspreni i tako se u drevnini
stanovalo. I bogovima zbog toga svi govore kako
njima vlada kralj, jer i oni sami, to jo i sada to pak
u drevno doba, bijahu pod kraljem; kao to im,
naime, oblija pridaju prema sebi samima, tako
[predouju] i ivote bogova.
A iz vie sela sastavljeno savreno zajednitvo je
11

Euripid, Ifigenija u Aulidi, 1400. Dosl. prijevod.

Heziod, Djela i dani, 405. Dosl. prijevod.
Izrazi i znae 'oni koji dijele zajedniki
stol ili nave, jasle'. Otuda lat. ex eodem panario victum sumentes;
uno et communi praesepi vel mensa utenles; engl. companions of
the cupboard; companions of the manger; franc. companions de
huche; companions de table; njem. Tischgenossen; Troggenossen;
rus. ednm U3 oduozo Aapn; numaiomuMucn U3 OOHUX sicneu;
novogr.
; .
14
Posrijedi je 'naseobina' ili 'kolonija' potekla od jedne kue ili
obitelji; gr. ; lat. domus colonia; engl. a colony
from the family; franc. une colonie; une extension de la famille;
njem. eine Verzweigung des Hauses; rus. KOAOHUH ceMbu; novo
gr. .
15
Smisao je ovaj: Heleni (Grci) bijahu pod kraljevskom vlau
prije nego li su se okupili (u gradove-drave).
16
Homer, Odiseja, IX, 114. Dosl. prijevod. Rije je ciklopima. A isto se mjesto navodi i u Nikomahovoj etici, 1180 a 28.
12
13

Usp. Eth. Nic. I, 2, 1095 a 30.

Ili dravi.
7
Gr. ; lat. arte tractari atque explicari eng. any
scientific residt; franc. quelque resultat positif; njem. etwas wissenschaftlich Brauchbares; rus. uajHHoe o&bHCHenue; novogr.
' . Smisao je 'ono to potpada pod umijee ili zna
nost.'
8
Usp. Eth. Nic. 1162a 15-20.
9
Gr. ; lat. propter salutem; engl. that both
may be preserved; franc. en vue de leur conservation commune;
njem. um der Lebenserhaltung vvillen; rus. 83auMHOzo
caMocoxpaHeHim; novogr.
. Znaenje je dakle: poradi odravanja uzajamna
ivota ili opstanka.
To jest: onakav no koji slui mnogim namjenama.
6

10

15

20

25
27
27

grad, koji je takorei dosegao granicu potpune samo17

dostatnosti , nastavi pak poradi pukog ivljenja,
i opstojei poradi dobra ivljenja. Zbog toga svaki
grad biva po naravi, ako tako bivaju i prvotne zajed18
nie. Jer on je njihova svrha, a narav je svrha.
Naime, ono to je svako pojedinano kad mu se
postanak zavri 19 , to nazivamo naravlju 20 svake poje
dine stvari, kao ovjeka, konja, kue. Uz to, 'poradi
ega je to' i svrha ono su najbolje. A samodostatnost
je i svrha i ono najbolje. Iz tih je stvari dakle bjelodano kako je grad jedna od naravnina i da je ovjek
po naravi drutvena ivotinja 21 , i onaj koji je bez
grada - zbog naravi a ne zbog sluaja - ili je nevaljao
ili je bolji od ovjeka; poput onoga kojega Homer
pogrdi kao bez plemena, bez zakona, bez ognji
ta. 2 2 jer dotinik je istodobno po naravi takav
i poudan je rata, te je nalik 'nevezanu potezu' u igri
kockom 2 3 . Zbog toga, daje ovjek drutvovna ivoti
nja, vie od svake pele i bilo koje krdne ivotinje,
posve je jasno. Jer nita, kao to kaemo, uzalud
narav ne ini. A govor 24 jedino ovjek ima medu
17

Podrazumijeva se 'gospodarska samodostatnost' ili 'samostal

nost' kako sadrava i lat. prijevod: omnis copiae culmen pervasit,
ibi plane sufficiens.
18
To jest: grad, grad-driava.
19
Ili 'usavri', to jest: 'kad pojedina stvar dostigne stupanj
potpunog razvitka'.
20
Gr. ; lat. natura; engl. nature; franc. nature; njem.
Natur; rus. npupoda; novogr. . U hrvatskom je narav ili
priroda. A u Aristotela znai i oblik neke pojedinanosti, te
bit i oblikovni uzrok, pa svrhu, koja je dobro dotine stvari
i njezino savrenstvo, budui da je svrha 'oblik koji jo nije
ozbiljen'. (J. Tricot).
21
To jest: ovjek je drutvovna ili gradska ili graanska ili
dravna ili politika ivotinja. Gr. ; lat. civile
animal; engl. a political animal; franc. un animal politique; njem.
ein staatenbildendes Lebewesen; rus. cyw,ecmeo o6uu>cmeeHHoel
cymecmeo nonumunecKoe; novogr.
(da ivi u drutvovno ustrojenom zajedni
tvu).
22

Homer, Ilijada, IX, 63. Dosl. prijevod.

Samo ovo mjesto nije posve jasno, pa je u lat. prijevodu: 'kao
usamljen orao na vrhuncima.'
24
Gr. , lat. sermo; engl. gift of speech; franc. la parole;
njem. Sprache; rus. cnoeolpenb; novogr. rov &
(razgovijetan /artikuliran/govor).
23

30

1253 a

10

[svim] ivotinjama. Jer dok je glas znak bola ili

uitaka, te je stoga prisutan i u ostalih ivotinja (do
toga je, naime, njihova narav stigla, da imaju osjet
bola i uitaka i da te mogu oznaiti jedni drugima),
govor pak priopuje korisno i tetno, pa tako i pra
vedno i nepravedno. Jer to je, nasuprot ostalim ivotinjama, ljudima svojstveno, da jedino oni imaju sjetilnu zamjedbu dobra i zla, pravednog i nepravednog
i slino. A zajednitvo takvih 2 5 tvori dom i grad. Po
naravi je pak prvotniji grad negoli dom i svaki pojedini od nas. Jer cjelina je nudno prvotnija od dijela.
Naime, uniti li se cjelina [tijela], nee biti noge ni
ruke, osim moda istoimeno 2 6 , kao kad bi tkogod
rekao kamena ruka (jer unitena, ona e biti takva) 2 7 .
Nu sve se stvari odreuju uinkom i monou, tako
te kad vie nisu takve, ne moe se vie ni rei kako su
iste, nego samo istoimene. Bjelodano je dakle i da
grad biva po naravi i da je prvotniji negoli pojedinac.
Jer ako pojedinac, izdvojen, nije samodostatan,
slino ostalim dijelovima on e se odnositi prema
cjelini. Onaj pak tko se ne moe zdruivati 28 ili mu
nita ne treba zbog samodostatnosti, taj i nije nikakav
dio grada, te je ili zvijer ili bog.
Po naravi dakle postoji poriv u svima za takvim
zajednitvom. Onaj pak tko ga je prvi zasnovao
uzronik je najveih dobara. Jer kao to je - kad je
25
To jest: 'Zajednica ivih stvorova koji poimaju, razlikuju
dobro i zlo i si.' ili - kako je u Tricota - 'zajednitvo takvih
uvstava' (la communaute de ces sentiments).
26
To jest: 'samo po imenu' ili 'prema pukom zajednitvu imena'
(gr. ; lat. ex communione nominis, a u skolastici univocum (jednoznano, istoznano).
27
Izriaj nije jasan, i prevodi se razliito. Gr.
; lat. corrupta enim manus, tali erit; engl. for when
destroyed the hand will be no better than that; franc. une main de ce
genre sera une main morte; njem. nur in diesem Sinn wird eine tote
Hand noch eine Hand sein; rus. , omdeneunaH om mena,
6ydem UMeuno maKou KOMeHHoii pyKou; novogr.
.
28
Ili 'udruiti se' ili 'ivjeti u drutvu.' Gr. ; lat. res
suas communicare seu societatem contrahere cum aliis; engl. to live
in society; franc. etre membre d'une communaute; njem. in Gemeinschaft leben; rus. ecmynumb e o6w,enue; novogr. '
.

15

20

25

29
29
30

savren - ovjek najbolja od ivotinja, tako je

i - odvojen od zakona i pravde - najgori od svih. Jer
najtea je oboruana nepravda. A ovjek od naravi
pak ima oruje poradi razboritosti i kreposti, kojim
se jo ponajvie moe posluiti i u oprene svrhe.
Stoga je najbezboniji i najdivljaniji kad je bez kre
posti, te najgori u poudi spola i jela. Pravednost je
doim drutvena 2 9 . Jer pravda je poredak dravnog
zajednitva, a pravednost je prosudba p r a v e d n o g a .
3

Budui je pak jasno od kojih je dijelova grad

nastao, mora se prvo govoriti gospodarstvu 31 . Jer se
svaki grad sastoji od domainstava . Dijelovi gospo
darstva su oni opet od kojih je sastavljeno domain
stvo. A savreno domainstvo se sastoji od robova
i slobodnjaka 33 . Budui svaku pojedinost treba prvo
istraiti u najmanjim sastojcima - a prvi su i najmanji
dijelovi domainstva gospodar i rob, te suprug
i supruga, pa otac i djeca - tome trojem moralo bi
se razvidjeti to je svako pojedino i kakvo treba biti.
Posrijedi su dakle znanost odnosu gospodara
i roba, branome odnoaju (jer inae je bezimeno
spajanje ene i mua) i treemu, raanju djece 34
(jer se ni to ne naziva vlastitim imenom). Neka su to
29
Ili 'graanska' ili 'zajednika' ili 'dravna'. Gr. ;
lat. civilis res; engl. the bond ofmen in states; franc. est de l'essence
de lasociete civile; njem. ist derstaatlichen Gemeinschaft eigen; rus.
ceH3auo c npedcmaenenueM zocydapcmee; novogr.
. Siri bi smisao dakle bio: pravednost pripada biti
dravnog zajednitva.
30
Usp. Nikomahova etika, 1134a 31.
31
Gr. ; lat. domus administrandae ratio; engl.
management of the household; franc. economie domestique; njem.
die Hausvertvaltung; rus. ceMbH; novogr.
.
32
Gr. (dom, kua; domainstvo, kuanstvo); lat. domus
et familia; engl. household; franc. famille; njem. das Haus; rus.
ceMbn; novogr. .
" Gr. (slobodnjak, slobodnik, slobodan ovjek);
lat. liber; engl. freeman; franc. homme libre; njem. der Freie; rus.
ceo6odubiu; novogr. &.
34
Gr. ; lat. quae ad imperium patris in liberos
a se procreatos pertinet; engl. the procreative relation; franc. la
relation de pere a enfant; njem. vom vaterlichen Verhaltnis; rus.
demopoMdenue (a ovdje: omupecKoelomHouieuue); novogr.re.

ta tri odnosa kako rekosmo. Postoji jo i dio koji se

jednima ini da je gospodarstvo, a jednima pak kao
najvei njegov dio. Kako pak s time stoji, valja
razmotriti. Govorim naime takozvanome umijeu
zaradbe. 3 5

35

1253 b

5
4

10

A prvo govorimo gospodaru i robu, kako bismo

uvidjeli stvari od nune koristi, te ako bismo spoz
naji tih stvari uzmogli dosei togod bolje od sada
njih pretpostavki. Jer nekima se ini kako je odnos
gospodara i roba nekakva znanost, te kako su isto
i umijee gospodarstva, pa ono vladara, dravnika
i kralja, kao to rekosmo u poetku. Nekima je pak
usuprot naravi gospodarenje nad drugim ovjekom
(jer samo je po zakonu jedan rob a drugi slobodnjak,
dok se po naravi 3 6 nita ne razlikuju). Stoga ono nije
ni pravedno, jer je nasilno.

15

Budui je imovina 37 dio doma i nauk imovini 38

dio gospodarstva (jer se bez potreptina ne moe ni
ivjeti ni dobro ivjeti), i kao to bi u odreenim
umijeima morala biti prisutna pripadna orua - ako
se hoe obaviti posao - tako je i u gospodara doma
instva. A od orua jedna su neiva dok su druga
iva 39 (kao to je kormilaru kormilo neivo orue,
a potkormilar ivo; jer u umijeima poslunik je vrsta
orua); tako je i imovina orue koje slui ivotu.

23

35
Ili 'umijee stjecanja bogatstva ili novca'. Gr.
(); lat. rei numerariae (nummariae) parandae ratio; engl. art
of getting v/ealth; franc. l'art d'acauerir des richesses; njem. die
Erwerbskunst; rus. ucnyccmeo HaKonneHun; novogr.
;
36
Aristotel ovdje misli na sofiste (kao to su Antifon, Trazimah, Likofron) koji su se esto pozivali na razliku i oporbu izmeu
zakona (ili obiaja) te same naravi (prirode).
37
Gr. ; lat. rerum partarum possessio; engl. propertv;
franc. propriete; njem. Besitz; rus. co6cmeeHHOcmi>; novogr.
. Sam pojam znai i imovina, vlasnitvo, posjed, imutak
i stjecanje, pribava.
38
Gr. ; lat. ratio rei auaerendae; engl. the art of
acquiring property; franc. l'art de l'acqurir; njem. die Lehre vom
Besitz; rus. npuo6pemenue; novogr.
. Posrijedi je, dakle, umijee stjecanja ili nauk imovini ili
posjedu.
39
Doslovno: jedna su orua 'neproduevljena' ili bez due,
a druga su 'produevljena' ili s duom (gr. ; ).

20
23

25

30

Imovina se sastoji od mnotva orua; i rob je neka

iva imovina, a svaki je poslunik orue koje je
mjesto orua 4 0 . Jer kada bi uzmoglo svako pojedino
orue, onako kako mu se naredi ili predosjeajui
nalog, obaviti svoj posao, kakvi kau da su Dedalovi
kipovi ili Hefestovi tronoci, kojima ree pjesnik 41 ,
da 'sami od sebe dooe na boansko zborite', te
kad bi tako tkalaki unci tkali sami i trzalice citarale,
onda ne bi trebalo ni graditeljima pomonika ni
gospodarima robova.
Dakle, ono to se obino zove oruima zapravo su
tvorbena 4 2 orua, dok je imovina inidbeno orue.
Jer od tkalakoga unka nastaje neto mimo same
njegove upotrebe, dok od haljine ili leaja postoji
samo upotreba. Uz to, budui se razlikuje vrstom
tvorba i inidba, te objema treba orua, moraju i ona
imati takvu razliku. A ivot je inidba, a ne tvorba 4 4 .
Zbog toga je rob poslunik u onome to slui inidbi.
imovini pak se govori kao dijelu. Jer dio nije
samo dio neega drugoga, nego i u cijelosti pripada
drugome. Isto tako i imovina. Zbog toga je gospodar
samo gospodar roba, i ne pripada mu; rob doim nije
samo rob gospodarev, nego mu i u cijelosti pripada.

40
Ili: 'orue koje ima prvenstvo nad ostalim oruima', jer su
orua bez njega neupotrebljiva.
41
Homer, Ilijada, XVIII, 376.
42
Gr. ; lat. ad efficiendum valens; engl.
instrument of production; franc. un instrument de production;
njem. produzierende Werkzeuge; rus. opyoua.. . umejom npodyKmueHyio
denmeAbHOcmb;
novogr.

,
. Rije je o oruima koja sama
neto tvore ili proizvode.
43
Gr. ; lat. adagendum valet; engl. an instrument
of action; franc. un instrument de action; njem. was dient dem
Handeln; rus. opydue deameubuocmu aKrnuenou; novogr.
. Rije je o oruu
koje nema nita drugo osim vlastite uporabe, slube ili djelovanja,
ili inidbe.
44
Aristotelu su tvorba () i inidba () u oporbi.
inidba () je djelatnost, koja ne proizvodi nikakvo drugo
djelo koje se razlikuje od samog initelja, i nema nikakve druge
svrhe osim dobre inidbe (). Tvorba ()) djelova
nje koje se razlikuje od djelovatelja, i ostvaruje se u djelu koje je
izvan tvoritelja (prema J. Tricotu).

35
5
1254"

10
13

Iz tih je stvari dakle jasno to je narav roba i koja

mu je mogunost. Jer onaj koji po naravi ne pripada
sebi nego drugomu ovjeku, taj je po naravi rob;
a drugomu pripada ovjek koji, budui ovjekom,
takoer je i imovina. Imovina je pak orue inidbeno
i izdvojivo45.

13

A je li pak tkogod naravlju takav ili nije, i je li bolje

i pravednije robovati komu ili ne, nego je cjelokupno
ropstvo usuprot naravi, nakon toga valja razvidjeti.
A to nije teko ni po razlogu znanstveno promotriti,
niti iz injenica razaznati. Jer 'vladati' i 'biti vladan',
ne pripada samo nunostima, nego i probitano
stima, i ve odmah od roenja neki se tako odvajaju:
jedni da se njima vlada, drugi pak da vladaju.
I postoje mnoge vrste vladatelja i vladanih (i uvijek je
bolja vladavina nad boljim vladanicima, kao to je
ona nad ovjekom bolja nego nad zvijeri; jer rad
obavljen od boljih je bolji, a gdje jedno vlada, dok je
drugo vladano, nastaje neki njihov rad; 4 6 ) jer sve one
stvari koje su od vie sastojaka sloene i postaju
togod jedno zajedniko, bilo od neprekidnih bilo od
razdvojenih [dijelova], u svima se takvima pokazuje
'vladajue' i 'vladano', i to je po cjelokupnoj njihovoj
naravi prisutno u ivim biima, ali i u onih to ne
sudjeluju u ivotu postoji nekakva vladavina, kao ona
glazbenog sklada. Ali to je moda izvan ovoga istrai
vanja.

17

ivo bie 4 7 se prvotno sastoji od due i tijela, od

kojih je jedno po naravi vladajue a drugo vladano.
A treba razvidjeti u bia to se ponaaju prema naravi
radije po onome to biva po naravi negoli po onima
to su iskvarena. Zbog toga se mora znanstveno
promatrati onaj ovjek koji je najboljeg stanja i tije45
Podrazumijeva se 'izdvojivo od posjedovatelja' (prema B. Jowettu).
46
Gr. ; lat. opus; engl. a work; franc. ceuvre (le
travail); njem. Leistung; rus. paaoma; novogr. . Sama
grka rije znai i rad i djelo i in, i uinak i posao.
47
Doslovno 'ivotinja' ili 'ivi stvor'. Gr. ; lat. animal;
engl. the living creature; franc. l'etre vivant; njem. das Lebewesen;
rus. Mueoe cyui,ecmeo; novogr. ,.

15
17

20

25

30

35

lom i duom, u kojemu je to bjelodano. Jer u izopaenika, ili onih koji se opako ponaaju, inilo bi se esto
kako vlada tijelo duom, zbog toga to im je stanje
nevaljalo i usuprot naravi.
Moe se dakle, kao to rekosmo, u ivoga bia
prvo znanstveno promatrati i gospodareva i drav
nika vladavina. Jer dua vlada tijelom vlau gospodara, dok um nad udnjom ima dravniku ili kraljev
sku vlast. Po tima je stvarima bjelodano kako je
i prema naravi i probitana vladavina due nad tije
lom, te uma i razumnog dijela nad uvstvenim dije
lom, doim njihova jednaka ili obrnuta vladavina
tetna je svima. A isto je tako i s ovjekom i ostalim
ivotinjama. Jer one pitome od divljih su bolje po
naravi, i tima je svima bolje da ovjek njima vlada.
Tako se naime, odravaju na ivotu. Uz to, i muko
naprama ensku, po naravi je jedno bolje a drugo
gore, i jedno vladajue a drugo vladano. A nudno je
da istim nainom biva i u svih ostalih ljudi. Oni dakle
koji se toliko razlikuju koliko dua od tijela i ovjek
od zvijeri (a takvim nainom bivaju oni kojima se rad
sastoji od upotrebe tijela, i to je ono od njih najbo
lje), ti su po naravi robovi, i tima je bolje da bivaju
vladani takvom vlau, kao i onima ve spomenutim.
Jer po naravi je rob onaj koji je uzmoan pripadati
drugomu (i stoga i pripada drugomu), i koji je dionik
razuma onoliko koliko ga osjea, ali ga i ne posje
duje. Ostale, naime, ivotinje slue ne time to osje
aju razum, nego nagnane porivima. Nu upotreba se
njihova malo razlikuje; jer pomaganje tijelom,
a poradi ivotnih potreba, nalazi se u obojih, kako
u robova tako i u pitomih ivotinja.
Narav, dakle, eli uiniti razliitim i tjelesa slobod
njaka i robova, jedna snanima za nunu uporabu,
druga uspravnim i nekorisnim za takve radnje, ali
korisna za dravni ivot (koji se dijeli na potrebe rata
i one mira), a dogaa se esto i suprotno, da jedni
imaju tjelesa slobodnjaka, a drugi due. Ovo je pak
jasno: da se ljudi raaju toliko izvrsniji jedni od
drugih samo tijelom koliko likovi bogova, za one koji
zaostaju svi bi rekli kako su zasluili robovati
boljima. Ako je to pak istinito tijelu, onda je jo
10

1254
2
2
5

10

15

20

25

pravednije odrediti tako dui. Samo to nije jed

nako lako uvidjeti ljepotu due kao onu tijela. Bjelo
dano je dakle da su jedni po naravi slobodni a drugi
robovi, kojima je robovanje i probitano i pravedno.
Ali i da oni koji govore opreno tome na neki
nain govore ispravno, nije teko vidjeti. Jer u dva se
znaenja kazuje 'robovanje' i 'rob'. Postoje nekako
i prema zakonu 'rob' i 'robovanje'. Jer taj je zakon
nekakva nagodba48, po kojoj kau da ono to je u ratu
svladano pripada svladateljima. Nu tomu se pravu
opiru mnogi od onih koji se bave zakonima, kao
govorniku koji trai togod protuzakonito49, kao da
bi bilo strano, ako bi onomu tko je uzmoan izvriti
nasilje i po sili je bolji, svladanik bio rob i podlonik.
I jednima se ini tako, drugima pak onako, i medu
mudracima. Uzrok te raspre, koji ini da se dokazi
razlikuju, u tome je to na neki nain krepost,
opskrbljena potporom, i uzmae najvie izvriti nasi
lje, i uvijek je ono svladavajue u suviku nekoga
dobra, tako te se ini kako nasilje50 ne biva bez
kreposti51, pa raspra biva samo tome to je pra
vedno (zbog toga to je jednima dobrohotnost ono
pravedno, dok je drugima pravedno vladavina
jaega).52 Jer ako se ti razlozi odvoje jedni od drugih,
onda nemaju nikakve ni snage ni vjerojatnosti drugi
dokazi, kako ne treba ono koje je prema kreposti
bolje ni vladati ni gospodariti. U cijelosti, jedni opet
drei se, kako oni mniju, neega to je pravedno (jer
je zakon neto pravedno) ono ropstvo koje je po ratu
postavljaju kao neto pravedno, ali ga istodobno
48

30

35

Ili 'pogodba', 'ugovor', 'sporazum', 'priznanje'; gr.

; lat. pactum conventum; engl. convention; franc. accord gene
ral; njem. eine Vereinbarung; rus. coznaiuenue; novogr. ;
49
Rije je tome to je svaki atenski graanin imao pravo
u skuptini uloiti albu zbog 'protuzakonitosti' a protiv govornika
koji bi predlagao togod suprotno postojeim zakonima (prema
J.Tricotu).
50
Ili 'sila', 'mo', 'vlast'. Gr. ; lat. vis; engl. power; franc.
la force; njem. die Gewalt; rus. HacuAue; novogr. .
51
To jest: bez vrline ili vrsnoe ().
52
Cijela reenica nije posve jasna, i zadaje poprilino muke
i tumaiteljima i prevoditeljima.

11

1255

10

15

20

i nijeu. Jer poelo 5 3 ratova moe biti i nepravedno,

i onoga koji nije zasluio robovati, nitko ne bi ni
nazvao robom. Jer kad ne bi bilo tako, dogodilo bi se
i da oni koji su priznato najplemenitijega podrijetla
budu robovi i roeni od robova, ako bi se zbilo da ih
zarobe i prodaju. Zbog toga dotinici t i ne ele
nazivati robovima, nego samo barbare 54 . Pa ipak,
kada tako govore, nita drugo ne trae nego ono to
je ropstvo po naravi, emu na poetku rekosmo 5 5 .
Jer mora se rei kako jedni bivaju svugdje robovi,
drugi pak nigdje. A istim nainom i plemenitosti 5 6 .
Jer [Grci] sebe ne smatraju samo doma plemenitima
nego i svugdje drugdje, dok barbare smatraju tak
vima samo kod njih doma, kao da postoji neto koje
je naprosto plemenito i slobodno, i ono koje to nije
naprosto kao kad Teodektova 5 7 Helena kae:

a drugo vladati onom vlau kojom je po naravi

vladati, te tako i gospodariti, doim loa provedba
toga na tetu je oboma (jer isto je probitano i dijelu
i cjelini, i tijelu i dui, i rob je nekakav dio gospodara,
kao ivi ali i odvojivi dio njegova tijela. Zbog toga
i postoji neto probitano i prijateljstvo izmeu roba
i gospodara, kada se tako odnose po naravi; onima
pak kojima ne biva takvim nainom, nego je prema
zakonu i po sili, dogaa se opreno tome).

25

30

A bjelodano je i iz tih stvari, kako nisu isto vlast

gospodara 5 9 i dravnika vlast, 60 niti su pak takve
uzajamno sve druge vladavine, kao to neki govore. 6 1
Jer jedna je nad onima koji su naravlju slobodnjaci,
druga nad onima koji su naravlju robovi. Vlast nad
domainstvom je jednovlada 6 2 (jer svakim domom
vlada samo jedan), dok je dravnika vlast ona nad
slobodnima i jednakima.

35

Mene koja sam s obje strane

odvjetak loze boanske,
tko bi se odvaio nazvati slukinjom? 58
Kada pak to govore, onda ne ine nita drugo nego
po kreposti i nevaljalosti odreuju roba i slobodnjaka, te plemenite i neplemenite. Jer mniju da kao
to se od ovjeka raa ovjek i od zvijeri zvijer, tako
i od dobrih ljudi dobar ovjek. Narav pak esto eli
tako tvoriti, ali i ne uzmae.
Dakle, da nekakva razloga ima toj raspri, te da
nisu uvijek jedni naravlju robovi a drugi slobodnjaci,
jasno je, ali i da to isto u nekim [sluajevima] odre
eno postoji: pa koristi i pravedno je jednomu robo
vati a drugomu gospodariti, i mora jedno biti vladano
53

Ili 'uzrok' ili 'polazite' ili 'poetak'.

Prema Jowettu smisao bi bio: 'Stoga Heleni ne vole nazivati
Helene robovima, nego tako nazivaju barbare.'
55
Usp. 5 pogl.
56
Ili plemenitu podrijetlu', naime u Grk nije bilo velike
razlike izmeu plemenita i slobodna ovjeka. Gr. ; lat.
nobilitas; engl, nobility; franc, la noblesse de naissance; njem.
Adeligkeit; rus.
; novogr.
.
57
Teodekt (iz prve polovice IV st. pr. Kr.), govornik i pisac
tragedija, uenik Aristotelov.
58
Helena, fr. 3. (Doslovan prijevod).
54

12

40
1255

4
4
5

Gospodar se dakle ne naziva prema znanosti, 6 3

nego zbog toga to je takav, a isto i rob i slobodnjak.
Pa ipak bi mogla postojati i znanost gospodara i zna
nost roba, i to ova druga poput one kakva se nauavae u Sirakuzi. Ondje je naime neki za plau poua
vao ropad sluinskim poslovima. A mogla bi se ta
poduka proiriti, te ukljuiti zainarstvo 64 i ostale
takve vrste slube. Jer neki su poslovi asniji od
drugih, a neki opet nuniji, i prema poslovici, i nad
robom ima rob, i nad gospodarem gospodar. 6 5 Sve
su t dakle znanosti za robove. 66 Doim znanost
59
Gr. ; lat. dominium seu herile Imperium; engl, the
rule of a master; franc, pouvoir du matre; njem. das Herrenver
hltnis; rus.
; novogr. .
60
Gr. ; lat. civilis principatus; engl, a constitutional
rule; franc, pouvoir du chef politique; njem. das staatsmnnische
Verhltnis; rus.
; novogr.
.
61
Usp. 1254 a 8.
62
Ili 'samovlada' ili 'monarhija' (gr. ).
63
Prema nekim komentarima: 'Zbog toga to posjeduje zna
nost'.
64
Ili 'kuharsko umijee'.
65
Navod iz djela Pancratiastes, fr. 2, od Filemona, pjesnika
nove komedije (rod. 365. pr. Kr.)
66
Ili 'robovske znanosti'.

13

10

15

20

25

30

samodostatan, kao to jedni [spajaju] pastirski i razbojniki, drugi ratarski i lovaki. A slino je i s osta
lima; onako kako potrebitost prisili takvim nainom
i ive.
Takva dakle imovina ini se da je od same naravi
dana svima, kako odmah pri roenju tako i kad
odrastu. Jer ve od poetka pri samome porodu
jedne od ivotinja donose toliko hrane koliko dostaje
sve dok je potomstvo ne uzmogne samo priskrblji
vati, kao npr. ivotinje koje legu crve ili koje nesu
jaja. Doim one koje su ivorodne, imaju u sebi
samima hranu za mlade do stanovite dobi, onu zvanu
mlijeko. Tako te se bjelodano moe postaviti, poto
se one rode, kako su biljke poradi ivotinja, i sve
druge ivotinje poradi ovjeka, one pitome i za upo
rabu i zbog hrane, doim one divlje - ako ve ne sve
- a ono barem veina - i zbog hrane i drukije koristi,
da bi se od njih izraivala odjea i razliita orua.
Ako dakle narav nita ne ini ni nesavreno ni uza
lud, onda je nudno narav sve to nainila poradi
ljudi. Stoga e i ratno umijee biti naravlju neko
umijee stjecanja (jer lovno je umijee njegov dio),
kojim se mora sluiti protiv zvijeri i onih ljudi kojima
se po naravi ima vladati a oni to nee, tako te je
naravlju i pravedan takav rat. 7 5
Jedna je dakle vrsta umijea stjecanja prema
naravi dio umijea gospodarstva, tako to ona mora
ili pruati ili priskrbljivati one uskladitive od ivot
nih potreptina, koje su korisne zajednici bilo grada
bilo doma. I ini se kako se istinsko bogatstvo sastoji
upravo od njih. Jer [koliina] takve imovine samodo
statne za dobar ivot nije neograniena, kao to kae
Solon u pjesmi:

9
10

15

20

25
26
26

30

Bogatstvu se jo nikakva meda

ne pokaza ljudima. 76
Naime, granica postoji kao i u ostalim umijeima.
Jer ni jedno orue ni jednoga umijea nije neograni
eno, ni mnoinom ni veliinom, a bogatstvo je kao
Usp. 1255 b 38, 1333 b 38.
Bergk, Poet. Lyr., Solon, 13.71. (Doslovan prijevod).

16

mnotvo orua i gospodarstvu i dravnitvu. Dakle,

bjelodano je da postoji neko umijee stjecanja prema
naravi i gospodarstvenicima i dravnicima, i zbog
kojega razloga.

35

A postoji i drugi rod umijea stjecanja, koji najee nazivaju i s pravom ga ovako zovu, umijee
zaradbe novca, zbog kojega se i ini kako nema
nikakve granice bogatstvu i stjecanju, te koje kao
jedno i isto s ve spomenutim mnogi smatraju zbog
njihova susjedstva. Ono pak niti je isto sa spomenu
tim, niti je opet daleko od njega. Jer jedno je od njih
po naravi, dok drugo nije po naravi, nego vie nastaje
po nekom iskustvu i umijeu. Zaponimo
tome
slijedeim nainom: svaka teevina ima dvostruku
upotrebu; obje pripadaju stvari po sebi, ali ne slino
po sebi, jer je jedna stvari svojstvena, dok druga
[poraba] to nije, kao npr. cipeli kao obui i kao za
razmjenu. Jer obje su upotrebe cipele. Onaj, naime,
koji je s potrebitim cipele razmijeni za novac ili
hranu, slui se dodue cipelom kao cipelom, ali ne
i njezinom svojstvenom upotrebom. Jer ona nije
nastala poradi razmjene. Isto vrijedi i za ostale tee
vine. Jer umijee razmjene pripada svima, potjeui
prvo iz onoga to je prema naravi, zbog toga to su
ljudi od jednih stvari imali vie a od drugih manje
negoli je potrebno (i otuda je jasno kako po naravi
sitniarstvo 77a ne pripada umijeu stjecanja; inae bi
se razmjena odvijala samo dok ljudi nemaju dosta).
Dakle, u prvotnoj zajednici (koja je dom) 7 8 bjelodano
je kako nema potrebe za takvim umijeem, nego tek
onda kada se zajednica uvea. Jer, jedni su imali sve
zajedniko, a drugi opet - razdijeljeni i mnoge od
drugih, 79 koje su prema svojim potrebama morali
77
Ili 'imovina', 'posjed', 'svojina', 'posjedovani predmet'. Gr.
; lat. rei, quae paratur ac possidetur; engl, everything
which we possess; franc, chacune de choses dont nous sommes
propritaire; njem. jedes Besitzstck; rus.
;
novogr. .
77a
Ili 'umijee trgovine na malo', 'kramarstvo'.
78
Ili 'u obitelji' ili 'u prvotnome domainstvu'.
79
Izvorna reenica nije posve jasna, pa se i razliito prevodi.
Gr. , ; lat. Inter illos enim eorundem
omnium erat communie; hi autem segregati multis aliis indigebant;

Politika

17

40

1257 a

10

15

20

davati na uzvrat, kao to to jo i sad ine mnogi od

barbarskih naroda, prema razmjeni; oni, naime,
samo uzajamno razmjenjuju potreptine, i nita vie,
dajui i primajui vino za ito, i bilo koje drugo
takvo. Stoga takav nain razmjene niti je usuprot
naravi, niti je neki oblik umijea stjecanja ( budui da
je poradi ispunjenja samodostatnosti koja je prema
naravi). Ali iz t je nastala ona druga posve razlono.
Jer to je vie inozemnijom postajala dotina ispo
mo, kao uvoz onoga u emu oskudijevahu te izvoz
onoga ime obilovahu, iz nunosti je dolo do upo
trebe novca. Nije, naime, lako prenosiva svaka poje
dina od potreptina prema naravi. Zbog toga poradi
razmjena sloie se togod takvo uzajamno davati
i primati koje, budui samo jedna od korisnin, ima
i porabu kojom se lako rukuje u ivotnoj svakodnev
nici, npr. eljezo, srebro, i ako ima togod drugo
takvo. To su prvo odreivali naprosto po veliini
i teini, a napokon su u nj utiskivali znak, da si utede
samo mjerenje. Jer utisnuti ig bijae i znak veliine. 8 0
Poto je dakle jednom iznaden novac zbog nunosti razmjene, nastade drugi oblik umijea stjecanja,
ono sitniarsko, 81 koje prvotno moda bijae jedno
stavno, nu poslije ve zbog iskustva postade znalaengl. For the members of the family originally had all things in
common; later, when the family divided into parts, the parts shared
in many things, and different parts in different things; franc. En
effet, les membres de l'association primitive possdaient toutes
choses en commun; puis, un fois diviss en familles distinctes, ils
maintinrent la possession commune pour de nombreux biens; njem.
Denn jene hatten alle Anteil an einem und demselben Besitze, in der
ausgebreiteten Gemeinschaft dagegen besass der eine fr sich dieses,
der andere anderes; rus.
;
,
,
; novogr. oi
, ol
&
. Ali, unato razliitosti prijevoda, smisao dru
gog (spornog) dijela reenice je nedvojben: lanovi razliitih
domainstava dijelili su i mnoge predmete posjeda od drugih kua
(T.A.Sinclair).

25

30

35

40
41
1257

kije, [kad ljudi nauiej odakle i kakvom razmjenom

nastaje najvei dobitak. Zbog toga se ini kako se
umijee stjecanja najvie bavi novcem, te da mu je
zadaa uzmoi spoznati odakle e se stei najvie
novaca. Smatra se, naime, da ono tvori bogatstvo
i novac. Jer bogatstvo esto postavljaju kao mnotvo
novaca, zbog toga to se njime bave i umijee stjeca
nja i ono sitniarstva. Nasuprot tome novac se
nekima ini kao umiljotina i puka obiajnost, dok je
po naravi nita, jer izmijene li ga oni koji se njime
slue, on nije niemu, niti je koristan bilo kojoj od
ivotnih potreba, pa onaj tko je novcem bogat esto
oskudijeva i u nunoj hrani. A besmisleno je da
bogatstvom bude ono u emu dok obiluje, ovjek
ipak skapava od gladi, poput onoga Mide, kojemu
se pria kako mu se - zbog nezasitnosti elje - pretva
ralo u zlato sve to bi dotaknuo. Zbog toga ljudi trae
nekakvu drugu [odredbu] bogatstva i umijea stjeca
nja, i ispravno je trae. Jer drugo je umijee stjecanja
i bogatstvo koji su prema naravi; to pripada umijeu
gospodarstva; doim umijee sitniarstva proizvodi
novce, ali ne na svaki nain, nego samo razmjenom
stvari. 1 ini se da se ono bavi novcem. Jer novac je
poelo i granica razmjene. I stoga je neogranieno
bogatstvo koje proistjee od takvog umijea stjeca
nja. 82 Jer kao to se lijenitvu bavljenje zdravljem
prua u beskonanost, i svakomu od umijea svrha
ide do beskonanoga (budui da to najvie ele ui
niti), dok sredstva t svrhe ne idu u beskonanost
(kako je svrha granica svima), tako nema granice ni
svrsi toga umijea stjecanja, a svrha je to bogatstvo
i stjecanje novaca. Doim umijeu gospodarstva,
koje nije umijee stjecanja, ima granice. Jer takvo
[bogatstvo] nije njegova zadaa. Stoga se nekako ini
kako mora biti granice svakomu bogatstvu, ali u stva
rima koje se zbivaju vidimo gdje se dogaa opreno:
jer svi stjecatelji bogatstva do beskonanosti uvea
vaju svoj novac. Uzrok je [zbrci] to su oba ta umijea
srodna. Jer mijenja se uzajamno upotreba svakog
pojedinog od tih umijea, dok im je stvar ista;

80 To jest: znak koliine dotine kovine, to je i sama vrijednost

dotinog novca.
81
Ili 'sitniarija', 'trgovina na malo' ili 'kramarstvo'. Gr.
; lat. mercatura cauponaria; engl, retail trade; franc, le

petit ngoce; njem. die Kaufmannskunst; rus.

.
82
Usp. 1256 b 32.
83
To jest: sredstvo kojim se slue.

18

2*

; novogr.

19

10

15

20

25

30

35

naime, svako je od njih upotreba iste imovine, ali ne

istim nainom, nego jedno ima drukiju svrhu, drugo
pak samo umnoenje. 84 Tako te se ini nekima kako
je to i zadaa umijea gospodarstva, i ustrajavaju
mnijui da se novani imutak mora ili ouvati ili
umnoiti neogranieno. Uzrok je pak tomu raspolo
enju to se ljudi trse oko ivljenja, ali ne i oko dobra
ivljenja.85 A kako se dakle ta udnja protee u bezgranino, oni ele da su bezgranine i stvari koje joj
slue. I oni pak koji nastoje oko dobra ivljenja, trae
tjelesne uitke, te budui se ini kako i oni ovise od
imovine, cijeli im je posao oko stjecanja bogatstva,
pa tako nastaje druga vrsta umijea stjecanja.
I budui je u suviku uitak, trae ono umijee koje
tvori suviak uitka. I ako si to s pomou umijea
stjecanja ne uzmognu pribaviti, pokuavaju drugim
nainom, upotrebljavajui sve svoje sile, ali usuprot
naravi. Jer ne pripada hrabrosti zaraivati novac,
nego tvoriti smjelost; niti je to pak zadaa umijea
vojskovoe ili lijenitva, nego su to pobjeda i zdrav
lje. Pa ipak neki sva [umijea] pretvaraju u ono
stjecanja bogatstva, kao da je ovo svrha, a prema
svrsi se mora usmjeriti sve.
Reeno je dakle
nenunome umijeu stjecanja
i kakvo je i zbog kojega nam uzroka ono treba, te
nunome, kako je ono drukije i umijee je gospo
darstva koje je prema naravi i za pribavu hrane,
i koje nije poput prvoga neogranieno, nego ima
svoju granicu.
10

Bjelodano je dakle i ono dvojbeno u poetku,

pripada li naime ili ne umijee stjecanja gospodar
stveniku i dravniku, ili pak ono mora biti ve prisutno (jer kao to ni dravniko umijee 85 " ne tvori
ljude, nego preuzevi ih od naravi slui se njima, tako
im i poradi hrane narav mora pruiti zemlju ili more
84

Gr. ; lat. amplificatio; engl, accumulation; franc.

l'accumulation de l'argent; njem. seine Vermehrung; rus.

; novogr. . Posrijedi je, dakle, umnaanje ili povea

nje koliine novca.
85
Podrazumijeva se 'savreno ivljenje'.
85a
Gr. ; lat. scientia reipublicae administrandae;
engl, the art of the statesman; franc, l'art politique; njem. die
Politik; rus.
; novogr. .

20

ili togod drugo), i do gospodarstvenika je da t stvari

rasporedi onako kako treba. Nije naime ni dunost
tkalakoga umijea tvoriti vunu, nego se sluiti
njome, i znati kakva je vuna korisna i upotrebljiva, ili
nevaljala i neupotrebljiva. Jer inae bi mogao dvo
umiti tkogod zato je samo umijee stjecanja dio
gospodarskog umijea, dok lijeniko umijee to
nije; iako domaa eljad moraju imati zdravlja, kao
i ivjeti te imati koju drugu ivotnu potreptinu.
Samo, kao to je dijelom dunost i gospodarstvenika
i vladatelja brinuti se zdravlju, a dijelom i nije, nego
je to zadaa lijenika, tako i to se tie novca, dijelom
on jest a dijelom nije posao gospodarstvenika, nego
poslubenoga 86 umijea. Nu ponajvie, kao to je ve
prije reeno, t stvari moraju ve biti prisutne po
naravi. Jer posao je naravi pruati hranu onome to
je roeno. Naime, svakomu je ivom biu hrana
preostalo 8 7 od onoga iz ega nastaje. Stoga je prema
naravi svima umijee stjecanja [na podruju] plodova
i ivotinja.

40
1258

10

Kako je umijee stjecanja dvostruko, kao to reko

smo, ono sitniarstva i ono gospodarstva, i prvo je
nudno i pohvalno, dok je ono razmjembeno s pra
vom pokudno (jer nije prema naravi, nego se njime
ljudi jedni od drugih bogate), s pravom se najvie
mrzi lihvarstvo, 88 zbog toga to njime dolazi dobitak
od samoga novca, a ne od onoga emu je novac. Jer
novac je nastao poradi razmjene, dok ga dobitak 8 9
samoga uveava (otuda mu i ime, jer roeno je nalik
na roditelje, a takav dobitak je odvjetak novca od
novca), tako te je on i najvie usuprot naravi od svih
naina stjecanja.

14
14
15

20

11

Budui smo stvari koje se tiu spoznaje razluili

dostatno, moraju se istraiti i one koje se odnose na
upotrebu. U svima takvim stvarima znanstveno pro86

To jest: umijee koje je podreeno gospodarstveniku, koji

vodi brigu cijelome domainstvu.
87
Smisao je ovaj: ivotinje se hrane onom tvari od koje su
sastavljene. To jest, sastavljene od zemlje i vode, one se hrane
plodovima zemlje i vode (prema J.Tricotu).
88
Gr. ; lat. ratio foeneratoria; engl, usury;
franc, la pratique du prt intrt; njem. Wucher; rus.
; novogr. .

21

25

30

35

40
1258 b

10

matranje ima slobodu, iskustvo pak - nunost.90 Ovo

su naime korisni91 dijelovi umijea stjecanja: imati
iskustva
blagu, koja je stoka najprobitanija, te
gdje i kako, npr. kakva je pribava konja, volova ili
ovaca, a slino i ostalih ivotnja (jer treba biti iskusan
u tome koje su od dotinih ivotinja najprobitanije,
i koje na kakvim mjestima, budui da one razliito
uspijevaju u razliitim zemljama); zatim 92ratarstvu,
kako nezasijanu tlu tako i obraslome, i pelar
stvu, te uzgoju drugih ivotinja, plivaica ili letaica, od kojih moe biti kakve koristi. To su dakle
dijelovi najsvojstvenijeg i najprvotnijeg umijea stjecanja; doim u umjeu razmjene glavni je dio trgo
vina (koja opet ima tri dijela: pribava broda, prijevoz
tereta, prodaja robe; a t se pak razlikuju jedni od
drugih to su neki sigurniji, a drugi pruaju vie
dohotka), drugo je lihvarstvo, tree najamnitvo9394
(od kojega je jedno rad obrtnika rukotvoraca,
a drugo onih bez ikakva umijea, koji slue samo
svojim tijelom).
Trea pak vrsta umijea stjecanja nalazi se izmeu
89
Gr. 6 ovdje znai 'dobitak od uzajmljene glavnice,
kamati', ali izvorno je znaenje 'porod, potomak, odvjetak', na to
se Aristotel ovdje i poziva. Lat. foenus; engl, to increase at interest;
franc, l'intrt; njem. Zins; rus.
; novogr.
.
90
Ova se reenica razliito tumai. Najvjerojatniji je smisao
kako je na dotinome podruju znanost (teorija) slobodna, dok
iskustvo (praksa) mora polaziti od nunosti (prema O. Gigonu).
91
Opet dvoznanica - teevine, posjedi, ali i blago
(kao stoka i kao bogatstvo), to potvruje polovica inozemnih
prijevoda. Lat. res possessae; engl, live-stock; franc, cheptel; njem.
Besitzstcken; rus.
; novogr.
.
41
Misli se na 'golo' zemljite za sjetvu itarica, i na 'obraslo' za
vinograde i maslinike.
93
Gr. - rad za mazdu, plau; najamni rad. Lat.
operae locatio seu opera mercenaria; engl, service for hire; franc, le
travail salari; njem. Lohnarbeit; rus.
; novogr. & .
94
Gr. je 'obrtnik koji se bavi niskim obrtom nedo
stojnim slobodna graanina'. Lat. ars sordida atqe illiberalis; engl.
employed in the mechanical arts; franc, le travail des mtiers
manuels; njem. die banausischen Knste; rus.
; novo
gr. .

22

15

20

25

ovog i onog prvog (jer posjeduje i dio onoga koje je

prema naravi i dio umijea razmjene); ono, naime,
pribavlja bogatstvo od dobara to potjeu iz zemlje,
koja ne donose plodove ali su ipak korisna, poput
sjee ume i cjelokupna rudarstva, koje takoer
obuhvaa mnoge rodove. Jer postoje mnoge vrste
kovina iskopanih iz zemlje.
svakome pojedinome
od tih openito se ve i sada reklo; doim opisivati
ih
potanko i tono, bilo bi korisno po radnju,95 ali
zadravati se na tome, bilo bi dosadno.
Od tih obrta najvie je umijea u onome gdje je
najmanje sluaja; najprostije su pak one radnje koje
najvie oteuju tijelo, a najropskije one u kojima se
tijelo najvie upotrebljava; i najnedostojnije su one
gdje je najmanje potrebna izvrsnost.96

30

35

39

Budui su tima stvarima neki pisali, kao Haret 40

Paranin i Apolodor Lemnjanin ratarstvu, oranju 1259"
i sadnji, a drugi opet drugome, neka t stvari iz
tih djela upozna komu je do toga. Uz to bi trebalo
prikupiti i razbacana izvjea
tome kojim je sve
nainom posreilo nekima da steknu bogatstvo. Jer
sve su t stvari korisne onima koji cijene umijee 5
stjecanja, kao ona pria Talesu iz Mileta. Posrijedi
je naime izum koristan za bogaenje, koji se njemu
pripisuje zbog njegove mudrosti, ali koji je zapravo
neto openito. Jer kad su mu prigovorili zbog nje
gova siromatva kako je filozofija beskorisna, on je 10
- kau - doznavi na temelju zvjezdarstva da e t
godine biti dobar urod maslina, ve zimi s ono malo
novaca to je imao veoma povoljno zakupio sve
tijeskove za ulje u Miletu i na Hiju, jer nitko nije vie
novaca nudio. Kad je zatim pravo vrijeme dolo, 15
i nenadano su se i istodobno traili mnogi tijeskovi,
iznajmljivao ih je po koliko je on htio, pa je, zaradivi
mnoge novce, pokazao kako je filozofima lako obo95
Gr. znai radnja, radinost, posao, obrt, izraiva
nje. Ovdje je lat. opus et usus; engl, practice (occupation); franc.
mtier (industrie); njem. die Praxis (Verrichtung); rus.

; novogr. (t . .. ).
96
Ova reenica vrstama obrta ili radnji ne uklapa se u cijelosti
u dotini tekst.

23

gatiti se, kad to ushtjednu, ali to nije ono oko ega

oni nastoje. Govori se dakle kako je na taj nain
Tales dokazao svoju mudrost. Nu, kako ve rekosmo, takav je nain stjecanja neto openito, ako
97
tkogod moe sebi tako pribaviti 'samoprodaju' .
Zbog toga se i neke drave prihvaaju toga naina
kada im ponestane novaca. Jer tada uvode 'samopro
daju' prodajnin 9 8 . Na Siciliji je neki, nagomilavi
novaca, pokupovao sve eljezo iz ljevaonica eljeza,
pa kad su zatim s razliitih trgovita doli trgovci,
jedini je prodavao, i nije postavio pretjeranu cijenu;
pa ipak je na pedeset talenata zaradio stotinu. Doznavi za to Dionizije, dopusti dotiniku iznijeti
novac, ali mu naredi da napusti Sirakuzu, zbog toga
to bijae otkrio nain zaradbe tetan po Dionizijeve
poslove. Talesov izum i ovaj posve su isti. Jer obojica
su sebi izumili 'samoprodaju'. A to je korisno znati
i dravnicima. Naime, mnogim gradovima (ili dra
vama) treba takvoga stjecanja i na takve naine, kao
i domainstvu, pa i vie. Zbog toga neki od dravnika
i djeluju javno bavei se samo time.
12

Budui bijahu 99 tri dijela umijea gospodarstva,

jedan kao vlast gospodara,
kojoj se prije 1 0 0 govo
rilo, drugi kao oinska vlast, trei kao brana vlast
(jer muu je dano vladati enom i djecom, oboma
kao slobodnim, ali ne istim nainom vladavine, nego
enom dravniki, a djecom kraljevski; jer muko je
po naravi pogodnije zapovijedati negoli ensko
- ukoliko nije gdjegdje nastao odnoaj usuprot naravi
- kao i starije i odraslije nad mlaim i nedoraslim)
- u veini ustavnih drava izmjenjuju se vladajue
i vladano (jer tu se hoe da su po naravi jednaki te da
se nita ne razlikuju), pa ipak - kad jedno vlada

20

25

30

35

40
1259 b

a drugim se vlada - tei se nainiti razlika i po

vanjtini i po nazivima i po poastima, kao to i Ama1
sis ree u prii nogoperu . Muko se prema ensku
odnosi na taj nain. Doim vladavina nad djecom je
102
kraljevska. Jer roditelj
vlada i prema ljubavi
i prema starosti, a upravo je takav oblik kraljevske
vlasti. Stoga je Homer primjereno nazvao Zeusa
otac i ljudi i bogova 1 0 3 , jer je kralj svima njima. Jer
nara viju kralj se mora razlikovati, ali rodom mora
biti isti [s podanicima], kao to se odnosi starije
prema mlaem i raaj ue prema roenomu.
Bjelodano je dakle kako umijee gospodarstva vie
nastoji oko ljudi negoli oko pribave neivih stvari,
i vie se brine
njihovoj kreposti negoli
vrsnoi
imovine, koju nazivamo bogatstvom, te vie krepo
sti slobodnjaka negoli robova. Prije svega, dakle,
robovima bi mogao tkogod dvoumiti, postoji li
u roba neka krepost mimo orunih i poslunikih
znaajki, kakva druga asnija od tih, kao umjerenost,
hrabrost, pravednost i bilo koje drugo od takvih
stanja, ili pak nema niega drugog mimo tjelesnih
poslubi (jer dvoumlje izlazi na oba naina; naime,
ako to postoji, u emu e se oni razlikovati od
slobodnjaka? Ako pak ne postoji, budui su oni ljudi
i sudjeluju u razboru, tvrdnja je neumjesna).
A gotovo isto treba istraiti i eni i djetetu, imaju li
i oni kreposti, i treba li ena biti umjerena, hrabra
i pravedna, te dijete razuzdano ili umjereno, ili pak
ne? Openito valja razvidjeti
vladajuem i vladanome po naravi, postoji li u njih ista krepost, ili
drukija. Jer ako oboje trebaju sudjelovati u ljepoti
i dobroti 1 0 4 , zbog ega bi jedno moralo jednom zauvi101

97

Ili 'pravo iskljuive prodaje' za pojedinca, skupinu, ili dravu,

to je dijelom i u dananjem nazivku 'monopol', koji sada ima i ire
i posebnije znaenje. Gr. ; lat. privam ibi rei vel
mercis vendendae facultatem comparare; engl, monopoly; franc, un
monopole; njem. ein Monopol; rus.
; novogr.
.
98
jest: robe, stvari, ivea, koji se prodaju i kupuju. Gr.
; lat. res vnales; engl, provisions; franc, les marchandises;
njem. Verkauf von Waren; rus.
; novogr. .
99
Usp. 1253 b 3-11.
100
1253b 14-1255b39.

24

Amasisu, egipatskome kralju, bijae netko prigovorio zbog

njegova niskog podrijetla. Kako bi pokazao da se moe od 'vladanoga' postati 'vladajue' (uspeti se s niskoga poloaja na uzvieni),
dao je izliti od zlata posudu za pranje nogu, nogoper, koji je zatim
preoblien u kip boanstva, kojem su Egipani (prema Herodotu
II, 172) iskazivali najvie poasti.
102
Doslovno 'raajue', to jest otac kao raajui ili kao roditelj.
Gr. ; lat. quod procreavit; engl, he (father); franc.
gnrateur; njem. das Erzeugende; rus.
; novogr.
.
103
Ilijada, I, 544.
104
Posrijedi je glasovita sloenica, koja znai i estitost i savre-

25

10

15

20

25

30

35

jek vladati a drugim da se vlada? Jer oni se ne

razlikuju prema vie i manje. Naime, vladati i biti
vladati razlikuju se vrstom, doim ono vie i manje
nikada. Nu ako jedno mora imati [krepost], a drugo
pak ne, udno je. Jer ako vladatelj nije umjeren
i pravedan, kako e skladno vladati? Ako opet vladanik nije takav, kako e se njime skladno vladati? Jer
ako je razuzdan i straljiv, nee obaviti nijednu od
dunosti. Jasno je dakle kako oboje moraju sudjelo
vati u kreposti, uz razliku poput one kakva je meu
vladanicima po naravi. A na to nas upuuju i stvari
koje se tiu due. Jer u njoj postoji po naravi vladajue i ono vladano, koji kaemo imaju razliitu kre
post: jednu onoga to ima razum, drugu onoga to je
nerazumno. Jasno je dakle kako istim nainom biva
i u ostalih, tako te su po naravi veina [bia] vladajua i vladana. Jer drukijim nainom vlada slobod
njak nad robom, te muko enskim i mu djetetom;
u svima su naime prisutni dijelovi due, ali su prisutni
razliito. Rob tako uope nema savjetodavne sposobnosti ; ensko je ima, ali je nevlastna ; dijete je
ima, ali je ona nesavrena. Slino je stoga nudno
pretpostaviti i
udorednim krepostima: u njima
moraju sudjelovati svi, ali ne istim nainom, nego
onoliko koliko je [dostatno] svakomu pojedinomu za
njegov posao. Zbog toga vladatelj treba imati savr
enu udorednu krepost (jer njegov je posao napro
sto onaj voditelja 107 , a razum je takav voditelj) i od
ostalih svaki onoliko koliko im je primjereno. Tako
te je bjelodano kako udoredna krepost pripada svim
nareenima, ali nije ista umjerenost ene i mua, niti
nost i plemenitost, kao udoredni spoj ljepote i dobrote ljudskoga
znaaja. Gr. &; lat. praestans probitas; engl, a noble
nature: franc, la vertu parfaite; njem. die Vollkommenheit; rus.
; novogr. (savrena ljud
ska krepost)
105
Ili 'sposobnost promiljanja'. Gr. ; lat. con
sultant facultas; engl, deliberative faculty; franc, lapartie delibera
tive; njem. das planende Vermgen; rus.
;
novogr. ;
106
Ili 'bez ovlasti, vlasti'.
107
Ili 'upravitelj, upravlja', iako je doslovno 'graditelj'. Gr.
; lat. architectus; engl, master artificer; franc, matre
qui dirige souverainement; njem. Werkleiter; rus.
;
novogr. .

26

pak hrabrost i pravednost, kao to miljae 108 Sokrat,

nego je u jednoga vladateljska hrabrost, a u drugoga
poslubena, i slino i u ostalome.
40
1260 a

10

15

20

A jasno je to i onima koji razmotre vie prema

pojedinome dijelu. Jer varaju se oni koji openito
govore kako je krepost 'dobro raspoloenje due' ili
'ispravna inidba' ili togod slino tome. Naime,
mnogo bolje govore oni koji, poput Gorgije, napro
sto nabrajaju kreposti, mjesto takvih odredaba. Zbog
toga treba - kao to ono pjesnik ree
eni - tako
smatrati da stoji i sa svime ostalim: eni ures utnja
donosi, 1 1 0 ali ne isto i muu. A budui je dijete
nesavreno, jasno je kako se njegova krepost ne
odnosi samo prema njemu samomu, nego i prema
svrsi i onomu tko ga odgaja. Slino se i [krepost] roba
odnosi prema gospodaru. Postavili smo da je rob
koristan poradi ivotnih potreptina, tako te je jasno
kako mu je potrebno malo kreposti, tek toliko da
- zbog razuzdanosti ili straljivosti - ne zanemari
svoje poslove. Nee li dvoumiti tkogod, ako je isti
nito to se sada reklo, trebaju li i obrtnici posjedovati
krepost? Jer i t esto zbog razuzdanosti zapostave
svoje poslove. Ili se to moda u velikoj mjeri razli
kuje? Jer rob je sudionik ivota, 1 1 1 dok je [obrtnik]
podalje, i na toliko sudjeluje u kreposti koliko
i u ropstvu. 1 1 2 Naime, prostiji obrtnik posjeduje
nekakvo ogranieno ropstvo; i rob je od onih koji su
to po naravi, doim koar nije takav, niti pak koji
drugi meu obrtnicima. Bjelodano je dakle kako
uzrokom takve kreposti robu mora biti gospodar,
a ne onaj koji posjeduje umijee poduke kojim se rob
ui svojim poslovima.
Stoga ne govore ispravno oni
koji robu nijeu razbor i kazuju kako im treba smo
zapovijedati, jer su robovi potrebitiji opomene negoli
djeca.
Nu

tim stvarima nek je razlueno na taj nain;

108

Platon, Menon, 72A-73C.

Platon, Menon, 71E, 72A.
Sofoklo, Ajant, 293 (doslovan prijevod).
111
To jest: rob ivi zajedno s gospodarem.
112
Ili 'i samo utoliko postie izvrsnost na koliko postaje rob'
(prema Jowettu).
113
Usp. 1255 b 23, 31-35.
109

110

27

24
24
25

30

35

40
1260 b

muu i eni, djeci i ocu, te

kreposti svakoga
pojedinoga od njih i njihovu uzajamnom druenju,
to je tu lijepo a to nije lijepo, i kako se mora traiti
dobro a izbjegavati zlo, morat e se pretresati
u raspravama
dravnim porecima. 1 1 4 Budui je
svako domainstvo dio grada, a t spomenute stvari
su dio domainstva, i krepost dijela mora se obzirati
na onu cjeline, nudno je gledajui na dravni poredak 1 1 3 - odgajati i djecu i ene, ako togod znai po
valjanost drave da djeca i ene budu valjani. A mora
znaiti. Jer ene su polovica slobodnjaka, dok od
djece postaju [budui] sudionici dravnog poretka.
Tako te, budui da je
tim stvarima razlueno,
ostalim treba drugdje govoriti, smatrajui sada
nju raspravu dovrenom, poi emo od novoga
poetka i prvo emo istraiti ono to je reeno naj
boljem dravnom poretku.

114
Ali tome se zapravo ne pretresa u Politici. Inae sama rije
najee znai dravni poredak ili dravni ustav. Lat. res
publica; engl, form of government; franc, forme de gouvernement;
njem. die Staatsverfassung; rus.
;
novogr. ovdje: , inae: .
115
Usp. 1310a 12-3; 1337a 11-18.

28

10

15

B. II.
20

Budui smo naumili razmotriti dravnome zajednitvu, koje je najbolje od svih onima to su uzmoni
ivjeti najvie po svojoj elji, moraju se razvidjeti
i ostali dravni poreci, kojima se slue one drave za
koje se govori da imaju valjane zakone, i ako se koji
drugi nau opisani od [znanstvenika] i koji se ine
dobrim, tako da se vidi i to je ispravno i to je
korisno, te uz to - kako se ne bi inilo da traimo
togod drugo mimo tih stvari, elei izmudrivati pod
bilo koju cijenu, nego zbog toga to nisu valjani
sadanji poreci, poduzeli smo ovo istraivanje.
To razmatranje treba zapoeti od njegova narav
nog poetka. Jer moraju svi graani imati ili sve
zajedniko ili nita ili pak neke stvari da a neke ne.
Da im nita ne bude zajedniko, bjelodano je nemo
gue (jer drava 1 je neko zajednitvo, i prvo moraju
imati zajedniko mjesto; naime, mjesto jednoga
grada je jedno, i graani su oni koji sudjeluju u jed
nome gradu). Ali - od onih stvari koje se mogu
zajedniki imati - da li je najbolje da sve budu
zajednike u gradu koji treba biti skladno ureen, ili
je bolje da jedne budu zajednike a druge ne? Mogli
bi naime i djecu i ene i imovinu graani imati
zajedniki, kao ono u Platonovoj Dravi2. Jer tu
Sokrat kae kako trebaju biti zajedniki djeca, ene
i imovina. Je li onda bolje imati ovako kako je sada,
ili pak onako kako je prema zakonu zapisanu u Dr
avi?
1
Ili 'dravni poredak', 'dravni ustav' (gr. ).
2 Platon, Drava, IV 423 E.

29

27

30

35

40
1261

Mimo toga to mnoge druge tekoe sadri zajedniko posjedovanje ena 3 , i sm razlog zbog kojega
Sokrat kae da se mora ozakoniti takvim nainom, ne
ini se da proizlazi iz njegovih dokaza. I uz to, sama
svrha za koju kae da mora biti prisutna u dravi
- kako je sada reeno - zapravo je nemogua, jer
kako se to treba razluiti, nigdje se ne odreuje.
Govorim naime
[izrijeku] kako je najbolje da je
grad to vie jedno. Jer to je pretpostavka od koje
polazi Sokrat; iako je bjelodano kako drava, ako to
vie postaje jedno, vie nee ni biti drava. Jer naravlju drava je neko mnotvo, a bivajui to vie jedna,
postaje od drave obitelj, i od obitelji - ovjek4. Rekli
bismo, naime, kako je obitelj vie jedno negoli
drava 5 , a pojedinac vie negoli obitelj. Tako te ako
bi tkogod i bio uzmoan to uiniti, ne bi smio uiniti,
jer bi time ukinuo dravu.
I dalje, ne sastoji se drava samo od mnogih ljudi
nego i od onih koji se vrstom razlikuju. Jer drava ne
nastaje od slinika6. Razlikuju se naime vojno savez
nitvo 7 i drava. Jer ono je korisno po kolikoi, ak
i kad nije isto po vrsti (naime, vojno saveznitvo je
poradi pomoi ve po svojoj naravi), kao to i vei
uteg vie tei (a razlikovat e se tako i drava od
naroda, kada mnotvo nije razdijeljeno po selima,
3

Gr.
; lat. uxorum inter
omnes cives communitas; engl, the community of women; franc, la
communaut des femmes entre tous les citoyens; njem. die allgeme
ine Gemeinschaft der Frauen; rus.
; novogr.
. . . (ustanova . . .
zajednikog posjedovanja ena). Dakle, posrijedi nije naprosto
'zajednitvo' ili 'zajednica ena', nego da su 'ene zajednika
imovina svih graana.'
4
To jest: pojedinac.
5
Ili 'grad'.
6
Gr. ; lat. nam non fit civitas
ex similibus; engl, for similars do not constitute the state; franc, une
cit n'est pas forme dparties semblables; njem. aus ganz Gleichen
entsteht kein Staat; rus.
,
; novogr.
. Rije je pojedincima koji su slini (ili slinici),
a ne 'jednakima', jer bi to bilo neto drugo.
7
Gr. ; lat. belli societas; engl, a military allience;
franc, symmachie (une alliance dfensive et offensive); njem. eine
Bundesgenossenschaft; rus.
; novogr. .

30

10

15

20
22
22
25

nego je poput Arkadan); ono pak iz ega mora

jedno nastati, razlikuje se vrstom. Naime, uzvraena
jednakost spaava drave, kao to je prije reeno
u knjigama
Eticis. Takoer i meu slobodnjacima
i jednakima mora biti tako. Jer ne mogu svi isto
dobno vladati, nego ili na godinu dana ili prema
nekom drugom poretku i vremenu. I takvim nainom
biva te svi vladaju, kao da se smjenjuju postolari
i stolari, pa da ne budu uvijek isti [ljudi] postolari
i stolari. I budui je bolje da tako bude i u stvarima
dravnog zajednitva, bjelodano je bolje da uvijek isti
vladaju, ako je mogue; dok u onih gdje to nije
mogue zbog toga to su prema naravi svi jednaki, te
to je ujedno i pravedno, bilo da je vladati dobro bilo
da je zlo, tu moraju svi u istome sudjelovati; tu se.
naime, oponaa [uzorni poredak] kad se jednaki
smjenjuju i bivaju slini izvan same vlasti 9 . Jer ti tada
vladaju i njima se vlada naizmjence, kao da su postali
neki drugi. Time pak nainom od vladatelj jedni
vre jedne a drugi druge dunosti. Iz toga je dakle
bjelodano da po naravi drava nije jedno onako kako
neki govore, te ono to je nazvano kao najvee dobro
u dravama zapravo ukida drave, doim ono to jest
dobro to nju spaava. A i prema drugome nainu je
jasno kako odvie teiti da se drava ujedini 10 , nije
dobro. Jer obitelj je samodostatnija od pojedinca,
a grad od obitelji, i tek e onda biti grad kada
zajednitvo mnotva postane samodostatno. Ako je
dakle poeljnije ono to je samodostatnije, onda je
poeljnije i ono koje je manje jedno od onoga koje je
to vie.
Ali ak i kad bi bilo najbolje da zajednitvo bude
to Vue jedno, ne ini se kako to slijedi iz dokaza, ako
8
Aristotel, Etika, V. 1132b32,gdjestoji: 'Jer razmjeran uzvra
aj odrava zajednitvo drave.'
9
Ili 'izvan samog slubenog poloaja'. Vidi i Platon, Drava, I.
3 4 5 - 6 ; I 353.
10
Gr.
; lat. qui studet civitatem
plus nimio unam facere; engl, this extreme unification of the state;
franc, chercher unifier la cit d'une faon excessive; njem. den
Staat allzusehr vereinhaitlichen zu wollen; rus.
; novogr. , . ..
(onaj tko trai potpuno jedinstvo drave).

31

svi [ljudi] istodobno kazuju 'moje' i 'ne moje'. Jer

Sokrat 1 1 misli kako je to znak da je drava savreno
jedna. Jer to 'svi' je dvostruko 1 2 . Ako ono znai 'svaki
pojedinac', onda bi zapravo ve bilo ono to Sokrat
eli postii (jer svatko e svojega sina nazvati svojim
i svoju enu svojom, te e isto tako govoriti imovini
i svemu to mu pripada). Nu tako nee govoriti oni
koji se slue zajednikim enama i djecom, nego hoe
rei 'svi', ali ne kao bilo koji 'pojedini' od tih, te
slino i imovini kao 'svi', ali ne kao koji 'pojedinac'
od njih. Bjelodano je dakle kako je proturazloan
zakljuak govoriti tu 'svi' (jer svi, oboje, neparni
i parni zbog toga to su dvoznani, dovode u doka
zima do prijepornih zakljuaka; stoga da svi isto
nazivaju 'moje', dijelom je lijepo ali i nemogue,
a dijelom ne pridonosi jednakomiljenosti 13 ). Mimo
tih stvari reeno sadrava i drugu pogrjeku. Jer
najmanje se brige posveuje onome to je veini
zajedniko. Ljudi se naime najvie brinu vlasti
tome, a stvarima koje su zajednike ve manje ili
tek onoliko koliko se tie koga kao pojedinca. Jer
mimo ostaloga, drei kako je dotino dunost dru
goga, ljudi to vie zanemaruju, kao to u kuanskim
podvorbama mnogi dvoritelji katkada slabije poslu
uju negoli oni malobrojni. Dobit e svaki pojedini
graanin tisuu sinova, i to ne kao one koji su poje
dinevi, nego je bilo koji jednako sin bilo kojega,
tako te e ih sve jednako zanemarivati.
Uz to, tako e svatko rei 'moj' onome od
graana koji dobro ili loe1* stoji, koliki god bio
njihov broj, kao 'moj' ili 'onaj koga drugoga', govo
rei tim nainom svakome pojedinome meu tisu
ama, ili koliko ih ve bude u dravi, ali u dvojbi
i tome. Jer nije poznato komu se rodilo dijete, te je
li ono roeno i ostalo na ivotu. I je li bolje da svatko
tako kazuje 'moje' imenujui isto kao i dvoje ili deset

tisua [ostalih], ili pak ovako kako se sada kazuje

'moje' u dravama? Jer istoga jedan naziva svojim
sinom, jedan svojim bratom, jedan pak bratuedom,
ili kojim drugim svojakom po krvnome srodstvu ili
prema rodbini i svojbini, bilo onoj vlastitoj bilo
kojega srodnika, dok opet neki drugi ga naziva bratstvenikom ili suplemenikom. Jer bolje je biti zbiljski
neiji bratued negoli sin na taj nain 1 5 . A nije
mogue izbjei ni to da neki prepoznaju svoju brau,
djecu, oeve i majke. Jer prema slinostima to
nastaju izmeu djece i roditelja moraju u to uzajamno
vjerovati. A tako kau da se dogaa i neki meu
onima koji se bave opisima zemalja, jer postoje neki
od Libijaca gornjaka kojima su ene zajednike, pa
ipak se roena djeca raspodjeljuju prema slino
stima 1 6 . A postoje i enke drugih ivotinja, kao
kobile i krave, koje su po svojoj naravi veoma sklone
raati mlade nalik na roditelje, poput one kobile
u Farsalu zvane Pravedna.

20

25

30

35

40
1262 a

Uz to jo i ove neprilike nee moi lako izbjei oni

koji uvode takvo zajednitvo: kao povrede i ubojstva
(to protuvoljna to voljna) te svae i grdnje, koji se
nikako ne smiju poinjati prema oevima i majkama
i bliskim roacima, onako kako se mogu prema
onima koji su iz daleka. A t se stvari moraju ee
dogaati onima koji se ne poznaju negoli uzajamno
poznatima. I kad se dogode onima to se poznaju,
mogu se provesti ozakonjena poravnanja,
doim
meu onim drugima ne. A besmisleno je i to, poto
se dopusti zajednitvo sinova 18 , to se zabranjuje
puteni sulog smo ljubavnicima, dok se ne prijei
ljubakanje te drugi takvi odnoaji, koji su pak od
15

To jest: prema tome Platonovu nauku.

Herodot, IV. 180.
17
Gr. ; lat. expiationes et satisfactiones
usitatae legibusque ac moribus receptae; engl, the customary expi
ations; franc, expiations lgales; njem. die gebruchlichen Shnen;
rus. ucKynumb. . . ucKynumenbHbiMU opndaMU; novogr. ol
(ozakonjena pokajanja, pomirbe).
18
Usp. Platon, Drava, III. 43 A-C.
19
Gr. TO ; lat. amandi licentia; engl, love and familiarities;
franc, l'amour; njem. die Liebe; rus. mooeb; novogr. 6 .
Sama grka rije znai prije svega tjelesnu ljubav, ljubakanje,
ljubavnitvo, pa i 'nedoputenu ljubav'.
16

11

Platon, Drava, V. 462 C.

To jest: dvoznano.
1
' Gr. ; lat. concordiu concilianda; engl, har
mony; franc, un signe d'accord entre les esprits; njem. Beweis von
Eintracht; rus. eduHOMbicAue novogr.
(znak uzajamne slonosti).
14
Usp. Platon, Drava, V. 463 E.
12

32

Politika

33

10

15

20

25

30

35

svega najnepriliniji, ocu sa sinom i bratu sa bratom,

jer je takvo ve i samo ljubakanje. I besmisleno je
zabranjivati puteno zdruivanje ni zbog kojeg drugog
uzroka nego zbog odvie silovite naslade, kao da
odnoaj oca i sina ili brae uzajamno ne znai nita.
ini se zatim kako je ratarima korisnije zajednitvo
ena i djece negoli uvarima. Jer slabije e biti prijateljstvo gdje su zajedniki ene i djece; a vladanici
i trebaju biti takvima kako bi bili pokorni i ne bi
novotarili 20 . U cijelosti, mora se takvim zakonom
postii upravo opreka onoga emu tee ispravno
doneseni zakoni, i zbog kojega uzroka Sokrat i misli
kako treba urediti odnoaje prema djeci i enama. Mi
naime mnijemo kako je prijateljstvo najvee od
dobara dravama 2 1 (jer tada bi se u njima najmanje
dizale bune), i jedinstvo drave hvali najvie sm
Sokrat, koje mu se ini, i kojem kae, kako je djelo
prijateljstva; a kao to znamo, u razgovoru
ljubavi
kae Aristofan 22 kako ljubavnici zbog estoke ljubavi
ude srasti jedno s drugim i postati od dvojega jedno;
stoga onda moraju ili oboje propasti ili jedno od njih.
I u takvoj dravi prijateljstvo mora postati vodnjikavo upravo zbog onakvoga 2 3 zajednitva, i najmanje
e tu rei 'moj' bilo otac sinu bilo sin ocu. Jer kao
to se malo slatka [vina] u mnogo vode primijeana
i ne zamjeuje u mjeavini, tako se dogaa i s uzajam
nim srodstvom to proizlazi iz tih imena 2 4 , pa se jo
najmanje mora u takvome dravnome poretku skrbiti
bilo otac
sinu, bilo sin
ocu, ili kao braa jedni
drugima. Jer dvije su stvari zbog kojih ljudi najvie
skrbe i ljube: ono to je vlastito i ono to je voljeno25,
20

a ni jedno od toga nije prisutno u graana takve

drave.
40
40
1262 b

10
5
15

20

A i sm prenoaj 2 6 roene djece, one iz stalea

ratara i obrtnika u stale uvara, te obratno, izazvat
e golemu smutnju kako da se provede. Oni naime
koji djecu predaju i prenose moraju znati koju kojima
daju. Uz to, one stvari koje su ve prije reene
moraju se vie dogaati medu tima, kao povrede,
nedoputene ljubavi i ubojstva. Jer nee vie uvare
nazivati braom i djecom, oevima i majkama oni
koji su dani drugim graanima, i obratno oni kod
uvara [nee vie tako zvati] ostale graane, tako te
nee moi biti na oprezu zbog srodstva da ne poine
koje od dotinoga.

25

Tim nainom dakle nek je razlueno

kom posjedovanju djece i ena.

35

zajedni-

Nakon toga slijedi razvidjeti imovini; kojim nai

nom trebaju njome raspolagati oni to e upravljati
najboljom dravom, ima li imovina biti zajednika ili
ne? To bi tkogod mogao razvidjeti i izvan onoga to
je ozakonjeno
djeci i enama. Govorim naime
imovini (ak ako su ene i djeca posebniki 27 , kakav
je sada obiaj u svih): je li bolje da imovina bude
zajednika, ili pak njezine porabe; npr. da su zem
ljini posjedi posebniki, dok se prikupljeni plodovi
zajedniki troe (kao to i ine neki od naroda), ili
obratno: da zemlja i njezina obradba budu zajed
niki, dok se plodovi dijele na posebnike porabe
my own" and "this I love"); franc, le sentiment de la proprit et V
affection exclusive; njem. das Eigene und das Geschtzte; rus.
,
, .. .,
,
; novogr.
(vlasnitvo i obiteljska
ljubav). Naime, i prema Tomi Akvinskom 'specialis amor' je vie
nego kad tkogod nekoga voli 'simul cum multis aliis'.

U izvorniku . Sm grki glagol

znai 'teiti za novim', novotariti, te buniti se i 'teiti prevratu'.
Otuda i razlike u prijevodima ovoga mjesta. Lat. ne rebus novis
studeant; engl, not rebel; franc, ennemis des innovations; njem.
nicht Neuerungen planen; rus.
; novogr.
(da ne budu skloni bunama).
21
Usp. Nikomahova etika, VIII. 1155a 22. Tu kae: ini se da
prijateljstvo odrava drave...
22
Vidi Gozba, 191A. 192C.
23
To jest zbog zajednikog posjedovanja ena i djece.
24
Podrazumijevaju se imena otac, sin, brat.
25
Gr.

; lat. proprietas et amor;
engl, that a thing is your own and that it is your only one (or "this is

Vidi Platon, Drava, III. 415 B.

Gr. ; lat. propria et separata; engl, belong to individu
als; franc, l'existence de familles spares; njem. nicht gemeinsam;
rus.
; novogr.

. (sustav vlastitih ena i djece).

Sama grka rije znai to i lat. separatim; dakle pojedince,
posamce, odijeljeno i zasebniki (kako ovdje trai i doputa
smisao).

34

3*

26
11

35

30

35

40
1263

(kau kako je takav nain zajednitva u nekih od

barbara) ili: da su i zemljini posjedi i plodovi zajed
niki.
Jer kad bi neki drugi obraivali zemlju, [stanje] bi
bilo drukije i lake; nu kad oni sami sebi obraduju
zemlju, pitanja imovini izazvat'e mnoge nezgode.
Jer ako u probitcima i naporima ne bude jednakosti,
nego je nejednakost, mora doi do tuba, protiv onih
to uivaju ili uzimaju mnogo a malo se trude, od
onih koji malo primaju, dok mnogo rade. I uope,
suivljenje i zajednitvo teko je u svim ljudskim
odnoajima, a jo najvie u ovakvima. To pokazuju
i zajednitva meu suputnicima; jer oni se veinom
prepiru, svaajui se zbog bilo ega to iskrsne i zbog
sitnica. Uz to, najvie se i srdimo na one slunike
koje najee rabimo radi svagdanjih podvorba.
Dakle, zajednika imovina donosi sa sobom t
i sline neprilike. Doim sadanji ustroj, poboljan
[primjerenim] obiajima i poretkom ispravnih
zakona, uznapredovao bi ne malo. Jer on bi imao
dobro od oba [sustava]. A kaem od obojega, i od
toga to je imovina zajednika i od toga to je posebnika 2 8 . Jer imovina mora jednim nainom biti zajed
nika, ali uope posebnika. Jer kad su brige oko
poslova razdijeljene, nee biti uzajamnih prituba,
i ljudi e vie napredovati, budui da se svatko brine
svojemu. Nu zbog kreposti, to se tie porabe, bit
e prema poslovici 'prijateljima sve je zajedniko' 29 .
28
Gr.
; lat. Commodum autem ex utroque
proficiens dico, et quod ex bonorum communione, et quod ex
proprietate oritur; engl. Property should be in a certain sense
common, but, as a general rule, private; franc. Car les proprits
doivent en un sens tre communes, mais d'une faon gnrale tre
possdes titre priv; njem. ich meine vom Prinzip des gemeinsamen Besitzes und dem Prinzip des Privatbesitzes; rus. wueuHO
o6w,e cocmeeHHOcmu u cocmeennocmu nacmno; novogr.
,
(. . . zajednike imovine i zasebnikog vlasnitva). Tu je
na kraju rije koja znai svoj, vlastiti, osobni, osoban, te
'privatan' (poseban, zasebniki); u najirem smislu: 'onaj oprean
zajednitvu, opinstvu, dravi'.
29
Usp. Aristotel,Nikomahovaetika. VIII. 11,1159b31,IX, 8,
1168b 7. 'Sve su stvari zajednike prijateljima.' Izreka je vjerojatno
potekla od pitagorejaca.

36

10

15

20
21

25

30

Ve i sada je dolino u nekim dravama na taj nain

postavljeno u ocrtu, te tako nije neto nemogue;
i ponajvie u skladno ureenim dravama neke od tih
stvari ve jesu, a neke bi mogle biti. Jer posjedujui
svaki pojedini svoju imovinu, dijelom je daje na
porabu prijateljima, dijelom se slui kao zajednikim
dobrom, kao to se u Sparti robovima uzajamno
posluuju kao da su njihovi vlastiti, te zatim konjima
i psima, i kad im ustreba popudbine, i onim to nadu
na poljima po cijeloj zemlji. Bjelodano je dakle kako
je bolje da imovina 30 bude posebnika, ali po upo
trebi zajednika. A kojim nainom da to graani
prihvate, posebna je zadaa samog zakonodavca. Uz
to, i to se tie uitka, neizrecivo je koliki je nazvati
neto svojim vlastitim; jer nije uzalud to svatko ima
ljubav prema sebi samomu 3 1 , nego je takvo to
naravno; iako se s pravom kori onaj tko je 'sebelju
biv'; jer to nije samo 'ljubiti sebe samoga', nego znai
'ljubiti sebe' vie negoli treba, upravo kao i biti
lakom na novac 3 2 , budui da tako rei svi vole svaku
od tih stvari 33 . Ali i ugaati i pomagati prijateljima ili
gostima ili sudruzima najvei je uitak, to je opet
mogue samo uz svoju, posebnu imovinu. Nu t se
stvari ne dogaaju onima koji od drave odve ine
jedno; t k tome bjelodano ukidaju uinak dvjema
krepostima: umjerenost?4 u ponaanju prema enama
(jer je lijepo djelo odustati od tue ene zbog uzdrljivosti) i dareljivosti s imovinom. Naime, bjelodano
je kako nitko nee biti dareljiv [kad je ljudima sva
imovina zajednika], niti e inom pokazati ikakvu
dareljivost, budui da je djelo dareljivosti u porabi
posjeda 35 .
Ljepolikim bi se dakle moglo initi takvo zakono30
Doslovno: imutci, teevine, posjedi /gr. ; lat. bona;
eng. property; franc, la proprit; njem. der Besitz; rus. cocmeenHocmb; novogr. .
31
Usp. Nikomahova etika, IX, 8.
32
To jest: prekomjerno ljubiti novac poput tvrdice.
33
Podrazumijeva se ljubav prema sebi ili prema novcu, ali
s mjerom i bez pretjeranosti.
34
Ili 'uzdrljivost'; gr. ; lat. temperantia; engl.
temperance; franc, la modration; njem. der Selbstzucht; rus. ufiAOMydpue; novogr. .
35
Usp. Nikomahova etika, IV 1119b 22.

37

35

40
1263 b

10

15

davstvo i ovjekoljubnim; jer onaj tko njemu slua,

rado ga prihvaa, mislei kako e nastati nekakvo
udnovato prijateljstvo sviju prema svima, a osobito
kada tkogod za zl to su sada prisutna u dravama
optui kao da su nastala zbog toga to imovina nije
zajednika; kaem npr. meusobne parbe zbog trabina po zadunici, osudbe zbog krivokletstava i laske
imunicima. Nu ni jedno od toga ne nastaje zbog
nezajednitva [dobara], nego zbog udoredne nevaljalosti, jer oni koji zajedniki posjeduju i zajedniki
se slue imovinom vidimo kako se ee spore od
onih koji posebniki posjeduju imovinu. Ali mi pro
matramo tek malobrojne od onih koji se prepiru oko
zajednikog vlasnitva, te ih usporeujemo s mno
gima koji posjeduju vlastitu imovinu.

20

25

I dalje, pravedno je ne govoriti samo kojih e se

zala liiti oni sa zajednikim posjedom nego i kojih
dobara. Jer pokazuje se kako je posve nemogu
takav ivot.
Uzrokom Sokratove obmane treba smatrati neispravnu pretpostavku [od koje polazi]. Jer nekako
moraju biti jedno i dom i drava, ali ne posve. 3 6 Jer
postoji takav stupanj jedinstva 37 pri kojem vie nee
ni biti drave i drugi opet pri kojem e ona postojati,
ali budui blizu tome da i ne bude drava, bit e loija
drava, kao kad bi tkogod od suglasja nainio jednoglasje ili sveo razmjerje na jednu mjeru 38 . Nego,
budui je drava mnotvo (kao to je prije reeno) 3 9 ,
treba je odgojem initi zajednikom i jednom;
a neumjerno je da netko tko hoe odgoj uvesti te
smatra kako e time drava postati valjana, misli je
ispravljati takvim [sredstvima], a ne obiajima, lju
bavlju prema mudrosti i zakonima, kao to je
- koliko se tie imovine - u Sparti i na Kreti zakono36

Vrlo jednostavan izriaj prevodi se poprilino

razliito: lat. non omni ex parte et modis omnibus; engl, in some
respects only; franc, ne doit pas tre absolue; njem. nicht schlechthin; rus. mpeoeamb ne acoAiomnozo eduncmea; novogr.
.
37
Dodatak je prema Jowettu i Gigonu.
38
Ili: 'svoditi simfoniju na homofoniju i ritam na jedan takt (ili
stopu)'.
39
Usp. 1261a 18.

38

29
30

35

40

dava zajednikim blagovanjima uinio je zajednikom. Ne smije se pak ni samo to zaboraviti kako se
treba obazrijeti na mnogo vrijeme i mnoge godine
u kojima ne bi ostalo skriveno da je takav [ustroj] bio
skladan. Jer gotovo je sve iznadeno, ali jedne stvari
nisu prikupljene, dok se drugima ak i spoznatim
ljudi ne slue. A jo najvie postalo bi bjelodano kad
bi tkogod na samome djelu vidio kako se zasniva
takav dravni poredak. Jer drava se ne bi mogla
izgraditi da se ne razdijele i razlue njezine sastavine,
jedne u zajednike objede, druge u bratstva i ple
mena. Tako te od takvog ozakonjenja nee izai nita
drugo nego da uvari ne tee zemlju kao to Spartanci sada nastoje uiniti.
Ali ni kakav e biti nain cjelokupna dravnog
poretka onima kojima je sve zajedniko, niti je
Sokrat rekao, niti je to lako rei. Jer gotovo veina
grada [drave] sastoji se od mnotva ostalih graana,
kojima pak nije nita odreeno: trebaju li i ratari
imati zajedniku imovinu, ili svaki pojedini svoju
vlastitu? I dalje, hoe li im ene i djeca biti vlastiti ili
zajedniki? Jer, ako e im istim nainom sve biti
zajedniko svima, ime e se ovi razlikovati od
uvara? Ili to e ovi vie imati podvrgnuti vladavini
onih? Ili emu ih treba uiti da ostanu pokorni vlasti,
osim ako se ne izmudri neto kao ono u Kreana? Jer
oni iste stvari doputaju robovima kao i sebi, samo
to im uskrauju vjebalita i posjed oruja. Ako pak,
kao i u ostalim gradovima, t e stvari 41 biti i kod
njih, kakav e biti nain zajednitva? Jer onda u jed
nome gradu moraju biti dva grada, i to protivni jedan
drugome. Jer [Sokrat] ini od straara tek kao neku
posadu tvrave, dok su mu ratari, obrtnici i ostali
- graani, [Nu ako je tako], onda tube i parbe
i ostala zla, kojima kae da su prisutna u drugim
gradovima [dravama], sva e biti prisutna i meu
42
njima. Pa ipak Sokrat kae kako oni zbog svojega
40
Gr. TO ; lat. convictus; engl, common meal; franc.
repas public; njem. gemeinsame Mahlzeit; rus. cuccumuu; novo
gr. TO . Posrijedi je spartansko javno, zajedniko blago
vanje za sve graane preko 20 godina, koji su za to davali mjesene
prinose.
41
To jest: ako e ene, djeca i imovina bivati i kod ratara (ili
u niih stalea uope).
42
Platon, Drava, V. 464. 465.

39

1264:

10
11
11

15

20

25

30

odgoja nee trebati mnogo zakona, poput zakona

gradskom redarstvu ili sajamskom nadzornitvu 43 ,
pri emu je odgoj dodijelio samo uvarima. Uz to,
gospodarima imovine nainja ratare ako plate
porez 4 4 . Ali vjerojatnije je da e oni tada biti neugodniji i oholiji negoli u nekim dravama heloti, penesti
i robovi uope 4 5 . Samo, je li takvo to 4 6 jednako
nudno ili nije, tome tu nije nita odreeno. A isto
tako ni onome to je susljedno tome, kao i kakav je
tima dravni poredak, odgoj i kakvi su im zakoni.
A to i nije lako iznai, niti je pak od malene vanosti
po opstanak zajednitva samih uvara kakvi e t 4 7
biti.
Nego ako e [Sokrat] ene uiniti zajednikim,
imovinu pak posebnikom, tko e upravljati domom
onako kao to se muevi brinu poljima? A isto i ako
su zajedniki i posjedi ratarski i ene? I besmisleno je
navoditi prispodobu sa zvijerima, kako se trebaju
istim stvarima baviti i ene i muevi 48 , jer u ivotinja
nema nikakva gospodarstva.
A pogibeljno je i ono s vladateljima 49 kako ih
postavlja Sokrat, jer uvijek iste ini vladateljima. To
pak esto biva uzrokom pobune i meu onima koji su
bez ikakva ugleda, a nekmoli medu sranim i rato
bornim muevima. Bjelodano je kako on mora uvijek
od istih nainjati vladatelje, jer ne primjeiva se
jednom ovim a drugi put onim duama zlato koje je
od boga, nego uvijek istima. On naime kae Jed
nima je ve pri roenju primijeano zlato, drugima
srebro, a mjed i eljezo onima koji e biti obrtnici
43

Vidi, ibid. IV. 425 D.

Ibid. V 464 C.
45
Heloti su bili spartanski robovi, penesti tesalski (pripadnici
podjarmljenog prapuanstva, kojima je poloaj, zbog godinjeg
danka od prinosa s polja bio neto bolji nego helotima).
46
Podrazumijeva se zajednitvo u posjedu ena, djece i imo
vine.
47
To jest: ratari ili poljodjelci.
48
Vidi Platon, Drava, V. 451D.
49
Ili 'vladarima'. Gr. ; lat. magistratuum creandorum ratio; engl, the government (or the rulers); franc, les magi
stratures; njem. die Regenten; rus. ycmpocmeo doAMHoeme;
novogr. .
44

40

i ratari 5 0 . Uz to, oduzevi i blaenstvo uvarima,

kae kako zakonodavac treba uiniti blaenom cijelu
dravu 51 . Ali nemogue je da cjelina biva blaenom
ako svi njezini dijelovi ili veina ili neki od njih ne
posjeduju blaenstvo. Tu blaenstvo nije kao u par
nog broja, jer on moe biti prisutan u cjelini, ali ni
u jednome od dijelova 52 , dok je to blaenstvu nemo
gue. Ali ako straari nisu blaeni, koji e onda drugi
biti? Jer zacijelo ne obrtnici i mnotvo prostih rukotvoraca. Dakle, dravni poredak kojem je Sokrat
govorio takve sadrava dvojbe i jo druge nita manje
od tih.

35

40
1264 b

5
6
6

10

15

A gotovo slino stoji i sa Zakonima, koji su kasnije

napisani. Zbog toga je dobro razvidjeti malo
i dravnome poretku kakav je tu iznesen. Jer
u Dravi Sokrat je sasvim razluio tek nekoliko
stvari: zajednikom posjedu ena i djece, kako to
treba urediti, te imovini, i ustanovi drave (on,
naime, razdjeljuje na dva dijela mnotvo puanstva
- dio su ratari a dio ratnici , i od tih sastavlja trei
- [stale] savjetnika i upravljaa dravom) 5 4 ; doim
ratarima i obrtnicima, da li ne trebaju imati nikakva
udjela u vlasti ili e imati nekakva, te trebaju li oni
posjedovati oruje i sudjelovati u ratu ili pak ne,
- tima stvarima Sokrat nije nita odredio, nego
samo mnije kako i ene trebaju sudjelovati u ratu
i imati isti odgoj kao i uvari; a ostatak [djela] ispunio
je neim to je izvan same stvari, kao onim kakav
treba biti odgoj u uvara. Zakoni opet najveim
dijelom sadravaju same zakone, dok je veoma malo
rekao dravnom poretku, koji hotei uiniti to
primjerenijim [razliitim] gradovima, malo-pomalo
55
se opet vraa onome drugome dravnom poretku .
Jer izuzevi zajednitvo u enama i imovini, ostale se
iste stvari pridaju objema dravnim porecima. Daje
50

Platon, Drava, III. 415 A.

~~~N
Ibid. IV. 419, 420.
)
52
Kao primjer Tricot navodi broj 10, jer 10 = 1 + 3 + 5 + 1.
53
Vidi Platon, Drava, II. 373 E.
54
Ibid. III. 412 B.
55
Smisao je ovaj: iako Platon tei postaviti takav ustav koji je
zajedniki najrazlicitijim gradovima (dravama), postepeno se
vraa na svoj prvotni, uzorni obrazac drave.
51

41

20

25

30

35

40
1265

im naime isti odgoj, ivot osloboen svih nunih

poslova, te isto tako [govori] i zajednikim blagova
njima. Samo to u ovome 5 6 kae kako i ene trebaju
sudjelovati u zajednikim objedima, i to u jednome
djelu ima ratnika tisuu 5 7 , a u drugome pet tisua 58 .
Neto dakle izvrsno imaju svi Sokratovi razgovori
i uglaeno i novatorsko i istraivalaki, ali jedva da je
u njima sve ispravno, jer i ovo sada spomenuto
mnotvo ne smije se zaboraviti kako bi zahtijevalo
onoliko podruje koliko je babilonsko ili neko drugo
neizmjernih mea, koje bi hranilo pet tisua dokonik, te uz njih jo drugu mnoinu enskinja i sluinai - viestruko toliku. Smije se dakle pretpostav
ljati i po miloj volji, ali ne i ono to je nemogue 5 9 .
Kae se kako se zakonodavac, postavljajui
zakone, mora obzirati na dvoje: na zemlju i na
ljude 60 . Uz to je primjereno pridodati i susjedna
mjesta, ponajprije ako drava treba ivjeti dravni
kim a ne osamljenikim ivotom 61 (jer nije njoj
nudno sluiti se samo onolikim orujem za rat
koliko je potrebno, u vlastitoj zemlji nego i poradi
izvanjskih mjesta). ak ako tkogod i ne prihvaa
takav ivot 62 , niti onaj posebniki niti pak zajedniki
u dotinoj dravi, ipak treba nita manje ulijevati
To jest u Zakonima.
Platon, Drava, IV. 423 A.
Platon, Zakoni, V. 737 E.
59
Usp. VIII. 1325b 38.
60
Platon, Zakoni, IV. 704-709.
Gr. , ; lat. si civitas civilem
vitae cultum retinere debet; engl, to have a political and not an
isolated life; franc, vivre d'une vie politique et non d'une vie replie
sur elle-mme; njem. nicht fr sich isoliert, sondern in politischer
Ttigkeit leben; rus. zocydapcmeo eecmu locydapcmeenHbi, a ne yeduHeHHbt o6pa3 MU3HU; novogr.
(da ivi nezavisnim drutvenim ivotom). Rije je
razlozima zatite dravnog poretka dravnikim (dravnim, poli
tikim) sredstvima i prema unutra i prema vani, to je jasno i iz
Akvineva prijevoda istog mjesta: vitam non solitariam, sedpoliticam, idest communem cum multis aliis civitatibus; ukljuujui i rat,
kao to je bjelodano iz dodatka.
57
58

62

To jest: takav je ivot djelatan (djelatniki) i kao takav manje

je vrijedan od misaonog ivota.

strah neprijateljima, ne samo dok provaljuju u zemlju

nego i kad se povlae iz nje.

10

15

20

25

A i to se tie mnoine imovine treba razvidjeti,

moe li se kako drukije bolje i jasnije odrediti. Jer
on [Sokrat] kae kako ona treba biti tolika da se ivi
umjereno, to je kao kad bi tkogod rekao, da se ivi
dobro. To je naime odvie uopeno. Uz to, moe se
ivjeti umjereno, ali mukotrpno. I stoga je bolja
odredba umjereno i dareljivo (jer razdvoji li se to
dvoje, od jednoga e uslijediti rasipnost, od drugoga
oskudnost), jer su one jedina stanja koja treba
izabrati kad je posrijedi upotreba imutka. Imutak se,
naime, ne moe upotrijebiti ni blagoudno ni
muevno, nego umjereno i dareljivo, tako te i stanja
koja se njega tiu moraju biti takva. Besmisleno je
doim izjednaivati imovinu, a ne poduzimati nita
oko mnoine graana, nego ostaviti raanje djece
neogranienim, kao da e se dostatno izjednaiti na
istoj mnoini zbog bezdjetnost 64 , koliki god inae bio
broj roenih, stoga to se sada ini da biva tako
u gradovima. Ali ne moe se to jednako tono
odreivati u tima 6 5 i u sadanjim dravama. Jer sada
nitko ne oskudijeva, zbog toga to se imutak dijeli na
bilo koliko mnotvo, doim tada66, kako je imutak
nerazdjeljiv, prekobrojnici 67 nudno nemaju nita,
bila njihova mnoina manja ili vea. I postavio bi
tkogod kako je potrebnije ograniiti raanje djece
negoli imutak, tako te se ona ne bi raala preko
stanovita broja. A veliina toga broja odreivala bi se
63

Podrazumijeva se 'dareljivost' i 'umjerenost'.

To jest: zbog stanovitog broja brakova bez djece.
Podrazumijeva se broj graana u platonovskoj dravi i njihov
broj u postojeim gradovima (ili dravama).
66
To jest: u zajednici (dravi) kakvu predviaju Platonovi
Zakoni.
67
Ili 'suvinici'; gr. ; lat. qui praeter numerum et
extra ordinem accessissent; engl, the supernumeraries; franc, les
enfants en surnombre; njem. die berzhligen; rus. napu3uzu,
a ovdje: u3bimoK Hacenenua; novogr. ol .
Izvorno je 'konj koji je pokraj onih ve upregnutih, kako
bi posluio kad zatreba'; zatim 'suviak od traenog broja', a u Ari
stotela - prema velikom Rjeniku helenskog jezika iz 1852 -
(najnii stale graana, koji nemaju
udjela ni u imovini ni u batini).
64
65

42

43
k.

28
28
30

35

40

1265b
5

uzimajui u obzir sluajeve, da od roene djece neka

umiru i da su neki brakovi bezdjetni. Pusti li se tomu
sloboda 6 8 , kao to je u veini drava, to je nudno
uzrok siromatva graanima, a siromatvo izaziva
pobunu i opainu. Fedon Korinanin, kao jedan od
najstarijih zakonodavaca, mnio je kako broj domova
i graana treba ostati istim, ak iako su prvotno svi
imali prema veliini nejednake batine 6 9 . Nu u tim
Zakonima upravo je opreno. Ali tome, kako mi
mislimo da bi bilo bolje, govorit e se poslije 70 .
Isputeno je u tim Zakonima i tome kako e se
vladatelji razlikovati od vladanik. Jer kae samo,
kao to nastaje osnova i potka od drukije vune 7 1 ,
tako se moraju i vladatelji odnositi prema vladanicima. A budui pak doputa da se cijeli imutak
uveava i peterostruko, zato to ne bi do neke veli
ine vrijedilo i za zemlju? Isto tako valja razvidjeti
i diobi kuita 72 , je li ona promie gospodarstvo. Jer
dva je kuita podijelio svakomu pojedincu, i to
razdvojena jedno od drugoga, a teko je dvije kue
nastavati 7 3 .
Cjelokupna pak ustrojba hoe da mu ne bude ni
puka vladavina 74 , ni vladavina malobrojnih 75 , nego
neto po sredini izmeu toga dvojega, to se naziva
jednostavno dravom 7 6 , jer se ona sastoji od naorua-

10

15

20

25
26

26

nih graana. Ako on dakle tu [ustrojbu] 77 izgrauje

kao najprimjereniju naim dravama od svih postoje
ih dravnih poredaka, moda je ispravno rekao. Nu
ako je postavlja kao najbolju nakon one prvotne
d r a v e , onda nije u pravu. Jer moda bi tkogod vie
pohvalio spartanski dravni poredak, ili koji drugi
79
u kojem je vie vladavine najboljih . Neki naime
kau kako najbolji dravni poredak treba biti smije
an od svih dravnih poredaka, pa stoga hvale onaj
u Spartanaca (jer vele kako je on sastavljen od vladavine malobrojnih, jednovlade i puke vladavine,
govorei da je kraljevska vlast jednovlada, vlast starovijenika je vladavina malobrojnih, dok se puki
vlada preko vlasti nadzornika 8 1 , jer su ti nadzornici iz
puka. Drugima je opet vlast nadzornika 8 2 samosilnitvo 83 , dok se puka vladavina nalazi u zajednikome
blagovanju i u ostaloj ivotnoj svakodnevici).
U Zakonima se kae kako se najbolji dravni poredak mora sastaviti od puke vladavine i samosilnitva, to pak ili nitko ne bi smatrao dravnim poret
kom ili bi kao najgori od svih moguih. Bolje stoga
govore oni koji mijeaju vie [oblika dravnog
poretka]; jer bolji je onaj dravni poredak koji je
sloen od vie njih. Uz to se ini kako [Platonova
drava] nema u sebi nita od jednovlade, nego samo
vladavinu malobrojnih i puku vladavinu, i pri tome
vie naginje prema vladavini malobrojnih, to je
jasno iz samog postavljanja vladatelj 84 . Jer izbor
drijebom od onih koji su ve izabrani zajedniki je
obojem 8 5 , ali to to bogatiji moraju sudjelovati

30

35

40

1266 a

10

68

To jest: ako se dopusti posve slobodno raanje djece.

69
Gr. (batina, zemlja, nekretnina); lat. pars bonorum; engl, the lot; franc, lot; njem. Besitzanteil; rus. naen; novogr. .
70

Usp. VII 1326b 26-32, 1330a 9-18, 1335b 19-26.

Platon, Zakoni, V 734E, 735A.
72
Ili 'kue s okunicom'. Gr. ; lat. areae aedificiorum; engl, homesteads; franc, domaines familiaux; njem. Feuer
stellen; rus. ynacmoK, na KomopoM eo3eedenbi cmpoenun; novogr. . Posrijedi je , to je kuite, seosko ili
obiteljsko dobro, ili 'kua s okunicom'. Aristotel zamjera Platonu
podjelu ili dodjelu kuita svakom pojedincu, od kojih je jedno
dom u gradu a drugo kua na selu.
73
Usp. Platon, Zakoni, V. 745.
74
Ili 'demokracija' ().
" Ili 'oligarhija' ().
76
Ili 'dravni poredak' (gr. ; lat. res publica).
71

44

77

Podrazumijeva se rije (sustav ili ustrojba); lat. rei

publicae descriptio; engl, system of government; franc, le systme
de gouvernement; njem. Staatsform; rus. zocydapcmeenubi
cmpo; novogr. (oblik dravnog sustava).
78
Podrazumijeva se uzorna (idealna) Platonova drava.
79
Ili 'koji je aristokratski , ali bez dananjeg suznaja.
80
Gr. - starjeine, puki vijenici, osobito u Sparti
(geronti), ili 'starovijenici'!
81
Gr. ol , nadgledatelji, nadzornici, kojima je bilo
prvotno povjereno graansko i redarstveno pravosudje (F. Petrai); kasnije su se izjednaili u vlasti sa kraljevima i starjeinama.
82
Gr. .
83
Gr. ('tiranija').
84
Usp. Platon, Zakoni, VI 756, 763E, 765.
85
To jest: i vladavini malobrojnih (oligarhiji) i pukoj vladavini
(demokraciji).

45

u narodnoj skuptini i izabirati vladatelje ili vriti

koju drugu dravniku dunost, dok je [ostalo puan
stvo] toga osloboeno, znaajka je vladavine malo
brojnih, kao i tenja da to vie vladatelj bude iz
stalea bogataa i da velikai budu iz redova onih
s najviom dohodarinom 8 6 . A i izbor vijea87 ima
znaajke vladavine malobrojnih. Jer svi moraju
birati, ali iz prvog procjembenog razreda, a zatim
jednako iz drugog, pa iz treeg, s tim to ne moraju
svi iz treeg ili etvrtog birati, dok one iz etvrtog
razreda moraju birati smo [graani] iz prvog i dru
gog. I zatim od tih, kae on, treba izabrati jednak
broj iz svakog procjembenog razreda. Tako e biti
brojniji oni iz vieg procjembenog razreda i bit e
bolji zbog toga to neki od puana nee birati jer ne
moraju. Da se dakle takav dravni poredak ne moe
sastojati od puke vladavine i jedno vlade, jasno je iz
ve reenoga a bit e i iz onoga to se bude poslije
reklo, kada istraivanje stigne do takvog dravnog
poretka 8 8 . A pogibelj je i u izboru vladatelj izmeu
onih koji su ve izabrani. Jer ako se tu neki ushtjednu
sloiti, ak ako su neznatni mnoinom, uvijek e se
izabirati prema njihovoj volji. Takve su dakle stvari
koje se tiu dravnog poretka opisanog u Zakonima.

Postoje i neki drugi dravni poreci, koji potjeu to

od posebnik to od mudraca i dravnika, ali svi su t
blii onim ustanovljenim, po kojima se sada vodi
drava, od oba Platonova poretka. Jer ni jedan od
njih nije uveo nikakve novotarije ni u zajednitvu nad
djecom i enama ni zajednikim objedima za ene,
nego se u njima vlada polazei od onoga to je
nudno. Jer nekima se ini kako je od najvie vano
sti skladno urediti [odnoaje] oko imutka, budui da
se zbog toga kau podiu sve bune. Zbog toga je
Falej Halcedonjanin prvi upozorio na to, jer kae da
86
Gr. ; lat. census; engl, income; franc, le cens;
njem. Einkommenssteuer; rus. uMytu/cmeemibi ufiH3; novogr.
. Sama grka rije znai 'procjemba imovine', 'porezovni
razred' i 'dohodarina'.
87
Usp. Platon, Zakoni, VI 756B-E.
88
Usp. IV 7-9, 12.
89
Usp. Platon, Zakoni, VI, 753D.

46

15

20

25

30

graani trebaju imati jednake imutke . To pak

odmah pri osnutku naseobina miljae kako nije
teko provesti, dok je u ve ustanovljenim [dravama] takvo to tegotnije, pa ipak da bi se najbre
izjednaila imovina tako to bi bogati davali eninstvo 91 a ne bi ga primali, doim ga siromani ne bi
davali, ali bi ga primali.

40

Platon je piui Zakone mislio kako do stanovite

mjere treba dopustiti slobodu 9 2 , s tim to vie od
peterostruka najmanjeg imutka ne smije stei nitko
meu graanima, kao to je ve reeno i prije 93 . Ali
oni koji tako postavljaju zakone ne smiju zaboraviti,
a to se sada zaboravlja, da onaj koji tako odreuje
veliinu imutka mora odrediti i mnoinu djece. Jer
ako veliinu imutka premai broj djece, taj se zakon
nudno ukida, i osim njegova ukinua, loe je to od
bogatih postaju mnogi siromasi. A takvima je teko
da ne budu prevratnici 94 .

Stoga da ima nekakva utjecaja na dravno zajednitvao izjednaenost imutka, ini se kako su spoznali
i neki od starih, kao to je npr. Solon ozakonio,
a i u drugih postoji zakon koji prijei stjecanje zemlje
koliko god tko ushtjedne. Slino zabranjuju zakoni
i prodavati imutak, kao to u Lokran postoji zakon
da se [imanje] ne moe prodavati ako se bjelodano ne
dokae da se dogodila nesrea; postoje, uz to,
i zakoni koji nalau uvanje drevnih posjeda dobive
nih drijebom (a ukinue upravo toga zakona uinilo

35
90
Ili 'posjede' ili 'imanja' (gr. ; lat. bona; engl.
possessions; franc, les proprits; njem. der Besitz; rus. 3eM.enbnan cocmeeHHOcmb; novogr. .
91
Ili 'vjenani dar' ili 'vijeno', 'miraz' ili 'dar, poklon, koji se
davao pri udaji keri'. Gr. ; lat. dos; engl, marriage
portion; franc, une dot; njem. die Mitgift; rus. npudanoe; novogr.
.
92
jest: uveavanje, umnaanje imutka.
93
Usp. 1265b 21.
94
Ili 'da ele novotarije, prevrat, bunu'. Gr. ; lat. res novas moliantur; engl, to stir up revolutions: (or
to be bent on revolution); franc, tre des fauteurs de rvolution;
njem. zu Revolutionren werden: rus. cmpeMunucb u3MeHeHuto
nopnKoe; novogr.
(postaju nositelji prevratnikih tenja).

47

1266 b

10

15

20

je da dravni poredak u Leukadi bude odve puka

vladavina, jer vie ne bijae mogue dolaziti na vlast
iz odreenih procjembenih razreda). I mogue je
postaviti jednakost u imutku, samo to je ona onda ili
prevelika, te je raskoje, ili je premalena, te se ivi
oskudno. Jasno je dakle kako zakonodavcu nije
dostatno izjednaivati umutke, nego treba teiti sre
dini. Samo ako tkogod i postavi umjerenu [koliinu]
imutka svima, nita to ne koristi. Jer vie treba
ujednaiti elje negoli imutke, a to pak nije mogue
ako se [graani] ne odgoje dostatno s pomou
zakona. Ali moda bi Falej rekao kako je upravo to
i sm kazao. Jer mnije kako bi u dravama jednakost
morala bivati u dvojem: u imovini i u odgoju. Ali
kakav e biti taj odgoj trebalo je rei; jef ni od kakve
koristi nije da on bude jedan i isti. Odgoj, naime,
moe biti isti i jedan, ali i takav te e po njemu htjeti
prednjaiti ili u novcima ili u asti ili u obojem.
Ljudi se, uz to, bune ne samo zbog nejednakosti
u imovini nego i zbog one u astima, iako oprenim
nainom. Jer svjetina se buni zbog nejednakosti
u imovini, doim oni obrazovani bune se zbog asti,
ako su one jednake; te otuda i ono te u istoj asti
bivaju prostak i izvrsnik 95 . Nu ne poinjaju ljudi
nepravdu samo zbog ivotnih potreptina (emu on
smatra da je lijek jednakost u imutku, kako ljudi ne
bi bivali razbojnicima zbog hladnoe ili gladi), nego
i kako bi uivali i ne bi vie samo prieljkivali. Jer kad
imaju elju koja premauje ivotne potreptine, kako
bi nju zadovoljili, poinjaju nepravdu. I ne samo zbog
toga, nego i osim samih elja, kako bi uivali u nasla
dama koje su bez bolova . to je dakle lijek tomu
trojem? Jednima je to skroman imutak i radinost,
drugima umjerenost; tree pak, ako neki ele uivati
zbog sebe samih, lijeka nee nigdje nai mimo ljubavi
prema mudrosti. Jer za ostale [uitke] trebaju drugi
ljudi. I najvee se nepravde poinjaju zbog suvika,
a ne zbog [ivotnih] potreptina (kao to ljudi ne
postaju samosilnici kako im ne bi bilo hladno; i zbog
95

Homer, Ilijada, IX. 319. (Doslovan prijevod).

Prema Tricotu, posrijedi su duhovni uici, nezavisni od
izvanjskih dobara, a inae opisani u Nikomahovoj etici, X, 2,1173b
16.
96

48

25

30

35
38
38
40
1267

10

15

toga velikih asti ne dopada ubije li tkogod tata, nego

samosilnika); tako te Falejev nain dravnog poretka
pomae samo protiv sitnih nepravednosti. Uz to,
mnoge on stvari eli urediti po kojima bi graani
uskladili odnoaje izmeu sebe, ali treba urediti i one
prema susjedima i svima koji su izvan. Drava se
mora urediti i s obzirom na bojnu mo, kojoj Falej
nije rekao ni rijei. A isto je tako i s imovinom. Jer
ona treba dostajati ne samo za [unutarnje] dravne
potrebe, nego i za izvanjske pogibelji. Zbog toga ona
ne smije biti tolike veliine da je susjedi i oni jai
poele, dok je vlasnici ne mogu obraniti od napadatelja, niti pak tako malena da se ne moe izdrati rat ni
s onima jednakim i istima. On tome nije nita
odredio; ali ne treba zaboraviti, od kolike je koristi
izobilje imutka 9 7 . A moda je dakle najbolja odredba
[veliine imutka] da jaima ne bude probitano rato
vati zbog njegova suvika, ali isto tako ni onima koji
nemaju toliko imutka. Tako je Eubul 9 8 Autofradatu
(koji je kanio opsjesti Atarnej) savjetovao neka raz
motri za koje vrijeme e zauzeti dotino mjesto i izra
una rashodak za to vrijeme; jer sm htjede i za svotu
manju od toga odmah napustiti Atarnej. Poto je on
to rekao, Autofradat se zamislio i odustao od opsade.
Jest dakle donekle probitano izjednaiti imutke
graanima, kako se ne bi bunili jedni protiv drugih,
ali nije tako rei na veliku korist. Jer oni obrazovani
srdit e se, smatrajui da zasluuju vie od jednakoga,
i zbog toga se esto, kako se pokazuje, urouju
i bune. Uz to je nevaljaltina u ljudi nezasitna;
i prvotno bijahu dostatna samo dva obola 9 9 , ali kad
im to postade obiaj, trebalo im je uvijek sve vie,
i sve tako do beskraja. Jer neograniena je narav
elje, a mnotvo i ivi kako bi njoj udovoljilo.
97
To jest: 'izobilje bogatstva velika je prednost samo po sebi'
(prema Jowettovu i Tricotovu tumaenju) ili prema Gigonovu
prijevodu: 'kolika je veliina imutka korisna'.
98
Eubul je bio vladar Atarneja u Maloj Aziji. A Autofradat
perzijski vojskovoa iz doba Artakserksa Mnemona.
99
Rije je svoti (koju je Periklo bio ustanovio na dva obola)
koja se siromanijem puku davala iz dravne blagajne, kako bi
pohaali kazalite i sveane priredbe. Isto tako i nagrada za
sudjelovanje na skuptini ili u sudnici.

Politika

49

20

25

30

35
37
37
40
1267 b

Poelo dakle u tim stvarima manje je izjednaivanje imutka a vie je u odgoju onih koji su estiti po
naravi, da ne ele vie negoli je pravo, i onih koji su
nevaljali, da ne mogu imati vie; to jest, kad su oni
podreeni 1 0 0 , ali im se ne nanosi nepravda. Uz to, on
(Falej) nije ispravno izloio ni jednakost u imutku,
jer izjednauje samo zemljinu imovinu, a postoji
i bogatstvo u robovima, te stoci i novcima, pa mnoge
stvari u pokustvu koje se nazivaju pokretninama .
Ili dakle u svima tima treba traiti jednakost ili
nekakav umjereni raspored ili naprosto sve dopustiti.
ini se po takvome zakonodavstvu kako [Falej] ure
duje tek malen grad, ako e svi obrtnici biti puki
robovi 1 0 2 , i nee biti nikakve popunidbe graanstva.
Ali ako moraju biti puki robovi oni koji obavljaju
zajednike javne radove, onda to treba biti na nain
kakav je u Epidamnu 1 0 3 , i kao to je neko uredio
Diofant 1 0 4 u Ateni. to se dakle tie Falejeva dravnog poretka, ve iz reenoga moe se razabrati to je
kazao ispravno a to neispravno.
Hipodam 1 0 5 Mileanin, Eurifontov sin (koji je
otkrio razdiobu gradova na etvrti i uveo ulice
u Pirej, i koji u ostalome ivotu bijae poprilino
isprazan zbog astohleplja, tako te se nekima inilo
kako ivi odve razmetljivo s prebujnom kosom i pre
skupim uresom, uz jednostavnu ali toplu odjeu koju
100

Ili 'kad su slabiji'. Sm se izriaj razliito prevodi. Gr. v

; lat. si et numero vel potestate sint inferiores; engl.
they must be kept down; franc, en maintenant ces derniers dans leur
tat de sujtion; njem. wenn sie nmlich die Schwcheren sind; rus.
ecAU smux nocmaenm nueuiee nonodtcenue; novogr.
(kad su oni slabiji).
101
Gr. ; lat. apparatus, instrumenta; engl, movables;
franc, la richesse mobilire; njem. Mobilien; rus. deuMUMoe UMyw,ecmeo; novogr. . Podrazumijevaju se svakovrsne
pokretnine za razliku od nekretnina.
102
Ili 'dravne sluge', 'dravni poslunici', 'javni poslunici',
'straari'. Gr. ; lat. servi publici; engl, public slaves;
franc, esclaves publics; njem. Staatssklaven; rus. zocydapcmeenHbie pabt; novogr. (javne sluge).
103
Nekadanji grad u Iliriku; danas Dra u Albaniji.
104
Vjerojatno atenski dravnik, suvremenik Demostena.
105
Grki urbanist iz Mileta. ivio je u V. st. pr. Kr. Uz urbani
zam bavio se i filozofijom.

50

10

15

20

8
25

je nosio ne samo zimi nego i u ljetnje doba; a htio je

da ga smatraju upuenim i u stvari cjelokupne naravi)
prvi od nedravnika poduzeo je rei togod najbo
ljem dravnom poretku. Sastavio je grad 1 0 6 s puanstvom od deset tisua, podijeljenim na tri dijela:
jedan su mu dio obrtnici, jedan pak ratari, jedan opet
ratnici i oruanici 1 0 7 . A na tri je dijela podijelio
i zemlju: jedan sveti, jedan puki 1 0 8 , jedan posebniki1 . Sveti je onaj dio odakle su prinosi to po
obiaju pripadaju bozima, zajedniki onaj od kojega
ive ratnici, dok ratarima pripada posebniki dio.
Mnijae i kako trebaju biti samo tri vrste zakona; jer
stvari kojima nastaju parbe tri su brojem: nasilja,
koda, umorstvo. Uzakonio je i vrhovno sudite
(pred koje bi trebale dolaziti sve parbe za koje se ini
kako nisu ispravno vodene) i sastavio ga od izabranih
staraca. Osudbe u suditima mnijae kako ne trebaju
bivati tek glasovanjem kameniima, nego bi svatko
trebao imati [sudbenu] ploicu, na koju bi napisao
ako naprosto osuuje koga osudu; ako pak napro
sto odrjeenje [krivnje], ostavlja je praznom; ako
opet za jedno osuuje a za drugo ne, duan je dotino
odrediti. Mnijae, naime, kako sada zakoni nisu
ispravno postavljeni, jer sile [suce] na krivu prisegu,
presuivali oni ili ovako ili onako. Uz to je postavio
zakon i onima koji iznaoe togod na korist dravi,
kako bi t bili aeni, te da se djeca palih u ratu
odgajaju javnom troku, kao da takvo to jo ne
bijae uzakonjeno nigdje drugdje (doim i u Ateni 1 1 0
postoji sada takav zakon a i u ostalim gradovima).
Prema njemu, sve bi vladatelje 111 birao puk. A puk su
mu ona tri dravna stalea. Izabranici pak moraju se
brinuti zajednikim stvarima, tudincima i siroadi.
T su dakle [znaajke] glavnina i ono najvrednije
spomena u Hipodamovu poretku. Moda se moe
dvojiti prvo njegovoj razdiobi mnotva graana. Jer
106

Ili 'dravu' ili 'grad-dravu' (vidi ).

Ili Oruani branitelji drave' (kako je prevedeno u Jowetta).
108
Ili 'javni', 'zajedniki', 'opinski' (vidi ).
,09
Ili 'privatni', 'vlastiti', 'osobni' (vidi ).
110
Usp. Tukidid, II, 46, kako se navodi u Periklovu govoru
u ast poginulih ratnika.
Ili 'upravitelje', 'suce'.
107

4*

51

30

35

40
1268 a

10

14
15

svi, i obrtnici i ratari i oruanici, sudjeluju u drav

nom poretku, ali ratari nemaju oruja, obrtnici pak ni
zemlje ni oruja, tako te postaju gotovo robovi [stalea] oruanika. Sudionitvo dakle svih tih u svima
slubama nije mogue (jer je nudno iz stalea orua
nika postavljati i vojskovoe i uvare graana i tako
rei najpoglavitije upravitelje). A budui ne sudjeluju
u dravnome poretku, kako [dva dotina stalea]
mogu biti skloni takvoj dravi? Ali moraju oruanici
biti jai od oba ostala stalea. 112 Nu takvo to nije
lako ukoliko nisu mnogobrojni; ako pak budu takvi,
zato onda ostali uope trebaju sudjelovati u drav
nome poretku i imati ovlasti u postavljanju upravite
lja? A uz to, od kakve su koristi dravi ratari? Jer
obrtnika mora biti (budui da svakomu gradu treba
obrtnika), i oni mogu kao i u ostalim gradovima
ivjeti od svojega obrta; i ratari koji pribavljaju hranu
oruanicima s pravom bi bili dio grada, ali oni sada [u
Hipodama] posjeduju vlastitu zemlju i za sebe je
obraduju. Uz to, to se tie zajednike zemlje, od
koje se ratnici imaju izdravati, ako e je oni sami
i obraivati, onda se ratniki stale ne bi razlikovao
od ratarskog, a to pak hoe zakonodavac. Ako e
opet biti jo i neki drugi, razliiti od onih to obra
uju vlastitu zemlju i od ratnika, t e biti etvrti stale
drave, koji ni u emu ne sudjeluje, nego je otuen
od dravnog poretka. A postavi li se da isti ljudi
obrauju i svoju i zajedniku zemlju, nee dostajati
mnoine plodova od kojih bi svaki opskrbio dva
kuanstva 1 3 ; i poradi ega ne bi odmah od iste zemlje
i s istih zemljita drijebom dodijeljenih priskrbljivali
hranu i sebi i ratnicima? U svima tim stvarima ima
dakle puno nereda. A nije ispravan ni onaj zakon
114
prosudbi , naime: da razdjeljuje onaj koji treba
suditi, dok je osuda jednostavno postavljena, te
112
Oznaeno kao odgovor na mogui prigovor Hipodamovoj
zamisli.
113
To jest: i samu obitelj (ili domainstvo) ratara i obitelj
ratnika kojega treba izdravati.
114
Podrazumijeva se 'prosudba' u pravnikome smislu. Gr.
; lat. sententia a Judice pronuntianda; engl, judgement; franc.
les dcisions judiciaires; njem. die Rechtsprechung; rus. cydeuoe
pa3upameAbcmeo; novogr.
(izricanje sudskih odluka). Rije je, dakle, najire uzeto,
'sudakoj odluci'.

52

115

20

25

30

35

40

1268 b

postaje od suca obranik . Pri obranikom sudu to je

i veini njih mogue (jer se tu zajedniki dogovaraju
presudi), ali u suditima nije mogue, nego opreno
tomu veina zakonodavaca ureuju [odredbe] tako
da se suci ne mogu zajedniki dogovarati. I zatim,
kako nee biti neuredna prosudba, kada sudac mnije
kako je [optuenik] duan platiti ali ne onoliko
koliko zahtijeva tuitelj? Jer dotinik, na primjer,
trai dvadeset mina, sudac dosuuje deset (ili pak
jedan trai vie, drugi daje manje), te jedan pet, drugi
etiri, i jasno je da takvim nainom razdjeljuju
svotu 1 1 6 . Jedni e tako sve dosuditi, drugi pak nita.
Koji e dakle biti nain brojidbe glasateljskih kamen
ia? 1 1 7 Uz to, nitko ne sili na krivu prisegu onoga tko
naprosto oslobaa ili optuuje, ako je tuba, kako je
i pravo, jednostavno postavljena; jer onaj [sudac] koji
oslobodi [optuenika], ne sudi kako taj nita ne
duguje, nego da ne duguje dvadeset mina. Ali ve je
kriv (za krivu prisegu), onaj tko osuuje, iako smatra
da dotinik ne duguje dvadeset mina.
onome pak kako onima to otkrivaju neto
korisno dravi treba pripasti neka ast, nije sigurno
donositi zakon, nego je takvo to tek zgodno sluati;
jer daje povoda potvori a moda i meteu u dravi.
115
Ili 'arbitar'. Gr. ; lat. arbiter; engl, arbitrator;
franc, en arbitre; njem. der Schiedsmann; rus. nocpednuK; novo
gr. . Cijela reenica, neto slobodnije prevedeno, znai:
ako sudac optubu, koja je jednostavno postavljena, mora dijeliti
(razlikovati u samoj presudi) on se nudno od suca pretvara
u 'obranika' (ili izabranog suca).
116
To jest: svotu odtete ili naknadbe.
117
Ova se upitna reenica razliito prevodi. Gr.
; lat. Quis igitur erit modus
sententiarum discernendarum?; engl, how is the final reckoning to
be taken?; franc. Comment alors s'y prendre pour faire le compte
des votes?; njem. Wie werden nun die Meinungen der Stimmenden
abgewogen?; rus. npouseodumb moda nodcnem zonocoe;
novogr.
; (Na koji nain donijeti odluku na
temelju brojidbe glasova?)
117a
Ili 'sposobnosti tehnike izvedbe ili izmjene'. U tom smislu
lijenitvo je sposobnost (ili mogunost) istodobno i zdravlja
i bolesti. Gr. ; lat. facultates; engl, crafts; franc, les
potentialits; njem. Fhigkeiten; rus. ucnyccmeax; novogr.
(sposobnosti).

53

10

15

20
22
22

Time se zapada u drugi prijepor i drugo istraivanje.

Dvoume naime neki: je li dravama korisno ili tetno
preinaivati batinjene zakone, ak i kad je kakav
drugi bolji. Zbog toga nije lako s reenim se umah
sloiti, ukoliko nije korisno mijenjati, jer neki mogu
uvoditi [mjere] za ukinue zakona ili dravnog
poretka, kao da su one zajedniko dobro. Nu budui
smo to tek spomenuli, bolje je jo malo razloiti
i tome. Postoji naime, kao to rekosmo, dvoumlje,
i inilo bi se kako je bolje mijenjati [zakone]. Barem
je dakle u drugim znanostima takvo to koristilo, kao
kad je lijenitvo odstupilo od batinjenih zasada, pa
tjelovjeba i u cijelosti sva umijea i s p o s o b n o s t i 1 ,
tako te, jer i dravno umijee treba svrstati meu
njih, bjelodano je kako i s njime treba isto tako
postupiti 1 1 8 . Znak su toga, mogao bi tkogod rei,
navodi samih injenica, budui da su drevni zakoni
odvie prosti i barbarski, jer noahu Grci okolo
neprestance eljezno oruje 1 1 9 i kupovahu enskinje 1 2 0 jedni od drugih, i gdje god su preostali koji od
drevnih zakona, t su posve priprosti, kakav je ono
u Kimi zakon ubojstvima: ako bi stanovitu mnoinu
svjedoka pribavio tuitelj medu svojim srodnicima,
optuenik bi bio kriv za ubojstvo. I u cijelosti, svi tee
ne za onim to je od drevnina batinjeno, nego za
onim to je dobro. Pravino je stoga postaviti kako
prvotni ljudi, bili oni 'zemljorodci
bili izbavljenici
od kakve propasti 1 2 2 , bijahu isti kao i bilo koji sada
nji i nerazboriti, kao to se izriito veli zemljorodcima, tako te bi bilo neumjesno ustrajavati pri njiho
vim nazorima. Osim toga, ni one zapisane zakone
nije bolje ostaviti neizmijenjene. Jer kao i u ostalim
umijeima tako je i u dravnome poretku nemogue
118
Podrazumijeva se: moraju se i u dravnikome ili dravnome
umijeu (politici) provoditi izmjene, promjene.
119

Jer im je ivot bio stalno izloen pogibelji. Usp. i Tukidid (I,

5 i 6).
120
Misli se na nevjeste, a ne na supruge, ene, iako je izvorno
(prema J. Tricotu).
121
U helenskoj mitologiji ljudi su esto 'soj zemljorodaca',
'sinovi zemlje', zaeti Suncem u samoj Zemlji. Usp. Platon,
Meneksen, 237d.
122
Posrijedi su povremeni razori, propasti, nesree, koji poga
aju ovjeanstvo. Vidi Platon, Timej, 22C - 23d; Zakoni, III 676.

54

25

tono upravo sve zapisati. Jer nudno je zapisivati

ope, dok se inidbe tiu pojedinanosti .
Prema tima dakle stvarima bjelodano je kako od
zakona neke i ponekad treba mijenjati. Nu razmotri
li se na drugi nain, potreban je ini se golem oprez.
Jer kad je korist od izmjene mala, dok je navika na
lako ukinue zakona zlo, bjelodano je kako treba
dopustiti neke pogrjeke i zakonodavcima i vladateljima; tu naime nee toliko koristiti izmjena [zakona]
koliko e tetiti navika na neposluh prema vladateljima. A laan je i primjer s umijeima. Jer nije isto
izmijeniti neko umijee i zakon. Jer zakon nema
nikakve druge prisile na posluh mimo (snage) obi
aja, a ona pak ne nastaje drukije osim od duga
vremena, tako te laka promjena od postojeih
zakona u druge, nove, dovodi do slabljenja same
moi zakona. I uz to, ako ih valja mijenjati, onda:
da li sve ili pak ne? I hoe li to initi bilo koji
sluajnik ili tek stanovite osobe? 1 2 4 Jer u tome je
golema razlika. Stoga se sada ostavimo toga istraiva
nja, jer ono pripada drugoj prigodi. 1 2 5

30

35

40
1269
9
5

dravnome poretku Spartanaca i Kreana,

a gotovo i svim ostalim dravnim porecima, valja
postaviti dva razmatranja: prvo, je li togod skladno
ili neskladno uzakonjeno prema najboljem ustroju;
drugo, je li neto opreno zasadi i nainu dravnoga
poretka kako im je zasnovan. Dakle, da u buduoj
dobro ureenoj dravi treba biti dokolice 1 2 6 oslobo123

10

Usp. Platon, Drava, 295A.

Dok je izvorni izriaj saet i jasan, prijevodi su poneto
drukiji, ve prema naravi jezika. Gr.
; lat. et utrum a quolibet mutandas, an a quibusdam? ; engl.
And are they to be changed by anybody who likes, or only by
certain persons?; franc. Et, sera-ce l'oeuvre du premier venu, ou de
certains citoyens?; njem. Und durch jeden Beliebigen oder nur
durch Bestimmte?; rus. nepeoMy ecmpennoMy UAU [meM ujiu
UHbLu] onpedeneuHbiM [nuuflM.]; novogr. ;
(bilo tko ili odreene osobe).
125
tima pitanjima Aristotel ne raspravlja u Politici.
126
Gr. znai 'dokolica', 'slobodno vrijeme'. Sm
izriaj u kojem je ona nosivi pojam prevodi se poneto proireno;
gr. ; lat. a necessariorum ad
vitam sustentandam cura vacationem esse oportere; engl, should
124

55

12
12
15

20

25

30

35

dene skrbi za svakodnevne potrebe, openito je prih

vaeno. Nu kojim to nainom biva, nije lako shvatiti.
Jer tesalsko poslenitvo 127 esto ustajae protiv Tesalaca, a slino i robovi 1 2 8 u Spartanaca (t, naime, kao
da neprestance vrebaju na njihove nesree). Doim
u Kreana jo se nije nita takvo dogodilo. A uzrok je
moda to to susjedni gradovi, ak i meusobno
zaraeni, nisu sklapali nikakva saveza s pobunjenicima zbog toga to im nije bilo na korist, jer su i sami
posjedovali pokoreno puanstvo 1 2 9 , a Spartancima svi
susjedi bijahu neprijatelji, i Argivci i Mesenjani
i Arkadani. A i Tesalcima u poetku robovi se
bunjahu zbog toga to su jo ratovali s pokrajnicima,
Ahejcima, Peribojcima i Magneanima. ini se tako,
kad i ne bi bilo niega drugog, sama je skrb njima 130
tegotna, kao i pitanje kojim nainom treba postupati
s njima. Jer ako im se poputa, uzobijeste se i sma
traju se jednaki gospodarima; ako se pak zlopate
ivei, snuju urote i mrze (ih). Bjelodano je dakle
kako nisu pronali najbolji nain oni kojima se to
dogaa.s porobljenim puanstvom 1 3 1 .
Uz to je i razuzdanost ena tetna i po nakanu
dravnog poretka i za blaenstvo drave. Jer kao to
su dijelovi doma mu i ena, isto tako treba smatrati
kako je i gradodrava razdijeljena gotovo na dvoje:
have leisure and not have to provide for their daily wants; franc.
affranchir les citoyens de toute proccupation concernant leurs
besoins matriels; njem. von der Sorge fr das Lebensnotwendige
frei sein muss; rus. bimb ceoodnbi om 36om npedMemax nepeo HeoxoduMocmu; novogr.
ol
(da su osloboeni briga oko opskrbe ivotnim potrepti
nama).
127
Posrijedi su poslenici ili nadniari (penesti) podrijetlom od
podjarmljenog pranaroda. Njihov je opi poloaj - kao to je ve
reeno - bio neto povoljniji nego u spartanskih robova (helota).
128
Zapravo 'heloti', doslovce: 'oni koje su Spartanci zasunjili,
zarobili'. Poloaj im je bio krajnje bijedan, i esto su se bunili.
129
Doslovno 'izokolni, susjedni stanovnici' (perijeci); imali su
obino graanska ali ne i politika prava; potjecali su od pokorenih
starosjedilaca; bavili su se obino zemljoradnjom i sitnim obrtom.
130
Misli se na robove i ostale podlonike.
131
Ili (prema Jowettu): Ako su takvi ishodi, onda je jasno kako
graani stanovite drave nisu pronali tajnu vladanja njima podre
enim puanstvom (helotima).

56

40
1269 b

10
12
12

na mnotvo mueva i na mnotvo ena, tako te

u onim dravama u kojima je lo poloaj ena, treba
smatrati da polovica drave ivi izvan zakona. A to se
ondje 1 3 2 i dogodilo. Jer zakonodavac je ushtio da
cijela drava bude pod stegom, i kod mueva u tome
je bjelodano i uspio, ali je ene posve zapostavio. Jer
ive razuzdano u svakovrstnoj neobuzdanosti
i raskono; tako te u takvom dravnome poretku
mora bogatstvo biti na velikoj cijeni, a osobito jo
ako su [muevi] pod vladavinom ena, kao to je
u mnogih vojnikih i ratnikih plemena, osim Kelta
i ako koji drugi javno aste puteno zdruivanje medu
mukarcima. ini se kako prvotni tvorac pria nije
nerazlono zdruio Aresa i Afroditu, jer ili prema
putenom zdruivanju s mukarcima ili prema onome
sa enama ini se kako su skloni svi takvi 1 3 3 . Stoga je
i u Spartanaca bilo tako za njihove vladavine i mno
gim su stvarima upravljale ene.
Jer u emu se razlikuje vladaju li same ene ili pak
vladatelji kojima ene vladaju? Naime, ishod je isti.
ak i po hrabrost (koja u svakodnevici nije ni od
kakve koristi, nego ako ve jest, onda samo poradi
rata) Spartanke bijahu na najveu tetu. To se poka
zalo pri provali Tebanaca. Jer one tu ne bijahu ni od
kakve koristi (za razliku od ena u drugim dra
vama), i izazvale su vei mete negoli neprijatelji. Na
poetku dakle inila se u Spartanaca razlonom ta
razuzdanost meu enama. Oni naime dugo vremena
izbivahu izvan doma zbog bojnih pohoda, vodei rat
prvo protih Argivaca, i zatim protiv Mesenjana.
Poto im se vratio mir, lako su se prepustili zakono
davcu pripravljeni na to ve samim ratnikim ivotom
(jer ovaj sadrava mnoge dijelove kreposti); doim
kad je - kako kau - Likurg pokuao i ene podvrg
nuti zakonima, kako su se ove opirale, odustao je od
nakane. To su dakle uzroci tih dogaaja, te tako
bjelodano i t pogrjeke 134 . Ali ovdje ne istraujemo
komu treba oprostiti a komu pak ne, nego to je

132

To jest: u Sparti.
To jest: ratoborna plemena, narodi, pasmine.
Misli se na pogrjeku (krivicu ili nedostatak) u dravnome
poretku za to su krive Spartanke.
133
134

57

15

20

25

30

35

40
1270"

5
10

ispravno a to nije ispravno. Stvari pak koje se tiu

ena pokazuju se neskladno postavljenim, kao to je
i prije reeno, 1 3 5 ne samo time to donekle sramote
dravni poredak sm po sebi nego i to pridonose
lakomosti na novac. Jer, uza stvari koje su upravo
reene, mogao bi tkogod ukoriti i nejednakost 1 3 6
u imovini. Naime, jedni su od njih stekli odvie veliku
imovinu, drugi pak posve malu; i upravo se stoga
zemlja nala u posjedu nekolicine. A to je i samim
zakonima loe ustrojeno. Jer postavivi [zakonoda
vac] kako nije lijepo kupovati ili prodavati batinjeni
imutak, ispravno je postupio, ali je dao slobodu bilo
komu darivati ili oporuno ostavljati [imovinu].
A i jedno i drugo nudno ima isti ishod. I gotovo
dvije petine cijele zemlje nalazi se u ena, zbog toga
to mnoge postaju batinicama i jer se daju golema
eninstva . Iako bi bolje bilo ne davati nikakva
[eninstva] ili barem malo ili umjereno. Sada se
pak 1 3 8 moe dati batinica bilo komu, a ako dotinik
umre bez oporuke, onaj kojega ostavlja batinikom 1 3 9
daje je komu ushtjedne. Te stoga iako zemlja moe
hraniti tisuu i petstotina konjanika i trideset tisua
naoruanih pjeaka, mnotvo [graana] ne bijae ni
tisuu ljudi . Same t stvari bjelodano pokazae
kako im takva ustrojba bijae pogrjena, jer drava
nije uzmogla izdrati ni jedan jedini napadaj 141 , nego
je propala zbog nestaice u muevima. Pria se kako
su za prijanjih kraljeva davali pravo graanstva [i
tuincima], tako te tada ne bijae nestaice u mue
vima, iako dugo ratovahu, i kae se kako je neko
Spartanaca bilo i deset tisua. Nu bilo takvo to

15

20

25

30

35

istinito ili pak ne, bolje je izjednaivi imovinu popu

njavati dravu muevima. Samo, zakon raanju
djece oprean je takvome popravku. Naime, hotei
zakonodavac da Spartanaca bude to je mogue vie,
nagovorio je graane da raaju to vie djece. Jer
postoji u njih zakon prema kojem se ovjek s trojicom
sinova oslobaa slube u tjelesnoj strai, dok je onaj
s etvoricom slobodan od svih daa. A ipak je bjelo
dano, ako se raaju mnogi, dok se zemlja dijeli
takvim nainom, moraju i mnogi postajati siromasima.
A i stvari koje se tiu nadzornitva 142 takoer su
nevaljale. naime imaju vlast u najvanijim pita
njima, a dolaze iz cjelokupnoga puka, tako te je to
poglavarstvo zapadalo esto i veoma siromane ljude,
koji zbog svojega siromatva bijahu podmitljivi.
Pokazivalo se to esto i ranije, a sada pak u sluaju
stanovnika Androsa 1 4 3 . Jer podmieni novcem, neki
su - koliko bijae do njih - upropastili cijelu dravu;
i zbog toga to je njihova vlast bila odvie golema
i jednaka nasilnikoj, i kraljevi bijahu prisiljeni
laskati im, tako te je i to kodilo dravnome poretku.
I tako naime nastade puka vladavina od vladavine
najboljih 144 . Odrava dakle dravu takva vladavina
- jer puk miruje zbog toga to sudjeluje u najveoj
vlasti, tako te, dogodilo se to po zakonodavcu ili pak
sluajem, na korist je samim stvarima. Jer u dravnome poretku koji se hoe odrati svi dijelovi drave
moraju eljeti da bivaju i ostanu isti. 1 Kraljevi to
dakle tako [ele] zbog asti koja im pripada, izvrs-

135

Usp. 1269b 12, 23.

Podrazumijevaju se one spartanske zasade ili ustanove koje
su krive za neravnomjernu diobu dobara, posjeda.
137
Gr. znai eninstvo, vjenani dar (oprema, miraz,
prija, dota); lat. puellarum nubentium dotes; engl, dowries; franc.
les dots; njem. die Aussteuern; rus.npudauoe; novogr. . Vidi
i ranije tumaenje istog nazivka.
138
To jest: kako je sada po zakonu.
139
Podrazumijeva se osoba na koju prelazi batina (nasljed
stvo), te tako i pravo raspolaganja 'batinicom'.
140
U vrijeme upada Tebanaca. Inae, osiromaenje je prijeilo
kupovinu konja, opreme, te tekoga oklopa i oruja. Ukoliko bi
zemlja bila u rukama ena, broj ratnika se smanjivao.
141
Misli se na poraz kod Leuktre 371.
136

58

142

Gr. (vlast nadzornika), slubenitvo u mnogim

helenskim dravicama. U Sparti se ono sastojalo od petorice
lanova, a birani su svake godine. Djelovali su kao suci, nadzornici
kraljevske vlasti i pukog sabora. Inae sam nazivak je lat. ephoria; eng. ephoralty; franc. l'Ephorat; njem. der Ephorat; rus.
enacmb acpopoe (scfropu); novogr. ;
143
Andros je otok u Cikladima. Nije poznato koji je dogaaj
posrijedi. Po nekima je (npr. O. Gigon) rije Antipaterovoj vojni
protiv Sparte pri kojoj su za poraz Sparte bili krivi podmieni efori.
144
To jest: od aristokracije nastade demokracija (naravno:
u antikome smislu).
145
Usp. 1294b 38.

59

40
1270 b

5
6
6

10

15

20

146

147

nici
zbog starjeinstva
(jer takva je ovlast
nagrada kreposti), puk zbog nadzornitva (jer se ono
bira medu svima) - to jest vlast koju bi trebalo birati
izmeu svih, ali ne na nain kakvo je ono sada
(budui da je odvie djetinji). Uz to, kako su oni
ovlateni i za najvanije prosudbe, a tek su 'sluajnici' 1 4 8 , stoga je bolje da dotinici ne sude prema
svojem sudu, nego prema pisanim odredbama i zakonima. A ni sm nain ivota u nadzornika ne slae se
s nakanom drave; jer on je naime odvie razuzdan,
dok se prema ostalim [graanima] pretjeruje u stro
goi, tako te ovi - ne mogavi to podnijeti - krei
kriomice zakon, preputaju se tjelesnim nasladama.
149

A ni vladavina starjeina nije im skladno uredena. Jer kako su oni estiti i dostatno odgojeni
u muevnoj vrsnoi, moglo bi se rei da su na korist
dravi, iako je prijeporno da kroza cijeli svoj ivot
gospodare vanim prosudbama (jer kao i tijelu,
postoji starost i razumijeu). Nu kad su takvim nainom odgojeni, te im ni sm zakonodavac ne vjeruje
kao muevima koji nisu dobri, onda to nije posto
jano. I pokazuju se potkupljivim i ugodljivim u mno
gim zajednikim stvarima upravo sudionici takve vla
davine. Stoga bi bilo bolje da ne budu neodgovorni 1 5 0 , to sada pak jesu. Moglo bi se initi kako su
vlasti nadzornika odgovorne sve vlasti. Ali to je
nadzornitvu odvie velika ovlast, i kaemo kako na
taj nain ne treba polagati raune. Uz to, izbor kojim
146

Ili 'velmoe', 'dostojanstvenici', 'uglednici', 'aristokrati',

'upravljaki stalei', kako pokazuju i razliiti prijevodi. Gr.
; lat. honesti autem et boni viri; engl, the nobles;
franc, les classes dirigeantes; njem. die Aristokraten; rus. ntodu
ebicoKOzo ouificmea; novogr. (plemii ili aristokrati).
147
Ili 'vijee staraca' ili 'starovijenitvo' ili 'zbog starjeinske
(senatorske) asti'. Gr. ; lat. senatoria dignitas; engl, the
conuncil of elders; franc, la Crousia; njem. die Gerusie; rus.
coeem cmapeiuux (ovdje: zepycun); novogr. .
148
Ili 'prosjenici' ili Obini ljudi', Gr. ; lat. homi
nes forte oblati et nihil ab aliis diffrentes; engl, quite ordinary men;
franc, qu'ils sont choisis au petit bonheur; njem. beliebige Leute;
rus. OKaibieatomca cnynaUHhiMu ModbMu; novogr.
.
149
jest: Spartancima.
150
Ili 'da ne budu oni koji nisu duni polagati rauna.'

60

25

30

35
35

40
1271

postavljaju starjeine prema takvoj prosudbi djetinji

je, i nije ispravno da onaj koji je dostojan vlasti, sm
je i zahtijeva. Jer htio on to ili ne htio, treba vladati
onaj tko je dostojan vlasti. Sada pak, kao i inae
u dravnome poretku, zakonodavac ini se radi isto,
jer uinivi graane astohlepnima, time se koristi
poradi izbora starjeina. Nitko naime ne bi traio
vladati da nije astohlepan. Pa ipak gotovo najvie
voljnih nepravednih djela dogaa se ljudima zbog
astohleplja i pohlepe za novcem.
kraljevstvu pak, je li bolje da ono postoji u dravama ili ne, govorit e se drugdje 1 5 1 . Nu bilo bi bolje
da ne bude kako je sada, nego da svaki od kraljeva
bude prosuivan prema svojemu ivotu. 1 5 2 A da ni
zakonodavac sm nije mnio kako ih moe nainiti
izvrsnicima 153 , posve je jasno; on im naime ne vje
ruje, kao onima koji nisu dostatno valjani muevi.
Zbog toga i slahu kao suposlanike s njima njihove
osobne neprijatelje 154 , te smatrahu kako je na spas
drave zavaenost kraljeva. A nije ispravno ni
zajednikim blagovanjima zvanim Obroci prisjednik' 1 5 5 ozakonio onaj tko ih je prvi uveo. Jer trebalo
je da takva gozba bude javnome troku, kao na
Kreti; doim u Spartanaca svatko mora prinijeti dio,
a budui su neki od njih odvie siromani, ni taj
151

Vidi III, 14-17.

Gr.
; lat. ex suis factis et vita unumquemque regum spectari
regnumque obtinere; engl, with regard to their personal life and
conduct; franc, d'aprs le genre de vie que chacun de'eux mne
personnellement; njem. wenn jeder einzelne Knig auf Grund
seiner eigenen Lebensart gewhlt wrde; rus. ydem cmaeumbcn
na ufipcmeo no ezo o6po3a MU3HU. Prida li se tome kako je
u Maurovu lat. prijevodu 'non propter genus, sed propter virtutem',
bjelodane su razlike u prijevodu i poimanju izvornog izriaja, koji
novogr. prijevod ovdje vjerno prati:
.
153
jest: udoredno dobrim ili valjanim ljudima.
154
Podrazumijeva se: nadzornike (ili efore) koji su po dvojica
pratili kralja u poslanstvu.
155
Gr. ; lat. phiditia; engl, phiditia; franc, phidities;
njem. Phiditie; rus. Oudumun; novogr. . Posrijedi su
pripadnici, dionici istog 'stolnog drutva', to jest: javni ili zajed
niki obroci svih spartanskih graana koji su navrili dvadesetu
godinu.
152

61

10

15
18
18
20

25

30

po troak ne mogu podnijeti, tako te se dogaa

upravo suprotno nakani zakonodavaca. Htjelo se
naime da ustanova zajednikih blagovanja bude
puka 1 3 6 , ali tako ozakonjena postaje ona najmanje
puanskom. Jer sudjelovati u tome nije lako onima
odve siromanima, a starodavna je odredba njihova
dravnog poretka, da onaj tko ne moe taj prinos
donijeti, ne moe ni sudjelovati u poretku.
Njihovu zakonu zapovjednicima brodovlja prigo
varali su i neki drugi, i s pravom su prigovarali; jer
biva uzrokom bune. Naime, uz kraljeve, koji su
doivotni vojskovoe, zapovjednitvo nad brodovljem postade gotovo drugo kraljevstvo.
A temeljnoj zasadi zakonodavca mogao bi prigo
voriti tkogod istim onim nainom kojim je prigovorio
i Platon u Zakonima.151 Jer samo im je prema jednom
dijelu kreposti [usmjerena] cijela ustrojba zakona,
prema onome ratnikome. Ona je naime korisna za
svladavanje [u ratu]; stoga oni uspijevahu dok su
ratovali, ali propadoe vladajui, zbog toga to nisu
znali ivjeti u dokolici, niti se pak baviti ikojom
drugom vjebom vanijom od ratnikog umijea.
A slijedea pogrjeka nije nita manja. Smatraju,
naime, kako se dobra za koja se ljudi bore trebaju
prije stjecati krepou negoli opainom, to je
i ispravno; ali to to dre kako su ona 1 5 8 bolja od same
kreposti, nije ispravno. Loe je u Spartanaca i sa
zajednikim novcima. U zajednikoj blagajni drave
nema nita, pa iako su prisiljeni voditi goleme ratove,
prilozi za njih su slabi. Zbog toga to samim Spartan
cima pripada veina zemlje, ne trae oni jedni od
drugih poreza. Dogodilo se tako zakonodavcu ono
to je opreno zajednikoj koristi; jer dok je dravu
liio novaca, posebnike je uinio lakomim na novac.
Dakle, dravnome poretku Lakedemonjana nek je
reeno toliko; to su naime stvari koje bi tkogod
najvie prigovorio.

156

Ili 'demokratska' u irem smislu.

Platon, Zakoni, I 625 E, 630.
158
To jest: dotina dobra (kao bogatstva, asti, tjelesne na
slade).
157

62

10

35

40

1271 b

10

15

Kretski dravni poredak blizak je tome 1 5 9 ; nu dok

neke stvari ima koje nisu nita gore, veina su mu
manje uglaene. Jer ini se, a i govori se, kako
veinom spartanski dravni poredak oponaa onaj
kretski. A veina starih [dravnih poredaka] manje
su ralanjeni od novih. Pria se kako Likurg, kada
ono napustivi skrbnitvo nad Harilajem bijae otputovao, provodio je najvie vremena na Kreti zbog
srodnosti 1 6 0 . Jer Liktijci bijahu spartanski iselje
nici 1 6 1 , i t, to poradi naseobine dooe, prihvatili su
onaj ustroj zakona koji bijae u tadanjih stanovnika.
Stoga se i sada okolni stanovnici 162 slue njima na isti
onaj nain kojim je ono Minos prvi uveo ustrojbu
zakona. ini se kako je taj otok i od naravi odreen
za vlast nad Heladom i zgodno smjeten; je vlada
cijelim morem, i gotovo svi su Heleni nastanjeni oko
mora. Malo je naime udaljen od Peloponeza, dok
dotie Aziju kod Triopija i Roda. Zbog toga je Minos
i zadobio vlast nad morem, dok je otoke jedne
zauzeo a druge naselio, i napokon je napao na Sici
liju, gdje je i umro kraj Kamika 1 6 3 .

20

Kreanski dravni poredak nalik je na spartanski.

Jer ratari su jednima heloti, Kreanima pak perijeci,
a zajednika blagovanja 164 imaju i jedni i drugi,
i u starini nazivahu ih i Lakonjani ne 'fiditia' 165 , nego
'andria' 1 6 6 kao i Kreani, po emu je i bjelodano kako
je ono odatle poteklo. Slian im je zatim i ustroj
drave. Jer nadzornici 1 6 7 imaju istu ovlast kao
i u Kreti takozvani ureditelji 168 , samo to je brojem
nadzornika pet a ureditelj deset. Sline su im i star-

40

159

Misli se 'Spartanskome'.
Podrazumijeva se srodnost dotinih stanovnika, to jest tih
dvaju naroda.
161
Ili 'naseljenici'. Gr. ; lat. coloni; engl, colonists;
franc, une colonie; njem. Kolonisten; rus. KOAonucmbi; novogr.
160

.
162 Zapravo perijeci.
Usp. Herodot, VII, 70.
Gr.
165
Gr. (obroci posjednika).
166
Gr. (gozbe mueva).
167
Gr. (efori).
168
Gr. (kozmi).

63

25

30

35

40

1272 a

jeine , koje Kreani nazivaju vijeem. Bijae u njih

prije i kraljevstvo, ali ga Kreani poslije ukinue,
i sada ratno zapovjednitvo pripada urediteljima.
U skuptini sudjeluju svi, ali ona nema nikakve druge
moi, nego potvrivati glasovanjem odluke starje
ina i ureditelj.
Zajednika blagovanja pak bolje su ureena u Kreana negoli u Lakedemonjana. Jer u Lakedemonu
svatko prinosi dio odreen po glavi, a ako tko nema,
zakon mu prijei sudjelovati u dravnome poretku,
kako je ve i prije reeno 1 7 0 , dok je to pak na Kreti
ima vie zajedniki znaaj. Jer od svih pristiglih plo
dova i stoke javnog vlasnitva, i od poreza koji pla
aju okolni stanovnici, odreuje se dio bozima i za
zajednike slube, a dio za zajednika blagovanja,
tako te se troku zajednice hrane svi: i ene i djeca
i muevi. Poradi umjerenosti u jelu, kao onome to je
korisno, zakonodavac je smislio mnoge stvari,
a i poradi rastave [mukaraca] od ena, kako ne bi
raali mnogo djece, uveo je i puteno druenje meu
mukarcima, kojemu pak (je li ono togod loe ili
nije loe) raspravljat e se drugom prigodom. 1 7 1 Nu
to se tie zajednikih blagovanja, bjelodano je kako
su ona bolje ureena u Kreana negoli u Spartanaca.
Doim to se tie ureditelj, t su jo gori od nadzor
nika 1 7 2 . Jer sve ono to je loe u vlasti nadzornika
prisutno je i u ovima 1 7 3 (takvima, naime, postaje bilo
koji sluajnik), dok ono to je ondje na korist dravi,
ovdje ne postoji. To jest: ondje pak, zbog toga to se
izbor vri meu svima, sm puk - budui sudjeluje
u najvioj vlasti - i eli da dravni poredak traje.
Ovdje se meutim ureditelji ne biraju izmeu svih,
nego tek iz nekih rodova, a starjeine meu onima
koji su ve bili ureditelji, i tima bi mogao tkogod
rei iste rijei kao i onima koji se postavljaju
u Sparti 1 7 4 (jer to to oni nisu nikomu odgovorni i to
im je poloaj doivotan, povlastica je vea od njihoGr. (lanovi vijea staraca; sarovijenici; geronti).
Usp. 1271 a 35.
tome Aristotel vie nigdje ne raspravlja.
Ili 'kozmi su jo gora ustanova negoli efori'.
To jest u 'kozmima' ili 'urediteljima'.
Usp. 1270b 3 5 - 1271a 18.

64

10

12
15

20

25

30

vih zasluga, dok to to ne vladaju prema pisanim

zakonima, nego svojevoljno - pogibeljno je). A to to
puk miruje iako nema udjela u vlasti, nije nikakav
znak valjana poretka. Ureditelji, naime, nemaju
nikakva probitka kao to ga imaju nadzornici, jer
[Kreani] prebivaju na otoku, daleko od onih koji bi
ih mogli kvariti.
Lijek pak koji imaju za tu pogrjeku besmislen je
i nije graanski, nego je silniki. Cesto naime, poto
se urote ili neki od njihovih suvladatelja ili od zasebnik, zbacuju ureditelje. A mogu oni napustiti vlast
i u meuvremenu 1 7 5 . Nu sve t stvari bivaju bolje
prema zakonu negoli prema ljudskoj volji, jer ona
nije pouzdano mjerilo. A jo najgore od svega je
svrgnue urediteljstva 176 koje provode monici i to
esto onda kad se ne ele podvrgnuti pravdi. Iz toga
je bjelodano kako u tome ustroju ima neto od ustav
nog poretka, ali nije nikakva ustavna drava, nego je
prije vladavina silnika 177 . A obiavaju 178 i, razdijelivi
puk i zajedno s prijateljima, izazvati bezvlae 179 te
meusobnu bunu i borbu. I to je to drugo nego da na
neko vrijeme ne bude vie takve drave, ve da se
razrijei dravno zajednitvo? Jer u pogibelji je
drava koja se tako ponaa, kad oni koji je ele
napasti to i mogu. Nu, kao to je ve reeno, ona 1 8 0 se
spaava svojim smjetajem. Jer izgon tuinaca
nadomjestila joj je udaljenost 181 . Zbog toga su peri175

To jest: prije sama istijeka njihove slube.

Gr. ; lat. seditio; engl, the suspension of the office
of the Cosmi; franc, la vacance de la charge de cosme; njem. die
Einrichtung der Akosmia; rus. auapxun; novogr.
(svrgnue vlasti 'ureditelj').
177
Gr. ; lat. dynastia; engl, a close oligarchy; franc.
un rgime de domination personnelle; njem. eine Dynastenherrsc
haft; rus. dunacmun; novogr. (silnika vlada
vina).
178
Misli se 'velikai', 'velmoe', 'monici'.
179
Ve prema tome oditava li se kljuna rije kao
(Neumann, Jowett) ili kao (Bernays), to je prihvatljivije.
180
Kreta.
181
Podrazumijeva se 'Zakon izgonu tuinaca' uobiajen
u Sparti. Sm stegnuti Aristotelov izriaj prevodi se neto proire nije. Gr. ; lat. insulae enim
longinquitas peregrinos melius arcet, quam lex apud Lacedaemo176

35

Politika

65

40

1272 b
1

10

15

jeci Kreanima pokorni, dok se heloti [Spartancima]

esto bune. Isto tako Kreani ne sudjeluju ni u kak
voj izvanjskoj vladavini 182 , ali kad je nedavno tuin
ska vojna zahvatila i ovaj otok, pokazala se slabost
ovdanjih zakona. Nek je dakle toliko dosta tome
dravnome poretku.
ini se kako i Kartaani 1 8 3 upravljaju dravom
ispravno i u mnogome nadmauju druge, a jo najvie
su u nekim stvarima nalik na Spartance. Naime, t tri
drave kreanska, spartanska i ova u Kartaana
- nekako su meusobno blize i uveliko se razlikuju
od ostalih. I mnoge su stvari u Kartaana ureene
skladno. A znak je usklaena dravnog poretka to
to puk ostaje u poretku dotine drave, te ne dolazi
ni do bune koja bi bila vrijedna spomena, ni do
vladavine samosilnika 184 .
Slino obrocima prisjednik (fiditijama) u spartanskome dravnome poretku imaju zajednika blagova
nja po udrubama,
dok je ovlast stotinu i etvorice
nios; engl, distance has the same effect as the Lacedaemonian
prohibition of strangers; or its distance has kept foreigners away as
effectively as the expulsion of foreigners practised at Sparta; franc.
l'loignement a produit l'effet d'une loi bannissant les trangers;
njem. Seine Abgelegenheit macht, dass keine Fremden vorhanden
sind; rus. omanennocmb npueodum meM xe nocAedcmeuHju,
nmo UMepbi, Hanpaenenubie U3ZHOHUIO uH03eMU,ee; novogr.
(zakon o izgonu
tuinaca nadomjeta udaljenost).
182
To jest: nemaju nikakvih posjeda, naseobina, upravnog
podruja u prekomorskim krajevima, niti sudjeluju u izvanjskim
vojnim pohodima.
183
Gr. ; lat. Carthaginienses; engl. Carthagini
ans; franc. Carthaginois; njem. Karthager; rus. KapdyazeuHHuu;
novogr. . Posrijedi su, dakle, Kartaani ili Puni,
pa nema potrebe ostavljati gotovo nepoznati naziv 'Karhedonjani'.
184
Ili 'tiranina'.
185
Ili 'udrugama', 'udruenjima', 'bratstvima'. Rije je
udrubi ljudi zajednikih stavova ili zanimanja ().
U Heladi su takva drutva bila aristokratskog znaaja. Doim su
u Kartagi bile to udruge po obrtima, zanimanjima, ali i s vanijom
politikom ulogom nego u Ateni. Gr. ; lat.
sodalitiorum convivia; engl, the common tables of the clubs; franc.
les repas en commun des htairies; njem. die Syssitien der Ver
bnde; rus. cuccumuu moeapuuificme; novogr.
.

66

20

25

30

slina eforima (samo to je ona bolja, jer dok se ovi

biraju meu sluajnicima, za tu se slubu bira po
zasluzi); njihovi kraljevi i vijee starjeina slini su
spartanskim kraljevima i vijeu staraca. A bolje je i to
to kraljeve ne biraju ni iz istoga roda, ni iz bilo
kojega. Ako pak doe do razlike, radije izaberu po
rodu a ne prema starosti 1 8 6 . Jr kako raspolau gole
mom moi, budu li beznaajne osobe, uvelike kode,
kao to ve i nakodie spartanskoj dravi.

35

Veina dakle stvari, koje bi se prigovorile zbog

zastrana, zajednika je svima ve spomenutim dra
vama. Meu onima pak koje su [zastrana] prema
postavci vladavine najboljih 187 i ustavnoga poretka,
jedne naginju vie vladavini puka 1 8 8 , a druge vlada
vini manjine 1 8 9 . Jer hoe li se togod iznijeti pred puk
ili pak nee, odluuju kraljevi zajedno sa starjei
nama, ukoliko se svi sloe; ako se ne sloe, i tome
odluuje puk. I koje god stvari ti iznesu, nisu smo
kako bi puk uo to su odluke vladatelj nego i da
sm prosuuje, pa i bilo tko moe protusloviti iznesenome, to pak u drugim dravama nije doputeno.
A to to uprave petorice 1 9 0 , pod kojima su mnoge
i vane stvari, biraju izmeu sebe samih, te biraju uz
to i vijee stotine, koje je najvia vlast, pa jo i najvie

186

Reenica nije posve jasna. Mogu je nedostatak u izvorniku.

Otuda i velika razlika u prijevodima. Gr. ei ,
' ; lat. senatores autem
electio non aetas fach; engl. but if there is some distinguished family
they are selected out of it and not appointed by seniority; franc, mais
s'il y en a une qui se distinque des autres, c'est dans son sein qu'ils
sont choisis au moyen de l'lection plutt que d'aprs l'ge; njem.
doch soweit ein Unterschied in Betracht kommt, ist es eher der nach
dem Geschlechte als der nach dem Alter; rus. HO npuuadAexamb ebidaiouifiMycn pody. . . u3upatomcn U3 HUCJUX smub,
a ue no e03pacmy; novogr. ' [] . . .
(ali ako
je posrijedi tkogod plemenit, radije biraju izmeu tih negoli na
temelju ivotnog doba).
187

Ili 'aristokracije' u antikom smislu.

To jest 'demokraciji'.
189
Ili 'oligarhiji'.
190
Gr. , druba, kolegij ili sluba izabrane petorice;
uz 'sufete' drugo upravno tijelo u drevnoj Kartagi.
188

5*

67

40
1273

10

15

vremena vladaju (budui da upravljaju i kad napu

taju slubu i kad u nju stupaju) - pripada vladavini
manjine; ono opet to su bez plae i ne biraju se
drijebom - treba smatrati znaajkom vladavine naj
boljih, a i jo togod drugo, kao i da u svim parbama
191
sude sami upravitelji (a ne u jednima jedni, a u drugima drugi, kako je u Sparti). Ustroj Kartaana
zastranjuje od vladavine najboljih najvie u vladavinu
manjine prema stanovitu mnijenju na koje pristaje
veina. Jer misle kako ne samo po zasluzi nego i po
bogatstvu treba birati vladatelje. Nemogue je,
naime, da oskudnik ispravno vlada i bude u dokolici.
Ako je dakle izbor po bogatstvu znaajka vladavine
manjine, a onaj po kreposti - vladavine najboljih,
ovo bi onda bio neki trei ustroj, prema kojem se
ureuje drava u Kartaana. Jer oni biraju obzirui se
na oboje 1 9 2 , a ponajvie u sluaju najveih poloaja:
kraljeva i vojskovoa.
I treba smatrati pogrjekom zakonodavca takvu
zastranu vladavine najboljih. Jer ve od samoga
poetka jedna je od najnunijih stvari pobrinuti se
kako bi oni najbolji mogli imati dokolicu i ne initi
nita nedolino, ne samo dok vladaju nego i kao
posebnici. Jer ako se i mora obzirati na imunost
poradi dokolice, loe je ako su kupljivi i najvei
poloaji vladatelj: onaj kralja i onaj vojskovoe.
Takav naime zakon ini bogatstvo vrednijim od kre
posti i cijelu dravu pohlepnom na novce. Jer to god
vrhovnitvo 193 postavi kao asno, za tim e se nudno
povesti i mnijenje ostalih graana. Ondje pak gdje se
najvie ne asti krepost, ne moe se u dravi postojano provoditi vladavina najboljih. Posve je razlono
to su se navikli okoristiti oni koji su kupili poloaje,
kad ve vladaju poto su na to dosta utroili. Besmi
sleno je naime [postaviti]: ako e se siromaan ali
estit ovjek htjeti okoristiti, da onaj koji je loijeg
znaaja nee htjeti, poto je na to dosta potroio.

Stoga oni koji mogu najbolje biti u dokolici, t trebaju

194
i vladati . Pa ak ako bi zakonodavac i zanemario
imunost estitih ljudi, ipak bi bilo bolje da se
195
pobrine za dokolicu vladatelj . Nevaljalim se ini
i to da jedan vlada na vie poloaja, kao to je naime
u asti meu Kartaanima. Jer jedan posao najbolje
obavlja jedan ovjek. Zakonodavac se treba za to
pobrinuti, i ne postavljati istu osobu i za frulaa i za
postolara. Tako te ondje gdje drava nije malena,
vie je u skladu s ustavnim poretkom da vie ljudi
sudjeluje u vlasti, to je uz to i vie u duhu puke
vladavine. Jer, kao to i rekosmo 1 9 6 , vie je u skladu
sa zajednitvom i ljepe je i bre ako bilo koji posao
obavljaju isti 1 9 7 . Takvo to je bjelodano u vojsci
i pomorstvu; jer i na jednome i drugome podruju tu
su tako rei svi i vladatelji i vladanici 198 .

20

25

30

Nu kako je njihov dravni poredak vladavina

malobrojnih, najbolje izbjegavaju [pogibelji od
pobune] tako to uvijek jedan dio puka alju da se
obogati u gradove [ovisne od njih] 19 . Jer tako lijee
to [zlo] i postiu stalnost drave. Ali to je stvar puke
sree, dok se zakonodavac treba pobrinuti za pore
dak bez bune. Sada pak, dogodi li se kakva nesrea,
te se odmetne mnotvo podlonika, u zakonima
nema nikakva lijeka za mir.

35

Takvog su dakle znaaja dravni poreci u Spartanaca, Kreana i Kartaana, koji su s pravom na
dobru glasu.

40
1273 b

12

Meu onima koji su izlagali togod dravnome

poretku neki se nisu uope bavili nikakvim dravnim
poslovima, nego su provodili ivot kao zasebnici; ako
su t rekli togod vrijedno spomena, svima je njima
ve govoreno; 2 0 0 drugi opet bijahu zakonodavci, to
u svojim vlastitim gradovima to u tuinskima,
194

191

Usp. III 1275 b 8-12.

192
To jest: uzimajui u obzir i osobne zasluge i imutak.
193
Ili 'vlast' ili 'vladari'. Gr. ; lat. principes civitatis;
engl, the chiefs of the state; franc, l'autorit souveraine; njem. das
Regierende; rus. enacrnb uMyufue; novogr. (zakono
davac).

68

195
196
197
198
199
200

Bez obzira bili oni imuni ili ne (prema Tricotu).

Usp. 1269 a 34.
Usp. 1261b 1.
To jest: isti pojedinci, osobe.
Ili 'svi vre dunosti i zapovijedanja i sluanja'.
Ili u 'kolonije'.
Usp. 1-8.

69

10

15

20

25

30

a i sami su dravniki djelovali. I od tih dalje jedni

bijahu samo tvorci zakona, drugi i dravnih pore
daka, kao Likurg i Solon; jer ta dvojica postavljahu
i zakone i dravne poretke.
spartanskome dravnom poretku ve se govorilo. Solona pak neki smatraju vrsnim zakonodav
cem, jer je ukinuo vladavinu malobrojnih koja je
postala pretjerana, oslobodio puk od ropstva
i ponovo uveo drevnu puku vladavinu 201 , smijeavi
skladno dravni poredak. Jer vijee Areopaga ima im
znaajke manjinske vladavine, izborne slube vladavine najboljih, a sudita su puanska. ini se pak
kako Solon samo nije ukinuo [ustanove] koje su ve
prije postojale, vijee i izbor upravitelja, dok je
puku vladavinu uspostavio sastavivi sudita od svih
[graana]. Zbog toga su ga neki i korili, jer je unitio
jednu polovicu [ustava] postavivi iznad svega sudi
te, koje se bira drijebom. Jer poto je ono ojaalo,
stalo se ugaati puku kao samosilniku, te se tako
dravni poredak izmetnuo u sadanju puku vlada
vinu. Efijalt i Periklo ograniie vlast vijea Are
opaga, dok je Periklo uveo plae za slubu u sudi
tima, i na taj je nain svaki od pukovoa 2 0 2 nastavio
uveavati mo [puka] sve do sadanje puke vlada
vine. Nu ini se kako to nije nastalo prema Solonovoj
nakani, nego vie stjecajem okolnosti (budui da je
u perzijskim ratovima puk bio uzrokom gospodstva
nad morem, on se uzoholio i prihvatio opakih puko
voa, iako su se oni estiti tome opirali), dok je Solon
ini se puku dao tek najnuniju mo da biraju upravitelje i pozivaju ih na odgovornost 2 0 3 (jer kada puk ne
bi bio gospodar nad time, bio bi rob i neprijatelj
201

Podrazumijeva se 'stara atenska demokracija'.

Ili 'demagoga', ali ne nudno i u loem smislu. Gr.
; lat. demagogus; engl, demagogue; franc, dmagogue; njem.
Volksfhrer; rus. zocydapcmeenubiu deumeAb (a ovdje: deMa2); novogr. .
203
Gr. ; lat. magistratuum eligendorum et rationum ab eis reposcendarum; engl, power
of electing to offices and calling to account the magistrates; franc.
d'lire les magistrats et de vrifier leur gestion; njem. die Macht, die
Beamten zu whlen und sie zur Verantwortung zu ziehen; rus.
uaupamb doAMHOcmubix nuu, U npuHUMamb om HUX omnembt
novogr. TO va '
(da biraju vladatelje i trae da im polau raune).
JZ

70

35

40
1274:

10

15

[drave], a sm je pak postavljao upravitelje meu

uglednicima i bogataima, od onih s pet stotina
medimna i onih s jarmom za oranje i treeg stalea,
takozvanog razreda vitezova. etvrti, nadniarski
razred, nije imao nikakva udjela u vlasti 2 0 4 ).
Zakonodavci bijahu i Zaleuk epizefirskim Lokranima, te Haronda Katanijac vlastitim graanima
i ostalim halcidikim gradovima u Italiji i na Siciliji.
Pokuavaju neki dokazati kako Onomakrit prvi
bijae vrstan u zakonodavstvu, te da se podrijetlom
Lokranin kolovao na Kreti, gdje se bavio umijeem
prorotva. Njegov prijatelj bijae Taies, a Talesovi
uenici Likurg i Zaleuk, dok je Haronda bio Zaleukov uenik. Nu oni koji tako govore ine to ne
obzirui se na vremenske odnoaje. Bijae i Filolaj
Korinanin zakonodavac Tebancima. Filolaj bijae iz
roda Bakhijad, a postao je ljubavnikom Diokla,
pobjednika na olimpijskim priredbama; i kada ono
ovaj napusti svoj grad, uasnut zbog [protunaravne]
ljubavi vlastite matere Halkione, ode u Tebu, i tu
obojica zavrie ivot. I jo sada pokazuju njihove
grobove, koji su uzajamno dobro vidljivi, ali se sa
zemlje Korinana jedan dobro vidi, doim drugi ne.
Jer pria se kako su oni tako dali postaviti grobove:
Dioklo kako se - zbog mrnje na onu strast - s groba
ne bi vidjela korintska zemlja, a Filolaj pako kako bi
se ona vidjela. Prebivahu dakle zbog toga razloga
meu Tebancima, a Filolaj im bijae zakonodavac
izmeu ostaloga i za raanje djece; t zakone oni
nazivaju zakonima posvojenja.
su zakoni njemu
svojstveni, a postavljeni su kako bi se sauvao broj
posjeda dobivenih drijebom. Harondi opet nije nita
204
Posrijedi je Solonova razdioba graana na etiri stalea ili
razreda, (oni koji ubiru petsto medimna ita
i drugih plodova s vlastitog polja); po Solonovu ustavu to je prvi
razred graana, , (koji posjeduju jaram za oranje, ili ubiru
s polja dvije stotine medimna ita); oni su graani treeg razreda.
Drugi je viteki razred (), koji Aristotel stavlja na_ tree
mjesto, a koji ubire godinje oko tri stotine medimna. etvrti
razred su nadniari ili najamnici (); prema Solonovoj raz
redbi oni bi ubirali sa zemlje oko stotinu i pedeset medimna; niti su
plaali porez, niti bi obavljali kakve javne slube, samo su sudjelo
vali u ratu kao laki oruanici.
205
Gr. , doslovce; postavljeni, savreni, temeljni
zakoni. Veinom se prevode kao 'zakoni posvojenja'. Lat. leges

71

20

25

30

35

40
1274 b

svojstveno osim sudbenih postupaka zbog krivih svje

doanstava (jer prvi je uveo njihovu istragu). A to
nost njegovih zakona savrenija je negoli u sadanjih
zakonodavaca.
U Faleja [iz Halcedona] svojstvena je izjednaenost imanja, u Platona pak zajednitvo ena, djece
i imutka, te zajedniko blagovanje meu enama, pa
zakon pijanstvu, po kojem trijezni trebaju biti
ravnatelji stola na gozbama, i jo zakon vjebi
u ratnikim umijeima, kako bi se vojnicima obje
ruke izvjebale kao desnica, i ne da bi jedna od ruku
bila korisna a druga nekorisna. 2 0 6
207

Od Drakona postoje zakoni, ali ih je postavio

ve postojeoj dravi. Svojstvenog i spomena vrijed
nog u tima zakonima nema niega, osim strogosti
zbog veliine kazne. I Pitak je bio tvorac zakona, ali
ne i dravnog poretka. Od njega potjee zakon da
pijanci, pogrijae li togod, budu kanjeni veom
kaznom negoli trijezni ljudi. 208 Jer zbog toga to vie
pocinjaju nasilje pijani negoli trijezni ljudi, nije uzimao u obzir oprost koji pijanci prije zasluuju, nego
to je probitano. I Androdamant Regijac
bijae
zakonodavac Halcianima u Traciji, od kojega su
zakoni ubojstvu i batinicama; nu nitko ne bi
mogao iznai neto koje mu je svojstveno. Dakle,
dravnim porecima - to onim zbiljskima, to
onima koje su neki iznali - neka je dostatno toliko
istraivanja.

adoptivae; engl, laws of adoption; franc, lois d'adoption; njem.

thetische Gesetze; rus. 3KOHW O6 yCbiHoeneuuu; novogr.
, uz dodatno tumaenje: , to jest,
'temeljni zakoni'.
206
Usp. Platon, Zakoni, I. 640 D; II. 671 D; VII. 794 D.
207
Ili: prilagodio ih je ve postojeem ustavu (prema B. Jowettu).
208
Usp. Aristotel, Nikomahova etika, 1113 b 31.
209
Koji je iz antikog Regija (danas Reggio). tome se zakono
davcu inae nita ne zna.

72

10

. III.
1
15

20

25

Onomu tko dravnome poretku hoe istraiti,

i koji je svaki pojedini i kakav, prvo je nudno
razvidjeti dravi: to je napokon drava? Jer tome
se sada prepiru, pa jedni kau kako je drava izvrila
neku inidbu 1 , a drugi pak ne drava, nego vladavina
malobrojnih ili samosilnik. Vidimo kako je sav posao
dravnika i zakonodavca oko drave, dok je dravni
poredak nekakav raspored stanovnika drave. Kako
je drava jedna od sloevina, kao i bilo koja druga
cjelina sastavljena od mnogih dijelova, bjelodano je
da prvo treba istraiti graaninu. Jer drava je neko
mnotvo graana. Valja dakle razmotriti koga treba
nazivati graaninom i tko je graanin. Naime, i gra
aninu esto se spori. Jer svi se ne slau oko toga tko
je graanin. Naime, onaj tko je graanin u pukoj
vladavini2 esto nije graanin u vladavini malobroj
nih 3 . Ostavimo dakle po strani one to su nekako
drukije doli do toga imena, kao oni koji su postali
graanima. Graanin ne postaje graanin time to
negdje stanuje (jer i naselci 4 i robovi dijele s ostalima
zajedniko kuite), niti pak tko od onih to imaju
pravo da se spore i pojavljuju pred sudom (jer to

1
Gr. ; lat. rem a civitate
actam ac transactam esse; engl, the state has done a certain act;
franc, la cit a fait tel acte; njem. der Staat habe eine Handlung
vollzogen; rus. nmo mo UAU unoe decmeue coeepmiuio zocydapcmeo; novogr. , . . .
;
2
jest: u demokraciji.
3
To jest: u oligarhiji.
4
Ili 'meteci' ().

73

35

40
1275 a

pripada i onima koji sudjeluju u zajednitvu na temeIju ugovora [i jer dotino i tima pripada]; esto pak
naselci ni u tome potpuno ne sudjeluju, nego moraju
uzeti zastupnika, tako te nekako nesavreno sudje
luju u tome zajednitvu), nego kao to djeci, zbog
nedoraslosti jo neupisanoj u graane, i starcima,
osloboenim dunosti, treba rei da su nekako gra
ani, ali ne naprosto, nego dodavi kako jedni nisu
jo punoljetni dok su drugi ve prestarjeli ili togod
drugo (naime, nije vano tono to, jer je reeno
jasno). Traimo naime graanina naprosto i koji
nema nikakva takvog ogranienja koje bi trebalo
ispravke, jer bismo inae to isto morali postavljati
i rjeavati i izopenicima i prognanicima 5 . Graanin
naprosto ne odreuje se tonije niim drugim nego
sudionitvom u sudstvu i vlasti 6 . A neke od sluba
u vlasti razluene su prema vremenu, tako pa t
uope nitko ne moe dvaput obnaati, druge pak
samo na odreene rokove, dok je u nekih vrijeme
neogranieno, kao u suca i skuptinara. Moda bi
tkogod zaista rekao kako ti nisu nikakvi vladatelji,
niti svojom slubom sudjeluju u vlasti. Pa ipak bi bilo
smijeno nijekati vlast samim vrhovnicima 7 . Ali to
nije vano. Jer rije je nazivku; budui je bez imena
ono to je zajedniko i sucu i skuptinaru, kako treba
to oboje nazvati? Neka to poradi odredbe bude ne-

10

15

20

25

30

odreena vlast 8 . Dakle, kao graane odreujemo one

koji u tome sudjeluju.
To bi dakle bila odredba gotovo najprikladnija za
sve one koji se nazivaju graanima. Ne smije se
zaboraviti da meu stvarima u kojih se podmeti
razlikuju vrstom, i jedan je od njih prvi, jedan drugi,
jedan slijedei, ili uope ne postoji ono zajedniko
kao takvima, ili je neznatno. Vidimo pak gdje se
dravni poreci vrstom meusobno razlikuju, bivajui
jedni od njih potonji a jedni prvotni. Jer oni s pogrje
kom i zastranom 9 moraju biti potonji naprama
onima bez pogrjeke (a koje nazivamo porecima sa
zastranom, poslije1" e biti jasno). Tako te je i graa
nin nudno drukiji prema svakom pojedinom drav
nom poretku. Stoga graanin kako ga odredismo
najvie je to u pukoj vladavini, dok u drugima moe
biti, ali i ne mora. U nekim porecima ne postoji
puk 1 1 , i ne govori se skuptini, nego savjetima ,
i parbe se obavljaju na dijelove 13 , kao to u Sparti za
jedne od ugovora sudi jedan od nadzornika, za druge
drugi, starjeine opet umorstvima, a u drugim
prigodama pak moda neka druga vlast. Istim nai-

Gr. ; lat. de s qui ignominia

notati civitatis jus antiserum et de exulibus; engl, about deprived
citizens and about exiles; franc, des citoyens frapps d'atimie ou de
peines d'exil; njem. denen die brgerlichen Rechte aberkannt wur
den, und nach den Verbannten; rus. u no noeody nuu,, ympamuemux zpaxdanCKue npaea, u no noeody u32uaHHUKoe; novogr.
^
( onima koji su sudbeno
lieni graanskih prava i prognanicima). Jedni su dakle pod
uskratom graanskih prava (), dok su drugi graani koji su
zbog bilo kojeg pokuaja prognani iz grada (drave).
6
Posrijedi je vieznanica (poelo, poetak, vlast, zapov
jednitvo, drava). Lat. magistratuum particeps; engl, to share in
offices; franc, participation aux functions publiques en gnral;
njem. dass er an der Regierung teilnimmt; rus. ynacmue enacmu;
novogr. (da sudjeluje u vlasti).
7
Ili 'onima koji imaju vrhovnu vlast', ili 'onima koji odluuju
u najvanijim stvarima'.

74

Gr. ; lat. magistratus non definitus; engl.

indefinite office (or unspecified authority); franc, fonction
dure indfinie; njem. eine unbestimmte Regierungsfunktion; rus.
doAXHoemu 6e3 onee mOHHOzo onpedenenuH; novogr. ostavlja
, ali dodaje primjedbu. . .
(vlast bez nekog vremenskog ograni
enja).
9
Gr. ; lat. eae
enim quae depravatae sunt, quaeque deflexerunt a recto; engl.
those which are faulty or perverted; franc, celles renferment des
erreurs ou des dviations; njem. die fehlerhaften und abgleitenden;
rus. ocHoeaHHbie na ouiuoHHbtx Hcmcviax u om/cAOHfifOUfuecfi om
npaeuAbHbix zocydapcmeeHHbie ycmpocmea;
novogr.
ai
.
10
Usp. 1279a 19.
11
Ili 'narod'; gr. ; lat. populus, plebs; engl, the people;
franc, peuple; njem. ein Volk; rus. deMOc; novogr. .
12
Aristotel razlikuje redovitu skuptinu puka () od
posebnih, povremenih sastanaka vijea ili savjeta ()
uobiajenih u oligarhiji.
13
Ili 'dodjeljuju se razliitim magistratima'.

75

33
33
35

1275 b

10

nom biva i u Kartagi. 1 4 Jer tu neki oblasnici 15 presu

uju u svim sporovima. Ali naa odredba graanina
moe 'podnijeti ispravak. Jer u drugim porecima
skuptinar koji vlada neodreeno nije i sudac, nego
onaj za to posebno odreen. Jer od takvih ili svi ili
neki ovlateni su savjetovati ili presuivati, ili svima
ili nekim stvarima. Tko je dakle graanin, iz toga je
bjelodano. Jer onaj tko ima mo sudjelovati u savje
todavnoj i sudbenoj vlasti 16 , toga nazivamo graani
nom dotine drave, a dravu mnotvo takvih sposobno za samodostatan ivot, jednostavno reeno.
2

Prema potrebi kao graanin se odreuje onaj koji

s obje strane potjee od graana, a ne samo s jedne,
kao po ocu ili majci; neki pak trae i vie, kao da to
budu dva, tri ili vie predaka. Kad se tako odredi
graanski i okvirno, neki dvoume oko toga kako je
onaj trei ili etvrti predak postao graaninom. Gorgija Leontinjanin, ujedno tome pitajui i rugajui se
ree: kao to su muari ono to muzaro tvorci naine,
tako su i Larisanci ono to pukotvorci naine, jer
postoje i Larisotvorci 17 . Ali sama stvar je jedno
stavna. Jer ako dotinici prema reenoj odredbi
sudjelovahu u dravnome poretku, bili su graani.
14

Vidi II. 1273a 19.

Ili 'predstavnici, nositelji vlasti; gr. ; lat. magistratus;
engl, certain magistrates; franc, certains magistrats; njem. von
bestimmten Behrden; rus. doAXCHOcmnbie; novogr.
(isti oblasnici).
16
Gr.
; lat. (prema . Akvinskom) ille qui potest constitui in princi
pal consiliativo vel judicativo; engl, he who has the power to take
part in the deliberative or judicial administration of any state; franc.
-qui a la possibilit d'accder au Conseil ou aux fonctions judiciaires
dans un tat; njem. wer das Recht hat, an der beratenden oder
Richtenden Behrde teilzunehmen; rus. Kmo UMeem ynacmue
e 3aKOHOCoeew,ameAbHo u/iu cydenou enacmu; novogr.
, ]
(onaj tko ima pravo sudjelovati u savjetodavnoj ili
sudbenoj vlasti).
17
Kako je posrijedi viestruka igra rijei, reenica se ne moe
doslovno prevesti. Gr \e 'muar za tucanje zrnja'. Larisanac je stanovnik, graanin Larise, ali i lonac izraen u Larisi.
U sreditu igre znaenja je , stoje i 'obrtnik', 'rukotvorac' i 'dravni upravitelj'. Smisao je taj da sama drava proizvodi
graane onako kako joj treba.
15

76

Nije naime ni mogue ono podrijetlom od graanina

ili graanke primijeniti na prve naseljenike ili ute
meljitelje [gradodrave].
15

Ali moda veu tekou predstavljaju oni koji

34
postadoe graanima nakon izvrena prevrata, kao
to ono u Ateni uini Klisten nakon izgona samosilnik. Jer upisao je u plemena 1 8 mnoge tuince
i robove preseljenike. Dvoumlje tima nije tko je
graanin, nego je li to s pravom ili nepravo. I uz to e
se jo dvojiti, da li je uope graanin onaj tko je
1276 :
graanin nepravo, kako je jedno te isto ono koje je
nepravo i koje je lano. Budui vidimo i vladatelje
koji upravljaju nepravo, a kojima kaemo da vla
daju ali ne s pravom, i graanin je odreen nekom
vlau (jer onaj tko sudjeluje u takvoj vlasti, taj je
graanin, kako rekosmo), bjelodano je kako i t 5
moramo nazvati graanima. Sto se pak tie onog s
pravom ili nepravo, to se dotie s ve spomenutim
prijanjim dvoumljem 19 .

20

25

30

Pitaju naime neki kada je neto drava uinila

a kada nije drava, kao kada od vladavine malobroj
nih ili od samosilnitva nastane puka vladavina 20 (jer
tada neki ne ele ni ugovorne obveze izvravati, kako
ih nije sklopila drava, nego samosilnik; niti pak
mnogo drugoga takvog, budui da se neki od drav
nih poredaka oslanjaju na silu, a ne na zajedniku
korist). Nu kako neki provode i puku vladavinu
prema tom istom nainu, treba rei da su inidbe toga
dravnog poretka isto tako pripadne dravi kao
i inidbe vladavine malobrojnih ili samosilnitva. ini
se kako je prijepor svojstven tome dvoumlju zapravo
ovaj: kada dakle treba rei kako je drava ista ili pak
nije ista, nego je drukija. Najpovrniji odgovor na to
pitanje tie se mjesta i ljudi. Jer samo se mjesto moe

18
Ili 'rodove' () ili file, kojih je u Ateni u razliita vre
mena bio i razliit broj 4, 10, 12.
19
Vidi 1274b 34.
20
Ili 'kad od oligarhije ili tiranije nastaje demokracija',
naravno: u antikom smislu.

77

10

15

20

rastaviti 21 , i ljudi se mogu nastaniti jedni na ovome

a drugi na onome mjestu.
To pitanje, meutim, treba smatrati kao lake (jer
kako se grad 2 2 kazuje vieznano, odgovor biva
nekako bez muke). A slino se pita: ako su ljudi
nastanjeni na istome mjestu, kada treba smatrati da
je jedan grad? Zacijelo ne po zidovima. Jer Peloponez bi se mogao jednim zidom opasati. A tako je isto
i s Babilonom i svakim drugim [mjestom] koje ima
vie opseg naroda negoli grada; jer Babilonu
govore kako i trei dan nakon njegova zauzea 23
jedan dio grada nije znao nita tome.

22

Ali istraivanje tome pitanju korisnije je odgoditi

za drugu prigodu 2 4 (jer dravnik ne smije smetnuti
s uma ni veliinu grada/drave, ni to je li probitano
da se sastoji od jednog ili od vie naroda). Nego, dok
su isti nastanjeni u istome mjestu, i sve dok bude isti
rod dolinih nastanjenika, treba li rei kako biva isti
grad, iako jedni pd dotinika uvijek umiru a jedni se
raaju, kao to i rijekama obiavamo rei te izvo
rima da su isti 25 , iako tekuica uvijek jedna pritjee
a druga otjee; ili emo pak, iz istoga razloga rei,
kako ljudi ostaju isti, dok grad postaje drukiji? Jer
kako je neko zajednitvo grad/drava, i zajednitvo je
graana u dravnome poretku 2 6 , kad postane drugi
oblikom i razliit dravni poredak, ini se kako ne
moe ostati isti ni grad, kao to i zboru kad je
komiki i kad je tragiki, kaemo da je drukiji, iako
su u njemu esto jedni te isti ljudi; slino je i svako
drugo zajednitvo i slaganje drukije, ako je drukiji
oblik toga slaganja, kao to skladu istih zvukova
kaemo da je drukiji, kad je on jednom dorski,

30

21

Naime, u sluaju naseobina na razliitim mjestima, privreme

nog ili stalnog iseljivanja, cjelina drave ipak ostaje ista.
22
Gr. je i grad i drava i 'gradodrava'.
23
Posrijedi je Kirovo zauzee Babilona 538 god. pr. Kr.
24
Usp. VII. 1326a - 1327a 3.
25
Oigledna veza s Heraklitovom izrekom (fr. 12 'Diels):
' . . . onima koji u iste rijeke ulaze druge i druge vode pritjeu
26
Ili u 'ustavu' ili u Obliku vladavine, vlasti' jer se vieznanica
razliito prevodi: lat. civitatis administrandae ratio; engl.
a constitution; franc, un gouvernement; njem. die Verfassung; rus.
noAumunecKoe oowpnue zpancdau; novogr. .

78

jednom pak frigijski. Ako stoji takav nain, bjelodano je kako najee treba rei da je drava ista
obzirom na ustav. Imenom se moe to zvati drukijim
ili istim, a mjesto moe biti nastanjeno istim ljudima
i posve razliitim 27 . A je li pak pravo ispunjavati ili ne
ispunjavati [obveze], kada drava promijeni svoj
dravni poredak 2 8 , drugo je pitanje.

22

25
4

35

40
1276 b

Nakon toga sada reenog slijedi razvidjeti treba li

krepost dobra ovjeka i valjana graanina postaviti
kao istu ili pak ne . Ali ako to treba istraiti, prvo
treba u ocrtu shvatiti samu krepost graanina. Kao
to je dakle brodar jedan od onih u zajednitvu, tako
kaemo da je i graanin. Premda je brodarima razli
ita sposobnost (jer jedan je vesla, jedan kormilar,
jedan podkormilar, jedan opet ima neki drugi naziv),
i bjelodano e svakom pojedinom biti najtonije
odreena svojstvena krepost, ipak e i neto zajedniko pripadati svima. Naime, sigurnost pomorske
plovidbe, zadaa je sviju njih. Jer tomu tei svaki
pojedini od brodara. Isto tako i graanima, iako su
oni razliiti, posao im je spas zajednitva, a zajednitvo je dravni poredak 3 0 . Zbog toga i krepost graa
nina mora biti prema dravnom poretku. Kako pak
ima vie oblika dravnog poretka, bjelodano je da
krepost valjana graanina ne moe biti jedna, ona
savrena. A dobar ovjek, kaemo, biva prema jednoj kreposti, onoj savrenoj.
Bjelodano je dakle kako graanin moe biti valjan,
a da i nije stekao krepost valjana ovjeka. Ali tomu
se pitanju moe prii i drugim nainom, razmatrajui
ono najboljem dravnom poretku. Jer ako je nemo
gue da se grad/drava sastoji posve od valjanih
27

To jest: ime samo po sebi nije vano.

Ili moda 'ustav' (kako je u nekim prijevodima /kao npr.
u franc, constitution!), iako se ini boljim ostaviti dravni pore
dak, jer je ireg znaenja i obuhvata.
28

29

Usp. Aristotel, Nikomahova etika, V. 1130 b 28.

Ili 'ustav', jer se prijevodi razlikuju. Gr. ; lat.
reipublicae administrandae forma et ratio; engl, constitution; franc.
constitution; njem. die Staatsverfassung; rus. zocydapcmeeHHbi
cmpo; novogr. .
30

79

10

15

20

25

30

34
35

40

[ljudi], a svaki od njih treba dobro obavljati svoj

posao, to pak potjee od kreposti, ipak - budui je
graanima nemogue biti jednakim - krepost graa
31
nina i ona dobra ovjeka ne bi bila jedna. Naime,
krepost valjana graanina u svima mora biti prisutna
(jer samo tako drava moe biti najbolja), dok je
nemogue da bude krepost dobra ovjeka, ukoliko
ne bi morali biti dobri svi graani valjane drave. Uz
to, budui se drava sastoji od razliitosti, upravo kao
ivo bie od due i tijela, a dua od razuma i udnje,
te obitelj 32 od mua i ene, i posjed od gospodara
i roba, na isti nain i drava sloena je od sviju tih i uz
to od jo drugih razliitih vrsta, nudno nije jedna
krepost svih graana, kao to ni u plesaa nije ona
zborovodje i krepost pokrajnika 33 .
Iz tih je stvari dakle bjelodano kako ta krepost nije
uope ista. Ali hoe li biti sluaja kad je ista krepost
valjana graanina i valjana ovjeka? Kaemo naime
valjanu vladatelju da je dobar i razborit, doim sm
graanin ne mora biti razborit 3 4 . Neki kau kako je
ak i odgoj vladatelja drukiji, kao to se oito kra
ljevski sinovi pouavaju u konjanikom i ratnikom
umijeu, pa Euripid kae: Ne meni dosjetke
p u k e . . . ve ono to dravi treba 3 5 , kao da postoji
neki poseban odgoj za vladatelja. Ako je pak ista
krepost dobroga vladatelja i dobroga ovjeka, a gra
anin je i sm vladatelj, ipak ne bi bila naprosto ista
krepost [dobra] graanina i [dobra ovjeka], iako
moe biti tako u nekog graanina, jer nije ista kre
post vladatelja i ona graanina, pa je stoga moda

1277

10
12
12
15

20

Jazon i rekao: Gladovao bih da nisam samovla37

dar, kao da ne bi ni znao biti puki zasebnik .
Ali pohvaljuje se sposobnost vladati i biti vladan,
i ini se kako je krepost pravoga graanina uzmoi
lijepo i vladati i bivati vladan. Ako pak kao krepost
dobra ovjeka postavimo onu vladateljsku, a kao onu
graanina obje 3 8 , ipak ne bi obje bile jednako poh
valne. Budui se dakle katkada ini kako vladatelj
i vladanik moraju uiti razliite a ne iste stvari, doim
graanin mora oboje znati i sudjelovati u obojima,
odmah bi tkogod uvidio to iz toga slijedi. Jer postoji
vlast gospodara, ona kojoj kaemo da se tie [ivot
nih] potreptina, koje vladatelj ne mora znati nai
niti, nego prije njima se posluiti 39 . Drugo je ropski.
A pod tim drugim razumijevamo: moi i obavljati
sluiteljske poslove. Kaemo kako je vie vrsta
robova, jer je i vie radova. Jedan dio tih tvore
rukorae 4 0 . T su, kao to kazuje i njihovo ime, oni
koji ive od svojih ruku, a tima pripada i prosti
obrtnik 4 1 . Stoga kod nekih u starini, nisu rukotvorci 42
uope sudjelovali u vlasti, sve dok nije dolo do
krajnje puke vladavine. Poslove takvih vladanik ne
treba uiti ni dobar dravnik ni dobar graanin, osim
pokatkad poradi posve zasebne koristi. Jer inae vie
ne bi bio jedan gospodar, a drugi rob.

31
Kao to je i grad i drava, tako je i i graanin
i dravljanin, to je dobro imati na umu osobito zbog toga to su
u suvremenom jeziku ta dva nazivka poprilino razdvojena, dok to
nije bio sluaj u antikome poimanju.
32
Ili 'kua', 'dom'; Gr. ; lat. domus; engl, the family;
franc, famille; njem. das Haus; rus. ceMbn; novogr. .
33
Ili 'suplesaa' ili ak 'statista'.
34
Ovo se mjesto razliito tumai, pa je mogue i itanje 'i
dravnik mora biti takav'. Ali mi se drimo doslovno naeg predlo
ka, a tako prevode i J. Tricot i O. Gigon.
35
Euripid, Eol (odlomak 16).

36
Tiranin iz Fere, vladao izmeu 380 i 370 pr. Kr. Sam izvor
izreke je nepoznat.
37
Ili Obini graanin' ili Obini vladanik'. Gr. (osobnik, posebnik, zasebnik, pojedinac); lat. privatus; engl, to live in
a private station; franc, l'art de vivre en simple particulier; njem.
Privatmann; rus. 6bimb HacmHbiM ; novogr.
(zasebnik, privatnik).
38
To jest: i krepost vladanja i onu pokoravanja ili podlonosti
vladanju.
39
Neki prevoditelji (npr. Tricot) proiruju znaenje: 'ali se za
njih treba znati posluiti uslugama robova'.
40
Ili 'rukotvorci' ili 'radnici rukom'. Gr. oi ; lat.
operarii et opifices; engl, handicraftsmen; franc, les manoeuvres;
njem. die Arbiter der Hand; rus. peMecnetmuKu; novogr.
.
41
Gr. ; lat. illiberalis artifex; engl, the
mechanic; franc, l'ouvrier exerant un mtier mcanique; njem. der
gewhnliche Handwerker; rus. jnacmep; novogr.
.
42
Ili 'obrtnici uope' (oi ).

80

Politika

81

25
25

30

35

1277 b
5
7

Ali postoji stanovita vladavina pri kojoj se vlada

jednakima po rodu i slobodnima. Takvu naime nazi
43
vamo ustavnom vladavinom , koju treba vladatelj
nauiti tako da bude vladanik, kao: zapovijedati
konjanitvom sluivi kao konjanik, biti vrhovni
zapovjednik sluivi kao vojnik, te tako i kao pukov
nik i etovoa. Zbog toga se i lijepo kae kako ne
moe dobro vladati onaj kojim se dobro ne vlada 44 .
To su dvije razliite kreposti, ali dobar graanin
mora znati i moi: i vladati i biti vladan, i upravo je
ovo krepost graanina: razumijevati vladavinu slo
bodnjaka 45 u obojem. A dobru ovjeku pripada to
oboje, ak iako je druge vrste vladateljska razboritost
i pravednost. Jer bjelodano krepost vladanika, ali
slobodnjaka, ne bi bila jedna s onom dobra ovjeka,
kao npr. pravednost; nego je ona jedne vrste kad tko
vlada a druge kad se kime vlada, kako su na priliku
razliite u mua i ene razboritost i hrabrost (jer mu 4 6
bi se pokazao plaljivim kad bi bio hrabar kao hrabra
ena, a ena pak brbljiva, kad bi bila tako umjerena
kao dobar mu; drukije je naime i gospodarstvo
u mua i u ene: jednomu je zadaa stjecati, doim
drugomu uvati.). Razboritost pak jedina je krepost
svojstvena vladatelj u; jer ostale kreposti ini se
moraju biti zajednike i vladatelj ima i vladanicima,
dok vladaniku krepost nije razboritost, ve istinsko
mnijenje; naime, vladanik je kao frular, dok je vlada
telj kao frula to se slui frulom 47 .
Iz tih je stvari dakle jasno je li krepost dobra
ovjeka i valjana graanina ista ili je razliita, i kako
48
je ista a kako pak razliita .
43
Ili 'politikom vladavinom'. Gr. ; lat. civile
Imperium; engl, a constitutional rule; franc, d'autorit politique;
njem. die politische Herrschaft; rus. enacmh zocydapcmeeHuan;
novogr. .
44
Ili 'dobro umije vladati samo tko umije sluati'. Izreka se
inae pripisuje Solonu.
45
Ili 'slobodnih ljudi'.
46
Gr. znai i mu kao muko uope, za razliku od
enska, a i mu kao suprug; ali i ovjek uope. Lat. vir; engl.
a man; franc, un homme; njem. ein Mann; rus. Myxnuua; novogr.
.
47
Usp. Platon, Drava (X, 601, D, E).
48
Usp. 1278a 40, IV 1293 b 5, VII 1333 a 11.

82

7
10

15

20

25

30

samomu pak graaninu ostaje jo jedno dvoumlje. Jer, kao istinski graanin je li samo onaj koji
sudjeluje u vlasti, ili pak treba postaviti kao graane
49
i'rukotvorce ? Ako pak treba postaviti i njih, koji ne
sudjeluju u vlasti, onda svaki graanin ne moe imati
5
dotinu krepost (jer takav je graanin). Ako opet
od tih nitko nije graanin, u koji dio [drave] treba
smjestiti svakog od njih? Jer takav nije ni naselac 5 1 , ni
tuinac. Ili emo kazati kako nam zbog toga ne izlazi
nita neumjesno? Jer ni robovi nisu meu spomenutima, niti pak osloboenici. Istinito je, naime, da ne
treba postavljati kao graane sve one bez kojih ne bi
bilo grada/drave, jer ni djeca nisu tako graani kao
to su to muevi, nego su to ovi naprosto, a oni pod
uvjetom 52 , budui da jesu graani ali nesavreni.
Tako u drevnim vremenima kod nekih [drava] rukotvorac bijae rob ili tuinac, te su stoga veina takvi
i danas. I najbolja drava nee od rukotvoraca nai
njati graanina. Bude li pak i takav graaninom,
onda se ona krepost graanina kojoj govorasmo ne
moe pripisati svakomu, nego samo slobodnjacima,
ali onima koji su izuzeti od nunih poslova. Oni koji
obavljaju nune poslove sluei jednomu su robovi,
koji su pak zajedniki t su ruko tvorci i najamnici 53 .
Jasno je otuda onima koji malo bolje zagledaju kako
stoji s dotinicima. Jer ve ono reeno ini stvar
bjelodanom. Naime, budui je vie dravnih pore
daka, i vrsta graana mora biti vie, a jo najvie
graana vladanika, tako te u nekom dravnom
poretku nudno bivaju graanima i rukotvorac
i najamnik, dok je to u nekim drugim nemogue, kao
u poretku koji nazivaju vladavinom najboljih54,
49
Ili 'obrtnike' ili 'rukorae' ili 'runi radnici'. Gr. ;
lat. U qui artes illiberales et sordidas exercent; engl, the mechanic;
franc, les travailleurs manuels; njem. die Banausen; rus. peMecnenHUKU; novogr. (prosti radnici).
50
To jest: krepost kojoj govorimo.
51
Ili metek.
52
To jest: da odrastu i tako postanu punopravni graani.
53
Ili 'nadniari'. Gr. . Ti su u Grkoj bili bezemljai,
zapravo slobodnjaci bez imovine. Po Solonovoj razredbi bijahu
posljednji puki stale, osloboen poreza, ali i bez graanskih
prava. Lat. mercenarii; engl, labourers; franc, les hommes de
peine; njem. Taglhner; rus. nodeHW,uKu; novogr. .
54
Ili u 'aristokraciji' (gr. ).

6*

83

35

1278'

10

15

u kojoj se asti podjeljuju prema kreposti i zasluzi.

Jer nitko se nee moi trsiti oko kreposti ivei
ivotom rukotvorca ili najamnika. U manjinskim vla
davinama 55 najamnik ne moe biti graaninom (jer tu
od visokih imovinskih procjembi ovisi sudionitvo
u vlasti), ali rukotvorac moe; jer se obogauje
veina obrtnika. U Tebi pak bijae zakon da onaj tko
se nije deset godina uzdravao od trgovinskih
poslova, ne moe sudjelovati u vlasti. U mnogim
dravnim porecima zakon ide na ruku i nekima od
tudinaca; jer u nekim pukim vladavinama postaje se
graanin samo po majci graanci, a u mnogima na isti
nain biva i s vanbranom djecom. Nego zbog oskudice u zakonitim graanima nainjaju graane od
takvih (jer se zbog manjka u ljudstvu tako slue
zakonima); doim kad dostatno poraste mnotvo,
pomalo iskljuuju prvo one to su podrijetlom od
roba ili robinje, zatim one to su graani smo po
materama, i napokon tvore graane samo od onih to
potjeu od oboje graana.
Bjelodano je dakle iz tih stvari kako je vie vrsta
graanina, i da se naziva najee graaninom onaj
tko sudjeluje u astima, kao to i Homer ree: poput
kakva beasna naselca 57 , jer kao da je naselac koji
ne sudjeluje u astima. A gdje je takvo to prikri
veno, onda je to poradi obmane sugraana 5 8 . Treba li
dakle postaviti kao razliitu ili istu [krepost], prema
kojoj biva takav ovjek i valjan graanin, bjelodano
je iz onoga to se reklo, da je ona u jednoj dravi ista,
55

Ili 'vladavinom manjine' (gr. ).

Gr. ; kljuna rije je TO ,
'procjemba imovine', i prema njoj odreeni porezni razred. Lat. ex
maquo et amplo censu; engl, qualification for office is high; franc.
paiement d'un cens trs lev; njem. die Regimentsfhigkeit an eine
hohe Steuerklasse gebunden ist; rus. docmyn doAMHoemsw oycnoeneu oAbuiuM UMymecmeeuHbiM u.eH30M; novogr.
(koji imaju visoke dohodarine).
57
Homer, Ilijada, IX, 648 (doslovan prijevod). Ahilej se tim
rijeima ali na Agamemnonov postupak prema sebi. Inae rije
(naselac, priselac, pridolica; koji ima manja prava
negoli izvorni naseljenik) gotovo je suznana s rijeju
(naselac, tuinac), kako kae i sm Aristotel.
58
Ili 'radi toga da povlateni stale uzmogne obmanuti sugra
ane' (kako prevodi B.Jowett).
56

84

20

25

30

34
34
35

40
1278 b

a u drugoj razliita, a i ondje nije svaki takav, nego

samo dravnik i monik 5 9 ili tko je sposoban biti
monik, bilo sm po sebi ili zajedno s drugima,
u zajednikome vladanju.
Poto su t stvari odreene, valja nakon njih razvi
djeti: treba li postaviti jedan dravni poredak ili vie
njih, i ako vie, koji su i koliko ih je, te koje su
njihove razlike. Dravni poredak je raspored u dravi
svih ostalih vlasti a najvie one glavne. Jer svugdje je
glavna dravna uprava 6 0 grada, a dravna uprava je
dravni poredak. Tako je kaem u pukim vladavi
nama glavni puk, doim u manjinskim vladavinama
to je manjina, pa kaemo kako je tima i dravni
poredak razliit. A isti razlog navodimo i ostalima.
Prvo treba pretpostaviti poradi ega je nastala
drava, i koliko je oblika vlasti to se tie ovjeka
i zajednitva ivota. Reeno je ve u prvim raspra
vama 6 1 , u kojima se odredilo gospodarstvu
i gospodstvu 62 , da je naravlju ovjek drutvena ivotinj a. Stoga i kad nisu potrebiti neke uzajamne
pomoi, [ljudi] ipak nita manje tee suivljenju.
A uz to ih okuplja i zajedniki probitak, na koliko
svakog pojedinog zapada udio u dobru ivljenju.
Stoga je upravo to najvie svrha, a zajedniko je
svima i pojedince. Ali ljudi se zdruuju i poradi
samoga ivljenja, i odravaju dravno zajednitvo.
Jer postoji moda nekakav djeli lijepoga u samome
ivljenju, ukoliko odvie ne pretegnu ivotne tegobe.
59
Gr. (koji ima silu, snagu, mo, vlast, upravu) prevodi
se ovdje razliito; lat. qui possit esse potestas; engl, who has the
conduct of public affairs (or one who is in control of); franc, celui
qui dirige; njem. der regiert; rus. urno UMeem nonuoMonu?.; novo
gr. 6 (to jest, ovjek koji
upravlja).
6
vieznanica TO (dravna uprava, naela dravne
uprave, dravni ustav) ovdje je izjednaena s nazivkom ;
lat. administrate et gubernatio civitatis; engl, the government;
franc, l'autorit suprme; njem. die Regierung; rus. nopndoK zocydapcmeeHHOZo ynpaeneHUH; novogr. TO
(sustav upravne vlasti).
61
Vidi I 1253 a 2.
62
To jest vladavini (vlasti) gospodara nad.robom (gr. ).

85

10

15

20

25

Bjelodano je naime kako ustrajno podnose golemu

nevolju veina ljudi, prianjajui uza ivot, kao da
u njemu samome postoji neka srea i naravna slat
koa.
Nego sada je lako razluiti razliite vrste vlasti, jer
i u izvanjskim raspravama 6 3 raspravljali smo tima
esto. Vlast gospodara 6 4 , iako je prema istini na istu
korist i naravlju robu i naravlju gospodaru, ipak je
uglavnom nita manje na korist gospodara, dok je
robu [na korist] tek prigotkom (budui da se, pro
padne li rob, ne moe spasiti gospodstvo). Vlast pak
nad djecom i enom i cijelom kuom, koju nazivamo
kuanskom 6 5 , ili je na korist onima kojima se vlada ili
pak na zajedniku korist i jednih i drugih, dok je po
sebi na korist vladanicima, kao to vidimo u ostalim
umijeima, npr. u lijenikome i tjelovjebenikome,
gdje je tek prigotkom na korist i samim vinicima. Jer
nita ne smeta ako je uvjebavatelj katkada i sm
jedan od tjelovjebenika, kao to je kormilar uvijek
jedan od brodara. Dakle, uvjebavatelj ili kormilar
pazi na dobro vladanik; kada pak i sm postaje
jedan od njih, onda prema prigotku sudjeluje u kori
sti. Jer jedan je tada brodar 6 6 , dok je drugi jedan od
tjelovjebenika, iako je uvjebavatelj. Stoga i
dravne dunosti, kada je [vlast] zasnovana prema
To jest: u raspravama koje su izvan same peripatetike kole
i namijenjene su irem sluateljstvu. Budui se tumaitelji ne slau
oko tonog znaenja, razliiti su i prijevodi dotinog izriaja. Gr.
; lat. in exotericis libris; engl, in discus
sions outside the school (or in my public lectures); franc, dans les
discours exotriques; njem. in den publizierten Schriften; rus.
3KcomepunecKux coHUHeuuax; novogr.
(u podukama za izvanjske sluatelje).
64
Ili 'gospodstvo' (gr. ) zapravo je vlast gospodara
nad robom; lat. dominica potestas; engl, the rule of a master;
franc, l'autorit absolue du matre; njem. die Despotie; rus.
enacmb zocnoduna nad paoM; novogr. .
Ili 'domainskom', to je gospodarska vlast u najuem smislu.
Gr. ; lat. Imperium oeconomicum; engl, house
-hold management; franc, l'autorit domestique; njem. Hausverwaltung; rus. enacmb doMox03acmeeHHan; novogr.
.
6
jest, u znaenju 'jedan od suputnika na brodu'.
67
Ili 'uitelj tjelovjebe'.

86

jednakosti graana i prema slinosti, smatra se kako

treba obnaati naizmjence; 68 prije pak, kako je
naravno 6 9 , smatrahu kako je [svakomu] pravo obav
ljati slubu po redu, a zatim e imati drugi netko
u vidu njegovo dobro, kao to je neko on sm u ulozi
vladatelja vodio brigu probitku drugoga 70 . Sada
pak, zbog koristi od dravnih poslova i od vlasti, hoe
neprekidno vladati, kao da bi vladatelji uvijek bili
zdravi, iako bivaju boleljivi, jer tako bi s pravom
hlepili za vlau.

30
30

35

Bjelodano je dakle kako oni dravni poreci koji

uzimaju u obzir zajedniki probitak, t su i ispravni,
budui prema onome to je naprosto pravedno; oni
pak koji se obziru samo na [probitak] vladatelja,
pogreni su i zastrane su ispravnih dravnih pore
daka; ti su naime samosilniki 71 , a drava je zajednica
slobodnih ljudi.

40
1279
7
5

10

15

20

Poto su t stvari odreene, slijedi razvidjeti

dravnim porecima, koliko ih je i koji su, a prije
svega onim ispravnim meu njima. Jer i zastrane e
njihove biti bjelodane, poto t odredimo.
Budui dravni poredak i dravna uprava 7 2 znae
68
Gr. ; lat. vicissim gerere; engl, to hold
office by turns; franc, gouverner tour de rle; njem. abwechselnd
besetzt werden; rus. npaeumb no onepedu; novogr.

.
69
est izriaj ; lat. pro rei natura; engl, as is natural;
franc, comme il est normal; njem. wie es sich gehrt; rus. uMeAO
ecmecmeeuHbie ocHoeanun; novogr.
(prema naravnom sustavu).
70
Reenica nije u cijelosti jasna. I prijevodi se poprilino razli
kuju. Prevoditelj je nastojao ostati to vie pri poretku rijei
izvornika.
71
Ili 'despotski' u znaenju odnosa izmeu gospodara i roba.
Gr. ; lat. dominorum in servos imperio similes; engl.
despotic; franc, elles ont un caractre despotique; njem. despotisch;
rus. onu ocHoeaHbi ua nanariax zocnodcmea; novogr. .
72
Ili 'ustav i vlada'. Gr. ; lat. politia et
civitatis administrandae ratio; engl, constitution and government;
franc, constitution et gouvernement; njem. die Staatsverfassung und
die Staatsregierung; rus. zocydapcmeennoe ycmpocmeo u nopsidoK zocydapcmeeHHOzo ynpaeAenua; novogr.
.

87

25

jedno te isto, a dravna je uprava ono glavno u dra

vama, mora to glavno biti ili jedan ili manjina ili
veina; kada pak jedan ili manjina ili veina vladaju na
zajedniki probitak, takvi su dravni poreci nudno
ispravni; doim oni koji su na zasebniku korist, bilo
73
jednoga bilo manjine bilo veine, ti su zastrane . Jer
ili ne treba zvati graanima one koji ne sudjeluju [u
probitku], ili oni trebaju zajedniki sudjelovati
u koristi. Onu od jednovlada koja se obzire na zajed
niku korist obiavamo nazivati kraljevstvom 74 ; vlast
manjine, ali vie od jednog, [zovemo] vladavinom
najboljih75 (ili zbog toga to najbolji vladaju, ili zbog
toga to je poradi najboljeg dravi i njezinim dioni
cima); kada pak mnotvo [veina] vlada dravom na
zajedniku korist, onda se to zove zajednikim ime
nom svih dravnih poredaka - ustavna vladavina 76 .
(To se pak dogaa s razlogom, jer jedan ili nekolicina
mogu se odlikovati krepou, dok je za vie njih teko
dostii savrenstvo u svakoj kreposti, nego najvie
u onoj ratnikoj, jer ona nastaje u mnotvu. Zbog
toga je u takvom dravnom ustrojstvu najglavniji dio
ratnitvo 77 i u njemu sudjeluju oni koji posjeduju
oruje.) A zastrane su od spomenutih: samosilnitvo
za kraljevstvo, vladavina malobrojnih za vladavinu
najboljih, puka vladavina za ustavnu vladavinu 78 .
Jer samosilnitvo je jednovlada na korist samovladara, vladavina malobrojnih' na korist bogataa,
puka pak vladavina na korist siromaha, doim
zajednitvu na korist nije ni jedna od njih.
73

Usp. Aristotel, Nikomahova etika, VIII, 10.

Gr. ; lat. regnum; engl, kingship (royality); franc.
royaut; njem. das Knigtum; rus. uapctcan enacmb; novogr.
.
75
Gr. ; lat. aristocratia; engl, aristocracy;
franc, aristocratie; njem. die Aristokratie; rus. apucmotcpamun
(enacmb Aynuiux); novogr. .
76
Gr. ; lat. politia; engl, a constitution; franc, une
rpublique (gouvernement constitutionnel et lgal, rpublique
modre); njem, Politie; rus. nonumun (penynuKaHCKu cmpou);
novogr. .
77
Ili 'ratniki stale'. Gr. ; lat. ea pars civita
tis, quae pro reliquis civibus propugnat; engl, the fighting-men;
franc, la classe combattante; njem. das kriegerische Element; rus.
eouHbi; novogr. (stale ratnika).
78
Usp. Aristotel, Nikomahova etika, 1160b.
74

88

30

35

40
1279b

10

Treba pak malo opirnije rei to je svaki pojedini

od tih dravnih poredaka. Jer tu ima nekih tekoa.
Naime, onomu koji svakom pojedinom nainu
umuje, i ne gleda samo na djelovanje, niti je primje
reno togod previati, niti izostavljati, nego pokaivati istinu svakoj pojedinanosti. Samosilnitvo je
jednovlada, kao to je reeno, i gospodstvo [jednoga]
nad dravnim zajednitvom; vladavina malobrojnih
je" kad vlast u poretku dre imunici 79 , dok je puka
vladavina naprotiv kad vladaju ne oni s mnoinom
imetka, nego neimunici.

15

Prva je tekoa ve pri dotinoj odredbi. Jer, ako

oni u veini, budui bogati, budu vladali dravom,
posrijedi je puka vladavina, kada vlast dri mnotvo;
- slino pak opet, dogodi li se negdje da su neimu
nici malobrojniji od imunika, ali budui jai vladaju
dravom, a gdje vlada malo mnotvo, kau kako je
vladavina malobrojnih, onda se ne bi inilo prikladno
kako je razlueno dravnim porecima.

20

Ali ako bi tkogod, pridavi bogatstvo manjini

a siromatvo veini, tako nazvao dravne poretke
- vladavinom malobrojnih onaj u kojem vlast dre
imunici, koji su malobrojni mnotvom, i pukom
vladavinom onaj [poredak] u kojem vladaju neimu
nici, koji su mnogi mnotvom - nastalo bi drugo
dvoumlje. Jer kako emo nazvati upravo spomenute
dravne poretke, onaj u kojem su brojniji imunici
i onaj u kojem su malobrojniji neimunici, a i jedni
i drugi vladaju dravnim ustrojstvom, ako nema
nikakva drugog dravnog poretka mimo tih nareenih? ini se, naime, kako taj razlog pokazuje da to
to malobrojni ili mnogobrojniji vladaju tek je prigodak, bilo u vladavinama malobrojnih bilo u pukim
vladavinama, zbog toga to su svugdje imunici malo
brojni, doim neimunici mnogobrojni (pa zbog toga
i ne izlazi da su reeni uzroci i same razlike), nego se
puka vladavina i vladavina malobrojnih uzajamno
razlikuju siromatvom i bogatstvom; i nudno, dakle,

26

79
Gr. ; lat. U quorum res familiaris
ampla est; engl, men of property; franc, les dtenteurs de la fortune;
njem. die Reichen; rus. eAadetow,ue cocmeennocmbio; novogr.
ot .

89

25
26

30

35

40
1280:

ondje gdje se vlada bogatstvom, bili takvi malobrojni

ili mnogobrojni, posrijedi je vladavina malobrojnih;
gdje pak vladaju neimunici, tu je puka vladavina,
samo to se dogaa, kao to rekosmo, te jedni bivaju
malobrojni, drugi pak mnogobrojni. Jer imuni su
malobrojni, doim u slobodi sudjeluju svi; i zbog tih
razloga prisvajaju si i jedni i drugi dravnu vlast .
Shvatiti prvo treba koje odredbe postavljaju vlada
vine malobrojnih i puke vladavine , i to je pravednina 8 2 u jednome i drugome poretku. Jer svi pristaju
uz neku pravedninu, ali idu samo donekle, i ne
govore svoj pravednini poglavito. Na priliku tako
ini se kako je pravedno ono jednako, koje i jest, ali
ne svima, nego samo jednakima. A i nejednako se
ini pravednim, pa i jest, ali ne svima, nego samo
nejednakima. Oni pak to isputaju to kojima?,
prosuuju pogrjeno. Uzrok je tomu to im je pro
sudba sebi samima. A gotovo veinom ljudi su loi
prosuditelji vlastitim stvarima. Te tako, budui je
pravednina nekima, i razdjeljuje se istim nainom i na
stvari i na osobe, kao to je reeno prije u knjigama
etici83, slau se oko jednakosti stvari, spore se pak
oko one to se tie osoba, najvie zbog onoga ve
reenog, zbog toga jer loe prosuuju vlastitim
stvarima, i zatim to govore samo donekle i jedni
i drugi, nekoj pravednini, dok smatraju kako
govore pravednini naprosto. Jer jedni, ako su
u emu nejadnaki kao bogatstvom, dre se nejedna80
Posrijedi je opet vieznanica ; ovdje najvjerojatnije
u znaenju 'vlast' ili 'mo'. Gr.
; lat. vindicant ibi utrique reipublicae administrationem;
engl, the oligarchical and democratical parties respectively claim
power in the state; franc, les raisons invoques par les uns et les
autres pour rclamer le pouvoir; njem. nehmen beide Parteien die
Verfassungsmssigkeit fr sich in Anspruch; rus. u dpyzue ocHoebieaiom ceou npumo3aHUH na enacmb e zocydapcmee; novogr.

( kojima se vodi borba dvaju stalea radi
zauzea vlasti).

kima u cijelosti; drugi pak, koji su u bilo emu

jednaki, kao slobodom, kako su i u cijelosti jednaki.

10

15

20

Ti pak ono najglavnije ne kazuju. Jer ako su se radi

teevina udruili i sastali, toliko sudjeluju u dravi
koliko imaju posjeda, tako pa bi se inilo da prevla
dava razlog zagovornika vladavine malobrojnih (jer
ne bi bilo pravedno da sudjeluje kao sa sto mina onaj
tko daje tek jednu, jednako onomu to dade preostalih devedeset i devet, bilo od glavnice bilo od zakup
nine 8 4 ). Tako se pak nisu [udruili] samo poradi
ivljenja, nego prije poradi dobra ivljenja (jer inae bi
postojala drava robova i ostalih ivotinja; takve pak
nema, zbog toga to ti niti sudjeluju u blaenstvu, niti
u ivljenju prema izboru); niti pak radi obrambenog
saveza, kako im nitko ne bi nanosio nepravdu, niti
opet radi razmjena i uzajamne koristi - jer inae bi
Etruani i Kartaani, te svi ostali s uzajamnim trgo
vinskim ugovorima, bili kao dravljani jedne drave;
oni dodue imaju sporazume uvozu i ugovore
nenanoenju nepravde i dokaznice bojnome
savezu. Ali niti je svima tima postavljena zajednika
vlast, nego je u svakoj od njih drukija, niti pak jedni
vode brigu tome kakvi bi drugi trebali biti, niti da
nepravedan ne bude nitko od onih to su pod doti
nim ugovorima, niti poinja ikakvu udorednu nevaljalost, nego samo kako ne bi jedni od drugih pretrp
jeli nepravdu. A kreposti i opaini graana razmiljaju oni to brinu dobroj zakonitosti. Otuda je
i bjelodano kako se mora brinuti kreposti ona
drava to se istinski naziva tako, a ne samo radi
rijei. Jer zajednitvo postaje inae bojni savez 85 to
se od drugih takvih udaljenih saveza razlikuje samo
mjestom, a zakon je nagodba i, kako ree Likofron
sofist, jamac uzajamnih pravednina, ali nije ono to
moe uiniti graane dobrim i pravinim.
A da je tomu tako, jest i bjelodano. Jer ako bi
tkogod i okupio [razliita] mjesta u jedno, tako da se
zidinama dotiu grad Megarana i onaj Korinana,

81

Ili 'oligarhije' i 'demokracije'.

Ili 'ono to je pravedno', 'pravo'. Gr. ; lat. jus;
engl, justice; franc, juste; njem. die Gerechtigkeit; rus. cnpaeednueocmb; novogr. .
83
Vidi Aristotel, Nikomahova etika, V 1131 a 15.
82

90

84

Ili 'postotaka', 'kamata', 'probitka'.

Veoma esta rije. Gr. ; lat. belli gerendi societas;
engl, alliance; franc, alliance; njem. ein Beistandsvertrag; rus.
com3; novogr. .
85

91

25
25

30

35
40
1280 b

10

15

ipak ne bi nastala jedna gradodrava; pa ak ni onda

kad bi sklopili uzajamno medustaleke brakove 8 6 ,
iako je to ono od zajednitava to su svojstvena
dravama. Slino pak ne ni ako bi koji stanovali
napose, ali ipak ne toliko udaljeno te ne bi mogli
uzajamno opiti, nego bi imali zakone da jedni dru
gima ne nanose nepravdu pri poslovnim podjelbama,
kao kad bi jedan bio tesar, jedan ratar, jedan koar,
jedan opet bilo to drugo, pa kad bi ih bilo i deset
tisua, a ne bi im bilo zajedniko nita drugo osim tih
stvari, kakve su razmjena i bojni savez, - ne bi ni to
bila drava. A zbog kojega pak razloga? Zacijelo ne
zbog toga to nema bliza zajednitva. Jer kad bi se
i tako okupili u zajednicu (dok bi se svaki pojedinac
sluio vlastitim domom kao dravom) pomaui se
uzajamno kao u obrambenom savezu samo od onih
koji im nanose nepravdu, ni to se ne bi inilo dra
vom onima koji otro promatraju, ako bi slino uza
jamno opili okupljeni kao i napose. Bjelodano je
dakle kako' drava nije zajednitvo mjesta, i nije
poradi toga da jedni drugima ne nanose nepravdu
i poradi poslovne podjelbe. Nego t stvari moraju biti
prisutne, ako e biti drave; ali ni kad su sve one
prisutne, to jo nije drava, nego je ona zajednitvo
dobra ivljenja, kako kuama, tako i rodovima,
poradi ivota savrena i samodostatna. Nu toga nee
biti ne budu li nastavali jedno te isto mjesto i sklapali
medustaleke brakove. Otuda su i svojbine 87 nastale
po gradodravama te bratstva 8 8 , rtvene svetkovine
i zabave [poradi] suivljenja. To je pak djelo prijatelj
stva. Jer izbor suivljenja je prijateljstvo. Svrha je
dakle drave dobro ivljenje, a t su stvari poradi t
svrhe. Drava je zajednitvo rodova i sel u savrenu
i samodostatnu ivotu. To je pak, kako kazasmo
blaeno i lijepo ivljenje89. Treba dakle postaviti
Gr. ; lat. connubii jus; engl, the right to intermarry;
franc, mariage; njem. Ehegemeinschaft; rus. anuzoMun; novogr.
. Znaenje je zapravo: pravo enidbe iz jednoga stalea
u drugi ili iz jedne drave u drugu.
87
Gr. ; lat. affinitates; engl, family connections; franc.
relations de parent; njem. Verschwgerungen; rus. podcmeenubie
coto3bi; novogr. .
88
Ili 'fratrije'.
89
Usp. Nikomahova etika, 1097 b 6.
86

92

kako dravno zajednitvo biva radi lijepih inidbi,

a ne tek poradi suivljenja. Stoga oni koji pridonose
najvie takvomu zajednitvu t imaju veega dijela
u dravi negoli oni to su im prema slobodi ili rodu
jednaki ili pak vii, dok su im prema dravnoj krepo
sti nejednaki, ili opet oni to ih prema bogatstvu
premauju, ali su prema kreposti premaeni. Bjelo
dano je dakle iz reenoga kako svi koji se prepiru oko
dravnih poredaka izriu tek dio onoga to je pravo.

20

23
23
25

30

35

40
1281

10

Postoji dvoumlje i oko toga to treba biti vrhovni

tvo 9 0 u dravi; naime: ili mnotvo ili bogatai ili
estiti muevi ili jedan najbolji od sviju ili samosilnik.
ini se da svaka od tih stvari sadrava tekou. Sto,
naime, ako siromani - zbog toga jer ih je vie
- porazdijele imovinu bogataa, - nije li to nepra
vedno? Ne, Zeusa mi [reklo bi se], jer se to vrhovni
tvu inilo pravednim . to bi onda trebalo nazvati
krajnjom nepravednou?! Ako opet, uzevi sve,
veina porazdijeli imovinu manjine, bjelodano je
kako to razara dravu. Ali krepost ne unitava onoga
tko je ima, niti ono to je pravedno unitava dravu.
Tako te je jasno kako taj zakon 9 2 ne moe biti prave
dan. Inae bi i djela koja je samosilnik poinio nudno
sva bila pravina; jer on provodi silu, budui snaniji,
upravo kao i mnotvo prema bogataima. Ali zar je
pravedno da vladaju malobrojni i bogati? Ako pak i ti
poine iste t stvari te pootimaju i pooduzimaju
imovinu mnotva, zar je to pravedno? Onda bi tako
bilo i ono drugo. Bjelodano je dakle kako su sve t
stvari nevaljale i nepravedne. Nego, bi li estiti tre
bali vladati i biti vrhovnici nad svima? Ne bi li onda

Ili 'ono koje je poglavito' ili 'vrhovna vlast'. Gr. TO ;

lat. dominatio ac summa auctoritas; engl, the supreme power;
franc, le pouvoir souverain; njem. das Entscheidende; rus. eepxoeHH enacmt>; novogr. .. . .
91
Posrijedi je razlika izmeu onoga to je ue ili djelomino
pravedno ( ) i onoga to je naprosto pravedno.
92
Postoji stanovito neslaganje i oko prijevoda ovog izriaja.
Gr. TOV ; lat. hane legem (ali u Tome Akvinca: Ma
lex quae praeeipit multitudinem dominari); engl, this law of confis
cation; franc, la loi du nombre; njem. eine solche Regelung; rus.
nodoHbi 3KOH; novogr. .

93

10

15

20

25

93

nudno svi ostali bili obeaeni , budui lieni asti

dravne vlasti. Jer vlasti kaemo kako su asti; i vla
daju li uvijek isti, ostali su nudno obeaeni.
Bi li onda bilo bolje da vlada jedan koji je najvaljaniji? Ali to je jo vie vladavina manjine, jer su tada
obeaeni brojniji. Nego moda bi kazao tkogod
kako je uope loe da ovjek bude vrhovna vlast, a ne
zakon, jer mu je dua podvrgnuta sluajevima strasti.
Ako bi pak zakon bio vladavine manjine ili puke
vladavine, to e nam pomoi u dotinim dvojbama?
Jer opet e nam se vratiti ono prije reeno.
11

ostalim dakle [stvarima] bit e drugdje rijei 94 .

Da pak vrhovna vlast radije bude u mnotva negoli
u najboljih ali malobrojnih, inilo bi se prihvatljivim,
pa iako tu ima dvojbe, ima gotovo i i s t i n e . Jer
mnogi, od kojih svaki i nije valjan mu, ipak mogu
zajedno biti bolji od onih 9 6 , uzeti ne pojedinano
nego skupno, kao to i gozbe zajednikim prilozima
bivaju bolje od one namaknute troku pojedinca.
Budui ih je naime mnogo, svatko ima dio kreposti
i razboritosti, i kad se sastanu, mnotvo biva poput
jednog ovjeka, mnogonona i mnogoruka i koji ima
mnoga osjetila, te isto tako i to se tie znaaja
i razumijea. Stoga i prosuuju bolje mnogi i glaz
bena djela i ona pjesnika; jer jedni [prosude] jedan,
drugi drugi dio, a svi sve. Ali tako se razlikuju valjani
muevi od svakog pojedinog iz mnotva kako kau da
se razlikuju lijepi od nelijepih, i umjetnine od zbiljno
sti 9 7 , jer su u njima u jedno skupljene razbacane
93
To jest: 'lieni graanskih prava'. Gr. ; lat.
honoris expertes et ignominia notati; engl, be dishonoured; franc.
privs des droits civiques; njem. ehrlos sein; rus. ympamam noAUmunecKue ; novogr. # (da budu
lieni asti).
94
Vidi poglavlja 12-17, IV, VI.
95
Posrijedi je tee mjesto. Kljuni glagol se oditava kao
ili . Ali, kako kae J. Tricot, u oba sluaja
temeljni smisao je jasan.
96
To jest: od najboljih ali malobrojnih.
97
Ili 'umijeem naslikana djela od onih istinskih'. Gr.
; lat. et picta ex arte a veris;
engl, and works of art from realities; franc, et entre les peintures
faites par art et leurs modles originaux; njem. und das knstlerisch

94

30

35

40
1281 b

10

pojedinanosti, doim meu izdvojinama moe

ovomu ljepe od naslikanoga biti oko, onomu pak
neki drugi dio.
Da li, meutim, u svakom puku i u svakome
mnotvu moe biti takve razlike izmeu mnogih
i malobrojnih izvrsnika, nije jasno, nego je dapae
bjelodano kako je to u nekih nemogue (jer isti bi
onda razlog vrijedio i za zvijeri; iako tako rei, ime li
se neki razlikuju od zvijeri?) Ali za poneko mnotvo
nita ne prijei da reeno bude istinito. Zbog toga bi
se time razrijeilo i ranije spomenuto dvoumlje i ono
njemu blisko, nad ime trebaju vladati slobodnjaci
i mnotvo graana; a to su pak oni koji niti su bogati,
niti pak imaju dostojanstvo ikakve kreposti. To opet
da t sudjeluju u najviim vlastima, nije sigurno (jer e
i zbog nepravednosti i zbog nerazboritosti jednom
poinjati nepravde, jednom pak pogrjeke). Ali r n e
dopustiti im uope da sudjeluju, takoer je pogi
beljno (jer kad su mnogi obeaeni i osiromaeni,
takva drava mora biti puna neprijatelja). Preostaje
dakle dopustiti im sudjelovanje u savjetima i odlu
kama. 9 8 Zbog toga su Solon i neki drugi zakonodavci
predavali njima izborne skuptine i polaganje rauna
od vladatelj, ali im nisu doputali da sami pojedince
vladaju. Jer svi oni uzeti zajedno imaju dostatno
razboritosti 99 te, primijeani onim boljima, koriste
dravi, kao to i nepreiena hrana pomijeana
s istom ini cijelu mjeavinu korisnijom od ono malo
[iste]. Nu sm za sebe svaki pojedini od tih nesavr
en je u prosudbi.
Gezeichnete vom Wirklichen; rus. wiu KapmuHbt, nanucauHbie
xydoMHUKOM, - om KapmuH npupodbi; novogr.
(i umjetnike slike od
istinskih ljudi).
98
Ili 'u savjetodavnoj i sudbenoj ovlasti'. Gr. &
; lat. ut consultandi sint etjudicandiparticipes;
engl, to assign to them some deliberative and judicial functions;
franc, faire participer aux fonctions deliberative et judiciaire; njem.
am Beraten und Entscheiden teilnehmen; rus. ynacmeoeamb
e coeewflmeAbHO u cydeHO enacmu; novogr. va
.
99
Gr. ;lat. sensus; engl.perceptions; franc, discerne
ment; njem.
Verstand; rus. paccydumeAbuocmb; novogr.
.

95

15

20

25

30

35

38

Doim takav ustroj drave

kao prvu tekou ima
to to bi se inilo, kako isti ima suditi tko je ispravno
lijeio te izlijeiti i uiniti zdravim bolesnika od prisutne bolesti; a takav je lijenik. I slino tako i osta
lim iskustvima i umijeima. Pa kao to lijenik treba
polagati raune lijenicima, tako i svi ostali - slinicima. Lijenik je pak i puki izvritelj i upuen pozna
vatelj i, tree, prouavatelj samog umijea (jer takvih
ima, tako rei, u svim umijeima). Stoga pripisujemo
prosudbu nita manje tima obrazovanim negoli po
znavateljima 101 . I zatim, inilo bi se kako istim nai
nom biva i pri izboru. Jer izabrati ispravno posao je
vinika, kao za zemljomjera onih to su vini zem
ljomjerstvu a za kormilara onih vinih kormilarstvu.
Ako naime u [znanju] nekim djelima i umijeima
sudjeluju i pokoji zasebnici 102 , ipak ne znaju vie od
samih vinika. Tako te prema tome razlogu ne treba
mnotvu povjeravati ni izborne skuptine ni polaga
nje rauna. Ali moda se sve to ne kazuje ispravno,
dijelom i zbog prijanjeg razloga 1 0 3 , ukoliko naime
mnotvo ne bude odve ropsko (jer e svaki pojedinac biti slabiji prosuditelj od vinika, doim svi
zajedno bit e ili bolji ili barem ne gori), a i zato to
nekim stvarima ne prosuuje najbolje samo njihov
izraiva, kakva su naime djela koja ocjenjuju oni to
ne posjeduju umijee, kao to kuu ne moe ocijeniti
samo graditelj, nego je jo bolje prosuuje njezin
korisnik (ili kuevlasnik), te kormilo kormilar bolje
od tesara i gozbu goenik bolje od kuhara.

38

To bi dakle dvoumlje tkogod moda tako dostatno

razrijeio. Ali njemu je blisko jedno drugo. ini se

23

100
Ili 'ustavni poredak'. Gr. ; lat.
reipublicae administrandae ordinatio; engl, the popular form of
government; franc, cette organisation politique; njem. diese Verfas
sungsordnung; rus. ama opzanuaauun zocydapcmeeHHOzo cmpOH;
novogr. TO (takav dravni ustroj).
101
To jest: strunjacima.
102
Ili 'prosjenici' ili 'prtljari' ili 'nestrunjaci'. Gr.
; lat. nonnulli etiam idiotae et imperiti; engl, private
persons; franc, des profanes; njem. Laien; rus. Koe-tcmo U3 neceedyui,ux; novogr. (zasebnici/nevjee). Prijevodi se dakle
poprilino razlikuju, vjerojatno stoga to ot moe znaiti
i sukromnici i osobnici i prostaci te nestrunjaci i nevjee.
103
Usp. 1281s 40-b 21.

96

40
1282

10

15

20
23

naime neumjesnim da u krupnijim stvarima prije

odluuju nevaljali negoli estiti, a polaganje rauna
[o slubi] i izboru vlasti ono su najkrupnije to se
u nekim dravama, kako je reeno 1 0 4 , povjerava
puku. Jer skuptina 1 0 5 je vrhovna u svim tim stva
rima. Pa ipak u skuptini sudjeluju te savjetuju i sude
oni malene imovine po procjembi i bilo koje ivotne
dobi, ali riznicom i vojnitvom upravljaju oni s veli
kom imovinom, kao i ostalim najviim slubama.
Slino bi pak tkogod rijeio i to dvoumlje. Jer moda
je i to ispravno postavljeno. Jer nije sudac, niti vije
nik 1 0 6 , niti pak skuptinar, onaj koji vlada, nego je to
sudite, vijee i puk; a od nareenih svaki je pojedini
tek dio toga (dijelom naime nazivam vijenika, skuptinara i suca); tako te mnotvo s pravom odluuje
u krupnijim stvarima. Jer od mnogih se sastoji i puk
i vijee i sudite. A i imovina po procjembi vea je
u svih tih negoli jednoga i nekolicine koji obnaaju
najvie dunosti. T stvari dakle neka su razluene
tim nainom.
Prvo pretresano dvoumlje 107 pokazuje bjelodano,
nita drugo nego kako ispravno postavljeni zakoni
trebaju imati vrhovnu ovlast, dok vladatelj - bio
jedan ili njih vie imaju ovlast u onim stvarima
kojima zakoni ne uzmau tono govoriti, zbog toga
to nije lako openito odreivati svim pojedinostima
. Kakvi pak trebaju biti t ispravno postavljeni
zakoni, jo nije jasno, nego i dalje ostaje ono emu
se odavno dvoumilo 1 0 9 . Jer zajedno i istovrsno
s dravnim porecima nudno i zakoni bivaju nevaljali
ili valjani, pravedni ili nepravedni. Uostalom jasno je
da prema dravnome poretku treba i zakone postav
ljati. Nu ako je tomu tako, bjelodano je kako oni
prema ispravnim dravnim porecima moraju biti pra104

Vidi 1281b 32.

Ili 'narodna, puka skuptina'. Gr. ; lat. concio;
engl, the assembly; franc. l'Assemble; njem. die Volksversamm
lung; rus. napodnoe copanue; novogr.
(puka skuptina).
1U6
Ili 'savjetnik' ili 'savjetodavni lan'.
107
Vidi 1281b 32.
108
Usp. Nikomahova etika, V, 1137 b 19.
109
Usp. 1281 a 36.
105

Politika

97

25

30

35

40

1282 b

10

vedni, oni pak prema porecima u zastrani 1 1 0 - nepra

vedni.
Budui je pak u svima znanostima i umijeima
svrha dobro, najvee je i najvie u najglavnijoj od
svih 111 , a ta je nauk dravi ; dobro drave je ono
pravedno, koje je opet na zajedniku korist; i svima
se ini kako je to pravedno 1 neto jednako, i done
kle se slau s filozofijskim raspravama, u kojima se
razluuje udoreu 1 1 4 (jer pravednina je neto
i nekima, te treba kau biti istima isto), ali u kojim je
[stvarima] jednakost 1 1 5 i u kojima nejednakost, ne
smije se takoer zaboraviti. I oko toga je dvoumlje
i ono pripada filozofiji drave.
Jer moda bi rekao tkogod, kako se prema pre
moi u bilo kojem dobru trebaju nejednako raspodjeljivati vlasti, ak ako se u svemu ostalome [graani]
ne bi razlikovali, nego bi bili jednaki. Onima naime
koji se razlikuju, razliita je i pravednina i dostojan
stvo. Ali ako je to istinito, onda oni to bojom,
veliinom ili bilo kojim dobrom druge nadmauju,
isto tako nadilaze i u graanskim pravima. Nije li to
la ve na povrini? Bjelodano je to iz ostalih znanosti i umijea. 1 1 6 Jer gdje su umijeem jednaki frulai,
ne daju se izvrsnije frule onima plemenitijeg podri110
Ili 'izopaenim dravnim porecima'. Gr. ; lat. eas autem quaeperversis conveniunt; engl, pervert
ed forms of government; franc, sous des constitutions formes
aberrantes; njem. die den abweichenden Verfassungen entsprechenden; rus. coomeemcmeytouifie omKAOueHUHM om npaeuAbHbix eudoe; novogr. (oni koji su
prema odstupajima ili zastranama).
111
Vidi Nikomahova etika, I, 1094 a 1.
112
Posrijedi je vieznanica (mo, monost, sila,
jakost), ali i vjetina i sposobnost, pa i nauk. Otuda i razliiti
prijevodi. Gr. ; lat..politico scientia; engl, the
political science; franc, la potentialit politique; njem. die Kunst des
Staatsmannes; rus. noAumuKa; novogr.
(znanost, nauk, umijee o dravi).
113
Ili 'pravednina'.
114
Usp. Nikomahova etika V, 3.
115
Ili 'istost'.
116
Opet je posrijedi vieznanica . Ovdje u smislu umi
jee, vjetina. Gr. ; lat. aliae
scientiae et facultates; engl, the other arts and sciences; franc, les

98

15

20

25

30

jetla (t naime nee nita bolje frulati), nego treba

onomu vrsnu u izvedbi dati i vrsnije glazbalo. Ako
pak reeno jo nije jasno, slijedi li se [primjer] jo
malo, bit e on bjelodan. Jer bude li tkogod koji je
vrstan u frulakom umijeu, ali uvelike zaostaje po
podrijetlu ili ljepoti, iako je svako od tih vee dobro
negoli frulako umijee (mislim: plemenito podrijetlo
i ljepota), i prema razmjeru ta [svojstva] vie nadmauju frulako umijee negoli on njih svojim umijeem
ipak tomu treba dati izvrsnija glazbala. Jer doti
nom bi djelu trebale pridonositi premo po bogatstvu i plemenitu podrijetlu, ali ne pridonose nita.
Uz to, prema tome razlogu svako bi se dobro
moglo sa svakim drugim usporediti. Jer ako se stano
vita veliina 117 moe odmjeravati, onda bi se i veliina
u cijelosti mogla odmjeravati prema bogatstvu i slo
bodi, tako te ako se ovaj vie istie prema veliini
negoli onaj prema kreposti - iako uope vie prema
uje krepost veliinu - sve bi stvari bile usporedive.
Ako je, naime, tolika i tolika [veliina] bolja od
tolike i tolike, ta je bjelodano jednaka. A kako je
takvo to nemogue, jasno je da se s razlogom za
vlast u dravnim poslovima ne nadmee prema bilo
kojoj nejednakosti (jer ako su jedni sporiji a drugi
bri, ne trebaju zbog toga jedni dobivati vie a drugi
manje, ve u tjelovjebenim natjecanjima takva raz
lika donosi ast); nego iz kojih se stvari drava
sastoji, tima treba biti nadmetanje 1 1 8 . Stoga se
razlono natjeu za ast oni plemenita podrijetla,
slobodnjaci i bogatai; jer t i 1 1 9 moraju biti slobodni
120
i donositi dohodarinu (ne bi se naime drava mogla
autres sciences et potentialits; njem. in den anderen Wissenschaften
und Knsten; rus. U3 paccMompeuun ocmajibHbix nayK u ucKyccme; novogr. (iz ostalih
znanosti i sposobnosti).
117
Ili visina.
118
Podrazumijeva se natjecanje ili nadmetanje za 'poloaje',
'slube' u vlasti.
119
To jest: oni koji su na vlasti ili obavljaju dravne poslove.
120
Ili 'porezna stopa', 'porez'. Gr. ; lat.
qui pro censu tributum confrant; engl, tax-payers; franc, des
contribuables; njem. Steuern entrichten; rus. u Aiodu, nAamnu^ue
HAOZU; novogr. (koji imaju prihoda,
prinosa).

99

35

40
1283
3
5

10

15

sastojati samo od siromaha kao ni samo od robova).

Nu ako su potrebne t sastojine, bjelodano su onda
potrebne i pravednost i graanska krepost 1 2 1 ; jer bez
tih drava ne moe opstojati: bez prvih naime ne
moe bivati drava, bez drugih opet ne moe se
njome skladno upravljati.
13

Radi sama opstanka drave, inilo bi se kako se

ispravno natjeu ili u svim ili u nekima od tih, doim
za dobar ivot s najvie prava bi se natjecali obrazovanje i krepost, kao to je i prije reeno 1 2 2 . Budui,
dakle, niti sve jednako trebaju imati oni to su jed
naki samo u jednom, niti pak nejednako oni nejed
naki u jednome, nudno su svi takvi dravni poreci
[zapravo] zastrane. Reeno je naime i prije 1 2 3 , kako
se na neki nain s pravom natjeu svi, ali ne i napro
sto svi s pravom. Bogatai zbog toga to im pripada
vie zemlje, a zemlja je zajednika; uz to su pri
ugovorima veinom pouzdaniji. Oni pak slobodni
i plemenita podrijetla kao bliski jedni drugima (jer
graani su vie plemeniti od neplemenitih, i pleme
nito podrijetlo svi aste i doma i u domovini); a uz to,
vjerojatno i stoga to su bolji oni od boljih, budui da
je plemenito podrijetlo krepost roda 1 2 4 . Slino emo
rei kako se s pravom i krepost natjee, jer kaemo
da je pravednost zajednika krepost, koju moraju
pratiti sve ostale 1 2 5 . Ali i veina se [s pravom natjee]
protiv manjine, jer su prvi i jai i bogatiji i bolji, ako
se uzmu tako brojniji naprama malobrojnim.
Ako dakle svi budu u jednoj dravi - kaem: oni
dobri, bogati i plemenita podrijetla, te jo neko
drugo graansko mnotvo - hoe li biti prepirke oko
121
Ili - prema veini - i 'ratnika vrlina', kako pokazuju prije
vodi. Gr. [] ; lat. bellica virtus; engl.
valour; franc, la valeur militaire; njem. die kriegerische Tugend;
rus. eouHCKan donecmb; novogr. . Usp. i IV.
1291 a 19-33.
122
Usp. 1281 a 4.
123
Usp. 1280 a 9.
124
Ili 'izvrsnost rase'. Gr. ; lat. generis virtus;
engl, exellence of race; franc, une vertu de la race; njem. die
Tchtigkeit der Familie; rus. dopodeme.ib, npucyui,asi ueeecmHOMy pody; novogr. .
125
Usp. Nikomahova etika, V. 1129b 25.

100

20

25

30

35
40
42
1283 b

toga koji trebaju vladati, ili je nee biti? Pri svakom

naime pojedinom od spomenutih dravnih poredaka
nedvojbena je prosudba tome koji trebaju vladati
(jer poreci se razlikuju po vrhovnoj vlasti jedni od
drugih, pa je ona ili u bogataa ili u valjanih mueva,
i u svim ostalima svaki na svoj nain); ali mi pak
razvidjeti trebamo, kad su istodobno prisutne sve t
stvari, kako valja razluiti. Ako brojem bude posve
malo onih koji posjeduju krepost, kojim nainom
treba odluiti? Treba li njihovu malobrojnost razvi
djeti naprama zadai: jesu li uzmoni upravljati dra
vom ili ih treba biti toliko mnotvo da mognu tvoriti
dravu? Postoji naime stanovito dvoumlje oko svih
onih koji se natjeu za dravne asti 1 2 6 . Jer inilo bi se
kako nita pravedno ne navode oni koji trae vlast
zbog bogatstva, a slino i oni zbog plemenita podri
jetla; ini se, naime, ako bude neki pojedinac bogatiji
od svih ostalih, onda taj jedan bjelodano prema tome
istome pravu treba vladati svima, te slino onaj
kojega resi plemenito podrijetlo nad onima koji se
natjeu zbog svoje slobode . Isto e se moda dogoditi i u vladavini najboljih 128 s krepou. Jer ako bi
neki pojedinac bio bolji mu od svih ostalih valjanih
u dravnoj upravi, taj bi morao biti vrhovnik 1 2 9 prema
tome pravu. Ako dakle i mnotvo treba imati
vrhovnu vlast zbog toga to je jae od malobrojnih,
onda i jedan ili vie njih (vie od jednog, a manje od
mnotva) budui jai od ostalih, trebali bi imati
vrhovnitvo prije negoli samo mnotvo. Sve t stvari
ini se jasno pokazuju kako nije ispravna ni jedna od
tih odredaba, prema kojima dotini zahtijevaju da
sami oni vladaju, dok im se svi ostali podvrgavaju.
Jer i protiv onih koji prema kreposti zahtijevaju
vrhovnitvo u dravnoj upravi, te slino i onih [koji to
trae] prema bogatstvu, mnotva bi mogla navesti
pravedan razlog. Nita naime ne prijei da mnotvo

126
Ili 'za dravne slube'. Gr. ; lat.
de civilibus honoribus; engl, all the aspirants to political power;
franc, les dignits d'ordre politique; njem. die politischen mter;
rus. nonecmu tocydapcmee; novogr. .
127
Podrazumijeva" se: zbog toga to su roeni kao slobodni
(slobodnjaci) za razliku od robova.
128
To jest: u aristokraciji.
129
Ili 'nositelj vrhovne vlasti'.

101

10

15

20

25

30

katkad bude bolje negoli su i malobrojni i bogatiji, ne

uzeti pojedince, nego cjelokupno. Zbog toga i na
dvoumlje, koje neki postavljaju i istrauju, trebalo bi
odgovoriti istim nainom. Dvoume, naime, neki
kako treba zakonodavac postavljati zakone - elei
donijeti one najispravnije zakone - na korist onih
boljih ili veine, kad se dogodi ono reeno 1 3 0 .
'Ispravno' 1 3 1 tu valja shvatiti kao 'jednako'. A to
jednako ispravno na korist je cijele drave i zajedni
tva graana; graaninu pak openito je svojstvo
i vladati i da se njime vlada; i on je u svakom
dravnom poretku drukiji, ali u onome najboljem
onaj tko je uzmoan i voljan vladati i 'biti vladan'
u skladu sa ivotom prema kreposti.
Ako se pak tkogod toliko razlikuje prema su viku
kreposti, ili vie njih od jednoga (ali koji nisu
uzmoni postii ispunu drave), tako te se ne moe ni
usporediti krepost svih ostalih niti njihova dravnika
mo 1 3 2 s onom u dotinika, bilo vie njih bilo samo
jednoga, t se i ne mogu smatrati dijelom drave;
nanijet e im se naime nepravda izjednaujui ih
s onima od kojih su toliko razliiti prema kreposti
i dravnikoj moi, jer takav bi se inio poput boga
meu ljudima. Otuda je bjelodano kako zakonodav
stvo nudno biva jednakima i podrijetlom i mou,
doim za one nema zakona, jer oni su sami zakon 1 3 3 .
I smijean bi bio tko bi pokuao njima postavljati
zakone. Rekli bi mu moda kako ono, u Antistena ,
lavovi odgovorie zeevima koji su, zborei u skup
tini, zahtijevali jednakost sviju. Zato i ustanovie
ostracizam
drave s pukom vladavinom s toga
To jest: kad je veina - uzeta zajedno - bolja od nekolicine
(prema B.Jowettu).
131
Ili 'pravo', 'pravedno'.
132
Ili 'sposobnost' ili 'znanje'. Gr. ; lat.
potentia civilis; engl, the political capacity ; franc, capacit politique;
njem. die politische Fhigkeit; rus. noAumunecKue cnocoHOcmu;
novogr.

[]
(.. .znanje i sposobnost/ili nadarenost).
133
Usp. Platon, Polit. 292 d. i Zakoni IX, 875 c d.
1 4
'Gdje su vam pande i zubi?' Usporedi i Ezopovu basnu
(241).
135
Ili 'izgon s pomou crepinih glasovnica'. Pri progonu nepoudnika, graani bi na glasovnicu (to jest: zemljanu ploicu

102

35

40

1284 a
3
3
5

10
15

razloga. T, naime, ini se tee za jednakou vie od

svega, tako te one koji su se inili da nadmauju
mou (zbog bogatstva, mnoinom prijatelja ili kakve
druge dravnike sile) osuivali su crepinim glasovnicama i izgonili iz drave na odreeno vrijeme. Pria
se kako su i Argonauti Herakla ostavili zbog istoga
uzroka, jer ga Argo ne htjede voziti zajedno s osta
lima, budui da je uveliko nadmaivao brodare.
Stoga oni koji pogruju samovlae 136 i Perijandrov
savjet Trazibulu ne treba misliti kako su naprosto
u pravu to kude. (Kazuje se naime da Perijandar 1 3 7
nije rekao nita glasniku poslanomu po savjet, nego
je, posjekavi klasove koji su strili, ujednaio usjev
na njivi. Iako glasnik nije shvatio razlog tome
postupku, im je dojavio to se dogodilo, Trazibul je
.shvatio kako mora ukloniti mueve koji stre.) Jer
takvo to ne koristi samo samosilnicima, niti tako
samo samosilnici ine, nego se slino postupa i u viadavinama manjine te u pukim vladavinama. Ostraci
zam 1 3 8 , naime, ima istu mo na neki nain da suzbija
i progoni odve istaknute [pojedince]. Isto ine dra
vama i narodima oni u kojih je mo, kao Atenjani
Samljanima, Hijanima i Lezbljanima (jer im uvrstie vlast nad njima, Atenjani ih unizie protivno
ugovorima). I perzijski je kralj Medijce i Babilonjane
i druge, koji su se ponosili time to neko bijahu
u vlasti, esto 'podsijecao'.
Postavljeno pitanje openito se odnosi na sve
dravne poretke, te i one ispravne. Jer izopaeni 1 3 9
poreci ine dotino gledajui svoj probitak, ali i oni
kojima je do zajednikog dobra postupaju na isti
nain. Bjelodano je to i u ostalim umijeima i znano
stima; jer niti e slikar dopustiti da mu stvor ima
nerazmjerno veliku nogu, pa ako bi se i odlikovala
u obliku crepia - gr. ) ispisivali dotinikovo ime.
U Ateni je za izgon/progon moralo biti 6.000 glasova. Sm izgon se
zvao . U Sirakuzi je pri istom postupku kao glasov
nica sluio list masline, pa se taj izgon zvao petalizam (gr.
od , list).
136

Ili 'tiraniju'.
Dotina pria potjee od Herodota (V, 92), samo to Herodot pripisuje Trazibulu ulogu koju Aristotel pridaje Perijandru.
138
Usp. V. 1302b 18.
139
Ili 'poreci koji su zastrane'.
137

103

20

25

30

35

40
1284 b

3
5

10

ljepotom; niti e brodograditelj pustiti da takva bude

krma ili koji drugi od brodskih dijelova; niti e pak
zborovodja onomu to glasnije i ljepe pjeva od cije
log zbora dopustiti da pjeva sa zborom. Tako te zbog
toga nita ne prijei samovladare da se slau sa svojim
dravama, ako tako ine kad njihova vlastita vlada
vina biva na korist tim dravama. Stoga u sluaju
priznatih istaknutosti razlog za ostracizam ima stano
vito dravniko pravo. Bolje je dakako ako zakono
davac ve u poetku tako uredi dravu da i ne treba
dotinoga lijeka; drugi put, ukoliko do toga doe, bio
bi popraviti nastalo neim takvim ili slinim. Ali se
u dravama tako ne dogaa; jer se [ljudi] ne obziru na
korist zajednike drave, ve se ostracizmom slue
u stranake svrhe 1 4 0 . Dakle, u izopaenim dravnim
porecima, jasno je kako je takvo to zasebino
korisno i pravedno; samo je isto tako bjelodano da to
nije i naprosto pravedno. Ali u najboljem dravnom
poretku mnogo je dvoumlja oko toga, i ne prema
suviku u ostalim dobrima, kao to su snaga, bogat
stvo i mnotvo prijateljstava, nego ako se tkogod
odlikuje prema kreposti, - to je initi? Jer ne bi se
smjelo rei kako bi ga trebalo prognati i odstraniti, ali
ne ni vladati njime; slino bi, naime, bilo zahtijevati
da se Zeusom vlada, podijelivi izmeu sebe vlast.
Preostaje, dakle, kako se ini i naravnim, da svi
takvoga sluaju rado, tako te takvi budu doivotni
kraljevi u dravama.
14

Moda bi bilo skladno poslije iznesenih rijei poi

dalje i razvidjeti kraljevstvu 141 . Jer kaemo kako je
ono jedan od ispravnih dravnih poredaka. Treba
razvidjeti, koristi li kraljevska vladavina dravi ili
140
Ili 'u stranarskim sukobima'. Iako je dotino mjesto okvirno
jasno, razliito se prevodi. Gr.
; lat. sed seditiose ostracismis utebantur; engl, they
have used ostracism for factious purposes ; franc, mais elles ont mis
l'ostracisme au service des factions; njem. sondern verwendete den
Ostrakismos als eine Waffe im Parteikampfe; rus. a npecAedoeanu
npu amoM ebizody dnn ceoe napmuu; novogr.
(nego u svoju stranaku korist).
141
Ili kraljevskoj vladi'. Gr. ; lat. regnum; engl.
royalty; franc, royaut; njem. Knigtum; rus. ovdje
enaemb, iako se inae prevodi kao uflpcmeo i KopoAeecmeo;
novogr. .

104

15

20

25

30

35

zemlji, kojom se hoe skladno upravljati, ili pak ne,

nego prije nekakav drukiji dravni poredak, ili pak
ona jednima koristi a drugima ne koristi. Treba pak
prvo istraiti postoji li jedan njezin rod ili ih je vie
razliitih. Lako je uvidjeti kako sadri vie rodova
i kako nain vladavine nije jedan u svima. Naime,
u spartanskom dravnom poretku ini se da je kra
ljevska vladavina najvie prema zakonu, i nije pogla
vito iznad svega, nego kad izae izvan zemlje, kralj je
vrhovni zapovjednik u ratnom pohodu. Uz to se
obredi bogosluja povjeravaju kraljevima. Takva je
kraljevska vladavina poput nekakvog vojsko vodstva
samovladar te je doivotna 1 4 2 . Kralj nije vlastan
ubiti, osim zbog straljivosti143 kao u drevnim [dra
vama] za ratnih pohoda, po pravu oruane ruke.
tome govori i Homer. Jer Agamemnon je uvrede
strpljivo podnosio na skuptinama, ali kad bi poli [u
boj], bijae vlastan i ubiti. I zaista kae: Koga li pak
ja (ugledam) daleko od b o j a . . . ; nee on lako izbjei
ni psima ni pticama. Jer pri menije pravo na smrt. 1 4 4
To je, dakle, jedan oblik kraljevske vladavine,
vojskovodstvo za cio ivot, i od tih su jedne vladavine
nasljedne, jedne pak izborne. Uz tu postoji i drugi
oblik jednovlade , kakva su kraljevstva u nekih
barbara. Ta sva imaju mo nalik na samovladu 1 4 6 , ali
142
Dotino mjesto razliito se prevodi. Gr.
; lat. instar est summi et perpetui
imperii militaris; engl, a kind of generalship, irresponsible and
perpetual; franc, comme une sorte d'office de stratge, muni de
pleins pouvoirs, et perptuel; njem. wie ein selbstndiges und
lebenlngliches Feldherrenamt; rus neAnemcH 6bi ueKoe
HeozpanuneHHOU u HecMeuneMO cmpamezue; novogr.
(nalik na
samovladarsko i doivotno vojskovodstvo).
14j
Podrazumijeva se: kralj nema pravo oduzeti ivot kojemu od
svojih podanika, osim u sluaju straljivosti (kukavstva) pred
neprijateljem u vrijeme rata.
144
Homer, Ilijada, II. 391-393. Doslovan prijevod, s time to se
posljednje rijei ne nalaze u izdanjima Ilijade koja su do nas
dospjela.
145
Ili 'samovlade', 'monarhije'. Gr. ; lat. monorchia;
engl, monarchy; franc, monarchie; njem. Alleinherrschaft; rus.
MonapxuH; novogr. .
146
Ili 'tiraniju'.

105

40
1285

10

14
14
15

su zakonita i po oinskome obiaju. I jer su naravlju

skloniji ropstvu barbari nego Grci, te Azijati nego
Europljani, strpljivo podnose samosilniku vladavinu
bez omraze. Zbog toga su t (vladavine) samosilnike 1 4 7 , ali su postojane, jer se temelje na oinskim
obiajima te su zakonite. I tjelesna straa im je
kraljevska a ne samosilnika s istog razloga. Jer
graani tite orujem kraljeve, a samosilnike najamnici. Jedini naime vladaju po zakonu i uz pristanak
podanika, a drugi protiv njihove volje, tako te prvi
imaju tjelesnu zatitu od graana, a drugi pak protiv
graana.
Takve su dakle dvije vrste jednovlade. Trea je
kakva bijae u drevnih Grka, a koju nazivaju izabranim presuditeljima. 148 Ona je, naprosto reeno,
izborna samovlada, a razlikuje se od barbarske ne
time to nije prema zakonu, nego samo time to nije
po oinskom obiaju. Drali su jedni od tih (kraljeva)
doivotno tu vlast, drugi pak do odreena roka ili za
odreene zadae, kao to izabrae neko Mitilenjani
Pitaka 1 4 9 protiv prognanika, koje predvoahu Antimenid i pjesnik Alkej. Pokazuje i sm Alkej kako za
samovladara izabrae Pitaka u jednoj od pjesama
poasnica: Pitaka niska podrijetla gradu kukavnu
i jadnu postavie samovladarem, silno ga hvalei
svisebice. 150 T dakle (jednovlade) jesu i bijahu
samosilnike jer su samovladarske; zbog toga pak to
su izborne i uz pristanak podanika - one su kraljev
ske. etvrta vrsta kraljevske jednovlade obuhvaa
one iz junakoga doba koje bijahu prema zakonu te

147

Ili 'tiranske'.
Ili 'bojnim sucima' ili 'izabranim vladarima' (esimnetima).
Posrijedi je nazivak nejasna postanka i znaenja. Gr. ; lat. aesymnetes; engl, aesymnetes; franc, asymntes; njem.
Aisymneten; rus. acuMnemuu; novogr. . Sama se
rije javlja ve u Homera i do Aristotelova doba poprima znaenja
od izabranog suca do izabranog vladara s diktatorskom ovlau,
bilo na odreeni rok bilo doivotno, bilo u iznimnim okolnostima
bilo po ustaljenu obiaju dotine zajednice.
149
Pitak je inae jedan od sedmorice mudraca, a Antimenid je
Alkejev brat.
150
Frag. 37 A, T. Bergk, Poetae lyr. gr. Doslovan prijevod.
148

106

20

25

29
29
30

35

1285 b

uz pristanak podanika i po oinskim obiajima. 151

Zbog toga to ti prvaci bijahu dobroinitelji mno
tvu
u kakvim umijeima ili u ratu, ili zbog sjedinje
nja ili pribave zemlje, pa postadoe kraljevima pri
stankom podanika i [zajamie kraljevstvo] svojim
nasljednicima po oinskim obiajima. 153 Vrhovnici
bijahu u ratnome zapovjednitvu i nad rtvama koje
nisu sveenike, te su uz t stvari i u sporovima
presuivali. Jedni to injahu prisegnuti, drugi neprisegnuti, a prisega bijae uzdignue ezla. 1 5 4 dakle
u drevnim vremenima neprekidno su imali ovlast
i nad (stvarima) u gradu i nad onima u polju te
u inozemstvu. 1 5 5 Kasnije pak, poto jedne od tih
ovlasti napustie sami kraljevi, jedne im mnotva
oduzee, u nekim dravama ostadoe kraljevima samo
rtvovanja, doim ondje gdje je jo bilo dostojno
imena kraljevstva, obnaahu jo samo ovlast vrhov
nog ratnog zapovjednitva izvan granica zemlje.

To su, dakle, oblici kraljevstva, etiri brojem:

jedno iz junakoga doba (ono bijae po pristanku
podanika, ali s ogranienim ovlastima, jer kralj je bio
vojskovoa i sudac te vrhovnik u bogosluju) ; drugo
je barbarsko (ono je nasljedna samosilnika vladavina u skladu sa zakonom); tree je koje nazivaju
izabranim presuditeljstvom [ili vladarstvom]
(ono je pak izborno samosilnitvo); etvrto je kao
u Spartanaca (koje je naprosto reeno vrhovno
zapovjednitvo, nasljedno i doivotno). Ta se (kra-

20

151
Iako sama grka rije znai Oinski, starinski, starodrevni
/ obiaj' (lat. consuetudo), esto se prevodi i kao 'ono to je
nasljedno'. Gr. ; lat. patriae engl, hereditary; franc, hr
ditaires; njem. ererbt; rus. npaeo 3KOHHOZO uacnedoeamui; novo
gr. (nasljedni, batinjeni).
152
Usp. V 1310 b 10.
153
To jest: njihovi su nasljednici batinili kraljevstvo po oin
skim (starodrevnim) obiajima.
154
Podignuti (ili uzdignuti) ezlo (palicu ) kao znak
vlasti ili pravne ovlasti nalazi se ve u Homerovoj Ilijadi (npr. I,
234).
155
Dotina reenica nije u cijelosti jasna, ali je Lambinov
latinski prijevod prihvatljivo razrjeenje: et res urbanas et eas quae
agri finibus continebantur et eas quae extra fines imperii... perpetuo moderabantur.
156
Posrijedi je vieznanica esimnetija.

107

10

15

25

ljevstva) dakle tim nainom razlikuju jedna od dru

gih. Peti je oblik kraljevstva gdje jedan vlada svime,
kao to svaki pojedini narod i pojedina drava upravlja zajednikim stvarima; ono je ustrojeno prema
157
gospodarstvu. Jer kao to je gospodarstvo nekakvo
kraljevanje kuom, tako je i kraljevstvo gospodarenje
dravom te jednim ili mnogim narodima.
15

Gotovo da postoje tako rei dva oblika kraljevstva

kojima valja razvidjeti: ovo [posljednje] i ono spar
tansku ; jer ona mnoga druga nalaze se izmeu ta dva;
naime, ili imaju manje ovlasti nego svekraljevstvo
ili opet vie nego u spartanskom kraljevstvu.
Stoga je istraivanje gotovo dvojem; prvo, je li
dravama probitano imati jednog doivotnog voj
skovou, koji bi bio ili prema rodu 1 5 9 ili [biran]
naizmjenice, i drugo, je li na korist da jedan bude
vrhovnik nad svime, ili pak nije? Razmatranje tak
vom vojnom vrhovnitvu vie se tie zakona negoli
oblika dravnog poretka (jer takvo moe bivati
u svim dravnim porecima), tako te to za sada
moemo ostaviti ne stranu. Preostala vrsta kraljevine
oblik je dravnog poretka, tako te njoj treba razmo
triti, i ukratko pregledati dvoumlja koja ona sadr
ava. A za poetak istraivanja je ovo: je li korisnije
da vlada najbolji mu ili da vladaju najbolji za
koni? 1 6 0
Onima koji mniju kako je kraljevanje na korist ini
se, da zakoni izriu samo openito, ali ne i prikladno
157

Ili 'prema kuanstvu, domainstvu'; gr.

; lat. quod regnum rei familiaris administrandae rationem descriptione et or dine imitatur; engl, this form corresponds to
the control of a household; franc, sur le mme rang que l'administration du pre de famille; njem. nach der Art einer Hausverwaltung; rus. ecmb 6bi enacmb doMoxo3HcmeeHHasi; novogr.
(/vlast/ proi
renu na cijelo javno gospodarstvo /sic!/).
158
Posrijedi je ili 'sveopa, sveobuhvatna kraljevina' ili 'pot
puna kraljevska vladavina', kako se vidi iz razliitih prijevoda.
Gr. ; lat. regnum perfectum; engl, the absolute roy
alty; franc, la royaut absolue: njem. das Universalknigtum; rus.
(inae) HeozpanuHeHHan u,apcKan enacmb, (ovdje) eceoT>eMAiouiftH u,apcKOH enacmb; novogr. .
' 3 V Ili'nasljedan unutar jednog roda'.
160
Usp. Platon, Drava, 294A-295C.

108

30

35

1286

9
9
10

pojedinim sluajevima, tako te je u bilo kojem umi

jeu zaludno ravnati se samo prema propisima.
U Egiptu je tek nakon etvrtog dana doputeno
lijenicima izmijeniti [lijeenje] (uine li to prije,
onda na vlastitu pogibelj). Bjelodano je, dakle, kako
s istoga uzroka nije najbolji dravni poredak koji biva
prema propisima i zakonima. Ali vladatelji se trebaju
drati onog sveopeg naela. I pri tome je bolje ono
to je u cijelosti lieno strasti od onoga kojemu je
uroena. Ona pak u zakonu nije prisutna, doim je
dua ovjeja nudno cijela takva. 1 6 1 Ali moda bi
rekao tkogod kako zato [ovjek] e bolje svjetovati
u pojedinanim sluajevima. Jasno je, dakle, kako je
nudno da dotinik bude i zakonodavac, i da se
donose zakoni, ali koji nee vrijediti ondje gdje
zastranjuju, dok vrijede u ostalim sluajevima. Nu
u onim stvarima u kojima ne moe zakon ili uope
suditi ili pak ne dobro, treba li odluiti jedan koji je
najbolji ili svi? Jer sada [ljudi] okupljeni prosuuju,
savjetuju i presuuju, a sve se prosudbe odnose na
pojedinanosti. Sm za sebe, usporeen s drugim,
svaki je moda gori. Ali drava se sastoji od mnogih,
poput gozbe to je ljepa kad za nju mnogi prilau
negoli samo jedan. Zbog toga i sudi bolje mnotvo
u mnogim stvarima negoli bilo koji pojedinac.
Uz to je mnotvo i vie nepokvarljivo - kao i vea
koliina vode tako je i mnotvo nepokvarljivije od
manjeg broja [ljudi]. U pojedinca svladana srdbom
ili kakvom drugom strau nudno se izopai pro
sudba, ali teko da bi se svi istodobno razgnjevili
i pogrijeili. Nek su to mnotvo slobodnjaci, koji nita
ne ine mimo zakona, osim ondje gdje je togod
propustio. Ako pak takvo to nije lako nai medu
mnogima, ali ako t mnogi budu dobri muevi i gra
ani, hoe li nepokvarljiviji biti jedan vladatelj ili pak
oni brojem mnogi koji su svi dobri? Nije li jasno kako
su takvi oni mnogi? [Rei e se:] Ali oni stranare,
dok je pojedinac nestranar. Nu na to se moe
odvratiti kako su oni valjani duom upravo kao i onaj
pojedinac. Ako pak vladavinu veeg broja ljudi, koji
su svi dobri, treba oznaiti kao vladavinu najboljih ,
161
162

To jest: podlona je strastima.

Ili 'aristokraciju'.

109

15

20

25

30
31
31

35

40
1286 b

a vladavinu jednoga kao kraljevstvo, onda bi dra

vama bilo bolje izabrati vladavinu najboljih negoli
kraljevstvo, pa bila ta vladavina uz upotrebu sile ili
163
bez nje , samo uzmogne li se nai vie tako slinih.
I zbog toga se moda kraljevalo ranije, to su se
rijetko nalazili muevi koji bi se uvelike odlikovali
krepou, a prije svega zato jer tada nastanjivahu
malene drave. Uz to su zbog dobroinstva postavhali kraljeve, a ono je djelo dobrih ljudi. Poto se
zbilo te je nastalo mnogo slinih prema kreposti, nisu
vie podnosili [kraljevinu], nego su zatraili nekakvo
zajednitvo i uspostavili ustav 1 6 4 . Poto se ti izopaie, bogatei se na tetu zajednice, otuda su vjero
jatno nastale vladavine malobrojnih; 1 6 5 jer stadoe
astiti bogatstvo. Iz tih se prvo promijenie u samosilnike vladavine 1 6 6 , a iz njih u puku vladavinu 167 . Jer
postajui sve malobrojniji zbog gadne lakomosti,
inili su [vladatelji] mnotvo sve snanijim, tako te je
osvojilo vlast i uvelo puku vladavinu. A kako se pak
dogodilo te su i drave postale vee, moda vie i nije
bilo lako zasnovati bilo koji drugi dravni poredak
osim puke vladavine.
Ako bi tkogod postavio da je dravama kraljevska
vladavina najbolja, to e biti s kraljevim potom
cima? Treba li i njegov rod kraljevati? Nu, ispadnu li
t bilo kakvi, moe biti tetno. Ili, budui vladarem,
on nee vlast predati svojoj djeci. Ali nije lako u to
vjerovati. Jer teko je to, i trai vie kreposti nego to
je u ovjejoj naravi. A postoji dvoumlje i oko nje
gove moi; treba li budui kralj imati kakvu silu oko
sebe, kojom bi uzmogao prisiliti one koji su mu
nepokorni, ili kako e moi svoju vladavinu provo
diti? Jer ako i bude vladao prema zakonu, ne inei
163

Usp. I. 27.
164
Ili 'ustavni dravni poredak'. Gr. ; lat. politia;
engl. Constitution; franc, constitution; njem. eine Politie; rus. nonumun; novogr.
(dravni poredak koji se zove poglavito politeia /ustavna drava/).
165
Ili 'oligarhije'.
166
Ili 'tiranije'.
167
Ili 'demokraciju'. Dok se u Platona {Drava, VIII, 555b)
oligarhija pretvara u demokraciju, a demokracija u tiraniju, Ari
stotel mijenja taj poredak, pa se oligarhija pretvara u tiraniju,
a tiranija u demokraciju.

110

10

15

20
22
22
25

30

nita po vlastitoj volji mimo zakona, ipak pri njemu

mora biti mo kojom e tititi zakone. Jedva da je
takvome kralju teko odgovoriti na dotino pitanje.
Jer on treba imati silu, a ta sila treba biti jaa od
svakog pojedinca i nekolicine u skupini, ali slabija od
samog mnotva. Tako su stari davali strae kad bi na
elo drave postavljali onoga kojeg nazivahu izabra
nim vladateljem ili samosilnikom 1 . Te kad je Dionizije zatraio strae, netko je savjetovao Sirakuanima
da mu dadnu upravo toliku strau.

35

40

Pretresajui bili smo stali kod kralja koji sve ini

40
prema vlastitoj volji, te sada valja njemu razvidjeti.
1287
Jer onaj takozvani kralj prema zakonu, kako ve
rekosmo 1 6 9 , ne predstavlja posebian oblik dravnog
poretka; (u svima naime po recima moe biti doi
votna vojsko vodstva, kako u pukoj vladavini tako 5
i u vladavini najboljih, i mnogi postavljaju jednog nad
cijelom graanskom upravom;
takva je vladavima
u Epidamnu, te u neto manjoj mjeri u Opuntu.)
onome takozvanome svekraljevstvu (koje je
poredak u kojem kralj vlada svime po vlastitoj volji)
nekima se ini kako nije u skladu s naravlju da jedan
bude vrhovnik svima graanima, gdje je drava
sastavljena od slinih m . Jer slinima naravlju mora
prema naravi pripadati isto pravo i isto dostojanstvo,
tako te: kao to imaju li nejednaki istu hranu
i odjeu, tetno je tjelesima, isto je tako i s poastima.
A slino je i pridavati nejednako jednakima. Stoga je
pravedno da nita vie ne vladaju nego to se njima
vlada, i to redomice i naizmjenice. A to je ve zakon,
jer red je zakon. I bolje je izabrati da zakon vlada
168
To jest: 'esimnetom' ili 'tiraninom'. Vidi i ranija tumaenja
tih nazivaka.
169
Usp. 1286a 2.
170
Gr. ; lat. totius rei bellicae administrandae potestas; engl, the administration af a state; franc, l'administration
civile; njem. die ganze Staatsverwaltung; rus. enympennoe ynpaenenue; novogr. (uprava). Posrijedi je opreka izmeu
(graanska uprava) i (vojnika uprava, vojskovodstvo).
171
Ili 'jednakih', kako je u nekim prijevodima. Gr. ;
lat. ex similibus; engl, of equals; franc, d'hommes semblables;
njem. aus Ebenbrtigen; rus. U3 oduuaKoebix; novogr. .

Ill

10

15

negoli jedan izmeu graana; i prema istome raz

logu, iako bi bilo bolje da neki vladaju, ipak t treba
postaviti kao zakonouvare 1 7 2 i slubenike zakonima.
Jer nudno je da postoje nekakvi vladatelji 173 , ali
kau kako nije pravedno da to bude jedan, ako su svi
slini. One pak stvari za koje se ini kako ih ne moe
odrediti zakon, t ni ovjek ne bi mogao znati. Nu
dostatno pouivi, zakon preputa ostalo vladateljima da prosude i provedu prema najpravednijem
mnijenju. Uz to im doputa ispraviti to god im se po
iskustvu pokae boljim od postojeih zakona. Tko
dakle nalae vladavinu zakona, ini se kako nalae
vladavinu samih boga i uma; tko pak nalae da
ovjek vlada, dodaje i zvijer. Jer elja je takva,
i strast izopauje vladatelje i najbolje mueve. Zbog
toga je zakon um bez udnje. Iz umijea preuzeti
primjer ini se lanim, da je loa ljeidba prema
napisanim uputama, nego da je uputnije pozvati
strunjake 1 7 4 . Jer oni nee initi nita iz prijateljstva,
a protiv pravila, nego e primiti plau poto se boles
nici izlijee. Oni pak koji su u dravnim slubama
mnoge stvari obiavaju initi iz zlobe i naklonosti.
A i [sami bolesnici] kad bi posumnjali kako ih lije
nici kane upropastiti radi dobitka, u dogovoru
s neprijateljima, radije bi potraili lijeka u onim napi
sanim u p u t a m a 1 0 . A i lijenici kad sami obole, pozivaju druge lijenike, te uitelji tjelovjebe kad vje
baju, [pozivaju druge] uitelje, kao da nisu uzmoni
istinito prosuditi zbog toga to je prosudba vlasti
tome i to su u vlasti uvstva. Tako te je bjelodano,
kako oni koji trae pravedno, trae srednje 1 7 6 , jer
zakon je ono srednje. Uz to, od zakona koji su pisani
vaniji su i vanijim stvarima su oni to se temelje
na obiajima, tako te je ovjek kao vladatelj pouzda172
Gr. ol ; lat. legum custodes; engl, guardians of
the law; franc, gardiens des lois; njem. Wchter der Gesetze; rus.
cmpaMU 3; novogr. . Ti su zakonouvari u slobodnim grkim dravama bili oblik vrhovnitva koje je
bdjelo nad zakonima. U Ateni ih je bilo sedam i nadzirali su
zakonske prijedloge u narodnoj skuptini.
173
Ili 'upravni poloaji', 'upravitelji'.
174
To jest: upuene lijenike.
175
Ili slobodnije uzeto: u lijenikim knjigama.
176
Usp. Nikomahova etika, V. 1132a 22.

112

niji nego pisani zakoni, ali nije [pouzdaniji] negoli

zakoni utemeljeni na obiajima.

25

30

35

40
1287 b

Nu nije nikako lako pojedincu nadzirati mnoge

stvari. Trebat e dakle postaviti vie podreenih slu
benika, tako te koja je razlika, je li to ve od poetka
tako ili ih je jedan postavio takvim nainom? Uz to,
kao to je prije reeno 1 7 7 , ako mu koji je valjan, jer
je bolji, pravo je da vlada, od jednoga takvog dvojica
dobrih su bolji. tome govori ono kad dvojica
zajedno pou 1 7 8 , te Agamemnova molitva takvih
da je deset meni svjetnika. 179 Postoje dapae i sada
u nekim stvarima inovnici ovlateni suditi, kap sm
sudac, u pojedinostima gdje zakon ne uzmae odre
diti, jer stvarima gdje je zakon uzmoan, tima
nitko ne dvoumi kako e ih najboljim nainom odre
diti i presuditi. Nu budui se jedne stvari mogu
obuhvaati zakonima, dok druge ne mogu, nastaje
dvoumlje i pitanje: je li poeljnija vladavina najboljeg
zakona ili najboljeg mua. Jer kojim se stvarima
[ljudi] savjetuju tim se ne moe postavljati zakon.
Nitko ne porie kako je nudno da ovjek sudi tak
vim sluajevima, ve nee da bude samo jedan, nego
vie njih.
Jer dobro sudi svaki vladatelj odgojen na zakonu.
Besmisleno bi se moda inilo ako bi tkogod bolje
vidio svojim dvojim oima i dvojim uima uo, te
inio dvojim nogama i rukama negoli mnogi mno
gima. ak i sada jednovladari 1 8 0 pribavljaju sebi
mnoge oi i ui te ruke i noge. Jer one to su njihovoj
vlasti i njima samima prijatelji postavljaju za suvla
dare 1 8 1 . Ako dakle ne budu prijateljima, nee postu
pati prema jednovladarevoj volji; ako su pak prijatelji
njegovi i njegove vladavine, prijatelj je jednak i sli
an, tako te misli li kako takvi trebaju vladati, mora
177

Usp. 1283b 21, 1284b 32.

Ilijada, X. 224 (doslovan prijevod).
179
Ilijada, II. 372 (doslovan prijevod).
180
Ili ' monarsi'.
181
To jest: 'za sudionike u vlasti'. Gr. ;
lat. imperii collegas faciunt; engl, make colleagues of; franc, en
associant leur pouvoir; njem. an der Regierung teilnehmen; rus.
denasi coynacmuuKaMu ceoe enacmu; novogr.
.
178

Politika

113

8
8
10

15

20

25

30

misliti da jednaki i slini vladaju slino. To su gotovo

svi prigovori [protivnika] kraljevstva.
17

Ali moda u nekim sluajevima biva takvim nai

nom, dok u drugima nije tako. Jer postoji nara viju
pravedno i korisno [nekima] u vladavini gospodara,
[drugima] u vladavini kralja, [treima] u ustavnoj
vladavini ; doim samosilnika vladavina nije
prema naravi, kao ni bilo koji drugi od dravnih
poredaka koji su zastrane 1 8 3 . Jer takvi bivaju usuprot
naravi. Nu iz stvari koje su reene bjelodano je kako
meu slinima i jednakima, niti je korisno a niti je
pravedno da jedan bude vrhovnik nad svima: ni kad
nema zakona, nego kao da je on sm zakon, niti kad
ih ima; niti jedan dobar nad dobrima, niti nedobar
nad nedobrima; te ne ni onda ako bi bio bolji prema
kreposti, osim na stanovit nain. Koji je to nain,
valja rei, iako je tome donekle reeno ve

i prije.

184

35

40
1288

5
6

Prvo pak treba odrediti to je kraljevska vladavina,

to je vladavina najboljih a to je ustavna, vladavina.
Za kraljevsku vladavinu prikladno je ono mnotvo
koje po naravi moe podnijeti rod koji se istie prema
kreposti u upravljanju dravom; za vladavinu najbo
ljih pak mnotvo koje po naravi moe podnijeti rod
uzmoan vladati nad njima slobodnima kao oni to se
odlikuju vladateljskom krepou u dravnoj upravi;
za ustavnu vladavinu mnotvo u kojem po naravi
nastaje ratniki rod uzmoan vladati i pokoravati se
prema zakonu to po zasluzi raspodjeljuje dravne
slube imunima 1 8 5 .

Kada, dakle, cijeli jedan rod ili pojedinac meu

ostalima nade se toliko istaknut prema kreposti da

15

182

Reenica nije u cijelosti jasna, te se razliito prevodi. Razli

kuju se i latinski prijevodi: a) est aliquod genus hominum ad
Imperium domini ferendum aptum natura, aliud ad regium, aliudque ad politiam (editio Bekkeriana); b) est enim aliquod genus
hominum ad Imperium herile ferendum aptum natura, aliud ad
regium, alliudque ad civilem societatem (D. Lambin).
183
Ili 'izopaeni dravni oblici'.
184
Usp. 1284a 3.
185
Cijelo ovo mjesto nije ni osobito jasno, ni pouzdano.

114

nadmauje krepost svih ostalih, onda je pravedno da

taj rod ima kraljevsku vlast i vrhovnitvo nad svima,
ili da dotini pojedinac bude kralj. Jer kao to je
reeno i prije 1 6, nije tako samo prema onome pravednome koje obiavaju iznositi oni koji utemeljuju
dravne poretke, ili kao vladavine najboljih ili onih
malobrojnih ili pak kao puke (jer svi ocjenjuju
prema izvrsnosti, samo to im izvrsnost nije ista),
nego i prema naelu koje je ve prije s p o m e n u t o .
Jer niti bi bilo primjereno takvoga ubiti, izgnati ili
ostracizmom odstraniti, niti pak traiti da se po redu
njime vlada. Nije naime po naravi da dio premauje
cjelinu, a s onim u kojega je tolika izvrsnost dogaa
se tako. Tako te jedino preostaje pokoravati se tak
vomu i da on bude vrhovnik, ne kad je njegov red,
nego naprosto 1 8 8 . kraljevstvu, dakle, koje ima raz
like, te koristi li ono dravama ili im ne koristi,
i kojima i kako, nek bude odreeno takvim nainom.

10

18

Budui kaemo kako su tri ispravna dravna

poretka, i kako je od njih nudno najbolji onaj kojim
upravljaju najbolji, takav je onaj u kojem se nae ili
pojedinac meu svima, ili cijeli rod ili mnotvo to
premauje prema kreposti, tako da se jednima
uzmae vladati dok drugi mogu vladati poradi najpo
eljnijeg ivota; u prijanjim raspravama 1 8 9 pokazano
je kako mora biti ista krepost [valjana] mua i ona
graanina najbolje drave, pa je bjelodano kako istim
nainom i s pomou istih sredstava, kojim mu
postaje valjanim, nastala bi i drava, bilo kao vlada
vina najboljih bilo kao kraljevska vladavina, tako te
e biti gotovo isti odgoj i obiaji koji ine valjana
ovjeka i koji ine dravnika i kralja. Poto su t
stvari odreene, treba pokuati kazati koju najbo
ljem dravnom poretku, kojim nainom po naravi
nastaje i kako se zasniva. [Onaj tko kani poduzeti
primjereno istraivanje njoj taj m o r a . . . ]

186
187

188

189

190

8*

Usp. 1283b 20, 1284a 3-17, b 25.

Usp. 1284b 28.

Mogue je i znaenje 'uvijek', kako je u nekim prijevodima.

Usp. 4,5.
Posrijedi je poetna reenica VII. knjige.

115

20

25

30

35

40

1288 b

. IV.
1

U svima umijeima i znanostima koje nisu o nekom

dijelu, nego potpuno obuhvaaju neki rod, zadaa je
pojedinog [umijea ili pojedine znanosti] razmotriti
ono to je primjereno svakome pojedinom rodu, kao:
kakvo vjebanje kakvomu tijelu koristi, te koje je
[vjebanje] najbolje (jer onomu koje je po naravi
najskladnije i najobdarenije nudno odgovara najbo
lje vjebanje), a koje je opet jedno primjereno svima
(i to je, naime, zadaa tjelovjebe); uz to, ako tkogod
ne eli ni dostatno tjelesno stanje ni znanje potrebne
za natjecanje, ipak je nita manje dunost uvjebavatelja djeaka i uitelja tjelovjebe1 uzmoi razviti i tu
sposobnost. Vidimo kako se slino zbiva u lijenikoj
znanosti, brodogradnji, izradbi odjee, i u svakom
drugom umijeu.
Tako te je bjelodano kako je zadaa dotine zna
nosti razmotriti najbolji oblik dravnog poretka, koji
je on i kakav bi morao biti da najvie bude prema
elji, ako nema nikakve izvanjske zapreke, te kakav
oblik kojim [ljudima] odgovara (jer mnogima moda
nije mogue dostii najbolji poredak, tako te dobar
zakonodavac i istinski dravnik ne smije smetnuti
s uma ni naprosto najbolji poredak ni najbolji po
danim okolnostima 2 ); uz to, i onome treem koji
1

Gr. ; lat. paedotribae

et exercitiorum magistri; engl, the trainer or the teacher of gymna
stic; franc, du pdotribe et du matre de gymnastique; njem. des
Sport- und Turnlehrers; rus. nedompu u pyKOeodumeAb zuMuacmunecKUMU ynpaxnenuHMu; novogr.
.
2
Za razliku od prvog poretka (koji je naprosto najbolji), drugi

116

10

15

20

25

biva uz odreenu pretpostavku (jer treba i onaj dani

poredak uzmoi razmotriti, kako od poetka nastaje,
i kad nastane, kojim bi se nainom odrao najdue
vrijeme; kaem npr. ako se kojoj dravi dogodi te se
njome ne vlada ni onim najboljim poretkom, niti je
ona opskrbljena potrebnim preduvjetima, niti je za
[najbolji poredak] po danim okolnostima, nego za
nekakav loiji); a mimo svih tih stvari treba spoznati
onaj [poredak] koji najvie odgovara svima dravama, budui da glavnina onih koji su pisali drav
nim porecima, iako neke stvari skladno izriu, znaju
zatajiti kad je posrijedi ono to je korisno. Jer ne
treba razmotriti samo najbolji poredak, nego
i mogui, te slino i onaj lake [ostvariv] i zajednikiji
svima. Sada pak neki trae samo najvii oblik, koji
zahtijeva mnogo toga 3 , drugi opet zagovaraju [poredak] koji je vie zajedniki, pa odbacujui postojei
dravni poredak, hvale npr. spartanski ili neki drugi.
Nu treba uvoditi takav ustroj koji bi [graani] iz
postojeih uvjeta lako prihvatili i mogli obnoviti,
zbog toga to nije manji napor popravljati dravni
poredak negoli ga izgraivati ispoetka, kao i preuiti 4 togod negoli uiti ispoetka. Stoga, uza one
stvari koje su reene, dravnik treba uzmoi i pomoi
postojeim dravnim porecima, kako je i prije
je najbolji tek uvjetno, u odnosu prema danim, 'predloenim'
okolnostima. Gr. ; lat. earn quae
pro rebus subjectis est optima; engl, which is best relatively to
circumstances; franc, celle qui est la plus perfaite en gard aux
circonstances de fait; njem. wie auch von der relativ besten Verfas
sung; rus. man u omnocumenbuo HauAymuu npu coomeemcmeyiow,ux ocmoHmenbcmeax; novogr.
(i prema vrsti poretka to je
najbolji u danim uvjetima.).
3
Ili 'mnoge naravne pogodnosti' ili 'mnoge izvanjske danosti',
kako je prema nekim prijevodima.
4
Cijeli se ovaj izriaj (u kojem je preuiti kljuna rije) razliito
prevodi; pa i oduiti, zaboraviti: gr.
; lat. quemadmodum et dediscere non facilius
quam aprincipio discere; engl, just as unlearn is as hard as to learn;
franc, tout comme rapprendre est aussi difficile qu'apprendre une
premire fois; njem. Wie es auch nicht geringer ist, umzulernen als
einfach zu lernen; rus. nmo-nuo nepeynueamb bieaem ne
neine, neM ynumb CHanana; novogr.
& (kao upravo preuiti
negoli sprva uiti).

117

30

35

40
128*

reeno 5 . To je pak nemogue onomu koji ne zna

koliko je oblika dravnog poretka. Sada mniju neki
kako postoji jedna puka vladavina i jedna vladavina
nekolicine 6 . Nu to nije istinito. Tako te se ne smiju
smetnuti s uma razlike u dravnim porecima, koliko
ih je, i kolikovrsno se spajaju; uz to, svojstvo je
dotine razboritosti i poznavati najbolje zakone i koji
su prikladni svakom pojedinom od dravnih pore
daka. Jer poradi dravnih poredaka moraju se zakoni
donositi i svi ih donose, a ne zasnivaju se dravni
poreci poradi zakona. Naime, dravama je dravni
poredak raspored [sustava] uprave, kojim se nainom
raspodjeljuje, i to je vrhovnitvo u dravi, te to je
svrha svake pojedine zajednice. Zakoni su doim
odvojeni od samih naela dravnog poretka 7 ; prema
njima trebaju vladatelji vladati i tititi od njihovih
prekritelja. Tako te je bjelodano kako je nudno
poznavati razlike i odredbu svakog pojedinog
poretka i poradi donoenja zakona; jer ne mogu isti
zakoni koristiti svim vladavinama nekolicine ili svima
pukim vladavinama; postoji, naime, vie od jedne
puke vladavine, a ni vladavina nekolicine nije samo
jedna.
2

Budui smo u prijanjem istraivanju8 dravnim

porecima podijelili ih na tri ispravna oblika dravnog
ustrojstva: kraljevina, vladavina najboljih i ustavna
vladavina, te na tri njihove zastrane: samosilnitvo od
kraljevstva, vladavina malobrojnih od vladavine naj
boljih, puka vladavina od ustavne vladavine
- a vladavini najboljih i kraljevstvu ve je govoreno 9
- (jer razmotriti najboljem dravnom poretku isto
je to i govoriti tim nazivcima, jer svaki od njih
nastoji zasnivati se prema kreposti uz potrebna sred
stva), te uz to u emu se razlikuju uzajamno vlada
vina najboljih i kraljevina, i kada treba [poredak]

5
6

Usp. 1288b 29.

To jest: smo jedan oblik demokracije i jedan oblik oligar-

hije.
7
8
9

118

Ili 'naela dravnog ustava'.

Vidi III. 7; usp. Nikomahova etika, VIII, 10.
Usp. III. 14-18.

10

15

20

25

smatrati kraljevinom, odreeno je prije 10 , preostaje

sada raspraviti ustavnoj vladavini 11 , koja se tako
naziva zajednikim imenom, i drugim dravnim
porecima: vladavini nekolicine, pukoj vladavini
i samosilnitvu 12 . Jasno je, dakle, medu tim zastranama koja je najgora i koja je druga za njom. Jer
mora biti zastrana prvog te najboanskijeg i najgora.
Kraljevina pak nudno ili smo ime ima, dok sama to
nije, ili je takva zbog goleme izvrsnosti onoga tko
kraljuje . Tako te samosilnitvo, budui je najgora
vladavina, najdalje je ustavnome poretku; vladavina
nekolicine na drugom je mjestu (jer vladavina najbo
ljih veoma je daleko od takvog dravnog poretka),
dok je puka vladavina najumjerenija14.

35

Ve je jedan od prijanjih15 razluio tako, ali ne

gledajui na to kao mi. On je, naime, sudio kako od
svih poredaka to su valjani - kakva mu je i vladavine
nekolicine i ostale - najgora je puka vladavina, koja
je opet od najgorih najbolja 10 . Mi pak u cijelosti
kaemo da su t izopaene, te da je jedna vladavina
manjine bolja od druge, nije prikladno rei, nego da
je manje loa. Nu rasprave toj prosudbi ostavimo se
zasada. Prvo nam valja razloiti 17 kolike su razlike
u dravnih poredaka, ako je vie oblika puke vlada-

10

Usp. III. 1279a 32-37, 1286b 3-5.

Gr. . Vidi ranije tumaenje.
12
Ili 'oligarhiji, demokraciji i tiraniji'.
13
Usp. III. 1284a 3-b34.
14
Usp. Nikomahova etika, VIII. 12, 1160b 19.
15
To jest Platon (Drava, 302e-303e). Platonu su oligarhija
i demokracija dobre ili loe, ve prema tome upravlja li se njima
u skladu sa zakonima ili protiv zakona. Aristotelu su oba ta
poretka loa.
16
Ova vana tvrdnja razliito se provodi. Gr. , ; lat. earum pessimam esse democratiam, malarum autem optimam; engl, democracy is the worst, but
the best when all are bad; franc, mais toutes aussi peuvent tre
drgles, et dans ce cas c'est la dmocratie qui est la meilleure;
njem. so wre die Demokratie die schlechteste, wren sie aber
schlecht, so wre sie die beste; rus. xyduiuM OKOMemcn deMOKpamuu, HO ecAU e3nmb ux Me ucnopnenuoM cocmOHHuu, mo ona
- HauAyHuian; novogr. ' ,
, (puka vladavina je najgora; ako su pak
one loe, onda je ona najbolja).
11

30

17

Usp. pogl. 3-10.

119

40
1289 b

10

drave, spomenuto je u raspravi vladavini najbo

23
ljih . Jer ondje razluismo iz kolikih dijelova mora se
sastojati svaka drava. A od tih dijelova katkada svi
sudjeluju u dravnom poretku, katkada manje njih,
katkada pak vie. Bjelodano je dakle kako mora biti
vie dravnih poredaka, koji se oblikom meusobno
razlikuju, jer se i njihovi dijelovi razlikuju oblikom
medu sobom. Jer dravni poredak je raspored vlasti,
a sve se takve (slube) raspodjeljuju ili prema moi
sudionika ili prema nekoj njihovoj zajednikoj jedna
kosti, kaem na primjer meu siromanima ili imunima ili prema emu zajednikom objema stranama.
Nudno je dakle da dravnih poredaka bude toliko
koliko je i rasporeda prema premaajima 24 i prema
razlikama dijelova [drave].

18

vine i vladavine manjine; zatim , koji je najzajednikiji i najpoeljniji poredak nakon najboljeg dravnog
19
poretka, te ako bude kakav drugi poredak kao
vladavina najboljih to je skladno ustrojen, pa ujedno
pristaje veini drava, koji je taj; a zatim od drugih
[poredaka], koji da se kojima izabere (jer moda je
jednima potrebnija puka vladavina negoli vladavina
manjine, drugima pak obrnuto); nakon tih stvari,
kojim nainom onaj koji to eli treba postaviti takve
poretke, mislim pojedine oblike puke vladavine
i vladavine manjine; i napokon 2 1 , poto smo ukratko
svima tima izloili potrebne napomene, trebat e
pokuati i ustanoviti to je na propast a to je radi
spasa dravnih poredaka, i svih zajedno i svakog
pojedinog, i zbog kojih to uzroka obino najee
biva.
3

Tomu dakle to ima vie dravnih poredaka uzrok

je to to svaka drava ima brojem vie dijelova. Prvo
vidimo kako su sve drave sloene od domova 2 2 ;
zatim pak kako su od toga mnotva jedni nudno
imuni, drugi siromani, trei opet srednji, a od
imunih i siromanih jedni su oruani drugi neoruani. A od puka jedni su vidimo teaci, drugi trgovci,
trei rukotvorci. I meu uglednicima postoje razlike
i prema bogatstvu i veliini imutka, kao to je konjogojstvo (jer ono nije lako onima koji nisu bogati; te
stoga u drevnim vremenima, one drave kojima mo
bijae konjanitvo imale su vladavinu malobrojnih;
sluahu se konjanitvom protiv neprijatelja u susjed
stvu, kao Eretriani, Halkiani, Magneani na
Meandru i mnogi drugi u Aziji). Uz to, mimo tih
razlika prema bogatstvu postoji i razlika prema rodu
i prema kreposti, te ako postoji koji takav drugi dio

15

20

25

Najee se ini da postoje dva oblika, kao to se

vjetrovima kae kako su jedni sjeverni, drugi juni,
dok su ostali tek njihove zastrane, tako su i samo dva
dravna poretka: puka vladavina i vladavina nekoli
cine. Jer vladavinu najboljih postavljaju kao oblik
vladavine manjine, kao da je nekakva vladavina
nekolicine, a takozvanu ustavnu vladavinu kao puku
vladavinu, kao to je meu vjetrovima zapadnjak
oblik sjeverca, a istonjak vrsta juga. Slino kau da
je i sa suglasjem 25 , prema nekima; jer i tu postavljaju
dva oblika, dorski i frigijski, dok druge nazivaju
sloevinama ili dorskim ili frigijskim. Najee dakle
obiavaju tako postavljati dravnim porecima. Nu
istinitije je i bolje kako mi podijelismo , da su jedan
ili dva oblika skladno postavljena, dok su ostali njihove zastrane, jedni od dobro sloena suglasja, drugi
od najboljeg dravnog poretka, pri emu su oblici
vladavine manjine stroi i samosilnikiji, dok su oni
kao puka vladavina popustljiviji i blai.

30

35

40
1290

10

13
15

20

25

18

Usp. pogl. II.

Usp. pogl. 12.
20
Usp. VI. 1-7.
21
Vidi V.
22
Ili 'domainstava', 'obitelji', kako je u nekim prijevodima.
Gr. ; lat. ex domibus; engl, of families; franc, de familles;
njem. aus Familien; rus. U3 cejue; novogr. . Tu novogrki
komentator tumai kako je u Aristotela 'prvo naravno
poelo zajednitva; odredba odnosa izmeu lanova (mua i ene,
oca i djece, gospodara i roba), cjelokupnost gospodarskih dobara
obitelji'.
19

120

Ali ne treba postavljati puku vladavinu, kako

neki sada obiavaju, naprosto tako, kao onu u kojoj
vrhovnitvo pripada mnotvu (jer i u vladavinama
manjine i svugdje vrhovnitvo je u veeg dijela), niti
23
24
25
26

Usp. III. 1283a 14; VII. 8,9.

Ili 'istaknutostima'.
Ili 'skladom', 'harmonijom'.
Usp. 1289a 31-33; VIII 1340a 40-b 5.

121

30

pak vladavinu manjine kao onu gdje su vrhovnitvo

malobrojni u dravi. Jer bude li npr. sveukupno
tisuu i tri stotine [stanovnika], te od njih tisuu
bogataa, i ti ne dopuste nikakvu vlast onima tri
stotine koji su siromani, ali slobodnjaci i u svemu
ostalome slinici, nitko ne bi rekao kako dotini
upravljaju kao puka vladavina 27 . Slino opet ako bi
siromani bili malobrojni, ali snaniji od imunih
kojih je vie, nitko ne bi ni takvu vlast nazvao vlada
vinom nekolicine 2 8 , ako ostali koji su bogati ne sudjeluju u astima. Radije dakle treba rei da je puka
vladavina kad su slobodnjaci vrhovna vlast, a vlada
vina nekolicine kad su to bogatai, dok se samo
dogaa 2 9 da jednih biva mnogo, a drugih malo; jer
slobodnjaka je mnogo, bogati su pak malobrojni.
Naime, ako bi se prema veliini [stasa] dijelila vlast,
kako neki kau da je u Etiopiji, ili prema ljepoti, bila
bi to vladavina manjine, jer maleno je mnotvo bilo
onih lijepih bilo stasitih. Nu ni smo tima ne mogu se
dostatno razluiti dotini dravni poreci, nego budui
postoje mnogi dijelovi i puke vladavine i vladavine
manjine, jo treba ustvrditi kako, ako malobrojni
slobodnjaci vladaju brojnijim neslobodnjacima, nije
posrijedi puka vladavina kao u Jonskome moru i na
Teri (jerbo u objema tim dravama u asti bijahu oni
to su se odlikovali plemenitim podrijetlom i prvi
zasnovali naseobine, a bili su malobrojni medu mno
gima), niti je pak vladavina manjine kad vladaju
bogatai zbog toga to premauju mnoinom, kako
bijae neko u Kolofonu (jer tu je mnotvo steklo
veliki imutak prije nego to doe do rata protiv
Lidijaca), nego je puka vladavina kad slobodnjaci
i siromani, budui u veini, imaju vrhovnu vlast, dok
je vladavina malobrojnih kad vladaju bogatai i plemenitai koji su manjina.
Kako je dakle vie dravnih poredaka i zbog
kojega je to uzroka, ve je reeno. A zato ih je vie
od onih spomenutih 3 0 , te koji su i zbog ega su,

27
28
29
30

122

Ili 'demokracija'.
Ili 'oligarhijom'.
To jest: tako biva tek 'prigodno' ili 'sluajno'.
Usp. 1290a 13.

35

40
1290 b

10

15

kazat emo sada, poinjui od prije reenoga 3 1 . Jer

slaemo se da se svaka drava sastoji ne od jednoga,
nego od vie dijelova. Tako, dakle, ako bismo kanili
navesti vrste ivotinja, prvo bismo razluili to mora
imati svaka ivotinja (kao neka od osjetila te orudje
i probavilo za hranu , kao usta i eludac, i uz t,
kojim se dijelovima giba svaka od dotinih). Ako bi
ih bilo smo toliko, a postojale bi razlike meu njima
(kaem npr. vie vrsta ust, eludaca i osjetila,
te uz to dijelova za gibanje), broj spajanja tih dijelova
nudno e tvoriti vie vrsta ivotinja (jer ne moe
u iste ivotinje biti vie razliitih usta, a isto tako ni
uiju), tako te kad se uzmu svi mogui njihovi spo
jevi, tvorit e vrste ivotinja, i to toliko vrsta ivotinja
koliko bude spajanja nunih dijelova - a na isti nain
biva i u spomenutih dravnih poredaka. Jer i drave
se sastoje ne iz jednoga, nego od mnogih dijelova,
kao to je ve esto 3 reeno. Jedan je dio dakle
mnotvo to se brine hrani, takozvani ratari; drugi
su takozvani rukotvorci (to su oni to se bave umijecima, bez kojih drava ne moe opstojati; od tih
umijea jednih mora biti po nunosti, dok su druga
poradi raskoja ili lijepa ivljenja); trei dio su trgovci
(mislim oni to se bave prodajom i kupovinom, trgovinom na veliko i na malo); etvrti dio je najamniki,
peti je ratniki, oni naime koji nisu nita manje
potrebni od ostalih, ukoliko stanovnici ne ele dopa
sti u ropstvo [napadateljima]. Zar nije, naime, jedna
od nemogunosti da se dravom zasluuje zvati ona
to je naravlju ropska; jer drava je samodostatna 3 4 ,
31

Usp. 1289b 27.

Gr.
; lat. ut quaedam sensus instrumenta, et partes eas
quae valent ad conficiendum aut recipiendum alimentum; engl, as
some Organs of sense and the instruments of receiving and digesting
food; franc, certains organes sensoriels et les appareils destins
digrer et recevoir la nourriture; njem. einige Sinnesorgane und
die Werkzeuge zur Verarbeitung und Aufnahme der Nahrung; rus.
opzaubi nyecme, opwuht AH npunnmun nuw,u u AH ee nepeeapueauua; novogr. , .
33
Usp. II. 1261a 22; III 1283a 14; IV. 1289b 27-1290a 5.
34
Ili 'samostalan', nezavisan'. Gr. ; lat. suis ipsa
viribus pollet et sibi sufficit; engl, independent and self-sufficing;
franc, se suffit soi-mme; njem. gengt sich selbst; rus. ecmb
nenmo caModoenetomfie; novogr. .
32

20

123

25

30

35

40
1291

10

dok rob nije samodostatan. Stoga se u Dravi^

govori tome domiljato, ali ne i primjereno. Kae
tako Sokrat kako se drava sastoji od etiri vrste
najnunijih; govori da su oni tkalac, ratar, koar
i kuegraditelj ; a zatim dodaje, kao da mu t nisu
dosta, i kovaa te onda i uvare potrebne stoke, i uz
to veletrca i preprodavaa. I sve t [stvari] predstavljaju ispunu prvotne drave, kao da je poradi nunih
potreptina nastala svaka drava, a ne poradi ljepote 3 , te da joj jednako trebaju i koari i ratari! Ali
[Sokrat] ne doputa sudionitvo ratnikom staleu 37
sve dok drava ne povea svoje podruje i, zahvativi
susjednu zemlju, ne upusti se u rat. Ali i meu ona
prvotna etiri [stalea], ili bilo kolikim lanovima
zajednice, mora biti netko tko e dijeliti pravdu
i suditi prema pravu. Kao to bi dakle duu tkogod
postavio kao vii dio ivog bia negoli je tijelo, tako
bi i dotine dijelove drave trebalo postaviti kao vie
od onih to se bave ivotnim potreptinama, to jest:
ratniki stale, onaj to sudjeluje u sudbenom zako
nodavstvu, te uz njih savjetnitvo, to je posao drav
nike razboritosti. Da li su t [dunosti] odvojeno
prisutne u njima ili ih obnaaju jedni te isti, nema
nikakve razlike za nau raspravu, jer esto su isti
i ratnici 3 8 i ratari. Tako te, ako se i jedni i drugi
trebaju smatrati dijelovima drave, bjelodano su
onda i teki oruanici nudan dio drave.
Sedmi [dio] su oni to slue svojim imutkom, koje
nazivamo imunicima. Osmi su pak upravitelji drav
nim poslovima 39 i koji slue kao inovnici vlastima,
jer bez vladatelj ne moe bivati drava. Mora dakle
35

Platon, Drava, II, 369.

Ili 'udorednog dobra' ( ).
37
Doslovno 'onaj dio puanstva koji ratuje za koga'. Gr.
; lat. partem propugnantem; engl, a military class;
franc, la classe combattante; njem. den kriegerischen Teil; rus.
eoeHHbie; novogr. ... ,
(obrambeni dio . .. onaj ratniki).
38
Zapravo 'teki oruanici' (gr. ot ; );
posrijedi su vojnici naoruani tekim kopljem i velikim titom.
39
Gr. ; lat. ea quae rempublicam administrt;
engl, magistrates; franc, magistrats; njem. die ffentlichen Ange
stellten; rus. me, Kmo CAyxurn napody; novogr.
(mnotvo javnih slubenika).
36

124

15

20

25

30
33

35

biti onih koji su uzmoni vladati i sluiti dravi u tim

slubama, bilo neprekidno bilo redimice. Preostali su
oni kojima smo upravo raspravljali: savjetnitvo
i oni koji sude meu parbenicima. Ako dakle takvi mo
raju biti u dravama, te skladno i pravedno djelovati,
nudno je da bude i onih koji imaju dijela u drav
nikoj kreposti. Mnogima se ini kako razliite spo
sobnosti mogu biti prisutne u istima, kao kad isti
[ljudi] bivaju i ratnici i ratari i obrtnici, te uz to
savjetnici i suci. Svojataju sebi svi dotinu krepost
i mniju kako mogu obavljati veinu dravnih duno
sti, ali da isti budu [istodobno] i siromani i bogati,
nije mogue. Zbog toga se t najvie i ine dijelovima
drave: imuni i neimuni. Uz to, kako je veinom
jednih malo a drugih mnogo, oni se ine suprotstavljenim dijelovima meu ostalim dijelovima drave.
Tako te se i dravni poreci uspostavljaju prema premaajima jednih ili drugih, pa se ini da su dva
dravna poretka: puka vladavina i vladavina maDa je dakle vie dravnih poredaka, i zbog kojih
uzroka, ve je prije 41 jreeno. A da ima vie oblika
i puke vladavine i vladavine manjine, pokazat emo
sada. Bjelodano je to i iz onih stvari to su reene. Jer
oblika je vie i u puka i u takozvanih uglednika; tako
su u puka jedan [stale] ratari, drugi pak obrtnici;
trei su trgovci to se bave kupnjom i prodajom;
etvrti su pomorci, od kojih su opet jedni ratnici,
drugi prodavai, trei prijevoznici, etvrti ribari (jer
esto svaki od tih [stalea] tvori mnogobrojno mno
tvo, kao ribari u Tarantu i Bizantionu, trovesliari
u Ateni, trgovci u Egini i na Hiju, prijevoznici na
Tenedu); uz t su tu i rukohranici 42 te oni mala
imutka koji ne mogu dokoliiti, pa jo oni koji nisu
slobodnjaci s obje strane 4 3 , i ako ima kakav drugi
40
To jest: demokracija i oligarhija. Vidi i ranije tumaenje tih
temeljnih pojmova.
41
Usp. III. C. 6.
42
To jest: 'nadniari koji ive samo od rada svojih ruku'. Gr.
; lat. H qui operis et manibus suis victum parant;
engl, day-labourers; franc, journaliers; njem. die Tagelhner; rus.
nodenufUKu; novogr. ot (prosti radnici). Posrijedi je
najnia skupina radnika.
43
Naime, oni kojima nisu i otac i majka bili slobodni graani.

125

40
1291 b

10

15

20

25

takav oblik mnotva. Uglednici se opet dijele po

bogatstvu, plemenitu podrijetlu, kreposti, odgoju
i slinim razlikama.
Prva je dakle ona puka vladavina kojoj se kae
da je najvie prema jednakosti. A jednakost je, kako
kae zakon takve puke vladavine, u tome da ne
premauju [u vladavini] ni neimuni ni imuni, te da
ni jedni nemaju vrhovnitvo nad drugima, nego da su
slini 44 i jedni i drugi. Jer ako slobode najvie biva
u pukoj vladavini, kako pretpostavljaju neki, te
i jednakosti, tako bi bilo najee kada bi svi jednako
sudjelovali u upravljanju dravom do najvieg stup
nja. A budui je tu puk veina, i odluka veine
odsudna, takav je poredak nudno puka vladavina.
To je, dakle, jedan oblik puke vladavine. Drugi je
onaj gdje se slube u vlasti podjeljuju dohodarinama , koje bivaju male; svatko sa stanovitim imut
kom sudjeluje u vlasti; onaj pak tko izgubi imutak
- ne sudjeluje. Trei je oblik puke vladavine
u kojem sudjeluju svi graani koji su besprijekorna
podrijetla, a vlada sm zakon. U etvrtome obliku
puke vladavine svakomu je doputeno sudjelovati
u vlasti, samo ako je graanin, ali i tu vlada zakon.
U petome obliku puke vladavine sve ostalo je isto,
samo to vrhovnitvo pripada mnotvu, a ne zakonu.
To se dogaa kad su vrhovne posebne i druge odluke
[mnotva], a ne sm zakon. Do toga dolazi zbog
pukovoa 4 6 . Jer u dravama u kojima je puka vlada
vina prema zakonu nema pukovoa, nego su najbolji
od graana u predsjednitvu 47 . Nu ondje gdje zakoni
nemaju vrhovne vlasti, tu se pojavljuju pukovoe. Jer
tu puk biva jednovladarem, sloen jedan iz mnogih.
Mnogi su tu vrhovnici, ali ne kao pojedinci, nego kao
svi. Homer kae kako dobro nije mnogo vlade 4 8 ,

44

Ili 'jednaki'.
Posrijedi je vieznanica TO ; 'dohodarina', 'procjemba
imovine', 'porezovni razred'. Vidi i ranije tumaenje.
46
Ili 'demagoga', koji su izvorno bili puke vode, zastupnici
i govornici, a u izopaenome obliku i 'zavoditelji puka'.
47
Gr. , prvo mjesto (na sveanosti), prvo sjedalo
u prednjem redu, predsjednitvo u vijeu. Veina prijevoda ima ili
'na prvom mjestu' ili na elu drave za gr. .
48
Usp. Homer, Ilijada, II. 204.
45

126

samo to nije jasno je li posrijedi takva [vladavina] ili

kad ih vie ima, a vladaju kao pojedinci. Takav dakle
puk, kad postane jednovladarem, tei jednovladi,
zbog toga to njime vie ne vlada zakon, te postaje
samosilniki, tako te mu laskatelji bivaju u asti,
i takav je oblik puke vladavine ono to je samosilnitvo meu jednovladama 4 9 . Stoga su im i obiaji isti,
i oba se [poretka] odnose samosilniki prema boljim
graanima, i to su u jednom odluke to su u drugome
naredbe, i pukovoa i laskatelj isto su i prema nalii.
1 najvie jedni i drugi uspijevaju postii: laskatelji
u samovladar, a pukovoe meu takvim pucima.
[Pukovoe] su krivi to posebne odluke imaju
vrhovnu mo, a ne zakoni, jer sve [ovlasti] prenose
na puk. Tako se dogaa te oni postaju veliki zbog
toga to puk dobiva vrhovnitvo nad svime, a oni
[vlast] nad mnijenjem puka. Jer mnotvo njih slua.
Uz to, oni koji se ale na slube u vlasti govore kako
puk treba suditi; on pak rado prihvaa taj poziv, tako
te se podrivaju sve dravne slube. Razlono bi ini
se mogao prigovoriti tkogod, govorei kako takva
puka vladavina nije ustavni poredak 3 0 . Jer ondje
gdje ne vladaju zakoni, nema ustavna poretka.
Morao bi, naime, zakon vladati nad svima (uope),
dok bi dravne slube odluivale pojedinanostima,
i takav poredak treba smatrati ustavnim. Tako te ako
je puka vladavina jedan od dravnih poredaka, bjelodano je da takvo ustrojstvo, u kojem se sve ureuje
posebnim odlukama, poglavito i nije puka vlada
vina. Jer ni jedna posebna odluka ne moe imati opi
znaaj. Dakle, oblici puke vladavine neka su odre
eni na taj nain.

30
30

35

40
1292

10

Jedan je oblik vladavine manjine 51 onaj u kojem se

vlasti podjeljuju prema dohodarinama koje su tolike
da neimuni ne mogu sudjelovati [u vladavini], iako
su mnogobrojniji, s time to ako tko stekne [potrebni
imutak], moe sudjelovati u dravnoj upravi; drugi je
oblik kad su dravne slube uvjetovane visokim
49

Ili 'tiranija meu monarhijama'.

Ili 'dravni poredak uope'. Vidi i ranije tumaenje pojma
.
51
Ili 'oligarhije'.
52
To jest: isto tako nasljedna vladavina.
50

127

15

20

25

30

35

40
12921

dohodarinama, i dotinici izmeu sebe popunjavaju

ispranjene poloaje (a vre li izbor izmeu sviju
takvih, inilo bi se to vie vladavinom najboljih; ako
pak samo izmeu izdvojenik, onda je vladavina
malobrojnih). Trei je oblik vladavine manjine kad
sin nasljeuje oca; etvrti je kad zavlada upravo
spomenuto^, i vlada ne zakon, nego vladatelji. Kao
obrnue takva je vlada meu vladavinama manjine
kao to je samosilnitvo 53 meu jednovladama 54
i posljednja opisana puka vladavina meu pukim
vladavinama. I takvu vladavinu manjine nazivaju vla
davina mogunika 5 6 .
To su, dakle, oblici vladavine manjine i puke
vladavine. Ali se ne smije smetnuti s uma kako se
esto dogaa te dravni poredak, koji prema zako
nima nije puki, zbog obiaja i naputaka biva uprav
ljan kao puka vladavina; i obrnuto, drugdje, gdje je
prema zakonima dravni poredak kao puka vladavina, po naputku i obiajima vie je vladavina
manjine. Dogaa se to najee nakon promjena 5 7
dravnih poredaka. Jer oni se ne mijenjaju umah,
nego [ljudi] vole prvo pomalo zakidati jedni druge,
tako te prijanji zakoni ostaju na snazi, ali vlast je
u onih koji mijenjaju dravni poredak.
6

Kako postoji toliko oblika puke vladavine i vlada

vine manjine, bjelodano je iz onoga to je ve reeno.
Nudno je naime ili da svi spomenuti dijelovi puka
imaju zajednikog udjela u dravnoj vladavini, ili pak
jedni da a drugi ne. Kad dakle ratarski stale i onaj
srednjeg imutka ima vrhovnitvo u dravi, onda se
dravom vlada prema zakonima (jer kako moraju
raditi za svoj ivot, t ne mogu dokoliiti, tako te

10

15

20

25

zakonu preputaju vlast, okupljajui se samo na nu

nim skuptinama); ostali pak mogu sudjelovati kad
steknu dohodarinu odreenu zakonima. Stoga je
svima s nekom steevinom omogueno sudjelovati [u
vladavini]. Jer u cijelosti, ne dopustiti svima udjela
u vlasti, bilo bi vladavina manjine. [Ali dokoliiti
ljudima je nemogue ako nemaju dravnog
dohotka] . To je, dakle, jedan oblik puke vladavine
nastao zbog tih uzroka. Drugi se oblik temelji na
slijedeoj razredbi: mogue je svima koji su besprijekorna podrijetla sudjelovati [u dravnoj upravi], ali
zbiljski samo onima koji su uzmoni dokoliiti; stoga
u takvoj pukoj vladavini zakoni vladaju, jer [poje
dinci] nemaju dostatna dohotka od drave. Trei je
oblik u kojem je svima, koji god su slobodnjaci,
mogue sudjelovati u dravnoj upravi, samo to oni
ipak ne sudjeluju zbog spomenutog uzroka, tako te
nudno i u takvu poretku vlada zakon. etvrti oblik
puke vladavine je ona koja je u najnovije doba
nastala u dravama. Kako su se drave uveliko proi
rile od poetne veliine, i zbog porasta dohodaka, svi
sudjeluju u upravljanju dravom a zbog brojane
premoi mnotva; te sudjeluju u zajednitvu i dravnoj vladavini, budui da sad uzmau dokoliiti i oni
neimuni, zbog toga to primaju mazdu 5 9 . I zaista
najvie dokolici takvo mnotvo. Jer njih ne prijei
skrb oko vlastitih imanja, kao to prijei imunima,
tako te t esto niti sudjeluju u skuptini, niti u sudi
tu. Zbog toga mnotvu neimunih pripada vrhovnitvo u dravi, a ne zakonima. Oblici puke vladavine,
dakle, takvi su i toliki, nastali zbog takvih nunosti.

Ili 'tiranija'.
Ili 'monarhijama'.
Ili 'demokracija'.
56
li 'monitvo', 'vladavina velmoa', 'silnika vladavina'. Gr.
; lat. dynastia, id est potentatus; engl, a dynasty (or rule
of powerful families); franc, rgime d'autorit personnelle (ou
oligarchie renforce); njem. Dynastie; rus. duuacmun; novogr.
. Dok jedni prijevodi zadravaju iroko uzetu tuicu
dinastija, drugi je nastoje odrediti ili kao 'vladavinu monih obite
lji' ili 'vlast osobne moi' ili naprosto kao 'silnitvo'.
57
Ili 'prevrata' ili 'revolucija' (kako je u nekim prijevodima).

58
To jest: prihoda ili dohotka od drave, za koji ne moraju
zaraivati, i koji im omoguuje dokolicu (slobodno vrijeme) za rad
u dravnim tijelima. Sm izvorni tekst je oteen, pa se mjesto
razliito tumai i prevodi.
59
Ili 'plau', 'nagradu', 'najam'. Sama rije mazda je sveslaven
ska (nalazi se u staroslav., rus., ekom i slov.), a zatim u gotskom
i grkom. Gr. &; lat. merces; engl, pay; franc, salaire; njem.
entlohnt werden; rus. eo3HazpaxdeHue (ili M3da); novogr. &.
to se tie same t mazde (ili nagrade) u Ateni se skuptinaru
plaalo za glavnu skuptinu po 9 obola, a za ostale po 6. Takvih je
skuptina bilo po 4 na jednu pritaniju (razdoblje od 37 dana).
Savjetnik je dobivao 6 obola, a puki sudac do 3 obola po sudskoj
sjednici.

128

9 Politika

53
54

55

129

30

35

40
1293 a

10

A ovo su oblici vladavine manjine: kada veina ima

neki imutak, ali manji i ne osobito znatan, posrijedi
je prvi oblik vladavine manjine. Jer udjel u vlasti
pripada svakom posjedniku [imutka], a zbog mnotva
sudionika u dravnoj upravi, nudno je da vrhovni
tvo ne budu pojedini ljudi, nego sm zakon (to su,
naime, dalje od jednovlade, i niti im je toliki imutak
te bi mogli dokoliiti bez ikakva osobnog zanimanja,
niti pak tako malen te bi ih drava morala hraniti,
nudno priznaju da zakon njima vlada, a ne oni
sami). Ako pak manje bude posjednika imutka
negoli onih prije, ali s vie imanja, nastaje drugi oblik
vladavine manjine. I kako bivaju jai, hlepe za vie
vlasti, zbog toga sami izabiru izmeu ostalih one koji
e sudjelovati u dravnoj upravi; a budui jo nisu
tako snani te bi mogli vladati bez zakona, postav
ljaju takav zakon 6 0 . Kad im mo poraste, poto im se
broj smanji dok posjedi postanu vei, nastaje trei
stupanj vladavine manjine, kad i sami preuzimaju
poloaje u vlasti, prema zakonu koji nareuje da
vlast nakon smrti oeva prelazi na sinove. A kada
stanu uvelike premaivati i posjedima i obiljem prija
teljstva, takvo je silnitvo 61 blizu jednovladi, i vrhov
nitvo postaju pojedini ljudi, a ne zakon. I to je
etvrti oblik vladavine manjine, kao protuprimjer
onome posljednjem obliku puke vladavine.
7

Postoje jo dva oblika dravnog poretka uz puku

vladavinu i vladavinu manjine, od kojih onaj drugi
navode svi i priznaju ga jednim od etiriju oblika
dravnog poretka (kau, naime, kako ih je etiri:
jednovlada, vladavina manjine, puka vladavina, te
etvrta ona zvana vladavina najboljih). Peti je poredak koji se naziva zajednikim imenom svih njih (jer
ga zovu dravom) 6 2 , ali kako takav ne nastaje esto,
mimoilaze ga oni koji nastoje nabrojiti oblike drav
nih poredaka, pa se slue samo etverim oblicima
(kao Platon) u Dravi63. Vladavinom najboljih,

dakle, primjereno se naziva [poredak] kojem smo

raspravljali u prvanjim knjigama 64 (jer onaj dravni
poredak to je sastavljen od najboljih naprosto prema
kreposti, a ne od dobrih mueva prema nekoj pretpo
stavci 65 , smo se takav s pravom naziva vladavinom
najboljih66; naime smo u takvu poretku dobar mu
i dobar graanin naprosto je isto, dok su oni u drugim
[dravama] dobri smo u odnosu prema svojim
dravnim porecima). Nu postoje poreci koji se razli
kuju i od onih u kojima vlada nekolicina i od onoga
poretka koji je ustavan; t se nazivaju vladavinama
najboljih. U tima se vladatelji izabiru ne samo po
bogatstvu nego i po plemenitosti, i takav se poredak
razlikuje od obaju spomenutih i zove se vladavinom
najboljih. Jer i u dravama gdje nema zajednike
skrbi oko kreposti, ipak postoje oni koji su na dobru
glasu i vrijede kao estiti. Gdje dakle drava uzima
u obzir bogatstvo, krepost i puk, kao u Kartagi 6 7 ,
poredak je vladavina najboljih; a gdje pak uzima
u obzir smo dvoje [od toga troga], kao u Sparti,
oslanjajui se smo na krepost i puk, posrijedi je
mjeavina toga dvga, puke vladavine i kreposti. To
su, dakle, ta dva oblika vladavine najboljih uz onaj
prvi i najbolji dravni poredak; trei su oblik oni koji
vie od takozvanog dravnog poretka naginju vladavini manjine.

15

20

25

30

35

40

1293 b

Preostaje nam jo govoriti poretku koji se naziva

ustavna drava 68 i samosilnitvu 69 . A poredasmo
tako ne zbog toga to bi ona [ustavna drava] bila
zastrana, kao to to nisu ni ve spomenute vladavine
najboljih, iako, istina je, svi t poreci odstupaju od
najispravnijeg dravnog poretka, i zatim se ubrajaju
meu takve a postoje i zastrane njih samih, kako smo
u poetku rekli 7 0 . I posve je razlono kao posljednje
64

Usp. III. 1279a 34, 1286b 3.

Podrazumijevaju se 'oni koji su dobri tek uz stanovite dane
uvjete' (J. Tricot).
65

66
60

To jest: zakon koji zastupa njihove elje i tenje.

61
Ili 'monitvo'; vidi ranije tumaenje nazivka .
62
Ili 'dravnim poretkom', ili 'ustavnom dravom'? Posrijedi je
vieznanica .
63
Usp. Platon, Drava, VIII, 9.

130

67
68

nice.
69

70

Ili 'aristokracija'.
Usp. II. 1273 a 21-30.
To jest . Vidi i ranija tumaenja dotine vieznaIli tiraniji'.
Usp. III. 7. Tu J. Tricot prevodi neto drukije: 'a istinske

131

10

15

20

25

spomenuti samosilnitvo, zbog toga to je ono od svih

oblika najmanje dravni poredak, a naa je istraivanje dravnome poretku. Zbog kojega je uzroka
razvrstano takvim nainom, eto je kazano. Sada nam
valja pokazati ustavnome poretku. Jer bit e bjelodanija njegova mo 7 1 , poto je ve odreeno vlada
vini manjine i pukoj vladavini. Jer ustavna vlada
vina 7 2 openito reeno mjeavina je vladavine manjine
i puke vladavine. Obiavaju pak nazivati one [poretke] koji naginju prema pukoj vladavini ustavnim
vladavinama, doim one to su prema vladavini
manjine - vie vladavinama najboljih, zbog toga to
naobrazba i plemenito podrijetlo prate imunije
ljude. Uz to, ini se kako imunici ve imaju ono
zbog ega zloinci poinjaju nepravdu, pa otuda
dotinike i nazivaju estitim, valjanim i uglednim
[ljudima].

30

35

Kako dakle vladavina najboljih tei podijeliti premo najboljima meu graanima, i vladavinama
manjine se govori da su vie sastavljene od estitih
i valjanih ljudi. A ini se kako je jedna od nemogu
nosti da se dobrim zakonima'slui drava kojom ne
vladaju najbolji, nego oni opaki, te slino da najbolji
vladaju u onoj dravi koja se ne slui dobrim zako
nima. Jer dobra zakonitost 73 nije u dobru postavlja
nju zakona koje ljudi ne sluaju. Ima se stoga mniti
kako je jedna dobra zakonitost pokoravati se postavljenim zakonima, dok je druga skladno postaviti
zakone kojih se ljudi pridravaju (moe se, naime,
biti posluan i onim loe postavljenim zakonima). I to
moe biti dvostruko: jer mogu se [pokoravati] ili
onim najboljim koji su im mogui ili onim naprosto
najboljim [zakonima].

ini se, meutim, kako je vladavina najboljih naj-

zastrane su izopaenja onih koje prouavamo', dok u primjedbi

dodaje: oligarhija i demokracija su izopaeni oblici aristokracije
(str. 290).
71
Ili 'narav', gr. ; a u lat. vis.
72
Ili 'ustavni poredak'. Vidi tumaenje nosivog pojma
.
73
Gr. ; lat. status rerum bene legibus ordinatus; engl.
good laws; franc, un bon gouvernement; njem. gute gesetzliche
Ordnung; rus. 6nazo3aKOHue; novogr. .

132

ee u razdiobi poasti prema kreposti (jer vladavini

najboljih ograniavalo 74 je krepost, vladavini manjine
bogatstvo, pukoj vladavini sloboda). A to god
odlui veina, odsudno je u svima [tim porecima]. Jer
i u vladavini manjine, u vladavini najboljih i u pukoj
vladavini, ono to odlui veinski dio sudionika
u dravnom poretku, to i vrijedi 75 . Dakle, u veini
drava oblik ustavnog poretka 7 6 loe se naziva: jer se
smo tei mjeavini imunih i neimunih, bogatstva
i slobode. Naime, gotovo u veini [drava] ini se da
imuni zauzimaju mjesto estitih i valjanih. Budui su
tri stvari koje se nadmeu za jednakou u dravnom
poretku - sloboda, bogatstvo, krepost - (jer ono
etvrto, koje zovu plemenitim podrijetlom, proizlazi
iz ovoga dvga: naime, plemenito podrijetlo je
drevno bogatstvo i krepost), bjelodano je kako mje
avinu toga dvoga, imunih i neimunih, treba naz
vati ustavnom vladavinom, a [mjeavinu] triju sasto
jaka vladavinom najboljih vie od svih ostalih, osim
onog istinskog i prvotnog poretka 7 7 . Reeno je,
dakle, kako postoje i drugi oblici dravnog poretka
mimo jednovlade, puke vladavine i vladavine
manjine, te kakvi su oni, i ime se meusobno razli
kuju vladavine najboljih i ustavne vladavine od vlada
vine najboljih, pa je jasno kako jedne nisu daleko od
drugih.

40

1294

Kojim pak nainom, mimo puke vladavine i viadavine manjine, nastaje takozvana ustavna vlada
vina, te kako je treba postaviti, iznijet emo nakon
onoga to je reeno. Ujedno e biti jasno ime se
odreuju puka vladavina i vladavina manjine: treba
provesti njihovu razludbu, a zatim uzimajui dio od
svake kao prepoznatak 7 8 , sloiti ih zajedno.
74
Ili Odredba' ili 'glavna znaajka'. Gr. ; lat. terminus ac
finis; engl, principle; franc, se dfinit par; njem. Masstab; rus.
ocuoea; novogr. ? (granica, svrha, uvjet).
75
To jest: ima snagu zakona.
76
Posrijedi je ve protumaena vieznanica .
77
To jest: prvotne (savrene) vladavine najboljih ili 'aristokra
cije'.
78
Posrijedi je najvjerojatnije 'znak gostoprimstva', tzv. tessera
hospitalitatis seu symbolum, najee u obliku koluta ili kocke, koji
bi se prepolovili, pa bi se ulomci spremili kako bi kasnije posluili
kao 'prepoznatak', dokaz gostoljublja i prijateljstva. Gr.

133

10

15

20

25

30

79

Postoje tri ograniavala slaganja i mijeanja: jer ili

se mora uzeti oboje, to i jedni i drugi kao zakon
postavljaju, npr. sudatvu (u vladavinama manjine,
naime, imunima naplauju globu ako ne obavljaju
sudaku slubu, dok neimunima zbog toga uskra
uju svaku mazdu, a u pukim vladavinama neimunima daju mazdu, dok imunima ne naplauju
nikakvu globu: zajedniko i srednje od toga je to
oboje ujedno, pa je zbog toga znaajka ustavnog
poretka, jer nastaje mijeanjem toga dvojega). To je,
dakle, jedan nain spajanja [dvaju sastojaka]; drugi je
uzeti sredinu od onih kako oba [poretka] ureuju:
npr. u jednome 8 0 u skuptini mogu sudjelovati i oni
bez ikakve dohodarine ili oni s vrlo neznatnom,
u drugome 8 1 smo oni s visokom dohodarinom, i tu
zajedniko nije ni jedno od toga, nego sredina
izmeu obiju tih dohodarina. Tree je sloevina toga
dvojega: neto od zakona manjinske vladavine, neto
od onoga puke vladavine. Kaem, kao to se ini
kako pripada pukoj vladavini postavljati dravne
inovnike drijebom, a izbor glasovanjem vladavini
manjine, zatim da pripada pukoj vladavini kad se ne
obzire na dohodarinu, dok je vladavina manjine kad
je dohodarina odsudna. Znaajka je vladavine najbo
ljih i ustavnog poretka kad se uzima po jedno od
obojega: od vladavine manjine izbor inovnika glaso
vanjem, a od puke vladavine stanje bez dohodarine.
Takav je, dakle, nain mijeanja.
Odredba je dobro smijeanih puke vladavine
i vladavine manjine, kad se isti dravni poredak moe
nazvati i pukom vladavinom i vladavinom manjine.
Jer bjelodano je kako tako osjeaju oni koji to nazivaju [tim imenima] zbog skladne mjeavine. Tako je
i sa sredinom, jer se u njoj pojavljuju obje krajnosti,
kao to se dogaa i u spartanskoj dravi. Mnogi,
naime, tee nazvati je pukom vladavinom zbog toga
; lat. veluti symbolum (dimidium); engl, like parts of an
indenture; franc, comme une tessre; njem. einen Zuschuss nehmen; rus. co 3HK0MU zocmenpuuMcmea; novogr.
(kao polovice znaka gostoprimstva).
79
Ili 'menika' ili 'naina'.
80
To jest u 'pukoj vladavini' ili 'demokraciji'.
81
To jest u 'vladavini manjine' ili 'oligarhiji'.

134

to njezino ustrojstvo ima mnoge znaajke puke

vladavine, kao to je prvo odgoj djece (jer slino se
odgajaju ona bogataka kao i ona siromaka, i poua
vaju se na onaj nain koji je dostupan i sinovima
siromanih roditelja); slino se nastavlja i u slijede
em ivotnom dobu, pa kad postanu muevi, postupa
se istim nainom (jer nita nije istaknutiji bogata od
siromaha) i pri ishrani koja je ista za sve na zajedni
kim blagovanjima; a i odjeu bogati imaju smo
takvu kakvu si moe priskrbiti i bilo koji od siro
maha. Uz to, od dvije najvie dravne slube puk se
u jednu bira, a u drugoj sudjeluje82 (jer starjeine
izabiru, dok u nadzornitvu sudjeluju). Drugi je opet
nazivaju vladavinom manjine zbog toga to ima
mnoge znaajke manjinske vladavine, kao to je
izbor svih slubi glasovanjem, dok se ni jedna ne
postavlja drijebom, te to to malobrojni imaju ovlast
nad smru [i ivotom] i nad izgonom, a postoje
i mnoge druge sline znaajke. U ustavnom poretku
koji je skladna mjeavina trebalo bi se initi da su
sadrana oba dotina sastojka i ni jedan od njih;
i takva bi se drava morala odravati sama sobom,
a ne uz izvanjsku pomo, i sama po sebi ne voljom
veine [izvana] - jer takva tenja moe biti prisutna
i u looj dravi , nego da drukiji dravni poredak ne
eli uope ni jedan od dijelova u dravi. Sada je,
dakle, reeno kojim nainom treba postaviti ustavni
poredak te slino one takozvane vladavine najboljih.

35

40
1294 b

13
13
15

10

Preostalo nam je govoriti jo samosilnitvu 83 , ne

stoga to bi ono zahtijevalo mnogorjeje, nego da
i ono dobije svoj dio u istraivanju, jer smo i njega
postavili kao nekakav oblik dravnih poredaka.
kraljevstvu, dakle, razluili smo u prijanjem izlaganju , u kojem smo istraivali onome to se
najee podrazumijeva pod tim imenom, je li kra
ljevstvo nekorisno ili koristi dravama, te koga i oda
kle treba postaviti [za kralja], i kojim nainom.
Samosilnitvo razdijelismo na dva oblika kad smo
ono razmatrali kraljevstvu, zbog toga to se njihova
mo nekako blii onoj u kraljevstvu, i zbog toga to
82
83
84

Usp. II. 1270b 17.

Ili 'tiraniji'.
Usp. III. 14-17.

135

20

25

30

35

40
1295

10

su prema zakonu obje t vladavine (jer i meu nekim

barbarskim narodima izabiru jednovladare koji su
samovladari 85 , a u davnini medu drevnim Grcima
postojali su samovladari na taj nain, koje nazivahu
izabranim vladarima) 8 6 ; t poreci jedni naprama dru
gima pokazuju stanovite razlike, ali su kraljevski
zbog toga to su prema zakonu i zbog toga to
[podanici] svojevoljno prihvaaju jednovladara, te su
samosilniki zbog toga to vladar vlada kao gospodar
prema svojoj vlastitoj udi. Trei je oblik samosilnitva onaj koji se najvie i ini kao samosilnitvo,
a protuprimjer je svekraljevstvu87. Takvo je samosil
nitvo nudno jednovlada u kojoj vladar, ne odgova
rajui nikomu ni za to, vlada svima i slinicima
i boljima od sebe na svoju vlastitu korist, a ne na
korist svojih podanika, te stoga protiv njihove volje.
Naime, nitko od slobodnjaka ne podnosi svojevoljno
takvu vladavinu. Dakle, takvi su i toliki oblici samosilnitva i zbog spomenutih uzroka.
11

Koji je najbolji dravni poredak i koji je najbolji

ivot glavnini drava i veini ljudi, ne sudei ni prema
kreposti koja je iznad prosjenika, niti prema odgoju
to trai naravan dar i sretne okolnosti, niti prema
dravnom poretku koji je tek elja, nego prema
ivotu u kojem veina moe sudjelovati i prema
dravnom poretku koji glavnina drava moe dostii?
Jer poreci koje nazivaju vladavinama najboljih,
kojima smo upravo govorili 88 , dijelom su izvan
dosega glavnini drava, dijelom su blizu takozvanom
ustavnom poretku (i stoga obojem treba govoriti
kao jednome). A prosudba svima tima poiva na
istim poelima. Jer ako je skladno u raspravama
eticf reeno kako je blaen ivot onaj koji je
prema kreposti a bez zapreke, i daje sredina krepost,
onda je nudno i srednji ivot najbolji, onaj u srednosti koju svatko moe postii. A t iste odredbe krepoIli 'monarhe koji imaju neogranienu vlast'.
Ili 'esimnetima'. Vidi ranije tumaenje dotinog nazivka.
87
Ili 'potpunoj kraljevskoj vladavini'. Vidi ranije tumaenje
pojma .
88
Usp. 1293b 7-21; 1293b 36-1294a 25.
89
Usp. Nikomahova etika, I. 1098a 16; VII. 1153b 10.
5

86

136

15

20

25

30

35

sti i opaine moraju biti i za dravu i njezin ustav, jer

je ustav ivot drave 9 0 . U svima dravama postoje tri
dijela drave: oni koji su veoma imuni, oni koji su
veoma neimuni i trei koji su sredina izmeu tih.
Budui se dakle slaemo da je umjereno i srednje ono
najbolje, bjelodano je i onaj posjed poeljnih dobara
koji je srednji ujedno i najbolji od svih; jer tada je
najlake podvrgavati se razumu. Naime, prelijepu,
prejaku, preplemenitu ili prebogatu, te - suprotno
tome - presiromanu, preslabu ili odvie beasnu
teko je slijediti [naputke] razuma 9 1 . Jer jedni postaju
obijesnici i velezlikovci u velikome, drugi pak zlotvori i sitni prijestupnici u neznatnome. I od tih
nepravednina jedne nastaju zbog obijesti, druge zbog
zlotvorstva. Uz to, takvi najee ili izbjegavaju
slubu ili gramze za slubom, a obje su t [sklonosti]
kodljive dravama 92 . Uz t stvari, oni koji se odlikuju suvicima poeljnih dobara - snage, bogatstva,
prijateljstava i drugih tima slinih - niti su voljni, niti
sposobni da se njima vlada (a to je u njih usaeno ve
u djetinjstvu, jer zbog razmaenosti 93 ni u uionicama
oni se ne naviknu na posluh); u kojih je pak pretje
rana oskudica dotinih dobara, takvi su preponizni,
tako te ovi vladati ne znaju nego samo pokoravati se
ropskoj vladavini, a oni se ne pokoravaju nikakvoj
vlasti, a vladati znaju samo onom samosilnikom.
Tako dakle nastaje drava robova i [samosilnih]
gospodara, a ne slobodnih ljudi; jednih koji su zavidnici i drugih koji su preziratelji, to je najudaljenije
od prijateljstva i zajednitva u dravi. Jer zajednitvo
90
Zbog vieznanosti nazivka , ova se vana izreka
razliito prevodi. Gr. ; lat.
respublica enim vita quaedam civitatis est; engl, for the constitution
is in a figure the life of the city; franc, la constitution tant en
quelque manire la vie de l'tat; njem. denn die Verfassung ist
sozusagen das Leben des Staates; rus. eedb ycmpocmeo zocydapcmea - amo ezo xcu3Hb; novogr.
its/ai (uz primjedbu kako tu 'upuuje na preneseno,
metaforiko znaenje izriaja; dakle: stoga je ustav - slikovito
reeno - ivot drave).
91
Usp. Platon, Drava, IV. 421 D ff.
92
Kako postoji vie inaica ove reenice, ona se veoma razliito
prevodi. Mi ovdje pratimo u rije Rossov predloak, i ini nam se
da dobivamo posve primjeren smisao.
93
Usp. V. 1310a 22.

137

40
1295 b

10

15

20

je u prijateljstvu; naime, ljudi ne ele ni istim putem

zajedno s neprijateljima. Poeljno je da se drava to
je mogue vie sastoji od jednakih i slinih, a takvo
to je najee prisutno u onih iz srednjeg stalea 94 .
Tako te se nudno najbolje upravlja onom dravom
kojoj je ustroj sloen od sastojaka koje, kako
kaemo, drava ima po naravi 9 5 . I ti 9 6 od graana
najsigurniji su u dravama. Jer niti oni ele tue, kao
to ine siromani, niti pak njihovo ele drugi, kao
to imutak bogataa prieljkuju siromani. I zbog
toga to niti se sami urouju protiv koga, niti se drugi
urouju protiv njih, ive oni izvan svake pogibelji.
Stoga je skladno poelio Fokilid: Mnoge su stvari
srednjima najbolje; srednji bih htio u dravi biti. 97
Bjelodano je dakle kako je najbolje dravno zajednitvo sastavljeno od graana srednjeg stalea, i onim
se dravama moe dobro upravljati u kojima je sred
nji stale mnogobrojan i snaniji od oba ostala [sta
lea] u najveoj mjeri, ili barem vie negoli svaki od
tih pojedince; jer pridodan, on uspostavlja ravnoteu
i prijei prevlast bilo koje oprene krajnosti. Zbog
toga je najvea dobra srea kad oni koji upravljaju
dravom posjeduju srednji i dostatan imutak; jer
ondje gdje jedni imaju veoma mnogo a drugi nita,
nastaje ili krajnja puka vladavina ili puka vladavina
manjine ili pak samosilnitvo zbog obje t krajnosti.
Naime, iz lakoumne puke vladavine te iz vladavine
manjine nastaje samosilnitvo, doim mnogo rjee
meu [pripadnicima] srednjeg stalea i onim njima
srodnim. uzroku toga govorit emo kasnije 98 , izlaui promjenama dravnih poredaka. Kako je sred
nje stanje [u dravama] najbolje, takoer je bjelo
dano, jer jedino je ono bez bune i razdora; gdje je,
naime, brojan srednji stale, najrjee nastaju bune
i razdori medu graanima. I velike drave su ee
bez bune i razdora zbog istog razloga, budui da je

25

30

34
34
35

40
1296 a

10

u njima brojan srednji stale; doim u malim dra

vama lako je razdijeliti sve [graane] na dvije sku
pine, tako da ne ostane nita od srednjeg stalea,
i gotovo svi su ili neimuni ili imuni. A puke
vladavine su postojanije" od vladavina manjine
i dugotrajnije zbog srednjeg stalea (jer su pripadnici
srednjeg stalea brojniji i vie sudjeluju u astima
u pukim vladavinama negoli u onim manjinskim);
naime, kada bez tih siromani premae mnotvom,
nastaje nesrea i [drava] brzo propada. Kao dokazni
znak toga treba uzeti to su najbolji zakonodavci
potekli od graana srednjeg imovinskog stanja. Solon
bijae takav [to je jasno iz njegova pjesnitva], zatim
Likurg [jer ne bijae kralj] i Haronda i gotovo veinom ostali.
Iz toga je bjelodano i to zato su dravni poreci
veinom ili puke vladavine ili vladavine manjine.
A to je zbog toga to je u tim [dravama] esto srednji
stale malobrojan, i uvijek prevladavaju ili jedni ili
drugi, bilo oni to posjeduju imutak bilo pak puk,
i kako nadmauju srednji stale, skreu dravni ustroj
prema sebi, pa tako nastaje ili puka vladavina ili
vladavina manjine. Uza t stvari, budui da dolazi do
buna i meusobnih bojeva puka i imunika, koji god
od dotinika uspije nadvladati protivnika, nee usta
noviti ni zajedniki ni pravian dravni poredak,
nego e smatrati bojnim nadarjem za pobjedu svoju
premo u dravi, pa e jedni zasnovati puku vlada
vinu a drugi vladavinu manjine. Uz to, oni koji
stekoe prevlast u Grkoj obzirali su se smo na
vlastiti dravni poredak, i jedni u dravama uspostavie puke vladavine drugi pak vladavine manjine, ne
gledajui pri tome na korist drava, nego na svoju
vlastitu, tako te zbog tih uzroka ili nikad nije nastajao
srednji dravni poredak ili pak rijetko i meu rijet
kima. Jer jedan jedini mu , meu onima to neko
99

94

Ili 'meu onima koji su srednjeg imovinskog stanja'.

95
Usp. II. 1-3.
96
To jest: 'pripadnici srednjeg stalea'.
97
Bergk, Fr. 12. (Doslovan prijevod). Fokilid je gr. pjesnik iz
Mileta. ivio je u VI. st. pr. Kr. Sauvano je nekoliko odlomaka
njegovih udorednih pouka u saetu i jednostavnu izriaju.
98
Vidi V. 1308a 18-24.

138

Usp. V. 1302a 8, 1307a 16.

Nije jasno na koga tu Aristotel misli. Nedvojbeno su posri
jedi Atenjani i Spartanci te njihovi odgovarajui poreci: demokra
cija i oligarhija. to se tie 'jednog jedinog mua', komentari
navode najee imena Solona i Teramena. Kako je ovaj drugi bio
zagovornik srednjeg oblika poretka - u oporbi prema Tridesetorici
- i Aristotel ga je smatrao jednim od trojice najboljih atenskih
dravnika, najvjerojatnije se misli upravo na njega.
100

139

15

20

25

30

35

imaahu vlast, bio se odluio uvesti takav poredak,

ali sad je postalo obiaj meu graanima u dravama
da i ne tee za jednakou, nego ili nastoje zavladati
ili se svladani pokoravaju.
Koji je dakle najbolji dravni poredak, i zbog
kojega uzroka, iz tih je stvari bjelodano; a od ostalih
dravnih poredaka, jer kaemo
kako ima vie pu
kih vladavina i vie vladavina manjine, koji treba
postaviti kao prvi, te drugi i istim nainom kao
slijedei (budui da jedan biva boljim a drugi gorim),
poto je odreeno koji je najbolji poredak, nije teko
uvidjeti. Uvijek naime nudno biva boljim oblik tome
najblii, a gori onaj odmaknut od sredine, ukoliko
tkogod ne bi sudio prema stanovitoj pretpostavci; 1 0 2
kaem pak prema pretpostavci, zbog toga to
esto, iako je odreeni dravni poredak poeljniji,
nita ne prijei da nekima vie koristi neki drugi
dravni poredak.
12

Koji dravni poredak kojima i kakav kakvima kori

sti, potrebno je razmotriti nakon onoga to je reeno.
Prvo treba shvatiti ovo to openito stoji svima
po recima: onaj dio drave koji eli da poredak ostane
treba biti snaniji od onoga koji to ne eli. Svaka se
drava sastoji od kako i koliko 103 . Kako kaem
da je sloboda, bogatstvo, odgoj, plemenito podri
jetlo; a koliko - premo u mnotvu. Moe se dogoditi
da, od onih dijelova od kojih se sastoji drava, ono
kako bude prisutno u jednom dijelu drave, a u dru
gome ono koliko, kao to brojem moe biti vie
neplemenitih podrijetlom negoli plemenitaa ili
neimunika negoli bogataa, ali da Ipak ne premauju
toliko kolikoom koliko manjkaju kakvoom. Stoga
to treba biti razmjerno jedno naprama drugome.
Ondje, dakle, gdje mnotvo neimunika premauje
101

Vidi: 1289a 8, 1291b 10, 1292b 22.

Ili 'prema danim uvjetima' (gr. &), to se
latinski prenosi neto ire finem civitati proposition, a engleski
relatively to given conditions; franc, relatif certains conditions
dtermines; njem. besondere Voraussetzungen; rus. 3aeucwnocmu om mex UJIU uubix npednocbiAOK: novogr.
(prema okolnostima/prigodama).
103
Ili slobodnije: od kakvoe i kolikoe (kvalitete i kvantitete).
1112

140

40
1296 b

spomenuti razmjer, tu naravlju nastaje puka vlada

vina, i svaki pojedini oblik puke vladavine prema
suviku svakog pojedinog puka, kao ako prevlada
mnotvo ratara, nastaje ona prva puka vladavina;
ako pak [mnotvo] rukotvoraca i nadniara, nastaje
ona posljednja, te slino i s onima to su izmeu njih.
Ondje pak gdje imunici i uglednici vie premauju
kakvoom nego to manjkaju kolikoom, tu nastaje
vladavina manjine, i istim nainom svaki pojedini
oblik vladavine manjine prema premoi dotinog
manjinskog stalea.

Zakonodavac uvijek treba ukljuiti u dravni poredak pripadnike srednjeg stalea; jer donosi li zakone
manjinske vladavine, treba uzeti u obzir one iz sred
njeg stalea; uvodi li pak zakone puke vladavine,
neka njih pridobije tima zakonima. Ondje gdje mno
tvo srednjaka nadmauje ili obje t krajnosti ili tek
svaku pojedinu od njih, tu dravni poredak moe biti
postojan. Jer ne treba se bojati da e se ikada suglasiti bogatai i siromasi protiv dotinika 1 0 4 . Naime,
nikad ne ele jedni sluiti drugima, iako, kad bi
traili, ne bi nali drugi dravni poredak s vie zajed
nikog od onoga dotinog. Jer naizmjenice vladati
oni ne bi podnosili zbog uzajamne nepouzdanosti.
I svugdje je najpouzdaniji obranini sudac, a onaj tko
je srednji, takav je prosuditelj. to je bolje dravni
poredak izmijean, to je i postojaniji. Uvelike grijee
i mnogi koji hoe ustanoviti dravne poretke s vlada
vinom najboljih, ne samo u tome to vie [ovlasti]
daju imunicima, nego i zbog toga to obmanjuju
puk. Jer nudno s vremenom iz lanih dobara nastaje
istinsko zlo. Naime, pohlepnosti bogataa razrivaju
vie dravu negoli one u prostoga puka.

10

15

20

25

13

Postoji brojem pet stvari koje se u dravnim porecima poradi prividna razloga izmudruju protiv puka;
one se tiu skuptine, upravnih poloaja, sudita,
oruanja, tjelovjebe. Sto se tie skuptine, svima je
doputeno sudjelovati u njoj, dok se globa namee
imunima ako ne sudjeluju u radu skuptine, i to: ili
104
To jest: urotiti se protiv srednjeg stalea, iako je u nekim
prijevodima (kao u engleskom) i 'protiv vladatelj', to najvjero
jatnije nije posrijedi.

141

30

34
34
35

40
1297:

10

15

smo njima ili pak njima mnogo vea [negoli osta

lima]. Sto se tie upravnih poloaja, onima s dohodarinom nije doputeno prisegom se odrei [dotine
slube], dok je to neimunima doputeno. A u sudi
tima, imunici moraju plaati globu ako ne obavljaju
sudaku dunost, dok neimunici uivaju pri tome
nekanjivost, ili pak prvi plaaju veliku a drugi nez
natnu globu, kao u Harondinim zakonima 1 0 5 . Gdje
gdje opet svima je upisanicima 106 doputeno sudjelovati u skuptini i u suditu, nu ako tako upisani niti
skuptinare niti suduju, nameu im se goleme globe,
kako bi oni zbog takve globe izbjegavali da se i upi
suju [u dotine popise], te kako se ne upisuju, ne
mogu sudjelovati ni u suditima ni u skuptinama.
Istim nainom donose i zakone oruanju i tjelo
vjebi. Jer neimunima je doputeno da se ne oruaju; te ako se ne vjebaju, neimunima nema
nikakve globe, a imunici plaaju globu, tako te oni
zbog [mogue] globe, sudjeluju u vjebama, dok
drugi kako se ne boje, tako i ne sudjeluju.
To su dakle lukavstva u zakonodavaca manjinske
vladavine. U pukim vladavinama postoje lukavstva
oprena tima. Jer tu neimunima daju mazdu, kako
bi skuptinarili i sudovali, dok imunicima ne nameu
nikakvu globu 1 0 7 . Tako te je bjelodano: ako tkogod
eli pravinu mjeavinu, treba spojiti ono to je
u obojih, pa jednima davati mazdu, a drugima name
tati globu. Jer tako bi svi zajedno sudjelovali, a inae
je drava u vlasti samo jedne stranke. Dravnu
upravu trebaju tvoriti samo oni koji nose oruje.
Veliina dohodarine ne moe se naprosto odrediti
i ne moe se jednostavno rei kako mora biti tolika
i tolika, nego istraivi kolika je ona najvea imovin
ska procjemba, po kojoj broj sudionika dravne
uprave premauje one koji ne sudjeluju, tako treba
urediti 1 0 8 . Jer siromasi, i kad ne sudjeluju u astima,
ele imati mira, smo ako ih nitko ne zlostavlja, niti
105

Harondi vid I, 2, 1252b 14; 12, 1274a 23.

To jest: svima onima koji su upisani u javne skuptinske
popise.
107
Podrazumijeva se: dotinici ne plaaju nikakvu globu ako ne
sujdeluju u skuptinama i suditima.
108
Dotino mjesto predstavlja poprilinu tekou, i razliito se
prevodi, ali je okvirno znaenje nedvojbeno i njega je jasno uvidio
106

142

20

25

30

35

40
1297 b

im oduzima imovinu. Nu takvo to nije lako; uvijek

se, naime, ne dogaa da budu i uljueni oni koji
imaju udjela u dravnoj upravi. Te oni, kada bude
rat, obiavaju oklijevati ako ne dobiju hranu, budui
da su siromani. Kad im se namakne hrane, onda se
hoe boriti.
A u nekih se drava sastoji ne samo od onih koji su
oruanici 1 0 9 nego i od bivih ratnika. U Maliana 1 1 0
drava se sastoji od obojih, ali su se upravni poloaji
birali meu vojnicima. I prvi dravni poredak medu
Grcima, nakon svrgnua kraljevstva, nastao je iz
redova ratnika, i sastojao se u poetku od konjanika
(jer je mo i premo u ratu ovisila od konjanitva 111 ;
naime, bez bojnoga poretka nekorisno bijae teko
pjeatvo, a iskustva u tome, te bojnoga umijea, nije
bilo u drevno doba, tako te je snaga bila u konjani
tvu), ali kako su gradovi rasli i kako je rasla snaga
tekih oruanika, imali su i vie udjela u dravnoj
upravi. Zbog toga one [poretke] koje sada nazivamo
ustavnim vladavinama, stari su zvali pukim vladavi
nama. Bijahu, naime, drevni dravni poreci posve
s razlogom i manjinske i kraljevske vladavine. To
jest: zbog maloljudstva 112 nisu imali znatnijeg sred
njeg stalea, tako te, budui maleni mnotvom
i prema dravnom poretku, bijahu skloniji pokora
vanju.
Reeno je dakle zbog kojega je uzroka vie drav
nih poredaka, i zbog ega mimo spomenutih postoje
i drugi (jer ni puka vladavina nije brojem jedna,
a slino ni ostale); uz to, koje su njihove razlike
i zbog kojega uzroka nastaju; te, uza t stvari, koji je
najbolji od dravnih poredaka reeno openito, i od
ostalih dravnih poredaka koji kojim [ljudima] najbo
lje pristaje.
ve latinski prevoditelj Sylv. Maurus (1668): 'potest haec regula
universalis afferri, ut constituatur maximus census ita tarnen ut
plures sint qui secundum talent censum possent esse participes
reipublicae quam qui a republica excluduntur'.
109
Posrijedi su 'hopliti' (teko oruani pjeaci, koji su nosili
teko koplje i veliki tit). U pravilu, taj je dio vojske bio dostupan
veini graana.
110
To jest: u stanovnika Malide, na jugu Tesalije.
111
Usp. 1289b 36, 1321a 6.
112
Ili 'zbog oskudice u podanicima'.

143

10
12
12
15

20

25

30

14

Opet emo i zajedno i pojedince govoriti svakome od dotinih [poredaka] onako zaporedo, poi
njui od pripadna poetka. Postoje u svih dravnih
poredaka tri dijela kojima valjan zakonodavac
treba razvidjeti: to je kojemu korisno. Kad su ti
usklaeni, nudno je i poredak usklaen, i dravni se
poreci uzajamno razlikuju kako se razlikuju pojedini
od tih sastojaka. Od ta tri sastojka jedan je onaj koji
savjetuje zajednikim stvarima, drugi je upravnim
poloajima (to jest: to oni trebaju biti i nad ime
trebaju imati ovlast, te kakav treba biti njihov izbor),
trei je sudstvu. Vrhovna je ovlast savjetodavnog
dijela u stvarima rata i mira, bojnim savezima
i njihovim razvrgnuima, zakonima, smrtnoj
kazni, progonu i zaglobi imovine, izboru za
upravne poloaje i polagateljima rauna 1 1 3 . Nudno
je ili svima graanima dopustiti sve t prosudbe ili
nekima sve (kao npr. jednoj ovlasti ili veem broju
njih, ili razliitima razliite) ili neke od tih svima,
a neke pak samo nekima.
Dakle, da svi [odluuju] i svima stvarima, puko
je naelo; i takvu jednakost eli puk. Vie je naina
kojima svi odluuju: jedan je naizmjenice, a ne svi
ujedno (kao u dravi Telekla iz Mileta 1 1 4 ; a u drugim
dravama savjetuju zajedno tijela slubenika, doim
u slube stupaju svi naizmjence, [izabirani] iz ple
mena 1 1 5 i uope najmanjih dijelova drave, dok na
sve ne doe red), ali svi se skupljaju smo kad se
donose zakoni i kad je posrijedi dravni poredak te
da uju naloge vladatelj 116 . Drugi je nain da se
savjetuju svi zajedno, ali se sastaju samo radi izbornih
skuptina, radi zakonodavstva, i kad je rije ratu,
113
Tu je posrijedi, prvo, 'zagloba imovine' (gr. ), to
je zapravo 'zapljena imovine zajedno s progonstvom' (lat. publicatio bonorum) ili 'konfiskacija'; i drugo, 'istraitelji' (), to
jest sudbeno tijelo koje se u Ateni sastojalo od desetorice: iz svake
file po jedan uz dva posjednika. Njima su inovnici polagali raune
svojoj slubi: lat. de rationibus referendis; engl, and audits their
accounts; franc, la reddition de leurs comptes; njem. Rechenschafts
ablage der Beamten; rus. uoux omnemnocmu; novogr.
( slubenoj odgovornosti).
114
Osoba je posve nepoznata. Vjerojatno je posrijedi jedan od
teoretiara drave, po nauku blizu Platonu i Hipodamu.
115
To jest 'iz fila'.
116
Ili Ovlatenih inovnika'.

144

35

40
1298

9
9
10

15

20

miru te polaganju rauna, a ostalim stvarima savje

tuju posebno odreeni inovnici, birani izmeu svih
graana ili izlueni drijebom. Trei je nain kad se
svi graani sastaju radi izbora inovnika i njihova
polaganja rauna i kako bi se savjetovali ratu
i bojnom savezu, dok se ostalim stvarima bave inov
nici, to su - koliko je mogue - izborni, jer ima
[poloaja] na kojima su nuni strunjaci 117 . etvrti je
nain kad se svi ujedno okupljeni svemu savjetuju,
dok sami inovnici ne odluuju ni emu, nego samo
podnose prijedloge, to je dananji nain savrene
puke vladavine, kojoj kaemo kako je nalina
vladavini manjine u rukama velmoa i samovladi
u rukama silnika 118 . Sve su to, dakle, naini puke
vladavine, doim kad nekolicina [odluuje] svemu,
posrijedi je vladavina manjine. Nu i u tome su nainu
mnoge razlike. Jer kad dotinici bivaju birani izmeu
onih s umjerenijom dohodarinom i kad ih je vie zbog
umjerenosti imovinske procjembe, te ako ono to
zakon nalae oni ne mijenjaju nego slijede, i ako je
doputeno sudjelovati ju dravnoj upravi] steniku
dohodarine, onda je ta vladavina manjine bliza ustavnoj vladavini 119 zbog umjerenosti. Nu kada u savjetovanju ne sudjeluju svi, nego smo izabranici, iako
dotini upravljaju prema zakonu kao i prije, posrijedi
je vladavina manjine. I kada biraju sami sebe oni sa
savjetodavnom ovlau, te kada sin nasljeuje oca pa
su ti iznad zakona, takav je ustroj nudno vladavina
manjine. Kada opet nekim stvarima odluuju neki
- npr. ratu, miru i polaganju rauna [odluuju] svi
- a drugima inovnici, i to izabrani, a ne drebani,
takav je dravni poredak vladavina najboljih. Ako su
117

Ili poznavatelji, znalci.

Usp. VI. 1317b 21.
119
Posrijedi je 'primjerna ustavna vladavina', jer je u osnovi
vieznanica u uem znaenju. Prevoditelji uglavnom
zadravaju temeljni grecizam, to najee ne pridonosi jasnijem
razumijeu dotinog stavka. Gr. onv
lat. oligarchia... est, sedpolitiae similis; engl, the oligarchy inclines
towards polity; franc, une oligarchie, mais tendance rpublicaine;
njem. eine Oligarchie, aber sie nhert sich... der Politie; rus.
OAUtapxuH npuAUMaemcit nonumuu; novogr.
, ' (tu
navodnici i dodatno tumaenje govore tekoi i za novogrkog
tumaitelja).
118

145

25

30

35

40
1298 b

pak neki izabirani a neki drebani, i drebani ili

120
naprosto ili medu predloenicima , ili su zajedno
i izabirani i drebani, dravni poredak je dijelom
vladavina najboljih, dijelom pak ustavna vladavina.
Razluuje se, dakle, savjetodavno tijelo u dravnome poretku na taj nain, i upravlja se svakom
pojedinom dravom prema spomenutoj odredbi. Na
korist je pukoj vladavini, naime onoj koja danas
najvie zasluuje to ime (govorim takvoj u kojoj je
puk vrhovnik i nad zakonima) radi to boljeg savjetovanja, da uine isto to za sudita vrijedi u manjin
skim vladavinama (jer tu nameu globe onima koje
ele kao suce, da bi morali suditi, dok u pukoj
vladavini namiu mazdu neimunima), a isto bi tre
balo uiniti i u skuptinama (jer savjetovat e bolje
budu li svi zajedniki savjetovali: puk s uglednicima,
a oni s mnotvom); isto tako koristi i birati same
savjetnike, ili glasovanjem ili drijebom i to jednako
iz razliitih dijelova ; isto tako koristi kad sami
puani uvelike premauju mnotvom upuenike
u dravniko umijee 122 , ili ne davati svima onu
mazdu, nego onolikim koliki su sumjerni mnoini
uglednika, ili iskljuiti drijebom njihov suviak.
U vladavinama manjine [bilo bi probitano] ili pro
brati neke ljude iz mnotva ili postaviti upravno
tijelo, kakvi su u nekim dravama oni koje nazivaju
predsavjetnici i zakonouvari 1 2 3 , i baviti se onim stva120
Ili 'izmeu unaprijed predloenih kandidata'. Gr.
; lat. ex Us qui ante meliores judicati sunt; engl, out of select
candidates; franc, sur une liste de candidats pralablement lus;
njem. aus zuvor Vorgeschlagenen; rus. U3 HUAO npedeapumeAbuo
HOMeHeHHbLX Kaududamoe; novogr. (izmeu
onih koji su unaprijed odreeni/predloeni).
121
Ili 'u jednaku broju iz razliitih stalea'.
122
Sudei po svemu, Aristotel tu podrazumijeva 'uglednike',
koji su - kao obrazovaniji - bolje opremljeni za dravniko umi
jee.
123
Gr. ; lat. quos probulos (praeconsultatores) et nomophylacas (legum custodes) appellant; engl.
probuli and guardians of the law; franc, conseillers prpareteurs et
de gardiens des lois; njem. die Vorberatende und Nomophylakes;
rus. doAXHoemb. . . npoynoe u ; novogr. (s tuma
enjem: savjetodavna tijela, kao u aristokratskom poretku
u Korintu; dravne slube u aristokratskom poretku, koje su se
brinule za strogo pridravanje zakona).

146

rima o kojima su dotini unaprijed savjetovali (jer

tako e puk sudjelovati u savjetovanju, ali nee
uzmoi ukidati nita od samog dravnog poretka). Uz
to, puk moe ili tima glasovati ili ne moe nita
protiv iznesenih [prijedloga] ili se pak svima daje
pravo savjetovanja, ali odluuju ovlateni inovnici.
Tu treba initi ono to je opreka onome koje biva
u ustavnim porecima. Mnotvu treba dati ovlast da
protivno glasuje, ali ne i da glasovanjem [konano]
odluuje, nego dotini [predmet] treba vratiti ovla
tenim inovnicima. Jer u ustavnima vladavinama
ine opreno; manjina moe glasovati protivno, ali
ne odluuje, nego se odluka uvijek preputa mnotvu. Dakle, savjetodavnome tijelu i vrhovnoj ovlasti u dravi nek je odreeno takvim nainom.

10
11
11

15

20
15
25

Slijedea je nakon toga razdioba upravnih polo

aja . Jer i u tome dijelu dravnog poretka postoje
mnoge razlike: koliko treba biti dotinih upraviteljstava, nad ime trebaju imati ovlast, te trajanju
svakog pojedinog od tih (jer jedni su estomjeseni,
drugi traju krae; katkad su to jednogodinji poloaji,
katkad su opet i na dui rok); i trebaju li te slube biti
doivotne i dugotrajne, ili pak ni jedno od toga, nego
se isti mogu birati vieput, ili opet ne jedni te isti
dvaput, nego smo jednom; uz to, i ustrojstvu
dotinih sluba: izmeu kojih ljudi treba ih izabirati,
tko to ima provoditi i kako? Jer svima tim stvarima
treba moi razluiti kolikim sve nainima one mogu
bivati, a zatim vidjeti koje su prikladne i korisne
kojim dravnim porecima. Nu nije lako odrediti ni to
koje slube treba nazivati 'upravnim poloajima'. Jer
125
dravnoj zajednici trebaju mnogi predstojnici ,
i zbog toga niti sve one birane glasovanjem, niti one
drebane treba smatrati vladateljima , sveenike
kao prvo (naime, treba smatrati kako su oni neto
mimo dravnih inovnika); uz to, ni zborovoe ni
glasnike ni poslanike, iako se oni biraju glasovanjem.
124
Ili 'slubi, upravne vlasti, upraviteljstava'. Vidi i ranije tuma
enje jedne od temeljnih vieznanica .
125
Ili 'nadglednici'. Gr. ; lat. praefecti; engl, officers;
franc, prposs; njem. Vorsteher; rus. pyKoeodumenu; novogr.
(nadglednici).
126
Ili 'upravnim inovnicima'.

147

30

35

40
1299 a

10

15

Postoje djelatnosti koje su dravne, i proteu se ili na

sve graane u nekoj inidbi, kao sluba vojskovoe
nad vojnicima, ili samo na jedan dio, kao nadstojnik
nad enskinjem ili nadstojnik nad djecom; jedne su
dunosti, zatim, gospodarske (jer se esto izabiru
itomjeri) 1 2 7 ; druge su poslubene i za njih se, u imunik, uzimaju robovi. I najvema, naprosto reeno,
upravnim treba nazivati one slube u kojima se savje
tuje nekim stvarima, te odluuje i nareuje, a naj
vie ovo posljednje, jer nareivati je najvea znaajka
upravitelj stva. Nu takvo to 1 2 8 nema tako rei
nikakve vanosti za svakodnevne potrebe (jer jo
nigdje ne doe do sudbenog spora oko pukog
imena), iako je rasprava tome primjerena za samo
miljenje.
Kakve su i kolike upravne slube nune da bi bila
drava, te koje nisu nune, ali su korisne za valjan
dravni poredak, - vie bi tkogod mogao dvoumiti
s obzirom na svaki dravni poredak a osobito na male
drave. Jer u velikim [dravama] i treba i mora se
ustrojiti jedna upravna sluba za jedan posao (jer
mnogi mogu stupiti na upravne poloaje zbog toga
to ima mnogo graana, tako te se neke slube
ponovo dobivaju tek nakon dugo vremena, dok neke
samo jednom, a svaki pojedini posao biva boljim ako
je briga oko njega jedno vrsna nego ako je mnogo
vrsna) 1 2 9 . Doim u malim [dravama] nudno se
mnoge upravne dunosti stjeu u rukama manjine
(naime, zbog malobrojnosti puanstva nije lako da
mnogi budu u upravnim slubama; jer tko su oni koji
e opet t naslijediti?). A trebaju pokatkada iste
upravne poloaje i zakone male drave kao i velike,
samo to jednima trebaju esto, a drugima u velikom
vremenskom razmaku. Stoga nita ne prijei da jedan
obavlja vie dunosti (jer nee one smetati jedna
drugoj); i zbog oskudice u puanstvu upravne slube
127

Ili 'nadzornici itnih mjera i prodaje'. Gr. ; lat.

frumenti mensor; engl, corn measurer; franc, commisaire aux
distributions de bl; njem. Getreidekontrolleur; rus. cumojnemp;
novogr. ..
128
jest: kakvim se imenima dotino naziva.
129
To jest: ako se dotinik bavi samo jednim odreenim
poslom, a ne mnogim dunostima.

148

20

25

30

35

1299 b

moraju biti poput ranjeva-svijenjaka130. Ako,

dakle, uzmognemo rei koliko [upravnih poloaja]
nudno biva u svakoj dravi, te koliko nije nudno ali
su potrebni, lako bi tkogod - poto se to spoznalo
- utvrdio koliko se sluba prikladno moe spojiti
u jednu. Ne smije se, dalje, smetnuti s uma ni to, koje
dunosti prema mjestu moe obavljati vie sluba
i nad kojim stvarima moe svugdje imati vrhovnitvo
jedna upravna sluba, kao treba li red na sajmitu
odravati sajamnik 131 , neki drugi na drugome mjestu
ili pak svugdje jedan te isti? I treba li slube razdijeliti
prema poslu ili prema ljudima, npr. da se jedan brine
javnome redu, ili pak jedan djeci, drugi
enama? A zatim, prema dravnim porecima, da li
se treba razlikovati prema svakom pojedinome i rod
upravnih poloaja, ili pak ne? Na primjer, u pukoj
vladavini, vladavini manjine, vladavini najboljih
i jednovladi - jesu li isti glavni upravni poloaji, iako
nisu [birani] ni meu jednakima, ni meu staleki
slinima, nego su razliiti u razliitim porecima, pa se
tako [dotinici] u vladavinama najboljih izabiru
izmeu obrazovanih, u vladavinama manjine izmeu
bogatih, a u pukim vladavinama izmeu slobod
njaka, ili pak biva te kakve su razlike u [dravnim
porecima] takve su i razlike u slubama, i negdje
pristaje da budu isti, negdje pak razliiti (jer dok
ovdje prilii iri djelokrug [dotine slube], ondje
prilii znatno ui)?

10

Nu neki su svojstveni [stanovitim porecima] kao

sluba predsavjetnik 132 , koja inae ne pripada pu-

30

5
130

Posrijedi je 'tap sa iljkom', koji se mogao upotrebljavati

u razliite svrhe; naime: raanj, sulica, koplje, na koje se mogla
objesiti i svjetiljka. Gr. ; lat. similes instrumentis Ulis quae candelabri et verriculi usum simul praebent; engl.
like the spits which also serve to hold a lamp; franc, analogues ces
instruments forms d'une lanterne au bout d'une lance; njem. wie
die Gerte... die gleichzeitig Gabeln und Leuchter sind; rus.
denamb ceoezo poda eepmenbt - ceemuAbHUKu; novogr.
.
131
jest: nadzornik trgovinskog i robnog prometa na sajmi
tu, koji je pazio na kakvou robe i spreavao prevare.
132
Posrijedi su ot ; to je na ovome mjestu latinski
prevedeno kao praeconsultatores sive provisores, dok se inae
gr. zamjenjuje lat. rijeju consul. Mnoinski oblik

149

15

20

25

30

koj vladavini, dok je savjet 133 puka vladavina. Jer

mora postojati nekakvo tijelo kojemu je dunost
unaprijed svjetovati 134 puk, kako bi se [ljudi] drali
svojeg posla. Ako je takvih inovnika brojem malo,
sluba pripada vladavini manjine; a kako predsavjetnik mora biti brojem malo, dotina ustanova ima
znaajku manjinske vladavine. Nu gdje su obje
upravne slube, predsavjetnici su pretpostavljeni sav
jetnicima 1 3 5 , jer savjetnik pripada pukoj, a predsavjetnik manjinskoj vladavini. Ali iezava i mo sav
jeta u onim pukim vladavinama u kojima se puk
[uvijek] sastaje na skuptinama i raspravlja svim
stvarima. To se obiava dogoditi kada doe do kakve
lasnoe ili kad se podjeljuju mazde skuptinarima.
Jer kako dokoliare, esto i skuptinare te svim
stvarima sami odluuju. A nadzornik nad djecom
i nadzornik nad enskinjem, i ako je koji drugi inovnik s ovlau slina nadzora, ustanova je vladavine
najboljih, a ne puke (jer kako bi tkogod tu mogao
prijeiti izlazak siromakim enama?), te ne ni
manjinske vladavine (jer ene manjinskih vladatelj
ive mekoputno).
Nu tim stvarima nek je zasad reeno toliko,
a ustrojstvima 136 upravnih poloaja treba pokuati
iz poetka razmotriti. Razlike su tu odreene trima
imbenicima, koji spojeni nudno pruaju sve [mo
gue] naine. Od toga troga jedno je: tko su oni to
postavljaju na poloaje; drugo: izmeu kojih, i tree:
kojim nainom? Svako pojedino od toga troga dopu
ta tri razlike, jer ili svi graani postavljaju ili tek
neki, te ili izmeu sviju ili izmeu nekih odreenih
moe znaiti i 'vijee' (npr. u Tebi ili Korintu, a u Ateni zakono
davno tijelo od deset lanova). Vidi i ranije tumaenje dotinog
nazivka.
133
Ili 'vijee'.
134
U izvorniku je , to je dakako u korijenskoj
i smislenoj svezi sa 'predsavjetnikom' (to jest: s onim koji unapri
jed savjetuje i nadzire).
135
To jest: jedni su u opreci prema drugima, to je sluaj
svugdje gdje neko malobrojno tijelo upravlja mnobrojnijom skup
tinom. Otuda u Lambinovu lat. prijevodu: praeconsultatores
consultatoribus opponuntur atque ideo imponuntur.
136
Ili 'uredbama, postavljenjima, imenovanjima', koji se tiu
vladatelj, upravitelja, upravnih inovnika.

150

(npr. ili po dohodarini ili rodu ili kreposti ili emu

drugome, kao u Megari 1 3 7 smo izmeu povratnika
iz progonstva i suboraca protiv puka); zatim, birani
mogu biti ili glasovanjem ili drijebom (i, dalje, i t
se stvari mogu udvojiti, naime: neke mogu postavljati
neki, neke pak svi, neki [se postavljaju] izmeu sviju,
neki tek izmeu nekih, te se jedni biraju glasovanjem, drugi opet drijebom).

35

1300

8
8
10

15

Od tih u svakome pojedinome bit e etiri naina

razlike 1 3 8 . Naime, ili svi biraju izmeu svih glasovanjem, ili svi izmeu svih drijebom (ili svi izmeu
nekih glasovanjem, ili svi izmeu nekih drijebom)
(i, ako izmeu svih, onda ili dijelom, kao po pleme137
Sm taj povijesni dogaaj, na koji se Aristotel poziva, nije
poblie poznat.
138
Budui je ovo mjesto oteeno, i nije posve jasno i obiluje
ponavljanjima, pomoi emo se komentarom O. Gigona, prema
kojem postoje slijedee mogunosti postavljanja na upravne polo
aje:
1. Svi glasovanjem izabiru izmeu svih.
2. Svi izabiru izmeu sviju drijebom.
3. Svi glasovanjem izabiru izmeu nekih.
4. Svih izabiru drijebom izmeu nekih.
5. Svi izabiru izmeu svih, dijelom glasovanjem, dijelom dri
jebom.
6. Svi izabiru izmeu nekih, dijelom glasovanjem, dijelom dri
jebom.
7. Neki izabiru glasovanjem izmeu svih.
8. Neki izabiru drijebom izmeu svih.
9. Neki izabiru izmeu nekih glasovanjem.
10. Neki izabiru izmeu nekih drijebom.
11. Neki izabiru izmeu svih, dijelom glasovanjem, dijelom
drijebom.
12. Neki izabiru izmeu nekih, dijelom glasovanjem, dijelom
drijebom.
13. Dijelom svi, dijelom neki izabiru glasovanjem izmeu sviju.
14. Dijelom svi, dijelom neki izabiru drijebom izmeu sviju.
15. Dijelom svi, dijelom neki izabiru glasovanjem izmeu
nekih.
16. Dijelom svi, dijelom neki izabiru drijebom izmeu nekih.
17. Dijelom svi, dijelom neki izabiru izmeu sviju dijelom gla
sovanjem, dijelom drijebom.
18. Dijelom svi, dijelom neki izabiru izmeu nekih, dijelom
glasovanjem, dijelom drijebom.
Uzme li se kako u cijeloj shemi moe se birati izmeu sviju
i izmeu nekih, dobiva se jo devet mogunosti. Naelo je jedno-

151

20
22

24
24;
25

nima, kotarima, bratstvima 1 3 9 , sve dok se ne izredaju

svi graani, ili uvijek izmeu sviju), ili jedni takvim
nainom, drugi pak drukijim. I zatim, ako smo
neki izabiru [postavljaju], onda ili izmeu svih glaso
vanjem ili izmeu svih drijebom, ili izmeu nekih
glasovanjem ili izmeu nekih drijebom, ili jedni
takvim nainom, drugi pak drukijim; to jest: jedni
izmeu svih glasovanjem, drugi drijebom (i jedni
izmeu nekih glasovanjem, jedni pak drijebom),
tako te biva dvanaest naina, osim onih dvaju udvoje
nih. Od tih opet tri postavljanja pripadaju pukoj
vladavini: kad biraju svi izmeu svih glasovanjem ili
drijebom ili pak obadvama, jedne od poloaja dri
jebom, jedne glasovanjem. Kada ne svi ujedno, nego
kad postavljaju izmeu sviju ili izmeu nekih, bilo
drijebom bilo glasovanjem bilo obadvama, ili pak
jedne izmeu svih a jedne izmeu nekih, (bilo drije
bom bilo glasovanjem bilo) obadvama (pod obad
vama podrazumijevam: jedne drijebom, druge gla
sovanjem), znaajka je ustavne vladavine. I postav
ljati neke izmeu svih ili glasovanjem ili drijebom ili
obadvama, neke pak drijebom, neke glasovanjem,
znaajka je manjinske vladavine (i vie je takvo
negoli iz obojega). Postavljati jedne izmeu svih,
jedne izmeu nekih pripada ustavnoj vladavini sa
znaajkom vladavine najboljih; ili jedne glasovanjem,
druge drijebom, dok [izabirati] neke izmeu nekih
(glasovanjem) znaajka je manjinske vladavine, ak
i kad su posrijedi neki izmeu nekih drijebom (pa
i kad se zbiljski ne dogodi, ipak je takva znaaja), ili
da su neki izmeu nekih na oba naina. A [postavljati] neke izmeu sviju, i glasovanjem izmeu nekih
sve, znaajka je vladavine najboljih. To su, dakle,
naini postavljanja na upravne poloaje i toliki im je
broj, i tako se raspodjeljuju prema dravnim porecima; koji je pak koristan kojima i kakva trebaju biti
stavno, jer postoje tri odredbena imbenika: tko bira, tko se
izabire, kako se izabire. Za svaki od ta tri sluaja mogua su tri
odgovora: A-B-dijelom A/dijelom B. Tih devet mogunosti mogu
se dalje razliito spajati, to u konanici daje 27 mogunosti. Jedan
dio tih mogunosti su demokratske ( 1 , 2, 5), druge su znaajne za
ustavni poredak (7, 8, 11), a tree (9, 10, 12) mogle bi pripadati
oligarhiji, dok u cijelosti nije jasno koliko bi mogunosti trebalo
pripadati aristokraciji.
139
To jest: 'filama', 'demama', 'fratrijama'.

152

30
30a

35
36a

40
1300 b

16

postavljenja, zajedno s moima dotinih poloaja, te

koje su one, bit e bjelodano poslije 140 . A kaem mo
upravnog poloaja, kao to je ovlast nad prihodima ili
nad obranom. Jer druge je vrste mo vojskovoe od
ovlasti koja nadzire kupovinu i prodaju na trnici.
Preostalo od trojega je sudstvo, kojem treba rei
koju. I dotinome valja istraiti naine prema istoj
pretpostavci. I razlike meu suditima odreuje se
trima imbenicima: izmeu kojih se [izabiru], im se
bave i kako. Kaem 'izmeu kojih': da li su [dotinici]
izmeu svih ili izmeu nekih; ime se bave, koliko je
vrsta sudita? Pod onim kako podrazumijevam: [bi
raju li se suci] drijebom ili glasovanjem. Prvo dakle
odredimo koliko je vrsta sudita. Tih ima osam.
Jedna je za polaganje rauna 1 4 1 , drugo ako tkogod
poini nepravdu protiv naela zajednitva 142 , trea za
inove urote protiv ustava, etvrta za sporove izmeu
inovnika i zasebnik zbog izreenih kazna, peta
zasebnikim ugovorima koji su vee vanosti,
a mimo tih postoje sudita za ubojstva te za tuince (a
sudita za ubojstva ima vie vrsta, kao: je li se spor
vodi pred istim ili pred razliitim sucima, ubojstvima hotiminim ili nehotiminim, te za koja
postoji priznanje ali se spori oko pravednosti,
i etvrta [vrsta] ubojicama-bjeguncima kojima se
sudi pri povratku, kakav kau da je u Ateni sud
u Freatu . Nu takvi se sluajevi veoma rijetko doga
aju i u velikim gradovima. Od sudita za tuince,
jedno je za sporove izmeu njih samih, a drugo za
sporove tuinaca i graana). Uz to, mimo svih tih
vrsta postoje i sudovi za manje ugovore 1 4 4 , kao od

140

To obeanje nije ispunjeno u Politici.

To jest: kad nadzor nad 'raunovodstvom' otkrije zloporabe.
Vidi i ranije tumaenje nazivka /.
142
Ili 'protiv dravnog poretka'.
143
Gdje se nalazio sudbeni stol za ubojice. Komentatori (npr.
Tricot) misle kako tu Aristotel govori ovjeku koji je prvo bio
izgnan zbog nehotinog ubojstva, a pri povratku mu se ponovo
sudi, ovaj put zbog hotiminog ubojstva. Inae, sam Freat bijae
jeziak zemlje koji je zatvarao luku Zea. Optuenik koji nije imao
pravo stupiti na tlo Atike, iznosio je svoju obranu obino s broda
ispred sudaca koji su sjedili na kopnu.
144
Ili 'za sitnije sporove' ili 'kad su posrijedi ugovori male
vrijednosti'.
141

153

10

15

20

25

30

jedne do pet drahmi i malo vie, jer i tima se mora

suditi, ali tu nije potrebno mnotvo sudaca.
Nu takvim sporovima nek je dosta, kao i u suditima za ubojstva i tuince, nego govorimo [sluaje
vima] protiv dravnog poretka,
koji ako se ne
rjeavaju ispravno, nastaju razdori i poremeaji
u dravnome poretku. Nudno je, dakle, ili da svi
sude 1 4 0 svim ve razluenim stvarima, bilo glasova
njem bilo drijebom, ili pak svi svima jednom
drijebom jednom glasovanjem, ili nekima od tih
sluajeva [postavljaju se] jedni drijebom, drugi glasovanjem. Tih naina ima, dakle, etiri. A isto ih je
toliko i kad su posrijedi drugi [izabrani] samo dije
lom. Jer opet izmeu nekih oni koji sude svim
stvarima [mogu biti postavljeni] glasovanjem, ili
izmeu nekih [da sude] svim stvarima mogu se
birati drijebom, ili jedni drijebom jedni glasovanjem, ili pak neka sudita, koja sude istim stvarima,
mogu se sastojati i od idrebanika i od izglasanik.
su, dakle, kako je reeno, naini kao neki >protuprimjeri< onima ve navedenima.

35
35

40

Uz to, dotina se [sudita] mogu i udvajati. 147

Kaem, na primjer, da se neka [sudbena tijela] biraju
izmeu sviju, neka izmeu nekih, neka opet izmeu
obojih (kao, ako se isto sudite bude sastojalo od
jednih to su [izabrani] izmeu sviju i drugih izmeu
nekih), te ili drijebom ili glasovanjem ili na oba
naina.
Reeno je, dakle, kolikim se nainima mogu
postavljati sudita. Od tih opet oni prvi pripadaju
pukoj vladavini, naime oni u kojima se [suci biraju]
izmeu svih ili sude svim stvarima; drugi pripadaju
manjinskoj vladavini, koji se [postavljaju] izmeu
nekih i sude svim stvarima; trei pripadaju i vlada
vini najboljih i ustavnoj vladavini, u kojima se jedni
[suci] izabirani izmeu svih, jedni izmeu nekih.
145
Gr. ; lat. de civilibus; engl, of
political cases; franc, des juridictions de nature politique; njem.
ber die politischen Gerichte; rus. zocydapcmeeuHbie npecmynneHun; novogr. .
146
Podrazumijeva se: bivaju birani ili postavljeni da sude.
147
Prema nekim tumaiteljima i 'spajati' ili 'kombinirati'.

154

E. V.

1301 a

10

O drugim dakle stvarima, kojima smo kanili

raspravljati, reeno je gotovo sve 1 ; s kojih se uzroka
mijenjaju2 dravni poreci, koliko ih je i kakvi su,
i kakvi su razori svake pojedine drave, iz kojih se
oblika u koje [drave] najee preinauju, te koje su
stvari spasonosne i openito i posebice za svaki poje
dini od dravnih poredaka, i, uz to, kojim bi se
nainom najvie mogla uuvati svaka pojedina
drava, - valja razvidjeti nakon onoga to je kazano.
Mora se prvo pretpostaviti kao poelo, da su nastali
mnogi oblici dravnog poretka i u svima se priznavalo
ono koje je pravedno i prema razmjeru jednako, ali
se upravo u tome zastranjivalo, kako je prije 3 reeno.
Jer puka je vladavina nastala iz toga to oni po bilo
emu jednaki (isti) mislili su kako su i naprosto
jednaki (budui su svi slino slobodni, misle kako su
i naprosto jednaki); manjinska vladavina [nastala je]
iz toga to oni po jednome nejednaki misle kako su
i u cijelosti nejednaki 4 (budui su, naime, nejednaki
1

Usp. IV. C. 2.
Iako je u izvorniku posrijedi pojam promjene/mijene, neki
prijevodi imaju prevrat, preokret, pa i samu imenicu revolucija.
Gr. al ; lat. quibus autem
ex causis rerum publicarum formae mutentur; engl, the causes of
revolution in states; franc, les causes des changements dans les
constitutions (dok se u podrupku kae izravno: programme du livre
V consacr aux rvolutions politiques); njem. was fr Ursachen die
Verfassungen sich verndern; rus. ecnedcmeue Katcux npuHUH npoucxodsim zocydapcmeeHHbie nepeeopombi (gdje su moda posri
jedi i dravni udari, jer je zocydapcmeeHHbi nepeeopom - coup
d'tat); novogr.
(s kojih se uzroka mijenjaju dravni poreci).
3
Vidi III. 1282b 18-30; 1280a 9.
4
To jest: i time u cijelosti iznad ostalih.
2

15

155

20

25
25

30

prema imutku, smatraju da su i naprosto nejednaki).

Oni pak [iz puke vladavine], budui su kao jednaki,
misle da trebaju u svim stvarima jednako sudjelovati.
Doim oni [iz manjinske vladavine], budui su nejed
naki, tee u svemu imati vie, a ono to je vie 5 , to je
i nejednako. Dakle, svi t [oblici dravnog poretka]
imaju neto pravedno, ali su naprosto manjkavi;
i zbog toga uzroka, kada god ne sudjeluju u drav
nome poretku prema pretpostavci koju imaju, i jedni
i drugi se bune. A od svih s najvie prava mogli bi se
buniti (iako t to najrjee ine) 6 , oni to se istiu
prema kreposti; jer najvie su s razlogom naprosto
nejednaki 7 jedino dotinici. Postoje i drugi koji pre
mauju prema rodu 8 i koji smatraju kako nadmauju
jednake upravo zbog t nejednakosti, jer oni se ine
plemenitima u kojih su prisutni krepost i bogatstvo
predaka 9 .
Poela su t, dakle, tako rei, i sama izvorita
buna, ono to ih potie da se bune. Stoga i promjene
bivaju dvostruko: jer jednom su protiv dravnog
poretka, kao kad se iz postojeeg mijenja u neki
drugi oblik, npr. iz puke vladavine u vladavinu
manjine ili iz vladavine manjine u puku vladavinu,
ili pak iz bilo koje od tih u ustavnu vladavinu ili
vladavinu najboljih, ili opet obratno; drugi put, kad
[promjena] nije protiv postojeeg poretka, nego
dapae postojee ustrojstvo pretpostavljaju drugima,
i samo ga ele preuzeti u svoje ruke , bilo ono
manjinska vladavina ili jednovlada. Uz to, katkad je
posrijedi vie ili manje, na primjer: bilo da se u posto
jeoj manjinskoj vladavini manjinski vlada vie ili
manje, bilo u pukoj vladavini - puanski vie ili
manje, te slino i u ostalim dravnim porecima, ili da
se dotini uvrste ili oslabe. Zatim [prevrati mogu
teiti] promjeni tek jednog dijela dravnog poretka,
kao uspostavi ili ukinuu stanovite upravne slube,
kao to u Sparti kau kako je Lisandar pokuao
5

To jest: ono ega je pre-vie, to premauje.

Usp. 1304b 4.
7
Usp. III. 1284b 28-34.
* Ili 'koji se istiu plemenitim podrijetlom'.
" Usp. .IV. 1294a 21
"' Usp. IV. 1292b 11.
6

156

35

40
1301 b

4
5

10

ukinuti kraljevstvo a kralj Pauzanija 11 nadzornitvo 12 ,

pa i u Epidamnu dravni poredak se promijenio smo
dijelom (jer mjesto rodovoa 1 3 postavie savjet,
a i dandanas moraju u dravno sudite 14 odlaziti
vladajui slubenici kad se izglasava izbor kojeg
inovnika, pa i dunost vladatelja 15 u toj dravi znaajka je koja pripada vladavini manjine); naime,
svugdje zbog nejednakosti nastaje buna, gdje se
nejednakima ne daje ono to im po razmjeru pripada
(jer vjena kraljevska vlast je nejednakost, bude li
meu jednakima). U cijelosti, traei ono jednako,
ljudi se bune. A to jednako 1 6 je dvostruko: jedno je
brojem, drugo je prema dostojanstvu. Kaem pak
brojem ono to je mnoinom ili veliinom isto i jednako, a prema dostojanstvu ono koje je to razmje
rom, npr. prema broju jednako nadmauje tri dva
kao i dva jedan, dok razmjerom etiri premauje dva
kao i dva jedan, jer jednak je dio dva od etiri kao
i jedan od dva, jer oboje je polovica. Ljudi se slau da
je naprosto pravedno ono prema dostojanstvu, ali se
razlikuju (kako je i prije reeno) 1 7 u tome to jedni,
ako su prema emu jednaki, smatraju da su u cijelosti
jednaki; drugi pak, ako su prema emu nejednaki,
smatraju se nejednakima u svim stvarima. Stoga
i nastaju najvie dva dravna poretka: puka vlada
vina i vladavina manjine; jer plemenito podrijetlo
i krepost nalaze se u manjine, [opreke] 1 8 tima u mno11

Usp. VII. 1333b 34.

To jest: 'visoko slubeno nadzornitvo' ili eforat, koji u Sparti
bijae tijelo od pet nadzornika (efor), koji su nadzirali kao suci
rad kraljeva, sazivali puku skuptinu i pregovarali s inozemnim
poslanicima.
13
To jest'rodovskih ili plemenskih glavara' (), to je
pojam koji odgovara lat. tribunus plebis.
14
To jest: , 'pravno zborite', 'dravno sudite', koje
bijae i ime pravosudne palae u Ateni. 'Heliaja' se sastojala od
6.000 graana-sudaca, po 600 iz svakog od deset rodova (fila).
Dijelili su se na 10 odjela po 500 sudaca, dok su 1000 preostalih bili
zamjenici.
15
Rije je slubi arhonta. Vidi i ranije tumaenje nazivka
(lat. praetor).
16
Ili 'jednakost'. Gr. TO ; lat. aequale; engl, equality;
franc, l'galit; njem. das Gleiche; rus. paeeucmeo; novogr. r
(jednakost).
17
Vidi: a 26.
IK
Podrazumijeva se 'bogatstvo i siromatvo'.
12

15

20

157

25

30

35

40
1302 a

gih. Naime, plemenitih i dobrih nigdje nema stotina,

dok su imuni <i neimuni> mnogobrojni svugdje.
Urediti [dravu] naprosto i posvema prema objema
jednakostima, zaista je loe, to je bjelodano iz samih
dogaaja, jer od tih drava ni jedna nije postojana.
Tomu je uzrok, to kad je neto od poetka i poela
pogrjeno, onda je nemogue da mu i kraj ne bude
nekakvo zlo. Stoga se treba posluiti dijelom broj
nom jednakou, dijelom pak onom prema dostojanstvu.
Pa ipak je puka vladavina i postojanija i ee bez
bun negoli vladavina manjine 1 9 . Jer u manjinskim
vladavinama nastaju dvije vrste bun: to ona jednih
protiv drugih 2 0 , to pak buna protiv puka, doim
u pukim vladavinama [nastaje] smo buna protiv
vladavine nekolicine, a buna puka protiv samog puka
ili, ako uope nastane, nije vrijedna spomena, ili do
nje i ne dolazi. I uz to, dravni poredak sastavljen od
pripadnika srednjeg stalea blii je pukoj negoli
manjinskoj vladavini, i on je najpostojaniji od takvih
dravnih poredaka 2 1 .
2

Budui pak razmatramo iz kojih stvari bune

nastaju te promjene dravnih poredaka, treba uope
istraiti prvo njihove poetke i uzroke. Postoji
gotovo, tako rei, troje brojem, koje valja jedno po
jedno iznijeti prvo u ocrtu. Jer treba shvatiti u kakvu
se raspoloenju ljudi bune i poradi kojih stvari, te
tree: koja su poela neredima u dravi te bunama
jednih protiv drugih. Kao openit uzrok, dakle,
raspoloenju za promjenu treba najvie smatrati ono
to smo ve rekli 2 2 . Jer jedni se bune poneseni jednakou, kad smatraju kako im je gore, i ako su jednaki
s onima koji imaju vie; drugi su opet gonjeni nejednakou i nadmonou kad pretpostavljaju kako,
iako su nejednaki, ipak nemaju vie, nego jednako ili
19

Usp. IV. 1296a 13.

To jest: jednih 'oligarha' protiv drugih.
1
Prema uvrijeenu tumaenju, posrijedi su oblici drave koji
odstupaju od savrena obrasca, otuda u lat. prijevodu (Sepulveda,
1548): depravatae respublicae, seu quae ab optimo statu reipublicae
deflexerunt, i u engleskome: of the imperfect forms of government.
22
Vidi 1301a 33.
20

158

5
8
8

3
15

20

manje (to kao zahtjev moe biti pravedno, a moe

biti i nepravedno). Naime, oni to su podinjeni bune
se kako bi bili jednaki, dok oni to su jednaki [bune
se] kako bi bili vii 23 . Kakvo im je dakle raspoloenje
kad se bune, sad je reeno. Stvari pak oko kojih se
bune su dobitak i ast te opreke tima. Jer bjeei od
beaa i kazne, bilo da se t tiu njih samih ili
prijatelja, podiu bune u dravama. Uzroci i poela
tih gibanja, koja i na same dotinike djeluju reenim
nainom, i reenim stvarima, mogu biti sedam
brojem ili pak i vie; dva su od tih ista s ve navede
nima 2 4 , ali ne i istim nainom. Jer zbog dobitka i zbog
asti [ljudi] se gnjeve jedni protiv drugih, ali ne kako
bi ih sami stekli, kako je ve prije reeno, ve kako bi
vidjeli druge gdje ih dobivaju, bilo pravedno bilo
nepravedno. Uz to, zbog obijesti, zbog straha, zbog
premoi, zbog prezira, zbog porasta to je mimo
razmjera 25 . A zatim drugim nainom, zbog svae,
zbog zazora, zbog maloe, zbog neslinosti 2 . Od tih
pak koju mo imaju obijest i dobitak 2 7 i kako su
uzroci [bunama], dostatno je bjelodano. Jer kad se
uzobijeste oni koji su na poloajima [u vlasti]
i postanu gramzivi, bune se i jedni protiv drugih
i protiv dravnih poredaka koji im daju dotinu
ovlast. A njihova se gramzivost ostvaruje to na tetu
zasebnik to na tetu same zajednice. - A jasno je
i to je ast, te to moe i kako biva uzrokom bune.
23

To jest: u premoi.
Vidi 1.32.
25
Ili 'zbog nerazmjerna rasta u jednom dijelu drave'.
26
Nekima su tumaiteljima tu posrijedi i politiki poroci, kao
'izborne spletke' ili 'nezakonito prikupljanje glasova' (npr.
u engleskom, francuskom i latinskom prijevodu). Stoga je uputno
navesti cijelu reenicu s inaicama. Gr. , , , ; lat. propter ambitum,
propter negligentiam, propter parvitatem, propter dissimilitudinem;
engl, election intrigues, carelessness, neglect about trifles, dissimila
rity of elements; franc, la brigue lectorale, l'incurie, l'inattention
de petits changements et la disparit; njem. die Amtserschleichung, die Nachlssigkeit, die Kleinheit, und die Ungleichkeit; rus.
npoucKU, npeuepexumeAbHoe ornuomenue, Mentcue yHuxeuuH,,
necxodcmeo xapaicmepoe; novogr. ,
, (zbog skorojevitva /lakatatva/, nehata, maloe i nejednakosti).
24

25

27
28

Podrazumijeva se 'elja za dobitkom'.

Ili 'pojedinaca', ili 'privatnika'.

159

30

35

40
1302 b

10

Jer ljudi se bune i kad su sami obeaeni i kad vide

druge kako su aeni; a to pak nepravedno biva
29
kada [su ljudi] mimo dostojanstva ili aeni ili
obeaivani, pravedno opet kada je to prema
dostojanstvu. - Premo pak [biva uzrokom bune],
kada tkogod postane po moi vei (bilo pojedinac
bilo vie njih) nego to je u skladu s dravom i prema
moi dravne uprave. Nastaje obino iz takvih uvjeta
30
ili jednovlada ili obiteljska vladavina manjine . Zbog
31
toga gdjegdje obiavaju osuivati na izgon , kao
u Argu i Ateni. A svakako je bolje od poetka paziti
da se ne pojave premonici, negoli, pustivi da
nastanu takvi, to nastalo lijeiti poslije. I zbog
straha bune se oni koji su togod skrivili, bojei se da
ne budu kanjeni, i oni koji predmnijevaju kako e
im se nanijeti nepravda, elei pretei da im se ona ne
nanese, kao to su se na Rodu urotili velikai protiv
puka zbog straha od tubi i osudbi koje su im se
s p r e m a l e . - I zbog prezira se bune i napadaju, kao
u vladavinama manjine, kad su veina oni to ne
sudjeluju u dravnoj vlasti (jer misle da su jai), te
u pukim vladavinama, gdje imunici preziru nered
i bezvlae, kao to je u Tebi, nakon boja kod Enofita 33 , propala puka vladavina zbog loe dravne
uprave, a i u Megari je dolo do poraza zbog nereda
i bezvlaa, te u Sirakuzi prije Gelonova samosilnitva 34 i jo na Rodu prije ustanka.
A nastaju promjene dravnih poredaka i zbog
kakva porasta to je mimo razmjera; jer kao to se
tijelo iz dijelova sastoji i treba rasti razmjerno, kako
bi se zadrala sumjernost, a ako toga nema, ono
propada: kao kad bi stopalo bilo etiri lakta, a ostalo
tijelo tek dva pedlja; i katkad bi se izmijenilo u oblik
druge ivotinje, ako bi preraslo mimo razmjera ne
samo prema kolikoi nego i prema kakvoi; te se

15

20

25

30
33
33
35

tako i drava sastoji iz dijelova, od kojih neki nezamjetljivo naraste, na primjer: mnotvo neimunika
u pukim i ustavnim vladavinama. A dogaa se takvo
35
to katkada i sluajem, kao u Tarentu , poto bijahu
poraeni i pobijeni mnogi znaajnici u boju s Japigima malo poslije perzijskih ratova, pa je uspostav
ljena puka mjesto ustavne vladavine; te u Argu, kad
36
je u sedmome danu mjeseca Kleomen Spartanac
pobio Argivljane i prisilio ih da prime meu graane
37
neke od okolnih susjeda ; i u Ateni, nakon poraza
pjeatva za Peloponeskoga rata, kad se smanjio broj
38
istaknutih mueva, pa su morali vojaiti s liste gradana. Dogaa se to i u pukim vladavinama, ali
rjee. Jer kad se povea broj imunika ili porastu
imanja, [dravni poreci] se mijenjaju u manjinske
vladavine ili obiteljske vladavine . - Mijenjaju se
dravni poreci katkada i bez bun, zbog izbornih
40
spletaka, kao u Hereji (jer su tu mjesto glasovanjem
preli na izbor drijebom, zbog toga to se ranije
biralo izbornim spletkarenjem); ili pak zbog nehata,
kad dopuste da najvie poloaje zauzmu oni koji nisu
prijatelji dravnog poretka, kao to je u Oreju pro
pala manjinska vladavina kad Herakleodor postade
vladatelj , jer je pretvorio vladavinu manjine
u ustavnu i puku vladavinu. - [Do promjena dolazi]
katkada i postepeno 4 2 . A kaem 'zbog neznatnih
stvari', jer esto neopazice dolazi do velike promjene
u ustanovama, kad se previa neka sitnica, kao to
u Ambraciji bijae poetno malena dohodarina, koja
se napokon svela na nita, kao da se ono mlo vrlo
neznatno ili nikako ne razlikuje od pukog nita.
Uzrok bune moe biti i neistorodnost 4 3 , sve dok se
ne sloe. Jer kao to drava ne nastaje iz bilo kojeg
35

Ili 'mimo zasluga'.

Ili 'monarhija ili dinastija' u izvornom i antikom znaenju.
31
To jest: primjenjuju ostracizam. Vidi ranije tumaenje doti
nog pojma. Usp. III. 1284a 17.
32
Usp. 1304b 27.
33
Tu je Atena pobijedila 456. god. Enofit se nalazio u Beociji.
Znaaj samog dogaaja sadrava stanovite povijesne tekoe.
34
Nakon pobjede nad Kartaanima, Gelon se 454. doepao
moi, i zaveo tiransku vladavinu, koja je trajala 7 godina.

Tarent je bio stari grad u Apuliji (ili Japigiji). Otuda i Japigi.

Podrazumijeva se dan posveen Apolonu.
37
To jest 'perijeke'; vidi II. 9. 1269a 36.
38
Ili 'uzimali u vojnu slubu'.
39
Naime: u oligarhije i dinastije.
40
Hereja, mjesto u Arkadiji.
41
Naime, jedan od arhont.
42
Zapravo: 'zbog neznatnih stvari' ili 'zbog sitnica'.
43
Posrijedi je 'razliitost rodova, plemena, naroda ili rasa'. Gr.
TO ; lat. diversitas gentis et generis; engl, difference of
races; franc, l'absence de communaut de race; njem. die Anwesen-

160

11 Politika

29
30

36

161

40
1303

10

15

20

25
25

sluajnog mnotva, tako ne nastaje ni u bilo koje

vrijeme. Stoga oni koji primie [u dravu] ili one ve
naseljene tuince ili doljake, najee imaju bune,
kao to su Ahajci nastavali Sibarid zajedno s Trezencima, a kad su postali brojniji, izbacili su Trezence,
44
i otuda je palo prokletstvo na Sibariane . U Turiju
opet Sibariani se zavadie sa svojim 'sunastanjenicima' (jer traili su previe, smatrajui da im pripada
ta zemlja, pa su bili izgnani). I protiv Bizanana 4 5
doljaci su kovali urotu, ali su otkriveni i otjerani
nakon boja. I stanovnici Antise, koji bijahu primili
izbjeglice s Hija, morali su s njima ratovati i prognati
ih; doim Zanklejci, poto su bili primili Samljane,
bijahu od njih izgnani iz svoje drave. I stanovnici
Apolonije na Crnome moru, primivi doljake,
dopali su bun; a i Sirakuani, poto istjerae samosilnike, uinie graanima tuince i plaenike, zapadoe u bune i pooe u boj. A i stanovnici Amfipolisa, primivi pridolice s Halcide, bili su od tih
gotovo svi izgnani.
Buni se, dakle, u manjinskim vladavinama veina
kao oni kojima se nanosi nepravda, jer ne sudjeluju
u jednakim stvarima (kao to je reeno i prije) 4 iako
su jednaki, a u pukim vladavinama [bune se] znaajnici, zbog sudionitva u jednakim stvarima, iako nisu
jednaki 4 . Bune se pokatkad drave i zbog smjetaja,
kad smo zemljite nije naravlju prikladno za jedin
stvo drave, tako su u Klazomeni Hitani bili protiv
otoana, a Kolofonjani protiv Notijaca. A i u Ateni
nisu svi jednako za puku vladavinu, nego su stanovnici Pireja vie za nju od onih iz grada. Jer kao to
u ratovima prelasci preko rovova, pa i onih veoma
malih, mogu raskidati bojne redove, tako ini se
i svaka razlika 48 moe izazvati razdor. A moda je
najvea oporba 4 9 izmeu kreposti i opaine, zatim
heit verschiedener Stmme; rus. pa3HonneMeHHOcmb uacenenun;
novogr. TO (neistorodnost puan
stva).
44
Sibarid je bio ahajska naseobina u Velikoj Grkoj. Razoren je
510, kao kazna za raniji izgon Trezenaca.
45
Posrijedi su stanovnici starog Bizantija.
46
Vidi: 1301a 33.
47
To jest: premoni su ostalima i tako iznad njih.
48
Ili 'nesuglasica'.
49
Izvorno: razdor, nesloga, rascjep.

162

izmeu bogatstva i siromatva, te dalje sve jedna vea

od druge, od kojih je jedna i ta upravo spomenuta.
30

35

1303 b

10

15

Bune, dakle, ne nastaju poradi sitnica, nego iz

50
sitnica; jer ljudi se bune radi krupnica . Najvie pak
i sitnice dobivaju na snazi kad se javljaju u monika,
kao to se ono dogodilo u Sirakuzi u drevno doba. Jer 20
tu se dravni poredak bijae izmijenio zbog svae
meu dvojicom mladia (a koji su bili na vlasti) oko
ljubavnog povoda. Dok je jedan od dotinika bio
odsutan, prijatelj mu je primamio sebi njegova lju
bavnika; prvi pak, rasren time, zavede enu ovome
drugomu. Otuda, poto u to uvukoe ljude iz dravne 25
vlasti, svi se zavadie. Stoga se treba uvati i poe
taka takvih [sukoba] i odmah prekidati svae meu
voama i monicima. Jer u poetku nastaje pogrje
ka, a poetak je, kae se, polovica svega, tako te 30
i poetno mala pogrjeka razmjerna je pogrjekama
u drugim dijelovima. Openito pak bune meu znaajnicima uvlae u sukob i cijelu dravu, kako se
dogodilo u Hestieji nakon perzijskih ratova, kad
meu dvojicom brae doe do razdora oko diobe
oevine; onaj siromaniji (kad mu brat ne htjede 35
pokazati imovinu i blago koje otac bijae otkrio),
pridobije za sebe puane, doim drugi brat, koji je
bio veoma bogat, pridobije imunike. U Delfima
opet svadbena svaa 51 postade poetkom svih kasni
jih buna. Jer mladoenja, protumaivi sebi kako mu
1304 a
je neki dogaaj zloslutan znak, kad je doao do
nevjeste, ne uzme je i vrati se. Njezini [srodnici]
uvrijeeni time, podmetnu mu neke svete predmete
dok je on bio prinosio rtvu, pa ga ubiju kao hramodera . I u Mitileni buna oko neke batinice bijae 5
poetak mnogih zala pa i rata protiv Atenjana,
u kojem im Pahet zaposjedne grad . Naime. Timofan, jedan od imunika, bijae ostavio dvije keri.
Deksandar, kojega su odbili i koji ih nije uspio ispro
siti za svoje sinove, zapone bunu i potakne Atenjane
50

Podrazumijeva se: radi krupnih stvari koje su posrijedi.

Ili tonije: 'svaa meu svojbinom', kako je npr. u lat.
prijevodu (orta ex affinitate dissentio, naprama gr.

).
52
Ili 'kao svetokradicu'.
33
To jest: Mitilenu.
51

163

54

(kojima je bio dravni gost)

da se umijeaju.
I u Fokidi bilo je dolo do bune oko neke batinice,
kad su se zavadili Mnazej, Mnazoanov otac, i Eutikrat, otac Onomarhov, i ta je buna Fokianima bila
poetkom svetoga rata. Promijenio se i u Epidamnu
dravni poredak zbog svadbene svae. Jedan je tajno
zaruio ker za mladia; kad ga je zarunikov otac
(koji je postao jedan od vladatelj) zbog toga oglobio, on se, tako povrijeen, uroti s onima koji bijahu
izvan dravne vlasti 55 .
A mijenjaju se [dravni poreci] to u manjinsku,
to u puku, to u ustavnu vladavinu i zbog dospijea
do asti ili porasta moi: ili u upraviteljstvu ili
u nekom dijelu drave, kao to je vijee Areopaga,
time to je izalo na glas za perzijskih ratova, ini se
uinilo stroim dravni poredak; dok je opet gomila
puana pomoraca (postavi uzrokom pobjede kod
Salamine 5 6 te time cjelokupne atenske prevlasti na
moru) osnovala puku vladavinu; a u Argu, znaajnici, proslavivi se u boju protiv Spartanaca kod
Mantineje, pokuali su sruiti puku vladavinu;
u Sirakuzi je puk postavi uzronikom pobjede u ratu
protiv Atenjana, promijenio ustavnu vladavinu
u puku vladavinu; u Halcidi je puk, svrgnuvi
zajedno sa znaajnicima 57 samosilnika Foksa, odmah
zavladao dravom ; i u Ambraciji 58 opet isto tako, poto
je zajedno s urotnicima izgnao Perijandra, puk je
preuzeo vlast u dravi. I u cijelosti ne smije se zabora
viti, kako oni koji su uzronici moi 5 9 (bilo zasebnici,
bilo inovnici, bilo plemena, ili bilo koji dio ili bilo
koje mnotvo) redovito podiu bune; jer ili oni koji
zavide tima na poastima zapoinju bunu, ili sami
dotinici zbog svoje izvrsnosti ne ele ostati na istome
s jednakima. A mijenjaju se dravni poreci i onda kad
54
To jest: proksen. Gr. ; lat. civitatis
hospes; engl, proxenus; franc, proxne; njem. offizieller Proxenos;
rus. npOKceu; novogr. . Proksen je inae, po dunostima
i pravima, bio slian dananjem konzulu.
55
Podrazumijevaju se oni koji nisu imali graanskih prava.
56
Usp. II. 1274a 12; VIII. 1341a 29.
57
Ili 's plemenitaima'.
58
Usp. 1311a 39.
59
To jest: oni koji su postojeoj dravi osigurali mo.

164

10

15
17
17
20

25

30

35

su naizgled oprene stranke u dravi jednakih snaga,

kao npr. bogatai i puk, dok srednjeg stalea ili uope
nema ili je posve neznatan. Jer ako uvelike [snagom]
premauje bilo koji od dijelova, protiv bjelodano
jaega onaj preostali ne eli se izloiti pogibli. Stoga
oni koji su istaknuti prema kreposti ne podiu bunu,
tako rei; jer ostaju manjina naprama mnotvu.
Openito, dakle, u svim dravnim porecima zapoeci
i uzroci bun i promjena bivaju takvim nainom.
A mijenjaju se dravni poreci jednom s pomou
nasilja, jednom s pomou obmane; s pomou nasilja
to biva ili odmah spoetka ili prisiljavaju poslije.
A i obmana je dvostruka: jer jednom obmanu [podanike] da prvo dobrovoljno promijene dravni pore
dak, a zatim ga silom odravaju protiv njihove volje,
kao u vrijeme Vijea etiri stotine 6 0 , koje je obmanulo puk, govorei kako e [perzijski] kralj dati
novce za rat protiv Spartanaca, i s pomou te lai
pokuavali su zadrati vlast u dravi. Katkad opet
spoetka ljude nagovaraju, a kasnije ih nagovore
toliko i tako, te ljudi od svoje volje puste da se njima
vlada. Openito, dakle, u svim dravnim porecima
nastaju promjene zbog spomenutih uzroka .
Pri svakom pojedinom obliku dravnog poretka,
a razdijelivi [poretke] prema navedenome, treba
sada razvidjeti same dogaaje 62 . Puke vladavine se
dakle najee mijenjaju zbog drskosti pukovoa 6 3 .
Jer dijelom zasebno, himbeno optuujui 64 imune
60
Povijesni dogaaj u Ateni iz 411. ; jedan od znatnijih pokuaja
ukinua demokratskih ustanova.
61
Usp. 1302a 17.
62
Dotino mjesto nije u cijelosti jasno, pa se dosta razliito
prevodi. Nastojimo prevesti spornu reenicu uz najnunije
dodatke i ini nam se da prenosimo okvirni smisao.
63
Ili 'demagoga'. Ali, budui ta tuica (demagog) danas ima
iskljuivo pogrdno znaenje, potreban je njezin prijenos u izvorniji
oblik, Ona, naime, Aristotelu znai i vou puka/puke stranke
i pukog pukog zavoditelja, na to na doslovak eli upozoriti.
64
U osnovi je rije , koja se po predaji tumai kao
'prokazatelj smokava', te dalje 'himbeni tuitelj', 'klevetnik'. Gr.
; lat. calumniando eos; engl, lay information aga
inst; franc, par des dnonciations calomnieuses; njem. fhren Prozesse gegen; rus. nymen doHocoe; novogr. -

165

1304

10

15

20

ljude, prisiljavaju ih da se ujedine (budui da zajed

niki strah sjedinjuje i najvee neprijatelje); dijelom
pak javno nagovaraju gomilu protiv njih. Iz mnogih
primjera moe se vidjeti kako se dogodilo upravo
tako. Jer i na Kosu puka se vladavina promijenila,
jer su se pojavili opake pukovoe (budui da su se
znaajnici udruili protiv nje), te isto tako na Rodu.
Slubu za mazdu tu su pukovoe uveli, ali su sprijeili
isplatu dugova zapovjednicima troveslic, koji - zbog
nametnutih im parbi oko toga - bijahu prisiljeni
udruiti se i sruiti puku vladavinu . Oborena je
i u Herakleji puka vladavina odmah nakon naselbine 6 6 krivicom pukovoa. Budui su im t nanijeli
nepravdu, znaajnici su morali napustiti grad, ali su
se zatim izgnanici okupili te, vrativi se, sruili puku
vladavinu. Slino je i u Megari 6 7 sruena puka vladavina; naime, pukovoe, kako bi ovima mogli plijeniti
imovinu, mnoge su znaajnike izgnali, sve dok se nije
okupilo mnotvo izgnanika, koji - udrueni - u boju
pobijedie puk i ustanovie vladavinu manjine.
A i u Kumi se dogodilo isto s pukom vladavinom
koju je sruio Trazimah. A gotovo i u svim ostalim
[dravama], ako bi tkogod htio promatrati, vidio bi
gdje promjene bivaju takvim nainom. Jer jednom
[pukovoe] kako bi se dodvorili puku, nanosei
nepravdu znaajnicima, prisiljavaju ih da se udrue:
bilo ponovnom razdiobom njihove imovine, bilo
smanjenjem prihoda dodatnim javnim slubama; jednom pak iznose klevete, kako bi mogli plijeniti tee
vine bogataa 6 8 .
Uz to, u drevno doba kad je isti mu bivao i pukovoa i vojskovoa, poredak se mijenjao u samosilni69
tvo . Jer gotovo veina drevnih samosilnika postali
su od pukovoa 7 0 . A uzrok to je to neko bivalo,
(kleveui dotinike). Inae, Hjalmar Frisk misli
kako je tradicionalno tumaenje (ono zabrani izvoza smokava)
puke naravi, jer je prije posrijedi apotropejska kretnja kao tal. far
le fiche, franc, faire la figue qu., emu odgovara hrvat, pokazati
(dati) ipak.
65
Usp. 1302b 23.
66
Podrazumijeva se Osnutak kolonije'.
67
Usp. 1302b 31; IV. 1300a 17.
68
Usp. 1309a 14.
69
To jest: u tiraniju. Vidi i ranije tumaenje pojma .
70
Usp. 1310b 14; Platon, Drava, VIII. 565 D.

166

dok sada ne biva, u tome je to tada pukovoe

postajahu od vojskovoa (i nisu bili vini govorima),
dok se sada govorniko umijee razvilo, te oni vini
govorima postaju pukovoe, nu zbog neiskustva
u vojnikom umijeu ne nasru na vlast, osim poneg
dje nakratko i pomalo. Nastajala su samosilnitva
neko vie negoli sada i zbog toga to su se velike
ovlasti davale nekim pojedincima, kao to je u Miletu
[samosilnitvo] nastalo iz slube staroglavara 71 (jer
je dotinik imao vlast nad mnogim vanim stva
rima) 7 2 . Uz to, zbog toga to tada gradovi ne bijahu
veliki, a puk je prebivao u poljima, zauzet svakod
nevnim poslovima, puke su poglavice, kad bi stekli
vojniko umijee, zavodili samosilniku vladavinu.
Svi su to postizali dok im je puk vjerovao; a ta je vjera
poivala na omrazi protiv bogataa, kao to je
u Ateni Pizistrat digao bunu protiv poljana 73 , dok je
Teagen u Megari poklao imunicima stada, zatekavi
ih kako pasu pokraj rijeke; Dionizije opet, jer bijae
optuio Dafneja i bogatae, smatran je dostojnim
samosilnike vladavine; naime, zbog mrnje prema
tima stekao je povjerenje [u puka] kao puanin.
A dolazi do promjena i iz batinjene puke vladavine
u onu najnoviju; jer ondje gdje se glasovanjem iza
biru upravni inovnici, i to ne prema procjembenom
razredu, i gdje puk bira, vlastohlepnici dotle zavode
puk te ga postavljaju kao vlast ak iznad zakona.
Lijek tome zlu, da do njega ili ne doe ili da bude to
manje, u tome je da pojedina plemena postavljaju
ljude na vlast, a ne sav puk. U pukim vladavinama,
dakle, gotovo sve promjene nastaju zbog tih uzroka.

25

30

35

1305

Vladavine manjine mijenjaju se najee dvama

najbjelodanijim nainima: 1) jedan je kada nanose
nepravdu mnotvu, jer tad je svatko sposoban postati
71

Ili 'starosavjetnika' ('starosvjetnika'). Posrijedi je sluba pritana: pritanija. Vidi i ranije tumaenje dotinog pojma. Sama rije
je vjerojatno posudbenica iz nekog maloazijskog jezika. Sline se
rijei nalaze u etrurskom i licijskom za pojmove 'satrap', 'predsjed
nik', 'poglavica'.
72
Usp. 1310b 20.
73
Vidi i Herodot, I. 59.

167

10

15

20

25

30

35

predstojnik , osobito kad je iz iste manjinske vlade

sm voda, kao na Naksu Ligdamid, koji kasnije nad
stanovnicima Naksa zavede samosilnitvo. Ali zapoetak bune moe bivati i na vie razliitih naina. Jer
katkada od samih imunika, ali ne od onih koji su na
75
vlasti, potjee prevrat , kad su veoma malobrojni oni
koji obnaaju dunosti, kao to se dogodilo u Masaliji, u Isteru 7 6 , u Herakleji i drugim gradovima/dravama. Jer oni to nisu imali udjela u upravnim polo
ajima izazivali su nered, sve dok se nije [osiguralo
udionitvo] prvo starije brae a kasnije i mlade; jer
gdjegdje ne sudjeluju u vlasti istodobno otac i sin,
gdjegdje opet stariji i mladi brat. U Masaliji vladavina manjine postala je slinija ustavnoj vladavini,
u Isteru je zavrila kao puka vladavina, dok je
u Herakleji iz ruku malobrojnik prela na est sto
tina ljudi. A promijenila se i u Knidu manjinska
vladavina, kad su se znaajnici pobunili jedni protiv
drugih, zbog toga to ih je malo imalo dijela u vlasti,
te - kao to je reeno - ako je sudjelovao otac, sin
nije; niti opet ako je bilo vie brae, nego samo
najstariji. Puk iskoristi poloaj zavaenih, te izabere
sebi predstojnika 77 izmeu znaajnika, zatim
napadne i zavlada, jer uvijek je slabo ono to je
meusobno zavaeno. I u Eritri 7 8 , gdje je u drevno
doba bila manjinska vladavina Bazilid, iako su t
dobro upravljali dravom, ipak je puk - nezadovoljan
to njime vlada nekolicina - promijenio dravni po
redak.
2. A mijenjaju se manjinske vladavine unutar sebe
i zbog zavoditeljskog nadmetanja svojih voa (puko-

74

Ili 'predvodnik'. Vidi i ranije tumaenje nazivka ,

to katkad znai isto to i rimski patronus.
75
Ili 'propast', slom, unitenje (dravnog poretka). Gr. ; lat. internus; engl, revolution; franc, le renversement des
institutions; njem. die Auflsung; rus. Kpymenue zocydapcmeenHozo cmpoH; novogr. (unitenje
oblika vladavine).
76
Rije je miletskoj naseobini (Ister), koja je osnovana 650.
pr. Kr. na uu Dunava.
77
Ili 'vou'.
78
Grad u Joniji, blizu Smirne.

168

79

40
b
1305

10

15

20
22
22

vodstvo je dvostruko - jedno meu samim manjin

skim vladateljima - jer javlja se pukovoa i meu
onima kojih je veoma malo, kao to su Harikle
i njegovi u Ateni doli do moi, pridobivi zavoditeljskim spletkama Tridesetoricu, a Frinih i njegove
pristae Vijee etiri stotine na isti nain; ili kad
gomilu zavoditeljski pridobivaju oni koji su u manjin
skoj vladavini, kao to u Larisi uinie 'uvari gra
ana' 8 0 , koji su gomili zavoditeljski laskali zbog toga
to ih je ona birala glasovanjem; i tako je u svim
manjinskim vladavinama u kojima ne izabiru upravne
poloaje oni izmeu kojih su sami upravitelj i/vladatelji, nego iako su vladatelji birani iz visokih procjembenih razreda ili iz udrubi 8 1 , njih izabiru teki oruanici ili puk, kako se dogodilo u Abidu; te gdje se
sudita ne sastoje od onih koji su u dravnoj vlasti,
dotinici se dodvoravaju puku radi prosudbi u svoju
korist, pa time mijenjaju dravni poredak, kao to se
dogodilo u Herakleji na Pontu; uz to, i kad neki tee
svesti manjinsku vladavinu na jo manje ljudi; jer oni
koji ele jednakost prisiljeni su traiti pomo u puka).
A nastaju promjene manjinske vladavine kada [vla
datelji] rasipaju svoju imovinu ivei raskalaeno. Jer
takvi onda novotariti ele, pa ili sami zavode samosilniku vlast ili je pripravljaju kome drugomu (kao to
Hiparin pripremi Dioniziju u Sirakuzi, i u Amfipolisu 82 onaj imenom Kleotim dovede halcidike naseljenike, te poto dooe, pobuni ih protiv imunika,
pa i u Egini onaj to se pogaao s Haretom 8 3 pokuao
79

Posrijedi je ve poznata vieznanica 'demagogija': puko

voenje puka i naopako zavoenje puka. Kao i demagog tako
i demagogija danas ima iskljuivo negativno znaenje. Gr.
; lat. popularis assentatio; engl, oligarchical demagogy;
franc, la dmagogie; njem. Anfhrer; rus. dejnazozun; novogr.
.
80
Gr. ; lat. civium custodes; engl, the guar
dians of the citizens; franc, gardiens des citoyens; njem. die
Politophylak.es; rus. cmpaxu ; novogr. ot . je inae bio naziv dravnih upravitelja u Larisi, gradu
u Tesaliji.
81
Ili 'iz drutvovnih /ili politikih/ klubova', kako je u nekih
prevoditelja, dok je izvorno tu - drutvo, bratovtina,
tajna udruba (lat. sodalitas, factio).
82
Usp. 1303b 2.
83
Kao voa atenskih najamnika, Haret je 367. pr. Kr. opsjedao

169

25

30

35

40
1306 a

je promijeniti dravni poredak iz istoga razloga);

katkad dakle pokuavaju upravo promijeniti togod,
katkad opet kradu dravne novce, kada se bune ili t
jedni protiv drugih ili oni to se bore protiv kradljivaca, kako se dogodilo u Apoloniji na Pontu. Nu
slona vladavina manjine ne raspada se lako sama od
84
sebe. Znak je toga dravni poredak u Farsalu; jer tu
nekolicina ima vlast nad mnogima zbog dobra uza
jamnog razumijevanja.
A raspadaju se [manjinske vladavine] i kad u jednoj vladavini manjine nastane druga takva, to jest:
kad je cjelokupna dravna uprava malena, pa svi od
nekolicine ne sudjeluju u najviim poloajima, kao
to se neko dogodilo u Elidi; jer dravom upravljae
malen broj i tek su nekolicina postajali 'starovijenici' 8 5 . Zbog toga to ih je bilo samo devedeset takvih
doivotnika, a izbor im je bio iz stanovitih obitelji,
slian onomu za spartanske starjeine. Inae dolazi
do promjena manjinskih vladavina i u ratu i u miru;
u ratu stoga to zbog nepovjerenja prema puku prisiljeni su unajmiti plaenike (jer onaj tko postane
zapovjednik esto zavri kao samosilnik, kao Timofan u Korintu; bude li ih pak vie, onda oni me
usobno zasnuju zajedniku vladavinu; 86 katkad opet,
bojei se toga, dopuste i mnotvu udio u dravnoj
vlasti, jer su prisiljeni sluiti se pukom). U miru
doim, zbog uzajamna nepovjerenja, preputaju
zatitu drave plaenicima i vladatelju posredniku ,
koji onda katkada zagospodari i jednima i drugima,
kao to se dogodilo u Larisi za vladavine Simona iz
Eginu. Neki gradski imunik, koji je inae istroio imutak
u raskonu ivotu, upustio se u pregovore s Haretom, da se doepa
vlasti. Sm dogaaj inae nije podrobnije poznat.
84
Ili 'dokaz'.
85
Ili 'starjeine', 'starci', 'doivotni savjetnici', 'geronti', naime:
najplemenitiji starci u dravi koji su vijeali najvanijim pita
njima zajednice. Gr. ot ;\. senatores; engl, senators;
franc. Les grontes; njem. Geronten; rus. inae: = cmapuK,
cmapeif, cmapeiuima, a ovdje - zepourn; novogr. (lanovi senata, senatori). Vidi i ranije tumaenje dotinog
nazivka.
86
To jest: opet neku vrstu 'oligarhije', ovaj put u obliku 'dina
stije' ili kao 'savez velmoa'.
87
Podrazumijeva se: kao presuditelju izmeu dvaju oprenih
stalea.

170

88

10
12
12

15

20

25

porodice Aleuada, i u Abidu u vrijeme udrubi , od

kojih jedna bijae ona Ifijadova.

30
31

Nastaju bune i zbog toga to oni u manjinskoj

vladavini izguruju jedni druge i svaaju se zbog enidaba ili parbi, od kojih smo one s branim povodima
ve prije spomenuli (a i onu manjinsku vladavinu
vitezova u Eretriji Dijagora je sruio zbog nepravde
oko braka). Zbog prosudbe sudita dolo je do bune
u Herakleji i u Tebi, zbog pravedne osudbe za preljubnitvo, koja je meutim provedena stranaki:
u Herakleji protiv Euritiona, u Tebi protiv Arhije
(jer neprijatelji su ih toliko mrzili te su ih dali vezati
sred trga na drveno muilo) 9 0 . Mnoge su manjinske
vladavine, zbog toga to bijahu odve samosilnike,
razorene od samih uvrijeenih vladatelj, poput vla
davine nekolicine u Knidu i na Hiju. A nastaju i od
pukog sluaja91 promjene i takozvanog ustavnog
poretka i vladavina manjine, u kojima se prema
procjembi imovine obavljaju dunosti savjetnika,
sudaca te dolazi na druge upravne poloaje. Jer esto
se procjemba imovine prvo odredila prema onda
njim vremenima, tako te bi mogli u manjinskoj vladavini sudjelovati nekolicina, a u onoj ustavnoj srednji
stale; nu kad nastane blagostanje, bilo zbog mira
bilo zbog koje druge dobre kobi, dogodi se da isti
imutak postane mnogostruko vredniji, tako te svi
u svemu sudjeluju, pa iz toga pristupa to pomalo
i nezamjetljivo to pak bre - dolazi do promjene.
Dakle, vladavine manjine mijenjaju se i u njima
nastaju bune zbog tih razloga (u cijelosti pak i puke
vladavine i one manjinske mijenjaju se katkada ne
u oprene dravne poretke, nego u one istoga roda,
kao iz zakonitih pukih i manjinskih vladavina u one
s neogranienom ovlau 92 ili pak obratno).

31

U vladavinama najboljih nastaju bune i zbog toga

88

Ili 'politikih klubova'. Vidi .

Vidi 1303b 37 - 1304a 17.
90
Ili prema nekim tumaiteljima, na 'sramotni stup'.
91
Jo jedan od posebnih izriaja za 'sluaj':
(lat. asu; engl, by accident i si.).
92
To jest: u kojima puk ili nekolicina ima apsolutnu vlast, za
razliku od vlasti koja je samo prema zakonima.
89

171

35

1306 b

10

15

20

to manjina sudjeluje u astima (koje, kako reko

smo, 9 3 dovodi do mijena i u manjinskim vladavi
nama), zato to je i vladavina najboljih na neki nain
vladavina manjine (jer u objema su nekolicina vladatelji, iako ne nekolicina zbog istoga); stoga se i ini
kako je vladavina najboljih vladavina manjine. A to
e se najee nudno dogoditi kad se nae gomila
odvie zagrijanih ljudi koji dre kako su prema kre
posti jednaki [sa svojim vladateljima], kao u Sparti
takozvani Djevojanr 4 (jer da potjeu od jednakih),
koje su zateene u uroti poslali kao naseljenike
u Tarent. Ili se to dogaa i kad su obeaeni neki
izvrsnici, koji nisu prema kreposti nita manji, od
onih u vioj vlasti, kao to bijae Lisandar od spartan
skih kraljeva; ili pak kad se kojemu odvaniku ne
dopusti sudjelovati u astima, kao Kinadonu, koji za
Agesilajeve vladavine podie urotu protiv Spartanaca; uz to, i kad su jedni presiromani a drugi
prebogati (to najee biva u ratovima; kako se
dogodilo u Sparti za mesenskog rata, to je jasno i iz
Tirtejeve pjesme nazvane 'Dobar poredak'; jer neki
upropateni ratom zahtijevali su tu prerazdiobu zem
lje); i dalje, kada tkogod velik, i uzmoan biti jo
vei, eli jednovladu, kao u Sparti Pauzanija, vojsko
voa u Perzijskom ratu i Anon 9 5 u Kartagi.
Propadaju pak najvie ustavne vladavine i vladavine najboljih zbog kakve zastrane od prava u samoj
dravi. Uzrok je, naime, to to u ustavnoj vladavini
nije skladna mjeavina puke i manjinske vladavine,
a u vladavini najboljih opet dotinih dviju i same
kreposti, ali najvie prvih dvaju sastojaka: puke
i manjinske vladavine. Jer t sastojke tee 96 pomijesati i ustavne vladavine i veina takozvanih vladavina
najboljih. U tome se, naime, i razlikuju vladavine
najboljih od takozvanih ustavnih vladavina, i zbog

25

30

35

1307 a

5
5

10

toga su jedne manje a druge vie postojane. Jer one

koje vie naginju manjinskoj vladavini zovu se vladavinama najboljih; one pak sklonije mnotvu - zovu se
ustavnim vladavinama. Zbog toga su t druge postojanije od prvih; jer snanije je ono to je vie i ljudi
vie vole da su jednaki. Bogatai opet, ako im drava
dadne premo, uzobijeste se i postanu gramzivi.
U cijelosti, u kojem god smjeru naginje dravni pore
dak, u tome se i mijenja kako god koji od njih ojaa,
kao: ustavna vladavina prema pukoj, vladavina naj
boljih prema onoj manjine; ili pak u opreke: kao
vladavina najboljih u puku vladavinu (jer kao oni
kojima je nanesena nepravda, siromani odvode
poredak u njegovu opreku), dok se ustavne vladavine
mijenjaju u one manjinske (jer jedino je ono posto
jano naelo u kojem je jednakost prema dostojanstvu
i svatko ima svoje vlastito). A to se reeno dogodilo
u Turiju 97 . Naime, kako bijae visoka imovinska
procjemba [za dravne poloaje], ona je smanjena te
je povean broj slubi, ali zbog toga to su znaajnici
pokupovali svu zemlju mimo zakona (jer poredak je
naginjao manjinskoj vladavini, tako te su mogli gramziti), puk - izvjeban u ratu ubrzo je nadjaao vojne
posade, i napokon su oduzeli zemlju onima koji su
imali previe.
Uz to, zbog toga to su sve drave s vladavinom
najboljih zapravo vladavine manjine, znaajnici
postaju sve gramziviji, kao u Sparti, gdje su imanja
prela u ruke nekolicine 98 ; tako znaajnici mogu initi
sve to hoe i oroditi se brakovima s kime god ele;
zbog toga i propade lokranska drava to su se orodili
s Dionizijem", a takvo to se u pukoj vladavini ne bi
moglo dogoditi, kao ni u usklaenoj vladavini najboljih. Najee se nezamjetljivo vladavine najboljih
mijenjaju, kad se raspadaju pomalo, kao to je
reeno u ranijim [raspravama] 1 0 0 openito svim
oblicima dravnog poretka: kako uzrokom promjena

93

Usp. 1305b 2.
Gr. &. Posrijedi su djeca roena izvan branih
veza, kopilad iz slobodnih veza 'jednakih' i pukih djevojaka.
A moda su posrijedi i potomci onih Spartanaca koji su bili
ovlateni - kako bi se popunilo puanstvo - da odravaju izvan
brane veze s djevojkama iz puka.
95
Ili Hanon.
96
Usp. IV. 6. 7.
94

172

97

Usp. 1303a 31.

Usp. II. 1270a 18.
99
Prema Diodoru, Dionizije se 397. oenio u isti dan Aristomahom, Dionovom sestrom i Lokrankom Doridom, majkom Dionizija Mlaeg. Kasnije su Lokrani ispatali pod tiranijom drugog
Dionizija.
lu0
Usp. 1302b 4, 1303a 20-25.
98

173

15

20

25

30

35

40
1307 b

moe biti i sitnica. Jer kad jednom zanemare koju od

stvari u ustavu, poslije lako i togod vee promijene,
101
sve dok se ne izmijeni cjelokupni dravni ustroj . 5
Dogodilo se to dravnom poretku u Turiju. Jer dok
po zakonu vojno zapovjednitvo bijae na pet godina,
neki ratoborniji mladii na dobru glasu meu mno
tvom vojne posade, prezirui ljude na vlasti i mislei 10
lako zavladati, pokuae prvo dokinuti taj zakon,
tako da njihovi uzmognu neprestance voditi vojsku,
vidjevi kako bi puk rado za njih glasovao. Oni pak
kojima to bijae u dunosti, takozvani savjetnici,
kanei se prvo oprijeti tome, kasnije pristadoe, pretpostavivi kako e [dotinici], poto promijene taj 15
zakon, ostaviti se ostalog ustava: nu kad poslije
pokuae sprijeiti promjenu ostalih [zakona], nita
ne uzmogoe uiniti, nego cijeli ustroj drave prijee
u gospodstvo uvoditelj novina.102
Svi pak dravni poreci propadaju to zbog unutar- 20
njih, to zbog vanjskih razloga (kad je oprean
dravni poredak ili u blizini, ili u daljini, ali ima
mo), kao to se dogaalo s Atenjanima i Spartan
cima: Atenjani su, naime, svugdje obarali manjinske
vladavine, a Spartanci one puke 103 . Tako je gotovo
reeno odakle potjeu promjene dravnih poredaka 25
i bune u njima.
8

uvanju104 i uope i posebno za svaki pojedini

dravni poredak sada valja govoriti. Prvo je dakle
bjelodano kako, znamo li zbog kojih uzroka propa
daju dravni poreci, znamo i kojima se mogu uvati.
Jer opreke tvore opreke, a propasti je [ojuvanje
opreka 105 .

U onim, dakle, dobro usklaenim dravama treba

vie od svega ostaloga paziti da se ne ini nita
protuzakonito, i jo najvie ne zanemarivati sitnice,
jer kriom se uvlai protuzakonitost, kao to imutak
rastae uestao sitan rashodak. Rashodak se zapravo
106
ne zamjeuje, zbog toga to nije hrpimian, i t
107
varaju um kao i prevarljiv dokaz
'ako je svako
pojedino maleno, onda je i sve', to pak dijelom jest,
a dijelom nije, jer cjelina i sve nisu maleno, nego se
sastoje od malih [dijelova].
Treba se dakle uvati takvoga poetka, a zatim se
ne smije vjerovati smicalicama to su radi obmane
mnotva, jer su ve opovrgnute djelima (a na koje
smicalice oko dravnog poretka mislimo, prije je
reeno) 1 0 8 . Uz to, moe se vidjeti kako opstaju ne
samo neke vladavine najboljih nego i vladavine neko
licine ne zbog toga to su postojani sami t poreci,
nego zbog toga to oni u vlasti dobro postupaju
i s onima to su izvan dravne uprave i s onima na
dravnim poloajima: onima koji ne sudjeluju [u
vlasti] ne nanose nepravdu i prvake meu njima
uvode u dravnu upravu, te niti astohlepne nepra
vedno obeauju, niti mnotvo oteuju pri
dobitku; tako se jedni prema drugima i prema onima
s udionitvom u vlasti odnose u duhu puke vlada
vine. Ona jednakost, koju zagovornici puke vlada
vine zahtijevaju za mnotvo, ne samo to je pravedna
meu slinima nego je i korisna. Stoga ako su mnogi
u dravnoj upravi, korisne su mnoge puanske 109
zakonske odredbe, kao to je da slube u vlasti traju
est mjeseci, kako bi svi 'slinici' 110 mogli u njima
sudjelovati; jer [zajednitvo] slinika je poput puka
(zato se meu tima esto i javljaju 'pukovoe', kao
111
to je prije reeno) ; [kratkotrajno dranje poloaja]

101

Ili 'cijeli ustav drave'. Gr. ... TOV ; lat.

omnem ordinem reipublicae; engl, the whole fabric of the state;
franc, l'ordre politique tout entier; njem. die ganze Ordnung; rus.
eecb zocydapcmeeHHbi ; novogr.
(cjelokupni dravni poredak). Uz to, treba imati na umu
kako rije - izmeu ostalog - znai i 'dravni ustav'.
102
Ili 'u ruke prevratnika'. U engl, prijevodu postoji i znatan
proirak: into the hands of the revolutionists, who established
a dynastic oligarchy. Vidi i tumaenje nazivka .
103
Usp. IV. 1296a 32.
104
Ili 'spasu', 'spaavanju' ili sredstvima za uvanje'.
105
Usp. Aristotel, Nikomahova etika, V. 1129a 13.

174

106

Podrazumijeva se 'ti sitni rashoci'.

To jest: laan, zavodljiv (sofistiki) dokaz ili sud. Gr.
; lat. sophistica ratio; engl, the fallacy; franc.
L'argument sophistique; njem. sophistischer Beweis; rus. coqbucmunecKu ebieod; novogr. (laan, prevarljiv zak
ljuak).
108
Usp. IV. 1297a 13-38.
109
To jest: one koje su u skladu s demokratskim ustanovama.
110
Ili 'oni koji su jednaki'.
111
Vidi 1305b 23.
107

175

30

35

39
39
40
1308

10

15

112

prijei da zapadnu u obiteljske vladavine i manjin

ske vladavine i vladavine najboljih (jer nije jednako
lako initi opaine vladajui malo i dugo vremena, te
zbog toga u manjinskim i pukim vladavinama
nastaju samosilnike vladavine , jer ili oni najvei
u objema vrstama poretka tee samosilnitvu, u jed
noj pukovoe a u drugoj monici, ili oni na najviim
poloajima vlasti, kada vladaju dugo vremena). 1 1 4
A mogu se ouvati dravni poreci ne samo zbog
toga to su njihovi ruitelji daleko nego katkad i zbog
toga to su blizu, jer dok se boje, vre u rukama
dre dravni poredak. Tako te trebaju oni koji se
brinu dravi utjerivati strah [podanicima], kako bi
se uvali i ne bi, poput none strae, poputali
u pozornosti oko dravnog poretka, i [pogibelji] koje
su daleke predoivati kao da su blize. Uz to, svae
i bune meu znaaj nicima treba spreavati s pomou
zakona, dok one koji su izvan svaa sprijeiti da ne
budu uvueni u njih, jer spoznati zlo koje je u zaetku
nije dunost kakva sluajnika, nego dravnika.
A protiv one promjene zbog procjembe imovine,
to nastaje u manjinskoj i ustavnoj vladavini, kad se
dogodi da procjembe imovine ostaju iste a povea se
novano bogatstvo, korisno je usporediti veliinu
zajednike procjembe imovine s onom iz prolosti,
i to: u onim dravama u kojima se procjemba obavlja
godinje, prema istom tome vremenu, doim u onim
115
veim po treoljeu ili petoljeu ; ako je [dohodarina] mnogostruko vea ili mnogostruko manja negoli
u vrijeme kad su se uglavile imovinske procjembe
u dotinom poretku, treba donijeti zakon kojim se
dohodarine poveavaju ili smanjuju; naime, ako [sadanja dohodarina prijanju] premauje, da se povea
prema umnobi; ako se pak smanjila, da se snizi
i smanji sama imovinska procjemba. Jer u manjin
skim i ustavnim vladavinama, ako se ne postupi tako,
onda u jednoj nastaje obiteljska u drugoj opet
manjinska vladavina; ili drukije: iz ustavne vlada
vine nastaje puka, a iz manjinske ustavna ili puka
vladavina.
112
113
114
1,5

176

Ili 'u dinastiji'.

Ili 'tiranide'.
Usp. 1305a 7.
Ili 'svake tree ili pete godine'

20

24
24
25
30

35

40
b
1308

A [preporuka] je zajednika i u pukoj vladavini

i vladavini manjine, [u jednovladi] i svakom drav
nom poretku: ne dopustiti nikomu porast moi mimo
razmjera, ve radije pobrinuti se da se ljudima podje
ljuju sitne i dugotrajne asti 1 1 6 negoli kratkotrajne
a velike (jer one kvare ljude, i svatko ne moe
podnijeti dobru kob); ako se ne postupa tako, onda
asti to su odjednom dane ne treba odjednom i odu
zimati, ve pomalo. A jo najvie treba nastpjati tako
zakonima urediti da nitko odve ne premauje ni
mou, ni prijateljima, ni novcima; nau li se takvi,
treba ih odstraniti iz zemlje odlaskom u inozem
stvo. 1 1 7 Budui se kroza zasebnike ivote uvode
novotarije, treba ustanoviti upravu koja e nadzirati
one iji ivot je kodljiv za dravni poredak: u pukoj
vladavini za vlast puka, u manjinskoj vladavini za
vlast nekolicine, te slino i za svaki pojedini od
ostalih poredaka. A i porast dobra stanja bilo kojeg
pojedinog dijela u dravi valja pozorno motriti s istih
razloga. Tomu zlu je lijek povjeravati uvijek oprenim dijelovima 118 dunosti i dravne slube (a kaem
kako su opreni estiti ljudi i gomila, te neimuni
i imuni); ili opet pokuavati bilo da se pomijeaju
mnotvo neimunika s imunicima bilo da se uvea
srednji stale (jer time se ukidaju bune nastale zbog
nejednakosti). Nu poglavito je u svakom dravnom
poretku - i zakonima i drugim ustanovama tako
urediti da se dravni slubenici ne mogu bogatiti. 1 1 9
Toga se opet najvie treba paziti u dravama
s manjinskom vladavinom. Jer svjetina se toliko ne
srdi to su iskljueni iz same vlasti, nego se dapae
i raduju ako im se dopusti da se bave svojim [zasebnikim] poslovima, koliko kada pomisle kako im
vladatelji kradu zajedniku imovinu; tada ih, naime,
boli i jedno i drugo: to ne sudjeluju ni u astima ni
u dobicima. Jer smo onda moe biti istodobno
120
i puka vladavina i vladavina najboljih, ako bi t o
116

10

Ili 'poloaji na vlasti'.

Podrazumijeva se Obavljanje poslanikih dunosti u tuini',
ime se smanjuje opasnost od znaajnika s prevelikom moi
u dravi (prema J.Tricotu). Usp. i 1302b 18; III. 1284a 17.
118
Ili 'drutvovnim staleima'.
119
Usp. 1316a 39.
120
To jest: urediti da se inovnici na dotinim poloajima ne
bogate.
117

12

Politika

177

10

15

20

25

30
33
33
35

uzmogao tkogod urediti. Mogli bi naime oboji, i znaajnici i mnotvo, imati ono to ele. Jer dopustiti
svima da vladaju, znaajka je puka vladavine; doim
da su znaajnici na vlasti, znaajka je vladavine naj
boljih, a to e biti kad se ne mognu bogatiti od svojih
poloaja. Neimunici nee htjeti vladati kada time
nita ne zarauju, nego e se radije baviti svojim
poslovima; imunici e pak moi [vladati] zbog toga
to im ne treba nita od zajednike imovine. Tako te
e se dogoditi da e neimuni postati imuni, zbog
toga to se mogu baviti svojim poslovima, dok znaajnicima nee vladati puki sluajnici. 121 A kako se ne bi
potkradala zajednika riznica, 1 2 2 predaja javnog
novca treba se obavljati u nazonosti svih graana,
a prijepisi obrauna
moraju se pohraniti u brat
stvima, drubama 1 2 4 i plemenima. Onomu tko vlada
bez pohlepe za dobitkom treba zakonom podijeliti
poasti pripadne ljudima na dobru glasu. A u pukim
vladavinama imunike treba potedjeti, te ne samo
ne dijeliti njihove imutke, nego valja [zatititi] i njihove prihode, koje im u nekim dravama kriomice
oduzimaju. Dobro je dapae, i kad su oni voljni,
sprijeiti ih da prireuju rasipnike a nekorisne javne
priredbe, kao opreme zborova, sveane trke sa zub
ljama i slino. U vladavini nekolicine opet veliku skrb
treba pokazati prema neimunima, pa njima davati
dravne slube koje donose dobitak; i ogrijei li se
njih koji od imunika, kazna mora biti vea nego
kad su posrijedi koji meu njima samima; a batinstva se ne smiju prenositi darovnicom 1 2 5 , nego prema
srodstvu, i pojedinac ne smije imati vie od jednog
batinstva. Jer tako bi imanja bila ujednaenija i vie
bi neimunika dolo do imutka. I u pukoj vladavini
i u manjinskoj, onima koji manje sudjeluju u drav
nome poretku probitano je podijeliti od ostalih
121

To jest: ljudi iz niih stalea.

Ili 'javna blagajna' /novac/. Gr. ; lat. aerarium;
engl, the public money; fran. des deniers publics; njem. des ffent
lichen Besitzes; rus. ou^ecmeeHHoe docmOHHue; novogr. (zloporaba dravne imovine/blagajne).
123
Podrazumijevaju se kopije s blagajnikim popisom /obrau
nom/ koje su mogle biti i urezivane u kamene ploe.
124
Posrijedi su upravne ili vojne jedinice, koje su, na primjer
u Sparti, imale 200 lanova.
125
Ili 'darovnom oporukom'.
122

178

40
a
1309

10

15

20

25

stvari ili jednakost ili prednost - u pukoj vladavini

imunicima, u manjinskoj neimunima izuzev
glavne poloaje u dravi, koje treba povjeriti ili pojedinima ili veini od onih koji vladaju dravom.
9

Troje trebaju imati oni koji e obavljati najvie

slube: prvo, ljubav prema ustanovljenom poretku 1 2 6 ;
zatim, najviu sposobnost za poslove dotinog upravnog poloaja; i tree, krepost i pravednost primje
renu svakom dotinom dravnom poretku (jer ako
nije ista pravednina 1 2 7 u svim dravnim porecima,
mora i pravednost biti razliita). Postoji, meutim,
dvoumlje kada se sve t znaajke ne stjeu u istome
ovjeku: kako treba provesti izbor. Na primjer,
netko je valjan vojskovoa, ali je opak ovjek i nije
prijatelj dotinog dravnog poretka, dok je drugi
pravian i naklonjen poretku: i kako treba birati?
ini se kako treba uzeti u obzir dvoje: u kojoj zna
ajci vie sudjeluju svi ljudi, u kojoj pak manje.
Stoga, kad je posrijedi vojsko vodstvo, vie se valja
obazrijeti na iskustvo negoli na krepost (jer manje
ljudi sudjeluje u vojskovoenju, a vie u estitosti);
doim kad je posrijedi uvanje i blagajnitvo, vrijedi
opreno (jer tu je potrebno vie kreposti nego to
veina ima, dok je znanje tome zajedniko svima).
Nu mogao bi upitati tkogod, ako je prisutna sposobnost i ljubav prema dravnome poretku, emu je
potrebna i krepost? Jer uinit e se korisne stvari
i tima dvama [svojstvima]. Ili pak zbog toga to mogu
i oni s tima dvjema znaajkama biti neuzdrani, tako
te kao to ne umiju sobom samima upravljati, iako
znaju i vole sebe, tako nita ne prijei da neki budu
takvi i prema zajednici. A naprosto, one stvari
u zakonima kojima kaemo kako su korisne za
dravne poretke, sve takve i uvaju dotine poretke;
128
i esto spominjano najvie naelo je ovo: brinuti se
da jae bude mnotvo koje eli taj dravni poredak
od onoga [mnotva] koje to ne eli.
A uza sve to ne
126

Ili 'prema postojeem ustavu'.

To jest: 'ono to je pravedno', 'pravo'.
128
Vidi: IV. 1296b 15; VI. 1320a 14.
129
To jest: da u dravi uvijek budu jai oni odani poretku od
onih koji su protiv postojeeg stanja.
127

179

30

35

40
1309 b

8
8
10

15

20

smije se zaboraviti ono srednje , koje se zaputa

131
u dravama koje su zastranile , jer mnoge stvari
koje se ine da pripadaju pukoj vladavini, razaraju
puke vladavine, te slino one nalik na vladavinu
nekolicine - razaraju manjinske vladavine. Oni koji
132
mniju, kako postoji samo jedna krepost , odvlae
u pretjeranost, ne znajui ovo: kao to neki nos moe
biti zastrana od najljepe pravilnosti [nosa] prema
svinutom ili prastom, pa ipak jo lijep i ugodan
pogledu, to opet nee biti tako poe li se vie
u pretjeranost, jer se prvo gubi razmjernost dijela,
i napokon biva tako te se ini da vie i ne tvori nos,
zbog suvika i manjka opreka; istim nainom biva
i s ostalim dijelovima [tijela]; a tako se dogaa
i s [ostalim] dravnim porecima. Jer i manjinska
i puka vladavina mogu nekako biti dostatne, iako su
odmaknue od najboljeg poretka; nu ako tkogod bilo
koju od njih povue u [pretjeranost], prvo e pogor
ati dravni poredak, i napokon ga posve unititi.
Zbog toga zakonodavac i dravnik trebaju znati koji
sastojci puke vladavine uvaju a koji razaraju puku
vladavinu, i koji sastojci manjinske vladavine
u istome su odnosu prema vladavini nekolicine. Jer ni
jedna od njih ne moe ni bivati ni trajati bez imunika
i mnotva, ali kad nastane jednakost imutka, dravni
poredak nudno poprima drugi oblik, tako te ruei
pretjeranim zakonima neke sastavine, rue same t
dravne poretke. Grijee, meutim, i u pukim viadavinama i u vladavinama nekolicine; u pukim vla
davinama pukovoe, kad gomila ima vlast nad zako
nima (jer uvijek razdvajaju dravu, napadajui imunike, dok bi trebalo initi suprotno, da se uvijek ini
kako govore u korist imunika); te isto tako manjin
ski vladatelji u manjinskim vladavinama - u korist
puka; a i prisege bi morale biti oprene onima kojima
se sada priseu manjinski vladatelji. Jer sada se
u nekim dravama priseu ovako: I puku u biti
neprijatelj i svjetovat u mu svako zlo koje mogu,
dok bi trebalo poduzeti i pokazati upravo opreno,

25

30

35

40
1310
2
2

10
10

izraavajui u prisegama: Neu nanositi nepravdu

puku.

12

Nu najvee od svega spomenutoga za trajnost

dravnog poretka, a to sada zapostavljaju svi, sva
kako je odgoj primjeren [dotinom] dravnom
133
poretku.
Jer nikakve koristi ni od najkorisnijih
zakona i uz koje pristaju svi graani, ne budu li
[mladi] privikavani i odgajani u duhu dravnog
poretka: ako su zakoni puke vladavine, puanski,
a ako pak manjinske vladavine, onda u duhu vlada
vine nekolicine. Jer ako u pojedinca ima neuzdrnosti, ima je i u drave. A odgajati za dravni poredak
nije initi ono to je milo onima koji hoe vladavinu
manjine ili puku vladavinu, nego ono to e omogu
iti jednima manjinsku, drugima puku vladavinu.
Sada pak u manjinskim vladavinama sinovi vladatelj
mekoputno ive, 1 3 4 dok su [sinovi] neimunika izvje
bani i ovrsnuli od napora, tako te vie i hoe i mogu
uvoditi novotarije. 1 3 5 U pukim vladavinama opet,
u onima koje se najvie ine puanskima, ustanovilo
se ono to je opreka korisnome, a uzrok je tomu to
loe odreuju pojam slobode. Jer postoji dvoje koje,
kako se ini, odreuje puku vladavinu: veina kao
vrhovna vlast i sloboda. Jednako se naime ini pravednim, a jednako je to se takvo mnotvu uini, i to
ima vrhovnu ovlast, pa su sloboda i [jednakost] da
svatko ini to mu se hoe, tako te ivi u tim pukim
vladavinama svaki pojedinac kako zaeli, i kako mu
se prohtjedne, kao to kae Euripid. 1 3 6 A to je pogrjeno. Jer ne smije se misliti kako je robovanje
ivjeti prema ustavu, nego je to [ljudima] spas.
Zbog kojih se stvari dakle dravni poreci mijenjaju
te propadaju, i ime se opet odravaju da dalje traju,
naprosto je reeno toliko.

12

Preostaje jo raspravljati i jednovladi, 1 3 7 zbog

ega po naravi propada i ime se odrava. Gotovo
slino reenome ustavnim porecima je i ono to se
133

130

Naime, 'sredina uope', 'srednje stanje'.

131
Podrazumijeva se: u izopaenim oblicima dravnog poretka.
132
To jest: kojima je sva krepost u njihovim stranakim nae
lima (prema B. Jowettu).

180

134
135
136
137

Usp. VIII. 1337a 14.

Usp. IV. 1295b 17.
Ili 'izvriti prevrat'. Vidi i Platon, Drava, VIII. 556 D.
Fr. 891, Nauck2.
Ili 'monarhiji'.

181

15

20

25

30

35

40
1310

138

zbiva s kraljevstvima i samosilnitvima. Jer kraljev

stvo je nalik na vladavinu najboljih, dok se samosilnitvo sastoji od krajnje manjinske i puke vladavine.
Zbog toga i jest najkodljivije podanicima, kako je
sloeno iz dvaju zala, pa ima zastrane i pogrjeke
obaju dotinih dravnih poredaka. Ali iz samih
opreka je nastanak svake pojedine od tih jednovlada.
Jer kraljevstvo je nastalo radi zatite znaajnika 139
protiv puka, i kralj se bira izmeu znaajnika prema
premoi u kreposti ili po kreposnim djelima, ili pak
prema vrsnoi svojega roda, doim samosilnik se bira
iz puka i mnotva a protiv znaajnika, kako puk ne bi
od njih pretrpio kakvu nepravdu. To je pak bjelo
dano iz samih dogaaja. Jer gotovo veina samosilnik postadoe od pukovoa, koji pridobie [svje
tinu] klevetama protiv znaajnika. 1 Tim su naime
nainom nastale neke od samosilnikih vladavina,
kad su se drave uveale; druge pak prije tih od
kraljeva koji su, prekrivi batinjene zasade, 1 4 1 teili
samosilnikoj vlasti; neke opet od izabranika za
glavne poloaje u vlasti (jer u drevno doba puci su
postavljali na dug rok dravne i javne slubenike);
a neke od samih vladavina nekolicine, u kojima se
pojedinac birao kao vrhovnik nad najviim dravnim
slubama. Jer zajedniko je svima tim nainima, da
su dotinici mogli, samo ako su htjeli, lako se domoi
samosilnike vlasti, zbog toga to su ve prije imali
jedni kraljevsku vlast, drugi kakvu dravnu poast, 1 4 2
tako su Fedon u Argu, te drugi samosilnici, izvorno
bili kraljevi, dok su oni [samosilnici] iz Jonije i Falarid postali to zbog svojih visokih poasti; 1 4 3 a Panetije
u Leontinu, Kipselo u Korintu, Pizistrat u Ateni,
Dionizije u Sirakuzi, postadoe [samosilnici] istim
138

Ili 'tiranska vladavina', 'tiranida'.

Podrazumijevaju se monici u dravi, to jest: glasoviti, ista
knuti, znaajni muevi, za razliku od prostih puana.
140
Usp. 1305a 8; Vidi i Platon, Drava, 565 D.
141
Gr. ; lat. mores et instituta majorum; engl, heredi
tary power; fran. coutumes de leurs anctres; njem. die Tradition;
rus. omenecKue 3aeembi; novogr.
(od predaka batinjene kraljevske ustanove/za
kone).
142
Usp. 1305a 15.
143
Podrazumijevaju se 'visoki poloaji'. Vidi ranije tumaenje
pojma .
139

182

10

15

20

25

30

nainom od pukovoa. Kao to dakle rekosmo,

kraljevstvo je na razini vladavine najboljih, jer biva
145
prema dostojanstvu, ili prema osobnoj kreposti ili
146
prema onoj svojeg roda ili prema dobroinstvu, ili
prema tima i jo prema moi. Jer svi su, ili vrei
dobroinstva ili uzmoni initi dobra djela dravama
147
ili narodima, stekli takvu ast: jedni su ratom spri
jeili pad u ropstvo, kao Kodar, drugi su, kao Kir,
oslobodili [domovinu], ili su naselili ili stekli zemlju,
poput spartanskih, macedonskih i molokih kraljeva.
Kralj naime eli biti uvarem, kako oni to su stekli
imutak ne bi trpjeli nikakve nepravde, a da puku
nitko ne nanosi uvrede. Samosilnitvo opet, kao to
je esto reeno, 1 4 8 ne obzire se ni na to zajedniko,
osim poradi vlastita probitka. Samosilnika svrha je
naslada, dok je kraljevska ono to je lijepo. 1 4 9 Stoga
samosilnitva tee za novanim dobicima, a kraljevstva vie za au. Zato i kraljevsku strau tvore
graani, a samosilniku tuinci-najmljenici.
A bjelodano je kako samosilnitvo ima loe znaajke i puke i manjinske vladavine. Od manjinske
vladavine ima to to mu je svrha bogatstvo (jer samo
time moe se odravati i tjelesna straa i mekoputan
ivot), i nepouzdavanje u svjetinu (stoga joj i provode
uskratu oruja), a i zlostavljanje gomile, te izgon iz
grada i raseljivanje, zajedniko je oboma: i manjin
skoj vladavini i samosilnitvu. Od puke vladavine
potjee ratovanje protiv znaajnika i njihovo unita
vanje, to tajno to javno, te proganjanje kao oporbe
njaka i zapreka na putu do vlasti. Jer od dotinika
i obiavaju potjecati urote, ili od onih koji sami ele
vladati ili od onih koji ne ele robovati. Otuda i onaj
144

Usp. i I. 2.
Ili 'prema zaslugama'.
146
Usp. III. 1285b 6.
147
Gr. ; lat. populi; engl, nations; fran. nations; njem.
das Volk; rus. njiejnena; novogr. . Kako i polovica navede
nih prijevoda pokazuje, dobro je razlikovati pojam narod ()
od pojma puk (). Vidi i ranija tumaenja dotinih pojmova.
148
Usp. III. 1279b 6; IV. 1295a 19.
149
Podrazumijeva se 'udoredno lijepo', te otuda i u prijevo
dima rijei kao 'ast', 'plemenitost' i 'dobro'. Gr. ; lat.
honestas; engl, honour; fran. ce qui est noble; njem. die Ehre; rus.
npeKpacHoe; novogr. (dobro).
145

183

35

40
1311 a

5
8
8
10

15

20

150

Perijandrov savjet Trazibulu, trgadbi klasova koji

stre, naime: kako treba uvijek uklanjati graane koji
151
se istiu. Kao to je, dakle, ve reeno,
treba
smatrati kako su ista poela promjena u ustavnim
vladavinama i jednovladama. Jer zbog nepravde,
straha i prezira urouju se mnogi meu podanicima
protiv jednovlada (a od nepravde najea je ona
zbog obijesti), te katkad i zbog liidbe osobne imo
vine.
I [urotnicima] ciljevi su isti, kao i u drugim porecima: i u samosilnikim vladavinama i kraljevstvima.
Jer golemo se bogatstvo i ast nalaze u samovladar,
to prieljkuju svi. Jedne urote bivaju protiv osobe
vladatelj, druge protiv vlasti; urote izazvane obijeu 1 5 2 su protiv osobe. Budui je obijest raznovrsna,
svaka od njih postaje uzrokom srdbe. A rasreni se
veinom urouju radi osvete, a ne radi premoi. Na
primjer, urota protiv Pizistratid nastade zbog sra
mote nanesene Harmodijevoj sestri pa tako i Harmodiju (jer Harmodije se pobunio zbog sestre, a Aristogiton zbog Harmodija). Urotili su se bili i protiv
Perijandra, samosilnika u Ambraciji, to je na gozbi
upitao jednog od svojih ljubavnika je li ve zatrudnio
od njega. I protiv Filipa se urotio Pauzanija, zbog
toga to je dopustio da ga uvrijede Atalove pristae,
a Derda protiv Aminte Maloga, zbog toga to se
hvalisao kako se nauio njegove mladosti. Protiv
Euagore Cipranina urotio se ukopljenik, koji ga je,
da osveti nanesenu uvredu, ubio zbog toga to mu je
[samosilnikov] sin bio zaveo enu. Mnoge urote
nastadoe zbog toga to neki jednovladari obeastie
tijelo kojeg podanika. Takva je bila Kratejeva urota
protiv Arhelaja; budui je uvijek teko podnosio
puteno openje [s vladarem], pogodan bi mu bio
i manji povod od slijedeega: iako mu bijae obeao,
ne htjede mu dati ni jednu od keri, nego onu stariju,
pod pritiskom rata protiv Sire i Arabeja, dade za
enu kralju Alimeje, a mlau njegovu sinu Aminti,
mislei kako e se tako ovaj manje svaati s njegovim
sinom od Kleopatre, ali pravi razlog otuenosti
150
151
152

184

Usp. 1284a 26.

Vidi: 1310a 40.
Podrazumijeva se 'uvreda nanesena vladateljskom obijeu'.

25

28
30

35

40
1311 b

10

15

[prema Arhelaju] bijae to je teko podnosio taj

ljubavniki odnos. Uroti se pridruio i Helanokrat iz
Larise zbog istog uzroka; jer kad, iskoristivi [cvijet]
njegove mladosti, Arhelaj mu nije omoguio povra
tak [u zaviajJ, iako je bio obeao, mislio je kako
njihov odnoaj nije nastao zbog ljubavne udnje,
nego zbog elje za uvredom. Piton i Heraklid, Enejci,
ubili su Kotija, kako bi osvetili oca, dok se Adamant
odmetnuo od Kotija, da osveti sramotu to ga je dao
ukopiti dok jo bijae djeakom.
Mnogi takoer i zbog toga to im je tijelo zlostavljano udarcima, rasreni nanesenom sramotom, ili su
ubili ili su pokuali ubiti visoke inovnike i monike
s kraljevskom ovlau; tako je u Mitileni Megakle, sa
svojim prijateljima, urotivi se pobio Pentilide, koji
su ili okolo i mlatili [ljude] toljagama, a kasnije je
Smerd ubio Pentila, koji ga bijae premlatio i otrgnuo
od ene. A i u uroti protiv Arhelaja Dekamnih bijae
voom i prvi je podjarivao urotnike. Uzrok njegove
srdbe bijae to ga je [Arhelaj] izruio pjesniku
Euripidu da ga iiba; Euripid je opet bio rasren jer
je Dekamnih govorio neto smradnu zadahu iz
[pjesnikovih] usta. I mnogi drugi iz istih uzroka bili su
to poubijani, to izlagani urotama.
A slino biva i zbog straha; 1 5 3 jer upravo to bijae
jedan od uzroka, kako u ustavnim dravama tako
i u jedno vladama; kao to se Artapan urotio protiv
Kserksa i ubio ga, bojei se optube zbog Darija, jer
ga je dao objesiti bez Kserksove naredbe, nego je
mislio kako e proi bez kazne, kao da e se zabora
viti ono kazano za objedom. [Druge urote nastaju]
zbog prezira, kao to je ono neki ubio Sardanapala,
vidjevi ga gdje grebena vunu sa enama (ako je
istinito ono to pripovjedai priaju; nu ako nije
njemu, moglo bi biti istinito kome drugome); 1 5 4
i Dion se urotio protiv Dionizija Mlaeg zbog pre
zira, vidjevi kako su i ostali graani tako raspoloeni
i da je on uvijek pijan. A i meu prijateljima znaju se
neki urotiti zbog prezira; zbog toga to im on vjeruje,
oni ga preziru, [nadajui se] kako e ostati skriveni. 155
153
155

155

Usp. 1302b 2, 21; 1311a 25.

Usp. I. 1259a 7.

To jest: 'jer vjeruju kako e njihov in ostati skriven zbog

185

20
23
23
25

30

35

40
a
1312

I oni koji mniju kako e uzmoi zadobiti vlast na neki

nain se urouju zbog prezira; jer kako su uzmoni te
preziru pogibelj, zbog moi se lako odvauju na in,
kao to vojskovoe [napadaju] jednovladare, kako je
ono Kir napao Astijaga, prezirui i njegov osobni
ivot i [vojnu] mo, jer vojska bijae zaputena, a on
odan mekoputnu ivotu; a i Seut Traanin urotio se
protiv Amadoka, kojemu bijae vojskovoa.

10

Neki se pak i zbog vie razloga uputaju u urotu,

kao i zbog prezira i zbog dobitka, napr. Mitridat
protiv Ariobarzana (a najvie zbog toga uzroka napa
daju oni koji su neustraive naravi, i zauzimaju visoke
vojnike poloaje kod jednovladar, jer hrabrost
opskrbljena mou je neustraivost) ; i zbog tih dvaju
svojstava, nadajui se da e lako pobijediti, uputaju
se u urote. Onima koji se zbog slavohleplja urouju
drukiji je nain uzroka, razliit od onih ve spome
nutih. Naime, nikako ne izabire izloiti se pogibelji,
poput onih koji se uroiju protiv samosilnik, gleda
jui na dobitak i goleme poasti koje im kao takvima
pripadaju, istim nainom i svaki od onih to su urot
nici zbog slavohleplja, nego prvi to ine zbog spornenutog razloga, drugi pak kao da bi dotino bilo kakvo
iznimno djelo kojim ovjek postaje slavan i poznat
meu ostalima; tako se oni urouju protiv jednovla
dar, ne elei stei jednovladu, nego slavu. Nu
veoma su malobrojni oni koji nasru zbog takvoga
razloga. Jer dotinici moraju biti tako odluni da ni
ne pomiljaju na spas, ako im ne uspije poduzeto
djelo. Ti trebaju slijediti onaj Dionov odgovor, iako
to mnogi lako ne doseu. Jer on je s malo vojske
zaratio protiv Dionizija, govorei kako se tako uti,
da dokle god bude uzmogao stii, dostatno e mu biti
od poduzeta pothvata, pa ako tek to stupi na tlo
[domovine], odmah i umre, lijepo e primiti samu
smrt.

15

A propada samosilnika vladavina i na onaj jedan

nain kojim i svaki pojedini od ostalih dravnih poreaka, naime - izvana, ako koji drugi oprean dravni
prijateljstva prema dotiniku; to potvruje i stariji latinski prije
vod /Ps. Thomas/ - credentes quod obliviscantur injuriae illatae
propter amicitiam.

186

20

25

30

35

39
39
40
1312 b

poredak bude jai (jer da to dotini [poredak] eli,

bjelodano je, budui da je prisutna oprenost
u temeljnim naelima; naime, ono to ele - ako su
uzmoni - to svi i ine); a opreni su kao dravni
poreci puka i samosilnika vladavina, prema Heziodu, kao lonar lonaru 1 5 6 (jer krajnja puka vladavina je samosilnitvo), dok su kraljevstvo i vladavina
najboljih opreni samosilnitvu zbog suprotnosti
dravnog poretka (i stoga Spartanci oborie veinu
samosilnikih vladavina, a i Sirakuani u ono doba
dok su skladno vladali dravom). [Ali samosilnitva
propadaju i iznutra], sama od sebe, kad se bune sami
sudionici u vlasti, kao neko u sluaju Gelona i sada
u Dionizija; u Gelona je Trazibul, Hijeronov brat,
laskama zaveo Gelonova sina i poticao ga na naslade,
kako bi sm zavladao; njegovi svojaci okupe pristae,
ne kako bi u cijelosti sruili samosilnitvo, nego samo
Trazibula - nu njihove pristae, iskoristivi prigodu,
izbace sve njih. Protiv Dionizija opet zaratio je Dion,
njegov svak, i pridobivi puk, zbacio je Dionizija
s vlasti, ali je poslije i sm poginuo.
Dva su uzroka zbog kojih najee dolazi do urota
protiv samosilnikih vladavina - mrnja i prezir;
jedno od toga, mrnja protiv samosilnik, uvijek je
prisutno, ali i zbog prezira mnoge su [takve vlada
vine] propale. Dokaz je tomu ovo: oni koji su sami
doli do vlasti, t su je veinom i zadrali; oni pak koji
157
su je batinili, tako rei su je svi odmah i izgubili;
jer, ivei u raskoju, postaju dostojni prezira i pru
aju mnoge prigode urotnicima. Dijelom mrnje
treba smatrati i srdbu,Jer na neki nain ona biva
uzrok istim inidbama. esto je ona i uinkovitija od
mrnje: budui da ee napada, zbog toga to se
strast ne slui razborom (najee se ljudi preputaju
nagonima zbog uvrede, zbog kojega je razloga propala i samosilnika vladavina Pizistratid i mnoge
druge), doim se mrnja vie [slui razborom], jer
gnjev biva s bolom, tako te tad nije lako biti razborit,
158
dok u mrnji nema bola.
156

Posrijedi je navod /Heziod, Djela i dani, 25/, koji cio

u doslovnu prijevodu glasi: lonar lonara mrzi, i tesar se
s tesarom spori.'
157
Usp. Platon, Zakoni, III. 695.
158
Usp. Aristotel, govornikome umijeu (Retorika), II.
1382a 12.

187

10

15

20

25

30

34

A uglavnom reeno, one uzroke [propasti] koje

navedesmo 1 5 9 za krajnju i nemijeanu vladavinu
nekolicine i krajnju puku vladavinu, t iste treba
postaviti i za samosilniku vladavinu. Jer su t poreci
zapravo viedijelna samosilnitva. 160

11

Kraljevstvo veoma rijetko propada zbog izvanjskih

imbenika, i zbog toga je dugovjeno; njemu propast
najee potjee od njega samoga. Ono propada na
dva naina: jedan je kad se bune jedni protiv drugih
sami sudionici kraljevstva; 161 drugi je nain kad [kra
ljevi] tee vladati samosilniki, proiriti svoju vlast
i mimo zakona. Nu sada 1 6 2 ne nastaju kraljevstva,
nego gdje i nastaju [takvi oblici dravnog poretka],
prije su to jednovlade i samosilnitva, zbog toga to je
kraljevstvo voljna vladavina, 163 i u krupnim stvarima
vrhovna je ovlast, dok su danas mnogi jednaki,
i nitko se ne razlikuje toliko te bi bio primjeren
veliini i dostojanstvu dotinog poloaja u vlasti.
Tako te zbog toga [ljudi] od svoje volje ne podnose
takvu vlast; a zavlada li tkogod na prijevaru ili silom,
ve se to ini samosilnikom vladavinom. U kraljevstvima prema rodu, 1 6 4 ve navedenim uzrocima pro
pasti treba pridati jo jedan, a to je to mnogi postaju
vrijedni prezira, pa iako ne posjeduju samosilniku
mo, nego smo kraljevsko dostojanstvo, [podani
cima] ine nasilje. Jer tad je laka njegova propast;
naime, im ga podanici vie ne ele, odmah vie nije
kralj, dok samosilnik ostaje na vlasti i kad ga [podanici] nee. Propadaju, dakle, jednovlade zbog takvih
i tima slinih uzroka.
Jasno je kako se o n e 1 6 5 uvaju, naprosto reeno,
oprekama; 1 6 6 a prema pojedinome, kraljevstva se
odravaju ako se vlada umjereno. Jer koliko im je
manja vrhovna ovlast, nudno e dulje vrijeme trajati
159

Usp. 1302b 25-33; 1304b 20 - 1306b 21.

Podrazumijeva se: 'samosilnike vladavine podijeljene meu
vie osoba.'
161
Kao npr. lanovi kraljevske obitelji.
162
Ili 'u nae doba'.
,3
Podrazumijeva se 'vladavina uz pristanak podanika'.
164
Ili 'u nasljednim kraljevstvima'.
165
To jest: jednovlade ili 'monarhije'.
166
Ili 'uzrocima koji su opreni onima navedenim' ili 'uzrocima
propasti' (?).
160

188

34
35

40
1313 a

10

15

20

cjelokupna vlast. Naime, kraljevi tada bivaju manje

samosilniki i po obiajima vie jednaki [drugima], pa
im i podanici manje zavide. Zbog toga je i u Moloana kraljevstvo trajalo dugo vremena, a i u Spartanaca, jer se tu od poetka vlast dijelila izmeu dvo- 25
jice, a kasnije je Teopomp, koji je tu vlast ograniio
u mnogome, uveo i nadzornitvo. 1 6 7 Jer, oduzevi od
moi [kraljeva], uinio je kraljevstvo vremenski traj
nijim; tako te na neki nain, ne samo to nije oslabio
kraljevstvo nego ga je jo ojaao; kako kau da je
30
i svojoj eni odgovorio, kad ga je ona pitala, zar se
nita ne srami to sinovima ostavlja manje kraljevstvo
nego to ga je sm od oca batinio: Nikako se ne
sramim, jer im ostavljam trajnije.
Samosilnitva se uvaju dvama najoprenijim nai
nima, a jedan je od njih onaj batinjen od starine 35
i kojim odrava vlast veina samosilnik. Kau da je
veinu toga ustanovio Perijandar iz Korinta. A mnogi
se takvi [primjeri] mogu prikupiti i iz perzijske vlada
vine. Postoje ve odavno
propisana pravila za odr
anje samosilnike vladavine, ukoliko je ono
mogue; naime: istaknute ljude suzbijati i ukloniti 40
one uznosita duha, te ne dopustiti zajednika blago
vanja, ni udrube, odgoj, ni bilo to slino, nego se
treba uvati svega onoga od ega moe nastati dvoje:
1313 b
ponos i pouzdanje; i ne treba dopustiti ni znanstvene
razgovore, ni bilo kakve druge zajednike skupove
u dokolici, i mora se initi sve da se ljudi to manje
uzajamno upoznaju (jer poznanstvo raa vee uza- 5
jamno pouzdanje). I svi prisutni graani moraju uvi
jek biti na oku i baviti se pred njegovim vratima 1 6 9
(jer tako e najmanje skrivati ono to rade, i teko e
postati uznositi, uvijek tako robujui). Tim i takvim
perzijskim i barbarskim nainima [treba se posluiti]
i oni su samosilniki (jer svima se postie isti uinak).
10
Isto tako [samosilnik] treba doznati to koji od njego
vih podanika govori ili ini i mora imati uhode, kao
u Sirakuzi one 'opovjednice' i one 'prislunike' 170 ,
167
Ili 'nadzorne vladatelje' ili 'efore'. Vidi i ranije tumaenje
dotinog nazivka.
168
Usp. 1311a 15-22.
169
Podrazumijeva se: manji ili vei znaajnici (koji bi mogli biti
pogibeljni) moraju biti vladaru pred oima.
170
Rije je razliitim pijunima, kakvi su i 'opovjednice'

189

koje je izailjao Hijeron gdje god bi bilo kakvo okup

ljalite ili kakav sastanak (jer ljudi manje otvoreno
govore, bojei se takvih; a ako govore otvoreno,
manje se mogu skriti). [A korisno je samosilniku] da
se podanici uzajamno kleveu i sukobljavaju: prijate
lji s prijateljima, puk sa znaajnicima, te bogatai
jedni s drugima. Pa i osiromaiti podanike samosilnika je znaajka, kako bi se time izdravala tjelesna
straa, i kako podanici, zauzeti dnevnim poslovima,
ne bi imali vremena za urote. Primjer su toga pira
mide u Egiptu, zavjetni darovi Kipselid, gradnja
Olimpiona od Pizistratid i meu javnim radovima
na Samu oni Polikratovi (jer svima se tim pothvatima
uzmae isto: zaposlenost i osiromaenost podanika).
Zatim prinos [izvanrednih] daa, kao u Sirakuzi (gdje
je za vladavine Dionizija u roku od pet godina sva
imovina [graana] otila u dravnu blagajnu kao
porez). Samosilnik, uz to, potie i na rat, kako bi
podanici njime bili obuzeti i neprestance u potrebi za
vojskovoom. I dok se kraljevstvo odrava s pomou
prijatelja, znaajka je samosilnitva ne pouzdavati se
u prijatelje, budui da svi ele sruiti [samosilnitvo],
a prijatelji to jo najvie i mogu.
I stvari koje se dogaaju u krajnjoj pukoj vladavini sve pripadaju i samosilnitvu: enska vladavina 172
u domovima, kako bi one dojavljivale [vlastima]
i 'prokazivaice', te puki 'poslunici'. Kako je posrijedi pradrevna
nadzorna ustanova, pouno je navesti razliite prijevode. Gr. ai
, ; tat. quae Potagogides appellabantur, et Otacustae (quasi dlatrices et auscultatores
dicas); engl, the 'female detectives'... and the eavesdroppers; fran.
les espionnes femelles . . . ei les couteurs; njem. die sogenannten
Potagogiden und die Otakusten; rus. ,,npueodumeAbHUu," UJIU
mex nodcAyuiueameAe"; novogr. .. .
(uz podrobnu tumaiteljsku primjedbu za prvu imenicu:
'ene koje su spolno saobraale s osumnjienicima te izvlaile od
njih njihove misli i nakane').
171
Posrijedi je hram Olimpijskog Zeusa u Ateni, koji su Pizistratidi poeli graditi, ali je ostao nedovren.
172
Doslovno 'enovlae': vlada, uprava ena kuanstvima, obi
teljima. Gr. ; lat. mulierum licentia et dominatus;
engl, the power given to women; franc, autorit absolue des fem
mes; njem. die Frauenherrschaft; rus. zocnodcmeo xceHw,UH; novo
gr. .

190

15

20

25

30
32
32

muevima, te popustljivost prema robovima zbog

istog uzroka. Jer ne urouju se ni robovi ni ene
protiv samosilnik, i kako su tu sretni, nudno su
dobrohotni i prema samosilnikim i prema pukim
vladavinama. Naime, i puk eli biti jednovladar.
Stoga je laskatelj kod obojih u asti; kod puka je to
pukovoa 1 7 3 (jer pukovoa je laskatelj puku); kod
samosilnik opet oni koji se ponizno ponaaju prema
njemu, to i jest zadaa laskanja. Zbog toga samosilnitvo voli nevaljalce 174 . [Samosilnici] uivaju da im
se laska, to pak nee uiniti nitko tko je slobodna
duha, nego estiti ljudi ili vole ili ne laskaju. A opaki
su korisni za opaine. Jer klin se klinom [izbija],
kako kae poslovica. Uz to, ne radovati se nikomu
dostojanstvenu i slobodnu, takoer je samosilnika
znaajka (jer samosilnik dri kako je jedino on toga
dostojan; onaj pak tko se nadmee s njim u dostojan
stvu ili slobodi, oduzima prvenstvo i gospodstvo
samosilnike vladavine; takve mrze kao ruitelje vla
sti). Isto je tako samosilnika znaajka radije zajedniki blagovati i dnevice opiti s tuincima negoli sa
sugraanima, jer su mu ovi neprijatelji, dok mu oni
nisu protivnici.
T i takve [znaajke] pripadaju samosilnitvu
i njima se odrava dotina vladavina, i u njima ne
manjka nikakve opaine. A sve je to, tako rei,
sadrano u trima zasadama. Jer samosilnitvo smjera
trojemu: prvo, uiniti podanike poniznima (malodunik se, naime, nee urotiti ni protiv koga); drugo,
izazvati meusobno nepovjerenje (jer samosilnitvo
ne propada prije nego to ljudi ne izgube pouzdanje
jedni u druge; zbog toga i ratuju protiv estitih ljudi
kao kodljivih po njihovu vlast, ne samo zbog toga
to ti nee da se njima vlada silniki nego i zato to su
pouzdani i meusobno i prema drugima, pa niti
optuuju, bilo svoje bilo druge); tree, [izazvati]
nemo za djelo (jer nitko ne pokuava ono to je
nemogue, te tako ni ruenje samosilnike vladavine,
ako nije prisutna potrebna mo). Na ta se tri pravila,
dakle, svode nakane u samosilnik. Jer sve njihove
zasade mogao bi tkogod svesti na ove pretpostavke:
Ili 'demagog'. Vidi i ranije tumaenje dotinog nazivka.
Ili 'opake, zle ljude'.

191

35

40
1314;

10

15

20

25

da se ljudi ne pouzdaju jedni u druge, da su nemoni

djelovati, te da su ponizni.
To je dakle jedan nain kojim se mogu ouvati
samosilnitva. Drugi poiva na postupcima to su
gotovo opreni tima spomenutim. Taj se nain moe
shvatiti iz propasti kraljevstava. Jer kao to je jedan
nain propasti kraljevstva uiniti njegovu vlast vie
samosilnikom, tako je spas samosilnitva uiniti nje
govu vlast vie kraljevskom, uvajui pri tome smo
jedno: mo, kako bi se vladalo ne samo onima koji su
voljni nego i onima koji nisu voljni [da se njima
vlada], jer ostane li bez nje, ostaje i bez samosilnike
vlasti. Nego ta mo treba ostati kao osnova, dok
ostale stvari treba obavljati, ili hiniti da se obavljaju,
skladno na kraljevski nain; prvo, nek se ini kako
[vladar] misli na zajednike novce, i ne rasipa ih na
darove koji vrijeaju mnotvo, osobito kad se novac
oduzima od njih koji mukotrpno rade i teko zara
uju, kako bi se obilno razdavao prilenicama, tuincima i umjetnicima; nego nek polae rauna primicima i izdacima, kako su ve inili neki meu samosilnicima (jer tako bi se dotinik mogao initi vie
upraviteljem gospodarstva negoli samosilnikom; a ne
treba se bojati da e mu uzmanjkati novaca, budui je
vrhovnik u dravi; pa i samosilnicima koji izbivaju
izvan zaviaja korisnije je postupiti tako negoli ostav
ljati sa sobom nagomilano blago; jer tako je manje
vjerojatno da e uvari napasti vlast, budui da su po
samosilnike pogibeljniji t to ostaju kao uvari negoli
graani koji pou s njima; naime: dok su ovi zajedno
s njima, oni ostaju iza njih). Zatim, treba se initi
kako [on] prikuplja poreze i prinose radi dravnog
gospodarstva, kako bi se to - ustreba li - upotrijebilo
i u ratne svrhe, te u cijelosti da se prikae kao uvar
i rizniar zajednikog, a ne svojeg zasebnikog novca.
On se ne smije initi estokim, ve dostojanstvenim,
i uz to takvim da ga se ne boje kad ga susretnu, nego
da ga vie tuju. Nu to mu nije lako postii ako je
takav te zasluuje prezir; stoga, ako se oko ostalih
kreposti ne trudi, treba nastojati oko one ratnike, pa
ostaviti dojam kako je takav. Zatim se treba initi
kako ne samo to on nije osramotio nikoga od poda
nika, bilo mladia bilo djevojku, nego ni tkogod
drugi od njegovih, a slino i ene iz njegova doma
192

29
29
30

35

40
1314 b

10

15

imaju se ponaati prema ostalim enama, jer su i zbog

enskih obijesti propala mnoga samosilnitva.
to se tie tjelesnih naslada treba initi opreno
onome to ine sada neki od samosilnik (jer t ne
samo to se od rane zore tome odaju i ine to
neprestance mnoge dane, nego ele i da ih drugi vide
gdje to ine, kako bi im se divili kao blaenima
i sretnima), i to je mogue vie treba u tome biti
umjeren; ukoliko to ne moe, onda barem treba
ostaviti pred drugima dojam kao da izbjegava dotine
naslade (jer ne moe se lako navaliti na trijezna
ovjeka, niti ga prezreti, nego na pijana, i ne na
budna, nego na pospana). Treba dakle initi opreno
gotovo svemu onome to je ve reeno 1 7 5 (jer on
treba izgraditi i ukrasiti grad 1 7 6 kao da je njegov
zatitnik, a ne samosilnik). Uz to, treba ostavljati
dojam kako uvijek tuje bogove revnosno (jer poda
nici se manje plae trpiti togod protuzakonito od
takvih, ako smatraju kako je vladar poboan i tuje
bogove, i rjee e se urotiti protiv onoga za koga dre
kako su mu bogovi subojnici), ali [njegova bogobojaznost] treba biti bez ludosti. One pak koji se u emu
istiu treba astiti tako da ne pomisle kako bi ih vie
astili graani kad bi bili samostalni; i t asti treba
osobno podjeljivati, dok kanjavanja neka izvravaju
ostali inovnici i sudita. Zajednika je obramba
svake iednovlade ne initi nikojega pojedinca veli
17
kim, nego ako se mora, onda vie njih (jer e tada
jedni paziti na druge); naime, ako se tkogod mora
'uiniti velikim', onda neka mu ud ne budu prkosna
(jer takva je ud najsklonija nasrtaju u svim inid
bama); ako je pak potrebno komu oduzeti mo, treba
to initi postepeno, i ne liavati ga cjelokupne ovlasti
u jednome mahu. 1 7 8 Uz to, [samosilnik] se treba
suzdravati od svake obijesti, a jo najvie od dvojega: [nasilja] nad tijelom i nad mladou. 1 7 9 Takav je
oprez jo najpotrebniji prema astoljubivim ljudima;

20
175

Usp. 1313a 35 - 1314a 29.

Ili 'dravu', to jest: 'gradodravu'. Vidi i ranije tumaenje
vieznanice .
177
To jest: dati mu veliku ovlast (mo).
178
Usp. 1308b 15.
179
Podrazumijeva se nasilje nad neijom osobom i spolna zlopo
raba mladei.
176

25

13

Politika

193

30

35

40
1315 a

10

15

obiaju, ili lijepo u skladu s krepou ili barem poluvaljano, i ne kao opak, nego poluopak.

jer ljubitelji novaca teko podnose kad im se dirne

u novce, a isto tako i obeaenje oni astoljubivi
i estiti meu ljudima.
Stoga, ili takve stvari ne treba initi, ili treba
ostavljati dojam kao da kanjavanja provodi oinski,
a ne zbog zazora; druenje s mladei nek je zbog
ljubavnih uzroka, a ne zbog ovlasti [koju ima]; u cije
losti, ono to se ini obeaenjem treba iskupljivati
uveanim astima. Od onih to rade glavi samosilniku najstraniji su, i protiv njih je potrebna najvea
zatita, oni kojima nije ni do samoga ivota, samo
ako [silnika] unite. Stoga se najvie uvati treba onih
to misle kako su uvrijeeni: ili oni sami ili njihovi
svojaci; jer bezobzirni su prema sebi samima oni koji
zbog strasti napadaju, kao to i Heraklit kae:
Teko je protiv srca se boriti, jer ono to eli, to
duom kupuje. 1 8 0
Budui se drave sastoje od dvaju dijelova, od ljudi
neimunih i od imunika, [samosilnik] treba uiniti
sve da oboji misle kako im je spas u dotinoj vlasti,
i da jedni drugima ne nanose nepravdu; i koji god
budu snaniji, t treba najvie ukljuiti u svoju vlast,
tako te, bude li takvim nainom uredio stvari, nee
samosilnik morati ni robove oslobaati, niti graane
razoruavati; jer dostatno je bilo koji od tih dijelova
pridati svojoj postojeoj moi, pa da bude jai negoli
napadatelji. Nu suvino je govoriti pojedince svim
tim stvarima, jer sm cilj je bjelodan: da se on treba
initi svojim podanicima ne kao samosilnik, nego kao
upravitelj i kralj, i ne kao prisvajatelj, nego kao
nadgledatelj, te da se dri umjerenosti u ivotu, a ne
pretjeranosti; uz to, znaajnicima treba omiljeti, dok
mnotvo treba laskama zavoditi. Iz tih je stvari
nudno, ne samo da mu vlast bude ljepa i sretnija,
zbog toga to vlada boljima, 181 koji nisu ponieni, niti
ga mrze ili se boje, nego e i vladavina biti dugotraj
nija; uz to, on sm se treba ponaati prema valjanu
180
Frag. 85 (Diels). Izreka u cijelosti glasi: &
v \ ; ire uzeto, podrazumijeva
se smisao: sa srcem (strau, estinom) teko je boriti se, jer to
ono zaeli, to kupuje i po cijenu due (ivota).
181
Usp. I. 1254a 25.

194

20

25

30
31
31

35

40
1315 b

12

Pa ipak su od svih dravnih poredaka najkratkotrajniji manjinska i samosilnika vladavina. Jer naj
dulje je vrijeme trajalo samosilnitvo u Sikionu, ono
Ortagore i njegovih potomaka; odralo se, naime,
stotinu godina. Uzrok je tomu to podanicima vla
dahu umjereno i u mnogim se stvarima pokoravahu
zakonima; a i zato jer Klisten zbog svoje ratnike
sposobnosti nije dopao prezira, a bijahu zadobili
i naklonost puka, pobrinuvi se za mnoge potrebe.
I pria se kako je Klisten nadario vijencem suca koji
mu nije dosudio natjecateljsku pobjedu; neki opet
kau kako lik takvog presuditelja predouje kip u sjedecern poloaju na glavnome trgu. A pria se i Pizistratu kako je jednom prigodom dopustio da zbog
optube izae pred Areopag. 1 8 2 Druga po trajnosti
bijae vladavina Kipselid u Korintu, jer je i ona
trajala sedamdeset i tri godine i est mjeseci. Kipsel je
samosilniki vladao trideset godina, Perijandar etrdeset i pol, a Psametih, Gorgov sin, tri godine.
Uzroci su i tu isti, jer Kipsel bijae pukovoa, 3 te za
cijelo razdoblje svoje vladavine bijae bez tjelesne
strae; doim Perijandar, iako bijae samosilnik, bio
je i vian ratnik. Trea je [po trajnosti samosilnika
vladavina] Pizistratid u Ateni. Nu ta ne bijae
neprekidna, jer je Pizistrat dva puta bio prognan za
vrijeme svoje silnike vladavine, tako te je u trideset
i tri godine smo sedamnaest godina i vladao kao
samosilnik, a njegovi sinovi osamnaest, to je
u svemu trideset i pet godina. Od preostalih [dulje se
odrala] vladavina Hijeronova i Gelonova u Sirakuzi.
Nu ni ta nije potrajala mnogo godina, nego u svemu
osamnaest godina. Jer Gelon je sedam godina vladao
kao samosilnik, i u osmoj je umro, dok je Hijeron
vladao deset godina, a Trazibul je bio izgnan u jeda
naestome mjesecu svoje vladavine. Uope, mnoge su
samosilnike vladavine bile sasvim kratkotrajne.
182
Bio je, navodno, okrivljen za ubojstvo, ali se njegov tuitelj
povukao.
183
Podrazumijeva se da je uivao naklonost irokih slojeva, te
otuda u latinskom prijevodu: populum indulgenter tractabat,
a u engleskom: was a popular man.

195

10

15

20

25

30

35

Reeno je, dakle, gotovo svima ustavnim porecima i jednovladama, s kojih uzroka propadaju i ime
se odravaju.
184

U Dravi
Sokrat govori promjenama, ali ne
kazuje primjereno. Jer promjeni najboljeg i prvog
dravnog poretka ne govori nita posebno. Kae,
naime, kako je uzrok u tome to nita ne ustrajava,
nego se sve u nekom [vremenskom] oblazu mijenja,
a poetak je u onim brojevima 'od kojih trica i etvr
185
tica, spojene s peticom, tvore dva sklada', hotei
rei kad broj toga lika postane 'krutina', kao da narav
katkada raa opake ljude koji se ne mogu popraviti
odgojem. A to opet moda i nije tako loe rekao (jer
mogu bivati neki koje nije mogue odgojiti, niti da
budu estiti muevi), ali zato bi ta promjena bila
svojstvenija njegovoj najboljoj dravi vie negoli svim
ostalim i svemu ostalome to nastaje? I da li
s pomou vremena, zbog kojega se - kako kae - sve
stvari mijenjaju, i stvari koje nisu nastale zajedno
ipak se zajedno mijenjaju, kao ako je togod nastalo
dan uoi obrata, 1 8 zar e se zajedno s ostalima mije
njati? Uz to, zbog kojega se uzroka ona 1 8 7 mijenja
u spartansku dravu? 1 Jer se ee u oprean negoli
u slian oblik mijenjaju svi dravni poreci. Isti je
razlog i za ostale promjene, jer kae kako se spartan184

Posrijedi je Platonova Drava.

Ovo je tek dio opirnijeg stavka u Platonovoj Dravi (VIII.
546 bc). Posrijedi je odnos brojeva 4 : 3 , koji kad se spoje (zdrue,
vjenaju) s brojem 5, tvore pravokutni trokut, kojemu su stranice
3,4,5. A kad se 'broj toga lika' pretvori u 'krutinu', to jest: kad se
'kubira' - bilo dodavanjem kubusa stranica, ili kubiranjem povr
ine - dobiva se broj 216, koji u danima daje najmanje razdoblje za
razvoj ploda u ovjeka, i stoga je (prema Platonovu mnijenju)
izvor izroenja. Spomenuta dva sklada su kvadrat sa stranicama
3.600 i pravokutnik sa stranicama 4.800i2.700,a povrina svakoga
od njih je 12.960.000 = (3 x 4 x 5)4. Rije je svadbenom broju
(koji se naziva i vjenani, enidbeni broj). Znanstvenik D'Arcy
Thompson (1935) izraunao je da je broj minuta u 25 godina tono
12.960.000, pa je Platon naprosto htio rei kako se ovjek treba
eniti u dvadeset i petoj godini ivota. U tome tumaenju ima
jedna tekoa: stari Grci nisu poznavali minute (prema komenta
rima B. Jowetta i J. Tricota).
186
Ili 'prije ispunjenja vremenskog kruga'.
187
To jest: najbolja, savrena drava.
188
Usp. Platon, Drava (VIII. 544 c.)
185

196

40

1316

10

15

20

ski dravni poredak mijenja u vladavinu manjine, iz

nje pak u puku vladavinu, iz koje opet u samosilnitvo. Mijenjaju se one, meutim, i obratno, kao iz
puke vladavine u manjinsku, i to ee negoli u jednovladu. Uz to, on ne govori nita tome hoe li biti
promjene samosilnike vladavine, ili je pak nee biti,
te zbog kojega uzroka i u koji oblik drave. A uzrok
je tomu to i nije mogao lako rei, jer dotino je neto
neodreeno, i jer prema njemu [samosilnitvo] se
mijenja u prvotni i najbolji dravni poredak. Tako bi
nastalo neto neprekidno i kruno. Nu mijenja se
i samosilnitvo u samosilnitvo, kao u Sikionu ono
Mironovo u Klistenovo, i u manjinsku vladavinu, kao
u Halcidi Antileontova vladavina, i u puku vlada
vinu, kao Gelonovo samosilnitvo u Sirakuzi, pa
u vladavinu najboljih, kao Harilajevo samosilnitvo
u Sparti. A mijenja se i iz manjinske vladavine
u samosilnitvo, kao veina drevnih vladavina na
Siciliji, na primjer ona u Leontinu u Panetijevo samosilnitvo, ona u Geli u Kleandrovo, ona u Regiju
u Anaksilajevo, te slino i u mnogim drugim dra
vama. A neumjesno je i pomisliti kako se [dravni
poredak] mijenja u vladavinu manjine zbog toga to
su lakomi na novac i pohlepni za probitkom
oni
koji su na vlasti, a ne prije zbog toga to oni koji
uvelike premauju imutkom smatraju kako nije pra
vedno da jednako sudjeluju u dravnoj upravi oni bez
ikakve steevine i oni s teevinom. I u mnogim
manjinskim vladavinama [ljudima na vlasti] nije
doputeno bogatiti se, nego postoje zakoni koji to
prijee; a u Kartagi, koja ima puansku vladu, dotinici se bogate, ali nije se promijenio dravni po
redak. 1 9 0
Neumjesno je i rei kako se vladavina manjine
sastoji od dvije drave: jedne bogataa i druge siro
maha. 1 9 1 Jer zato bi ona bila vie takva od spartan
ske ili bilo koje druge drave, u kojoj svi nemaju iste
steevine ili pak svi nisu jednako estiti? Pa i ako
nitko ne postane siromaniji negoli je bio prije, ipak
se manjinska vladavina mijenja u puku, postanu li
189

Usp. Platon, ibid. (VIII. 550 .)

Ili 'pa ipak do dananjeg dana u Kartaana nije dolo do
prevrata' (prema B.Jowettu).
191
Platon, Drava (VIII. 551 D.)
190

197

25

30

35

40
1316 b

5
6
6

10

brojniji neimunici, te iz puke vladavine u onu neko

licine, postane li snaniji imuniki stale negoli mno
tvo, i budu li jedni nehajni, dok drugi paze to rade.
Iako ima mnogo uzroka zbog kojih nastaju promjene, 1 9 2 on govori samo jednom, 1 9 3 kako - ivei
raskono i zbog lihvarenja - [podanici] postaju siro
masi, kao da u poetku bijahu bogati svi ili barem
veina. A to je neistinito; nego kad koji od voa
izgube imutak, stanu novotariti; 1 9 4 nu kad se to
dogodi komu od ostalih, ne biva nita ega se treba
bojati, i ne mijenja se ni tada [vladavina nekolicine]
nita vie u puku vladavinu negoli u koji drugi
dravni poredak. Uz to, ako [graani] ne sudjeluju
u javnim astima, ako im se nanosi nepravda ili ih
sramote, oni se bune i mijenjaju dravne poretke,
iako nisu rasipniki potroili svoj imutak.. . 1 9 5 zbog
toga to svatko moe initi to hoe, emu uzrok kae
da je pretjerana sloboda. 1 9 6 A iako postoji vie
manjinskih i pukih vladavina, njihovim promjenama Sokrat govori kao da postoji smo jedan oblik
svake od njih.

192

Podrazumijeva se: promjene iz manjinske vladavine u puku

(ili 'iz oligarhije u demokraciju').
193
Vidi Platon, ibid. (VIII. 555 D.)
194
Ili 'ponu zagovarati novine (novo stanje, novotarije)
u dravnom ustrojstvu'. Pri prijevodu ovog kljunog glagola
(novo rezati, obnoviti, promijeniti; uz pejorativno
znaenje kao u lat. novare: novotariti, mutiti, buniti) - susree se
poprilina raznolikost. Gr. ; lat. U res novas moliuntur; engl, they are ripe for revolution; franc, se montrent
partisans des innovations; njem. dann schreiten sie zu Umsturz; rus.
mozda OHU cmpeMnmcn uoeuiecmeoM zocydapcmeeHHOM
cmpoe; novogr.
(okreu stvar(i) prema novotarijama u dravi).
195

Tu stanovit broj tumaitelja (Thurot, H.Rackham i J. Tri

cot) pretpostavljaju prazninu (lakunu) u tekstu.
196
Vidi Platon, ibid. (VIII. 557 C, 564).

198

15

Z. VI.

20

25

Ve je ranije reeno kolike su i koje razlike savjeto

davnog i vrhovnog tijela, te rasporedu upravnih
poloaja i sudita, i koji od njih odgovaraju kojem
dravnom poretku, 1 a zatim propadanju i uvanju
dravnih poredaka, i uzrocima zbog kojih do toga
dolazi. 2 Budui se dogodilo da ima vie vrsta pu
kih vladavina, a slino i drugih dravnih poredaka,
nee biti zgorega razvidjeti ujedno i svakom
pojedinom od njih ako je togod preostalo, te ono to
je primjeren i koristan nain pridati svakom pojedi
nom od njih.3 Uz to, treba razmotriti spajanja svih
spomenutih naina; jer od takvih spajanja dravni
poreci se preklapaju, tako te vladavine najboljih
poprimaju znaajke manjinske vladavine i ustavne
vladavine znaajke puke vladavine. 4 Mislim, naime,
na ona spajanja koja treba razvidjeti, a dosad nisu
razmatrana, kao kad su savjetodavni dio i izbor
upravnog inovnitva5 ureeni prema manjinskoj vla
davini, doim su sudita prema vladavini najboljih, ili
su opet ona i savjetodavni dio postavljeni prema
manjinskoj vladavini, dok je izbor upravnog inovni
tva prema vladavini najboljih, ili kad se na bilo koji
1

Usp. IV. 14-16.

Vidi knjigu V.
3
Vidi 1318b 6 - 1319a 6.
4
Usp. IV. 1293b 34.
5
Rije znai 'izbor upraviteljstva' i 'izborna skup
tina' slino kao comitia U Rimljana. Gr. ; lat.
magistratuum creandorum ratio; engl, the election of officers; fran.
le procd d'lection des magistrats; njem. die Beamtenwahlen; rus.
ebiopbi doAXHOcmHbix nuu,; novogr.
(sustav izbora dravnih inovnika).
2

199

drugi nain ne usklauju sve znaajke dotinog

dravnog poretka.

10

Koja dakle puka vladavina odgovara kojoj dravi,

te isto tako koja od manjinskih vladavina kojemu
mnotvu odgovara, i koji od ostalih dravnih pore
daka kojima koristi, ve je prije reeno. 6 Treba me
utim biti jasno ne samo koji je od tih dravnih
poredaka najbolji danim dravama nego valja
ukratko izloiti7: i kako treba ustanoviti t i druge
dravne poretke. A prvo recimo koju pukoj vlada
vini, jer e onda istodobno biti bjelodano i oprenu
dravnom poretku, koji je onaj to ga neki nazivaju
manjinskom vladavinom. Shvatiti treba poradi toga
istraivanja sve znaajke puke vladavine i sve ono
to se ini da prati puanske poretke; jer iz tih
spojeva nastaju razliite vrste puke vladavine, i njih
ima vie od jedne i one su razliite. A dva su uzroka
zbog kojih ima vie pukih vladavina: prvi, koji je ve
spomenut, 8 razliito je puanstvo (jer jedno je mno
tvo seljako, drugo rukotvorako, tree najamniko;
i doda li se prvi stale drugomu, i opet trei tima
dvama, ne samo to e se puka vladavina razlikovati
kao bolja i gora, nego nee ni bivati ista). Drugi je
uzrok onaj kojem sada govorimo. Jer one stvari
koje prate puke vladavine, i ine se znaajkama toga
dravnog poretka, nau li se u drukijem spoju, tvore
drukije puke poretke. Jer jedan e oblik onda imati
manje, drugi vie, a trei pak sve t znaajke.
A korisno je spoznati svaki pojedini od njih, bilo da
ovjek hoe zasnovati koji od tih poredaka, bilo radi
popravka 9 [onih ve postojeih]. Jer oni koji zasnivaju dravne poretke ele sve pojedinane znaajke
skupiti za pretpostavljenu svrhu, ali inei tako oni
grijee, kao to je ve reeno 1 0 pri raspravi propasti
i uvanju dravnih poredaka. Sad emo pak govoriti
temeljnim zasadama, 1 1 naviajima i zahtjevima [do
tinih drava].

10

6
7
8
9
10
11

200

Vidi IV. 12.

Usp. IV. 1289b 20.
Usp. IV. 1291b 17-28, 1292b 25.
Usp. IV. 1289a 1.
Usp. V. 1309b 1 8 - 1 3 1 0 a 36.
Ili 'aksiomima, postavkama, naelima'

15

20

25

30

35

Osnova pukog 1 2 dravnog poretka je sloboda (jer

tako obiavaju govoriti, kao da se jedino u tome
dravnom poretku moe sudjelovati u slobodi; kau,
naime, kako tome smjera svaka puka vladavina 13 ).
A jedna je od [zasada] slobode naizmjence vladati
i pokoravati se. Jer u pukoj vladavini pravedno je
ono to je jednako prema broju, a ne prema dostojan
stvu. Budui je pravedno postavljeno tako, mnotvu
nudno pripada vrhovnitvo, i to god veina odobri,
to postaje svrhom i ono to je pravedno. Kau,
naime, kako mora imati jednako svaki pojedini od
graana. Tako te se u pukim vladavinama dogaa
da vie ovlasti imaju neimunici negoli imunici. Jer
njih je vie, i odluka veine je poglavita. 14 To je dakle
jedan znak slobode, koji svi zagovornici puke vlada
vine postavljaju kao odredbu dotinog dravnog
poretka. Drugi je znak ivjeti kako god tko hoe.
To je, naime, kau uinak slobode, jer znaajka je
roba da ne ivi kako bi htio. Takva je, dakle, druga
odredba puke vladavine: otuda je proizalo ono 'da
ljudima ne vlada', najbolje nitko; a ako je to nemo
gue, onda naizmjence [i vladati i biti vladan]; i time
se pridonosi onoj slobodi koja je prema jednakosti.
Budui su takvi temelji i takvo poelo, ovo su
znaajke puke vladavine: za sve slube u vlasti
biraju se svi izmeu svih; svi vladaju svima pojedi
nima i svaki pojedini naizmjence svima; drijebom se
izabiru poloaji u vlasti: ili svi ili oni za koje ne treba
iskustva i umijea; 16 za upravne poloaje ne zahtijeva
se nikakva dohodarina, ili tek ona najnia; nitko ne
moe dvaput imati isti poloaj, ili rijetko ili u malo
sluajeva, osim ratnikih dunosti; slube u vlasti su
kratkotrajne: ili sve ili one koje mogu biti takve;
sudake dunosti obavljaju svi, birani izmeu sviju
i svim stvarima, ili barem najeim, najveim
i najvanijim, kao pri polaganju rauna, dravnom
ustrojstvu, te zasebnikim ugovorima; skuptina ima
vrhovnu ovlast nad svim stvarima ili nad najveima,
12
13
14
15
16

Ili 'demokratskog' (u izvornom znaenju).

Usp. Platon, Drava, VIII. 557.
Ili 'ima vrhunsku vrijednost/snagu'.
Usp. V. 1310a 31.
Usp. IV. 1298a 27.

201

40
1317 b

10

15
17
17
20

25

a same upravne slube nikakvu ovlast ili smo onu

nad stvarima neznatne vanosti (od poloaja u vlasti
savjet je najvie puanski ondje gdje nema dostatno
mazde za sve 1 7 ; nu gdje je svi primaju, oduzima se
mo i toj slubi, jer bogatei se dotinom mazdom,
uzima sebi sve prosudbe, 1 8 kao to je ve reeno
u prethodnom istraivanju 19 ) zatim, isplata mazdi 2 0 za
sve slube: skuptina, sudita, upravne slube [svi
primaju zaslubu]; ako pak ne svi, onda upravne
slube, sudita, vijee i glavne skuptine, ili barem od
upravnih inovnika oni koji moraju zajedniki obje
dovati. I zatim, dok se vladavina nekolicine odreuje
plemenitim rodom, bogatstvom i naobrazbom, znaajke puke vladavine ine se opreka tima: prostoa
podrijetla, siromatvo, neobrazovanost; 21 uz to, ni
jedna dravna sluba nije doivotna, pa ako je koja
i preostala od stare promjene [poretka], njezina se
mo ograniava, te se od izbora glasovanjem prenosi
na izbor drijebom.
To su, dakle, znaajke zajednike pukim vladavi
nama. Ali iz priznatog naela pravde u puanskom
dravnom poretku (koje je da svi budu jednaki prema
broju) proizlazi oblik koji se najvie smatra pukom
vladavinom i puanskim zajednitvom. Jer jednakost
je da nita vie ne vladaju neimuni negoli imuni,
niti da vrhovnitvo imaju smo oni, nego svi jednako
22
prema broju; jer misle kako bi tako bile zajamene
jednakost i sloboda u dravnom poretku.
3

Nakon toga se dvoumi kako e se postii ta jedna

kost: treba li razdijeliti procjembu imovine, tisui
17
Usp. IV. 1299b 32. Podrazumijeva se: gdje nema dostatno
novanih sredstava za plau svim graanima (vijenicima).
18
To jest: sve sluajeve kojima treba odluivati (suditi, prosu
ivati).
19
Usp. IV. 1299b 38.
20
Ili 'zaslubi', 'plaa za obavljene slube'.
21
Ili 'surov, prljav posao'. Posrijedi je rije , koja
znai i 'prljavo zanimanje', 'prljavo rukotvorstvo (ine)'. Otuda
i razlike u prijevodima, ili barem prevoditeljske slobode. Lat.
sordida opificia; engl, mean employment; fran. vulgarit; njem.
Unbildung; rus. zpyocmb; novogr. (grubost, suro
vost).
22
Usp. IV. 1291b 30.

202

30

35

40

1318 a

10

graana onu od pet stotina, i da tisua ima jednaku

mo kao dotinih pet stotina? Ili pak ne treba posta
viti jednakost prema tome razmjeru, nego - razdije
li vi tako - uzeti zatim jednak broj izmeu pet stotina 15
i izmeu tisuu graana, te ih postaviti kao vrhovnike
nad izborima i suditima? Je li dakle takva drava
najpravednija prema puanskoj pravednosti, ili je to
vie ona koja je prema mnotvu 2 3 ? Jer zagovornici
puke vladavine kau kako je pravedno ono to odo
bri veina; zagovornici manjinske vladavine opet da
je to ono to odobre oni s vie imutka; kau, naime,
kako treba odluivati prema veliini imutka.
20
A u obojem je i nejednakosti i nepravednosti. Jer
bude li pravo ono to odlui manjina, posrijedi je
samosilnitvo (ako, naime, tkogod posjeduje vie od
ostalih imunika, prema onome to je pravedno
u manjinskoj vladavini, pravedno je i da on vlada
sm); ako je pak pravo ono to odlui veina prema 25
broju, nanijet e nepravdu pljenidbom i diobom imo
vine bogataa i malobrojnih, kao to je ve reeno. 2 4
to bi dakle bila jednakost oko koje se slau i jedni
i drugi? Da bismo to doznali, valja razvidjeti ime
i jedni i drugi odreuju ono koje je pravedno. 2 5 Jer
kau, to god odobri veina graana, to treba biti
poglavito. Nek bude tako, ali ne u cijelosti, nego
kako se iz dva dijela sastoji drava - od bogataa
i siromaha - ono to odobre oboji ili veina, to neka
bude poglavito; ako pak opreno odobravaj u,, onda
nek bude ono to odobrava veina i oni s viom
imovinskom procjembom; na primjer, ako su jednih
desetorica a drugih dvadesetorica, i togod odobravaju estorica bogataa nasuprot petnaestorici siro
maha; onda pristupaju siromanima etvorica boga
taa a bogataima etvorica siromaha; oni kojima
dohodarina premauje, kad se sve uzajamno pribroji,
trebaju biti poglaviti. Budu li pak [dotini dijelovi]
23

To jest: koja uzima u obzir samo broj graana.

Usp. III. 1281a 14.
25
Ili 'pravedninu'. Vidi i ranije tumaenje nazivka .
26
To jest (neto slobodnije prevedeno): to treba smatrati za
konom.
27
To jest: 'imati pravo odluke' ili 'da im odluka (volja) postane
zakon'. Inae, postavivi kako je ukupna dohodarina bogataa
dvostruka naprama ukupnoj dohodarini siromaha, i kako jedan
24

203

30

35

jednaki, tekou treba smatrati zajednikom s onom

kakva je i sada kad se skuptina ili sudite glasova
njem podijele na dva jednaka dijela; tada treba odlu
iti drijebom ili kakvim slinim nainom. Ali to se
tie jednakosti i pravednosti, iako je veoma teko
odrediti istinu njima, ipak je to lake postii negoli
nagovoriti one koji su uzmoni biti u prednosti; jer
uvijek jednakost i pravednost trae slabiji, dok jai
tome nita ne brinu.
4

Budui su etiri puke vladavine, najbolja je prva

po redu, kao to je reeno u prethodnoj raspravi. 28
A ta je i najdrevnija od svih. Kaem kako je prva kao
kad bi tkogod dijelio puanstvo. Jer najbolji puk je
ratarski, 2 9 tako te se puka vladavina moe zasnovati
gdje mnotvo ivi od ratarstva ili stoarstva. Jer zbog
toga to nemaju dostatna imutka, ti nisu dokoni, tako
te esto ne skuptinare; zbog toga to im manjka
ivotnih potreptina, bave se svojim poslovima i ne
prieljkuju nita tuega, ve im je slae zemlju obra
ivati negoli dravi slubovati ili njome upravljati,
ondje gdje nema velika probitka od dravnih slubi.
Jer svjetina vie tei koristi negoli asti. 30 A dokaz je
tomu to u drevno doba podnoahu samosilnike
vladavine i danas podnose vladavine nekolicine,
samo ako im nitko ne prijei teati zemlju i ne
oduzima im nita od imutka. Jer jedni se meu njima
brzo obogate, dok drugi ne oskudijevaju. Uz to, kako
imaju ovlast izabirati [dravne inovnike] i traiti da
polau raune, ispunjava im potrebou, ako je za
astohlepljem imaju, jer u nekim pukim vladavi
nama (iako svi ne sudjeluju u izboru upravnih slubi,
nego se tek pojedinci izabiru naizmjence izmeu svih,
kao u Mantineji), to to imaju ovlast svjetovati, svjetini je i dostatno. A treba i to smatrati nekakvim
oblikom puke vladavine, kakva neko bijae u Man-

40
1318 b

10

15

20

25

31

tineji, zbog toga je i korisno ranije spomenutoj

pukoj vladavini i u njoj obiava tako bivati: da svi
izabiru upravne slube, nadziru inovniko polaganje
rauna i sudjeluju u sudstvu, ali se za najvie poloaje
bira na temelju dohodarin, pri emu je za vie
poloaje i via imovinska procjemba; ili, gdje nema
nikakve imovinske procjembe, izabiru se oni koji su
za to sposobni. Oni koji tako vode dravu nudno
njome prikladno upravljaju (jer tako e poloaje
u vlasti zauzimati uvijek oni najbolji; uz pristanak
puka i bez zavisti prema estitima); a estite i zna
ajne ljude mora zadvoljiti takav red, jer njima nee
vladati nedostojniji od njih, i oni e upravljati pra
vedno zbog toga to e drugi imati ovlast zahtijevati
od njih polaganje rauna. Jer ovisiti kome, i ne
moi initi sve to ovjek ushtjedne, doista je
korisno; naime, onom slobodom da svatko ini to
ushtjedne ne moe se zatititi od zla koje se nalazi
u svakome ovjeku. Tako te se dogaa ono to je
najkorisnije u dravama: vladaju estiti ljudi koji nisu
skloni grijeiti, a bez tete za mnotvo.
Kako je, dakle, ta najbolja od svih pukih vladavina, bjelodano je, a i zbog kojega uzroka: zbog toga
to je dotini puk posebne kakvoe. 32 Radi preo
brazbe puka u ratare, neki od drevnih zakona u mno33
gim dravama openito su korisni;
primjerice,
zakon koji nije doputao zemljini posjed iznad sta
novite mjere, ili unutar zemljita na stanovitoj udalje
nosti od tvrave ili grada (a bijae od davnine u mno
gim dravama zakonom zabranjeno prodavati
izvorne okunice; 34 postoji i zakon koji pripisuju
35
Oksilu, prema kojem se ovjek nije smio zaduivati
na stanovit dio svojeg zemljinog posjeda.).
Danas bi trebalo ispraviti [izopaeno stanje] zako31

bogata ima dva glasa naprama jednome, kad 6 bogataa i 5 siro

maha glasuju takvim nainom - a 4 bogataa i 15 siromaha drugim
- onda je razdioba izmeu tih dviju skupina ( 6 x 2 ) + 5 prema
( 4 x 2 ) + 15, to je 17:23, te posljednja skupina odluuje, unato
veem broju siromaha (prema tumaenju J. Tricota).
28
Usp. IV. 1292b 22 - 1293a 10.
29
Usp. IV. 1292b 25-33.
30
Usp. IV. 1297b 6.

204

Usp. I. 6.
Ili 'zbog toga to puki stale posjeduje posebna svojstva'.
33
Usp. V. 1315b 38.
34
Ili 'prvotne zemljine estice'. Gr. ;
lat. primae sortes; engl, original allotment of land; fran. lots de terre
originels; njem. die ersten Landlose; rus. nepeonananbUbie
uadeMbt; novogr.

(izvorno steenih zemljinih estica). Usp. II. 1266b 21.
35
Ili 'uzeti u zajam novac pod kamate na odreen dio zemlje'.
32

205

30

35

40
1319a
4
4
5
10

nom Afitejaca, koji je za ovo emu govorimo

veoma koristan. Oni, naime, su mnogobrojni, posjeduju malo zemlje, pa ipak se svi bave ratarstvom. Jer
imovinskoj se procjembi ne podvrgavaju cjelokupni
posjedi, nego dijelei na toliko male dijelove da
i siromani mogu nadmaivati dohodarinom. 3 6
Nakon ratarskog mnotva najbolji je pastirski puk,
koji ivi od svojih stada. Ti, naime, imaju mnogo
slinoga s ratarstvom, a najbolje su izvjebani i pri
kladni za ratne pothvate, snanih su tjelesa i uzmoni
prebivati pod vedrim nebom. Gotovo sva druga mno
tva, od kojih su sastavljene ostale puke vladavine,
mnogo su gora negoli dotinici. Jer i ivot im je gori,
i nikakvo djelo ne biva prema kreposti od onih
kojima se bavi mnotvo rukotvoraca, trgovaca
i najamnih radnika. Uz to, zbog toga to se trgom
i gradom neprestance skita cjelokupan takav soj, oni
se lako sastaju u skuptini. Teaci, meutim, zbog
toga to su rasuti po poljima, niti se tako sastaju, niti
im slino treba takva zbora. Gdje se pak dogodi te
zemljite ima takav poloaj da su ratarska polja
veoma udaljena od grada, lako je zasnovati valjanu
puku i ustavnu vladavinu. Jer mnotvo je prisiljeno
graditi naseline u poljima, tako te, iako postoji grad
ska svjetina, u pukim se vladavinama skuptine ne
mogu sastajati bez mnotva koje prebiva na selu.
Reeno je, dakle, kako treba zasnovati najbolju
i prvu puku vladavinu; a bjelodano je i kako treba
urediti one druge. Treba samo susljedno pratiti
zastrane [t prve i najbolje] te izdvajati sve gore
i gore mnotvo. 37 Posljednji oblik takve vladavine,
u kojoj svi sudjeluju, ne moe podnijeti svaka drava,
niti se moe lako odrati ukoliko nije dobro ureena
zakonima i obiajima (a imbenicima zbog kojih
36

To jest: da i siromani mogu premaivati najmanju potrebnu

procjembenu stopu.
37
To jest: sve puke vladavine osim seoske demokracije
zapravo su zastrane (degradacije, izopaenosti) u odnosu na
polazni uzor. A stale koji se iskljuuje iz vlasti svaki put je sve
gori. Tako pastirska puka vladavina iskljuuje rukotvorce (obrt
nike); obrtnika iskljuuje trgovce, a trgovaka najamne radnike,
sve dok se ne stigne do krajnjeg oblika puke vladavine, koji ne
iskljuuje nikoga (J. Tricot).
206

15

19
19
20

25

30

35

40
1319 b

obiava propasti ta dotina i druge drave, ve je

reeno 3 8 gotovo sve). Radi osnutka takve puke viadavine i kako bi osnaili puk, obiavaju puanski
prvaci ukljuiti to vie ljudi i nainiti graanima ne
samo one zakonita roda nego i nezakonita podrijetla
i kojima je samo jedan roditelj graanin, kao ili otac
ili m a t i . 9 Jer sve je takvo mnotvo prikladnije za
dotinu puku vladavinu. Obiavaju, naime, pukovoe postupati tako, dok bi trebalo pridavati [gra
anstvu] smo dok svjetina ne premai znaajnike
i srednji stale, i ne ii dalje preko toga. Jer kad
premae, nastaje nered u dravi, i znaajnici, podnoei teko takvu puku vladavinu, postaju sve razdraeniji, to i bijae uzrok bune u Cireni. Naime,
maleno zlo se previa, a kad naraste, vie zapinje za
oko. Uz to, za takvu puku vladavinu korisni su i oni
izumci kojima se u Ateni posluio Klisten, hotei
proiriti puansku vladavinu, te oni koji su zasnivali
puku vladavinu u Cireni. Jer treba osnovati vie
novih plemena i bratstava, dok zasebnike svetko
vine treba svesti na manji broj i pretvoriti ih u zajed
nike, i treba iznalaziti sve kako bi se to vie svi
uzajamno izmijeali, te raskinule prijanje drube.
I dalje, svi izumci samosilnik ine se puanskim, kao
doputena neposlunost robova (koja donekle moe
biti i korisna), te enskinja i djece, i putanje da
svatko ivi kako hoe. 4 0 Mnogi e, naime, pruati
potporu takvomu dravnom poretku, jer slae je
svjetini ivjeti rasputeno negoli umjereno.
Zakonodavcu i onima koji hoe ustanoviti neki
takav dravni poredak nije sm osnutak ni najvea ni
jedina zadaa, nego prije kako ga ouvati. Jer jedan,
dva ili tri dana nije teko odrati bilo kakvu vrstu
vladavine. Stoga, na temelju zasada koje smo prije
razmatrali: koji su uzroci odranja i propasti dravnih
poredaka, 4 1 treba iznai jamstvo stalnosti drave,
izbjegavajui ono to je rastae, i postavljajui takve
zakone, i nepisane i zapisane, koji najvie sadravaju
odredbe spasonosne za dravne poretke. I ne smije se
Usp. V. 2-7, 1311a 22 - 1313a 16.
Usp. III. 1278a 27.
Usp. V. 1313b 32.
Usp. V.

207

10

15

20

25

30

35

40
1320 a

potporu neimunicima). Nego onaj tko je istinski

puanin treba se pobrinuti da mnotvo ne bude presiromano. Jer to je uzrok zbog kojega postaje izopae
nom puka vladavina. Treba iznai togod kako bi
imunost tima bila dugotrajna. A budui takvo to
koristi i imunicima, preostatke od dravnih prihoda
treba prikupiti i sve prikupljeno podijeliti neimuni
cima, osobito ako se moe prikupiti toliko da [oni]
uzmognu pribaviti kakvo malo imanje; a ako ne to,
barem poetnu glavnicu za trgovinu ili poljodeljstvo;
i dalje, ako nije mogue priskrbiti svima, onda nek se
porazdijeli naizmjence prema plemenima ili drugim
razdiobama; a u meuvremenu za nune zborove
imunici trebaju pridonositi mazdu, dok su zauzvrat
osloboeni ispraznih javnih usluga. Upravljajui
dravom na taj nain, Kartaani su stekli naklonost
puka. Uvijek, naime, alju neke iz puka u ovisne
okolne krajeve, 46 da se obogate. A dostojno je razbo
ritih znaajnika, podijeliti izmeu sebe neke neimunike i dati im poetne glavnice te ih potaknuti na
kakav posao. Lijepo je i oponaati primjer Tarentinaca. Oni, naime, dajui svoju imovinu na zajedniku
upotrebu i neimunima, zadobivaju dobrohotnost
mnotva. 4 7 Uz to, sve su upravne slube podijelili
u dva razreda: jedne koje se biraju glasovanjem,
druge pak drijebom; drijebanje je zbog toga kako
bi i puk mogao sudjelovati u njima, dok im glasova
nje slui da bi se bolje upravljalo dravom. Isto se
moe postii i razdiobom iste upravne slube, tako da
se jedni drijebaju a drugi biraju glasovanjem.
Reeno je, dakle, kako treba zasnivati puke vlada
vine.

misliti kako je puka vladavina ili ona nekolicine ono

od ega e se u dravi najvie vladati puanski ili
manjinski, nego je ono od ega e najdue trajati. 4 2
Dananje pukovoe, dodvoravajui se puku, provode mnoge pljenidbe imutka u suditima. 43 . Stoga
oni koji se skrbe dravi trebaju se tome suprotsta
viti, donosei zakon po kojem imovina osuenika ne
postaje javnim dobrom i ne ide u zajedniku riznicu,
nego se posveuje. 44 Jer tada se prekritelji zakona
nee nita manje bojati (budui da e ionako biti
globljeni), dok e svjetina s mnogo manje ara glaso
vati protiv optuenika, kako nee imati nikakva
dobitka. Uz to, dravne parbe treba voditi to je
mogue rjee, i najstroim kaznama prijeiti one koji
bez osnove koga optuuju. Obiavaju, naime, optui
vati ne puane, nego znaajnike; jer prema dravi
trebaju biti dobrohotni svi graani, ili ako ve nisu,
onda barem da ne smatraju neprijateljima svoje vrhovnike.
Budui su krajnje puke vladavine mnogoljudne
i teko je prikupiti ljudstvo za skuptinu bez mazde,
a kad uzmanjka dravnih dohodaka, pogibelj odmah
zaprijeti znacajnicima (jer dohodak tada nudno pritjee od izvanrednih nameta, pljenidbe imovine i la
nih osudbi, to je ve oborilo mnoge puke vlada
vine), ondje, dakle, gdje ponestane dohodaka, treba
biti manje skuptina, dok u suditima trebaju biti
mnogi, ali na malo dan (to, naime, pridonosi da se
bogatai ne plae rashodak, iako imunici ne primaju sudaku naknadbu, dok je neimunici dobivaju;
a pridonosi i tome da se mnogo bolje donose presudbe, jer imunici ne ele mnogo dan izbivati od
svojih poslova, ali na kratko vrijeme to im ne smeta);
gdje pak ima dohodaka, ne smije se initi ono to
sada ine pukovoe (jer oni porazdijele pretike 4 5 ;
puk to uvijek prima i opet mu manjka istoga; naime,
lijevati u probueno bure isto je to i davati takvu
42

Usp. V. 1313a 20 - 3 3 .
Usp. V. 1305a 3.
44
To jest: pripada hramovima.
45
Podrazumijeva se: demagozi svjetini podjeljuju viak zajed
nikog novca (imutka).
43

208

10

15
17
17
20

25
6
30

Kakav pak treba biti osnutak manjinskih vlada

vina, gotovo je bjelodano iz navedenoga. Jer iz
46

Posrijedi su (izokolne naseobine, gra

dovi ili zemlje pokorenih starosjedilaca). Budui su bili ovisni od
sredinje vlasti, plaali su namete, te su bili neto poput novovjekih 'kolonija'. Gr. ; lat. ad urbes circumjectas (regendas); engl, into their dependent towns, fran. administrer
les villes sujettes; njem. in die umliegenden Gebiete; rus.
OKpecmHbie zopoda; novogr.
(u okolne gradove pod njihovom vrhovnom
vlau). Vidi i II. 1273b 18.
47

14

Usp. II. 1263a 37.

Politika

209

35

1320 b

10

15

opreka treba zasnivati svaku pojedinu manjinsku viadavinu, te je sravniti s oprenom pukom vladavi
nom, osobito s onom od manjinskih vladavina koja je
valjano smijeana i prva - a ta je ona to je blizu
ustavnoj vladavini, u kojoj treba procjembene raz
rede razdijeliti: jedni da budu nii, a drugi vii; nii za
one koji e sudjelovati u nunim dravnim slubama,
vii pak za one na viim poloajima. Tko god stekne
odreenu dohodarinu, treba sudjelovati u dravnom
poretku; a treba uvoditi toliko mnotvo puka na
temelju dohodarine, da oni budu snaniji od onih koji
ne sudjeluju. I uvijek treba uzimati t pridruenike iz
boljeg dijela puka. Slino treba zasnivati i slijedeu
manjinsku vladavinu, uz poneto stegnua. Ona pak
manjinska vladavina to je oprena krajnjoj pukoj
vladavini, i koja je najvie monika i samosilnika
meu manjinskim vladavinama, kako je najgora tako
i zahtijeva najvie opreza. Jer kao to tjelesa dobra
zdravlja i plovila za plovidbu opskrbljena valjanim
brodarima mogu podnijeti i vee nezgode a da ne
propadnu zbog njih; dok bolesti sklona tjelesa
i natrula plovila s loim brodarima ne uzmau podni
jeti ni najmanje nezgode, tako i najgori od dravnih
poredaka zahtijevaju najvie opreza. Dakle, puke
vladavine u cijelosti spaava mnogoljudnost (to je,
naime, ono to je opreno pravednosti prema dosto
janstvu); dok je bjelodano kako spas manjinske vla
davine poiva u opreci, to jest: u redu i poretku.
7

Kako uglavnom postoje etiri dijela mnotva

- seljaci, ruko tvorci, trgovci i najamni radnici
- postoje i etiri dijela korisna za rat: konjanitvo,
teko pjeatvo, lako pjeatvo i mornarica. 4 Gdje je
zemljite prikladno za konjarstvo, tu se po naravi
moe osnovati snana manjinska vladavina (jer spas
stanovnicima jami takva oruana mo, a konjogoj
stvom se mogu baviti samo vlasnici velikih imanja);
gdje je pak [zemljite prikladno] za teko pjeatvo,
osniva se druga vrsta manjinske vladavine (jer teko
oruano pjeatvo prikladnije je za imunike negoli
za neimunike), dok su mo lakoga pjeatva i ratna
mornarica potpuno puanski. I danas, dakle, gdje je
takvih veliko mnotvo, kad izbije buna, [manjinska
Usp. IV. 1289b 32-40.

210

vladavina] esto loe prolazi. Lijek tome moe se nai

u vojskovoa, koji oruanoj snazi konjanitva pridaju
prikladno lako pjeatvo. Stoga u pobunama puani
svladavaju imunike; budui su lako oruani, uspjesno se bore protiv konjanitva i tekog pjeatva.
Podizati, dakle, izmeu puana takvu oruanu mo,
znai podizati je protiv sebe. Budui je ivotno doba
dvostruko, te su jedni stariji a drugi mlai, jo dok su
im sinovi mladi, oni 4 9 trebaju nauiti ih pokretima
i umijeu lakoga pjeatva, tako te, kad prerastu
djeatvo, postanu i sami izvjebani u tome rodu
vojske. Mnotvu treba dodijeliti sudionitvo u drav
noj upravi: ili, kako je prije reeno, onima koji su
stekli dohodarinu, 5 0 ili kao u Tebanaca 5 1 : onima to
su se stanovito vrijeme suzdravali od prostih radova,
ili, kako u Masaliji, prosudivi zaslunike: kako one
u dravnoj upravi tako i one izvan nje. Uz to, vrhun
ske dravne poloaje, na kojima trebaju biti koji
upravljaju dravom, potrebno je vezati uza [skupe]
javne slube, tako da puk hotimice ne sudjeluje
u tome i prata onima koji vladaju jer velikim novcem
plaaju poloaj u vlasti. A prikladno je da oni koji
stupaju na t poloaje prinesu velianstvene rtve
i izgrade togod zajednikog znaaja, kako bi, sudje
lujui u javnim gozbama i videi grad ureen zavjet
nim kipovima i zgradama, puk rado gledao kako je
dravni poredak postojan; dok e znaajnici tako
imati spomenike svoje izdanosti. Nu danas nositelji
manjinske vladavine ne ine tako, nego posve
opreno: jer ude za probitcima nita manje negoli za
au. Stoga bi se takvi [poretci] primjereno mogli
nazvati malim pukim vladavinama. Kako, dakle,
treba osnivati puke i manjinske vladavine, nek je
odreeno na taj nain.

20

25

30

35

1321 a

10

Susljedice reenome treba prikladno razluiti

upravnim slubama, koliko ih je, koje su i ega se
tiu, kao to je ve i reeno. 5 3 Naime, kao to bez
nunih upravnih slubi ne moe opstojati drava,
49
50

15

51
52
53

To jest: prvaci manjinske vladavine (oligarsi).

Usp. 1320b 25.
Usp. III. 1278a 25.
Ili 'predstavnici vladajueg stalea'.
Vidi IV. 15.

211

20
21
21

25

30

35

40
1321 b

tako ni bez onih koje su poradi odravanja reda,

poretka i sustava ne moe se skladno upravljati. Uz
to je nudan u malim dravama manji broj slubi,
a u velikima vei, kao to je i prije reeno. 5 4 Koje pak
slube pristaje spojiti u jednu, a koje razdvojiti, takoder se ne smije zanemariti. Prva, dakle, od nunih
slubi je ona koja vodi brigu trgovitu, a za to
treba uvesti ustanovu koja nadzire trgovinske ugo
vore i javni red. Jer gotovo svima dravama je
nudno jedne stvari prodavati a druge kupovati
poradi uzajamne pribave ivotnih potreptina; i to je
najbolji put do samodostatnosti, 55 zbog ega, ini se,
ljudi se i okupljaju u jednu dravu. Druga sluba,
koja je toj bliska i slina, briga je zgradama i javnim
i zasebnikim, poradi primjerena ukrasa, te odravanju i popravljanju rusevnih nastambi i cesta, zatim
spreavanju prepirki oko zajednikih meda i osta
lome to zahtijeva skrb istoga znaaja. Veina naziva
tu slubu 'gradska uprava', 5 6 i ona ima vie odjela,
kojima su na elu razliiti upravitelji u mnogoljudnim
gradovima, na primjer zidotvori, 5 nadzornici izvora
i luki uvari. Postoji jo jedna sluba koja je toj
slina. Ona ima iste dunosti, ali na selu i izvan
samoga grada; upravitelje u toj slubi jedni nazivaju
poljskim nadzornicima, drugi umskim nadzorni
cima. To su, dakle, tri slube za t stvari; daljnja je
dravna sluba koja prikuplja zajednike dohotke,
uva javni novac i rasporeuje ga za pojedinane

54

Usp. IV. 1299a 34 - b 10.

Podrazumijeva se 'gospodarska samodostatnost dravnog
sustava'. Gr. ; lat. ad copiant bonis omnibus
cumulatam atque instructam; engl, to make a state self-sufficing;
fran. raliser la pleine indpendance; njem. die unentberliche Vora
ussetzung der Autarkie; rus. AH bocmuMenuR mozo cauodoeoneHun; novogr. . Usp. i I. 1252b 27.
56
Izvorno , slubena briga gradskoj istoi i jav
nome redu. Dok je u njemakom prijevodu jednostavan prijenos
Stadtverwaltung, latinski donosi zanimljiv proirak: apud Graecos
astynomiam (apud Romanos aedilitatem).
57
To jest: 'slubenici kojima je dunost bila brinuti se poprav
cima gradskih zidina'.
58
Posrijedi je poznat grecizam 'agronomi', ali ovdje u izvornijem i posebnijem znaenju, jer je 'poljski ili seoski
dunosnik, nadzornik nad poljima'.
55

212

10

15

20

25

30

izdatke. T inovnike nazivaju ubirateljima poreza

i blagajnicima. Druga je pak sluba u kojoj treba
upisivati sve zasebnike ugovore i presudbe iz sudi
ta; kod tih istih treba zavesti i javne tubenice
i uvode u parbe. Gdjegdje se i ta sluba dijeli na vie
njih, ali je jedna od njih vrhovna nad svima; njezini se
inovnici nazivaju 'svetoskrbnicima', predstojnicima,
'pamtiteljima' 59 i drugim slinim imenima.
Nakon tih slijedi ona to je najnunija i gotovo
najtea od svih sluba, koja se bavi izvrbama kazni
nad osuenicima i naplatom od onih koji su javnom
objavom oglobljeni, te uvanjem zatvorenika. Ta je
sluba, dakle, teka zbog mnoge omraze koja je
u njoj, tako te ako od nje nema velika probitka, niti
se ljudi rado prihvaaju t slube, niti su - kad je se
i prihvate - voljni postupati prema zakonu. A ona je
ipak nuna. Jer nema nikakve koristi od presuda
pravedninama, ako se one ne izvravaju, te ako je
bez tih [presudbi] nemogue ivjeti u zajednitvu,
onda je nemogue i bez njihove provedbe u djelo.
Stoga je bolje da ta sluba ne bude jedna, nego nek se
porazdijeli meu razliita sudita, i kad su posrijedi
oni koji se globe javnom objavom, treba pokuati
tako razdijeliti; uz to, neke stvari trebaju izvravati
i dotine slube, a druge opet radije novi inovnici
negoli stari [koji odlaze], dok u sluaju postojeih
slubi, dobro je da jedni izriu presude, a da ih drugi
izvravaju, kao da gradski nadzornici izvravaju presude trinih nadzornika, i neki drugi opet ono to
oni odlue. Jer to manje omraze bude na izvrite
ljima, to e se prije presude provoditi u djelo. Ako
su, dakle, isti i presuditelji i izvritelji, omraza e biti
dvostruka; a budu li dotinici i izvritelji, u svim
stvarima, (postat e) i neprijatelji svima. Na mnogim
mjestima odvaja se uvanje optuenika od izvrenja
kazne, kao kod Jedanaestorice u Ateni. I doista je
bolje razdvajati t slube, pa i tome iznai primjereno
rjeenje. Jer [uvarska sluba] nije nita manje nuna
59
Posrijedi su tri grke rijei (, ,
, od kojih prva oznauje zapravo 'zapamtitelje svetinja i svetko
vina'), koje su ipak bliza znaenja, to pokazuje i latinski prijevod:
qui scribae et tabelliones (graece: hieromnemones, epistatae, mnemones) et aliis similibus vocabulis appellantur.

213

35

40
40
1322 a

10

15

20

od spomenute, ali se dogaa te estiti ljudi najee

izbjegavaju takvu slubu, a povjeriti je opet opakima,
nije nikako sigurno, jer tima treba vie uvara negoli
to oni sami mogu druge uvati. Stoga ne smije biti
jedna izdvojena sluba za tu svrhu, niti da jedan
neprestance obavlja dotinu dunost, nego je treba
povjeriti mladei, gdje god postoji odred mladia ili
straara, i razliite dravne slube trebaju se naizm
jence brinuti tome.
T, dakle, upravne slube kao najvanije treba
postaviti prve; nakon tih slijede one koje nisu nita
manje nune, a vieg su stupnja, jer za njih treba
veliko iskustvo i pouzdanje. Takve bi bile slube
dravne zatite 60 i one ustrojene za ratne potrebe. Jer
i u miru i ratu potrebni su jednako nadzornici za
gradske dveri i zidine te za stavnju i vojnu ustrojbu
graana. Negdje dakle za sve t dunosti postoji vie
slubi, negdje pak manje, kao to u malim dravama
postoji jedna sluba za dotine [potrebe]. A t 'dunosnike' nazivaju vrhovnim zapovjednicima i vojskovoama. 6 1 Uz to, ako postoji konjanitvo ili lako
oruano pjeatvo ili strijelci ili ratna mornarica,
onda se svakom pojedinom od tih dijelova postavlja
nadstojnik; takvi se onda zovu zapovjednici brodov
lja, zapovjednici konjanitva i zapovjednici pjeatva,
a prema odjelima oni koji su im podreeni: zapovjed
nici troveslic, stotnici pjeakih odreda, i podzapovjednici konjanitva, pod kojima su dalje manje jedi
nice . A sve je to jedna jedina vrsta, ona ratne dravne

25

29
29
30

35

1322 b

uprave. Takav je, dakle, nain u toj dravnoj slubi.

Nu kako neke od tih slubi, ako ne i sve, pod

rukama imaju znatan dio zajednikog novca, mora
postojati sluba koja ih nadzire i kojoj polau raune,
i koja sama ne rukovodi niim drugim. T [inovnike]
jedni zovu istraivateljima, jedni raunarima, jedni
ispitateljima, jedni pak nadzornicima. 62 Mimo svih
tih sluba postoji i jedna vrhovna nad njima, jer ima
ovlast i uvoenja stanovite mjere i njezine provedbe,
te predsjedava skuptinom, gdje je vrhovnitvo
u puka. Jer mora postojati tijelo koje okuplja u skupstinu vrhovnitvo drave. T se negdje zovu 'predsvjetnici'63 zbog toga to unaprijed svjetuju, gdje pak
puk vlada, ee se zovu 'vijee'.6 To su, dakle,
gotovo sve dravne slube. Druga se vrsta slube
brine bogovima, kao to su sveenici i svetouvari,
kojima je dunost odravanje urednih i popravljanje
ruevnih hramova te skrb ostalome to se tie
bogova. Dogaa se te je takva sluba negdje smo
jedna, kao u malim dravama, dok ih drugdje ima
nadzornici, hramski uvari, i blagajnici svetih riznica.
Susljedna toj izdvojena je sluba za prinoenje svih
zajednikih rtava, koje nisu zakonom dodijeljene
sveenicima, nego im dostojanstvo potjee od zajed
nikog ognjita. T slubenike jedni zovu vladateljima, drugi pak kraljevima, a trei 'starosvjetnicima'. 6 6

5
62

60

Ili 'obrambeno-zatitne slube u gradodravi', jer se tiu

zatite i samog grada (kao tvrave i naselja) i drave kao zajedni
tva i drutva.
61
Posrijedi su vieznanice: , najvii vojni inovnik
(kakvih je u Ateni bilo 10 i birani su svake godine); zapovjednik
vojnog saveza; inae po poloaju slian rimskom konzulu ili pretoru; , vojskovoa. Prijevodi najee i ne donose
mogue novije zamjene.
Gr. ; lat. stratges et polemarchos (imperatores et belli principes); engl, generals or commanders;
fran. stratges ou polmarques; njem. Strategen und Polemarchen;
rus. cmpamezaMu u nonejAapxaMu; novogr.
(gdje navodnici govore dostatno prevoditeljskoj
zateenosti).

214

Posrijedi su bjelodano razliita imena za ondanje odreene

raunarske i novarske slube, za koje ve Rimljani nisu imali
tone zamjene. tekoi prijevoda dostatno govore latinski
i engleski prijenosi, da navedemo radi potkrepe samo neke. lat.
quos alii euthynos (correctores), quidam logistas (ratiocinatores),
nonnulli exetastas (quaesitores), interdum etiam synegoros (cognitores vel procuratores) appellant; engl, scrutineers, auditors, acco
untants, controllers (to je isto toliko stegnut koliko i osuvremenjen
prijevod).
63
Ili 'koji savjetuju unaprijed' (). Vidi i ranije tuma
enje.
64
Vidi IV. 1299b 31.
65
Posrijedi je graanska sluba (fran. foyer com
mun), koja je bila smjetena u zgradi pritaneja.
66
Rije je arhontima, bazilejima i pritanima. Vidi i ranija
tumaenja. Usp. III. 1285b 23.

215

10

15

20

25

29

Dakle, nune su slube u tima stvarima, i - ponovljeno u saetku - one su ove: boanstvima, ratu,
dohocima i izdacima, trgovitvu i gradu, lukama
i selu; zatim sudita, sklapanje ugovora, izvravanje
kazni, uvanje osuenika, nadzor i istraga, te polaga
nje rauna u dravnih inovnika; i napokon, slube za
savjete zajednikim poslovima. Posebice u dravama koje uivaju vie mira i blagostanja, i vode
brigu valjanu ustrojstvu, postoje slube kao nadzor
nad enskinjem, zatita zakonitosti, nadzor nad dje
com, nadzornitvo vjebaonica, te uz njih i nadstoj
nici za tjelovjebena natjecanja i dionizijske svetko
vine, i sline takve priredbe. Neke od tih sluba
bjelodano nemaju znaajke puke vladavine, kao na
primjer nadzor nad enskinjem i djecom 67 jer se
neimunici moraju sluiti enama i djecom kao slugama, zbog toga to nemaju robova. Budui postoje
tri dravne slube ovlatene birati vrhovnu vlast
(zakonouvari, predsvjetnici i vijee), zakonouvari
pripadaju vladavini najboljih, predsvjetnici vladavini
nekolicine, dok je vijee puanska ustanova. Tako je,
dakle, kao u ocrtu, reeno gotovo svim dravnim
slubama.

29
30

35

H. VII.
1323a
5

najboljem dravnom poretku tko eli provesti

prikladno istraivanje treba odrediti prvo koji je ivot
najdostojniji izbora. Jer dok je to neznano, mora biti
neznan i najbolji dravni poredak. Naime, initi naj
bolje stvari dolikuje onima koji najbolje upravljaju
dravom 1 prema prisutnim datostima 2 , ukoliko se ne
dogodi togod neoekivano. Stoga se treba prvo slo
iti [oko toga] koji je ivot, tako rei svima, najvie
dostojan izbora, a nakon toga da li je zajedniki
i zasebino najbolji taj dotini ili neki drukiji.

Rije je 'dravnicima' (ot ).

Ili 'koliko im doputaju prisutnine' ( ), ili 'okol
nosti'.
3
Podrazumijevaju se 'rasprave izvan same kole', one namije
njene irem opinstvu. Izvorno 'egzoterike rasprave' (
).
4
Usp. Platon, Zakoni, III. 697 B, V. 743 E; Aristotel, Nikomahova etika, I. 1098b 12.
2

216

Usp. IV. 1300a 4.

20

10
Smatrajui, dakle, kako se dostatno mnogo reklo
u izvanjskim raspravama 3 najboljem ivljenju, i sad
je potrebno posluiti se time. Jer uistinu nitko nee
osporiti onu jednu razdiobu prema kojoj su tri vrste
dobra 4 : ona izvanjska, dobra u tijelu i ona u dui, a da
sva ta trebaju biti prisutna u blaenima. Nitko,
naime, ne bi nazvao blaenim onoga tko nema ni
djeli hrabrosti, ni umjerenosti, ni pravednosti, nego
se plai uzletalih muha, i ne suzdrava se niega, pa
ni krajnjih postupaka, zaeli li jesti ili piti; koji bi za
novi upropastio i najdrae prijatelje, te je slino
takav i u razumijeu: toliko je nerazborit i nepouzdan
kao djetece ili pomamnik. Nu iako bi navedene

67

15

217

25

30

35

nego veini. Budui je upravo to zadaa razumijea

i razmiljanja dravi,
a ne ono koje bi trebao
izabrati svaki pojedinac, sad smo i izabrali razmatranje prvome, dok bi drugo bilo nuzgredno, a dotino
pravi predmet naeg istraivanja. Bjelodano je,
dakle, kako mora biti najbolji onaj dravni poredak
to je ureen tako da u njem svatko najbolje ini i ivi
blaeno. Nu i oni koji se slau kako je ivot prema
kreposti najdostojniji izbora, sporit e se oko toga je
li poeljniji dravniki i djelatniki ivot ili pak onaj
slobodan od svih izvanjskih stvari: kao onaj predan
znanstvenom promatranju, kojem neki kau da je
jedini dostojan mudraca. 1 1 Jer ta dva ivota ini se da
najradije izabiru oni od ljudi to su najastohlepniji
prema kreposti, i medu prijanjima i meu sada
njima; kaem dva ivota, koji su onaj dravnika i onaj
mudraca. A nije od male vanosti kojemu od tih
pripada istina. Jer onaj tko dobro misli, nudno se
rasporeuje prema boljem cilju, bio posrijedi zasebino pojedinac bila pak zajedniki drava. Neki
mniju kako vladati blinjima samosilniki priinjava
najveu nepravdu, dok vladati ustavno ne priinjava
nepravdu, ali je smetnja pojedinevu osobnom blago
stanju. Drugi opet, kao iz opreke, mniju posve druk
ije, jer tima je mua dostojan samo djelatni i graan
ski ivot; naime, zadaa je svake pojedine kreposti da
bude djelatnost, nita vie zasebnicima negoli onima
to obavljaju zajednike dunosti i upravljaju dra
vom. 1 2 Jedni, dakle, tako misle, dok drugi kau kako
smo moniki i samosilniki nain vladavine dra
vom jami blaenstvo, pa je tako u nekih svrha
i zakona i dravnog poretka da zagospodare svojim
blinjima. Stoga, iako je veina zakona tako rei
u potpunome neredu u veine, ipak - ako se ti zakoni
i na to jedno usmjeruju - svima im je cilj vladati, kao
10

Ili 'razumijevanja i znanstvenog promatranja drave kao

predmeta'. Gr. ; lat. intelligentia et
cognitio civilis; engl, political thought and speculation; fran. la
pense et la spculation politiques; njem. eine Aufgabe des politi
schen Denkens und Forschens; rus. deno nonumunecKOzopa3MbiuineuuH u paccMompenun; novogr.
(pitanje prouavanja i znanosti o dravi).
11
To jest: ljubitelja mudrosti ili 'filozofa' (ali bez suvremenih
suznaja), tek u izvornom i jo neoptereenom znaenju.
12
Usp. Aristotel, Nikomahova etika, X., 9. 1179a 6.

220

20

25

30

35

40
1324 b

to su u Sparti i na Kreti prilagoeni za ratne potrebe

i odgoj i veina zakona. Uz to, meu svima naro
dima uzmonim natkriliti koga takva je sposobnost 14
u asti, kao meu Skitima, Perzijancima, Traanima
i Keltima. U nekih, naime, postoje i nekakvi zakoni
koji pobuuju na takvu krepost, kao to se u Kartagi kau doputao ukras noenja narukvica prema
broju vojni u kojima se sudjelovalo. A bijae neko
i u Macedoniji zakon da se mu koji nije bio ubio ni
jednog neprijatelja, mora opasati konjskim oglavnikom; meu Skitima pak nije smio piti na gozbi iz
kupe to se okolo dodavala onaj tko nije ubio ni
jednog neprijatelja; a i medu Ibercima, narodu ratnikome, pozabijali bi toliko iljaka16 okolo groba
pokojnikova koliko bi dotinik pobio neprijatelja.
I mnoge druge takve zasade postoje u drugih, to na
temelju zakona to pak prema obiajima.
Ipak bi se moglo uiniti odve neumjesno onima
koji ele istraivati, to je dravniku dunost da
uzmogne razmotriti kako bi svladao blinje i zago
spodario njima, htjeli to oni ili ne. Jer kako da bude
dunost dravniku ili zakonodavcu ono to nije ni
zakonito? Nezakonito je naime, ne samo pravedno
nego i nepravedno vladati (kime), a svladati (koga)
moe se i nepravedno. 1 7 Ali ni u ostalim znanostima
[i umijeima] toga ne vidimo; jer niti je lijeniku, niti
kormilaru dunost bilo uvjeravati bilo prisiljavati: ili
'lijeenike' ili 'plovitelje . Nu veina ini se misli
kako je samosilnika vladavina dravnitvo, i ono to
prema sebi samima ne smatraju ni pravednim ni
13

Usp. Platon, Zakoni, I. 633.

To jest: vojna, ratnika mo.
15
Podrazumijevaju se 'ratnike vrline'.
16
Ili 'zailjenog kamenja', 'kolaca', 'ranjeva', 'kratkih kopalja', to sve moe znaiti , a to je izvorno umanjenica od
rijei 'raanj' (). Gr. ; lat. obeliscos (verucula
vel fastigiatas bases): engl, obelisks (or 'spits'); fran. petits obli
sques; njem. Stbe; rus. KOAbee; novogr. .
17
Smisao je ovaj: nezakonito je vladati bez obzira na praved
nost, a nasilne vladavine (i pobjede) moe biti i bez pravednosti.
Takav smisao donosi Jowettov prijevod, iako pomalo i pjesniki:
Unlawful it certainly is to rule without regard to justice, for there
may be might where there is no right.
18
To jest: ili bolesnike ili brodske putnike.
14

221

10

15

20

22
22
25

30

korisnim, to isto se ne srame primjenjivati prema

drugima; oni, naime, za sebe trae da se pravedno
vlada, doim kad su posrijedi drugi, nimalo ne brinu
pravednosti. Takvo to je besmisleno, ukoliko nije
naravlju togod [odreeno] da se njime zagospodari,
a drugo pak nije; tako te, ako i biva takvim nainom,
ne treba pokuavati svima zagospodariti, nego onima
to su [odreeni] da se njima zagospodari, kao to ni
za jelo ni za rtve ne treba loviti ljude, nego ono to je
prikladno za lov. Loviti, naime, treba divlja koja je
jestiva. Nego mogla bi biti i sama za sebe blaena
jedna drava, kojom se bjelodano upravlja lijepo, jer
moe postojati i drava koja se tako zasebice slui
valjanim zakonima, samo to ustroj t drave nee
sluiti svladavanju neprijatelja; neka, naime, ne bude
prisutno nita takvo. Jasno je, dakle, kako sve t
ratne pothvate treba smatrati prikladnima, ali ne kao
najviu svrhu svih stvari, nego su oni poradi dotine
svrhe. A dunost je estita zakonodavca, razmotriti
dravu i rod ljudi i svaku drugu zajednicu, kako bi
mogli sudjelovati u dobru ivotu i njima dostupnu
blaenstvu. Razlikovat e se dodue neke od zakonskih zasada. A zakonodavstvu je zadaa razvidjeti,
ako postoje susjedi,19 kako treba s kojima postupati
i koje su dunosti prema pojedinima od njih. Doim
kasnije e se primjereno istraiti kojoj svrsi treba
teiti najbolji dravni poredak. 2 0
3

Onima koji se slau kako je izbora najdostojniji

ivot prema kreposti, ali se razlikuju oko njegove
upotrebe, trebamo odgovoriti: i to obojima (jer jedni
odbacuju dravne poloaje, smatrajui kako je ivot
slobodna ovjeka razliit od dravnikog i najpoeljniji od svega, dok drugi upravo dravniki smatraju
najboljim; nemogue je, naime, da tko nita ne ini,
dobro ini, a dobroinstvo i blaenstvo su isto)
- kako oboji jedne stvari kazuju ispravno, druge
neispravno; to jedni kau kako je ivot slobodnjaka
bolji od samosilnikoga, to je istinito; jer sluiti se
robom kao robom nije nita asno; naime, naredbe
ivotnim potreptinama ne sudjeluju ni u emu
lijepome. Ali smatrati kako je svaka vladavina samoUsp. II. 1265a 20, 1267a 19.
Vidi 1333a 11.

222

35

40
1325 a

10

15

20

25

silnika, nije ispravno; jer se nita manje ne razlikuje

vladavina slobodnjacima od vlasti nad robovima
negoli bie slobodno naravlju od onoga to je narav
lju ropsko, emu je dostatno razlueno u prvim
raspravama. 2 1 A i vie hvaliti neinidbu negoli
inidbu, 22 takoer nije istinito, jer blaenstvo je
inidba; a inidbe pravednih i umjerenih ljudi imaju
za svrhu mnoge lijepe stvari.
Nu mogao bi lako tkogod pomisliti, poto je
dotino tako razlueno, kako je vrhovna ovlast ono
najbolje. Jer dotinik bi tako bio uzmoan initi
najvie najljepih djela; tako te onaj to je uzmoan
vladati, ne treba [vlast] preputati blinjemu, nego
mu je prije oduzeti, pa niti otac treba voditi rauna
djeci, niti djeca ocu, niti uope prijatelj prijate
lju; na to se ne trebaju obzirati, jer je ono najbolje
i najdostojnije izbora, a 'dobra inidba' je ono najbo
lje. To, dakle, oni moda istinito govore, ako je
u lupea i nasilnika prisutno ono najpoeljnije od
svega postojeega. Nu ini se kako im to ne pripada,
te je dotina pretpostavka lana. Jer inidbe ne mogu
bivati lijepe u onoga tko se ne odlikuje 23 prema
ostalima kao mu od ene ili otac od djece ili gospo
dar od robova; tako te tko je jednom zastranio [od
zakona], nee moi nikad kasnije - djelujui ispravno
- naknaditi onoliko koliko je zastranio od kreposti.
Jer slinicima24 lijepo i pravedno je u uzajamnosti; to
je, naime, jednako i slino. Doim nejednako jedna
kima i neslino slinicima, usuprot je naravi; a od
stvari to su mimo naravi nita nije lijepo. Stoga,
bude li tkogod drugi bolji prema kreposti i prema
inidbenoj moi za ono najbolje, toga je lijepo slije
diti i pravedno je toga sluati. Pri njemu treba biti ne
samo krepost nego i sposobnost za inidbu. Nego ako
se tako prikladno govori, i ako blaenstvo treba
smatrati dobroinstvom, onda bi i zajedniki za cijelu
dravu i za svakog pojedinca najbolji ivot bio onaj
21

Vidi I. 4-7.
Ili 'nedjelovanje negoli djelovanje'. Vidi i ranija tumaenja
pojma , i korijenski srodnih izvedenica.
23
Preporuljivo je shvatiti ovaj glagol u dvama znaenjima:
i 'isticati se nad nekim' i 'razlikovati se od koga'.
24
Ili 'onima koji su jednaki'.
22

223

30

34
34
35

40
1325 b

10

15

inidbeni. Nu inidbeni ivot nije nudno naprama

drugima, kao to mniju neki, niti su pak samo ona
promiljanja inidbena koja se poduzimaju poradi
ishoda inidbe, nego mnogo vie - znanstvena promatranja i razmiljanja to su samosvrna i radi sebe
samih. Jer 'dobroinstvo' je svrha, kao i nekakva
inidba. A kaemo kako najvie ine 2 5 i gospodare
izvanjskim inidbama oni koji su svojim promilja
njima 26 - graditelji. Nego ne moraju nita ne initi
one drave to su izdvojeno zasnovane, pa izabiru
i ivjeti tako. Jer i to moe bivati u dijelovima.
Mnoge naime zajednice jedna naprama drugoj dije
lovi su drave. Slino je to prisutno i u svakog pojedi
nog od ljudi. Jer inae bi jedva lijepo bilo i Bogu
i cijelome svemiru, koji nemaju izvanjskih inidbi
mimo onih koje su im svojstvene. 27 Bjelodano je,
dakle, kako isti ivot nudno biva najbolji i svakomu
pojedinom od ljudi i zajedniki dravama i ljudima.
4

Poto kao uvod iznesosmo tima ovo upravo

25

Ili 'djeluju'.
Ili 'koji su graditelji svojim umom i mislima', kao to prenosi
latinski prevoditelj: qui mente et cogitationibus sunt architecti.
27
Usp.I.1323 b 23;Aristotel,Metafizika,A6,7,9;Ortebu,I,8,
9. Sama kljuna reenica dosta se razliito prenosi. Gr.
,
; lat. Alioquin vix
ipse Deus et mundus universus bene praeclareque sese haberet, qui,
praeter suas et proprias, actionibus externis nullis funguntur; engl.
// this were otherwise, God and the universe, who have no external
actions over and above their own energies, would be. far enough
from perfection; fran. sinon, Dieu et le Mond entier, pour qui
n'existe aucune activit externe qui soit en dehors de leur activit
propre, seraient dans une condition passablement infrieure; njem.
Denn sonst wrden sich Gott un der ganze Kosmos schwerlich gut
verhalten, da sie ja keine usseren Ttigkeiten besitzen ausser den in
ihnen eigentmlich beschlossenen;
novogr.
& va
,
al
(jer bi inae bilo teko oznaiti kao lijepo stanje Boga
i cijeloga svemira, zbog toga to u njih nisu prisutne izvanjske
inidbe mimo jedino onih to su u skladu s njihovom naravi).
26

224

20

25

30

kazano, dok smo ostalim dravnim porecima pretresali ranije, 28 preostalome valja prvo rei koje
trebaju biti naelne zasade one drave to bi se
ustanovila prema elji. Jer najbolji dravni poredak
ne moe nastati bez primjerene opskrbe ivotnim
potreptinama. 2 9 Zbog toga mnoge stvari treba una
prijed pretpostaviti kao poeljnosti, ali nek ni jedna
od tih ne bude nemogua. Mislim, na primjer, mno
ina graana i veliina zemljita. Jer kao to ostali
gotovitelji, kao tkalac i brodograditelj, moraju imati
tvar potrebnu za izradbu (to ona, naime, bude bolje
pripremljena, i uradak dotina umijea mora biti
ljepi), tako i dravnik i zakonodavac moraju imati
vlastitu i prikladnu tvar.
Od dravnih potreptina prva je mnoina puanstva: kakvi i koliki ljudi moraju tu biti prisutni naravlju, te isto tako i zemljitu: koliko i kakvo treba biti.
Veina, dakle, misli kako sretna 3 0 drava treba biti
velika. Nu ako je to istina, oni ne znaju koja je drava
velika a koja mala. Jer prema broju stanovnika pro
suuju veliinu, a trebali bi se prije obzirati, ne na
mnotvo, nego na mo. I drava, naime, mora obaviti
neku radnju, te ona koja je najbolje uzmona izvriti
dotian rad, tu treba smatrati najveom, kao to bi
tkogod Hipokratu rekao kako je, ne kao ovjek,
nego kao lijenik, vei od nekoga koji ga nadmauje
veliinom tijela. Dapae, ak ako treba prosuivati
osvrui se na mnotvo [puanstva], ne smije se to
initi prema bilo kojem mnotvu (nudno, naime,
u dravama ima i stanovit broj robova, naselaca
i tuinaca), nego uzimajui u obzir one koji su dio
drave i od kojih se drava sastoji kao od svojstvenih
dijelova. Jer pretiak u mnotvu takvih znak je velike
drave; doim ona iz koje proizlaze mnogobrojni
ruko tvorci a malobrojni teki oruanici, takva drava
ne moe biti velika. Nije, naime, isto velika i mnogoljudna drava.
28

Usp. II.
Ili 'bez primjerene materijalne osnove', kako je u njemakom
prijevodu: ohne eine angemessene materielle Grundlage.
30
Izvorno 'blaena' (). Vidi i ranija tumaenja pojma
(Aristotel, Nikomahova etika; Grko-latinsko-hrvatski rjenik).
29

15

Politika

225

35

40
1326 a

5
5

10

15

20

25

Nego je iz samih injenica bjelodano kako je teko,

ako ne i nemogue, dobro zakonima vladati u dravi
koja je odve mnogoljudna. I doista, meu dravama
poznatim po skladnoj upravi ne vidimo ni jednu
s prevelikim puanstvom. Dotino je jasno i na teme
lju samih razloga. Jer zakon je nekakav poredak,
a dobar je zakon nudno dobar poredak; onaj pak
broj koji odve premauje, ne moe sudjelovati
u poretku; to bi, naime, bilo djelo boanske moi,
koja dri zajedno i svemir. Budui ljepota obiava
nastajati u mnotvu i veliini,31 stoga drava u kojoj je
uz veliinu prisutna i spomenuta granica, nudno
biva i najljepa. Ali postoji neka mjera i veliini
drave, kao i svemu ostalome: ivotinjama, biljkama,
oruima. Jer svako pojedino od tih, postavi prema
leno ili preveliko, nee zadrati svoju mo, nego e
katkad u cijelosti izgubiti svoju narav, dok e se
katkad pokvariti, kao to 3 2 plovilo od jednog pedlja
nee uope biti plovilo, ali isto tako ni ono duine
dva trkalita; iako - jednom doavi do neke veliine,
a drugi put do neke maloe ono jo biva plovilo, ali
loe za plovidbu. Isto tako i drava: sastoji li se od
premalo puanstva, nije samodostatna (a drava teba
biti samodostatna); ako je pak s previe puanstva,
u ivotnim potreptinama je samodostatna kao
narod, ali ne kao drava, 33 jer tada ne moe lako
opstojati ustavna vladavina. Jer tko e biti vojsko
voa pregolemu mnotvu, ili tko pak glasnik ako nije
34
nalik Stentoru ? Zbog toga prvotna drava
nudno je ona koja se sastoji od mnotva to je prvo
samodostatno za dobar ivot u dravnoj zajednici.
A moe i takva, koja ovu mnotvom premauje, biti
vea drava, samo takvo to - kako ve rekosmo - ne
moe biti neogranieno. Koja je granica takvu pre35
maaju, lako je vidjeti iz injenica. Jer u dravi su
jedne inidbe one vladatelj a druge vladanik. Vla31

Usp. Aristotel, Nauk pjesnikom umijeu, 1450b 36.

Usp. V. 1309b 23.
33
Preveliko mnotvo ne moe se lako podrediti sustavu dravne
vladavine, kao u sluaju Babilona, koji je Aristotel ve spomenuo
(iii. 3, 1276a 27).
34
To jest: tko nema njegov glas. Stentor je inae (prema
Homeru) imao glas jak kao u pedesetorice mueva.
35
Ili 'utvruju se na temelju iskustva'.
32

226

25

30

35

40
1326 b

10

datelju su dunost naredba i prosudba. Kako bi se

prosuivalo pravedninama i dravni poloaji podjeljivali prema dostojanstvu, moraju graani poznavati
jedni druge: Kakvi su koji; a ondje gdje toga ne moe
biti, nudno su loi i izbori na poloaje i sudbene
istrage. obojemu, naime, nije pravedno odluivati
nepripremljeno, to je bjelodano prisutno u preveli
kome puanstvu. I uz to, tu je tuincima i naselcima
lako sudjelovati u dravnome poretku; jer nije teko
prikrivati se zbog prevelika mnotva. Jasno je, dakle,
kako je ovo najbolja granica puanstvu u dravi:
najvei premaaj mnotva primjeren samodostatnosti
ivota a koji je lako pregledan. veliini drave,
dakle, nek je odreeno takvim nainom.
Slino je i sa zemljitem. Jer tome kakvo to treba
biti, bjelodano je kako bi svatko pohvalio ono to je
najsamodostatnije (koje pak mora proizvoditi sve;
samodostatan je, naime, onaj tko sve ima i nita mu
nije potrebno). Mnoinom i veliinom [zemlja] treba
biti takva da stanovnici uzmognu ivjeti u dokolici,
istodobno i slobodno i umjereno. 3 6 A postavljamo li
tu granicu prikladno ili neprikladno, poslije treba
razvidjeti tonije, kada uope budemo govorili
teevini te izobilju imutka, kakva i na koji nain
treba bivati upotreba [imutka]. tome, naime, pita
nju postoje mnoge raspre. Zbog toga to ljudi navlae
na jednu od pretjeranosti ivljenja: ili zapadaju u kr
tost ili u raskonost.
Oblik zemljita nije teko odrediti (pri emu
u nekim stvarima treba posluati iskusnike u ratni
kom umijeu): ono, naime, neprijateljima treba biti
nepristupano, a svojima s lakim izmakom. Uz to,
kao to rekosmo kako mnotvo ljudi treba biti dobro
pregledno, takvo treba biti i zemljite. Jer koje je
zemljite dobro pregledno, to se i dobro brani. Sm
poloaj grada, ako je odrediti prema elji, trebao bi
biti povoljan i prema moru i prema kopnu. Jedno je
ve spomenuto pravilo (treba, naime, radi pruanja
pomoi omoguiti jednako lak pristup sa svih mje
sta); drugo, da je laka doprema i prijevoz ratarskih
36

Usp. II. 1265a 32.

227

15

20

25

30

35

40
1327 a

proizvoda, te zatim drvene grae ili ega drugog to

rodi u polju.
6

10

37

Oko povezanosti s morem, da li je ona korisna

dravama s dobrim zakonima ili je tetna, nastaju
mnogi prijepori. Jer pridolazak tuinaca, odgajanih
u drukijim zakonima, kau kako je kodljiv za
38
valjanu zakonitost, kao i mnogoljudnost. Jer od
sluenja morem nastaje mnotvo trgovaca, koji
odlaze i dolaze, to je opreno skladnoj upravi dra
vom. Nu jasno je, meutim, ako se takvo to ne
dogodi, kako je bolje i radi sigurnosti i radi dovoza
39
ivotnih potreptina, da gradodrava i zemljite
imaju pristup moru. Jer, i kako bi lake izdrali
protiv neprijatelja, braniteljima pomo treba lako
pristii s obiju strana, i kopnom i morem; i kako bi
nakodili napadateljima, ako nije mogue s obiju
strana, svakako e i s jedne uzmoi vie sudjeluju li
u objema. I zatim, stvari kojih manjka u njih treba
uvoziti, dok suvike proizvedenih potreptina treba
izvoziti. Jer drava treba biti trgovakom, ali ne
drugima, nego sebi. Oni, naime, koji su svima otvo
reni kao trgovite ine tako radi dohotka. Ona pak
drava kojoj ne treba udjela u takvu dobitku, ne
treba ni takva trgovita. Budui pak i sada vidimo,
kako se u mnogim zemljama i gradodravama nalaze
sidrita i luke s prikladnim poloajem prema gradu,
tako te gradsku tvravu niti zahvaaju, niti su pak
predaleko od nje, nego su uvreni zidinama i drugim takvim branitima, - bjelodano je da ako bude
kakva dobra od takve povezanosti, to e dobro pripa
sti dravi; bude li pak kakve kode, lako e se obra
niti zakonima kojima se priopuje i odreuje tko
smije a tko ne smije mijeati se s drugima.
Nema dvojbe, kad je rije pomorskoj moi, kako
je najbolje imati [mornaricu] do stanovite veliine
(jer ne samo zbog sebe samih nego i zbog susjeda, 40
treba uzmoi i zastraiti i pomagati, kako na kopnu
tako i na moru). mnoini i veliini t pomorske
37
38
39

40

228

Doslovno: 'zajednitvo s morem'.

Usp. Platon, Zakoni, IV. 704 D - 705

To jest: ire dravno podruje.

Usp. II. 1265a 20.

15

20

25

30

35

40
40
1327 b

moi treba odrediti prema ivotu [svake] drave. Jer

ako e ivjeti ivotom predvodnika u vojnim i dravnim stvarima, mora imati i pomorsku mo primje
renu takvim pothvatima. A u dravama ne mora biti
one mnogoljudnosti koja nastaje od mnotva pomo
41
raca. Ti, naime, i ne moraju biti dio drave. Pomor
42
sko vojnitvo sastavljeno je od slobodnjaka i dio je
pjeatva, a ima vrhovnu ovlast i zapovijeda brodovima. Sve dok je prisutno mnotvo susjednog puan
43
stva i onih koji obrauju zemlju, mora biti i obilje
mornara. Vidimo kako je tako i danas u nekih, kao
u dravi Heraklejaca, jer oni opremaju posadama
mnoge troveslice, iako je veliinom njihova drava
skromnija od drugih.

10

15

Nek je, dakle, takvim nainom odreeno zemlji

tu i lukama, gradovima i moru, te pomorskoj
moi.
mnotvu graana u dravi, koja mu granica
treba biti, ve smo govorili, 44 a kakva pak treba biti
njihova narav, govorit emo sada. To se moe lako
uvidjeti pogleda li tkogod najslavnije grke drave
i cijelu nastanjenu zemlju, kako je razdijeljena meu
narodima. Jer narodi u hladnim mjestima i u Europi
puni su sranosti, ali su oskudni u razumijeu i umijeu, te stoga zadravaju vie slobodu, ali su nepri
kladni za dravno zajednitvo i nisu uzmoni vladati
svojim susjedima. Doim narodi u Aziji posjeduju
razumijee i duu sklonu umijeima, ali nemaju sra
nosti, te stoga ive potinjeni i u ropstvu. A rod
Grk, 4 5 kako je na sredini izmeu tih mjesta, tako
41
To jest: 'mornari ne moraju biti graani', ili 'ne moraju imati
graanska prava'.
42
Posrijedi su pretee dananjih: 'pomorskih pjeaka' ili 'marinaca'. Gr. TO ; lat. vectores classicique milites; engl.
the marines; fran. l'infanterie de marine; njem. die Seesoldaten; rus.
MopcKue eouHbi; novogr. (oni
koji se bore s brodova; to odgovara i posebnom tumaenju
u Tricota: 'borci koji se bore s neprijateljem pri jurinom pristaja
nju uz protivnike brodove', dok Lambinov latinski prijevod ima:
vectores, qui naves conscendunt ut depugnent').
43
Vidi i ranije tumaenje pojma .
44
Vidi 1362a 9 - b24.
45
Ili 'grka, helenska rasa'.

229

20

25

sudjeluje u obojim svojstvima, jer posjeduje i srcanost i razumijee. 46 Zbog toga ustrajava u slobodi, te
ima najbolji dravni poredak, i mogao bi zavladati
svima, da se okupi u jednu dravu. A ista se razlika
nalazi i medu samim grkim narodima, jer neki od
njih imaju jednostranu narav, a drugi skladno smijeana oba dotina svojstva. Bjelodano je kako i razumijea i sranosti treba imati narav u onih koje e
zakonodavac lako privesti do kreposti. Jer, kao to
neki 47 kau, uvari trebaju biti prijateljski raspolo
eni prema poznatima i estoki prema nepoznatima,
a srce 4 8 je ono to nagoni na ljubav. To je sposobnost
due kojom ljubimo. A dokaz je i ovo: jer se prema
pouzdanicima i prijateljima srce vie uzbudi negoli
prema neznancima, kada mislimo kako nas zanema
ruju. Stoga i Arhiloh, predbacujui prijateljima, pri
kladno razgovara sa svojim srcem:
Jer ti se zbog prijatelja gui u gnjevu. 49
Nagon za vladavinom i slobodom potjee od t
sposobnosti u svim ljudima. Jer srce hoe vladati i ne
d se svladati. A ne govore lijepo oni to kau kako
treba biti estok prema nepoznatima, jer ni prema
komu ne treba biti takav; niti su pak velikoduni ljudi
naravlju estoki, osim prema onima koji nanose
nepravdu. Ali to vie osjeaju prema pouzdanicima,
kao to je prije reeno, kad smatraju kako su im t
nanijeli nepravdu. Tako pak biva prema razlogu. Jer
oni za koje misle kako im duguju dobroinstvo, uza
tetu [koju nanose] smatraju da ih jo liavaju i toga
dobroinstva. Otuda se kae: Teke su borbe meu
braom 50 i Koji su previe ljubili, t previe
i mrze.51
graanima u dravi, dakle, koliko ih treba biti te
kakve naravi, a zatim i zemljitu: kakvo i koliko,
priblino je odreeno (jer ne treba traiti istu tonost
46

Usp. Platon, Drava, IV. 435 E, 436 A.

Usp. Platon, ibid. II. 375 C.
Posrijedi je vieznanica , koja je ovdje srce, kao izvor
cjelokupne ovjekove uvstvenosti.
49
Fr. 67, Bergk (doslovan prijevod).
50
Euripid, Fr. 975, Nauck 4 .
51
Navod iz djela nepoznata pjesnika (Fr. 78 Nauck).
47

48

230

30

35

40
1328 a

10

15

u onome to se dokazuje razlozima i u sjetilnim

podacima). 5 2
Jer, kao to u ostalih sastavina prema naravi nisu
isti dijelovi cijelog ustroja bez kojih cjeline ne bi bilo,
bjelodano je kako ni dijelovima drave ne treba
smatrati sve one koji su u dravama nudno pri
sutni, 5 3 kao ni bilo kojeg drugog zajednitva iz kojeg
nastaje neki jedan rod (naime, neto jedno zajedniko i isto 'zajedniari' moraju imati, bilo da u tome
sudjeluju jednako ili nejednako): kao hrana, ili mno
ina zemlje ili togod drugo takvo. Nu kad je jedno
sredstvo a drugo svrha, onda u tima nije nita zajed
niko, osim da to jedno naini, to drugo prima:
kakav je kaem odnoaj svakog orua prema izradevini i izraivaima. Jer kua i kuegraditelj nemaju
nita zajedniko, nego je kuegraditelj evo umijee
radi kue. Tako i dravama treba svojine, 54 ali svojina
ipak nije dio drave, iako su i mnoga iva bia dio
svojine. 55 Drava je, naime, zajednitvo slinih 56
poradi najboljeg mogueg ivota. I budui je blaen
stvo ono najbolje, a ono je djelatnost i savrena
primjena kreposti, dok se dogaa tako te jedni u njoj
mogu sudjelovati, drugi pak malo ili nikako, - jasno
je kako je to uzrok to postoje [mnoge] vrste drava
i vie razliitih dravnih poredaka. Jer razliitim nai
nom i drukijim sredstvima ljudi tee tome, te pri
tome tvore razliite oblike ivota i dravne poretke.
Razvidjeti treba koliko je onih stvari bez kojih ne bi
bilo drave, jer one koje nazivamo dijelovima drave
nudno bi bivale meu tima. 5 7 Stoga treba utvrditi
broj zadaa [neke drave], pa e iz toga biti jasan sm
52
Posrijedi je opreka izmeu znanstvenog promatranja i pukih
injenica do kojih dolazimo sjetilima. Aristotel ee navodi
dotinu opreku. Vidi I. 1323b 17 i Nikomahova etika, I, 1, 1094b
11-27.
53
Usp. III. 1278a 2.
54
Ili 'vlasnitvo, stjecanje, posjed'. Vidi i ranije tumaenje
pojma .
55
Usp. I. 1253b 32.
56
Prema nekim prijevodima 'jednakih'.
57
Posrijedi je tee mjesto i razliito se prevodi. Na se prijevod
strogo pridrava predloka i prenosi smisao kako ga zahvaaju
i latinski prijevodi: in his enim necessario insunt (O. O.) ili: propterea quod necessarium existere (Vtus translatio).

231

20

25

30

35

40
1328 b

predmet. Prvo, dakle, mora biti hrane, zatim umijea

(jer su za ivljenje potrebna mnoga orua); tree je
oruje (jer lanovi zajednice moraju pri sebi imati
oruje poradi obrane vlasti, to od nepokornik, to
protiv onih koji izvana nastoje nanijeti nepravdu);
etvrto, stanovita svota novca, kako bi imali za unutarnje potrebe i ratne trokove; peto, ili zapravo
prvo, skrb oko bogotovlja, koju zovu sveenikom
slubom; esto, koje je od svega najnunije; prosudba
probicima i pravedninama u meusobnim odnosajima. To su, dakle, slube koje tako rei trebaju
svakoj dravi (jer drava nije bilo koje nasumino
mnotvo, nego [zajednica] samodostatna za ivot,
kako rekosmo; 5 8 i uzmanjka li koji od tih sastojaka,
nemogue je da to zajednitvo bude naprosto samo
dostatno). Mora se stoga od tih djelatnosti sastojati
drava: mora postojati mnotvo ratara koji pribavljaju hranu, te obrtnici, ratniki stale, imunici,
sveenstvo i prosuditelji nunostima i probicima.
9

Poto se to razluilo, preostaje razvidjeti: trebaju li

svi sudjelovati u svemu tome (jer mogli bi jedni te isti
bivati i ratari i obrtnici i svj etnici i suci) ili pak za
svaki od spomenutih poslova treba postaviti druge
osobe, ili opet od tih su [djelatnosti] jedne zasebnike
a druge zajednike iz nunosti? To pak nije isto
u svakom dravnom poretku. Jer, kao to rekosmo,
mogu i svi sudjelovati u svim stvarima, te ne svi
u svima, nego neki u nekima. Otuda, naime, i nastaju
razliiti dravni poreci. Jer u pukim vladavinama
sudjeluju svi u svima [slubama], dok je u vladavi
nama manjine opreno tome. Budui pak rasprav
ljamo najboljem dravnom poretku - a to je onaj
pri kojem bi drava bila najblaenija, dok je ranije
59
reeno kako je blaenstvo nemogue bez kreposti,
- bjelodano je iz toga da u najljepe upravljanoj
dravi koja posjeduje mueve pravedne naprosto,
a ne tek prema uvjetima, graani ne smiju ivjeti ni
rukotvorakim ni trgovakim ivotom (budui da je
takav ivot neplemenit i suprotan kreposti), 6 0 a ni
ratari ne smiju biti budui graani (treba, naime,
58
59
60

232

Usp. II. 1261b 12, III. 1275b 20.

Usp. 1323a- 1324a 4, 1328a 37.
Usp. Platon, Zakoni, XI. 919 C-E.

10

15

20

25

30

35

40

dokolice i za nastanak kreposti i za dravne djelatnosti).

1329
2

Budui u dravi postoji ratniki stale, te onaj

savjetniki probitanim stvarima i koji prosuuje
pravednine, a t se jo najvie ine dijelovima drave,
treba li njih razluiti, ili pak istima povjeravati obje
dunosti? Nu bjelodano je i to, jer na jedan nain
[povjerava se] istima, na drugi pak razliitima. Jer
ukoliko svaka od dunosti trai drukiju ivotnu zre
lost; 61 jednom, naime, treba razboritosti drugi put
jakosti, [povjeravaju se] razliitim osobama. Ukoliko
je pak nemogue drati uvijek u podlonosti one koji
su uzmoni upotrijebiti silu i sprijeiti je, [dunosti se
daju] istima. Jer kojima je u vlasti oruje ti odluuju
hoe li ostati ili nee ostati dotian dravni poredak.
Preostaje, dakle, da se u tome dravnom poretku
povjere istima obje dunosti, ali ne istodobno, nego
kako je po naravi, koja jakou obdaruje mlae,
a razboritou starije. Tako dakle obojima podijeliti
[dunosti] i korisno je i pravino, jer takva je razdi
oba prema dostojanstvu. Nego i steevine 6 trebaju
pripadati tima. Jer graani trebaju biti dobra imov
nog stanja, budui da su oni [pravi] graani. Naime,
rukotvoraki stale ne sudjeluje u dravi, kao ni
jedan drugi rod koji nije tvoritelj kreposti. A to je
bjelodano i iz polazne postavke: 6 3 jer blaenim se
mora bivati s krepou; ne moe se, naime, rei kako
je blaena drava, gledajui na neki njezin dio, nego
na sve graane. 6 4 A bjelodano je kako posjedi trebaju
pripadati tima, jer ratari moraju biti robovi ili barbari
ili izokolni stanovnici. 65

Preostao je od nabrojanoga jo rod sveenika.

A bjelodano je i njihovo vrstanje. Jer ni ratar ni
61
Posrijedi je pojam 'ivotne zrelosti'. Prema Aristotelu tijelo je
u svojoj zrelosti od 30 do 35 godine ivota, a duh u 50-oj godini.
Gr. ; lat. virium genus; engl, primes of life; fran. maturit;
njem. Lebensalter; rus. eo3pacm; novogr.
(vrhunska sposobnost).
62
Ili 'imutak', 'imanja'.
63
Usp. 1328b 35.
64
Usp. II. 1264b 17-24.
65
Vidi i ranije tumaenje pojma . Usp. 1330 a 25-31.

233

10

15

20

25

rukotvorac ne trebaju se postavljati za sveenike

(budui da smo graanima dolikuje tovati bogove).
Budui se dravno tijelo dijeli na dva dijela, to jest:
na oruaniki i savjetniki, a dolino je iskazivati
tovanje bogovima, te omoguiti odmor onima koji
se zbog starosti povlae s dunosti, tima treba dati
sveeniku slubu.

10

30

34

Reeno je, dakle, koje su sastojine bez kojih

drava ne moe opstojati i koji su dijelovi drave (jer
ratari i obrtnici i svakovrsni nadniari moraju se
nalaziti u dravama, ali dijelovi drave su oruaniki
i savjetniki stale), i svaki je pojedini od tih razluen, jednom kao doivotna sluba, drugi put djelo
mice.

34
35

ini se kako nije tek sada ili odnedavno poznato

onima koji znanstveno umuju dravi, 66 kako dravu
treba razluiti napose po rodovima i razlikovati ratniki stale od ratarskog. Jer u Egiptu i sada biva
takvim nainom, kao i na Kreti; u Egiptu kau da je
tako uzakonio Sezostris, a Minos na Kreti. Drevna je
ini se i ustanova zajednikih blagovanja, jer na Kreti
potjee iz razdoblja Minosove vladavine, dok je u Ita
liji jo mnogo starija. Govore, naime, tamonji ue
njaci kako je neki Ital postao kaljem Enotrije, prema
kojemu, promijenivi ime, nazvae se Enotrijci Italcima, i koji dade ime Italija rtu Europe, to je izmeu
Skiletskog i Lametskog zaljeva,67 koji su udaljeni
jedan od drugog pola dana puta. Kau kako je taj Ital
Enotrijce, koji bijahu pastiri, pretvorio u ratare, a uz
druge zakone koje im je postavio prvi je ustanovio
i zajednika blagovanja. Stoga jo i danas neki od
njegovih potomaka slue se zajednikim blagova
njima i nekim njegovim zakonima. Obalu Tirenskog
mora nastanili su Osci, kojima je danas kao i neko
nadimak Auzonci, dok prema Japigiji i Jonskome

40

66

Ili 'onima koji se bave filozofijom drave'. Gr.

; lat. qui de republica philosophantur;
engl, political philosophers; fran. la philosophie politique; njem.
den S t a a t s w i s s e n s c h a f t l e r n ; ;
novogr. (oni
koji se mislilaki bave dravnim pitanjima).
67
Naime, izmeu tih zaljeva i Mesinskog tjesnaca (prolaza).

234

1329 b
5

10

15

20

zaljevu, u podruju koje se zove Sirit, nalaze se Honi,

koji su takoer rodom Enotrijci. Dakle, ustanova
zajednikih blagovanja prvotno je odatle potekla,
dok je razdvajanje dravnoga mnotva po rodovima68
poteklo iz Egipta. Jer Sezostrisova vladavina mnogo
je starija od Minosove. Gotovo, dakle, i ostale [usta
nove] treba smatrati kako su se esto,69 zapravo
bezbroj puta, iznalazile tijekom vremena.70 Jer nu
nim je stvarima ljude nauila sama potreba; one pak
koje su za ukras i izobilje mogle su se razviti tek poto
su prve potrebe zadovoljene; tako te i dravninama71 treba misliti kako vrijedi isto. A da su sve t
ustanove drevne, dokaz je Egipat.72 Oni se, naime,
ine najstarijima, jer su uvijek imali zakone i dravno
ustrojstvo. Stoga se treba ve otkrivenim dostatno
posluiti, a proputeno pokuati iznai. Kako, dakle,
zemlja treba pripadati onima koji posjeduju oruje
i sudjeluju u dravnoj upravi,73 ve je reeno; i zbog
ega ratari trebaju biti razliiti od njih, te koliko
i kakvo treba biti zemljite. razdiobi [zemlje] i rata
rima, koji i kakvi trebaju biti, prvo treba rei, budui
da ne mislimo - kao to neki tvrde74 - kako vlasnitvo
treba biti zajedniko, nego da prijateljskom upotrebom 75 postane zajedniko, i da nitko od graana ne
oskudijeva u hrani. zajednikim blagovanjima svi
se slau kako su ona korisna u dobro ureenim
dravama. S kojega se razloga i nama ini tako,
kasnije u rei.
U njima trebaju sudjelovati svi
graani, smo to siromanima nije lako priloiti od
vlastitoga odreenu svotu i izdravati svoje domain
stvo. Uz to su i rashoci oko bogosluja zajedniki
cijeloj dravi. Stoga treba na dva dijela razdijeliti
zemlju, te jedan treba biti zajedniki a drugi zaseb68
Ili 'podjela graanskog mnotva na stalee' (kako je, na
primjer, u njemakom prijevodu).
69
To jest: vie puta.
70
Ta se misao ee spominje i u Platona (npr. Zakoni, III. 676)
i Aristotela (Metafizika, XII. 1074b 10; Politika, II. 1264a 3).
71
Ili 'dravnim (graanskim) ustanovama'.
72
Usp. Aristotel, Metafizika, I. 981b 23; Platon, Time], 22B.;
Zakoni, II. 656, 657.
73
Usp. 1328b 33 - 1329a 2; 1329a 17-26; 1326b 26-32.
74
Usp. Platon, Drava, III. 416 D.
75
Ili 'prijateljskim pristankom'.
76
Aristotel to u Politici ne objanjava.

235

25

30

33

40
1330a

10

niki, i svaki od tih treba se dalje dijeliti na dvoje, i da

jedan dio zajednikog bude za trokove bogosluja,
drugi pak za izdatke oko zajednikih blagovanja;
doim od zasebnikih posjeda jedan dio treba biti uz
granicu a drugi blizu grada, tako da, posjedujui
svaki po dva [zemljita], svi budu imali dio na objema
mjestima. Time se postie i jednakost i pravednost te
vea sloga u ratovima protiv susjeda. 77 Jer gdje to ne
biva na taj nain, jedni ne haju za neprijateljstvo sa
susjedima, dok su drugi odvie zaokupljeni njime, pa
i mimo onoga to je poteno. Zato u nekih postoji
zakon po kojem oni to granie sa susjedima ne mogu
sudjelovati u vijeanju ratovima protiv susjedstva,
zbog toga to dotinici zbog svojeg vlasnitva ne bi
mogli poteno savjetovati. Zemlju, dakle, treba raz
dijeliti tim nainom zbog navedenih uzroka. Ratari,
ako treba prema elji, najbolje je da budu robovi, i ne
svi istorodni, 7 8 niti pak srani (jer tako bi bili i za
radove korisni i pouzdani da nee novotariti 7 9 ); na
drugom su mjestu izokolni stanovnici tuinskog
podrijetla 80 naravlju slini onim spomenutima; a od
tih oni koji su na zasebnikim posjedima trebaju
pripadati zasebnikim vlasnicima, oni pak na zajed
nikoj zemlji81 trebaju biti zajedniki. Na koji se
nain treba sluiti robovima, i zbog ega je bolje
svima robovima kao nagradu obeavati slobodu,
kazat emo kasnije. 82
11

Ve je reeno, kako grad 8 3 treba biti otvoren

77

Prema Jowettovoj opasci, Aristotel na drugome mjestu (II.

1265b 24) osuuje diobu zemljita koju ovdje usvaja. Usp. i Platon,
Zakoni, V 745.
78
Ili 'ne svi iz istoga naroda'. Gr.
(); lat. non tarnen omnes ejusdem nationis; engl, not all of
the same race; fran. qui ne seront ni tous de mme nationalit; njem.
weder alle von gleicher Abkunft; rus. ne npunadneoKamb
odHo HapoHoemu; novogr. (ali ne
i svi iste rase). Usp. i Platon, Zakoni, VI. 777 C, D.
79
Ili 'zametnuti bunu u dravi'.
80
Usp. 1329a 26.
81
Usp. II. 1267b 16.
82
Aristotel tome ne govori u Politici, nego u Ekonomici; usp.
1344b 15.
83
To jest: grad-drava ili gradodrava. Vidi i ranije tumaenje
sredinjeg nazivka . Usp. i 1327a 4-40.

236

15

20

25

30

i kopnu i moru te povezan s cijelim okolnim zemljitem. to se tie samog njegova poloaja, poeljno je
uzeti u obzir etvero: kao prvo ono to je nudno za
zdravlje (jer prema istoku okrenuti gradovi, koji su
izloeni istonim vjetrovima, t su i zdraviji; iza njih
su mjesta zatiena od sjeverca, jer ta imaju blae
zime). A to se ostaloga tie, smjetaj treba biti
prikladan i za dravnu upravu i ratne pothvate. to
se, dakle, tie ratnog stanja, graanima treba biti lak
izlaz, a neprijateljima nepristupaan prilaz i teko
opkoljivanje. 84 Osobito je potrebno imati dostatno
vode i izvore; ako nema toga, onda je spas u graenju
dostatnih i prostranih nakapnica za kinicu, tako da
ne uzmanjka vode budu li [graani] odsjeeni od
okolnog zemljita zbog rata. Budui treba brinuti
zdravlju stanovnika, a ono je u prikladnu smjetaju
i poloaju, te u upotrebi zdrave vode, briga oko toga
ne smije biti nuzgredna. One, naime, stvari kojima se
najvie i najee slui nae tijelo, t najvie i pridonose zdravlju. A mo vod i vjetra 85 takvu ima narav.
Stoga u dravama s razboritom upravom, gdje ili
vode sve nisu sline ili nema dostatno izvora, treba
odvojiti pitke vode od onih za ostale svrhe.

35

to se tie utvrenih mjesta, ona nisu jednako

prikladna svim dravnim porecima. Na primjer, grad
ska tvrava 8 6 pristaje manjinskoj vladavini i jednovladi, ravnica pukoj vladavini, dok ni jedno od toga
ne odgovara vladavini najboljih, nego vie utvrenih
mjesta. Raspored zasebnikih nastambi smatra se
ugodnijim i pogodnijim za ostale djelatnosti ako je
pravilno izveden na suvremen i Hipodamov 8 7 nain,
ali za sigurnost u ratu bolji je naprotiv [raspored]
kakav je bio u drevno doba: jer je takav inio tekim
izlaz tuincima, i teak prolaz napadateljima. Zbog
toga treba primijeniti oba naina (jer moe se graditi
onako kako teaci sade nainom koji zovu nasad trsa

17

84

Ponavljanje ve reenog; usp. 1326b 40.

To jest: zraka.
86
Ili 'akropola'.
87
Hipodam se i ranije spominje (Vidi II. 1267b 22); znaajan je
urbanist iz Periklova razdoblja. Pripisuje mu se pravokutniki
raspored nastamba i ulica. Sudjelovao u izgradnji Roda, Mileta
i Pireja. Pisao je i filozofske rasprave.
85

237

40
1330 b

10

15
17

20

25

88

ukri), te cijeli grad ne treba biti izgraen pravilno, 30

nego samo pojedini dijelovi i mjesta. Tako e se
skladno spojiti sigurnost i ures. to se tie zidina, oni
koji govore kako ih ne trebaju imati gradovi to se
90
suprotstavljaju krepou, odvie starinski pretpo
91
stavljaju, jer i sami vide injenicama opovrgnute
one koji su se time diili. I doista, protiv slinih, 35
a mnotvom ne mnogo brojnijih, nije lijepo nastojati
nai spasa u jakosti gradskih zidina. Nu kako se
dogaa, i moe biti, da nadmo napadatelj uvelike
premauje i ljudsku odvanost i sranost koja je
u nekolicine, onda - ako se treba spasiti te izbjei zlo i 40
sramotu - treba smatrati kako je za rat najprikladnija
a
najvea jakost zidina, osobito sada kad su pronaeni 1331
i do savrenstva dotjerani hitala i opsadni strojevi. Jer
misliti kako gradove ne treba opasivati zidinama,
slino je kao i potraiti zemljite dostupno neprijatelj
skom napadaju, ili poravnati brdovita mjesta; i slino 5
je kao i zasebnikim nastambama ne podii zidove,
kako ukuani ne bi postali nemuevni. Ali ne treba
smetnuti s uma ni to, kako se oni kojima su gradovi
opasani zidovima mogu njima dvostruko posluiti
(kao da zidove imaju ili kao da ih nemaju), dok toga
ne mogu oni koji zidine nemaju. Ako je tomu tako,
onda ne samo to treba podii zidine, nego se valja 10
pobrinuti da one budu i kao ures gradu i u razliite
ratne svrhe, osobito protiv sadanjih pronalazaka.
Jer kao to se napadatelji trude iznai naine kojima
stjeu prednost, tako se i branitelji trebaju dijelom
15
posluiti onim ve pronaenim a dijelom iznalaziti
i izmiljati nove naine. One, naime, koji su dobro
pripremljeni [neprijatelji] i ne pokuavaju napasti.
88

Ili 'unakrsni redovi trsja'. Prijevodi se poprilino razlikuju.

Gr. ; lat. Vitium juga earum quas systadas
rustici appellant (iako ve Varon ima quincunx- 'petini' raspored
stabala pri sadnji); engl, plant their vines in what are called
'clumps'; fran. en quinconces; njem. das Prinzip der Rebpfhle;
ms. nepeicpecmHbiMu pndaMu; novogr.
(skupovi - 'kupice' - trsja).
89
Usp. Platon, Zakoni, VI. 778 D.
90
To jest: 'svojom hrabrou'. Podrazumijeva se i lakonska
izreka kako su 'prsa (mueva) zidovi Sparte'.
91
Mogua aluzija na Epaminondinu pobjedu kod Leuktre, gdje
je Spartancima malo vrijedio njihov 'bedem od muevnih prsa'.
238

12

Budui se mnotvo graana mora podijeliti na

92
javna blagovalita, dok su zidine razdijeljene straarnicama i tornjevima na zgodnim mjestima, bjelo
dano je kako dotino zahtijeva da se neka zajednika
blagovalita postave u tim straarnicama. T bi se
dakle mogle rasporediti na taj nain. Zgrade posve
ene bozima i zajednika blagovalita vrhovne ovlasti
trebaju imati prikladno i isto mjesto, osim onih sveti
ta koja se izdvajaju zakonom ili po kakvu pitijskom
93
prorotvu. To mjesto treba biti takvo da posjeduje
istaknutost prikladnu poloaju kreposti, i da je utvr94
enije od oblinjih dijelova grada. Potrebno je
95
ispod toga mjesta izgraditi onakvo zborite kakvo
imaju u Tesaliji i zovu ga Slobodno zborite; ono
mora biti takvo da bude isto od svake trgovine, i na
njega ne smije stupiti nitko od rukotvoraca, ratara
i slinih, ukoliko ih vladatelji ne pozovu. A to mjesto
bilo bi ugodno kad bi na njemu bila i vjebalita
starijih graana. Jer dolino je da i taj ures [grada]
bude podijeljen prema uzrastu, tako da neki od vladatelj 96 budu s mladiima, a neki od starijih zajedno
s vladateljima. Naime, nazonost vladatelj najvie
ulijeva [prisutnima] istinsku skromnost i strahopoitanje dostojno slobodnih ljudi. Treba postojati i sajmite, drukije i odijeljeno od toga trga, sa smjeta
jem koji je prikladan za lak prihvaaj svakovrsne
robe s mora i kopna.
Budui se gradsko predstojnitvo dijeli na svecenike i upravitelje, potrebno je da i javna blagovalita
za sveenike budu blizu svetita. Za upravitelje koji
vode brigu ugovorima, tubama, sudskim pozivima
i slinome, zatim sajamskom nadglednitvu i grad
skoj upravi, [zajednika blagovalita] treba postaviti
u blizini trga i kakva javnog sastajalita, a takvo je
92
To jest: na skupine graana koji zajedniki blaguju. Vidi
i tumaenje pojma . Usp. 1330a 3.
93
Usp. Platon, Zakoni, V. 738 B-D.
94
Iako je sama reenica nejasna, jasno je kako je posrijedi opisi poloaj grke akropole.
95
Posrijedi je vieznanica (skuptina, zborite, trite,
sajmite, trg). Gr. ; lat. forum; engl, an agora; fran. agora
(place); njem. ein Markt; rus. nnou^adb; novogr. .
96
Ili 'dravnih upravitelja'.

239

20

25

30

35

40
133l b
4
4
5

10

mjesto blizu trnice ivotnim potreptinama. Jer gor

nji je trg posveen dokolici, a ovaj drugi nunim
djelatnostima. Raspodijeliti treba prema istome
poretku i na seoskome podruju. Jer i tu upravite
ljima, koje jedni nazivaju umskim nadglednicima,
drugi poljskim nadglednicima, potrebno je osigurati
dok su na strai i straarnice i zajednika blagovalita. A i svetita treba razdijeliti po tome podruju:
jedna posveena bozima, druga junacima. 9
Nu zadravati se sada na tim pojedinostima
i raspredati njima, doista je nekorisno. Jer nije
teko zamiljati takve stvari, nego prije provoditi ih.
Jer govoriti tome pripada prieljkivanju, dok ishod
ovisi od sree. Zbog toga za sada nemojmo vie
raspravljati tim stvarima.
13

Sada treba govoriti samom dravnom poretku,"

od kojih se i kakvih sastojaka treba sastojati drava
koja e biti sretna i kojom e se skladno upravljati.
Budui postoji dvoje u kojemu je dobro svima - od
toga je jedno ispravno postaviti cilj i svrhu djelatno
stima, a drugo iznai djelatnosti koje pridonose svrsi
(jer t se stvari mogu meusobno ne slagati i slagati:
cilj se, naime, katkada postavi skladno, ali u inidbi
do njega ljudi grijee; katkada opet postiu sve to
vodi svrsi, ali je sama postavljena svrha loa; a kat
kada grijee u obojemu, kao u lijenitvu: jer katkada
niti prikladno prosuuju kakvo treba biti zdravo
tijelo, niti uspijevaju pronai sredstva za sebi postav
ljeni cilj; a i u umijeima i znanostima potrebno je
vladati obojim: svrhom i djelatnostima radi svrhe),
- bjelodano je, dakle, kako svi tee dobru ivljenju
i blaenstvu, samo to jedni imaju moi da to
postignu, drugi pak ne, zbog kakva sluaja ili zbog
naravi (potrebna je, naime, i nekakva potpora za
lijepo ivljenje, i to manja onima koji bolje stoje,
a vea onima kojima je gre); nu ima ih koji ispo
etka ne tragaju ispravno za blaenstvom, iako posje
duju samu sposobnost. Kako je pak naa zadaa
razvidjeti najbolji dravni poredak, to jest kad se
97
98
99

240

To jest: 'graanskim djelatnostima u slobodnom vremenu'.

Ili 'herojima' (u antikome smislu).
Ili ustavu'. Vidi ranije tumaenje pojma .

najbolje upravlja dravom, a najbolje se upravlja gdje

drava uzmae postii najvie blaenstva, bjelodano
je da ne smijemo zanemariti to je blaenstvo. 1 0 0
15

20

25

30

Rekosmo (i odredismo u Etici,101 ako je od tih

dokaza koja korist) kako je ono djelatnost i savrena
upotreba kreposti, i to ne po pretpostavci, 1 0 2 nego
naprosto. 'Po pretpostavci' podrazumijevam nunosti, 'naprosto' ono to je lijepo. 1 0 3 Uzmimo, na prim
jer, inidbe koje se tiu pravednosti: pravedne kazne
i odmazde potjeu od kreposti, ali su nunosti, i ono
to je lijepo imaju nudno (jer poeljnije bi bilo da
nita takvoga nije potrebno ni muu pojedincu ni
dravi), doim one djelatnosti koje tee za astima
i lasnoom 1 0 4 naprosto t su najljepe. Jer prvo je
oduzee 1 0 5 nekakvoga zla, dok su druge djelatnosti
upravo opreno: priprave i tvorbe dobara.
estit se ovjek moe lijepo ponijeti i u siromatvu
i u bolesti i u drugim zlim kobima, ali sretnost je
u oprekama 1 0 6 (jer i to se odreuje prema udored
nim dokazima:
estit je ovjek onaj kojemu su,
zbog kreposti, dobra ona koja su dobra naprosto, pa
je jasno kako je nudno i da njihove upotrebe budu
estite i lijepe naprosto). Zbog toga ljudi i mniju
kako su uzroci blaenstva izvanjska dobra, kao kad bi
tkogod sjajnu i lijepu glazbu pripisao radije glazbalu
negoli umijeu [glazbenika].
Prema reenome, dakle, jedne stvari moraju biti

35

40
1332 a

100
Naime, blaenost ili sretnost. Gr. ; lat. vita
beata (flicitas); engl, happiness; fran. bonheur; njem. Glckselig
heit; rus. CHacm.be; novogr. .
101
Usp. Aristotel, Nikomahova etika, I. 1098a 16, X. 1176b 4.
102
Ili 'uvjetno'.
103
Prema nekim tumaiteljima: 'ono to je dobro' ili 'ono koje
je pohvalno'. Gr. ; lat. quod laudabiliter fiat; engl, that
which is good in itself; fran. ce qui est essentiellement bon; njem.
das Schne; rus. npenpacHoe CCUAO no cee; novogr.
(estitosti, dobr, plemenitosti).
104
Ili 'za obiljem, imutkom, prednou'.
105
Ili 'odmaknue'.
106
Ili 'u oprenim uvjetima'. Usp. Aristotel, Nikomahova etika,
I. 1100b 22, 1101a 13.
107
Usp. Aristotel, ibid. III, 1113a 22-b 1.

16

Politika

241

5
7
7
10

15

20

25

ve prisutne, dok druge zakonodavac mora sm pri

rediti. Zbog toga molitvom poelimo ono ustrojstvo
dravi kojemu je srea gospodarica (jer tu priznajemo
njezino gospodstvo), ali da drava bude valjana, 108 ne
pripada sluaju, nego znanosti i izboru. A drava je
valjana kad su valjani graani koji sudjeluju u drav
nome poretku. U nas svi graani sudjeluju u drav
nome poretku. Stoga treba razvidjeti kako ovjek
postaje valjan. Jer ako bi svi i mogli biti valjani, a da
svaki pojedince od graana ne bude takav, ipak je to
drugo poeljnije, budui da iz pojedinano valjanih
proizlazi isto i za sve. Nu ljudi postaju dobri i estiti
trima stvarima, koje su narav, navada, razbor. 1 0 9 Jer
roditi se treba prvo, kao ovjek, a ne koje drugo od
ivih bia, a zatim imati stanovito svojstvo tijela
i due. Neka svojstva nije korisno imati naravlju, jer
se ona obiajima mijenjaju. Postoje, naime, svojstva
to su ve od naravi dvojaka, koja se obiajima
mijenjaju nagore i nabolje. Dakle, ostala iva bia
ive veinom po naravi, a neka poneto i po obia
jima, 1 1 0 ovjek doim i po razboru, jer jedino on ima
razbor; tako te se to troje 1 1 1 treba meusobno uskla
diti. Mnoge, naime, stvari mimo navika i naravi ljudi
ine zbog razbora, ako su uvjereni kako je drukije
bolje. A ve smo odredili, 1 1 2 kakva treba biti narav
onima koje e zakonodavac najlake uobliiti. Preo
stalo je zadaa odgoja. Jer jedne stvari ljudi ue
navikavajui se, a druge sluajui.
14

Budui se svako dravno zajednitvo sastoji od

vladatelj i vladanik, 1 1 3 valja razvidjeti trebaju li
bivati razliiti vladatelji i vladanici, ili pak isti doi
votno. 1 1 4 Jasno je, naime, kako e i odgoj morati
slijediti dotinu razdiobu. Jer kada bi se t jedni od
drugih tako razlikovali kako mislimo da se bozi
i junaci razlikuju od obinih ljudi, nadmaujui ih
uvelike prvo tijelom a zatim i duom, tako te bi

30

35

40
1332

10

15

20

nedvojbena i bjelodana bila vladanicima nadmonost

vladatelj, jasno je kako bi bolje bilo da uvijek sasvim
isti jedni vladaju, a drugima da se vlada. 1 Ali kako
takvo to nije lako prihvatiti, niti pak jest kako
Skilaks 1 1 6 kae da se u Indijaca kraljevi upravo tako
razlikuju od podanika, bjelodano je zbog mnogih
uzroka nudno da svi jednako i naizmjence i vladaju
i pokoravaju se. Jer jednako je ono isto slinima,
i teko je opstati dravi koja je ustanovljena mimo
pravednosti. Naime, vladanicima se pridruuju svi
koji u toj zemlji ele novotariti, 1 1 8 a da toliki budu
mnotvom upravitelji drave te uzmognu nadvladati
sve dotine, doista je nemogue. Nu ipak je nedvoj
beno da vladatelji trebaju nadmaivati vladanike.
A kako e to biti i kako e t sudjelovati, tome treba
zakonodavac razvidjeti. tome se ve govorilo. 1 1 9
J&r sama je narav pokazala razliku, nainivi u istome
rodu jedno mlaim a drugo starijim, od kojih jednima
dolikuje pokoravanje, drugima opet vladanje. I ne
srdi se nitko kad se njime zbog mladosti vlada, niti
sebe smatra boljim, osobito to e i sm uivati istu
povlasticu, kad dostigne potrebne godine.
Treba, dakle, rei kako su jednim nainom isti koji
vladaju i kojima se vlada, drugim pak drukiji. Tako
te im i odgoj jednom treba biti isti, drugi put pak
drukiji. Jer onaj tko eli lijepo vladati, prvo kau
120
treba se pokoravati. (A vladavina, kako sam rekao
u prvim raspravama, jedna je poradi vladatelj,
121
a druga poradi vladanika; za jednu kaemo da je
samosilnika, dok je druga slobodnjaka. Razlikuju
se, naime, neke od naredaba ne samim djelima, nego
onim radi ega je to. Zbog toga mnoge od poslova
koji se ine slunikim, slobodni mladii lijepo opslu
uju. Jer naprama lijepome i nelijepome ne razlikuju
115

Usp. I. 1254b 16, 1284a 3.

Skilaks, grki geograf (VI. st. pr. Kr.), istraivao je azijsku
obalu od ua Inda do Crvenog mora.
117
Podrazumijeva se: jednakost se sastoji u istome postupku
prema slinima.
118
To jest: koji tee prevratu.
119
Vidi 1329b 2-17.
120
Usp. III. 1277b 9.
121
Usp. III. 1278b 32 - 1279a 8.
116

108

Ili 'estita, dobra'.

Usp. Aristotel, ibid. X. 1179b 20.
To jest: po navadama ili navikama.
111 To jest: narav, navada (obiaj), razbor.
112
Usp. 1327b 36.
113
Ili 'od onih koji vladaju i onih kojima se vlada
114
Usp. III. 1279a 8.
109

110

242

16*

243

25

30

35

40
41
41
1333a

se toliko djelatnosti same po sebi koliko po svrsi

i onome radi ega su.) Budui kaemo 1 2 2 kako je
u graanina i vladatelja potrebna ista krepost kao
i u najboljeg ovjeka, te da isti prvo treba biti vladanik a zatim vladatelj, zakonodavac se treba pobrinuti
da oni postanu dobri muevi, te kojim nainima, i da
utvrdi to je svrha najboljeg ivota.
Dua se dijeli na dva dijela, od kojih jedan ima
razum sm po sebi, dok ga drugi nema sm po sebi,
ali je uzmoan posluati razum. 23 tima kaemo da
su kreposti po kojima se ovjek nekako naziva
dobrim. A u kojem se od tih nalazi svrha, onima koji
razdjeljuju kao i mi, nije nejasno to treba rei. Jer
uvijek je ono gore poradi boljega, i to je jednako
bjelodano i u stvarima koje su prema umijeu i onima
koje su prema naravi. A bolje je ono koje ima razum.
On se pak dijeli na dvoje, prema nainu kojim smo
naviknuli dijeliti; j e r jedan je razum inidben, drugi
pak motriteljski.
Bjelodano je, dakle, kako se isto
tako mora razdijeliti i taj dio. A i inidbe se, prema
nalii, moraju slino dijeliti; i one [inidbe] koje su od
dijela to je naravlju bolji poeljnije su onima koji
mogu postii ili sve ili t dvije. Uvijek je svakomu,
naime, ono najpoeljnije koje mu je najvie to moe
postii. A dijeli se i cio ivot na zaposlenost i doko
licu, 125 na rat i mir, i od djelatnosti jednima su cilj
nunosti i korisnosti, drugima pak stvari koje su
lijepe. 126 A tim stvarima mora biti isti izbor kao
i u dijelova due i njihovim inidbama, jer rat biva
radi mira, zaposlenost radi dokolice, a nunosti
i korisnosti radi stvari koje su lijepe. Sve to mora
uzeti u obzir dravnik kada donosi zakone, i prema
122

Usp. III. 4, 5.
Usp. Aristotel, Nikomahova etika, I. 1102b 28.
Ili 'djelatni i rasudbeni'. Gr.
; lat. quorum altera in agendo, altera in
contemplando versatur; engl, for there is a practical and a specula
tive principle; franc, l'une pratique et l'autre thortique; njem. die
eine Vernunft ist handelnd, die andere betrachtend; novogr.
, . Usp. i Aristotel, Nikomahova etika,
VI. 1139a 6.
123

10

15
16
16

20

25

30

35

dijelovima due i prema njihovim inidbama, a jo

vie naprama stvarima koje su bolje i predstavljaju
svrhe. A istim nainom [treba imati na umu] i razdiobe ljudskih ivota i djelatnosti; jer treba biti sposo
ban raditi i ratovati, ali jo vie za mir i dokolicu;
i treba initi nunosti i korisnosti, ali jo vie stvari
koje su lijepe. Tako te u t ciljeve treba odgajati one
koji su jo djeca a i [osobe] ostalog uzrasta kojima je
potreban odgoj.
Ni oni meu Grcima kojima se danas misli kako
imaju najbolju vladavinu, ni zakonodavci koji su im
ustanovili takve dravne poretke, ini se kako nisu
ustrojili t dravne vladavine prema najboljoj svrsi,
niti pak zakone i odgoj prema svim krepostima, nego
su prostaki spali na one koji se ine korisnijim
i probitanijim. Slino tima i neki od novijih pisaca
iznesoe isto mnijenje: jer hvalei spartanski dravni
poredak, dive se zakonodavevu cilju, 127 kojim je
ozakonjeno da sve slui svladavanju i ratovanju, to
se i dokazom lako pobija, a opovrgnuto je sada
i samim injenicama. Jer kao to veina ljudi eli
gospodovati nad mnogima, budui da to prua
golemo obilje dobara, tako i Tibron 1 2 8 kao i svaki
pojedini od pisaca koji piu njihovu dravnom
poretku - ini se hvali spartanskog zakonodavca zbog
toga to su [Spartanci], izvjebani za pogibelj, zavladali mnogima. Iako je posve bjelodano, poto Spar
tanci vie nemaju prevlasti, kako niti su oni sami
blaeni, 1 2 9 niti je njihov zakonodavac dobar. Kako je
to i smijeno, ako su pridravajui se njegovih
zakona, dok ih nitko nije prijeio da se njima slue,
ipak izgubili svoje lijepo ivljenje130! A ne postavljaju
ispravno ni vladavini koju bi ini se trebao odobriti
zakonodavac. Jer od samosilnike vladavine je ljepa

124

125
126

244

Usp. Aristotel, ibid., X. 1177b 4.

To jest 'udoredno lijepe', naime: dobre, valjane, potene.

127

Usp. Platon, Zakoni, I. 628, 638.

Ne zna se tono koja je povijesna osoba ovdje posrijedi.
129
Ili 'sretni u viem smislu'.
130
Ili 'estit i blaen ivot'. Gr. r ; lat. redam
beatamque vitam; engl, the better part of life; fran. le bonheur de
vivre; njem. das vollkommene Leben; novogr. . Zanim
ljivo je da stariji latinski prijevod ima: honestae vitae fructum (plod
asna ivota).
128

245

40
1333 b

5
5

10

15

20

25

i vie je u skladu s krepou vlast nad slobodnim

131
ljudima. Uz to, niti treba dravu smatrati blae
nom, niti pak hvaliti zakonodavca, jer je uvjebavao
graane da svladaju susjede i njima zavladaju; u tome
je, naime, velika teta. Jer bjelodano je kako bi svaki
od graana, koji to moe, pokuao nekako doepati
se vlasti, da zavlada u vlastitoj dravi, za to Spartanci optuuju kralja Pauzaniju, 132 iako je inae
u velikoj asti.
Stoga ni jedno od tih naela i ni jedan od tih
zakona niti su dravniki, niti korisni, niti istiniti. Jer
iste su stvari najbolje i zasebniki i zajedniki, to
zakonodavac mora usaditi u due ljudima. Vjebe
u ratnom umijeu ne smiju sluiti porobljivanju onih
koji to ne zasluuju, nego prije svega kako oni sami
ne bi robovali drugima; zatim, da tee vladavini koja
je na korist vladanicima, a ne gospodstvo nad svima;
i tree, kako bi zagospodarili onima koji su zasluili
ropstvo. Jer, da se zakonodavac treba vie truditi
kako bi zakoni ratu i ostalo zakonodavstvo bili radi
dokolice i mira, svjedoe jednako injenice kao i razlozi. Naime, veina takvih drava odravaju se ratu
jui; 1 3 3 a poto steknu vlast, one propadaju. Jer one
u doba mira gube svoju tvrdou, poput eljeza. A kri
vac je tomu zakonodavac to graane nije nauio
ivjeti u miru i dokolici.
15

Budui se ini kako je ista svrha ljudima i zajed

niki i zasebniki, te ista mora biti odredba najboljeg
ovjeka i najboljeg dravnog poretka, bjelodano je
kako tu trebaju biti prisutne kreposti koje pripadaju
dokolici. 1 3 4 Jer, kako se esto reklo, 1 3 5 svrha je ratu
mir, a zaposlenosti - dokolica. Za dokolicu i zabavu
korisne su i one kreposti kojima se sluimo u dokolici
kao i one u zaposlenosti. 1 3 6 Trebaju, naime, biti

30

35
35

40
1334 a

10

15

prisutne mnoge ivotne potreptine, da bi se imala

dokolica. Zbog toga drava treba biti umjerena,
zatim hrabra i izdrljiva. Jer, prema onoj poslovici
'dokolice nema robovima'; i oni koji nisu sposobni
hrabro se izloiti pogibelji, postaju robovi napadateljima. Hrabrost, dakle, i izdrljivost potrebne su u
poslu, a ljubav prema mudrosti u dokolici, doim
umjerenost i pravednost u objema dobima, i osobito
onima koji su u miru i dokolici. Rat, naime, prisiljava
ljude da budu pravedni i umjereni, a uitak u dobroj
srei te dokolica u miru vie ih ini obijesnima. Mnogo,
dakle, treba pravednosti i mnogo umjerenosti onima
za koje se ini da im je najbolje i koji uivaju u svemu
to usreuje, koji - ako takvih ima - kako pjesnici
kau, prebivaju na 'otoju blaenika'. 1 3 7 Jer tima e
najvie trebati ljubavi prema mudrosti, umjerenosti
i pravednosti, to vie budu dokoliarili, u izobilju
dotinih dobara. Bjelodano je stoga zato drava koja
hoe biti blaena i estita, mora sudjelovati u tim
krepostima. Jer sramotno je ne uzmoi sluiti se
dobrima, a jo vie: ne moi se sluiti njima u doko
lici, nego na poslu i u ratu pokazati se dobrim,
a u miru i dokolici ivjeti ropski. Zbog toga ne treba
primjenjivati kreposti poput spartanske drave. 1 3 8 Jer
oni se ne razlikuju od drugih u tome to neto drugo
smatraju najveim od dobara, nego zbog toga to
misle da se dotino postie jednom jedinom krepou. 1 3 9 Budui pak (misle) kako su vea ta dobra
i uitak u njima negoli onaj u krepostima.. , 1 4 0 jasno
je iz toga, da je treba primjenjivati radi nje same.
A sada teba promotriti kako i kojim se sredstvima
moe to postii.
Ve smo prije razluili, kako su potrebni narav,
navada i razum. 1 4 1 I od toga kakva treba biti narav
137

53.

131
132
133

134

138

Usp. I. 1254a 25.

Usp. V. 1301b 20, 1307a 3.
Usp. II. 1271b 3.

Ili 'koje pridonose dokolici (slobodnom vremenu)'.

Usp. 1333a 35, 1334a 2.
Podrazumijeva se: 'ne samo motriteljske kreposti nego i one
inidbene'.
135
136

246

Usp. Heziod, Djela i dani, 170; Pindar, Olimpijske ode, II.

Usp. II. 1271a 41.

Podrazmijeva se 'ratnika krepost', 'odvanost'.
Slijedi lakuna koju Newman ispunjava ovako: '... vjebaju
se samo u onoj kreposti koja se ini da tima koristi. A kako se
dakle treba vjebati u cijeloj kreposti (ili: 'primjenjivati cijelu
krepost'), -'.
141
Usp. 1332a 39.
139

140

247

20

25

30

35

40
1334 b

[graanima], ranije je odreeno; 1 4 2 preostalo je raz

motriti treba li ih prije odgajati razumom ili pak
navikama, 1 4 3 jer to se dvoje mora uskladiti najboljim
skladom. Moe, naime, i razum zastraniti od najbo
ljeg naela, te slino i navike zavesti na stranputicu.
Bjelodano je, dakle, prvo kako, kao i u ostalim
stvarima, i ovdje je postanak od [stanovita]
poetka, 1 4 4 i svrha je od nekog poetka, to je
(poelo) neke druge svrhe. 1 4 5 Nama su razum i um
svrha naravi, tako te prema tima treba urediti i nasta
nak 1 4 6 i napor oko navika. I dalje, kao to su dua
i tijelo dvoje, tako i dua vidimo ima dva dijela:
nerazumni i razumski, te i dva stanja, od kojih je
jedno udnja, 1 4 7 a drugo um; i kao to je tijelo postankom prije due, tako je i nerazumni dio prije razum
skog. Bjelodano je, naime, i to, jer srdba i volja, te
uz to pouda, prisutne su u djece im se ona rode,
dok se promiljanje i um po naravi javljaju u zrelijoj
dobi. Zbog toga briga oko tijela mora biti prije one
dui; zatim slijedi briga nagonu, pa ipak je briga
nagonu radi uma, a ona tijelu radi due.
16

Budui dakle od poetka zakonodavac treba razvi

djeti kako e bivati najbolja tijela u gojenaca, prvo se
treba pobrinuti braku: 1 4 8 kada dotinici trebaju
stupati u brano zajednitvo te kakvi trebaju biti.
Onaj koji uzakonjuje takvu zajednicu treba razmo
triti i same osobe i doba njihova ivota, da po svojim
godinama usklaeno stare, te da ne bude nesklada
u njihovim sposobnostima, kao: da je on jo uzmoan
zainjati djecu, dok ona ne moe vie raati, ili da
142

Vidi C. 7.
143
Ili 'naviajima' ili 'obiajima'. Posrijedi je vieznanica .
144
Podrazumijeva se roenje, kojemu prethodi sveza izmeu
roditelja.
145
Cijelo ovo mjesto dosta je teko, i posve se razliito, pa
i opreno, tumai. Usto je posrijedi i vieznanost pojma
(zapoetak, poetak, poelo, zasada).
146
To jest: roenje. Prema Jowettu iri je smisao ovaj: raanje
potomstva, koje je svrha sveze izmeu roditelja, upuuje na dalj
nju svrhu koja je razvoj uma.
147
Ili: elja, poriv, nagon. Vidi tumaenje pojma (lat.
appetitus).
148
Izvorno enidbenom sjarmljenju' ili branom upregnuu u jaram' (gr. ).

248

10

15

20

25

30

35

ena moe, ali mu ne moe (jer to dovodi do meu

sobnih svaa i razmirica). Zatim treba razvidjeti
i nasljeivanje u djece, jer niti smiju svojom dobi
djeca odvie zaostajati za roditeljima (naime, vremenim roditeljima nekorisna je djeja zahvalnost, dok
sama djeca od takvih roditelaj nemaju nikakve
pomoi), niti im biti preblizu (jer i u tome je velika
nezgoda: takvi, naime, slabo tuju roditelje, kao da
su im vrnjaci, te prebliza ivotna dob dovodi do
razmirica u kuanstvu). I uz to, vrativi se na polazi
te, 1 4 9 s kojeg smo skrenuli, kako bi tijela 150 novoroenadi odgovarala zakonodavcevoj elji.
Gotovo sve t stvari mogu se svesti na jedan uvjet.
Budui se granica raanja odreuje veinom za
mukarce negdje do sedamdesete, a za ene do pede
sete, treba poetak braka prema ivotnoj starosti
uskladiti s dotinim razdobljima. Veza izmeu dvoje
mladih nepogodna je za raanje djece. Jer u svih
ostalih ivih bia mladunad od mladih [ivotinja]
nedostatno su razvijena i vie su enskog spola i sitna,
te nudno tako biva i u ljudi, emu je dokaz to
u onim dravama gdje obiavaju sklapati brakove
veoma mladi [mladii i djevojke], ljudi su nedostatno
razvijeni i sitnih tijela. Uz to, mlade majke pri
porodu vie se mue i ee stradavaju. Neki kau
kako odgovor proroita 1 5 1 Trezenjanima bijae zbog
toga razloga, to su im mnoge ene umirale jer su se
premlade udavale, a ne zbog ubiranja plodina. Uz to,
i zbog umjerenosti koristi eniti se starijim udava
ama, jer raskalaenije ini se bivaju one to su mlade
poele puteno opiti. A i u mukaraca ini se da kodi
tjelesnom stasu, ako puteno ope dok im sjeme jo
raste. Jer i to ima neko odreeno vrijeme, preko
kojega rast vie ne napreduje (ili tek neznatno).
Zbog toga je enama prikladno udavati se oko osam
naeste godine, a mukarcima eniti se oko trideset
i sedme [ili ranije]. Tako e do braka doi kad su im
tijela u punome cvatu, i prestanak raanja djece
149

Usp. 1334b 29.

Ili 'tjelesni ustroj'.
151
Izvorno . Znaenje je 'ne ori mladu
njivu' ili 'ne paraj mladu brazdu (usjeklinu)', pa je posrijedi
i susmisao: ne razdjeviuj premlado e n s k o . . .
150

249

40
1335 a

5
6
6
10

15

20

25

30

oboma e biti u prikladno vrijeme. Uz to, nasljeiva

nje e u djece tako nastupiti kad ona ponu bivati
u punoj snazi (ako odmah, kako je i razlono, doe
do raanja), dok e oevima ve opadati snaga, poto
se blie sedamdesetoj godini ivota.
Reeno je, dakle, kada treba stupati u branu
vezu; a to se tie toga u koje godinje doba, treba se
posluiti onim kojim i veina, koja i danas posve
prikladno prireuje svadbe u zimu. Trebaju, uz to,
i sami roditelji razmotriti naputke koje raanju
djece daju lijenici i naravoslovci. Jer lijenici
dostatno savjetuju pogodnim tjelesnim uvjetima,
a naravoslovci vjetrovima, hvalei vie sjeverne
negoli june vjetrove.
tome kakav bi tjelesni ustroj [u roditelja] bio
najkorisniji za potomstvo, doznat e se vie kad se
bude govorilo
odgojnom nadzornitvu. Naime,
natjecateljska tjelesna grada 1 5 3 nije pogodna za dobar
tjelesni ustroj u graana, kao ni za zdravlje i raanje
djece, upravo kao ni boleljivo ni preslabo tijelo,
nego neka sredina izmeu tih. Ono treba biti izdr
ljivo prema naporima, ali ne prema onima to su
odve siloviti, ili smo prema jednome naporu,
kakvo je tjelesno stanje u natjecatelja, nego izdrljivo
za sve djelatnosti slobodnih ljudi. Ta svojstva trebaju
biti jednako prisutna u mueva i u ena.
A trebaju se i trudnice brinuti svojim tijelima, da
se premalo ne gibaju, te da im prehrana ne bude
slaba. To e zakonodavac lako postii, odredivi da
one dnevno odlaze u etnju do kakva hrama, kako bi
154
se pomolile bozima to bdiju nad raanjem.
Nu
njihov um, suprotno njihovim tijelima, treba to je
mogue vie mirovati. Jer ini se da potomci dobivaju
svoj znaaj od roditeljke kao raslinje od zemlje.
to se tie izlaganja
152
153
154
155

250

155

i odgajanja novoroenadi,

Aristotel zapravo ne ispunjava to obeanje.

Ili 'atletski ustroj tijela'.
Vidi i Platon, Zakoni, VII. 789 E.
Posrijedi je glasovito 'izlaganje' nerazvijene ili nakazne

nek se donese zakon da se ni jedno nakazno ne

odgaja; zbog samog mnotva djece sustav obiaja
nalae da se ne izlae ni jedno od novoroenadi;
nego treba ograniiti mnoinu raanja djece, bude li
ih previe u nekih suprunika, ali pobaaj treba izvr
iti prije nego se razvije sjetilnost i ivot. Jer to je tu
doputeno a to nije, odredit e se prisutnou sjetila
i ivota.

35
35

Budui je odreen poetak za ivotno doba i muu

i eni kada trebaju zasnovati branu svezu, nek se
odredi i koliko je vremena primjereno da slue zajed
nici raanjem djece. Jer potomstvo postarijih, kao
i ono mlaahnih, biva nesavreno i tijelom i umom;
jer odvjeci prestarih roditelja bivaju slabani. Stoga
nek je [granica] u doba njihove pune duhovne snage.
A ono je u veine - kako govore neki od pjesnika to
sedmobrojem mjere ivotno doba - negdje oko pede
sete godine. 1 5 6 Tako te, etiri ili pet godina preko
toga doba, treba prestati s raanjem djece na svijet,
a za preostalo vrijeme treba odravati spolnu vezu
radi zdravlja ili kakva drugog slina uzroka.

40
1335 b

to se pak tie odnoaja s drugom ili s drugim, 1 5 7

on je naprosto nelijep i nigdje i nikako nije doputen,
dok se dotinici zovu suprug i supruga. Ako se za
vrijeme raanja djece tkogod zatekne gdje takvo to
ini, neka se kazni uskratom graanske asti 1 5 8 prema
veliini prijestupa. 1 5 9

10
12
12
15

20

17

Poto su pak djeca roena, mora se pretpostaviti

kako je za tjelesnu snagu od velike vanosti kakvom
se hranom hrane. Pokazalo bi se onima koji promatraju iz primjera ostalih ivotinja, te naroda koji
nastoje ucijepiti ratnike navike, kako je hrana koja
djece, ili pak strovaljivanje u ponore. Gr. & ; lat.
abolendis autem foetibus; engl, the exposure of children; fran.
exposition d'un enfant nouveau-n; njem. Aussetzung der Kinder;
rus. omK03 om ux ebipamueanua; novogr.
(izlaganje djece).
156
Usp. Solon, Fr. 27 Bergk.
157
Podrazmijeva se brana nevjernost: ili u mua s drugom
enom, ili u ene s drugim mukarcem.
158
Vidi i ranije tumaenje pojma .
159
Usp. Platon, Zakoni, VIII. 841 D, E.

251

25

30

35

40
1336 a

obiluje mlijekom najprikladnija za tijela, ali sa to

manje vina zbog bolesti. 1 6 0 Uz to su korisna sva
gibanja koja se mogu podnijeti u tome dobu. A kako
se ne bi iskrivili udovi zbog njihove tjelesne njenosti,
slue se i danas neki narodi umjetnim napravama,
koje maliima odravaju tijelo uspravnim. A korisno
je ve odmalena navikavati ih na hladnou, jer to
uvelike pridonosi i zdravlju i ratnim djelatnostima.
Zbog toga je u mnogih barbara obiaj ili u hladnu
rijeku zagnjurivati novoroenad ili ih odijevati tek
laganim pokrivalom, kao Kelti. Jer na sve stvari na
koje je mogue naviknuti se, bolje je poeti odmah
navikavati se, ali postepenim privikavanjem. Jer
zbog same svoje topline tjelesno je stanje u djece po
naravi prikladno za privikavanje na hladnou.
U prvome dakle dobu korisno je voditi njima
takvu i slinu brigu. Slijedee je razdoblje do pete
godine, kada djecu ne treba optereivati ni uenjem
ni potrebnim radovima, kako im se ne bi sprijeio
rast, nego ih treba podvrgnuti tolikome gibanju
koliko je potrebno da se izbjegne tjelesna tromost.
A to se moe postii i s pomou drugih djelatnosti
i s pomou igre. I t igre 161 ne smiju biti ni nedostojne
slobodne djece, ni zamorne, ni razuzdane. I priama i bajkama, koje trebaju sluati 162 djeca toga
uzrasta, neka brigu vode nadzornici koji se zovu
odgojitelji djeaka. 1 6 3 Jer sve im t stvari trebaju
prokriti put za kasnije poslove. 1 6 4 Stoga i igre
trebaju veinom biti oponaanja poznijih zanimanja.
Oni koji viku i pla u djece zakonima zabranjuju, t
ne postupaju ispravno, jer je to na korist njihovu
rastu, i na stanovit je nain vjebanje njihovih
tijela. 165 Naime, zadravanje daha daje snagu onima
koji se napreu, a isto se dogaa i u djece koja
napinju glas.

Dunost je djeakih odgojitelja da brinu njihovu

To jest: hrana s vinom ili akoholom izaziva razliite bolesti
u djece.
161
Ili 'zabave'.
162
Usp. Platon, Drava, II. 377.
163
Izvorno - nadzornitvo za brigu odgoju i udo
reu djeaka (u Sparti i na Kreti).
164
Usp. Platon, Zakoni, I. 643.
165
Usp. Platon, ibid., VII. 792 A.
160

252

10

15

20
21
21
25

30

35

39

nainu ivota, a osobito da se zadravaju to manje

s robovima. Jer u tome razdoblju, sve do sedme
godine, djeca se moraju odgajati doma. Razlono je
dakle pretpostaviti da i u toj njenoj dobi oni mogu
primiti od onoga to uju i vide i stvari nedostojne
slobodnih ljudi. U cijelosti, dakle, kao i to drugo
takvo, zakonodavac treba iz drave progoniti bezobraznost u govoru (jer se lako s bezobraznih rijei
prelazi i na bezobrazne ine), a jo najvie prijeiti
takvo to mladima, kako toga ne bi govorili, a ni
sluali. Ako se tkogod zatekne gdje govori ili ini ono
koje je zabranjeno, onda ako je slobodnjak (ali jo
bez povlastice posjdanja na zajednikim blagova
njima), treba biti kanjen sramoenjem i udarcima;
ako je pak stariji, treba biti kanjen sramoenjem kao
neslobodnjak zbog ponaanja koje dolikuje robu.
A budui branimo govoriti koju od tih stvari, bjelo
dano je kako [ne treba dopustiti] sramotnih slika
i predstava. Neka se, dakle, vladatelji pobrinu da
nikakav kip niti slika ne budu oponaanje dotinih
postupaka, osim u sluaju [slube] onim bogovima
kojima zakon doputa i izrugivanje. 166 Uz to i zakon
doputa onima zrele i prikladne dobi da, poradi sebe,
svoje djece i ena, aste dotina boanstva. Meutim,
ne treba dopustiti gledanje satirikih priredaba
i rugakih ophoda,
prije nego dosegnu doba
u kojem mogu sudjelovati u zajednikim blagova
njima i pijacama, a tada e ih ve odgoj tititi od
tetna utjecaja tih stvari.
Sada smo, dakle, uzgredice govorili tome. Poslije
e se trebati poblie odrediti sm predmet, te zatim
prvo treba li dotino dopustiti ili ne, i kako treba
dopustiti. Za sad smo tek spomenuli ono to je
potrebno. Jer moda nije loe rekao Teodor, tragiki
glumac, kako ne bi nikomu dopustio izlazak na

39
166

Posrijedi su svetkovine i sveani ophodi u slavu Dioniza ili

Demetre. S time su u svezi i sveanosti u slavu plodnosti, pri
kojima se nosio lik mukog uda, uz primjerene pjesme (
).
167
Rije je 'jambima i komedijama' vie u izvornom smislu po
podrijetlu (iz rugakih i raskalaenih ophoda u slavu plodnosti)
negoli u proirenom knjievnom i kazalinom znaenju; gr. '
.

253

40
1336 b

10

15

20

25

pozornicu prije sebe, pa ni najneznatnijem od glu

maca, jer gledatelji rado prihvaaju ono to prvo
uju. Tako se dogaa u odnoajima i s ljudima i stva
rima. Jer sve to je prvo volimo vie. Stoga od
mladei treba drati podalje sve to je opako, a naj
vie ono to navodi na izopaenost i mrzost. Poto
proe pet godina, u one dvije do sedme godine, djeca
ve trebaju gledati one predmete 1 6 8 koje e poslije
morati uiti.
Dva su ivotna doba na koja treba razdijeliti odgoj:
od sedme godine ivota do spolne zrelosti, te od t
doraslosti do dvadeset i prve godine. Jer oni koji
sedmobrojem 169 razdjeljuju ivotna razdoblja uglavnom ne govore neprilino, ali treba pratiti razdiobu
po samoj naravi. Naime, sve umijee i sav odgoj tee
upotpuniti nedostatke naravi.
Prvo dakle valja razvidjeti, treba li postaviti kakav
poredak u odgoju djece, a zatim je li korisnije zajed
niki njima brinuti ili pak zasebnikim nainom
(kao to biva sada u veini drava), te kao tree:
kakav treba biti taj odgoj.

30

35

. VIII.
40
1337 a

Nitko, dakle, dvoumiti nee kako zakonodavac

treba pokloniti najveu pozornost odgoju mladei;
jer u dravama gdje to izostane, kodi se dravnom
poretku. Treba, naime, odgajati u skladu sa svakom
pojedinom dravom 1 . Jer svaki pojedini dravni pore
dak ima svoje obiaje,2 koji su izvorno zasnovali
dotini poredak i dalje ga odravaju, kao to puan
sko [udoree] odrava puku vladavinu, a ono
manjinske vladavine - vlast nekolicine, i uvijek: to
su bolji dotini obiaji, to su uzrokom boljeg drav
nog poretka.
Uz to, za sve sposobnosti i umijea postoji neka
radinost kojom se u svakom pojedinom od tih unapri
jed vjebamo i privikavamo; tako te je bjelodano da
postoje takve djelatnosti i radi kreposti. I budui je
jedna svrha svakoj dravi, bjelodano je kako i odgoj
mora biti jedan i isti za sve, i briga tome treba biti
zajednika a ne zasebnika, na nain kakvim se sada
svatko brine svojoj djeci zasebice i ui ih zasebnom
podukom, kako mu se ve svidi; dok stvari koje su
zajednikoga znaaja treba i uvjebavati zajedniki.
Istodobno ne smije se smatrati kako ijedan od graa
na pripada sebi samome, nego svi pripadaju dravi,
jer je svaki dio drave. Po samoj naravi briga sva
kom pojedinom dijelu treba uzimati u obzir i brigu
1

Usp. V. 1310a 12-36.

Ili 'udoredne navike'. Posrijedi je vieznanica & (obi
aj, navada, naviaj, znaaj), te otuda razlike u prijevodu. Lat.
mores; engl, a peculiar character; franc, moeurs propres; njem.
eigentmliche Charakter; rus. ceoucmeeHHbi xapaxmep; novogr.
(svojstveni duh).
2

168
To jest: ve trebaju biti prisutni na tjelovjebenim i glazbe
nim priredbama.
169
Usp. 1335b 33.

254

255

15

20

25

30

 cjelini. A i u tome bi tkogod pohvalio Spartance, 3

jer posveuju veliku brigu djeci i ona im je zajed
nika. 4
2

Kako je potrebno, dakle, donijeti zakone odgoju

te da on treba biti zajedniki, posve je jasno. Nu
kakav treba biti odgoj i kako treba djecu odgajati, ne
treba takoer smetnuti s uma. Jer danas se ljudi
tome spore; naime, ne postavljaju svi iste stvari kao
ono emu treba pouavati mlade, bilo radi kreposti
bilo radi najboljeg ivota, niti je pak bjelodano treba
li odgoj biti vie radi uma ili radi svojstava due. 5
Poe li se sad od odgoja to je pred nama, istraivanje je poremeeno, i nikako nije jasno treba li uvje
bavati stvari korisne za ivot ili one to tee kreposti
ili neke izvanrednije 6 (jer svako od toga troga ima
svoje zagovornike). A i stvarima koje su radi
kreposti nema openita slaganja (jer jednu te istu
krepost na aste svi, te se tako posve razlono razli
kuju i u njezinoj primjeni). Nije, naime, nejasno kako
od korisnih stvari treba pouavati onima koje su
nune; nu isto je tako jasno kako ne treba svima,
jer se one dijele na poslove primjerene slobodnjacima
i one pripadne neslobodnima, tako te [mlade] treba
sudjelovati u onim 'korisninama' od kojih se
nee poprostaiti. Prostakim treba smatrati svaki
posao, umijee ili nauk, koji slobodnjacima ine
tijelo, duu ili um neprikladnim za primjene i inidbe
kreposti. Zbog toga ona umijea koja tee izopaiti
3

Ili 'Lakedemonce'.
Usp. Aristotel, Nikomahova etika, X. 1180a 24.
5
Ili 'vie radi razumske kreposti ili pak radi znaaja'. Gr.
. .. ; lat. ad moresne animi
an ad intelligentiam potius; engl, with intellectual or with moral
virtue; fran. au dveloppement de l'intelligence plutt qu' celui des
qualits de l'me; njem. mehr den Intellekt als den Charakter; rus.
pa3eumue AU yMcmeeHHbix cnoconocme UAU npaecmeeHHbix
Kanecme; novogr.
(vie radi razvoja duha ili
/nego/ radi uoblienja duevnog znaaja). Dakle, unato raznoli
kosti, prijevodi veinom upuuju na opreku um - duevna svojstva,
to potvruje i stariji latinski prijevod: animi virtutes (stanja ili
raspoloenja due, to jest: znaaj ili karakter).
4

6
Podrazumijeva se 'uzvienije znanje', kao to je izvorno
.

256

35

40
1337 b

10

tijelo nazivamo prostakim, kao i nadniarske

poslove, jer ona umu oduzimaju slobodno vrijeme
i uniavaju ga. Postoje neke meu slobodnim znanostima kojima slobodnjaku nije neprilino baviti se do
stanovite mjere, ali revnovati odvie u njima, ve
uzrokuje spomenute tete. Velika je razlika i u tome
radi ega tkogod togod ini ili ui; jer ini li togod
poradi sebe samoga, ili radi prijatelja ili zbog krepo
sti, nije to nedostojno slobodnjaka; ali ini li to zbog
drugih, esto se moe initi kako je dotini in nadniarski ili ropski.
Danas raireni nastavni predmeti, kako je ve
reeno, 8 kolebljiva su znaaja. Postoje etiri pred
meta koje obiavaju predavati: pisanje i itanje, tje
lovjeba, glazba i u nekih kao etvrto - risanje. 9
Pisanje i itanje te risanje smatraju korisnima za ivot
na vie naina, a tjelovjebu kao ono to pridonosi
muevnosti. to se tie glazbe mogao bi tkogod dvo
umiti. Jer danas se ljudi njome bave uglavnom radi
uitka, dok je ona izvorno ukljuena u odgoj zbog
toga to sama narav zahtijeva, kako je esto reeno,
ne samo da se ispravno poslom bavimo nego i da
moemo lijepo uivati u dokolici. Ona je, naime,
poelo svih stvari, da to njoj jo jednom kaemo.
Ako je pak oboje potrebno, ali je bolje izabrati
dokolicu nego zaposlenost, i dokolica je svrha, valja
istraiti to treba initi u dokolici. Zacijelo ne - baviti
se igrom 1 1 , jer onda bi nam svrha ivota morala biti
igra. Nu ako je to nemogue, i ako se igrama treba
sluiti vie meu samim poslovima (jer onomu koji se
trudi treba otpoinka, a igra je porodi otpoinka, dok
zaposlenost biva s trudom i naporom), zbog toga igre
treba uvoditi u zgodno vrijeme, kako bi posluile kao
lijek. Jer takvo je gibanje odlanue dui, te otpoinak
zbog uitka.
7

Usp. III. 1277b 3.

Usp. a39 - b3.
Gr. , , , (lat, literae,
palaestra, muica, pictoria ars). Uz napomenu da (muica)
izvorno znai, iroko uzeto, i 'svaka umjetnost', 'ljubav prema
znanosti i mudrosti', ali 'osobito pjevanje i sviranje', dakle: glazba.
10
Vidi II. 1271a 4 1 ; VII. 1333a 16 - 1334b 3.
11
Ili 'zabavom'.
8
9

17

Politika

257

15

20

25

30

35

40

Cini se doim kako sama dokolica sadrava i uitak

i sretnost i blaeno ivljenje. A takvo to ne pripada
onima koji su zaposleni, nego onima koji su u dokoilici. Jer onaj tko je zaposlen, taj je u poslu radi neke
svrhe, koju jo nije postigao; dok je blaenstvo svrha,
koja - kako svi ljudi misle - ne biva s bolom, nego
s ugodom. Ali ta ugoda nije svima ista, nego je svatko
drukije postavlja prema sebi i svojem stanju; u naj
boljeg ovjeka ona je najbolja i potjee od najljepih
stvari. Tako te je bjelodano kako treba i radi doko
lice u ivljenju neke stvari uiti i pouavati, i dok
takvi nauci i takve znanosti bivaju radi sebe samih,
one to su radi posla smo su nune i bivaju poradi
drugih stvari. Stoga su i glazbu nai stari uveli
u odgoj, ne kao togod nudno (jer u njoj nema
niega takvog), niti pak kao korisno (kakvo je itanje
i pisanje u novarstvu, u gospodarstvu, u znanosti te
mnogim dravnim djelatnostima, a i risanje, koje je
korisno za bolju prosudbu umjetnina), niti je opet
poput tjelovjebe, koja je radi zdravlja i jakosti (jer ni
jedno od toga ne vidimo da nastaje iz glazbe). Ostaje,
dakle, da bude radi ivljenja u dokolici, zbog ega su
je ini se i uveli. Jer svrstavali su je meu naine
ivljenja dostojne slobodnih ljudi. Stoga je i Homer
ovako pjevao:
'Nego koga pozvati treba na gozbu obilnu'. 1 2
I rekavi tako, govori drugim koji
'Pozivaju pjevaa to uveseljava sve'. 1 3
Drugdje pak kae Odisej kako je najbolje ivljenje
kada se ljudi vesele i
'Gosti u domu, sjedei po redu, sluaju pjevaa'. 14
Bjelodano je, dakle, kako postoji odgoj kojim
treba odgajati sinove, ne kao ono to je korisno ili
nudno, nego kao dostojno slobodnjaka i neto

12
Takav se stih ne nalazi u dananjem izdanju Homerove
Odiseje, ali je vjerojatno postojao u Aristotelovu predloku;
moda je bio mjesto stiha XVII. 383. Ovdje se donosi doslovan
prijevod.
13
Odiseja, XVII. 385 (Doslovan prijevod).
14
Odiseja, IX, 7.

258

1338 a

lijepo. A je li on brojem jedan ili ih ima vie, te kakvi

su i kako ih treba primjenjivati, trebat e odrediti
kasnije. 15 Sad smo pak toliko odmakli te moemo rei
da i kod starih imamo svjedoanstvo u uobiajenim
nastavnim predmetima. Jer glazba to jasno potvru
je. Uz to, i u sluaju korisnih stvari, djecu treba
odgajati ne samo zbog toga to je neto korisno, kao
pisanje i itanje, nego i zbog toga to se time mogu
stei i mnoga druga znanja, a slino je i s risanjem:
[ne ui se ono] kako ne bi u zasebnikim kupovinama
pogrijeili, i da se ne prevare pri kupnji i prodaji
odjee i pokuca, nego da postanu prosuditelji 16 ljepote u tijelima. A traiti svugdje korisninu jo najma
nje dolikuje velikodunima i slobodnjacima. 17 Budui
je, dakle, bjelodano kako prije treba odgajati navikama negoli poukama, te prije samo tijelo nego um,
iz toga je jasno kako djecu treba podvrgnuti tjelov
jebi i hrvakom umijeu, od kojih jedno uobliuje
tjelesno stanje, dok drugo jaa za djela.

10

15

20

25

30
30

Sada, dakle, one drave koje se, kako se ini,

najvie brinu djeci nastoje razviti u njih natjecateljska i borilaka tijela, ali im nagruju tjelesni izgled
i koe razvoj tijela. Iako Spartanci nisu zapali u takvu
pogrjeku, poivinuju djecu surovim naporima, kao
da je to najkorisnije za hrabrost. Meutim, kao to je
esto reeno, 1 8 briga odgoju ne smije se posveivati
samo jednoj [kreposti], niti pak najvie jednoj. Pa
i kad bi bili u pravu to se nje tie, ipak je tako ne bi
postigli. Jer ni meu ostalim ivotinjama, niti u dru
gih naroda, ne vidimo da hrabrost prati divljanosti,
nego prije pitomije i lavovskije udi. Postoje, naime,
mnogi narodi pripravni i na ubojstvo i na ljudoderstvo, poput Ahejaca i Henioha oko Crnoga mora, te
drugi meu kopnenim narodima, to slini njima to
jo vie takvi, koji se ponaaju razbojniki, ali nisu
hrabri. Uz to, znamo kako Spartanci, dok se sami
vjebahu neprestanim naporima, nadmaivali su
15

Posrijedi je Aristotelovo neispunjeno obeanje.

Ili 'upueni motritelji'.
17
Usp. Platon, Drava, VII. 525.
18
Usp. II. 1271a 41b - 10; VII. 1335b 5.
19
Podrazumijeva se hrabrost kao iskljuivi cilj u odgoju meu
Spartancima.
16

259

35

40
1338 b
5

10

15

20

25

ostale, ali danas i u natjecanjima i u bojevima zao

staju za drugima. Jer nisu oni nadmaivali time to su
mlade vjebali takvim nainom, nego samo zbog
toga to su ih uvjebavali protiv neuvjebavanih.
Tako te ono koje je lijepo, a ne zvjersko, treba
postaviti na prvo mjesto. Jer ni vuk, ni bilo koja
druga zvijer, nee se suprotstaviti nikakvoj lijepoj
pogibelji, nego samo estit ovjek. 20 Oni koji odvie
tome preputaju djecu, zaputajui pri tome nunu
naobrazbu, zapravo ih poprostauju, uinivi ih
korisnim samo za jedno u dravnikome umijeu, pa
i u tome - kako je ve dokazano - gorima od drugih.
Ne treba, naime, prosuivati [Spartance] na temelju
prijanjih djela, nego prema sadanjim injenicama.
Jer sada oni imaju takmace u tome odgoju, dok ih
prije nisu imali.
Prihvaeno je, dakle, naelo da se treba koristiti
tjelovjebom, te kako je iskoristiti (jer sve do dora
slosti treba primjenjivati lake vjebe, izbjegavajui
strou prehranu i silovite napore, kako se ne bi
sprijeio tjelesni razvoj. A nemalen je dokaz to
takvo [pretjerano] vjebanje moe priiniti to da se
meu olimpijskim pobjednicima ne mogu nai nego
tek dvojica ili trojica koji su pobjeivali i kao djeaci
i kao muevi, zbog toga to su, vjebajui premladi
veoma naporne vjebe, iscrpli svoje snage. Ako se
pak tri godine nakon spolne zrelosti posvete drugim
nastavnim predmetima, 2 1 onda se u slijedeem ivot
nom razdoblju mogu primijeniti napornije radnje
i stroa prehrana. Jer istodobno se ne smije naprezati
i um i tijelo; 22 naravlju, naime, svaki od tih napora
ima oprean uradak; to jest: tjelesni napor sputava
um, a umni napor tijelo).
5

Iako smo neke dvojbe glazbi i prije 23 iznijeli,

prikladno bi bilo ponoviti ih, te krenuti dalje, kako bi
to posluilo kao uvod razmatranjima koja bi tkogod
poduzeo dotinome predmetu. Jer niti je lako
odrediti koja je mo u glazbi, niti pak radi ega treba
20
21
22
23

260

Usp. Aristotel, Nikomahova etika, III. 1115a 29.

Podrazumijeva se 'slovnica, glazba, risanje'.
Usp. Platon, Drava, VII. 537 B.
Vidi 1337b 2 7 - 1338a 30.

30

35

38
38
40
1339 a

10

15

sudjelovati u njoj: da li poradi zabave i otpoinka,

kao to treba san i pijanstvo (t, naime, sami po sebi
nisu neto valjano, ali su ugodni i istodobno 'odgone
brige', kako kae Euripid; 4 zbog toga je tu i svrsta
vaju, i slue se svima tima slino: snom, pijanstvom
i glazbom, kojima neki pridaju i plesanje)? Ili pak
treba smatrati kako glazba pridonosi nekoj kreposti,
budui da uzmae - kao to tjelovjeba tijelo priprav
lja za togod odreeno - uobliiti ovjekov znaaj,
privikavajui ga da moe uivati ispravno; ili pak
pridonosi togod ivljenju25 i razboritosti (a to treba
postaviti kao tree meu spomenutim stvarima).
Nije, dakle, nejasno kako mlade ne treba odgajati
radi igre (jer [djeca] se ne igraju uei; i s mukom se
stjee znanje); ali isto tako ni [duhovno] ivljenje ne
pristaje djeci toga uzrasta (jer niemu nesavrenome
ne prilii svrha). Ali bi se moda moglo rei kako se
djeca bave [glazbom] poradi zabave koju e imati kao
odrasli i savreni muevi. Nu ako je tomu tako, radi
ega bi trebali sami uiti, mjesto da - poput perzijskih
i medijskih kraljeva - s pomou drugih koji se time
bave sami sudjeluju i u uitku i u nauku? Jer moraju
to isto bolje izvoditi oni kojima je [glazba] posao
i umijee negoli oni koji se njome bave tek toliko
vremena koliko treba za uenje. Ako bi se, naime,
morali sami truditi oko tih stvari, onda bi se trebali
upuivati i u kuharsko umijee, a to je besmislica. To
jest, isto dvoumlje ostaje, ak ako glazba i moe
poboljati sm znaaj: zato je ljudi trebaju sami
uiti, i zato ne bi, sluajui druge, mogli ispravno
i uivati i prosuivati, poput Spartanaca? Jer oni,
iako ne ue glazbu, ipak mogu - kako kau
- ispravno prosuivati koji su od napjeva korisni
a koji nekorisni. Isti je razlog i ako je glazba korisna
za vedro raspoloenje i ivljenje dostojno slobodnjak: zato bi [mladi] morali sami uiti glazbu, mje
sto da uivaju u izvedbama drugih? Dotino moemo
razvidjeti i na temelju predodbe koju imamo bogo
vima, jer u pjesnika sm Zeus niti pjeva niti svira na
glazbalu; mi, dapae, prostacima nazivamo takve,
i tako djelovanje ne smatramo dostojnim [slobodna]
Euripid, Bakhe, 381.
Ili 'duhovnome ivotu u dokolici'.

261

20

25

30

35

40

1339 b

mua, osim kad je pijan ili se ali. 26Ali e moda tim

stvarima trebati poslije razvidjeti.
Prvo je pitanje treba li glazbu uvrstiti u nastavne
predmete ili pak ne treba; i to ona moe postii od
onoga troga kojem smo dvoumili: da li odgoj ili
zabavu27 ili dostojno ivljenje? Ona se, naime, s razlogom svrstava medu sve t stvari i ini se sudjeluje
u njima. Jer igra je radi otpoinka, a otpoinak mora
biti ugodan (jer je nekakv lijek muci zbog napora),
a dostojno ivljenje - u emu se svi slau - mora
sadravati ne samo ljepotu nego i uitak (blaenstvo
se, naime, sastoji od toga obojega). Svi se slaemo
kako je glazba medu najugodnjim stvarima, bilo ona
sama bilo s pjevanjem (jer i Muzej28 kae: 'Smrtni
cima najslae je pjevanje'; stoga se ona s razlogom
uvodi na zajednike sastanke i zabave, jer moe
razveseljivati); tako te bi se i otuda moglo pretposta
viti kako mladie treba uiti glazbi. Jer koji su
nekodljivi od uitaka, t ne samo to su prikladni
svrsi nego su takvi i otpoinku. Nu kako se ljudima
rijetko dogaa te postiu svrhu, dok esto otpoivaju
i slue se igrama, ne radi vie svrhe nego zbog uitka,
korisno bi bilo otpoinuti preputajui se uicima
koje prua glazba.
Dogaa se te ljudi od igara29 ine svrhu: jer ima
moda nekakva uitka i u svrsi, ali ne bilo kakvoga30,
i traei jedan uitak brkaju ga s drugim, zbog toga
to [uitak] ima neke slinosti sa svrhom samih
inidba.31 Svrhu, naime, ne treba izabrati radi neke
od buduih stvari, i ni jedan od takvih uitaka nije
radi buduih stvari, nego je zbog onih koje su se ve
dogodile, kao zbog napora i muke. To bi se s pravom
inilo uzrokom zbog kojega trae blaenstvo to
nastaje od tih uitaka. Nu ini se kako se ljudi bave
26

Vidi pogl. 6.
Ili 'igru'.
28
Posrijedi je grki mitski pjesnik (Muzej), koji je bio smatran
Orfejevim uenikom. Pripisivali su mu mnoge pjesme mitologijskog i vjerskog sadraja.
29
Ili 'zabava'.
30
Podrazumijeva se 'prostaki' ili 'nii uitak'.
31
Usp. Aristotel, Nikomahova etika, VII. 1153b 33.
27

262

10
10

15

20

25

30
31
31

35

40

glazbom ne samo zbog toga ve i zato to je korisna

za otpoinak. Nego dapae istraiti valja nije li tako
tek pripatkom, jer je narav njena plemenitija nego
to je spomenuta korist, i treba ne samo sudjelovati
u zajednikome uitku koji ona prua i za koji svi
imaju sjetilo (ima u glazbi, naime, nekakva naravnog
uitka, te je stoga svim uzrastima i znaajevima
ugodna njezina primjena), ve treba vidjeti utjee li
ona nekako ne znaaj i duu. To bi bilo bjelodano,
ako bi nam se zbog nje i ud mijenjala. A da nam se
ud i mijenja, jasno je na mnoge druge naine, oso
bito pak na primjeru Olimpovih 32 pjesama; svi se,
naime, slau u tome kako one dovode due u ushienost, a usihenje 33 je trpnost udorednog dijela
due 3 4 . Uz to, sluajui oponaanja [uvstava], svi
suosjeaju, ak i bez plesa i pjesme.
Budui se dogaa te je glazba jedan od uitaka,
a krepost 3 5 je u ispravnu radovanju, voljenju i mrzenju, bjelodano ne treba nita vie uiti i tomu se
navikavati: kao ispravnu suenju te radovanju esti
tim znaajevima i lijepim inima. 36 U razmjerjima
i napjevima 37 nalaze se najblie istinskim naravima
same nalike gnjeva i blagosti, zatim hrabrosti i umje
renosti, te svih njihovih opreka i ostalih svojstava
znaaja (to je opet bjelodano iz injenica: jer, slua
jui ih, u dui se mijenjamo). Onaj, naime, tko je
naviknut u nalikama alostiti se ili radovati, blizu je
utjeti se istim nainom i u istinskim stvarima 38 (kao
ako tkogod uiva promatrajui neiju sliku ni zbog
kojega drugog uzroka nego zbog sama oblika, mora

1340 a

10

14
15

20

25

32
Olimp, frigijski glazbenik iz VII. st. pr. Kr. Prema predaji,
Marsijin je uenik i pronalaza harmonije. Neki spominju i njegove
tune melodije.
33
Ili 'ushiuju due'. Gr. ;
lat. quibus animos constat in furorem rapi; engl, they inspire
enthusiasm; fran. elles rendent les mes enthousiastes; njem. sie
machen die Seele enthusiastisch; novogr. (ispu
njavaju due zanosom, ushienou).
34
35
36

37
38

Ili 'onoga dijela due koji se tie ovjekova znaaja'.

Ili 'vrlina'. Vidi tumaenje nazivka .
Usp. Platon, Drava, III. 401, 402; Zakoni, II. 659 C-E.
Ili 'u ritmovima i melodijama'.
Usp. Platon, Drava, III. 395.

263

mu biti ugodno i promatranje onoga kojega sliku

promatra). Dogodilo se da u ostalim sjetilima nije
prisutna nikakva nalika udorednim znaajkama, 39
kao u dodirninama ili okusninama, dok je u vievinama 4 0 veoma neznatna (jer likovi jesu takvi, ali
u maloj mjeri, i svi ne sudjeluju u takvoj sjetilnosti; uz
to, oni i nisu nalike udorednih znaajki, nego su
prije nastali 41 likovi i boje znaci udorednih stanja,
a to je naznaka u uvstvima 42 ; pa ipak, kolika god bila
razlika u njihovu promatranju, mlade ne treba promatrati Pauzonova djela, nego Polignotova 43 , ili
kojega drugog slikara ili kipara koji izazivaju udo
redne znaajke). Doim u napjevima nalaze se oponaci udorednih stanja (to, je i bjelodano: jer je
narav glazbenih suglasja tako razliita da sluatelji
bivaju razliito raspoloeni i razliitim nainom pri
maju svako pojedino od njih. I neka su tunija
i ozbiljnija, kao ona koja nazivaju polulidijskim na
pjevima; druga smiruju um, kao oputenije skladbe;
neka opet dovode [duu] u srednje stanje i podaruju
postojanost, kako ini se djeluju jedino dorska glaz
bena suglasja, dok frigijska izazivaju zanos. tome,
naime, prikladno govore oni 4 4 koji su sustavno razmi
ljali takvome odgoju, jer iznose potkrepe svojim
rijeima na temelju injenica). Istim nainom biva
i s glazbenim razmjerjem 45 (jer jedno je postojanijeg
znaaja, drugo je pokretljivije, a od toga opet jedno
je prostijih pokreta, drugo plemenitijih). Iz tih je
dakle stvari bjelodano kako glazba uzmae utjecati
na udoredne znaajke due; a ako to moe uiniti,
jasno je da je valja pribliiti mladei, koju treba
odgajati u glazbi. Pouavanje u glazbi, naime, uskla
eno je s naravlju toga ivotnoga razdoblja, jer mla
dii - zbog svoje mladosti - ne podnose svojevoljno
39

Ili 'odnoaj prema osobinama znaaja'.

To jest: u stvarima koje pripadaju osjetilu dodira i okusa
i vida.
41
Podrazumijeva se: likovi i boje koje je nainio slikar.
42
Doslovno: 'u trpnostima'.
43
Pauzon nije poblie poznat; moda je bio u neku ruku
karikaturist. Polignot je bio na glasu kao dobar slikar ljudskog
karaktera. Usp. i Aristotel, pjesnikom umijeu, 1448a 5,1450a
26.
44
Usp. Platon, Drava, 398 E.
45
Ili 's ritmovima'. Usp. Platon, ibid., III, 399 E, 400.
40

264

nita neugodno, a glazba je po svojoj naravi neto

veoma ugodno. I ini se kako postoji nekakva srod
nost [u ljudima] sa glazbenim suglasjima i razmjerjima. Stoga govore mnogi meu mudracima ili da je
dua suglasje ili da ima u sebi suglasje.

30
6
35

40

1340 b
5

10

15

Ali kako treba mlade pouavati, da li trebaju sami

pjevati ili svirati ili pak ne, kao to se i prije dvo
umilo, 4 6 sada bi valjalo raspraviti. Nije nepoznato
kako je golema razlika u tome kako se stjeu stano
vita svojstva, da li tkogod sm sudjeluje u dotinome
umijeu. Jer jedna je od nemogunosti ili barem
tekoa da budu valjani prosuditelji umijea oni koji
se sami nisu njime bavili. 47 Istodobno djeci treba
pruiti neku zabavu, i valja smatrati prikladnim [izu
mom] Arhitino egrtalo, koje se daje djeici kako bi
se njime zabavila te ne bi razbijala stvari po kui, jer
dijete ne moe mirovati. Takvo je egrtalo, dakle,
prikladno nejaadi, dok je sm odgoj egrtalo odraslijoj djeci. Iz tih je stvari bjelodano kako djecu treba
tako uiti glazbi da je i ona sama izvode.
to pak dolikuje a to ne dolikuje kojem ivotnom
dobu, nije teko odrediti, te opovri prigovore onih
kojima je bavljenje glazbom prostako. 4 8 Prvo,
naime, budui da poradi prosudbe trebaju sudjelovati
i u izvedbi, zbog toga trebaju jo dok su mladi sami
izvoditi glazbu, kako bi, kad budu stariji, mogli pre
stati s izvedbom, te kako bi uzmogli prosuivati
lijepe [skladbe] i ispravno uivati u njima zbog nauka
koji bijahu stekli u mladosti. to se pak tie ukora
kojim neki kore glazbu kao ono to ljude poprostauje, nije ga teko opovri, razmotrimo li do koje
mjere trebaju sudjelovati u glazbenim djelima oni
koji se odgajaju u graanskoj kreposti, te kakvim se
napjevima i razmjerjima49 trebaju sluiti, i na kakvim
se glazbalima imaju uiti, jer je vjerojatno i to vano.
To jest, u tima je opovrgnue dotinog prigovora.
Nita, naime, ne prijei da neki naini poduke iz
glazbe izazivaju spomenuti uinak. Bjelodano je
46
47
48
49

Usp. 1339a 10.

Usp. 1339a 42.
Usp. 1339b 8, 1341b 14.
To jest: kojim melodijama i ritmovima.

265

20

25

30

35

40
1341 a

dakle kako poduka u glazbi niti smije spreavati

kasnije djelatnosti, niti pak izopaivati tijelo, niti ga
initi neprikladnim za ratnike i dravnike dunosti:
50
ve u poetku za vjebe, kasnije za primjene.
A to bi se u glazbenoj podui moglo postii, ako se
uenici ne bi naprezali da postignu ono to pripada
vinikim nadmetanjima, niti one zadivljujue
i izvanredne izvedbe, to su sada iz javnih natjecanja
preli u odgoj, nego kad bi se glazbenim umijeem
bavili tek toliko da uzmognu uivati u lijepim napje
vima i razmjerjima, a ne samo u onoj uobiajenoj
glazbi, kao to ine i neke ivotinje, te gomila robova
i djece.
A bjelodano je iz toga i kojim se glazbalima treba
sluiti. U glazbeni odgoj ne treba uvoditi ni frule, niti
koje drugo glazbalo za vinike, kao to su citara
i slina glazbala, nego samo ona koja e nainiti
dobre sluatelje, bilo u glazbenom bilo u kojem dru
gom odgoju. Uz to, frula ne izrazuje udoree, nego
vie zanosno uzbuenje, 51 tako te se njoma treba
sluiti u onim prigodama u kojima prizor vie tei
proienju 53 nego poduavanju. Dodajmo i da je
frulanje opreno odgoju, jer prijei upotrebu rijei.
50
Prema nekim tumaiteljima i 'za kasnija prouavanja' (npr.
u J. Tricota i B. Jowetta). Gr. - ,
; lat. prius ad usus, postea vero ad discipli
nas; engl, whether for the bodily exercises at the time or for later
studies; fran. qu'il s'agisse de la pratique immdiat de ces travaux ou
des tudes qu'on entreprendra plus tard; njem. und zwar zunchst
fr das Leben, spter fr das Lernen jener Dinge:

novogr. ' , (ili za sadanje vjebanje u tome predmetu, ili za kasnije

znanstveno prouavanje). Posrijedi je tee mjesto, te otuda i raz
like u prijevodima i tumaenjima.
51
Ili 'frula ne djeluje etiki, nego orgijastiki'.
52
Posrijedi je frulaeva izvedba uz svirku i ples.
53
Rije je pojmu 'katarze' (), to je i udoredno
i umjetniko proienje, kojemu je korijen u obrednom inu
pokajanja ili pomirbe, te u posvetnom ienju; tek mnogo kasnije
od toga je postao poseban estetiki pojam u Aristotelovom Nauku
pjesnikom umijeu.

266

9
10

15

20

25

Stoga su [nai] stari s pravom zabranjivali upotrebu

frule mladei i slobodnjacima, iako se ranije bijahu
njome sluili. Jer stekavi vie dokolice zbog izobilja
i postavi velikoduniji u potrazi za krepou, ve
prije a i poslije perzijskih ratova, poneseni svojim
uspjesima, upustie se u sve znanosti, s vie ara
negoli rasuivanja. Stoga su i frulako umijee uveli
meu nastavne predmete. U Sparti je nekakav zborovoa, svirajui na fruli vodio zbor, a u Ateni se
frulanje tako rairilo te se gotovo veina slobodnjaka
bavila tim umijeem. Vidljivo je to i iz ploice koju je
54
55
Trazip kao zborovoa posvetio Ekfantidu. Kas
nije su odbacili frulu na temelju iskustva, poto su
uzmogli bolje prosuivati to pridonosi kreposti a to
pak ne. Slino se dogodilo i s mnogim drugim drev56
nim glazbalima, kao to su lidijska harfa i mnogo
57
strana lira, te ona to su sluila samo radi pruanja
uitka sluateljima, kao 'sedmokutnici', 'trokutnici',
egipatske 'stranake', 5 8 i sva ostala glazbala koja
trae izuzetno umjene ruke. 5 9 A posve su s razlogom
stari zapamtili i priu fruli. Pria se, naime, kako je
Atena pronala frulu, pa ju je odbacila. I nije loe to
priaju kako se boica rasrdila stoga to frulanje
nagruje lice, pa ipak je vjerojatnije [da je to uinila]
zbog toga to poduka u frulanju ne pridonosi nita
umnom razvoju, a upravo Ateni pripisujemo znanost
i umijee.
Dakle, mi odbacujemo i za glazbala i za glazbene
izvedbe sm strukovni odgoj (a 'strukovni' nam je
onaj koji je radi natjecanja; jer tu se izvoditelj ne bavi
umijeem radi svoje kreposti, nego radi uitka slua
telja, i to onoga prostakoga, te zbog toga sudimo
kako to nije slobodnjaka izvedba, nego prije najam
nika; a oni se tako poprostauju, jer je loa i sama
svrha kojoj tee. 6 0 Budui je, naime, gledatelj pro54

To jest 'koji je opremio zbor (kor)'.

Ekfantid je inae pjesnik iz stare komedije, a Trazip je
vjerojatno osobno svirao na fruli pred zborom.
56
Gr. .
57
Gr. .
58
Posrijedi su drevna glazbala sa strunama (gr. ,
, ).
55

39

60

Usp. Platon, Drava, III. 399, C. D.

Usp. Platon, Zakoni, III. 700.

267

30

35

40

1341 b

10

15

stak, on obiava promijeniti glazbu, tako te i izvodi

telje, koji se pred njim trude, ini takvima i jo sama
tijela zbog stanovitih kretnja).
Uz to, valja razvidjeti i glazbenim suglasjima
i razmjerjima. 61 I treba li radi odgoja sluiti se svima
suglasjima i svim razmjerjima ili ih treba razluiti?
A radi onih koji se trude oko toga odgoja, trebamo li
postaviti tu istu odredbu, ili pak treba dodati togod
tree? A budui vidimo kako glazba nastaje od
suglasja i razmjerj, i ne smijemo smetnuti s uma koja
je mo obojih u odgoju, treba li prije izabrati glazbu
ugodna suglasja ili onu skladna razmjerja? Smatra
jui, dakle, da su mnogo prikladnoga kazali neki
sadanji glazbenici te oni meu misliocima 62 koji
imaju iskustva u glazbenome odgoju, one koji ele
tonije istraivati pojedinostima upuujemo na t
pisce, dok emo mi sada raspravljati poput zakono
davca, govorei tim stvarima samo u ocrtima.
Budui prihvaamo razdiobu napjeva kako ih
dijele neki mislioci, postavivi udoredne, djelatne
i ushitbene napjeve, te narav suglasja to je svoj
stvena svakome pojedinome od tih, mi kaemo kako
se ne treba baviti glazbom radi jedne koristi, nego
poradi vie njih (naime, poradi odgoja i proienja
- a to je ovo 'proienje' sada govorimo naprosto,
dok emo tome govoriti podrobnije u raspravama
pjesnikom umijeu 64 - i tree, radi dostojna ivlje
nja, radi oputanja te otpoinka nakon napora), pa je
61

To jest: harmonijama i ritmovima.

Usp. Platon, Drava, III. 398 D.
"' Gr. bi ' ; lat.
quosdam morales, alios actives, nonnullos instinctu divino mentem
concitantes; engl, ethical melodies, melodies of action, and passi
onate or inspiring melodies; fran. mlodies morales, mlodies acti
ves et mlodies provoquant l'enthousiasme; njem. die Lieder in
ethische, praktische und enthusiastische t e i l e n ; ; n o v o gr. ,
(razdioba pjesmovnih skladba na udoredne, dje
latne i one koje dovode do zanosa/ushita).
62

64

Usp. Aristotel, Nauk pjesnikom umijeu, 1449b 27. Samo

to obeanje Aristotel ovdje ne ispunjava, i vjerojatno je posrijedi
izgubljeni dio navedenog djela.

268

20

25

30
32
32
35

40

bjelodano da se treba sluiti svim glazbenim suglasjima, ali ne svima na isti nain, nego radi odgoja
onima koja su najudorednija, a za sluanje tuih
izvedaba i onima djelatnim i onim ushitbenim. Jer
uvstvo koje je u nekih dua veoma snano, prisutno
je u svima [duama], ali se razlikuje time to je
u jednima manie a u drugima vee. kao milosre
i strah, te usnit. 6 5 Jer takvim [duevnim] gibanjem
neki se silovito ushiuju, i vidimo ih zanesene sve
tim pjesmama, ali poto su se posluili napjevima koji
dovode duu u boanski zanos, oni se vraaju sebi
kao nakon lijeenja i oienja. Isto to moraju pretrp
jeti i koji doivljavaju milosree i strah, i u cijelosti
oni koji su uvstveni, te i ostali na koliko su podloni
takvim uzbuenjama, i svi osjeaju stanovito proienje i olakanje popraeno uitkom. Slino i djelatni
napjevi 66 pruaju ljudima nekodljivu ugodu. Zbog
toga takvim glazbenim skladbama i takvim napje
vima trebaju se natjecati oni koji izvode kazalinu
glazbu. Nu budui je gledatelj dvostruka znaaja
- jedan je slobodnjak i obrazovan, dok je drugi
prostak, kakvi su ve oni meu obrtnicima, najamni
cima i slinima, - treba i tima drugima prirediti
natjecanja i predstave radi otpoinka. I kao to su
njihove due odvraene od onoga stanja koje je
prema naravi, tako postoje i zastrane glazbenih
suglasja te napjevi koji su estoki i nepravilne boje,
a svima priinja uitak ono to im je prema naravi
svojstveno, pa treba dopustiti natjecateljima da se
pred takvim gledateljstvom poslue i takvom vrstom
glazbe. Ali, radi odgoja, kako je ve reeno, 6 7 treba
primijeniti udoredne napjeve i takva glazbena
suglasja. Takvo je dorsko pjevanje, kako je ranije
reeno. 6 8 Iako treba prihvatiti i koje drugo [pjevanje]
kakvo preporuuju oni koji se bave mislilatvom
i posjeduju glazbeni odgoj. Sokrat u Dravi69 nema
pravo kad ostavlja jedino frigijsko pjevanje, zajedno
s dorskim, osobito poto je od glazbala odbacio frulu.
65

Ili 'boanski zanos'.

Prema nekim predlocima i 'napjevi koji dovode do proi
enja'.
67
Usp. 1342a 2.
68
Usp. 1340b 3.
69
Vidi Platon, Drava, III. 399 A.
66

269

1342 a
5

10

15

20

25

30

Jer meu glazbenim suglasjima ono frigijsko ima istu

mo kao frula meu glazbalima. Naime, oboje izazi
vaju uzbuenost i strastvenost. [A to potvruje
i pjesnitvo.] Jer svaki se bakhiki zanos i svako
takvo uzbuenje od svih glazbala najbolje izrazuje
frulama, a meu glazbenim suglasjima najpogodniji
su za to frigijski napjevi (to takoer pokazuje pjesni
tvo).
Tako je, u emu se svi slau, ditiramb frigijski.
A to poznavatelji potkrepljuju mnogim primjerima,
te i onim kako je Filoksen
pokuao sastaviti diti
ramb Mizijci u dorskome suglasju, to pak nije uzmogao izvesti, nego se po samoj naravi vratio na primje
renije frigijsko suglasje. dorskome opet suglasju svi
se slau kako je najpostojanije i najvie je muevna
znaaja. Uz to, budui mi pretpostavljamo ono sred
nje krajnostima i zagovaramo tenju prema njemu,
a dorsko ima takvu narav naprama ostalim suglas
jima, 7 1 bjelodano je kako dolikuje odgajati mlade
dorskim napjevima.
Postoje, naime, dva cilja: ono to je mogue i ono
koje dolikuje. I svi trebaju postupati kako prema
stvarima koje su mogue tako i prema onima koje
pojedinima dolikuju. A i t su stvari odreene ivot
nim dobom, kao to onemoalima zbog starosti nije
lako pjevati strastvene napjeve, nego takve sama
narav upuuje na oputenije pjesme. Stoga s pravom
neki glazbenici kore Sokrata, zbog toga to je opu
tenija glazbena suglasja izbacio iz odgoja, pod izli
kom da djeluju opojno, ne prema samoj moi opija
nja (jer samo pie vie razdrauje ljude), nego zbog
malaksalosti. Tako te za poznije doba, kad ljudi
ostare, treba se baviti takvim suglasjima i napjevima;
i, uz to, ako postoji neko takvo glazbeno suglasje
koje dolikuje djejem uzrastu, zbog toga to ujedno

1342b

moe pruiti i osjeaj reda i naobrazbu, kakvo je

medu svima najvie lidijsko glazbeno suglasje. Bjelo
dano je dakle kako treba postaviti tri odredbenice
u odgoju: sredinu, ono to je mogue i ono koje
dolikuje. 73

6a

10

15
17
17
20

25

30

70

Filoksen, grki pjesnik (435 - 380 pr. Kr.), pisac poznatog

ditiramba Ciklop.
71
Usp. 1340a 42.
72
Vidi Platon, Drava, III. 398 E.

270

Budui da se tekst ovako naglo zavrava, komentatori (kao

J. Tricot) s pravom na kraju dodaju: cetera dsuni.

271

POGOVOR PREVODITELJA
ZNAAJKE PREDMETA I MOGUNOSTI
PRIJEVODA ARISTOTELOVE POLITIKE

I.
Od svojeg nastanka Politika je znatno djelovala, upravo kao
to jo i danas djeluje. Ona je u Rimljana utjecala ni na koga
manjeg nego na jednog Cicerona; na njoj su se sustavno
obrazovali bizantinski pravnici, a bavili su se njome i srednjov
jekovni aristotelovci kao Boecije. Zapravo ve u XI. st.
Politici pie Mihovil Efeki, a nakon Moerbekova prijevoda
(oko 1260.) komentira je Albert Veliki. Posredstvom njezine
obradbe u Tome Akvinskog - pie Dante svoj spis kraljev
stvu na latinskome jeziku (De monorchia). Kao to je openito
poznato, na temeljne zasade iz Aristotelove Politike oslanjaju
se i takve pretee novovjeke duhovnosti kao Machiavelli,
Erazmo, Hobbes, Spinoza, Locke, Montesquieu, Rousseau.
Od XVII. stoljea javljaju se brojna kritika izdanja samog
teksta, visoke kakvoe i tonosti u jezikoslovnoj obradbi.
Glavnim izdanjima teksta smatraju se ona koja su nainili I.
Bekker, F. Susemihl, W. L. Newman i O. Immisch.
Stoerna po predmetu i utjecaju ve dva tisuljea, Politika
nije nita manje nezaobilaziva ni po sklopu i izriaju. Pri
prosudbi dotine knjige potrebno je imati na umu kako cjelo
kupan izriaj, pa i posebnije jezine znaajke nosivog pojmovlja, ne odreuje smo mislioevo temeljno motrite nego i sm
predmet djela. Jer od svih djela iz corpus-a Aristotelicum-a
upravo je Politika ono koje je moglo biti privlano najrazliitijim itateljima i sluateljima zbog toga to se bavi odsudnim
odredbenicama pojedinanog i drutvovnog ivota kakav je
nudan u zajednitvu doma, naselja, sela, grada, drave.
Meutim, i tu nas oekuje iznenaenje. Prije svega, sm
sadraj nije ono to bi se oekivalo; raspored promatranog
gradiva (u VIII. knjiga) zadavao je goleme tekoe ve i drev
nim tumaiteljima, dok je upotreba strukovnog nazivlja
moda jo najneobinija.
Uzeto u prirunu saetku, I. knjiga sadrava odredbu
pojma drave. Razmatraju se dijelovi od kojih se ona sastoji.

272

Grad ili drava sastoji se od sel/naselj, koja su sastavljena od

domainstava/kuanstava, a ta se opet zasnivaju na odnosima
mukarca i ene, te roba i gospodara. Slijede gospodarske
znaajke domainstva, poloaj robova, ena i djece, te pitanje
posjeda ili vlasnitva. U II. knjizi posveuje se pozornost
savrenim dravnim porecima. Aristotel tu ralanjuje nauk
dravi kakav je u Platona, Faleja, Hipodama. Kao najbolje
drave prouavaju se Sparta, Kreta i Kartaga. Govori se
i znaaju grkih zakonodavaca (napr. Solonu). Predmet
III. knjige je graanin, njegove kreposti /ili vrline/, zatim
skupine graana i dioba vlasti. Slijedi odnos izmeu pojmova
dobar graanin i dobar ovjek, pa razredba dravnih ustava
i poredaka: puka vladavina i vladavina manjine, uz narav
kraljevstva i same oblike jednovlade. Razliite vrste ili oblike
dravnog poretka sadrava IV. knjiga, u kojoj se govori
i najboljem dravnom poretku, kako onome naprosto tako
i takvim porecima u danim uvjetima ili okolnostima.
Bunama, pobunama i prevratima bavi se V. knjiga, u kojoj je
i razludba njihovih uzroka. Promatrajui pobune ili prevrate
u pojedinim dravama, pisac navodi i naine vladavine kojima
bi se moglo sprijeiti izbijanje bun. Primjerenim ustrojstvima
pukih i manjinskih vladavina posveena je VI. knjiga, pri
emu se posebno istie vanost rasporeda dravnih sluba ili
dunosti. Glasovitim 'najviim dobrom', onim to je najbolje
za pojedince i drave, bavi se VII. knjiga, u kojoj je i slika
savrenog ili najboljeg dravnog poretka, uz opis odgojnog
sustava primjerenog takvoj dravi, s njegovim ciljevima, sred
stvima i stupnjevima primjene. Odgojnim ili obrazovnim
sustavom u savrenoj dravi bavi se i VIII. knjiga, u kojoj se
pisac posebnije bavi glazbom i tjelovjebom.
Ve i takav ovlaan pregled saetka sadraja otkriva neobi
nosti, neusklaenosti i nepovezanosti - ak i oku pukog
prosjenika. Naime, koliko god je tu i sprva uoljiva izuzet
nost i posebnost razudbe i rasudbe promatranog predmeta,
zamjetljiva je i znatna isprekidanost i skokovitost u nizanju
i obraivanju postavljenih odredbenica: od temeljne zajednice
mua i ene do savrenog drutvovnog ustrojstva. Zapravo,
samo po sebi to i ne bi priinjavalo velike tekoe, da se tome
ne pridruuju i neke druge otegotne okolnosti, koje su inae
- u manjoj ili veoj mjeri - znaajne za Aristotelova djela
u onome obliku kako su do nas dola.

273

II.
to se tie samih predloaka knjige, ukupno je poznato
osamnaest grkih kodeksa, od kojih su pet prvotnog znaaja (a
potjeu iz XIV. i XVI. st.), s odlomcima koji su iz X. st.
Potpun latinski prijevod sauvan je iz XIII. st. (Wilhelma od
Moerbeke).
To to su predloci iz poznijeg razdoblja samo po sebi ne bi
bila neka vea tekoa, ali svakako su prevoditeljima i tumaiteljima dosta muke zadavale otegotne okolnosti u obliku
i rasporedu pojedinih poglavlja ili knjiga. Tako od osam
knjiga Politike III., V., VI. i VIII. bjelodano su okljatrene ili
nepotpune, dok posljednja i nema zavretka. Uz to, cijeli je
tekst izpresijecan 'isputenim mjestima' ili prazninama. I pore
dak knjiga uvelike je sporan. Najvjerojatnije, knjige nisu ni
prvotno prepisivane posve ispravno. Ispremjetane su mnoge
reenice i nizovi reenica, pa su i raznoliko rasporeeni.
Naravno, razliiti prireivai Politike pokuavali su zavesti
red, ali svatko po svojem, pa su tako jo u starini morale
nastati i dodatne zamrenosti. Prirodno je, dakle, kako su se
Politikom dva tisuljea bavili i filozofi i filolozi - raznorodni
prevoditelji i tumaitelji - da se oko nje omotalo podebelo
povjesmo pogrjeaka, protuslovlja i nejasnoa. Ponegdje iz
teksta stre mjesta gdje su prepisivatelji i predavatelji unosili
svoje stavove, pripisujui ih Aristotelu, a gdjegdje su posrijedi
i bjelodane krivotvorine potonjih pisaca.
Sudei po svemu, Aristotel je napisao vie djel o dravi,
dravnicima i dravnitvu, to jest: rasprave - kako bi se danas
reklo - 'politikog' sadraja i znaaja. Samo, sva su ta djela,
ini se nepovratno, izgubljena. Meutim, Politika se esto
povezuje upravo s njima. Sm se pisac zgodimice ili poziva na
njih, ili ih na stanovit nain podrazumijeva, to je sve
- naravno - samo jo jedna dodatna potekoa za potpuno
shvaanje i prevoenje grkog izvornika kakav nam je na
raspolaganju. Meu tim izgubljenim djelima spominju se
Dravnik, govorniku ili dravniku, Aleksandar ili naselbinama, kraljevstvu, Zakoni u barbara. Aristotel je morao
obraditi 158 razliitih ustava i poredaka, od ega je sauvan
samo Ustav atenski. Istraivai predmetnog gradiva i njegova
rasporeda na pojedine knjige (od I. do VIII.) slau se gotovo
svi u tome da je Politika raena i doraivana u razliitim
vremenima, s izmjenama i dopunama, kakve su i uobiajene
u otvorenom predloku za pouna predavanja sluateljstvu.
Takvo to posve naravno podrazumijeva i poesta pozivanja
na vlastita ve postojea djela i poznate stavove, ali i neoeki-

274

vane praznine - uz oekivana esta ponavljanja - te iznenadne

prijelaze, to sve ini od Politike necjelovit, rastrgan i skokovit
tekstovni sklop, uvelike neusklaen po izrazu, slogu i raspo
redu predmeta. Knjiga je uostalom i izvorno ostala nedovr
ena, to po sudu mnogih dodue ne mijenja njezinu bit,
naime: da ona jest jedno od temeljnih djela drutvu i dravi
u Antici, s neizmjerljivim utjecajem na kasniji (pa i dananji)
razvoj drutvovnih i dravnih sustava: ue, u Europi, i ire
u svijetu, kako na desnici tako i na ljevici, upravo poput
Platonova nauka dravi.
Moglo bi se, dakle, mirne due zakljuiti kako u osnovi
postoje tri razloga 'ispremjetanosti' predmeta i reenica
u cijeloj Aristotelovoj Politici: /a/ razliiti prireivaki ili izda
vatelj ski rasporedi gradiva u dobivenim rukopisima; /b/ razli
ita pisaka pozivanja ili poluupuivanja na ranija (izgubljena)
djela; Id sama narav pismenog predloka za predavanja,
u kojem se navode i ponavljaju glavne toke, dok se ostalo
dodaje i popunjava prema predavakoj potrebi. A sve t tri
znaajke jo se najbolje oprimjeruju u III. knjizi Politike.
Uostalom, O. Gigon e rei kako ta istraivanja drutvu/
dravi pripadaju nedvojbeno najnejedinstvenijim Aristotelo
vim tekstovima, jer ono to bi trebalo ii zajedno, posve se
razdvaja; nespojivi stavovi niu se bez ikakve oporbe jedan uz
drugi, a kao dodatak povrh svega toga nailazimo na este
propuste ili praznine. Za sm nagli zavretak knjige - koja se
inae pokazuje kao hirovita, mjeovita i raznorodna mjeavina
- taj tumaitelj i prevoditelj na njemaki kae ovo:
Aristotel je tako mogao iste stvari pretresati na trima
mjestima ili vie, a prigodice moda jo i u vie oblika.
A uredniku /prireivau/ teksta bijae onda cilj, dijelom
izbjei ponavljanja to je mogue vie, dijelom spasiti to je
mogue vie tekstova, a dijelom napokon da iz tih tekstova
oblikuje itke pojedine knjige. Stoga nije udo to u mnogim
Aristotelovim knjigama koje su do nas dole stoje stvari koje
nismo oekivali, dok manjkaju one koje nam se ine nunima.
U naem sluaju urednik je donio tekstove glazbi, koje nije
mogao drugdje svrstati, a to to je njihov opseg poremetio
stvarnu ravnoteu knjige, njemu nije smetalo. I zatim neto
dalje: ... jer i ovlaan pregled pokazuje kako je Politika
neobino nepregledna. Na vie mjesta tekst se sastoji od
'odlomaka', koji su tek labavo povezani, i suvremeni itatelj
mora to znati, kako bi se tu uope mogao snai. (O. Gigon,
Uvod, str. 45-45 passim.).
Ve je napomenuto kakve tekoe mogu priinjavati pieva
esta pozivanja na ve napisana djela (koja su izgubljena),

275

a nita manja nezgoda nisu ni mjesta gdje su pieva obeanja

kako e neemu jo govoriti (koja pak ne ispunjava). U svezi
s takvim i slinim dvojbama dobro je imati na umu to kae W.
D. Ross u latinskom predgovoru grkom tekstu (prema kojem
je nainjen ovaj na prijevod):
... necesse est multis locis Politicorum studere in quibus
Aristoteles aut dicit se de aliqua re iam scripsisse aut promittit
se de ea posterius scripturum esse; quod opus tractatum
separatum potius quam partem praefationis requirit (to jest:
potrebno je pozabaviti se mnogim mjestima u Politici na
kojima Aristotel ili kae kako je nekoj stvari ve pisao ili
obeava kako e njoj poslije pisati, a takvo to prije zahtijeva
posebnu raspravu negoli dio predgovora; Praefatio, viii.)
I napokon, mnogim nagaanjima oko toga zato je Aristo
telova Politika ostala nedovrena (naime: zbog ega nam nije
sauvan njezin zavretak, koji sudei po svemu ne bijae bio
poznat ni u starini) ve spomenuti njemaki komentator
dodaje i ovu mogunost:
Pomisliti bi se napokon moglo, nisu li moda opsena
i u helenistikim stoljeima vrlo utjecajna politika djela Teofrasta (Aristotelova uenika) ako ve ne skrivila nestanak
zavrnog dijela Aristotelove Politike, a ono ga barem ubrzala.
U cijelosti imamo dojam da sve negdje do Ciceronova doba
peripatetiku znanost dravi bijae zastupao Teofrast, a ne
Aristotel; tek u doba carstva mogla su propasti Teofrastova
djela, ali tada ve nije vie bilo ni samog zavretka Aristote
love Politike. Koja je od ocrtanih pretpostavaka napokon
najvjerojatnija, ovdje se ne moe pretresati, niti se pak moe
konano rijeiti s materijalom koji nam je na raspolaganju. Pa
ipak, unato prazninama, to djelo ostaje najsadrajniji i najdojmljiviji dokument antikog nauka dravi. (O. Gigon,
ibid., Primjedbe, str. 394.)

III.
Kada, dakle, ne bi bilo spasonosne tvrdnje (koja je veinom
prihvatljiva, a dijelom i potkrijepljena) kako se Aristotel
u Politici poesto poziva na svoja prethodna djela slinog
predmeta i znaaja /nama - kako je ve reeno - nepoznata
osim po naslovima/, sm tekst bi se esto morao promatrati
kao sloevina raznorodnih odlomaka koje povezuju tek
kljuni obraivani pojmovi. To jest, ako drukijega vezivnog
tkiva ovdje doista manjka, ostaje nosivo pojmovlje, na koje se
uvijek moemo osloniti, te ga po potrebi izdvojiti i prouavati
276

i po nastanku i po znaenjskoj upotrebi... Naime, desetak

openito poznatih grecizama (kao politika, demokracija ili
tiranija) obino se bez ikakva pridraja ostavljaju i u prije
vodu, bilo u izvornom pismu ili podomaeno. Preutno se to
uzima kao neto posve naravno. Pa i u sluajevima gdje su
prevoditelji predlagali inaice prepoznatljiva smisla i znaenja,
ili pak jednolane ili vielane 'saete rjenike odredbe'
- koje bi morale pomoi shvaanju izvorne poruke -, nai
slubeni predavai drevne mudrosti radije su mimoilazili ili
odbacivali takve mogunosti i ostajali vrsto pri tuicama koje
se znaenjski poistovjeuju s novinskim izlizanicama, u obliku
proste govornike monete. Naime, to to puka itateljska ili
sluateljska veina upotrebljava radije uobiajene tuice, jo
uvijek ne znai da ona i razumije to one znae. A dodatna
zbrka nastaje zbog toga to dotine natuknice nikako nisu isto
za svijet izvornog grkog zajednitva i suvremene dravne
sustave. U najboljem sluaju, t navodno svima poznate tuice poprimile su prava ili kriva nova znaenja, koja nikako
nisu istovjetna s izvornim sadrajem danih pojmova.
Kako bismo doznali to je tu zapravo posrijedi, pozabavit
emo se nekolikim primjerima. Imenice kao monarhija, aristo
kracija i demokracija toliko su poznate da se obino i ne pita
to one znae. Prije svega, t se pojmovi veu uz drevne
dravne sustave Atene, Sparte, Kartage, Krete, Egipta. Od
grke drevnine do dananje upotrebe doivjeli su goleme
mijene. Na tome dugome putu kroz vrijeme i prostor dodavana su mnoga, pa i neoekivana znaenja. Zapravo, uspore
en s polaznim, izvornim stanjem svaki je od tih pojmova
danas pred nama poput znaenjske snjene grude to se izvaljala u pravu gromadu. Pa ipak, unato svim povijesnim
pridodacima i krajnjim odmaknuima smisla svaki je od njih
znaenjem svojeg korijena vezan uz osnovni sadraj polaznog
pojma. To je vjerojatno jedan od razloga zato se neki tumaitelji tvrdoglavo dre tuica... Pri tome se, meutim, nedvoj
beno gubi iskonski, izvorni sadraj tih danas odve poznatih
nazivaka. On se opet moe shvatiti samo ako se prije tono
odredi to znai obuhvatniji pojam, koji je svima njima i smisaono polazite, a to je nedvojbeno , zajedno s grozdom
nazivaka koji se iz njega izvode. Korijenski rije je srodna
sanskrtskom pur (grad); u osnovi je znaenje utvrda, tvrava,
utvreno pribjeite, sklonite, pa onda grad, gradska zajed
nica, viegrad, gornji grad (', urbs), gradodrava,
drava (civitas). Taj sredinji pojam francuski prevoditelj
odreuje ovako:
Naziv (cit, ville, tat) moe se uzeti bilo u znaenju

277

zajednitva graana, bilo u znaenju svakog okupljanja, svake

skupine pojedinaca, koji zaposjedaju jedno odreeno
podruje. U prvom znaenju, rasprenost graana ne prijei
opstanak grada/drave, dok je u drugom sluaju drava vezana
za zemlju i nestaje. (J. Tricot, ibid., str. 175.) Ovdje je
bjelodan skok u mnogo novija znaenja, koja su posljedica
dodatnog domiljanja to je hranjeno naukom dravi koji se
zasniva na dva tisuljea europskog dravnog iskustva. Tricot
e slino postupiti i s pojmovnim parom -
, jer mu je prvome glavna svrha organizirati ustanovu
drugoga, koji je pak najvii organ drave (str. 198, ibid.). Jo
e dalje otii suvremeni ruski tumaitelj, jer prema njemu
sredinji antiki pojam ima jo noviji sadraj:
Nazivak politija obino se upotrebljava za oznaivanje
republikanskog ustrojstva, prvenstveno demokratskog.
(APHCTOTEJIb, COHHHEHHH, TOM 4, str. 765.). Takvo
to doista moe poprilino zbuniti i upuenijeg itatelja,
a kamoli prosjenika koji se priprema shvatiti antiki nauk
dravi. Sm sadraj pojma jo se vie zamuuje, uzme li se
u obzir da u predgovoru postoji i drukije tumaenje istog
termina.
U Politici za oznaivanje dravnog poretka, u kojem se
vlast nalazi u rukama veine - 'srednjih' ljudi, koji posjeduju
odreenu neveliku dohodarinu i upravljaju dravom u inte
resu svih graana, Aristotel upotrebljava termin 'politija'.
/Istina, on upozorava, kako ta rije moe znaiti i dravno
ustrojstvo uope (III. 5,1279 a 35). U tako irokom smislu
termin 'politija' susree se mnogo puta u Politici./. (Ibid.,
Uvodna rasprava, str. 42.)
Njemaki prevoditelj mnogo je oprezniji. On upozorava
i na pojmovne veze koje nama danas nisu vie poznate, ali i na
nedosljednost i kolebljivost u samoj upotrebi nazivaka, meu
koje svakako ide i najpoznatiji grozd grecizama od politije do
politike, s ime je ne samo u drevnoj korijenskoj vezi i najsu
vremenija - policija...
Ve po svojem imenu 'politija' je poseban oblik. Svoje
podrijetlo ona mora imati u odreenim politikim programatskim tezama, koje nama vie nisu shvatljive; bjelodano je
samo da je ona bliska spartanskoj dravi kojoj se mnogo
raspravlja. (O. Gigon, ibid., str. 34.). Usput budi reeno,
Gigon je ve prije doveo u pitanje prevoenje 'politije' /
/kao 'ustav' (Ibid., str. 29.), koji mu je manjkav. Me
utim, on nikako ne previda nestalnost u Aristotelovoj upo
trebi nazivaka, naime injenicu da njegova terminologija nije
ni stroga ni jedinstvena (str. 30.).

278

A ni sama politika nije pojam tako jednostavan kao to se

sprva moe initi. Prije svega, ona izvorno nije znaila sve ono
to danas znai ili se misli kako znai... tome to je drevnim
Grcima i Aristotelu znaila politika, pisac predgovora novo
grkom prijevodu Aristotela Panags Lekatsas kae:
U Grk uope i u Aristotela odredba toga pojma drukija
je od one koju on ima danas; ona je bila znanost, a ne
primjena /djelatnost/; znanost koja se openito tie znanja
dravnom poretku, koja kao takva ukljuuje pravednost,
udorednu i dravniku inidbu; s inidbenog motrita, poli
tika je pouavanje graana u djelatnosti dravnog ivota.
(Uvod, str. 63).
I napokon, pojmovno trojstvo polis-politija-politika nudno
za sobom povlae i pojmove naroda i puka. Gigon to povezuje
i razrauje ovako:
... 'politija' /dravni poredak/ je poredak stanovnika
'polis-a' /to je ovdje prevedeno kao drava, ali se ta dva
pojma u cijelosti nikako ne pokrivaju/. Ve se ovdje mora rei
kako se politija prema polisu odnosi kao oblik prema tvari.
(Ibid., Primjedbe, str. 294.). Doim, nasuprot takvome
poretku, ili izvan njega, nalazi se 'narodno zajednitvo': S
onu stranu dravnog poretka polis-a stoji u naelu proizvoljno
proirivo plemensko i narodno zajednitvo //. (Ibid.,
Primjedbe, str. 297.)
I pojam narod bio bi sm po sebi razumljiv, da se ne
odreuje kao posebnije zajednitvo, koje redovito nije istov
jetno s pojmom puk, kao to emo to poslije vidjeti.
Termin /narod/ oznauje kod Aristotela stanovito
'zajednitvo' koje je ire i mnogo razvijenije nego li je
/drava/. Narod moe imati zakone i rtve, ali zbog prostranosti svojeg podruja i velikog broja svojih pripadnika, on ne
posjeduje dravni ustav u pravom smislu, i nije postigao
jedinstvo i snanu organizaciju grke drave. Tuinski narodi,
osobito Macedonija, njemu su . (J. Tricot, str. 26.)
Uostalom, prema novogrkom prevoditelju i tumaitelju
Aristotela / ima ovo znaenje:
Danas rije /narod, nacija/ ima posebno znaenje,
i oznauje uglavnom razliku od ostalih istovrsnih cjelina:
skupinu ljudi povezanih zajednikim povijesnim ivotom,
zajednikim podrijetlom i jezikom, te svijeu da su zbog toga
potrebni jedni drugima, takozvanom 'etnikom' svijeu.
U /starih/ Grka imao je taj pojam ogranieno znaenje; oznai
vao je pojedina grka plemena prema nadimku /atiki ,
dorski / ili pak openito /helenski narodi/. U Aristotela
taj se naziv upotrebljava za barbarske i neorganizirane 'puke'
279

//, koje uglavnom naziva , dok Grke kao cjelinu

naziva ' , za razliku od naziva po plemenima,
' '. (P. Lekatsas, ibid., str. 58-59.)
Dakle, Aristotel u Politici razlikuje rije (narod,
nacija) od rijei (puk), koja je u lat. obino populus,
plebs, eng. people, fr. peuple, njem. Volk. Vidimo kako
postoji i trea rije , koja se dijelom razlikuje od dvije
navedene a dijelom im se znaenja preklapaju. Slino je
i s hrvatskim rijeima puk i narod. Obje su potvrene od
starine i obje su slavenskog podrijetla. Prema Akademijinu
rjeniku, rije puk (koja se veinom upotrebljava u hrvatskih
pisaca) obraduje se na nekih deset stupaca, a narod na est.
Puk obino znai populus, progenies, plebs, vulgus, multitudo,
a narod-progenies, homines, populus, genus, natio. ini se
kako se vrlo rano u oba sluaja izdvaja i znaenje turba,
populus (). Pa iako postoje mnoge znaenjske podudar
nosti rijei puk i narod ve od davnine, uva se i ono posebnije, moda i zbog mogue korijenske veze s rijeju .
Ako, naime, postoji potvrena razlika izmeu t dvije rijei,
i ako Aristotel razlikuje i , bit e preporuljivo
zadrati takvo razlikovanje i u naem prijevodu, tim prije to
nam je ono i potrebno, kao to e se vidjeti iz daljnjih navoda.
Stoga mi posve s razlogom prevodimo kao 'vlada
vina puka' ili 'puka vladavina'. Korijenska rije ima
sinonim koji znai puk, puina, ratnitvo, puanstvo.
Usporedimo li sinonimne pridjeve u novogrkom
- , vidjet emo kako se prvi na ruski pre
vodi kao narodno-demokratski, a drugi kao demokratski.
Sinonim njemaki je Volksherrschaft, dok je
- Demokratie, Republik. Prvo bi bilo naprosto 'pukovlada', a drugo puka, puanska vladavina. Meutim, u starih
je Grka katkad znaila isto to i
(Poebeiherrschaft) - 'vladavina svjetine', to je esto posrijedi
i kod Aristotela...
Zbog svega toga nedvojbeno je uputnije prevesti nekolikim
rijeima (pa i u obliku stegnute rjenike odredbe) vieznani
izvorni nazivak, ostavivi naravno i mogunost njegove nepre
vedene upotrebe u obliku ponaene tuice, uz upozorenje
kako u drevnini napr. demokracija nije znaila - i nije ni mogla
znaiti - ono to znai u dananjim imenovano demokratskim
dravama bilo Istoka bilo Z a p a d a . . . A i u samog Aristotela
odredba je neto drukija:
Stoga i odreuje demokraciju kao dravnu upravu u kojoj
openito slobodnjaci sudjeluju u vrhovnoj vlasti, bez razlike
i imuni i neimuni, ali kao oni koji su veina. (P. Lekatsas,
280

ibid., str. 56.). Nemojmo, uz to, zaboraviti ni to kako Aristo

tel demokraciju svrstava meu zastrane /ili izopaenja/ ustav
nih poredaka, zajedno s tiranijom i oligarhijom. I dalje - kako
izlae spomenuti novogrki tumaitelj - oblik zastrane demo
kracije je demagogija i ohlokracija, emu je bjelodano potre
ban prijevod nazivaka: 'puka vladavina', 'zavoenje svjetine'
i 'vladavina svjetine', inae dotini pojmovi ne bi bili do kraja
jasni.
Uostalom, pogledamo li to je demokracija prema nekoli
kim dananjim odredbama (u desetak jezinih prirunika),
gotovo emo zorno zamijetiti razliku izmeu izvornog sadraja
pojma i razliitih suvremenih tumaenja i primjena.
1/ democracy: government by the people; rule of the majo
rity; a form of government in which the supreme power is
vested in the people and exercised by them indirectly through
a system of representation and delegated authority in which
the people choose their officials and representatives at peri
odically held free elections (Webster's Third New International
Dictionary);
2) demokratija, forma gos-va, osnovannaja na priznanii
naroda istonikom vlasti, ego prava uastvovat v.reenii gos.
del soetanii s irokim krugom grad. prav i svobod. V klas.
ob-ve D. vsegda javljaetsja vyrazeniem diktatury gospodstv.
klassa. (Sovetskii enciklopedieskii slovar);
3) Demokratie, Volksherrschaft, eine Form des polit.
Lebens, die von der Gleichheit und Freiheit aller Brger
ausgeht und die Willensbildung der Gemeinschaft oder des
Staates vom Willen des gesamten Volkes ableitet (Der Neue
Brockhaus);
4) Demokratie, Staatsform, deren Inhalt vom Charakter
des jeweiligen Staates bestimmt wird. Die Demokratie ist
eine Staatsform, eine der Spielarten des Staates. (Lenin, 25,
486) (Philosophisches Wrterbuch, Leipzig, 1975);
5) Dmocratie. Doctrine politique d'aprs laquelle la
souverainet doit appartenir l'ensemble des citoyens; organisation politique (souvent, la rpublique) dans laquelle les
citoyens exercent cette souverainet. (Le Petit Robert);
6) Democrazia. Forma di governo in cui la sovranit risiede
nel popolo che la esercita per" mezzo dlie persone e degli
organi che elegge a rappresentarlo. (// Nuovo Zingarelli);
7) democracia. 1. Regimen politico en que el pueblo ejerce
la soberania. 2. Doctrina politica favorable a la intervencion
del pueblo en el gobierno. (Diccionario general ilustrado de la
lengua espanola, Vox);
8) DEMOKRACIJA, oblik upravljanja dravom u kojem
281

sudjeluje cijeli narod, najee posredstvom izabranih pred

stavnika; drutveno-polit. sistem u kojem vlada veina, uz
osiguranje politikih prava manjine, te osobnih polit, prava
svakog graanina; drutveni odnos tolerancije za koji su pre
sudna naela slobode, pravde, jednakosti i zajednitva. (Opa
enciklopedija, JLZ Miroslav Krlea);
9) demokracija. 1. vlada naroda; politiki poredak u kojem
vlast pripada narodu; drava u kojoj je na vlasti narod preko
svojih predstavnika. 2. narodne mase, napredne snage. 3.
sloboda uope, naprednost, progresivnost. (Rjenik stranih
rijei, B. Klai).
Sve u svemu, navedene suvremene odredbe posveenog
pojma demokracija (koji se u svjetskoj primjeni danas vie
otkriva kao manjak ili neprisutnost onog sadraja koji sm
nazivak zagovara pa ak i kao njegova ista opreka negoli
kao njegova ozbiljenost) unato sadranoj slinosti i okvirnim
svjetonazornim razlikama, bjelodano pokazuju kako im
manjka izvorno antiko znaenje; dapae: stanovit unutarnji
pridraj prema puku, stav koji je u Aristotelovu djelu sadran,
pa i izriit, sustavno se mimoilazi pa i preuuje. Naime, teko
je i zamisliti da bi Aristotel bio nekakav zagovornik demokra
cije u suvremenome smislu, kad je on tek suzdran opisiva
i prosuditelj 'puke vladavine' kao 'zastrane' (novinski reeno:
devijacije ili deformacije) pravog poretka. Stoga, kako bi se
upozorilo upravu na tu osnovnu razliku, donosi se i prijevod
izvornog pojma, koji se moe primiti i kao prevoditeljska
i tumaiteljska dopuna preirokom i preotrcanom 'globalnom
grecizmu'... To jest: ako su t razliite dananje odredbe na
razliitim jezicima iako korijenski vezane za iskonski pojam
- poprilino odmaknute od izvornog znaenja, ili barem ono
liko razliite od njega koliko se i meusobno razlikuju, - upo
zorenje na polazni smisao ne moe biti na tetu. A omiljena
meunarodna krilatica grkog podrijetla takvim se dodatnim
tumaenjem nipoto ne iskljuuje, nego se dapae nastoji
izotriti znaenjski snop dotinog nazivka u Aristotelovu pred
loku, jo najvie zbog toga to su 'pukovoe' poznijih stoljea
nadodavale toliko toga polaznome znaenju pojma da se
gotovo zatrpao pravi smisao Aristotelove upotrebe naeg sre
dinjeg nazivka.
Naravno, na isti nain mogli bismo pokazati kako mnogo
drukija nije sudbina ni monarhije i aristokracije. I tim se
nazivcima, to naravno to protunaravno, toliko izmijenio
i proirio smisao, da se i u njih gotovo izgubilo izvorno
znaenje. Stoga, kad se oni svedu na polaznu odredbu - kao
'jednovlada' ili 'vladavina najboljih' onda bi takvu prevodi-

282

lako-tumaiteljsku napomenu trebalo primiti barem kao

dodatak uobiajenom nazivku, ako ve ne kao upozorenje da
postoje bitne razlike izmeu Aristotelove i dananje upotrebe
'nositelja pojmovnog sadraja'.
IV.
okvirnim naelima i radnim zasadama pri ovakvoj vrsti
prevoenja prevoditelj je ve pisao u strukovnim pogovorima
i predgovorima svojim ostalim prijevodima Aristotelovih djela
(Nikomahova etika, Metafizika, Fizika). Stoga nema potrebe
ponavljati ve reeno. Mjesto toga ini se uputnije zadrati se
na znaenjskim svojstvima nekih nosivih pojmova i znaaj
kama njihovih moguih prijenosa u hrvatski jezik.
Ne samo prosjeniku koji uitava Aristotelovu Politiku
nego i upuenijem strukovnjaku esto izmie injenica (zbog
nepoznavanja izvornog predloka) da Aristotel nije ni ovdje
posve sustavno upotrebljavao temeljne nazivke, a katkada ne
ak ni primjereno. Nailazimo tako i na ovakve sudove u poz
navatelja i tumaitelja Aristotelova djela:
Sve do danas je ostalo nejasno otkuda je Aristotel za
vladavinu veine koja tei zajednikoj koristi uzeo ime politija
/,/ i zato se vrsto dri toga imena, koje je kao
terminus technicus posve neprimjereno. (O. Gigon, ibid.,
Primjedbe, str. 305.)
Zapravo, meu dananjim poznavateljima Aristotelove
Politike O. Gigon svakako ne zauzima posljednje mjesto, pa
ipak se on jo najvie ali na tekoe s Aristotelovim djelom,
i to pri prijenosu na njemaki jezik, koji je prevodilaki
u mnogo boljem poloaju nego to su francuski i engleski, kad
je posrijedi to blii prijevod temeljnih nazivaka, ve zbog
veeg stupnja kovkosti njemakog jezika i izobilja razliitih
strukovnih inaica nainjenih prema grkim uzorcima. Ili
moda upravo zbog toga to se ne zna da li je Gigon temeljitiji
ili oprezniji prevoditelj ili tumaitelj, nailazimo u njega
i ovakve zamjedbe primjerima tegotnog prevoenja (na
primjer, kad su posrijedi nazivci kao 'rukorade', 'rukotvorci',
koji inae ne bi trebali zadavati muke njemakome prevo
ditelju):
Za Aristotela su u istome redu s robovima oni kojih posao
poiva iskljuivo na radu ruku (bez sudjelovanja duhovnoga
plana). Za izdvajanje toga stalea najniih runih radnika (koji
nisu pravno, ali su ipak antropologijski robovi) upotrebljava
Aristotel terminus technicus 'hemes' , koji mi poblie

283

ne moemo objasniti. (O. Gigon, ibid., str. 300.) Dogada se,

uz to, katkada da prevoditelj - i preavi sve jezine zapreke
- ne moe odrediti pouzdano emu je rije u dotinome
izriaju. Tako na primjer, kada pisac razmatra razlike u stano
vitim krepostima (izmeu kreposti vladatelj i onih vladanik), postavlja se pitanje: to je posrijedi - nije li moda
i razlika izmeu proizvoditelj i upotrebitelj? A moda je
tomu uzrok naprosto odve stegnut i 'neslikovit' Aristotelov
izriaj... U takvim sluajevima prevoditelju nita drugo ne
preostaje nego ostaviti onakvom kakvu je i naao tu spornu
tvrdnju, koju je Aristotel tako saeto uobliio, da nam izmie
to on zapravo hoe rei i na to mu se dotino odnosi.
Uostalom, moda posrijedi i nije nita drugo nego stari pisaki
grijeh obuhvaen Horacijevom izrekom: Brevis esse laboro,
obscurus fio.
Meutim, moda sama narav njemakog jezika (koji dopu
ta te omoguuje i doslovne prijevode, a bez goleme tete po
itljivost i razumljivost) i nije uzrok navedenoj prevoditeljskoj
zdvojnosti. Prije e sve to biti i zbog neto korjenitijeg obradbenog naela, prema kojem se do krajnjih granica tuje ne
samo izvorni smisao rijei, nego i prvotni raspored reenica
u predloku, pa se nastoji mimoii sve to su dodavale druge
ruke i druga vremena. Prihvativi takve zasade kao svoje
radno polazite, prevoditelj je - izabravi najtee - i mogao
oekivati samo najgore, koje znade uslijediti kao iznenaenje
i nakon najveeg uloenog truda. To jest, Gigon i nije mogao
oekivati da e lako proi kad se ve omeio i opteretio - uza
sve ostalo - i ovakvim pristupom:
Istraivanje je stoljeima pokuavalo pridati tekstu vie
koherentnosti i dosljednosti s pomou premjetanja, brisanja
i si. Danas znamo da tako ne ide. Moramo ostaviti tekst
onakvim kakav je, te pokuati tumaenjem prodrijeti esto
i iza nespretnog rasporeda antikog prireivaa teksta, i svaki
pojedini komad Aristotelova rukopisa samostalno istraivati
u odnosu na sadraj i nakanu. (Ibid., str. 21.)
Ako bi se uinilo neobinim to se toliko zadravamo na
dvojbama i tegobama njemakoga prevoditelja, neka se uzme
u obzir da ni dvoumlja hrvatskog prevoditelja ne mogu biti
bitno drukija, to zbog kovkosti koja je slina u oba jezika to
zbog prijevodnih tradicija koje nisu daleko jedna od druge.
U takvim prigodama engleskom e prevoditelju uvijek biti
lake - moda i zbog toga to polazi od lake ostvarivih naela
prevoenja. On, naime, ne oklijeva primijeniti ni ovakve
radne zasade:
U pokuaju da se prenese neto od sloenosti znaenja to

284

je sadrava u nekim grkim nazivcima, za njihov prijevod

upotrijebljene su razliite engleske rijei. (T. A. Sinclair,
Uvod, str. 22.)
S istom lakoom s kojom se odvauje prevoditi poesto iste
grke rijei (dakle: Aristotelove strukovne nazivke) razliitim
engleskim zamjembenicama, dotinik bez mnogo okolianja
unizuje i odbacuje kljuni srednjovjekovni prijevod na latin
ski, a da se pri tome isto toliko nije htio prisjetiti bitnih razlika
izmeu latinskog i engleskog naina prevoenja koliko nije
pokazao ni sklonosti da shvati razloge i drukijeg pristupa
prijevodu mislilakih temeljaca. Utjecaj Aristotelove Etike
i Politike ne pojavljuje se u zapadnom kranstvu sve do
trinaestog stoljea; taj poetak se pripisuje trojici lanova
Dominikanskog reda - Wilhelmu od Moerbeke (u Flandriji),
Albertu Velikom i Tomi Akvinskom. Wilhelm od Moerbeke
poznavao je grki dostatno dobro da naini doslovan prijevod
na latinski za upotrebu Albertu i Tomi. Njegove verzije Etike
i Politike su sauvane, jedva razumljive, ali zanimljive kao
vjebe u prevoenju. (T. A. Sinclair, The Politics, Uvod, str.
11-12).
Istini na volju valja rei kako je u Engleza uobiajen takav
stav prema doslovnijem ili vie jezikoslovnom prijevodu ope
nito, uvjetovan vjerojatno i injenicom to je na engleski (zbog
same naravi engleskog jezika) takav prijevod najee nemo
gu, dok je uglavnom ostvarljiv pa i est na njemakom ili na
slavenskim jezicima, upravo kao i na latinskom. Naime, pre
voditelju s takvim polaznim stavom i 'irilometodski nain
prevoenja' (koji je temelj cjelokupne slavenske pismenosti
i knjievnosti) bio bi posve neprimjeren...
Naravno, upuenik e odmah prepoznati kako je ovdje
u pozadini spora razlika izmeu sintetskih i analitikih jezika,
koji zapravo i ne mogu imati isti pristup prevoenju. Me
utim, engleski i dananji romanski jezici i ne moraju biti
'isto' analitiki jezici, kao to latinski, njemaki i slavenski
jesu nedvojbeno sintetski jezici, ali dobri prijevodi u objema
skupinama pokazuju kako ni jedni ni drugi ne mogu izbjei
oslanjanje na korijenski smisao, osobito kad se radi znan
stvenim i mislilakim djelima. Zapravo, gotovo da nema ni
jednog nosivog nazivka za koji ne vai etimologijsko naelo.
Desetine pa i stotine rijei iz Aristotelove Politike pokazuju
kako su naprosto neprozirne i neshvatljive ako se ne uzme
u obzir i znaenjski sadraj samog njihova korijena - od
anarhije pa sve do monarhije. To naelo korijenskog znaenja
ili smisla, tog 'iskonskog kuita pojma', stari su istinski
potivali, a suvremenici ga ne mogu zaobilaziti. Naime,
285

upravo je to posrijedi i kad je samo pievo shvaanje korijena

krivo, kao u sluaju pojma (vidi: Fizika 197 b 30,
uz podrubnu primjedbu).
Zbog svega toga nee biti suvino potrudi li se prevoditelj
oko korijenskog, iskonskog ili izvornog smisla, ostavljajui pri
tome uobiajenu tuicu kao znaenjsko potapalo, jer je ona
kao znaenjska izlizanica postala preiroka pa i razvodnjena
znaenja, te je esto i bez ikakve sveze s prvotnim smislom,
sadrajem i upotrebom. Uzmemo li tako kao primjer drevnu
i dananju uestalicu kakva je demagog (koja, istina, ni danas
nije bez svoje iskonske znaenjske pupkovine!), odmah emo
vidjeti kako njezino prvotno znaenje prevoditelji ne mogu
zaobilaziti, pa bio njihov jezik i ne-znam-koliko analitiki.
Toga je i te kako svjestan suvremeni francuski prevoditelj.
Nakon njegove primjedbe dostatno je bjelodano koliko bi bilo
uputno ostavljati u prijevodu samu tuicu (preoptereenu
znaenjskom poputbinom od dva tisuljea), a bez poetnog
odredita pojma, kojem je ipak rije: Nazivak
uzima se, unutar istog poglavlja, sad u svojem korijenskom
znaenju voditelj puka, voa puanske stranke, sad u pogrd
nome smislu istinskog demagoga I 'zavoditelja puka'./...
(J.Tricot, ibid., str. 357.)
Traei to pogodnije rijei i oblike - kako bi to primjere
nije izrazio prvotnu poruku - prevoditelj e posve prirodno
posegnuti i za starijim, rjeim i neobinijim oblicima, izlaui
se dakako opasnosti da mu i upueni i neupueni prigovore
takozvane 'arhaizme'. Ali, ima li se na umu koliko je vaan
prijenos izvornog znaenja, toboe zastarjele rijei nisu onda
stilske, nego su i te kako i semantike nunosti. Naravno,
najiri krug troitelja jezika (kojima je neupuenost najbolje
opravdanje) sve to je neto starije smatra i zastarjelim, dok
upuenici odvie ovisni od stava i miljenja veine, lagodno se
za njom povode (za to i nemaju istinskog opravdanja). Zna
jui sve to, prevoditelj e se ak i ispriavati (to uope ne bi
trebao initi) kad upotrijebi uvjetni arhaizam. Tako O. Gigon
kae za rije Tugend {, krepost):
Najvee pravo na sudionitvo u dravnim slubama imaju
oni koji su se posredstvom kreposti (nek se oprosti ova
staromodna ali zgodna rije za oznaivanje najvieg udored
nog svojstva) najvie pribliili savrenom ivotu i blaenstvu.
(O. Gigon, ibid.,Primjedbe, str. 307.)
Ali napokon, kako god prevodili (trsili se da budemo to
doslovniji ili to itkiji; nastojali spojiti jedno i drugo, uz
togod tree, koje je takoer poeljno), mi ne moemo izbjei
sudbinu bilo kojeg prijevoda: da jedan manji ili vei dio
286

izvornika nikad ne uspijevamo prenijeti. To jest: i na zagovor

'korjenitog' prijevoda ne nijee i ne iskljuuje slatkogorku
istinu koja uvijek prati prevoditeljski posao. Jer u zavrnici
vreba nakostrijeeno dvoumlje zbog toga to ishod uvijek
moe biti neizvjestan. A u tome duhu i inae samopouzdani T.
A. Sinclair zavrava predgovor svojem prijevodu (Ibid., str.
22.):
itatelj treba imati na u m u . . . da prevoditelj evo tumae
nje Aristotelova znaenja ne mora uvijek biti prihvatljivo. On
je pokuao uiniti Politiku itljivom; od njega se ne moe
oekivati da je u svemu uini i laganom.

POPIS UPOTRIJEBLJENIH PREDLOAKA

I POMAGALA
1. Grki izvornik (
) prema izdanju:
ARISTOTELIS POLITICA
Recognovit brevique adnotatione critica instruxit
W. D. Ross
OXONII
1973.
2. Latinski prijevod:
ARISTOTELIS OPERA OMNIA, graece et latine cum
indice nominum et rerum absolutissimo. volumen primum.
politica. (p. 482-634), Parisiis, MDCCCLXXVHI.
3. Engleski prijevodi:
a) The Works of Aristotle, volume X, POLITICA by
Benjamin Jowett, Oxford 1972.
b) Aristotle, THE POLITICS, translated with an introduc
tion by T. A. Sinclair, Penguin Books, 1980.
4. Francuski prijevod:
Aristote, La Politique, nouvelle traduction avec introduc
tion, notes et index par J. TRICOT, troisime dition, Paris

1977.
5. Njemaki prijevod:
Aristoteles POLITIK, bersetzt und herausgegeben von
Olof Gigon, DTV Mnchen 1973.
6. Ruski prijevod:
APMCTOTEJIb, coHunenuH nembipex moMax, moM 4,

287

nOJIHTMKA,
MbICJIb,
aemop
ecmynumeAbHO
cmambi . M. Jloeamyp, nepeeod C. A. iKeeneea, ,
1983.
7. Novogrki prijevod:
,
,
,

godine izdanja).

-VIII,
,
,

KAZALO POJMOVA

(bez

8. A DICTIONARY OF SELECTED SYNONYMS IN

THE PRINCIPAL INDO-EUROPEAN LANGUAGES by
Carl Darling Buck, Chicago & London, 1965.
9. Liddell-Scott-Jones, A Greek English Lexicon, Oxford,
1968.
10. Lexikon tes Hellenikes Glosses... hypo Skarlatou D. tou
Byzantiou, en Athenais, 1852.
11. Hjalmar Frisk, Griechisches Etymologisches
Heidelberg, 1973.
12. Index nominum et rerum absolussimus.
OPERA
OMNIA.
volumen
quintum.
MDCCCLXXIV.

Wrterbuch,
Aristotelis
Parisiis,

13. H. Bonitz, INDEX ARISTOTELICUS, secunda editio,

Graz, 1955
14. ELEMENTA PHILOSOPHIAE ARISTOTELICO-THOMISTICAE, auctore Iosepho Gredt O.S.B, editio
undecima recognita, Volumen I, Volumen II,
Friburgi Brisg. - Barcinone, MCMLVI.
Tomislav Ladan

288

(U ovome kazalu navode se najei ili osnovni oblici pojmova, uz koje se

veu izmjene, inaice i slini oblici prema brojnim oznakama i podrubnim
primjedbama)
a
b
a
a
b
a
b
52 -99 = 1252 -1299\ 0 -42 = 1300 -1342
bakhiki zanos () 42 4
barbar () 52 b 5, 8, 9, 55 a
29,34,63 a 8,85 a 17,20,95" 11,13"
10, 29 a 26, 30 a 29, 36 a 15
beae, obeaenje/uskrata gra
anske asti () 2 a 33, 8 a 9,
15 a 19, 23, 36 a 1, "11
'bez grada'/drave () 53 a 3
bezvlae, neposlunost ()
72" 12, 2 b 2 9 , 31, 19" 28
blaenstvo () 64 b 16, 69 b
14,80 a 33,23 b 26,24 a 5,25 a 10,22,
3 2 , 2 8 b 3 6 , 3 1 b 3 9 , 32 a 3,7,25,38 a
2, 5, 39" 38 def. 28 a 37
bog/boanstvo () 52" 24, 27, 53 a
29, 54 b 35, 64 b 12, 67" 35, 72 a 19,
84 a 10, 85 a 6, b 23, 87 a 29, 14 b 39,
15 a 2, 22 b 19, 22, 2 3 b 23, 25 b 28,
29" 32, 30 a 8, 12, 3 1 b 18, 32 b 17,
35 b 15,36 b 16, 19, 39 b 7, 4 1 b 6
bogatstvo () 56 b 26-37, 57"
7, 8, 67 b 11, 69 b 24, 73 a 38, 8 1 a 7,
83 a 2, 5, b 15, 32, 84 a 20, b 27, 86 b
16, 89 b 34, 41, 9 1 b 28, 93 b 15, 94 a
11, 95 a 11, 95 b 14, 96 b 18, l b 4 , 3 b
16, l l a 10, 30, 17 b 39, 23 a 37
bratstvenik () 62 a 12
bratstvo/fratrija () 64 a 8, 80 b
3 7 , 0 a 2 5 , 9 a 12, 19 b 24
astohleplje, slavohleplje (
) 67 s 24,71" 18,12 a 21,24,18"
22
uvar graana () 68 a
22, 5*29
ditiramb () 42 b 7
dobitak/porod () 58 b 5, 35 a 17
b

19

Politika

dohodarina, imovinska procjemba/

procjemba imovine, porezovni
razred () 66 a 13, b 23, 78 a
23, 82 a 30, 39, 83 a 17, 9 1 b 39, 92 a
39, b l , 30, 94 b 3, 97 a 20, b 2, 98 a 37,
39, 3 a 2 3 , 5 a 30, b 32, 6" 8,9,13, 7 a
28,8 a 35,37,38, b 3,17 b 22,18 a 12,
33, 37, b 31, 20 b 23, 25, 27, 2 1 a 28
dokolica () 73 a 36, b 7, 23 b 39,
29 a l,33 a 31,34 a 15,16,21,38 a 10,
21
dorski /oblik/, dorsko suglasje/pjeva
nje () 90 a 21, 40 b 4,42 a 30,
34, n o , 12
dravna uprava, dravni ustav (
) 78 b 10, 79 a 26, 83 b 22, 31,
93 a 16, 24, 97 b 10, l b 24, 3 b 26, 5 b
34, 6 a 1 4 , 8 a 7 , 13, 21" 27, 32 b 31
dravni (ustavni) poredak/politeja
() 93^ 31-94 b 41, 96"
34-38, 97 a 7- b 28, 97 b 37, 74 b 38,
78" 8, 89 a 15, 90 a 7, 79 a 25, cf. 78 b
11,65 a 1,73 b 32,74 b 15-23,86 a 3,
89 a 13,98 a 17,24 b 4,75 a 38,78 a 15,
b
6-80 a 6, 89 b 27-95 a 24, 75" 1,79"
17-b10,82bll,84b4,87b40-88b4,
89 a 26- b 26, 93 b 22-27,60 b 23, 66 a
2,67b29,76b17,84al,b25,86a15,
88 a 33, b 3, 22, 25, 89 a 31, b 15, 90 a
25,93" 19,95 a 2 5 , 2 8 , 9 6 b 2 , 7 , 9 7 b
33,16 a 3,13,28,23 a 14-42 b 34,24 a
17-23, 25 a 15, b 37, 28" 34, 32 a 4,
34 a 13, cf. 88 b 34, 89 a 40, 93 b 25,
89 b 14,95 a 33,88 b 26,96 b 9,cf. 88b
32, 38, 88" 24, 89 b 17, cf. 96 b
24-97 a 6, 75 b 1,79 a 2 0 , 3 1 , b 4, 82 b

289

13,83 a 29,84 b 4,23,87"40,89"28,

39, "9, l a 19-16" 27, 11" 24, "37,
15" 40, 72" 10,10" 1, 4" 17-7" 25,
7" 26-10 a 36, 65" 2 6 , 7 3 a 4, cf. 79"
4-10, 96" 37, 2" 13, 90 17, 93" 9,
20, 22, 94 a 3 1 , 95 a 33, 6" 6, 7 a 13,
20" 22
dravno
sudite/pravno
zborite
() 1" 23
'dva obola'/plaa za glumite () 67" 2
a
a
dua () 33 38,34" 18-19,60 11
frigijski/oblik, suglasje, napjev (a
a
) 90 21, 40" 5, 42 33, h, 6,
11
a
a
frula () 82" 32, 83 1, 4 1 18,
21, "4, 42" 1, 5
a
frulanje () 4 1 25, "7
a
a
glasnik () 84 29, 31, 99 19,
26" 6
a
glazbalo () 32 27
/glazbeni/ sklad, /glazbeno/ suglasje
() 54 a 33, 76" 8, 40* 17,
19, 41" 19, 20, 41" 32-36, 42 a 1 +
42 a 28-29, 42 a 3, 42" 3, 40" 3, 42"
22, 24, 42" 21, 42" 26, 42" 27, 42 a
23,90"20-22 (cf. 76"8), 40"4,42"
30,34,"10,12-17,42"29-33,40"
1, 40" 5, 42" 33, " 2 + 9 0 " 26, 16 a 6
glazbeno djelo /umijee/, glazba
Oow7i>4)81"8,37"24,27,38 a 14,
2 1 , 37, 39 a 11,20, "12,20,40,40 a
4,14,b12,41a5,15,"l6+,42a18,
28, " 2 4 , 4 1 a 20, "29,42 a 32,41" 28
gospodar () 5 2 a 11, 55" 11,
29,31,77"7,52a34,53"6,54all,
12, "4-55 a 3, 77 a 8, 78" 30-37
gospodarstvo/kuanstvo ()
53" 1-60" 20,64"6,65>>25,77 24,
78" 18, 8" 32,14" 15, 35 a 3,38 a 16
gozba, zbor, sastajalite ()
7 1 a 28, 19 a 32, 20" 3, 31" 10
gozba mueva/andrija () 72"
3
grad/drava, gradodrava/polis () 76 a 2 3 / 1 3 - 1 5 , 5 2 a 5, "28,74"
34, 79 a 21,28 a 36, "16, 52" 30,53 a
19, 52" 27-30, 78" 15-30, 80" 39,
52" 26-"30, 28 a 21-29 a 39, 53" 1,
6 1 a 23, 77 a 5, 90 a 1, 95" 2, 96" 16,
26 a 20,27"9,76 a 32,26 a 5-"25,96"
17. 77 a 2, 88 a 39, 23" 30, cf. 78 a 8,
84" 13,20+ () IV 14,21" 19,
29, 2 7 a 3 4 3 12, 19\9, 19 a 29
'grad s puanstvom od deset tisua'
( ) 67" 31

290

graditelj/voditelj () 53"
a
38, 60 18, 19, 25" 23
gradska tvrava/akropola (
) 30" 19
gradska uprava () 21" 23,
3 1 " 10
gradski/nadzornik
()
a
a
64 31+ () 22 13
a
graanin () 74" 41-76 8,77"
a
a
a
a
33, 75 17, 78 6, 75 6, 78 5 +
a
() 78 34, 0" 32
heloti, porobljeno puanstvo/robovi
a
() 64 35, 69" 12+ (
a
) 69 38, 71" 4 1 , 72" 19
a
igra, zabava () 36 28, 29, 33,
a
37"36,38,40,39 16,27,32,"l3 +
'istomlijenici' () 52" 18
'istonavari' () 52 15
'istostolnici', () 52" 14
'izabrani presuditelj'/esimnet (ala
a
) 85 31, 86" 38, 95 14
'izabrano presuditeljstvo'/esimnetija
() 85" 25
izbor, biranje () 56 a 26, 66 a
14,26,71a9,15,72a 31,82a7,26,
98a3,6,6a18,9a40,"3,18"23,33a
34, 4 1 , 0 a 18+, "1 + , l a 3 , 4, 10
izborna skuptina/izbor upravnog inovnitva () 81" 33,
82 a 13, 98 a 20, 17 a 5, 8
izlaganje/novoroenadi ()
35" 19
izokolni stanovnici /perijeci/, susjed
no puanstvo () 69 3,
27"ll,29a26,30a29,7l"30,72al,
18, 3 a 8
izvanjske rasprave (
,) 78" 31, 2 3 a 22
izvrsnik/estit ovjek ( 0)70"24,71'23,93" 3 9 , 4 2 , 9 4 '
18
jambiki/satiriki () 36" 20
/javna/ zajednika sluba, priredba,
prinos, usluga () 72 a
20, 9 1 a 38, 5 a 5, 9 a 18, 14" 14, 20"
4, 2 1 a 3 3 , 30 a 13
jednakost () 80 a 19, 2 a 7
jednovlada, samovlada/monarhija/^
() 65" 36, 37, 66 a 23,79 a
33, "6, 85 a 17, 30, 92 a 18, "8, 93 a
17,31,38,94 a 26,95 a 19,99"22,l"
13, 2" 17,15 a 8, "40,16 a 24, 85" 4,
79"l6,85"2,85a23,"3,95a16,98a
33, 10" 39-13 a 17, 13 a 18-15" 10
kamena ruka ( ) 53" 22
kralj, kraljevski () 77" 18,

84" 33, 85 26, "15,17,23,86" 11,

a
a
34, 87 1,3,10, 88 19,10" 10,18,
a
a
40,13 15,22"29, 70 35, "15,23,
71 a 18-26,39,72"37,38,85 a 7,15,
a
17,"26-33, l"21,6"33,10"39,72
a
a
8,72" 37, 38,73 7, 30, 84 41-"3,
a
39 34, 10" 39
kraljevstvo, kraljevina, kraljevska
a
vlast () 65"37,71 19,40,
a
a
a
72 8,73 37,79" 5,84" 35-88 29,
a
a
89 27 + , 95 4,8,10,97" 17, l " 2 8 ,
a
a
a
a
10"2-ll 8,12"6,14 33,95 5,89
a
a
30+ (cf. 87" 35-88 6, 88 15-"2),
52" 19-27, 85" 6-19, 86" 8 + , 10"
a
a
7+ 12" 38-13 17, 13 18-33
kua, dom/domainstvo, kuanstvo/
a
obitelj () 52 13, "17, 20, 53"
a
23, 59 35, 60" 13 (cf. 89" 28), 63"
32, 78" 38, 80" 26, 34, 85" 32,13"
34, 52" 17-"12, 53" 6, 60" 14, 69"
15 (cf. 52" 10), 61" 20, "11
lidijski napjev () 42 32
lihvarstvo () 58" 25
lonar () 15" 5
lovno /lovako/ umijee () 55" 38, 56" 2, 5, 23
ljepota i dobrota () 59"
34
ljudoderstvo () 38"
20
mnogovlade () 92 a 13
more () 58 a 24, 71 34, 35,
37, 91" 20, 4 a 24, 27 a 11-"15, "17,
30 a 35, 31" 3
nadniarski/najamniki
()
74 a 21,78"21,91"6,17"25,19"28,
a
a
2 1 6 , 2 9 3 6 , 37" 2 1 , 41" 14
nadzor nad djecom/odgojno nadzornitvo () 22" 39,23 a 4,
35" 4
nadzor nad enskinjem () 22" 39, 23 a 4
nadzornik/nadzorni vladatelj /efor
()65"39,
40,70"31,71"6,
7 2 a 5 + , 7 5 " 10, 13" 27
nadzornik /nadstojnik/ nad enskinjem () 99 a 22, 0" 4
nazornitvo vjebaonica () 23" 1
najamnik/nadniar () 78" 13, 18,
22
napjev/melos () 39" 4, 41" 36,
40 a 10,42 a 9,41"34,42"28,4l"34,
42a15,4l"34,42a9,42a24,42"16
42" 6
19*

narav/priroda () 53" 9, 56" 21,

a
e
a
a
52" 32, 32 40, 34 6, 33 23, 37 2
a
a
narod () 52" 20, 57 25, 61 28,
63 a 5,76 a 29,33,84 a 38,85"30,33,
10" 35, 24" 10, 19, 26" 4, 27" 23,
34, 36" 11, 38" 17, 2 0 , 2 2
naselac, preseljenik/metek (
a
a
) 7 5 7 , 1 2 , "37,77" 39, 26 20,
"21
nasilje, obijest () 67" 39,95" 11,
a
2"2, 5, l l 2 7 , 33, "19,12"30,14"
a
27, 15 14
nauk imovini/umijee stjecanja
(7?^53"23,55"37,56"26-39
neobrazovanost, prljav posao () 17" 41
nepisani zakoni ( ) 19"
40
a
'nevezan potez' () 53 7
obiaji li! [dravnog poretka] ()
37" 14
oboruana nepravda ( ) 53" 33
obranik /izabrani sudac/, obranini
sudac () 68" 6, 97 a 5, 6
obroci prisjednik/fidicija ()
7 1 a 27, 72 a 2, "34
obrtnik/izvoditelj () 60 a 38,
41, 62"26,64 a 27, "15, 23, 34,67"
15,32,68" 17,77" 1,78 a 25,91" 4,
14" 4, 28" 2 1 , 26, 29 a 36, 38 a 18,
41" 17
odgoj/obrazovanje () 64 a 30,
32, 38, "38, 40, 65 a 7, 66" 33, 77"
20, 83 a 25, 88" 1, 91" 29, 93" 37,
96" 18,13" 1, 16" 9, 17" 39, 24" 9,
32" 8-42" 34, 38" 4-39 a 10, 39 a
11-42" 34, 4 1 " 10
odluka mnotva/skuptine (
) 92 a 6
odmor, otpoinak () 29"
32, 37" 38, 39, 38" 1, 39" 15 + , 41"
4 1 , 42" 22
olakanje s uitkom (
' ') 42 a 14
'onaj /i/ s jarmom za oranje' () 74 a 20
ostracizam () 84 a 17,
36, "17
osuditi crepinim glasovnicama/
ostracizirati () 84" 21,
88" 25, 2" 18
otoje blaenika ( )
34" 31
pastirski ivot ( ) 56"
1,5

291

tragedija () 36 28
tronoac () 53" 36
/traiti/ togod protuzakonito (
) 55" 8
trg, trite, trnica/trgovina, sajmite
b
() 78" 26,99* 16,0 11, 6 2,
a
b
b
a
15" 20, 19 29, 2 1 13, 22 33, 27
b
29, 3 1 ' 3 1 , l , 10, 11
a
trgovina na malo () 56 4 1 ,
91'6
trka sa zubljama () 9*
19
tvoritelj, tvorac, gotovitelj /upravi
b
telj, obrtnik () 7 3 32,
74" 18,75" 29,77" 2,82* 3,25" 41,
28'31
ubira poreza, poreznik (
b
) 2 1 33
uglednici, znaajnici/istaknuti mue
b
b
vi () 74' 18, 89 32, 9 1
b
b
b
18, 28, 9 3 39, 96 31, 98 2 1 , 25,
3 ' 4 , 9 , b 6 , 3 1 , 4" 25, 30, b 27, 33,
37, 5' 4, "13, 17, 7" 30, 35, 37, 8 a
31, 9 ' 3 , 9, 10" 13, 16, 11'16, 13"
18, 15" 4, 18 b 35, 19" 13, 1 5 , 2 0 '
14, 19, b 7, 2 1 ' 3 9
umijee zaradbe/stjecanje bogatstva,
novca () 5 3 b 14, 56'
l,58 a 6,56 a 3-13,57 b 5,58 b 20-35,
57 b 2, 56' l - 5 8 b 8, 58 9-59 a 36
ureditelji () 72' 4-12, 2 7 - b 15
ushien, /u zanosu/, ushidben ('
^ 40' l l , b 4 , 4 1 b 3 4
usihienje, ushit, zanos (
) 40 a 11, 4 2 ' 7
uzvraena /jednakost/, uzvraaj () 6 1 a 30
vijee, savjet () 82' 35, 39, 99 b
32,39,17b31,37,22b17,23'8,9,
72' 8, l b 23, 66' 14
vjebanje tijela () 36' 37
vladatelj/vladatelj posrednik ()
lb25, 6'28
vladatelj posrednik ( )
6'28
vladavina manjine /nekolicine, malo
brojnih/, manjinska vladavina/oli
garhija ()65b 36, 38,66'
7, 73 a 6, 76 a 9, 84' 35, 89 a 37, 90 a
16, 93 a 36, 38, "21, 94* 26, l b 8,4 a
18, b 39,8 b 10,10 b 22,11*9,16*22,
17' 18,18 b 18,37' 17,79 b 4-80 a 6,
89 a 29, 90* 32, "19, 94' 11,17" 39,
28 b 33,75* 4, cf. 78*22,78" 13,79"
17,89 b 2,92*39- b 10,93*12-23,cf.
89*9,23, b 10,96 b 4,20 b 19,93 b 33,

294

cf. 65 26-29,94 14,96*2,12 35,

b
b
cf. 7 3 36, 20" 21, 96 31-34, cf.
a
a
b
89" 19, 1 7 l l , 9 8 3 2 , c f . 92 10,
b
b
b
a
20 31,l 26-2*2,cf.91 2-13,96
b
2-6,15 11, cf. 96* 13,2*8,86" 14,
b
b
89 36,96'32,l*31,20 18-2l"3,
cf. 89" 22, 94* 38, "12, 98" 17, 26,
b
b
99" 25, 9* 20, 96* 4,2 26, 3* 18,6
b
b
b
16-7 25, 8 6, 9 21, 10* 22, 16*
34-"27, 6* 9, 8* 4, "34, 9' 20,
"18-10' 12, 2 1 ' 3
vladavina
najboljih/aristokracija
() 70" 16, 7 3 ' 4, 2 1 ,
b
a
32, 79' 35, "5, 86 4, 6, 87' 6, 89
b
a
27, 29, 34, 3 , 90 2, 16, 9 3 ' 39,
b
a
24,36,40,94 9-25,28,98"7,99"
a
b
b
b
22,25,l"9,8 3, 39,10 3,32,12
6, 1 6 ' 3 3 , 1 7 ' 2 , 93" 1-21, 9 4 ' 2 4 ,
a
a
83" 21, 89 31, 93" 19, 94" 41, 95
b
31-34, 7' 12, 6 22-7" 19
vladavina vitezova (
) 6 a 35
vladavina ena/biti pod vladavinom
ena () 69" 24
vlast gospodara, gospodstvo/gospo
darenje ovjekom, vlast nad ro
bom () 53" 18, 19, 55"
16, 78" 32, 37, 25 a 28, 34 a 1
vlast nadzornika/nadzornitvo (
) 65" 40, 70 b 7, 25, 71* 7, 94 b
3 1 , l b 21
vojno saveznitvo/bojni savez (
) 6 1 a 24, 26, 80* 34, 40i b 10,
23, 98* 4, 26
vojskovoa () 68* 22, 71*
40,73* 30,85"22, 38,99"21,5* 8,
12 14,21" 17,22* 39,26" 5 + (
) 22* 39

33* 30-"3, 34* 16, 18, 23, 37" 34,

37, 38* 13
zapovjednici pjeatva ()
22" 3
zapovjednitvo konjanitva () 22" 3
zapovjednitvo nad brodovljem /gospodstvo nad morem ()
71* 40, 74* 12, 22" 3
zapovjednitvo pjeakih odreda
() 22" 4
zapovjednitvo/ci troveslic (
) 22" 4
zastrane ispravnih poredaka (
)

79* 20, "4, 89* 39, 40, 90* 25, 93"

24, 27, cf. 73* 3, 31
zatita zakonitosti
()
22" 39
'za to se bori' () 71" 8
a
zdravlje () 58 12, 32, 20" 34,
30*38, 35" 6, 37, 36* 14, 38*20
znanstveno promatranje, javno /vjer
sko/ slubenitvo () 58" 11,
10" 22
drijeb/drijebanje
()
0*
19-"2, 1" 4, 10
enska vladavina, 'enovlae' () 13" 33
rtveni nadzornik () 22" 24

zajedniki objedi/blagovanja (
) 64' 8,65* 8, 9,66* 35, 74" 11,
13*41,30*3,13,31'19,22,25,31"
5, 16, 36" 10, 6 5 " 4 1 , 7 1 a 2 6 , 33,
94" 2 7 , 7 2 ' 1 , 1 2 , 2 0 , 2 6 , 2 9 " 5,72"
34, 29" 5, 16, 17
zakon () 87' 32, 87" 4, 53 a 32,
92* 24, 30-37, 82" 1-6, 86* 9-12,
cf. 69*9-12,92*32-37,74" 15-18,
86* 3, 19" 40, cf. 87" 5
zakonouvar () 87* 21,
98" 29, 23* 7, 8
zakonodavstvo () 63" 15,
67" 14, 74* 26, 84* 12, 97* 35, 98*
2 1 , 34*4
zaposlenost, posao () 13"25,

295

Heraklo 103
Heziod 3, 187
Hijeron 187, 190, 195
Hiparin 169
Hipodam 50, 5 1 , 52, 144, 237
Hipokrat 225
Homer 3, 4, 25, 48, 84, 105, 107,
126,258

KAZALO IMENA

Ifijad 171
Ital 234
Jazon 81

Adamant 185
Afrodita 57
Agamemnon 105, 113
Agesilaj 172
Alkej 106
Amadok 186
Amasis 25
Aminta 184
Anaksilaj 197
Androdamant 72
Anon 172
Antileont 197
Antimenid 106
Antisten 102
Apolodor 23
Arabej 184
Argo 103
Argonauti 103
Arhelaj 184, 185
Arhija 171
Arhiloh 230
Arhita 265
Ariobarzan 186
Aristofan 34
Aristogiton 184
Artapan 185
Astijag 186
Atal 184
Atarnej 37
Atena 267
Autofradat 49
Dafnej 167
Darije 185
Dedal 8
Dekamnih 185
Deksandar 163
Derda 184
Dij agora 171
Diofant 50

296

Dioklo 71
Dion 185, 186
Dionizije24,111,167,169,173,182,
185, 186, 187, 190
Drakon 72
Efijalt 70
Ekfantid 267
Epimenid 3
Euagora 184
Eubul 49
Eurifont 50
Euripid 3, 80, 181, 185,261
Eurition 171
Eutikrat 164

Kinadon 172
Kipsel(o) 182, 195
Kir 183, 186
Kleandar 197
Kleomen 161
Kleopatra 184
Kleotim 169
Klisten 77, 195, 197
Kodar 183
Kotije 185
Kratej 184
Kserkso 185
Ligdamid 168
Likofron 91
Likurg57, 63, 70, 7 1 , 139
Lisandar 156, 172

Falarid 182
Falej 46, 48, 49, 50, 72
Fedon 44, 182
Filoksen 270
Filolaj 71
Fokilid 138
Foks 164
Frinih 169

Megakle 185
Mida 19
Minos 63, 234, 235
Miron 197
Mitridat 186
Mnazej 164
Mnazin 164
Muzej 261

Gelon 160, 187, 195, 197

Gorg 195
Gorgija 27, 76

Odisej 258
Oksil(o) 205
Onomakrit 71
Onomarh 164

Ortagora 195
Pahet 163
Panetije 182, 197
Pauzanija 157, 172, 184, 246
Pauzon 264
Pentil 185
Perijandar 103, 164, 184, 189, 195
Periklo 49, 70
Pitak 72, 106
Piton 185
Pizistrat 167, 182, 195
Platon 29, 35, 4 1 , 42, 43, 44, 45, 46,
47,62,72,124,130,144,196,221
Polignot 264
Polikrat 190
Psametih 195
Sardanapal 185
Seut 186
Sezostris 234, 235
Simon 170
Sira 184
Skilaks 243
Smerd 185
Sokrat 27, 29, 30, 32,34, 38, 39,40,
4 1 , 42, 124, 196, 269, 270
Solon 16, 70, 139
Stentor 226
Tales 23, 71
Telekle 144
Teodekt 12
Teodor 253
Teopomp 189
Teramen 139
Tibron 245
Timofan 163, 170
Tirtej 172
Trazibul 103, 184, 187, 195
Trazimah 156
Trazip 267
Zaleuk 71
Zeus 25, 93, 104, 261

Halkiona 71
Haret 23, 169
Harilaj 63, 197
Harikle 169
Harmodije 184
Haronda 3, 7 1 , 139, 142
Hefest 7
Helanokrat 185
Heraklid 185
Herakleodor 161
Heraklit 194

297