Professional Documents
Culture Documents
UVOD
Ova knjiga je napisana kao dokument o mojoj linoj potrazi za istinskim saznanjem o leenju.
Istraivanje me je odvelo na iroke i razne puteve istorije, mitologije, psihologije, spiritizma,
savremene i drevne medicine, kao i religije. Morao sam da krenem tim putem, koji je bio daleko
izvan mojih uobiajenih granica tehnike medicine.
Iako ne oekujem da se svi itaoci sloe sa svakim zakljukom koji iznosim, zamolio bih da
svako od nas iskreno pregleda ovaj materijal. Nemojte lino doiveti osvrte na vau filozofiju
leenja, ve umesto toga posmatrajte izvore i korene svakog metoda leenja. Da bismo stvarno
shvatili ta je isceljenje, moramo otii mnogo dalje od povrnog razmatranja.
U konanoj analizi, ovo je duhovna knjiga. Biblija nam kae da duhovne stvari treba duhovno
da se razgledaju. Ovaj svet se zaista nalazi u velikom sukobu. I mada njen ishod ima ozbiljne
kosmike posledice, ta borba se vodi na tlu naih umova. To je razlog iz koga insistiram da ovu
knjigu itate uz molitvu.
Voren R. Piters, doktor medicine
Strana 1 od 43
Prvo poglavlje
OTKRIVENJE
U dananje vreme mnogi ljudi postaju svesni odnosa koji postoji izmeu uma, tela i duha u cilju
postizanja opteg zdravlja. Kao religiozan ovek i lekar sa dugogodinjom tradicionalnom,
humanistikom, medicinskom i hirurkom praksom, postao sam svestan koncepta celovitog
oveka. Poeo sam da prouavam knjige koje su napisali dr Hans Selje (Selye), Nejtan Pritikin
(Nathan Pritikin), dr O. Karl Simonton (O. Carl Simonton), Rene Dibo (Ren Dubos), Norman
Kazins (Cousins) i Dejms Lin (James Lynch). ak sam se malo po prvi put pozabavio i
knjigama religioznih autora kao to su Sluba isceljenja (Ministry of Healing) i Medicinska sluba
(Medical Ministry). Primetio sam jednu zajedniku nit kod mnogih kolega lekara i irinu uma koji
bi mogli da smanje napetost koju sam oseao u svom materijalistikom i tehnokratskom svetu
hirurgije. Moda je hirurki rad zaista sadrao u sebi vie izazova od jo jedne operacije bajpasa,
koja bi, kao to sam znao iz iskustva, samo odloila smrt, ali ne bi uinila mnogo da se otkloni
uzrok bolesti.
Zainteresovao sam se za popularni holistiki zdravstveni pokret dok se irio SAD-om. Bilo mi je
zadovoljstvo i oseao sam samopouzdanje kada sam video da je onima koji se bave holistikim
vetinama stalo do oveka kao celine, i oseao sam izvesnu prisnost sa njima. Frustracije iz moje
naune oblasti su ustuknule pred nadom u bolje i humanije metode u praksi. Davalo mi je veliki
podstrek to to sam bio na granici poznatog sveta medicine. Oduevljavalo me je to sam postao
medicinski jeretik i to sam postavljao izazov umalom medicinskom establimentu. Bio sam u
prijatnom neformalnom odnosu sa ovim ljudima. Grlili bismo i prihvatali jedni druge uz sve nae
razlike. Ova otvorenost meu holistikim isceliteljima stajala je u istaknutom kontrastu sa veoma
takmiarskom i formalnom atmosferom u tradicionalnoj medicini. Imali smo zajednike ciljeve u
oblastima ivota koje su se ticale ishrane i fizike aktivnosti. ak smo razgovarali i o duhovnim
aspektima oveka, to je strogo zabranjeno u standardnoj medicinskoj praksi. Ostavi ta pitanja
svetenicima, a ti se okreni tehnologiji spasavanja ivota - bilo je to neto to se podrazumeva u
savremenoj alopatskoj medicini (u kojoj se koriste lekovi koji izazivaju bolesti suprotnog dejstva).
Ali iz kog razloga? Mora da je u ivotu postojalo neto bitnije od najnovijih tehnikih napredaka na
vetakim arterijama ili talasastim Dekronovim prostetikim implantima. ta je bilo sa duama i
duhom onih ljudi koji su primali te vetake arterije? Ko se brinuo za njihove suze i rane? Ko se
starao o osobi kao celini?
Jedne veeri su me pozvali da govorim na lokalnom holistikom zdravstvenom skupu koji se
odrao u prijatnoj i komfornoj kui nekoliko profesionalnih zdravstvenih radnika. Ljudi su lepo
prihvatali jedni druge i iskazivali puno ljubavi. Niko nikoga nije ignorisao i odmah sam doiveo
olakanje. Kada je skup poeo, jedan krupan ovek je blagim glasom zapoeo vebu centriranja.
Njegov melodian glas nas je pozvao da ostavimo po strani svakodnevne uurbane aktivnosti i da se
koncentriemo na svoje neposredno okruenje i na line potrebe drugih. Trebalo je da ispraznimo
glavu od bilo kakvih negativnih misli i da se otvorimo za svaku ideju koja bi potekla kroz nau
diskusiju. Tiho smo zatvorili oi, opustili se, i usredsredili panju jedni na druge i na ritam ivota.
Zbog svog religioznog vaspitanja mislio sam da sada upravo dajemo uvodnu molitvu. Spomenuta
je ujedinjena svest u prilino neodreenom kontekstu, za ta sam ja, u svojoj naivnosti, verovao
da se misli na Boga. Zbog ove ideje sam se jo vie opustio u ovoj porodici medicinskih sestara,
doktora i naunih istraivaa. Ovo sasvim sigurno nije bila nekakva sumanuta hipi grupa. To su
Strana 2 od 43
bili brini profesionalci kojima sam mogao da verujem. Te noi sam im govorio o biljnoj ishrani i
njegovom uticaju na zdravlje. Tema je bila dobro prihvaena i mnogi su izrazili interesovanje za
injenicu da je ono to sam nauio u svojoj crkvi obuhvatalo i uenje o zdravom ivotu. Iako su
moje veze sa crkvom u tom trenutku bile prilino slabe, oseao sam se kao pravi misionar. Ovi ljudi
su prihvatali sva verovanja, ukljuujui i hrianska, hinduistika, budistika, islamska, jevrejska i
ateistika.
Potom je govorila kvalifikovana medicinska sestra koja je radila u bolnici na odeljenju za bolesti
srca. Ona je ubedljivo organizovanim govorom i dobro osmiljenim zakljucima predstavila
koncepciju terapije dodirom. Bez stvarnog dodirivanja pacijentovog tela, navodno se mogla
nametati njegova elektrina aura. Ovo nametanje se vrilo spiralnim kretanjem ruku iznad trupa
i udova. Podelili smo se u grupe po dvoje i vebali ovu uroenu sposobnost da osetimo
vibracije energije za koje je ona govorila da odevaju telo. Nisam bio siguran da sam stvarno
oseao ono to je ona opisivala ili to je moja partnerka s oduevljenjem oseala, ali moda mi je
samo trebalo vie prakse. Mogao sam da osetim toplotu njene koe do moje. Toplotno zraenje sam
mogao fizioloki da objasnim, ali ovo je trebalo da bude neto drugaije. Moda je tu bilo
energije koje nisam bio potpuno svestan.
Sestra je potom rekla doktoru da legne na pod dok je ona pokretala zaglavljenu energiju iz
njegove karline oblasti ka nogama. Doktor je mogao da posvedoi da stvarno osea udno, ali
prijatno zujanje i toplotu u svojim donjim ekstremitetima. Ova izjava mi je bila veoma zanimljiva
kao hirurgu za periferne krvne sudove. Razmiljao sam o ovoj novoj energiji i o tome kako bi
mogla da se iskoristi da se spasu noge i prsti oboleli od gangrene, u sluajevima gde je nemogue
staviti bajpas i gde je amputacija (odsecanje) jedino tuno reenje. Ovo je svakako zvualo
prirodnije i humanije od amputacije. Padali su mi na pamet svi oni jadni ljudi kojima sam arko
eleo da pomognem, a vrlo esto nisam bio u mogunosti. Moda je upravo ovo bila pomo koju
nauna otkria nisu mogla da prue.
Sestra je zatim krenula rukama preko lekarovih grudi istim krunim pokretima. Iznenada je stala
i na nenormalan nain uzviknula: Da li ti je toliko teko da zavrava poslove, a? Prenuo sam se u
stvarnost. Blaga svetla i ljubazni glasovi vie nisu omamljivali moje misli. ta sam to uo? Je li ona
to pogaala njegove crte linosti iz ovih navodnih vibracija?
Iznenada mi je postala jasna situacija u kojoj sam se naao. Iz ovog iskustva sam shvatio da
moram da istraim poreklo i nain funkcionisanja ovih pojava. Ovo nije bila samo neka prosta
fizioloka tehnika koju je savremena medicina zaobila. Umesto toga, izgleda da je to bilo sredstvo
iz domena vezanog za okultizam. ta Biblija kae o ovakvim fenomenima? Bog nas u Bibliji
informie o postojanju duhovnih bia koje ne vidimo, a koja su u stanju da ine natprirodne stvari.
Iako ateistima to izgleda neverovatno, Biblija govori o postojanju pobunjenih anela (demona),
koje predvodi pobunjeni aneo pod imenom Sotona. Da nije moda on izvor ovih dobrih tehnika?
Pojavljenje bezdunika bie po moi Sotoninoj, sa svakojakim udesima, znacima i lanim
udima, i sa svakim zlobnim zavoenjem za one koji propadaju, jer ljubav istine ne primie da bi se
spasli.1
Ovo je taj veliki sukob. Sotona moe da ini i inie uda. On koristi bilo koji metod da uhvati
oveka u zamku. Ja verujem da je medicinski pokret koji se zove holistiko zdravlje deo
kapitalnog Sotoninog plana da zarobi neoprezne, a dobronamerne ljude. Mnogi ljudi su, kao i ja,
proitali deli religijskih spisa o zdravlju i imaju povrno poznavanje Biblije, ali nikada nisu
stvarno odvojili vremena da sistematski deifruju ta Bog zaista pokuava da kae ljudima o
zdravom razumu, telu i duhu. Naoruani sa nekoliko odabranih citata religijskih pisaca i odeljaka
Strana 3 od 43
iz Biblije koji navodno dokazuju validnost njihove omiljene terapije ili tehnike, dobronamerni
lekari su se od sveg srca predali ovom pokretu.
Odakle potie holistika medicina? Kuda nas ona vodi? Ova pitanja su me muila i odluio sam
da naem odgovore na njih. Prouavanja su me odvela daleko nazad u istoriju.
Drugo poglavlje
PUT JE PRIPREMLJEN
U prouavanju maglovitih horizonata istorije javljaju se definitivno jasni principi i ciklusi.
Istorija se ponavlja. ak i jeresi iz davnih vremena se ponovo jave u narednom razdoblju sa novim
uzbudljivim reima i intelektualnom intrigantnou, ime se efikasno kamufliraju iste stare sotonske
prevare.
Vek koji je prethodio Francuskoj revoluciji bio je prepun formalizovane religije. Velike i
raskone katedrale bile su uobiajene u svakom gradu i selu u Evropi. Veliki broj svetenika i
lanova crkvene hijerarhije su uivali poast i podrku unutar vladajue strukture. Upravo su u
ovom sistemu, i to sa velikom, ali licemernom pobonou, papske snage poklale na hiljade
religioznih ljudi. Lina pobonost nije bila prisutna meu vladajuim klerom. Umesto toga su
nemoral, izopaenost i lopovluk dominirali u ivotima ovih Bojih ljudi. Obian ovek bi oseao
sve manje potovanja za crkvu i njene voe, ali su ga strah i neznanje esto drali u pokornosti
degenerisanom crkvenom sistemu.
Biblija je uklonjena iz opte upotrebe i zakljuana, uz tvrdnje da je previe sveta da bi ga gledao
ili prouavao obian ovek na ulici. Ovaj koncept je bio u skladu sa drutvenom strukturom tih
vremena, u kojem su mase radnih ljudi bile prezrene i iskoriavane od strane privilegovane
nekolicine koji su sainjavali religijsku hijerarhiju. Nadahnjujui uticaj Biblije je bio izgubljen,
kako bi se ispunilo ono to je proreeno u njemu
Biblija je bila praktino potpuno unitena. Na primer, u Francuskoj je i javno osuena. Svet je
po prvi put uo jednu grupu ljudi, roenih i obrazovanih u civilizaciji, koji prisvajaju pravo da
vladaju nad jednim od najboljih evropskih naroda, kako ujedinjeno podiu glas u poricanju
najuzvienije istine koju moe primiti ljudska dua, i kako se jednoduno odriu verovanja u
Boanstvo i njegovog potovanja.2
Francuska stoji po strani u svetskoj istoriji kao jedina drava koja je, dekretom svoje
Zakonodavne skuptine, objavila da Bog ne postoji i iji su svi stanovnici prestonice, kao i velika
veina u drugim mestima, kako mukarci tako i ene, igrali i pevali, s radou prihvatajui ovu
objavu.3
U ovaj vakuum se uvukla i Intelektualna revolucija.
Za Dekarta je fiziki univerzum bio nalik ogromnoj maini koju je osmislio vrhovni
matematiar. Zakoni prirode su identini zakonima mehanike, govorio je. Moete staviti
matematiki poredak univerzuma umesto Boga svaki put kada upotrebim ovaj drugi termin.4
S napretkom filozofije prirode, teologija je uklonjena sa svog ponosnog poloaja kao Kraljica
Strana 4 od 43
nauka. Velika izma, obnova uenja i protestantska reformacija su sve imale tendenciju da oslabe
jedinstvo i autoritet srednjovekovne crkve... Zakljuno sa 18. vekom, religiozni ar je ustupio svoj
duh toleranciji i ravnodunosti... Neki skeptici su se usudili da odbace svako verovanje u
Beskonanu silu i da poreknu da su teolozi ikada bili uvari boanskih istina koje mogu da dovedu
ljude do spasenja... Novo uenje je omoguilo oveku da sebe vidi kao nezavisnog. To je pruilo
potporu njegovom ponosu, dok su njegova religiozna verovanja donosila rodove u poniznosti...
Meutim, racionalisti su doli do toga da dovedu u pitanje ovo gledite. Moda je, kako su
govorili, ovekova svrha da kontrolie sopstvenu sudbinu, umesto da se bespomono klanja volji
nedokuivog Provienja... Oni su radije hteli da Boga zamiljaju kao udaljeno i bezlino
boanstvo, Prauzrok ili Praprincip, ili kao idealnog ustavnog monarha koji nikada nije prekrio
zakone koje je uspostavio za vladavinu nad carstvom prirode.5
Sa prvim stidom zbog ove novootkrivene naune misli dola je i nada da e ovek moi da rei
mnoge od nedoumica u svetu intenzivnijim istraivanjem prirodnog zakona. Izgledalo je kao da
ima manje potrebe za natprirodnim ili za silom izvan nas samih. I uopte, za Bogom je bilo
veoma malo potrebe. Poto je u njihovoj misli on prethodno bio povezan sa ugnjetavanjem,
nazadnou i zaglupljenou svetenstva, racionalnom oveku je bilo drago to se oslobodio
Boga. On je sada mogao da napreduje bez Boga, koristei sopstvena sredstva i resurse kako bi svet
oko sebe uinio boljim.
Elektricitet i magnetizam i njihova tajanstvena nedodirljivost su intrigirale naunike ovog doba.
Ranije su stvari u prirodi bile ograniene na materijalne - ono to se moglo videti ili dodirnuti. Ali
sada se za energiju, jednom vienu kao odvojenu od supstancijalne materije, mislilo da je sama
sutina materijalnih stvari. Struja i magnet su se mogli osetiti, i njihovo dejstvo je moglo da se
prouava, ali nisu mogli da se vide. ovek je pomerao granice nauke. Oivljene su spekulacije o
nebeskim telima u vezi sa elektricitetom i magnetizmom. Drevno interesovanje za prouavanje neba
i njegovog uticaja na ljudski ivot je jo jednom postalo opte popularno. To je bila nepoznata
teritorija. Elektricitet je sada trebalo da d odgovore na pitanja i oslobodi mo koju crkve Boje pre
toga nikada nisu mogle da prue.
Upravo smo, u ovoj retrospektivi, bili svedoci istorijskog ciklusa u nastanku, koji se ponavlja
samo u razliitom vidu u raznim narednim razdobljima. Najpre dolazi do slabljenja religije, a zatim
do razvoja materijalizma podstaknutog napretkom nauke. Na napredak u nauci se gleda kao na
reenje za sve drutvene i materijalne probleme, odnosno kao na odgovor koji e staviti taku na
sva pitanja. Meutim, u ovom logikom procesu postoji greka. Materijalizam i nauka, bez obzira
na to koliko su pompezni i uticajni, nikada ne mogu da ispune potrebe koje ima ovekova
unutranja duhovna priroda. Velika pitanja se i dalje postavljaju: Odakle smo doli i ta e se
dogoditi sa nama kada budemo umrli?
Pred kraj 18. i poetkom 19. veka, ovek je jo jednom krenuo u potragu za duhovnim
odgovorima. Svetenstvo tog vremena je valjalo Boje ime po blatu dok je materijalistiki i
racionalan ovek poricao Njegovo postojanje. I ovde se ignorie jedna vana injenica: u svemiru
postoje samo dve sile Bog i Sotona. Naalost, ako se eliminie Boje postojanje, onda e samim
tim i duhovna pitanja dobijati sotonske odgovore.
Tokom istog ovog perioda, u Evropi i Americi je dolo do udesne obnove spiritizma
(komunikacije sa demonima), koji se pojavio u mnogim vidovima. Sa postojeim interesovanjem za
magnetizam i astronomiju, Sotona je mogao da iskoristi ove metode da prevari oveanstvo. Njemu
nikada nije ponestalo novih naina za zabludu i glupavi ovek apsolutno prihvata ak i njegove
zabaurene stare krivotvorine.
Strana 5 od 43
Franc Anton Mesmer iz vabije doao je u Be da studira medicinu kod fon vitena i de Hema
(van Swieten, de Haem). Njegov diplomski rad pod naslovom Uticaj planeta na leenje bolesti
(1766) zastupao je teoriju da Sunce i Mesec deluju na ive organizme posredstvom fine tenosti
poznate kao ivotinjski magnetizam, koji je po svom dejstvu analogan osobinama minerala
magnetita koji ima magnetska svojstva. Mesmer je tako sebe otkrio kao odocnelog medicinskog
astrologa i roenog mistika. Tvrdio je da moe tako da namagnetie drvee da svaki list doprinese
isceljenju svakog ko bi mu se pribliio.6
Mesmer je postao poznat po svom hramu posveenom bogu isceljenja. Pacijenti iz svih delova
Evrope su ulazili u njegove prostorije ispunjene tamjanom i nenom muzikom, eljno oekujui
isceljenje. Mesmer je ranije odbacio svoje bive ideje o bezlinom magnetizmu u korist neeg
mnogo prirodnijeg. On je sa svojim saradnicima sada zamenio magnetit i kalemove. Oni su
sami sada bili magneti!
Pacijenti bi seli oko magnetnog bekea (kade) i ekali. Veina su bile ene, i za njih je bila
odreena naroita grupa mladia lepog izgleda. Ovi asistenti magnetizeri bi polako i sveano
pristupali, i svaki bi odabrao enu i fiksirao je pogledom u oi. Niko ne bi nita govorio, ve bi
odnekud dopirali neni zvuci harmonike, dok bi skriveni operski glas ublaavao vazduh teak od
tamjana. Mladi Apoloni bi drali enska kolena, mazili razna mesta i lagano masirali njihove dojke.
ene bi zatvarale oi i oseale kako talasi magnetizma prolaze kroz njih. U odsudnom trenutku bi se
glavni magnetizer, Mesmer lino, pojavljivao na sceni. Odenut u lila suknju, uzvienog dranja i
velianstvenog hoda, on je pristupao meu svoje pacijente, obavljajui prolaze i inei uda.7
Ali da ne bismo pomislili da je on bio nekakav alternativni lekar, treba da obratimo panju na
to da je francuska vlada Antonu Mesmeru ponudila penziju i krst reda svetog Miela, ako bi hteo da
otkrije svoju tajnu. On je ve zaraivao basnoslovne sume novca i odbio je ponudu. Moda mu ne
bi bilo loe da ju je prihvatio, budui da je kasnije njegov rad izuavala grupa slavnih naunika 18.
veka, ukljuujui Bendamina Frenklina i Lavoazjea, koji nisu prihvatili duhovne koncepte i
posledice ove tehnike. Oni su celu stvar objasnili kao podvalu zasnovanu na izmiljotinama.
Ideju ivotinjskog magnetizma je isprva ismevao Dejms Brejd (James Braid, 1795-1861),
hirurg iz Fajfira iz kotske, ali je ubrzo postao ubeen, nakon eksperimenata, da moe doi do
pravog samoizazvanog sna koji bi doao kao posledica fiksiranja pogleda u neki svetao i neiv
predmet.8 Pod uticajem doktora Brejda, ivotinjski magnetizam je stekao nauni kredibilitet.
Sotoni uopte nije bilo bitno kakva se etiketa lepi na sutinu stvari. Sve to je on hteo je da ovu
zamku od tehnike koriste ljudi kako bi unitili svoju duu.
I u Nemakoj je dolo do uticaja subjektivnih mistikih oblika terapije. U istoriji nalazimo da su
Napoleonovi ratovi toliko intelektualno i moralno iscrpli Evropu, da je bila utabana staza za
svakojaku spekulaciju.9 Evropom nije harao samo ivotinjski magnetizam, ve i odika sila
(prema iskustvu medijuma (onoga preko koga deluje demon), sve supstance zrae sveprisutnom
silom), homeopatija, frenologija i simpatetika medicina, ukljuujui i terapiju dodirom i
terapiju milovanjem.
U potpunoj suprotnosti sa ovim, neki biblijski religiozni ljudi Novog sveta su se zainteresovali za
zdravlje i prirodan nain ivota. Koled Oberlin, istaknuta religiozna institucija u dravi Ohajo, u
velikoj meri je prela na biljnu ishranu. Nisu se pili pia na bazi kofeina i teina, a zastupljeno je bilo
i vebanje na otvorenom. Koledi Vilijams i Hadson, kao i Lejn Seminari su pratili sve vee
interesovanje za zdravlje. Neke crkve stale su vrsto protiv droge u standardnoj medicinskoj
praksi. Umesto arsenika, ive, putanja krvi i drugih tetnih postupaka, ovi religiozni ljudi su
zastupali radikalno odvajanje od medicinske ortodoksije tog vremena i drali su se terapija koje
Strana 6 od 43
su se u cilju ouvanja zdravlja sastojale iz fizike aktivnosti, ishrane, boravka na suncu i obine
vode. Ovi religiozni ljudi su se takoe vrsto zauzeli protiv spiritistikih metoda.
Videli smo kako veina ljudi propada pod uticajem filozofije frenologije i ivotinjskog
magnetizma i kako odlazi u ateiste. Ako um krene da tri ovim putem, gotovo da je sigurno da e
izgubiti ravnoteu i da e poeti da ga kontrolie demon.10
Poreklo takve metodologije ne podlee nikakvoj diskusiji.
Oni idu po opasnoj Sotoninoj teritoriji i izazivaju ga da ih on kontrolie. Ovaj moni unititelj
ih gleda kao svoj zakonit plen, sprovodei svoju silu nad njima i to protiv njihove volje. Kada sami
ele da se kontroliu, nisu u stanju. Oni su predali svoj um Sotoni, a on nee da pusti ono to tvrdi
da je njegovo, ve ih dri u zatoenitvu. Nikakva sila ne moe da izbavi duu u klopci, osim Boje
sile u odgovoru na usrdne molitve Njegovih vernih sledbenika.11
Zato se onda spiritizam ukorenio u svetu sredinom 19. veka? I zato smo svedoci toga da u nae
due ponovo upada i iri se spiritistiko uenje putem holistikog isceljivanja i nju ejd pokreta?
Tree poglavlje
Bez Boga u odgovorima na ova pitanja stvorena je velika upljina kod generacija koje su svedoci
stravinih zloina. Nacije pune ljudi koji se mole Bogu su pokuale da zbriu sa lica zemlje druge
narode. Ovu upljinu su produbile industrijske nacije koje su poele da stvaraju nus-produkte koji
su trovali atmosferu i zagaivali dragocene izvore vode. Jesu li religiozni ljudi protestovali zbog
ovoga? Ne! Sve se to i dalje deavalo dok su divni mali ljudi nastavili da se igraju crkve i ignorisali
siromane, ignorisali nematinu i stvarali jo jednu bezlinu i neefikasnu agenciju koja e se o njima
brinuti. Sada je lina i drutvena praznina strahovito velika.
U ovu rupu se ubacio Nju ejd pokret. Njegove pristalice su neumorne. Oni e raditi, davati i
deliti sve to imaju i danju i nou. Plata, radni sati i korist nisu njihovi motivi. Oni zahvataju svaki
biznis, svaku vladu i religijsko uverenje i nude reenje za line i drutvene praznine dananjice.
Stvarno su ubeeni u to to rade. U pristupu i stavu poklonika Nju ejda ili nove savesti ima
religijskog zanosa. Zbog uske perspektive materijalizma, ivot u celini ne odgovara na duhovne
potrebe svojstvene oveku. Nasuprot tome, Nju ejd nudi humanizam povezan sa jakim,
eklektinim i duhovnim entuzijazmom. Panteizam, monizam, spiritualizam, hinduizam i mnogi
drugi izmi su se slobodno izmeali u ovom loncu prevare.
A biblijski religiozni ljudi i dalje spavaju! Moda niko nije jasnije opisao ove dogaaje od
Dejvida Feoa (David Fetcho):
Oni se ne boje da optue nau racionalistiku, materijalistiku i trgovaku kulturu da je
osiromaila kvalitet ivota ljudi. Tvrde da je na normalan nain posmatranja stvari u najboljem
sluaju manjkav. Voe Nju ejd pokreta uskoili su u prazninu nastalu utanjem crkve. Oni plastiku
zovu plastikom, a otrov otrovom u drutvu ija ekonomija je izgraena na ubeivanju ljudi da su
obe ove stvari dobre za njih... Oni su glavni u demonstriranju mogunosti da se promeni
denaturisana ishrana u organsku, da se pree sa potroakog mentaliteta na prostiju ekonomiju, i da
se pree sa profitno i biznisno orijentisane medicine na pojedinano leenje celog oveka i na
zdravstvenu prevenciju. Drugim reima: od karcinogene hrane za bebe, do prirodnog raanja i
okretanja celovitom podizanju dece.2
Tokom 1940-tih godina, jedan ovek je poeo da pie iz koncentracionih logora u Nemakoj. On
je postavljao iskrena pitanja i traio odgovore koji bi se uklapali u ratnu stvarnost, punu prljavtine i
mrnje. U svojim spisima Ditrih Bonefer (Dietrich Bonhoeffer) je zamislio hrianstvo bez
religije. Ono je zamenjivalo svakodnevni ivot ili stvarnost brinim i linim Bogom. Ovaj
koncept, koji je on nazvao osnova itavog bia, predstavljao je njegov pokuaj da nekako priblii
Boga onima kojima Bog nije bio potreban. Za Bonefera je ljudski susret bio jedina nada u
stvarnost. Njegovi pokuaji da unese duhovnu dimenziju u stari humanizam su potpuno unitili
natprirodni biblijski koncept duhovnog stvaranja i ponovnog stvaranja.
1949. godine je Pol Tili (Paul Tillich) napisao knjigu Drmanje temelja (The Shaking of the
Foundation), koja je iznova definisala ak i osnovne rei religije.
Ime za ovu beskrajnu i neiscrpnu dubinu i osnovu svega to postoji je Bog. Ta dubina je ono to
znai re Bog. I ako ta re nema mnogo znaenja za vas, prevedite je i govorite o dubinama vaeg
ivota, o izvoru vaeg bia, o vaim najveim brigama, o onome to ozbiljno shvatate bez ikakvih
rezervi.3
U knjizi Iskreni prema Bogu (Honest to God), Don A. T. Robinson, biskup Anglikanske crkve,
pokuava da odgovori Bogu tamo gore ili tamo daleko, kao i na dilemu koju je izazvalo
odsustvo Bojeg linog prisustva u stvarnom ivotu onako kako ga on doivljava. Ovi iskreni
napori za usaglaavanjem sa materijalizmom u njegovom nastanku nisu prouzrokovali nastanak
pokreta Bog je mrtav, ve su samo oznaili injenicu da se taj pokret ve dogodio. ovek je video
Strana 8 od 43
Boga kao nebitnog i nemonog. udno je to to ovim ljudima nije palo na pamet da nije Bog
umro, ve je naprotiv njihova veza sa Njim svesno prekinuta. Kada se na Boga ne gleda kao na
aktivnog Tvorca i Odravaoca ivota, ne preostaje mnogo toga u konceptu Boga i religije. Prema
miljenju dr Robinsona, ovek moe samo da vidi meuljudske odnose kao izvor duhovnog
ispunjenja. Po njegovom shvatanju, zrelim ljudima nije potreban Bog po biblijskom tumaenju. Bog
poput takvog bi bio samo za slabe i nezrele ljude.4
Sa ovim gubitkom prave pobonosti, religija najpre postaje formalizovana, potom
depersonalizovana, i najzad, svemu onome to Bog radi priivaju se humanistiki termini. Bog
sada vie nije odsutan u meni, ve vie nije ni tamo daleko ili tamo gore! Ovo stvara dilemu
budui da je ideja Boga oduvek bila aktivna i od vitalnog znaaja u ovekovoj istoriji. Stoga je
jedina nada i za razoaranog svetenika i za istonjakog mistika u tome da razviju Boga u
sopstvenom izdanju.
Pol Tili u svom komentaru na velianstveni 139. Davidov psalam kae:
Ne postoji krajnja privatnost ili konana izolacija. Nas uvek obuhvata i sadri neto to je vee
od nas, to nas poseduje i to trai odgovor od nas. Najdublji pokreti u dubini naih dua nisu u
potpunosti nai lini, jer oni pripadaju i naim prijateljima, oveanstvu, univerzumu, kao i osnovi
svega onog to jeste, odnosno cilja naeg ivota... Sveprisutnost znai da je naa privatnost javna.
Sredite celog naeg bia se nalazi u sreditu sveopteg bia, dok sredite svega onoga to postoji
poiva u sreditu naeg bia.5
A sada uporedite to sa malo nju ejderske teologije Vernera (Werner) Erharda, osnivaa EST-a
(Erhard Seminars Training). Samo Sopstvo je osnova sveopteg bia, tj. onog iz ega sve
nastaje.6 Kada se spojim sa samim sobom i kada se ti spoji sa samim sobom, videemo isto
sopstvo.7
Na nae zaprepaenje otkrivamo da Tilieva teologija i Erhardovo Nju ejd miljenje vuku
korene iz drevnog budizma. Ovakva razmiljanja su iskazana u sledeem komentaru zen budizma:
U vioj sferi Istinske Takovosti ne postoje ni drugi ni ja. Kada se trai direktna identifikacija,
mi samo moemo rei ne dva. Jedan u svima, svi u jednom kad bi se samo ovo postiglo, vie ne
bi bilo razloga za brigu da nisi savren!8 Ovo monistiko miljenje, u kome nema individue, ve je
svako samo deo kosmike celine, svodi ivot na subjektivnu masu individualne interpretacije. Kao
to bi Erhard rekao, ako si to radio, onda mora da je dobro.. Ovakav rezon opravdava ubistva,
krau, zlostavljanje dece i silovanje. Kada biblijski religiozni ljudi odbijaju da odigraju jaku ulogu
svetskog vodia, nastali vakuum ubrzo popuni suptilna prevara spiritualizovanog humanizma. ak
se i ovek definie u boanskim terminima. Tvorac se gubi iz vida dok tvorevina preuzima ulogu da
sama sebi bude boanstvo.
Sada je krajnje vreme da se biblijski religiozni ljudi probude iz dremea. Nemojmo bulazniti
protiv Nju ejd pokreta kada je zapravo njegovo postojanje samo simptom nae duboke kome. Ako
uspemo da uhvatimo pogled na tu slavnu viziju, moda bismo mogli da odbacimo nae uzaludno
putovanje u Tarsis i da zajedno sa Jonom shvatimo da je prihvatanje Bojeg suda zapravo
prihvatanje Njegove milosti.9
Strana 9 od 43
etvrto poglavlje
TEHNIKE
U prethodnim glavama smo ukratko pregledali optu filozofsku pozadinu i nastanak Nju ejd
pokreta u dananjem svetu. Unutar ovog pokreta moemo nai i holistiko zdravlje - raznoliki
skup tehnika isceljivanja. Mi moramo posedovati dubinsko poznavanje porekla i detalje nekih od
ovih metoda.
Svako ko ne izuava ozbiljno Bibliju i ne potini svaku elju i ivotni cilj tom nepogreivom
testu, i svako ko ne trai Boga u molitvi da bi poznao Njegovu volju, nesumnjivo e zalutati sa
pravog puta i pasti pod Sotoninu prevaru... Njegove sluge i dalje tvrde da mogu da isceljuju. Svoju
mo oni pripisuju elektricitetu, magnetizmu i takozvanim simpatetikim lekovima. Zapravo, oni
su samo kanali za Sotonine elektrine struje. Ovim posredstvom on baca svoje ini na ljudska tela i
due.1
Nijedan drugi tekst mi nije toliko privukao panju koliko ovaj saeti opis tehnika kojima se
zapravo Sotona slui. Sotonine elektrine struje su precizan opis koncepata energetskog polja
koji dominiraju nad miljenjem holistikog zdravlja. Poev od oiglednijih veza, nadam se da e i
suptilniji oblici ove prevare biti jasniji.
U knjizi pod naslovom Studije ovekove aure srednji nivo (Intermediate Studies of the Human
Aura), Dual Kul (Djwal Kul) predstavlja koncept spoljanjeg energetskog polja ili aure, za
koji veruje da je sada i nauno potvren.
U prethodnih nekoliko godina su preko Kirlijanove fotografije i eksperimenata sa biljkama
naunici postulirali teoriju L-polja kao detaljnog plana i programa ivota i sile-polja energije koja se
moe posmatrati i fotografisati bilo naunim instrumentima ili ovom specijalizovanom fotografijom
koja ne koristi ni fotoaparat ni soiva... ovek je na pragu da otkrije Vie Sopstvo.2
Aura se zasniva na teoriji da je svaki predmet obuhvaen poljem magnetne energije koje slui
kao posrednik za meudejstvo drugih energija prisutnih u njegovoj neposrednoj okolini. Ovo polje
magnetne energije ili MEF [Magnetic Energy Field] sastoji se od sedam zraka povezanih sa
lezdama endokrinog sistema. Sklad i ravnotea svakog oveka i stepen i kvalitet svake lezde
mogu se utvrditi bilo subjektivnim posmatranjem aure, to su u stanju da izvedu neki ekstrasensi,
ili njenim objektivnim posmatranjem, uz upotrebu specijalne vrste stakla koja se zove Kilnerov
ekran.3
Odmah primeujemo da ovo nisu fizioloki pojmovi. Umesto toga, ove pojave se opisuju u
subjektivnim, metafizikim terminima to od oveka trai da bude podeen za ove sile da bi ih
opisao. ak i prividan nauni izgled ne uklanja potrebu za ekstrasensom koji bi operisao njima.
Veoma sofistikovana nauna oprema sa brojanicima, dugmiima i skalama ne negira injenicu da
u ovoj takozvanoj nauci radnik mora biti senzitivniji od veine ljudi. Zapravo, sa sve veom
senzitivnou, radniku vie moda nee ni trebati ureaji! Na kraju e biti u stanju da predskazuje
budunost ili da donosi dijagnostike sudove, a da ni ne vidi pacijenta. Ova tehnika se zove
radiomika ili psihotromika i ne zasniva se na objektivnim mehanizmima.
Sedam zraka polja magnetne energije nisu nita drugo do hinduistiki koncept akri ili
fokalnih energetskih taaka. Dok mnogi autori pokuavaju da obrauju ideju o auri i akri kao
nekakav celoviti, fizioloki i prirodni proces kod svih ljudi, Dual Kul u neverovatnom odgonetanju
religioznih termina i mistikom nainu govora, pomae nam da sagledamo pravo poreklo ove ideje.
Sedam centara vaeg bia slue za oslobaanje Boje energije... Ovih sedam centara
Strana 10 od 43
se bave ovom vetinom publici pokazuju energiju dragulja uz pomo elektronskih ralji ili
vetijeg tapa. Korienje ralji za ovu okultnu vetinu se nita ne razlikuje od njihove
upotrebe u nalaenju vode, minerala ili nafte (videti peto poglavlje).
italac mora jasno razumeti principe koje predstavlja aura jer e oni initi osnovu naeg
istraivanja drugih tehnika holistikog zdravlja. Prvo, teorija predvia silu spoljne energije. Vano
je napraviti razliku izmeu ove spoljanje sile i pravih elektrinih impulsa u nervnom sistemu.
Samo kao podsetnik: svaki anatomski nerv provodi od aksona do dendrita elektrinu struju koju
moe detektovati i meriti svaki ovek uz pomo standardne elektrine opreme. Takoe je tano da
svaka elija ima elektrini spin, to je koncept koji sada formira osnove dijagnostike tehnike. Ni
jedno od ovih nije aura. Ljudi koji se bave metodama mistikog isceljivanja koriste auru za
demonstriranje spoljanje energije, na koju veruju da utiu misli i unutranje zdravlje. Osim toga,
nju mogu videti samo oni koji su inicijati ili koji su prirodno senzitivni ili medijumistiki.
Na drugom mestu, u vezi sa aurom i njenim izuavanjem postoji karakteristino spiritualno
svojstvo. Monistika misao obrazuje osnovu za ovo spiritualno svojstvo u kome nema
karakteristinog, izdvojenog Boga. Naprotiv, jedan je sve i sve je jedno. Istu ovu izjavu ujemo
kako od dananjih svetenika koji zastupaju ideju da je Bog mrtav, tako i od drevnih hinduista.
U narednim poglavljima emo videti kako su ove misaone niti utkane u druge tehnike.
Peto poglavlje
KLATNO I RALJE
Nakon to je sveano proitala Hristove rei iz Biblije: Jo vam kaem: Ako se dva od vas sloe
na zemlji da se za to mole, dae im Otac moj koji je na nebesima, hrianska isceliteljka je
pognula glavu da se iskreno pomoli. Potom je paljivo podigla klatno nad pacijentkinjom i poela
da odreuje koju travu treba koristiti za leenje. Ako bi se klatno kretalo u smeru kazaljke na satu,
to je znailo da treba koristiti sladak koren, a ako bi se kretalo suprotno od kazaljke na satu, trebalo
bi izabrati koru ribizle. Pacijentkinjine oi su bile pune suza zahvalnosti i divljenja dok je gledala
kako se klatno kree u razliitim smerovima dok mu isceliteljka postavlja pitanja. Ve je pokuala
kod nekoliko doktora zvanine medicine, koji nisu uspeli da pronau uzrok njene bolesti i samo su
joj prepisivali lekove koji bi neutralisali neeljene efekte u leenju njenih simptoma. Upotreba
klatna je delovala tako jednostavno, trave tako prirodno, a ljupka iskrenost njene susetke hrianke
bila je tako ohrabrujua. Ve se oseala bolje.
Upotreba klatna za dijagnozu i leenje ljudskih bolesti predstavlja drevnu vetinu proricanja na
osnovu koncepta ujedinjenih energija. U cilju sticanja kredibiliteta i razumevanja, zagovornici
ovog metoda objanjavaju da telo poseduje energetsko polje koje moe biti ugroeno boleu.
Klatno reaguje na ove smetnje tako to se klati unutar magnetnog polja koje je tako stvoreno. Ovim
metodom se takoe mogu testirati i homeopatski lekovi da bi se videlo da li e biti od pomoi
pacijentu. Ovakav nain razmiljanja dolazi uz objanjenje o aurama i akrama koje smo ve
prouili.
Klatno moe biti bilo kakav tei predmet vezan koncem; moe se uzeti ak i matica za zavrtanj.
Moe se koristiti zasebno ili zajedno sa veoma sofistikovanim medicinskim aparatom. Sama
Strana 12 od 43
naprava nije po sebi toliko vana; nema nikakve veze da li je prosta ili komplikovana. Bitno je da
klatno dri senzitivna osoba, koja veruje u njegov rad i prima signale od njega. Ova injenica se
svaki put iznova povruje jednim primerom koji predstavlja najsofistikovaniji oblik ove terapije
re je o radiesteziji. Iako je ureaj koji se koristi pun dugmia, skala i brojanika, to je
senzitivniji iscelitelj, to je manje potrebno klatno!
Radiestezija je, praktino, jedan vid psihometrije, koja se radi uz pomo mehanike naprave. To
ne priznaju uvek svi, ali injenica je da jeste tako. Mehanizam koji se koristi mogu biti obine
ralje, klatno, komplikovana Abramsova kutija, ili jedna od maina koje se koriste za rad koji se
danas naziva radiestezija ili radionika... Danas oni koji koriste razliite tipove dijagnostikih
maina povezanih sa radiestezijom priznaju da je za uspean rad potrebno da bude prisutan
specijalan tip oveka koji operie sa tim ureajem... Otud sledi da e preciznost ili nepreciznost
dijagnoze putem radiestezije zavisiti od svih uobiajenih inilaca povezanih sa parapsiholokim i
medicinskim radom iskustva, linosti i svesnih ili nesvesnih parapsiholokih sposobnosti
radnika... Poto za ovakve tretmane tvrde da daljina nema nikakve veze, to samo po sebi odbacuje
bilo kakvu verovatnou da je stvarna sila isceljenja eterina ili fizika. Takva tvrdnja je u sukobu sa
svim onim to se zna o zakonima koji upravljaju zraenjem energije na fizikom nivou... Ono to
mi hoemo da naglasimo je da dotine dijagnoze i tretmane treba smatrati kao parapsiholoke ili
ekstrasenzorne fenomene, kao i da se tvrdnje da se oni zasnivaju samo na fizikoj nauci i njenim
poznatim zakonima ne mogu proveriti.1
Drugi medijumi, kao na primer Dord Delavor (George Delawarr), odveli su radioniku korak
dalje i razvijali fotografije iz uzorka krvi jednog pacijenta udaljenog na stotine kilometara. U
jednom sluaju je razvijena stvarna slika fetusa iz krvnog uzorka majke koja je bila udaljena
stotinak kilometara! ak i same parapsihologe frustrira injenica da njihov rad retko kad moe da se
ponovi. Delavor je 1958. priznao da se tehnika zasniva pre na linoj sposobnosti samog izvrioca
nego na napravi koja se koristi.2
Upotreba klatna je povezana sa drugom podjednako sumnjivom praksom. Jedna od njih je i
homeopatija (vidi deseto poglavlje). Haneman (Hahnemann), osniva homeopatske medicine,
postavio je teoriju o mijazmima. Ovi toksini faktori su posledica loe leenih (kako se
pretpostavlja, lekovima standardne medicine) zaraznih bolesti. Mijazmi kvare telo i potom, osim
zaraene osobe, oneiuju i budue narataje. Dve sline zarazne bolesti bi zapravo neutralisale
jedna drugu ili bi simptomi mogli da se izbalansiraju i neutraliu jedan drugog. uga i
tuberkuloza bi bili jedan primer ovakve reakcije prema teoriji mijazma.3 Kasnije su ovi koncepti
proireni i obuhvatali su razne proteine za koje se mislilo da ih ima previe ili premalo u organizmu.
Upotreba klatna bi pomogla u postizanju ravnotee kod ovih problema, time to bi pomogla
iscelitelju da odredi koji bi dodaci vitamina, minerala i lekovitog bilja bili anti-mijazmiki. Ovi
koncepti su stvorili vei deo osnove za ideju o toksinima i ravnotei koju tako esto sreemo u
industriji zdrave hrane. Nauno lukaviji strunjak za dodatke ishrani e govoriti u terminima
RNK i DNK napitaka kada govori o ovim jednostavnim proteinima.4 (Naravno, i profit organizacija
koje ih prodaju e se shodno tome uveati.)
Dijagnostika sa klatnom i radiestezija su u Evropi postali popularni poetkom 20. veka, i to u
velikoj meri zahvaljujui nesvakidanjim sposobnostima francuskog opata Mermea. Njegov dar
mu je omoguio ne samo da isceljuje, ve i da nalazi vodu, blago i minerale. Dobro zapamtite da je
Merme, bez izlaenja iz kue, mogao da upotrebom klatna nad mapom pronae vodu na daljini od
10.000 kilometara!5
Ljudi koji koriste klatno izjednaavaju svoj rad sa vodenim vetiarenjem. Poto je ovaj vid
Strana 13 od 43
Strana 15 od 43
esto poglavlje
AKUPUNKTURA I REFLEKSOLOGIJA
Prema kineskoj tradiciji, otkriveno je da su ratnici koji bi bili ranjeni strelom u odreena
anatomska mesta dobijali anesteziju ili utrnulost na drugim mestima u telu. Tokom perioda od 1500
godina, sastavljen je pisani pregled akupunkturne prakse i objavljen pod naslovom Nei ing. Prvi
od ovih 34 tomova napisan je pre 4000 godina. Samim tim su ukoliko bismo prihvatili starost ovih
dokumenata oni pisani u periodu ubrzo posle svetskog Potopa, pa sve do Mojsijevog vremena.
Slavni i uvaavani lekari u Kini bavili su se akupunkturnom vetinom u isto vreme kada je Hrist
koristio silu od svoga Oca za isceljivanje. Kau da je Pijen ue, lekar iz ovog doba, putem
akupunkture iscelio pacijenta u komi. Nakon ovog isceljenja usledilo je dvadeset dana leenja
travama, to je dovelo do potpunog izleenja pacijenta princa, ija je sahrana morala da se otkae.
Iz iskustva ranjenih ratnika razvio se koncept da veliina rane ne utie na efikasnost terapije
ubodima ili akupunkture. Stoga je bilo mogue koristiti pribor od kamena koji je bio tanji i manji po
veliini od strela, to je injenica koja mora da je ohrabrivala pacijente. Vremenom je pribor od
kamena zamenjen drvetom ili bambusom. Kasnije su koriene metalne igle, to je terapiju uinilo
jo efikasnijom.
Iako je akupunktura imala dug i slavan istorijat u Kini, u periodu od 1929-1958 stavljena je van
zakona. Na insistiranje supruge predsednika Maoa, ponovo je stekla naklonost politike u
previranjima tokom kulturne revolucije. Kada su Sjedinjene Amerike Drave, tada pod
predsednikom Niksonom, ponovo uspostavile kulturne veze sa Kinom, savremeni naunici sa
zapada su po prvi put prouili akupunkturu.
Smatra se da je akupunktura efikasna time to deblokira smetnje unutar spoljanjeg
energetskog sistema. Ovaj koncept je potpuno nepovezan sa anatomskim nervnim sistemom,
venama, arterijama i limfnim vorovima, to su paljivo dokumentovali naunici svih naroda i
religija po klinikim centrima irom sveta. Za razliku od anatomskih saznanja, energetski sistem
akupunkture je slian auri iz hinduistikog sistema, o emu smo govorili u prethodnom poglavlju.
Teorija koja stoji iza akupunkture je da u telu postoje dvostruki tokovi energije zvani jin i jang,
a koje obuhvata sveopta koncepcija energije poznata kao i ili ivotna snaga.1 Kao i sa
sistemom akri, ova energija se posmatra kao deo sveproimajue univerzalne sile koja je nastala iz
kosmikog mesta koje je tamo negde. Jang je potekao iz Sunca i zvezda i predstavlja se kao
dominantno, dobro, pozitivno i muko. Kao njemu suprotstavljena sila, jin je potekao iz zemlje i
Meseca i predstavljen je kao zlo, negativno i ensko. Prema ovom teorijskom sistemu, vena
potraga za mirom, zdravljem i sreom, kako za pojedinca, tako i za svemir, predstavlja ravnoteu
ove dve suprotstavljene sile.
Na povrini tela je ova energetska sila navodno organizovana u 24 kanala ili meridijana koji se
proteu po duini tela, od glave do prsta na nozi. Ovi meridijani odgovaraju unutranjim organima
opte poznate anatomije (to jest, plua, stomak, srce, itd.). Meutim, postoji nekoliko prilino
neobinih celina kao to su trostruki greja i cirkulacija, koji se ne uklapaju ni u jedan poznati
anatomski deo tela! Ljudima odgovara da ovu injenicu zanemare prilikom veine savremenih
diskusija na ovu temu.
Du meridijana postoje take niskog otpora, a to su zapravo akupunkturna mesta. Ona se
stimuliu tupim pritiskom, pomeranjem mehanikih igli, elektrinom strujom i paljenjem delova
lia ili meavine lekovitih trava. Tradicionalno postoji vie od 800 akupunkturnih taaka, mada
Strana 16 od 43
savremeni terapeuti otkrivaju i nove. Izgleda da broj taaka koje su potrebne za anesteziju
prilino varira. Standardna torakotomija, koja otvara grudni ko putem zasecanja dugakog 15-20
cm i uklanjanja rebra, obino zahteva 18 mesta. Meutim, u skorije vreme neke hirurke klinike
sada koriste samo jedno. U nekim sluajevima se igle uopte ni ne koriste za totalnu anesteziju.2
Ovakvo ogromno variranje u tehnici svakako da povlai pitanje subjektivnosti i prilino se ne
uklapa sa fiziologijom.
Prema kineskom uenju, ak i spoljanje uho predstavlja itavo telo u mikrokosmosu i moe se
koristiti za dijagnozu i leenje. Tvrdi se da se meridijanske linije uklapaju u anatomske i fizioloke
principe; meutim, nisu izneti ozbiljni dokazi koji bi dokumentovali ovu pretpostavku.
Uprkos ovim slabostima i nedostatku racionalnog fiziolokog objanjenja, akupunktura ipak
funkcionie u nekim sluajevima. Izvestan procenat ljudi koji dobijaju ovakav tretman e imati
dovoljno anestezije za hirurki zahvat. Pacijenti koji su prilino stoiki i pasivni bie mnogo
prilagodljiviji na ovaj oblik terapije nego oni koji su nezavisniji i agresivniji. Iz ovog razloga je
malo verovatno da e anestezija uz pomo akupunkture ikada prei u iru upotrebu u hirurkim
procedurama u zapadnom drutvu, ak i ako se moda prihvata kao rekreativna medicina ili kao
oblik drutvene terapije.
Dr Don de Romane (John de Romanett) u svojoj knjizi Akupunktura, mesmerizam i hipnoza
(Acupuncture, Mesmerism and Hypnotism) iznosi jake tvrdnje da postoji odnos izmeu akupunkture
i hipnoze. Njegova teza se zasniva na konceptu jednolinih, ponavljajuih stimulacija putem igala,
elektrine struje ili zvuka. On ukazuje na to da se ak i ivotinje mogu hipnotisati i dovesti pod
anesteziju putem ovih metoda.3 Njegova zapaanja povruje Dr Vilijem Krejper (William Kraper),
a objavljene su u asopisu Journal of the American Medical Association od 15. maja 1972.
Izgleda udno to to religiozne ljude privlae tehnike sa malo ili nimalo veze sa fiziologijom,
stvorene u spiritistikoj kulturi, a kojima se u velikoj meri bave oni koji veruju i promoviu antibiblijsku filozofiju. Ali zaista je tako! I mnogi ljudi se otvaraju za lai istonjake filozofije
zasnovane na pokuaju da se u ravnoteu dovedu suprotnosti, kao to su dobro i zlo, ili muko i
ensko. Biblijska religija je, nasuprot tome, zasnovano na biblijskoj istini o trijumfu dobrog nad
zlim.
Dva religiozna autora, koji su dali neke vrlo korisne komentare na pokret holistikog zdravlja,
koriste se neuobiajenim reima dok predlau da se prihvati akupunktura kao praksa.
Na prvom mestu, mi predlaemo da se ulazak u carstvo drevne kineske medicine obavi iz samo
jednog specifinog razloga: leenja hroninog bola uz pomo terapije kontra-stimulacijom, kao to
su igle ili elektrina stimulacija, kada su ostali metodi neuspeni ili samo delimino uspeni... Mi
smatramo da je vano da terapeut razmilja u terminima mehanizama u nervnom sistemu, a ne u
terminima meridijana i ivotne energije.4
Naalost, ovaj nain rezonovanja je slian onom kojim se posluio kralj Saul kada je opravdavao
odlazak kod vetice u En-Doru. Dodue, Saul zaista pre toga bee istrebio iz zemlje one koji
zazivaju mrtve i proriu budunost.5 Ali je sada Samuilo bio mrtav, a David je bio pomazan za
kralja kao nedvosmisleni naslednik trona. Gledajui vojsku Filistejsku, Saula obuze strah i srce mu
jako uzdrhta. Saul upita Gospoda, ali mu Gospod ne odgovori ni u snu, ni preko Urima, ni preko
proroka. I Saul ree slugama svojim: Traite mi koju enu koja zaziva mrtve, da otidem k njoj i
upitam je.6
Prividan nedostatak alternativa nije dobar razlog da pribegnemo metodama koje su nesumnjivo
za osudu i koje bi mogle da dovedu do naeg venog unitenja. Koliko god da to zvui surovo,
moda je bolje izdrati hronian bol nego se prepustiti iscelitelju ili tehnici koja je nedvosmisleno
Strana 17 od 43
Strana 18 od 43
Sedmo poglavlje
Anatom iz drugog veka Galen izabrao je re timus da bi opisao mali, rozikasto-sivi organ smeten u
prednjem delu grudne duplje. Galen u to vreme nije nita znao o funkciji tog organa. Meutim, na
njega je uticalo preovlaujue znaenje timosa kao svesti ili duha.
Dr Dajamond govori o Dulijanu Dejnsu (Julian Jaynes) kao o autoritetu za timos. U
Homerovoj Ilijadi su, kako kae Dejns, bogovi govorili ljudima ta da rade i kako da se oseaju.
U ovoj prvoj, objektivnoj fazi razvoja grke svesti, timos je oznaavao spolja posmatrano
kretanje ili aktivnost. Meutim, kasnije su glasovi bogova iezli ili su pokazali podlonost
grekama, to je pomelo smrtnike pa je timos poprimio drugaiji karakter (druga faza) i preuzeo
je aktivniju ulogu. ovek se, u trenucima napetosti pred bitku, naprezao da uje davno izreene
zapovesti. Od njegovog stresa je dolo do fizikih promena podizanja nivoa adrenalina, ubrzanja
rada srca i odgovarajueg drhtanja u grudima. Vremenom su ovi unutranji odgovori na stres
povezani sa samim timosom. U subjektivnoj fazi navodne evolucije svesti, timos je smatran
posudom u koju se moe smestiti snaga. On je i personifikovan. Timos se obraao oveku (a i
ovek timosu); davao mu je snage za ratovanje i podsticao ga na ljubav i na pobedu. Budui tako
dobro upoznat sa ovekom, timos se poeo uporeivati sa njim i date su mu osobine koje su ga
izdigle iz carstva stvari u carstvo linosti.3
Praenje razvoja Homerove svesti daje pregled osnova i poetaka humanistike misli i
teologije. ovek najpre postaje nezadovoljan Bogom koji je tamo daleko. To nezadovoljstvo je
dovelo do ideje Ja sam svoj bog. Bog je onda postao nalik oveku, a humanizam je postao izvor
znanja i snage.
S izuzetkom ovog filozofskog iskoraka u dodatku knjige, dr Dajamond uglavnom predstavlja
bihejvioralnu kineziologiju u fiziolokim terminima. Poto smo izgradili odreen nivo
strahopotovanja prema medicinskoj profesiji, ove ideje, kada ih iskae jedan doktor medicine, lako
mogu da odvedu ljude u samu praksu bihejvioralne kineziologije.
Ja verujem da je od znaajne vanosti to to je ovo kvazinauno objanjenje odnosa izmeu
grudne lezde i energije veoma srodno teoriji o akrama, iznetoj u etvrtom poglavlju. Paljivo
uoite kolika je slinost u razmiljanju izmeu sledee dve izjave.
Glavno otkrie bihejvioralne kineziologije je da grudna lezda prati i regulie tok energije u
sistemu meridijana... Kontrolor protoka energije u telu je grudna lezda. Iz dana u dan, iz asa u
as, ona prati i vraa u ravnoteu nau ivotnu energiju.4
akra grla, koja fokusira esnaest latica svetlosti, predstavlja centar snage u oveku...
Skraivanje dana, ili ciklusa balansiranja karme, dolazi kroz pravilnu upotrebu izgovorene rei...
Apsolutno sve to izlazi iz akre grla sjedinjuje se u formu, na dobro ili na zlo, putem delovanja
snage rei.5
Slinosti ovih razmiljanja iako je jedno iskazano veoma metafizikim jezikom, a drugo ima
neto vie naunog prizvuka nije nikakva sluajnost, poto oba vuku zajedniki koren u mistikim
religijama.
Nekada sam poznavao jednog otvorenog parapsihologa i satanistu koji je drao prodavnicu
zdrave hrane i bavio se bihejvioralnom kineziologijom. Kada se grupa religioznih ljudi
zainteresovala za ovaj vid leenja, njega je prilino zabavljalo to njihovo povrno interesovanje za
okultne vetine onako kako ih je on priznavao i praktikovao. On je mogao da demonstrira da je u
stanju da nekoga uini jakim ili slabim samo ako bi se ispunio mislima o ljubavi ili mrnji dok bi
sprovodio standardnu tehniku testiranja miia u bihejvioralnoj kineziologiji. udim se da se uz
tako jasnu povezanost bihejvioralne kineziologije sa spiritizmom, njom ipak bave iskreni religiozni
ljudi. Moj prijatelj parapsiholog je koristio veinu tehnika holistikog zdravlja. Imao je mogunost
Strana 20 od 43
da se prijatno osea kada ih koristi, poto je radio uz pomo sila (demonskih) koje su te tehnike i
proizvele.
Osmo poglavlje
IRIDOLOGIJA
Oko oduvek fascinira kako filozofe, tako i lekare. Ovo sedite due se vekovima analizira i
prouava s fascinacijom. ak je i car David spomenuo stanje svojih oiju dok je patio zbog oseaja
krivice od greha sa Virsavejom, govorei: Izdade me i vid oiju mojih.1 Gledanje u oi je sutina
komunikacije i linog identiteta. Medicina je uvek stavljala znaajan akcenat na oko tokom fizikog
ispitivanja. Znaci problema sa jetrom se mogu videti po beonjai oka (sclera), koja postaje uta.
Visok krvni pritisak i dijabetes se esto dijagnostifikuju posmatranjem mrenjae i njenih sloenih
struktura.
Herpes zoster se povezuje sa bolnim iritisom, koji na kraju zavrava hiperpigmentacijom i
nekrozom duice. Kod neurofibromatoze (Fon Reklinghauzenova bolest) mogu se, meu ostalim
pojavama na oku, primetiti oblasti pigmentacije koje se ponekad pogreno dijagnostifikuju kao
melanoza. Tuberkuloza, dijabetes melitus, ateroskleroza, sarkoidoza i reumatski poremeaji
(Rajterov sindrom, ulcerativni kolitis, Kronova bolest, mladalaki reumatozni artritis i ankilozni
spondilitis) su meu nekim od poremeaja i sindroma koji su previe brojni da bismo ih navodili, a
za koje je potvreno da se pokau na duici oka.2
Ovaj citat iz medicine dokumentuje injenicu da na duicu oka mogu uticati mnoge bolesti, koje
e promeniti boju ili prouzrokovati poremeaje na strukturama oka. Zanemarujui ove fizioloke
mehanizme, iridolog deli duicu na 96 zona i mnoge manje oblasti koje su povezane sa raznim
anatomskim delovima tela. Potom se postavlja dijagnoza posmatranjem pigmentacije ovih zona.
Plavo je zdravo, ali sivo ili braon znae bolest. Iako se veina posla oko dijagnostike obavlja runim
soivom, postoji i prilino sofistikovana fotografska oprema koja se koristi za trajnu dokumentaciju.
Prema Desiki Maksvel (Jessica Maxwell), koja je napisala knjigu Veza oka i tela (The Eye-Body
Connection), osnova iridologije je neuro-optiki refleks, odnosno intimni brak izmeu procenjenih
pola miliona nervnih vlakana duice sa cervikalnom ganglijom simpatikog nervnog sistema.
Neuro-optiki refleks pretvara duicu u organsku tablu za graviranje koja belei utiske koji
pristiu iz celog tela.3
Duica oka je povezana sa simpatikim nervnim sistemom, ali ona teko moe biti nervni centar
itavog tela, niti moe permanentno beleiti ivotne dogaaje. Jedna vrlo zanimljiva studija je ve
objavljena u asopisu Amerikog udruenja lekara (Journal of the American Medical Association)
1979. godine. Dr Eli Sajmon (Allie Simon) i drugi su iskreno pokuali da analiziraju preciznost
iridologije. U cilju izbegavanja faktora linog kontakta, za analizu su koriene samo fotografije
oka. Odabrana je zona bubrega jer je to vana zona u iridologiji, a funkcionisanje bubrega se lako
moe pratiti preko nivoa kreatinina u krvi. Pristala su da uestvuju tri istaknuta iridologa. Trebalo je
da oni sa fotografija duice odrede koji je od pacijenata imao laboratorijski potvrenu disfunkciju
bubrega, a koji su normalno funkcionisali. I tri oftalmologa su videli fotografije i zabeleeni su
njihovi rezultati.
Dijagnostika preciznost petoro posmatraa je bila neto manje od puke sluajnosti. esti
Strana 21 od 43
posmatra, iskusni iridolog, bio je u stanju da doe do preciznosti od 95% prilikom odabiranja onih
pacijenata koji su imali teku disfunkciju bubrega. Njegova sposobnost da dijagnostifikuje prisustvo
bolesti bubrega pribliavalo se tanosti ispitivanja preko krvi. Ipak, u toku procesa, on je za 88%
ljudi sa normalnom funkcijom bubrega postavio dijagnozu kao da imaju bubrenu disfunkciju. Tako
je njegova prividna tanost nastala time to je davao dijagnoze bubrene disfunkcije kod gotovo
svakog testiranog pacijenta. Ovo testiranje je dovelo do zakljuka da iridologija poseduje dvostruku
rizinost postavljanja lane dijagnoze bubrene bolesti za mnoge zdrave osobe. U celini uzevi,
iridologija je pogreila u dijagnozi kod 75% osoba koje su bile veoma bolesne.
Razloga za zabrinutost ima u vezi sa nepreciznou ove dijagnostike metode. Ipak, ponekad je
ona vrlo precizna, to mogu da posvedoe mnogi pacijenti. Ukoliko ne postoji nikakav nauno
opravdan razlog za sposobnost iridologa da dijagnozira bolest, da li je mogue da ova metodologija
ima u sebi parapsiholoke, odnosno okultistike osobine?
Metafizika sklonost onih koji se bave iridologijom je recimo oigledna u komentarima dr
Kartera.
Ovde ulaze u igru i intuitivne vetine, bez obzira na to da li elimo da to nazovemo
parapsiholoka sposobnost ili ne. To tek treba da se definie... ta podrazumevamo pod
parapsiholokim? Da li je to samo paranormalno stanje? Vrlo je lako tako ga oznaiti. Moemo
pomisliti da su ove sposobnosti samo dalji napredak svesne sposobnosti pojedinca... jedna vrsta
hipersvesnog ili ultrasvesnog stanja.4
Kurt Koh (Koch), u svojoj knjizi avolova abeceda (The Devils Alphabet), je neto direktniji u
svojim razmatranjima.
Mnogi nai iscelitelji i okultisti obavljaju onu dijagnozu vie medijumski (kao okultisti) nego
medicinski. To znai da se za duicu zanimaju samo kao za medijumski kontakt. Na ovakav nain
ljudsko oko slui u psihometrijske svrhe na dosta slian nain kao to se koriste linije na dlanu kada
ih vidovnjak koristi kao materijal za kontakt ili kao stimulator intuicije. Kada je ovakav sluaj u
pitanju, ona dijagnoza postaje vid proricanja budunosti. Zbog ovoga su strunjaci za onu
dijagnozu esto veoma uspeni. I zaista neki od njih sa malo ili nimalo medicinske kole u stanju su
da dijagnostifikuju bolest sa 100% tanosti.5
Iridologija definitivno poseduje okultne korene. U Maloj Aziji su pronaene kamene ploe na
kojima su naslikane duice i njihov odnos sa ostatkom tela. Haldejci iz Vavilona, koji su klesali to
kamenje, bili su poznati kao vraevi.6 Moda bismo pomislili da su zaetnici iridologije bili ljudi
poput Igneca fon Pecelja (Ignatz von Peczely), koji je objavio svoja otkria 1881, ili Pastora Felksa
koji je iveo u istom vremenskom periodu; meutim, ovaj sistem okultnog proricanja je zapravo
veoma drevan.
To to je oko podeljeno na 96 zona predstavlja vie od puke sluajnosti. Re je upravo o broju
delova u akri treeg oka aure i okultnog sistema spoljanje energije vrsto utemeljenog u
hinduizmu.
Mi se vraamo u apsolutnu svest o Bogu preko akre treeg oka, koja ima 96 latica. Tree oko
nam, dok vibrira u smaragdno zelenoj boji nauke o istini, donosi bezgrean koncept ljudi,
civilizacija, boanskog principa... Tree oko vam uvek donosi bezgrean koncept skice ivota, kao i
mo rasuivanja dobra i zla.7
Ovih 96 latica akre treeg oka donose skicu ivota, ba kao to nam 96 zona u iridologiji
donose ivotnu dijagnozu. Slinosti su previe oigledne da bismo ih zanemarili.
Medijumska svojstva ili natprirodna sposobnost iridologije je vrlo slina ovom to se dogodilo u
frenolokoj praksi. Uz pomo ove metode se odreuje dijagnoza preko nepravilnih delova na
Strana 22 od 43
lobanji jedne osobe, umesto preko duice. Doktor medicine Robert Kolijer (Collyer) napisao je
knjigu pod naslovom Psihografija ili otelovljenje misli: analize frenomagnetizma, neurologije i
mentalne halucinacije, ukljuujui i pravila za upravljanje i stvaranje magnetnog stanja
(Psychography, or the Embodiment of Thought: with an Analysis of Phreno-Magnetism, Neurology
and Mental Hallucination, Including Rules to Govern and Produce the Magnetic State), u kojoj
belei potpisano svedoanstvo jednog svog pacijenta.
Objavljujem da je dr Robert H. Kolijer radio sa razliitim delovima moje glave za koje
frenolozi smatraju da odgovaraju odreenim sposobnostima uma. Kada bi doktor radio sa
odreenim delom ija mi je funkcija bila poznata, usledili bi i rezultati; to jest, ako sam znao da je
doktor radio sa organom za borbenost, ja bih imao elju da se svaam; ili ako bi to bio organ za
razdraganost, nisam mogao da zadrim smeh, itd. Ali kada nisam znao koja je funkcija dela na
kome je doktor radio, nije dolazilo ni do kakvih rezultata. Za mene je ovo dokaz da se efekat koji se
dobijao kada sam bio svestan funkcije dela sa kojim se radi, zapravo dobijao time to je moj mozak
podstican da proizvede rezultat nezavisno od moje volje...8
Frenologija je postala istaknuta medicinska vetina tokom 19. veka. Zapravo, frenologija je
postala gotovo religija. Kraljica Viktorija je dala da joj frenolog pogleda glavu deci, a Karl Marks je
vrsto verovao u tu nauku.9 U to vreme je izneto jasno upozorenje protiv ovog vida proricanja
zdravstvenog stanja preko povrinskog, nefiziolokog ispitivanja.
Nauka o frenologiji, psihologiji i mesmerizmu predstavlja kanal kroz koji on [Sotona] direktnije
pristupa ovom narataju i radi sa tom silom koja treba da oznai njegove napore pred kraj istorije
ovog sveta.10 Ja verujem da danas gledamo tu istu silu na delu dok je dobronamerni religiozni ljudi
prihvataju jer pojavljivanje tog bezdunika bie po moi Sotoninoj, sa svakojakim udesima,
znacima i udima lanim, i sa svakim zlobnim zavoenjem za one koji propadaju, jer ljubavi istine
ne primie da bi se spasili.11
Bog nas je pozvao u ove poslednje dane da se izdvojimo iz svega okultnog i iz duhovnog
Vavilona. Poziv glasi: Idite iz nje, narode moj, da se ne pomeate u grehe njezine.12 Ovo nije
vreme da gledamo da se to vie pribliimo ovakvim stvarima, ve vreme da se potpuno odvojimo.
Odvojite se odmah!
Strana 23 od 43
Deveto poglavlje
LEENJE BILJEM
I pokaza mi reku vode ivota, bistru kao kristal, koja izvirae iz prestola Bojega i jagnjetova.
Nasred trga gradskog, na dvema renim obalama bee drvo ivota, koje raa dvanaest rodova,
dajui svakoga meseca svoj rod, a lie je od drveta za isceljivanje naroda.1
Dok je apostol Jovan posmatrao ovaj velianstveni prizor Nebeskog grada, iskazao je venu
nadu da biljke mogu da izlee sve ovekove bolesti. Iako je ovo bila nebeska biljna materija iji
je izvor efikasnosti bila sama Boja sila, on je mogao da opie ono to vidi jedino reima koje su on
i ljudi njegovog vremena mogli da razumeju.
Anali lekarske prakse su prepuni koncepta leenja travama. Jo od pradavnih vremena dolaze do
nas prie o uspehu ovih terapija. ak i u drevnoj prozi je Vergilije opisivao kako se divokoze izlee
od uboda strele, jer instinktivno trae da pojedu biljku jasenak (Origanum dictatamnam).2
Ebersov papirus koji datira iz perioda 1500 godina pre nae ere, detaljno opisuje brojno bilje
koje se koristi u medicinske svrhe. Postoji mogunost da je Mojsije izuavao ovu terapiju dok se u
Egiptu kolovao da postane vladar, svetenik i lekar. uveni engleski travar Don Parkinson
dokumentovao je 3800 lekovitih biljki u svom iscrpnom delu Theatrum Botanicum napisanom
1640. Iz ove opte medicinske osnove razvila su se dva glavna pravca u medicini. Alopatija je
nastala kroz upotrebu trava koje imaju drugaije ili suprotno dejstvo u odnosu na simptome bolesti
koja se lei. Na primer, aj od vrbove kore se koristi za sniavanje visoke telesne temperature. Doza
se poveava sve dok se ne postigne traeni efekat.
Homeopatija je krenula u suprotnom smeru. Izabrala bi se trava koja bi izazivala iste efekte kao i
simptom koji se lei. Ukoliko bi osoba patila od munine, prepisivalo bi se sredstvo koje bi
izazivalo muninu. Doza bi se umanjivala uzastopnim razblaivanjem, ime bi se uzimalo sve
manje i manje leka sve dok ne bi preostala samo energija.
Iako alopatija, ili uobiajena dananja medicinska praksa na zapadu razvija posao sa lekovima
daleko izvan doputenih granica i vrlo esto ne obrazuje pacijente u oblastima ouvanja zdravlja,
ona barem sledi prirodne zakone fiziologije umesto mistike koncepte energije u homeopatiji.
Lekari koji pokuavaju da dokau svoje predrasude ili da prodaju svoje proizvode nikada nisu
dublje razmatrali injenice o funkcionisanju tela. Za razliku od njih, naunici prouavaju
funkcionisanje tela zarad istog saznanja. Ove rezultate ponovo proveravaju drugi istraivai i
potvruju u raznim laboratorijama. Te informacije mogu koristiti savesni lekari u cilju davanja
dobre terapije ili preventivnog zdravstvenog plana. Lekovito bilje predstavlja osnovu za mnoge
farmaceutske preparate. Digitalis, aspirin i neki analgetici imaju poreklo u herbologiji. Velike
farmaceutske kompanije poseduju timove naunika koji prouavaju narodne lekove u potrazi za
dobrom terapijom. Sve supstance u biljkama su sloene grupe hemijskih agensa. Oni ne samo da
nisu jednostavni, kako esto tvrde poklonici zdrave ishrane, nego su i mnogo sloeniji od jednog
farmaceutskog preparata.
... Osueni list biljke Digitalis purpurea L. odavno se koristi u leenju opakog sranog
oboljenja.. On sadri oko trideset razliitih glikozida koji poseduju izvesna kardiotonina
svojstva.3
Svaki glikozid ima sopstveni efekat, vreme, kao i trajanje dejstva. Travari esto tvrde da je
dejstvo celog lista ili korena vee od zdruenog efekta zasebno uzetih sastojaka. Ovo tvrenje kri
sve fizike zakone i ima prizvuk natprirodnog misticizma ili pojaavanja energije.
Strana 24 od 43
I pored toga, trave su korisne u leenju bolesti. Ovu injenicu potvruju mnoga pokolenja koja
su uspeno koristila lekovito bilje. Mora se uloiti veliki trud da se otkrije koji biljni lekovi mogu
doneti najvie poboljanja i najmanje neeljenih dejstava na oveka.
U ovom kontekstu, postoje trenuci kada trave ili biljna terapija mogu biti dragoceni saveznici u
zdravom ivotu. to je zdraviji nain naeg ivota, to e nam ree trebati akutna intervencija biljnih
lekova i terapija. Kada koristimo biljne lekove, bilo bi mudro poznavati hemiju i farmakologiju bilja
koje se koristi. Naalost, veliki deo podataka o travama je ili zastareo ili nikada nije testiran. to je
jo gore, neki od tih podataka su preuzimani iz okultnih izvora. Tako travara-astrologa Nikolasa
Kalpepera (Nicholas Culpepper) sa velikim oduevljenjem prihvataju deca iz doba vodolije ili
novog doba (nju ejda). Razlog za ovakvu prihvaenost je oigledan. Njegova astroloka
objanjenja kako deluju trave dobro se uklapaju sa razmiljanjima nju ejdera. Zajedno sa okultnim
uticajem dolaze i fiziki opasne informacije. Kako Kalpeper smatra, urevak (Convallaria majalis
L.) nije otrovna biljka. Meutim, istraivanja ukazuju na to da on sadri najtoksiniji postojei
srani glikozid.
Mnoge meavine trava kod amerikih Indijanaca su napravljene tokom stanja transa sa Velikim
duhom. Druge meavine se baziraju na mistinom kineskom sistemu balansiranja energija jina i
janga. Amerikanka Elizabet Belhaus (Elizabeth Bellhouse), tvrdi da ju je poveo duhovni vodi da
stvori terapiju koju je nazvala vita florum. Sluei se svojim intuitivnim umom, dobila je
uputstvo da uzme odreene vrste trava i cvea i da ih pomea u lek. Biljke je potom trebalo staviti
iznad vode i izloiti sunevoj svetlosti kako bi se prenelo isceljujue zraenje na vodu. Ova
terapija, kako je ona tvrdila, isceljuje telo, jer predstavlja harmonizujui agens koji otvara put
psiholokom i duhovnom rastu.4
Bahove cvetne lekove napravio je dr Bah (Bach) poetkom 20. veka. Na njega je veliki uticaj
imao dr Haneman, osniva homeopatije, tako da je on napustio zvaninu medicinu i preao na
homeopatsko leenje. Sam je priznao da je potom napustio i potragu za naunim opravdanjem
terapija koje koristi i poeo da se slui svojom intuitivnom vetinom. Ovom metodom je otkrio da
moe da osea dejstvo cvetnih biljaka ako im samo primakne ruku. Tako izabran cvet bi potom
stavljao u vodu i izlagao sunevoj svetlosti tri sata ili ga blago prokuvao u vodi. Taj ekstrakt bi
potom koristio najee za emotivna stanja kao to su panika, strah, usamljenost, depresija i
nedostatak samopouzdanja. Kome jo treba Bog ako e cvetna voda uraditi isto? Jedan od lekova
koje je napravio bi ak pomogao i u savlaivanju preterane brinosti za dobrobit drugih ljudi.
Mi moemo iskazati dva jasna principa u vezi sa lekovitim biljem. Prvo, ono moe biti efikasno
u sluajevima bolesti, ali ne bi trebalo da se koristi kao aj za svaki dan. Bog je izobilno dao u vou,
itaricama, oraastim plodovima i povru sve ono to je neophodno za svakodnevno odravanje
dobrog zdravlja. Drugo, treba prepisivati pojedinano bilje, a ne viestruke meavine sumnjivog
porekla.
Jedan biblijski religiozni autor iz 19. veka je napisao:
Postoje mnoge jednostavne lekovite trave koje bi nai lekari, ako bi nauili koja je njihova
vrednost, mogli da koriste umesto lekova i to vrlo efikasno. Mnogo puta su me pitali za savet ta
treba uraditi u sluajevima bolesti ili povreda, ja bih spomenuo neke od ovih jednostavnih sredstava
i veoma su se dobro pokazala.5
Gospod je dao odreeno jednostavno livadsko bilje koje je ponekad korisno; i kada bi svaka
porodica znala kako da iskoristi ove trave u sluaju bolesti, mnogo patnje bi bilo spreeno i ne bi ni
trebalo zvati lekara. Ove starinske i jednostavne trave bi, ako se mudro koriste, izleile mnoge
bolesnike koji bi umrli ako bi bili leeni lekovima.6
Strana 25 od 43
Religiozni ljudi ne bi trebalo da koriste lekove za koje znaju da e ostaviti za sobom tetne
posledice po organizam, ak i ako pruaju trenutno olakanje. Svaki otrovan preparat u biljnom i
mineralnom carstvu e, ako se unese u organizam, ostaviti strane posledice i odraziti se na jetru i
plua, dovodei do opteg poremeaja sistema.7
Otrovni preparati se svakako ne proizvode samo u farmaceutskoj industriji. Pelen sadri
toksinu supstancu koja se zove tujon. Tujon izaziva greve kod pacova, a na ljudski mozak utie
na istom mestu i na slian nain kao i marihuana. Pelen je bio sastojak nekih alkoholnih pia dok
nije zakonom zabranjen u mnogim evropskim dravama. Pod uticajem jednog ovakvog alkoholnog
pia je i slikar Vinsent van Gog odsekao sebi uvo i poslao ga svojoj prijateljici. Vinobojka
(ameriki kermes) se preporuuje za skoro sve bolesti, jer sadri veoma toksinu meavinu saponina
koja se zove fitolakatoksin. Zbog unoenja vinobojke i njenih bobica ili lia u organizam, umirala
su deca, a odrasli su dospevali u bolnice zbog gastroenteritisa, niskog krvnog pritiska i usporenog
disanja.8 Glavna aktivna supstanca severnoamerikih biljaka eparal (eng. chaparral, lat. Larrea
divaricata) i masnog drveta (eng. greasewood, iz roda Sarcobatus) je nordi-hidro-gua-jaretina
kiselina (NDGA), snaan antioksidans, za koji se smatralo da deluje protiv raka. I on je znatno
toksian i izaziva povrede u mezenterinim limfnim vorovima i bubrezima eksperimentalnih
ivotinja.
Terapija lekovitim biljem? Svakako da, ali uz istu predostronost koju bismo imali sa bilo kojom
drugom supstancom ili lekom koji unosimo u telo.
Deseto poglavlje
kolega sa Finijasom Kvimbijem (Phineas Quimby), koji je osnovao Pokret nove misli sredinom
19. veka. (Kvimbi je iscelio i Meri Bejker Edi (Mary Baker Eddy), koja je osnovala kult
takozvane Hrianske nauke.) Ovo mistiko udruenje je podstaklo Palmera da osmisli koncept
da ivotna sila prolazi kroz nerve kimene modine koji idu uz kimeni stub. Otud bi po ovoj
teoriji nepravilno nametanje kime zaustavilo tok vitalne snage. Tano je da nervi sa elektrinim
potencijalom zaista izlaze iz kime, ali to svakako nije sluaj sa ivotnom silom ili duhom.
Za dananjeg hiropraktiara (kostolomca, prim. prev.) veoma je bitno pravilno nametanje
kimenog stuba. Za obinog posmatraa i mnoge hiropraktiare ovo nametanje poinje i zavrava
se pomeranjem i telesnom mehanikom. Meutim, koreni ove vetine se nalaze duboko u okultnoj
nauci. Sin D. D. Palmera bio je bioenergetiar B. D. Palmer, koji je najvie uradio na tome da iz
studija svoga oca razradi sistem leenja. On je iskazao koja je funkcija uroenog, odnosno
mistikog duhovnog vodia.
Dok sam pokuavao da se izvuem iz ovih dilema, ponovo sam pogledao u osnovni
hiropraktiki koncept uroenog. Ova filozofija je isticala da je prvenstveni izvor energije ili
vitalne snage (uroeno) usmeren kroz nervni sistem... uroeno je bilo snaga koja je odravala u
funkciji komplikovani autonomni sistem. Ono je bilo Beskonaan ivot koji se izraavao kroz
pojedinca tokom odreenog perioda vremena i prostora.6
Pacijentovo uroeno moe da komunicira sa isceliteljevim uroenim i kau da tad nastupa
jae isceljenje. Neki hiropraktiari kau da putaju da im misli teku zajedno sa uroenim, to im
pomae da saznaju gde treba da vre masau ili nametanje ekstremiteta. To uroeno zadaje
velike brige svakom ozbiljnom oveku. B. D. Palmer pripisuje svoja dostignua svome
uroenom ili unutranjem kolegi. Zapravo, kada govori o svojim dostignuima, on uvek koristi
zamenicu mi. Ja nisam nita postigao. Ja nita ne radim. Uroeno obavlja posao.7
Moramo mnogo da pazimo da ne oznaimo svaku hiropraktiku terapiju kao okultnu. Ipak,
budui da na polju hiropraktike postoji mogunost okultnog uenja i terapije, bilo bi mudro znati
koja je filozofija vaeg iscelitelja.
Zapadna medicina
Moda niste znali, ali i zapadna medicina ima poreklo od koga e vam se dii kosa na glavi.
Kaducej, odnosno simbol medicine, predstavlja svakodnevni podsetnik da je i zapadna medicina
takoe duboko ukorenjena u okultnoj nauci. Tot, Hermes i Merkur (bogovi Egipta, Grke i Rima)
su identini sa Hamovim sinom Husom. Kao vladalac drevne Mesopotamije, Hus je uveo osnovne
koncepte magije, koja je kasnije prihvaena kao sastavni deo vavilonskih misterija.8 Prvi lekari su
bili alhemiari. Oni su pokuavali da pretope osnovne metale u zlato, crno u belo, kao i dobro sa
zlim. ak i njihova aparatura za destilaciju bila je u obliku isprepletene zmije. Kaducej sa jednom
zmijom potie od boga Asklepija, koji ima neto bolju reputaciju od ostalih bogova. Biblijska
knjiga Otkrivenje osuuje vraare (magove), to je obuhvatalo one koji se bave alhemijom,
magijom i vetiarenjem. Grka re za aranje, pharmakeia, predstavlja termin iz kog se izvodi re
farmacija.9 Iako ne moemo osuditi svaki lek, zanimljivo je da su dananji lekovi meavina
dobrog i loeg. ak i letimian pogled u prirunik za lekove pokazae da se oekivana vrednost
leka mora posmatrati u svetlu njegovih neeljenih i tetnih efekata. Nasuprot tome, preventivni
ivotni pristup zdravstvenoj zatiti koju je Bog uspostavio nema nikakvih neeljenih efekata. Takav
pristup dovodi samo do dobrih i zdravih rezultata po telo, um i duh. Na nau sreu danas, neki
nemaki lekari su se okrenuli od mistike medicine pred kraj 19. veka i uspostavili racionalnu
kolu medicinske nauke. Anatomija, fiziologija, patologija i hemija su postale osnova za zapadnu
Strana 28 od 43
medicinu. I mada je postala prilino mehanika, i svakako daleko od holistike, ona u preteranoj
meri nastoji da se oslobaa od duha. Upravo je ovaj nedostatak duhovnih i drutvenih aspekata
ivota poveo mnoge ljude da potrae alternativnu terapiju. Uprkos ovoj slabosti, zapadna medicina
je sa svojim fokusom na objektivne ivotne injenice omoguila da se funkcije u telu tano proue i
da mistiki koncepti imaju manji uticaj.
Kao to moemo brzo primetiti, ne postoji savrena terapija. Iz ovog razloga moramo paljivo
tragati za vidovima terapije koji e uvaavati Boga i koji nee nanositi tetu delu Njegovih ruku.
Postoje mnogi naini da se bavimo vetinom isceljivanja, ali je samo jedan priznat sa Nebesa.
Boji lekovi su jednostavni agensi iz prirode koji svojom jainom nee iscrpsti ili oslabiti sistem.
ist vazduh i voda, higijena, pravilna ishrana, istota ivljenja i vrsta vera u Boga su lekovi zbog
ije nestaice umire na hiljade ljudi, a ipak ovim lekovima istie rok trajanja, jer njihova pravilna
upotreba zahteva rad koji se ljudima ne dopada.10
Jedanaesto poglavlje
SAMOPOMAGANJE
Denis ima 35 godina i na odgovornoj je poziciji na poslu. Udata je i ima dvoje dece, od 10 i 14
godina. Deca su joj pametna i napredna. Njen suprug je advokat i ima puno posla. Denis ima
glavobolje, i to veoma jake. Bol je ponekad toliko jak da je pomiljala na samoubistvo. Deca su
stalno u pokretu i troe njeno vreme i energiju. Suprug joj je u srednjim godinama i nema mnogo
vremena za kuu ili za nju. Sada mora samu sebe da podupire u svojoj profesiji ili da se povue iz
estoke konkurencije za napredak u njenoj firmi. Probleme sa glavoboljom ima ve dve godine.
Nekako je nala vremena i otila kod skoro svakog doktora specijaliste u gradu. Ni rendgen, ni
skeniranje mozga, ni testovi elektrine provodljivosti miia nisu nita pokazali. Obeshrabreni
lekari su napisali mnoge izvetaje i ne znaju odgovor na ovaj problem. Svako e samo slegnuti
ramenima i rei: Svi rezultati su ti u redu, Denis.. Ali taj bol... on i dalje ne prestaje. Niko nee
da stane da popria o bolu ili o osobi koja samo to se ne onesvesti od bola. Koga briga za
rezultate? misli ona. Zar ba nikog nije briga za mene?
Denis ne ide u crkvu, ali ima nekoliko prijatelja koji idu. Oni kau da se mole za nju, ali ona ne
zna sa sigurnou ta to znai. Ono to zna je da ta god da je u pitanju, za nju to ne funkcionie.
ak je i sama pokuala sa nekoliko molitvi. To joj se inilo bezveze, skoro kao da pria sama sa
sobom.
Jednoga dana je na poslu firma dovela strunjaka za ljudski potencijal koji se obratio
zaposlenima. On je, do odreenih detalja, govorio o odnosu izmeu misaonih procesa i
produktivnosti. Ovo se razlikovalo od parole potrudi se malo vie, koju je tako esto ranije
sluala. Poruka koju je sada sluala se vie ticala toga kako da se opusti i pusti svoj unutranji
ego. Samoostvarenje je bio cilj koji treba dostii, jer unutar vas postoji potencijal uspeha i moi,
ukoliko mu dopustite da sazri. Sve to je zvualo tako lako i svakako je bila dobra vest za enu
koja se oduvek trudila malo vie u svemu, poev od posla domaice pa do uveanja profita
korporacije.
Posle nekoliko sedmica srela je jednu divnu enu odnekud iz korporacije koja ju je pozvala na
Strana 29 od 43
seminar o udima. Rene kao da je takorei sve to imala u sebi. U njoj je bilo topline i
samopouzdanja kojima se Denis divila. to se tie teme o kojoj je bilo rei, svakako da bi joj dobro
dolo jedno udo. Sam seminar ju je iznenadio. Odravao se u kui, a ne u nekoj hladnoj i
formalnoj sali za sastanke. Atmosfera i toplina u grupi su bili neto za ta se njena pregladnela
duhovna priroda brzo zagrejala. Ti ljudi su sebe nazivali brinim. Otvoren stav, pun nade, koji je
svako imao, njoj se inio skoro kao religija, iako su tu bili prisutni ljudi svih religijskih ubeenja.
ula je za druge ljude ija je bolest iezla kada su stekli odreen nivo svesti.
Poto kao da joj nita drugo nije pomagalo, ona se otisnula u ovo novo iskustvo sa uobiajenim
entuzijazmom. U toku ovih skupova koji su se odravali jednom sedmino, nauila je za ivotno
jedinstvo. Tu je nauila i da smo mi deo velike celine. Nita se nikada ne gubi. Ovo joj je
pruilo oseaj pripadnosti i kao da je davalo odgovor na uporno pitanje o tome ta se deava kada
ovek umre. Poela je da ita neke od knjiga Kublera Rosa o smrti i umiranju. Mistika iskustva o
odlasku izvan tela su joj bila naroito fascinantna, poto je odrasla u strogo mehanikom
okruenju koje nije mnogo razmiljalo o duhovnim stvarima.
Imala je mnogo toga da proita. Naroito joj se sviala ideja da postoje mnogi putevi koji vode u
istinu. Evo jednog primera ime se njen um hranio.
Mnogi su putevi ka gori prosvetljenja. Ali, kada putevi dou na njen vrh, svi se sustiu u
shvatanju da je istina jedna. To jest, u trenutku kada ego umire, a mi se ponovo raamo u ivot, u
stvarnost. U prosvetljenom stanju ete otkriti da niste samo putnik, ve ste i put i gora.1
U njen ivot je poeo da dolazi novi oseaj snage. Mislila je da sve ovo izvodi snagama
sopstvenog uma, u sprezi sa kosmikom sveu. Oseala je kao da ivot tek poinje.
Verovatno najpresudnija stvar koju treba shvatiti je sledee: vrednost mistikih i
transformativnih stanja nije u stvaranju nekog novog iskustva, ve u oslobaanju od iskustva. To
jest, u oslobaanju od egocentrine svesti koja doivljava ivot sa suene i sebine take gledita u
prilog slobodnoj, nesputanoj perspektivi mudraca koji zna da je on zapravo beskonanost koja
funkcionie kroz konanu formu.2
Glavobolja je nestajala! Tamo gde je savremena tehnika medicina doivela poraz, njen
novootkriveni sistem verovanja je doivljavao udesne uspehe. Meutim, postojala je jedna stvar
u njenom ivotu koja nije htela da se promeni. Nije mogla da ostavi puenje. Mu joj je govorio da
joj nedostaje volje za to. Kako je sada uopte mogla da doivljava frustraciju u potrazi za
kompletnim zdravljem i unutranjim prosvetljenjem?
Jednoga dana je potom primila brouru koja je opisivala program za odvikavanje od puenja u
oblinjoj hrianskoj crkvi. Zato da ne? Nita je nije kotalo da proba. Prvo vee u crkvi je osetila
toplinu linog kontakta sa ljudima slinu onoj koju je osetila na seminaru udo. Kasnije je, tokom
veernjeg programa, prola kroz niz relaksacija u sklopu terapije uma. Ovo je ranije mnogo puta
uradila kada bi htela da se dovede u stanje vie spoznaje, i tehnika joj je bila veoma poznata. Mogla
je i da kae ko je imao iskustva, a ko ne. Neki su ispoetka imali problema da se opuste i puste
ego. Ipak su ubrzo nauili da reaguju na blago svetlo i duboki, melodini glas svog voe. Svakog
uesnika su uveravali da e stvarno prestati sa puenjem, samo ako nastavi sa ovim izuzetno
uspenim programom.
Na narednom skupu bio je emitovan film o moi pozitivnog miljenja. To je svakako delovalo da
je u skladu sa onim to je uila na poslu i na seminaru o udu. Prvenstvena poenta filma je bila da
moete da uradite upravo ono to sebi odredite kao cilj. Nakon tog filma, jedan prosedi stariji
gospodin je najavio neobavezni deo programa. Veina uesnika je ostala i na ovom delu, koji je
govorio o duhovnoj snazi. O molitvi je bilo rei kao o metodu ili tehnici meditacije. Ritualistiki,
Strana 30 od 43
vi biste se arko pomolili za neto, verovali to jae moete i uverili se da se to zaista i desilo.
Takoe su rekli da pomae i vizuelna predstava Boje sile. To je mogla da shvati, ali joj malo nije
bilo jasno zato je to bilo neobavezno ili zato je bilo potrebno, ukoliko su ve koncepti
predstavljeni u filmu bili dovoljni. U svakom sluaju, nauila je da prihvati ostale na njihovom putu
ka istini. Moda je hrianima trebalo samo malo vie pomoi.
Kako bilo da bilo, stvarno je ostavila puenje. Vrlo se radovala sebi samoj to je prevazila jo
jednu prepreku u ivotu. Bio je dobar oseaj drati stvari pod kontrolom i znati da njen um moe da
uradi skoro sve. Kroz ovo iskustvo smatrala je da su joj novi prijatelji hriani pomogli da doe do
jo jednog stanja prosvetljenja.
Oko nedelju dana nakon to je zavrila sa programom za odvikavanje od puenja, navratio joj je
u posetu mlau brani par iz crkve. Bila je srena to je opet u drutvu tih ljudi. Tokom razgovora,
pitali su je da li bi htela da sazna vie o Isusu Hristu. Denis je dodue ve znala za Isusa Hrista. On
je bio jedan od Oeva vaznetih na nebo, koji je koristio metod prosvetljenja da bi iveo ivotom
koji predstavlja primer za sve nas. Toliko je nauila na seminaru o udima. Tako je ona sa
izvesnim strahopotovanjem i radoznalou pristupala toj tematici dok joj je mladi par itao o Isusu
koji je umro za nas. Muenitvo je delovalo kao krajnje nitavilo i ona je ostala impresionirana.
Od silnog entuzijazma, mladi par je pogreno shvatio njenu otvorenost kao da je voljna da se
spasi. Uveravali su je da je sve to treba da uradi da prizna da je grenik, zatrai oprotaj i
poveruje. Za nju su ti termini bili potpuno strani. Samo to je ostavila puenje, a sada su jo hteli
od nje da prizna da je grenik, jer treba da se spasi. Nedavno su je prole sve glavobolje time
to se uklopila sa jedinstvom univerzuma. Postala je ja jesam. Njen uspeh na poslu se znaajno
poboljao. Postala je bolja majka i supruga. A sada su ovi ljudi hteli da joj prue spasenje. Sve je
to zvualo malo udno. Na hrianskom programu za odvikavanje od puenja je nauila da se ak i
najupornije i najtee navike mogu pobediti uz pomo ovekove volje. Pribravi se i zauzevi stav
pratanja koji je nauila na seminaru o udima, mirno je otpratila hriane do vrata. Nisu joj bile
potrebne nikakve njihove negativne vibracije sa ovim priama o grehu.
Ovaj scenario je samo jedan od primera upada u nau kulturu od strane brojnih filozofija
samopomoi i grupnih terapijskih skupova. Taj scenario je sveprisutan, od radnog mesta, pa sve do
oblasti medija i zabave. ak i hrianska crkva naalost sledi istonjake puteve pokuavajui da
svoje programe sekularizuje napravi i humanijim i podesnijim za dananje drutvo.
Razlog zato smo mi kao hriani toliko prijemivi za pokret samopomoi i to ga ak uvodimo
u naa uenja i komunikaciju sa svetom stoji u tome to smo zaboravili zato je Hrist uopte doao
na planetu Zemlju. Na centar shvatanja stvari ne odlazi dalje od nas samih. Na Boga gledamo kao
na maioniara koji samo eka na nas da od Njega zatraimo sledei trik. Mi moda hoemo da
budemo lepi, bogati i pametni, ali se Njegova volja za nae ivote moe prilino razlikovati od
naih elja.
Kelvin Miler (Calvin Miller) je kratko i jasno napisao: Ne tako davno je u knjizi pod naslovom
Pomolila sam se da smram! (I Prayed Myself Slim!) bila ispriana pria o debeloj Pepeljugi koja
je bila zarobljena u sopstvenom telu. Poto je duhovnost bila u trendu, ona se zbog svoje preterane
teine obratila Hristu i On joj je pomogao da smra. Preko noi se pretvorila u predivnu princezu,
koju su prieljkivale najlepe neenje u gradu. Bog ju je izbavio da ne stoji po strani u drutvu i
slavno je ubacio u brzi kolosek ivota! Ona se, naravno, za sve zahvaljivala Bogu. Moda je ta
devojka trebalo da se zapita: Da li Bog uopte hoe da mu se zahvaljujem za tako neto? Bog
zaista od nas eli da ga proslavimo Sina i da pobegnemo iz zatvora od nas samih. Uprkos tome,
novo hriansko samoljublje insistira na tome da je hristijanizovan ego adekvatan centar ivota.3
Strana 31 od 43
U zapadnom svetu postoji jedna komercijalna oblast koja koristi hrianstvo kao svoj front.
Jedan veliki sistem marketinga koristi biblijske izraze i koncepte u cilju promocije sopstvenog
egoizma, bogatstva i moi. Fil Kerns u svojoj vanoj knjizi Falsifikovanjem do uspeha (Fake It Till
You Make It), govori o predavanju gde je vodei distributer govorio o tome kako je Bog postavio
marketinki plan za Mojsija.
I Mojsije je slegao ramenima, a Bog je poeo da mu opisuje obeanu zemlju: A evo kako e
tamo da stigne, a potom se iza Boga misteriozno pojavila bela tabla. On je uzeo magini marker i
na tabli nacrtao veliki krug, rekavi: Ovo si ti, Mojsije, a potom je nacrtao liniju sa krugom na
vrhu i rekao: JA SAM TVOJ SPONZOR!4
Pored ovakvih bogohulnih triarija, postoji i koncept koji kae da ako sanjate i falsifikujete
sve dok ne uspete, onda moete da uradite bilo ta. Mo pozitivnog miljenja je ta koja ui da
moete da uradite apsolutno sve, jer se snage nalaze u vama i nije vam potrebna nikakva druga mo
zbog vaeg uroenog potencijala.
Kao rezultat ovog nejasnog, egocentrinog rezonovanja, mnogi religiozni ljudi nisu sigurni ta se
dogaa sa ljudima kada umru. Ideja da ovek zapravo ne umire prilikom smrti ve da ulazi u
nekakav mistian duhovni svet bilo za nagradu ili za kaznu, u saglasnosti je sa hinduistikim
konceptom reinkarnacije. Monistiki pogled na pokret samopomaganja ui da je ovek nekako u
kontaktu sa univerzalnom silom i stvorenjima. Stoga ovek nikada stvarno ne umire, ve se
prebacuje sa jednog nivoa bia ili energije na drugi. Bez vrstog temelja u okviru Biblije,
mnogi religiozni ljudi su podloni supranormalnim iskustvima. Biblija jasno kae: Jer ivi znaju
da e umreti, ali mrtvi nita ne znaju.5 Kad bismo se samo vrsto drali objektivnog prikaza
univerzalnog poretka u Bibliji, bili bismo manje podloni Sotoninoj klopci.
Isus Hrist je doao na Zemlju zbog jednog cilja, a to je isceljenje prekinutog odnosa izmeu
Njegovog naroda i Njega. Pitanje ne treba da glasi ta ja mogu da uinim?, ve ta mogu da
postanem kroz Boju silu?
Kako nam je boanstvena sila Njegova darovala sve stvari koje trebaju ivotu i pobonosti,
poznanjem onoga koji nas pozva slavom svojom i krepou svojom, kroz koje nam se daju najvea i
najdragocenija obeanja, da preko njih i vi dobijete deo u Bojoj prirodi, izbegavajui pokvarenost
svetskih elja.6
Jer su svi sagreili i lieni su slave Boje.7 Svi su odvojeni od Boga zbog greha, sve dok se ne
donese odluka da se ponovo uspostavi ta veza sa Njim. injenica da se ne mora nita URADITI da
bi se zasluio ovaj dar potresa samu sr pokreta samopomoi. Ona iz temelja udara na egocentrinu
metodologiju i mrvi ovekov ponos. Da bi ostalo verno svome nazivu, biblijska religija se onda
mora odvojiti od svega to ima prizvuk humanizma i potovanja uroenih ovekovih moi. Umesto
toga, Bog nam sada prua silu da unesemo promene u ivot. Izmeu Tvorca i tvorevine postoji
odnos koji donosi rod ljubavi, samokontrole i spremnosti da budemo ono to Bog ima u planu.
Ali ko si ti, ovee, da se s Bogom prepire? Hoe li lonac od gline kazati onome koji ga je
nainio: Zato si me tako nainio? Ili zar lonar nema vlasti nad glinom, da od jedne guke naini
jedan sud za ast, a drugi za prostu upotrebu?8
Dok ovek ne naui ovo, reakcija na privlanu Boju silu e mu biti slabija jer e pokuavati da
sve radi po svome. Spasavanje ljudi od srane bolesti, puenja i alkohola uz pomo tehnika koje
je osmislio Sotona e dovesti sinove oveije do toga da budu zatvoreniji za Boju silu. Da, imaete
oseanje da ste zdravi, ali ete biti veno izgubljeni.
Strana 32 od 43
Dvanaesto poglavlje
PREGLED
Niko nije u veoj opasnosti od delovanja zlih duhova od onih koji, i pored otvorenog i obimnog
svedoanstva Biblije, poriu postojanje i delovanje avola (Sotone) i njegovih anela. Sve dok
nismo svesni njihove prevare, oni e biti u nezamislivoj prednosti; mnogi sluaju njihove predloge,
a sami misle da slede diktate svoje sopstvene mudrosti... Nema nieg drugog ega se veliki
prevarant toliko boji nego da emo se upoznati sa njegovim planovima.1
Neki ljudi s mirom govore da ne treba troiti vreme i snagu na gledanje u falsifikat. Ako
samo budemo govorili istinu, zlo e se pobrinuti samo za sebe, kau oni. Kada ujem da se
biblijski teolozi bave iridologijom i sretnem religiozne ljude koji se ue okultnoj vetini
bihejvioralne kineziologije i mistike refleksologije, vreme je da se uradi vie od propovedanja
istine. Vreme je da se oglasi upozorenje. Mi smo lakoverni, nezreli u poznavanju Boje rei i
dezinformisani o Bojem pravom planu zdravlja. Kroz maglu se seamo da su lekovi loi, a da su
prirodne stvari bolje. Sa umovima koji su zamraeni neodmerenim navikama i razuzdanim
strastima, mi pruamo ruke neemu to je holistiko i brzo, nekom novom aju od trava ili
homeopatskoj tinkturi koja e brzo promeniti nau energiju, a da moda neemo morati da
promenimo nain ivota. Naa telesna priroda puna ponosa voli da joj se zagolica mata idejom o
poveanju naeg linog potencijala i oseaja kontrole iskljuivo pozitivnim razmiljanjem i
vizuelizacijom ega kao dobre osobe bez bilo kakvog priznanja naeg stvarno srozanog stanja i sile
Boje koja bi promenila ovekovo srce.
U stara vremena su Boji proroci ukazivali na klopke u vezi sa neznaboakim i okultnim
obiajima.
Kad ue u zemlju koju ti Gospod, Bog tvoj, daje, ne ui se initi gadna dela tih naroda. Neka
se ne nae u tebe niko koji bi vodio sina svoga ili ker svoju kroz oganj, ni vraar, ni koji gata po
zvezdama ili po pticama, ni uronik, ni baja, ni koji zaziva duhove, ni opsenar, ni koji pita mrtve.
Jer je gad pred Gospodom ko god tako ini, i za takve gadosti Gospod, Bog tvoj, tera te narode
ispred tebe. Budi savren pred Gospodom, Bogom svojim.2
Jedan religiozni pisac je osudio pokret holistikog zdravlja sredinom 19. veka.
Na hiljade ljudi propada pod uticajem filozofije frenologije i ivotinjskog magnetizma i odlazi u
nevernike... Neki e biti u iskuenju da ova uda prihvate kao da su od Boga. Bolesni e biti
isceljivani pred naim oima. uda e se izvoditi pred nama. Da li smo spremni za iskuenje koje
nas eka kada se lana Sotonina udesa budu jasnije pokazivala?... Svi sada moramo da vodimo
rauna da se naoruamo za borbu u koju uskoro moramo stupiti. Na tit protiv Sotonine sile e biti
vera u Boju Re prouavanu uz molitvu i primenjenu u praksi, i uz njenu pomo emo izvojevati
pobedu.3
Ova upozorenja imaju vanost i danas. I danas se koriste iste metode i tehnike holistikog
zdravlja. ivotinjski magnetizam se u poetku zasnivao na prouavanjima astrologije. Mesmerizam
je bio vrlo slian dananjoj terapiji dodirom i kineziologiji. itanje aura i primena akupunkture i
refleksologije povezani su sa elektrinom strujom. Iridologija je slina frenologiji. Pokret
ljudskog potencijala se nita ne razlikuje od nauka uma iz ne tako davne prolosti.
Ako Sotona moe da tako zamagli i prevari ljudski um, da smrtnike dovede do toga da misle da
u njima postoji uroena sila kojom se postiu velika i dobra dela, oni onda prestaju da se oslanjaju
na Boga da za njih uini ono za ta oni misle da imaju snage u sebi samima da urade.4
Strana 33 od 43
Interesovanje za ove oblasti moe imati dalekosene i vene posledice. Sada vie niko ne prie
savetniku ili iscelitelju, a da pre toga ne sazna njegov pogled na svet. Tako se ovek nesvesno moe
otvoriti za okultnu nauku. Opsednutost demonima je posledica korienja starijih mistikih metoda
isceljenja od pre sto godina.
Sotona esto pronalazi monu podrku za zlo u sili kojom je jedan ljudski um u stanju da deluje
na drugi... Isus je vrlo esto u vreme svoje zemaljske slube sretao svog neprijatelja u ljudskom
obliju, kada je Sotona kao neisti duh obuzimao ljude. Sotona i danas obuzima umove ljudi... Dok
ljudi duhovno spavaju, neprijatelj obavlja svoje delo bezakonja.5
Hajde da sada sumiramo opte karakteristike holistikog zdravlja.
ENERGIJA: To je stalna tema. Zovu je raznim imenima. Indusi je zovu Prana. Taoizam i
drevna kineska medicina je zovu i ili ki. D. D. Palmer, osniva hiropraktike, nazvao je istu
energiju uroeno. Franc Anton Mesmer koristio je termin ivotinjski magnetizam, dok
polineanski vraevi govore o mani. Parapsiholozi je zovu bioplazma. Dord Lukas iz
Zvezdanih ratova je naziva silom. Ali kako god da se zovu, to su sve Sotonine elektrine struje.
uvajte se tehnika za koje kau da balansiraju ili uveavaju energiju ili vibracije.
POGLED NA SVET: Monizam i panteizam su preovlaujue filozofije holistikih iscelitelja.
Obeavaju vam da ete postati deo kosmike celine, odnosno samo-Hrist. Praktino moete
postati svoj sopstveni bog. Ma koliko privlano ovo zvualo, daleko je od istine. Jedinstvo celog
sveta je moda uzvien cilj, ali se on nee dostii bez pravog Boga, Isusa Hrista.
IVOT POSLE SMRTI: Reinkarnacija predstavlja stalnu temu. Neki vid ivota posle smrti u
razliitim duhovnim ili fizikim formama se mora ubaciti u nauku o holistikom zdravlju kako bi se
dao odgovor na metafizika pitanja koja ovek neizbeno postavlja.
SEMANTIKA: Dobro pazite na rei. One moda ne znae ono to vi mislite da znae. Evo
jednostavnog renika nove misli koji moda poseduje neke umanjene varijante termina zavisno
od tehnike do tehnike.
1. Hrist: Individualizovan u oveanstvu, savren ovek u svakom od nas; Isus Hrist iz Nazareta
je samo jedan primer Hrista.
2. Smrt: Iluzija i prevara lanog verovanja. Poto je prava ovekova priroda um koji je sastavni
deo Uma Bojeg, ne postoji nikakva smrt. Smrt je samo prilika za duhovni napredak.
3. Bolest: Poremeaj u unutarnjem duhovnom telu koji se samim tim manifestuje u spoljnom,
fizikom. Izvor poremeaja moe biti na primer lano verovanje, pogreno razmiljanje ili
nepoznavanje nae prave prirode. Ovo stoji u istaknutoj suprotnosti sa uzrono-posledinom
vezom bolesti, to se ui u raznim naukama, npr. u bakteriologiji.
4. Bog: Iako se o Njemu govori u linim terminima, Bog se pre svega smatra bezlinim
principom. Bog je Prauzrok, Sutina, Duhovni Um, ivotni Princip, Krajnja Sutina iza svih stvari.
Univerzum predstavlja manifestaciju Bojeg tela i misli.
5. oveanstvo: Svaka osoba predstavlja individualizaciju beskrajnog Bojeg Duha, odnosno
inkarnaciju Boanskog Uma. Iako se Boje i ovekovo bie razlikuju po stepenu, ta bia su po
svojoj sutini identina.
6. Spasenje: Realizacija nae boanske prirode i savrenog samo-Spasenja zavisi ne od line
vere u rtvu Isusa Hrista, nego od poznavanja nae prave prirode i pravilnog dranja duhovnih
zakona (pravilno miljenje). Spasenje je univerzalno, poto je ono cilj ka kome se kreu svi ljudi u
procesu duhovnog napretka.
7. Greh: Odvojenost od Boga, koja se uobiajeno smatra definicijom greha, ovde se smatra
pogrenim verovanjem. Takva zabluda u glavi otvara vrata zlu, bolesti i smrti, i smanjuje
Strana 34 od 43
Strana 35 od 43
Trinaesta glava
ZDRAV IVOT
ta nam preostaje? Tradicionalna, ortodoksna medicina kao da je izdala nae poverenje u njen
mehaniki i obezlieni pristup. Alternativne terapije poseduju neobino, demonsko poreklo uprkos
uravnoteenijem pristupu ljudskom biu. Gde da se obratim za pomo? ta je istina? Pozivamo
itaoca da paljivo proui sledei plan za dobro zdravlje.
POVERENJE U BOGA: Imuni sistem predstavlja bedem u borbi protiv bolesti. Bog je u nae
telo postavio ovaj sloeni i od ljudi nedovoljno proueni sistem organa da bi nas zatitio od
opasnosti iz okruenja koje nam je dao za ivot. Ovaj sistem je osmiljen da nas zatiti od svega,
poev od raka pa do obine prehlade. On pravi razliku izmeu proteina naeg tela i proteina hrane
koju jedemo i drugih supstanci sa kojima dospevamo u kontakt. Imuni sistem se sastoji od slezine,
kotane sri, grudne lezde, limfnih sudova i viestrukih slojeva limfnog tkiva po itavom telu. Vrlo
je zamren i isprepleten sa drugim sistemima organa, pa ak i sa mozgom.
Kristofer V. Staut (Christopher W. Stout) i Leri D. Blum (Larry J. Bloom) sa Univerziteta u
Koloradu su dokazali da je nervozan i napet student mnogo podloniji prehladama.1 Stres u glavi
poveava ak i nivo holesterola u krvi. Bernard Lin (Linn) sa Univerziteta u Majamiju je otkrio da
nivo belih krvnih zrnaca opada kod onih koji su u alosti zbog preminulog branog druga.3 Krivica
je vid razdvajanja slian alosti. Nai grehovi i pobuna protiv Boga definitivno izazivaju oseaj
odvojenosti od Njegove sile i prisustva. Postoji mogunost da imuni sistem oslabi zbog oseaja
krivice. Ovo ne treba da nas iznenadi, jer je David u Psalmima zapisao lino iskustvo oslabljenog
imunog sistema. Dok ja utah sasahnue kosti moje od mog uzdisanja po ceo dan.4 Na mom telu
nita zdravo nije od gneva tvoga; nema mira u kostima mojim od greha moga. Jer bezakonja moja
izioe svrh glave moje, oteae mi kao teko breme. Zaudarae i zagnojie se rane moje od
bezumlja moga. Zgrio sam se i pogurio se i ceo dan sam u alosti. Izgoree utrobe moje, na mom
telu nita zdravo nije. Iznemogao sam, slomljen sam; od trzanja srca svog jauem. Gospode, pred
tobom sve su elje moje, i uzdisanje moje nije ti sakrito. Srce je moje nemirno, ostavi me snaga
moja, izdade me i vid oiju mojih.5 David je patio zbog posledica oseaja krivice. Danas nam
naunici govore da je ovo najsnanija negativna emocija koju moemo da doivimo.6 Da bi se borio
protiv bolesti i odravao nas u dobrom zdravlju, imuni sistem mora dobro da radi. Sama injenica
da znam da je Isus Hrist umro da bi ukinuo moju krivicu i doneo mi snagu za prevazilaenje greha
je neto najvanije za dobro zdravlje. Niko nije osetio veu radost dobrog zdravlja od kralja Davida.
Daj mi da sluam radost i veselje, da uivaju kosti to si potro!... Daj mi, Boe, isto srce i duh
prav ponovi u meni!... Vrati mi radost spasenja svoga i duh spreman da me podri.7
I izvadi me iz jame propasti, iz dna blatne bare, i na kamen noge mi postavi, i utvrdi stope moje.
I novu pesmu u usta mi metnu, hvalu Bogu naemu. Mnogi to videe i zadrhtae i u Gospoda se
pouzdae.8
Verujem da religiozni ljudi imaju na raspolaganju znanje koje bi moglo da napravi revoluciju u
medicinskoj terapiji. Kada se nauimo da u potpunosti verujemo u Boje metode leenja, moemo
biti odlinog fizikog, mentalnog i duhovnog zdravlja.
SUNEVA SVETLOST: Mi sunce uzimamo zdravo za gotovo. Vie nam slui kao oznaka za
dan i no, pri emu zaboravljamo da ima mnoge osobine koje su dobre za zdravlje, kako za njegovo
odravanje, tako i za leenje. Ultraljubiasti zraci aktivno deluju u smanjenju tetnih bakterija9 i ak
mogu da pomognu u odravanju telesne teine.10 Suneva svetlost je veoma povezana sa finom
Strana 36 od 43
Ugljen-monoksid, oksidi sumpora i azota, sulfati, benzopiren, ozon, kadmijum i iva su samo neki
od mnogih zagaivaa atmosfere. Uprkos svemu tome, bolje je imati i zagaeni vazduh nego nemati
nikakav. Drvee, zelenilo i voda pomau u preiavanju vazduha i dodaju korisne negativne jone.
Dr Dord en (George Chen) sumira dejstvo pozitivnih i negativnih jona:
...mali negativno naelektrisani vazduni joni pruaju oseaj dobrog raspoloenja i vidno
poboljanje zdravlja. Udisanje pozitivnih jona rezultira glavoboljom, vrtoglavicom, muninom i
oseajem umora. Pozitivni joni ubrzavaju disanje, bazalni metabolizam i poveavaju krvni pritisak.
Negativni joni deluju suprotno.17
Robles, Borel i Medina su uzastopno u trajanju od po 25 minuta izlagali negativno jonizovanom
vazduhu 30 pacijenata sa povienim krvnim pritiskom. 24 njih koji su imali iskljuivo tretman
ovom fizikom metodom pokazalo je proseno smanjenje gornjeg krvnog pritiska od 39 (milimetara
ivinog stuba mmHg).18 Negativni joni u vazduhu utiu na mehanizam disanja tako to ire
dunik, a treplje koje ga prekrivaju se bre kreu i efikasnije ga proiavaju.19 Primeeno je i
znaajno olakanje simptoma polenske kijavice kod dve treine pacijenata izloenih vetakom
negativno jonizovanom vazduhu.20 ak je i rast tumora u jednom eksperimentu usporen kada je
ovaj bio izloen negativnim jonima.21 Ovo zvui previe dobro da bi bilo istina, ali je tano, i mi
moemo iskoristiti taj dar od Boga.
ISHRANA: Svako voli da pria o hrani. Mi postajemo ono to jedemo i upravo je zbog toga naa
ishrana toliko bitna za dobro zdravlje. Prema umerenim procenama, polovina svih sluajeva raka je
povezana sa nainom ishrane koji je bogat mastima i ugljenim hidratima, a siromaan vlaknima i
niskokalorinim sastojcima.22 Sa ishranom se povezuju i rak debelog creva i druge opake bolesti
gastrointestinalnog trakta.23,24 I gojaznost i povien nivo holesterola u krvi mogu da poveaju rizik
za dobijanje raka dojke.25 Otkriveno je da je ishrana bogatija vitaminom A i drugim biljnim
supstancama kao to su lignini26 zastupljenija kod onih koji nemaju rak. Ovde spadaju biljke iz
porodice kupusa, argarepa i drugo uto povre. Bilo bi pametno ukljuiti namirnice iz ove grupe u
svakodnevnu ishranu. Do sada je svako razumeo da postoji odnos izmeu bolesti srca i naina
ishrane.27 Pravo pitanje glasi: da li je ovo znanje ita promenilo u naem nainu ivota? Osoba koja
je sklona koronarnoj bolesti srca e lake oboleti ako unosi hranu bogatu ivotinjskim proteinima,
mastima i holesterolom. Krvni sudovi ovog kljunog organa u telu zaepe se masnim naslagama,
vlaknastim tkivima, kalcijumom i krvnim ugrucima. Poto je hrana ivotinjskog porekla jedini
izvor holesterola izvan naeg tela, biljna ishrana prua mogunost da se izbegne ovaj faktor rizika.
Mnoga prouavanja pokazuju da se proces ateroskleroze ili stvrdnjavanja arterija vremenom moe
neutralisati uz pomo biljne ishrane sa niim nivoom holesterola.28
ODMOR: Dok smo budni, nae telo se koncentrie na rad i pokret. Hormoni kao to su epinefrin
(adrenalin), korizol i glikogen troe proteine u telu. Ne koristi se nikakva dodatna energija za
popravku ili zamenu dotrajalih delova. Ova aktivnost se odvija dok spavamo. Kada spavamo,
hormonalna ravnotea se premeta u anaboliki ili graditeljski nain rada. Insulin, testosteron i
drugi hormoni za gradnju kreu u stvaranje novih proteina u telu.29 San je mnogo dragoceniji od
neeg to jednostavno uradite kada ste premoreni i ne moete vie da radite. To je vreme pripreme
za naredni dan. Tokom ovih dragocenih trenutaka odmora i sna izgrauju se miino tkivo, delovi
krvi, pa ak i kosti. Bilo bi mudro ako bismo praktikovali biblijsku podelu vremena: Tako bi vee i
bi zatim jutro. To je bio prvi dan. Dobro planiranje sledeeg dana ne poinje u est sati ujutro. Ono
poinje no pre tog dana, odlaskom u krevet na vreme.
Apostol Pavle nam daje mudre savete:.
Bojimo se, dakle, dok jo postoji obeanje da se ulazi u pokoj Njegov, da ne odocni koji od
Strana 38 od 43
vas... Jer koji ue u pokoj Njegov, taj poiva od dela svojih kao i Bog od svojih to poinu.30
FIZIKA AKTIVNOST: Slogan da neto koristimo, jer emo ga inae izgubiti direktno se
odnosi i na nae telo. Bog je telo stvorio za rad i bez toga zapoinje njegovo momentalno
propadanje. Ako ste ikada ma koliko dugo drali ruku ili nogu u gipsu, poznato vam je da ne proe
mnogo, a miino tkivo se skupi i omlitavi. Uz nedostatak fizike aktivnosti ne slabe samo miii;
slabe ak i kosti.31 Delimian uzrok osteoporoze ili nedostatka minerala u kostima je i fizika
neaktivnost, koja moe biti isto onoliko vana u prevenciji ove stravine bolesti koliko i koliina
kalcijuma koja se unosi hranom.
Za one koji hoe da smanje telesnu teinu mogli bismo rei: Ukoliko je ne upranjavate, neete
je ni izgubiti. Vebe su osnova svakog dobrog programa za kontrolu teine. Bez ovog stimulatora
metabolizma, ogranienja u ishrani u cilju smanjenja teine e biti stroga u smislu da e ceo
metabolizam biti pod reimom uzbune zbog gladi i ovakav gubitak teine e u veoma maloj meri
biti trajan. Vebe takoe pomau u formiranju slike o sebi i u psiholokim aspektima kontrole
teine.32
Stalna i energina fizika aktivnost pomae u odravanju ili poboljanju rada srca. Ovo se
postie smanjenjem krvnog pritiska i broja otkucaja srca u minuti, ime se poveava dotok
kiseonika i menja nivo lipida u krvi.33 Uza sve ove prednosti fizike aktivnosti, ini se da dodatni
dokazi nisu potrebni. Ali, ima jo. Fizika aktivnost je i glavna komponenta programa za borbu
protiv stresa. Tokom energinog vebanja u mozgu se lue specijalni hormoni za dobro stanje
organizma. Verovatno ste osetili mir u glavi koji dolazi tokom ili nakon dobrih fizikih vebi.
Ovih osam principa dobrog zdravlja obrazuju plan koji je Bog napravio u cilju ouvanja zdravlja
i leenja bolesti. Oni deluju toliko oigledno da bismo na prvi pogled pomislili da su previe prosti
u poreenju sa savremenom transplantacijom srca i aparatima za bubrenu dijalizu. Ipak se nadam
da e vas nauna podrka ovih principa uveriti u to da vredi odvojiti vreme i snagu da ih uvedete u
svoj nain ivota. U medicini se oduvek znalo da je preventiva mnogo bolja od leenja. Ove mere
za zatitu zdravlja koje ste upravo videli mogle bi imati jak uticaj protiv zaprepaujue uestalosti
bolesti srca, raka, hipertenzije i modanog udara koje paralizuju zapadni svet, a sada ugroavaju i
druge zemlje u svetu koje prihvataju zapadnjaki nain ivota pun jakog stresa, nedovoljne fizike
aktivnosti i prekomernog unoenja hrane. ak i za one koji ve boluju od ovih tekih bolesti postoji
nada u izleenje i poboljanje zdravlja putem ovih zatitnih mera. Koliko god da sve ovo zvui
prosto, moglo bi da sauva na milione ivota. Na vama je da stalno vodite rauna i da promoviete
dobro zdravlje za sebe i za one koji se nalaze u vaoj sferi uticaja. Pridruite mi se danas u nainu
ivota koji donosi dobro zdravlje i izleenje.
Strana 39 od 43
Literatura
Prvo poglavlje: Otkrivenje
1. 2. Solunjanima 2,9-10.
Drugo poglavlje: Put je pripremljen
1. Otkrivenje 11,3.7.
2. Scott, Life of Napoleon, Vol. I, Ch. 17.
3. Blackwoods Magazine, November 1870
4. Feruson, W., A Survey of European Civilization, (Boston: 3rd Edition, Houghton Mifflin Co.), p. 578.
5. Ibid, P. 582-584.
6. Robinson, Victor, The Story of Medicine, (New York: Tudor Publishing Co.), p. 347.
7. Ibid., p. 348.
8. Garrison, Fielding H., An Introduction to the History of Medicine, (Philadelphia: W.B. Saunders Co.), p. 427.
9. Ibid, p. 428.
10. Ellen G. White, Testimonies, Vol. I, (Mountain View, California: Pacific Press Publishing Association, 1948),
p.297.
11. Ibid, p. 209.
Tree poglavlje: Uspeh Nju ejda
1. Jona 1,6.
2. Fetcho, David, In the Face of the Tempest, Jonah Sleeps, SPC JOURNAL, (August, 1978), p. 4.
3. Tillich, Paul, The Shaking of the Foundation, (Pelican edition, 1962). p. 63.
4. Robinson, John A. T., Honest to God, (Philadelphia: The Westminister Press, 1963), p. 51.
5. Ibid, p. 58.
6. The Graduate Review, November 1976, p. 3.
7. Ibid, p. 4.
8. Doshin, The Essentials of Zen Buddhism, p. 127.
9. Fetcho, op. cit. p. 3.
etvrto poglavlje: Tehnike
1. Ellen G. White, Testimonies, Vol. V, op.cit. pp. 192-193.
2. Kul, Djwal, Intermediate Studies of the Human Aura, (Los Angeles: Summit University Press, 1980), p. 1.
3. Hill, Ann, A Visual Encyclopedia of Unconventional Medicine, (New York: Crown Publishers, Inc., 1979), p. 46.
4. Kul, op. cit. p. 79.
5. Ibid, plate 19.
6. Hill, op. cit. p. 219.
Peto poglavlje: Klatno i ralje
1. Weldon, John, Psychic Healing, (Chicago: Moody Press, 1982) pp. 60-62. Quoting from Theosophical Research
Center Mystery of Healing, (Theosophical Publishing House, 1958), pp. 63-65.
2. Hill, op. cit. p. 171.
3. Hahnemann, Samuel, Organon of Medicine, (New Delhi: B. Jain Publishers, 1980, p. 56.
4. Hill, op. cit. p. 161.
5. Ibid, p. 164.
6. Leftwich, Robert, Dowsingthe Ancient Art Rhabdomancy, (New York: Samuel Weiser, Inc., 1976), p. 9.
7. Ibid, pp. 23-24.
8. Ibid, P. 33.
9. Hester, Ben, DowsingAn Expose of Hidden Occult Forces, (Yucaipa, California: U. S. Business Specialties,
1982), p. 129.
10. Private letter made available to the author.
11. Ibid.
12. Hester, Ben, The Paradise Valley Sanitarium Miracle Well as the Justification of Dowsing, (Gerald Rentfro,
Strana 40 od 43
Strana 43 od 43