Seminarski rad:

SOFTVERSKA INDUSTRIJA

Zvonimir Stipi, Ekoloka poljoprivreda

Mladen Primorac, Ekoloka poljoprivreda

to je softver (software)?
Softver (eng. software) je u biti raunarski program napisan tako
da je njegov sadraj lagano promjeniti (mogue i pomou nekog
programa). Softverov glavni zadatak je da upravlja hardverom,
vri izraunavanja, te da osigura komunikaciju sa ostalim, isto
tako, softverom, tonije reeno - programom.
Termin "software" prvi put koristi John W. Tukey 1957. godine. U
raunarstvu raunarski softver su sve informacije koje se obrauju
preko raunara ili programa. Alan Turing je bio prvi koji je
propisao koncept softvera u svom naunom radu.

Softverska industrija

Microsoft
Microsoft je amerika softverska tvrtka. Osnovali su ju 1975.
godine Bill Gates i Paul Allen. Osnovna djelatnost tvrtke je razvoj
osnovnog raunalnog softvera poput operacijskih sustava,
razvojnih alata, uredskih programa, baza podataka, itd.

Povijest
Prvi Microsoftov proizvod bio je Basic prevodilac (eng.
interpreter) za prvo komercijalno osobno raunalo Altair 8800.
Godine 1977. proizveli su i program-prevodilac (eng. compiler) za
2

programski jezik Fortran. U 1978. godini, otvorili su prvi

prekomorski prodajni ured u Tokyu u Japanu, a prihod od prodaje
te je godine premaio milijun dolara. Godine 1979. prebacuju
teite razvoja na softver za 16-bitne mikroprocesore i na njima
zasnovana raunala. Pravi poetak uspona Microsofta u vodeu
softversku tvrtku poinje 1981, kada je IBM izbacio na trite
osobno raunalo IBM PC. Raunalo je koristilo Microsoftov
operacijski sustav MS-DOS 1.0 i Microsoftove programske jezike
Cobol, Basic i Pascal . Microsoft je zadrao autorska prava na sav
navedeni softver pa je rast popularosti IBM PC raunala i njegovih
kopija izravno pridonio rastu Microsofta.

Neki Microsoftovi proizvodi

Microsoft Windows je operacijski sustav za raunala zasnovana na
IBM PC standardu. Postoje brojne verzije za razliite namjene, od
osobnih raunala do mrenih posluitelja (servera). Zbog
planetarne rairenosti i popularnosti kopija IBM PC raunala,
operacijski sustavi Windows smatraju se glavnim Microsoftovim
proizvodom.

Internet Explorer je internetski preglednik kojeg je razvila tvrtka

Microsoft, te sastavni dio Microsoft Windows operativnih sustava.
Od 1999. godine, je najraireniji internetski preglednik.

Microsoft Office je softver za uredski rad. Ukljuuje program za

obradu teksta Word, tablini kalkulator Excel, uredsku bazu
podataka Access, program za izradu prezentacija Power Point te
alat za izradu jednostavnih web stranica Front Page.

Microsoft Visual Studio je serija Microsoftovih alata za razvoj

softvera. Radi se o korisnikim sueljima (namijenjenim ugodnijem
radu programera) povezanim s jezinim procesorima koji
podravaju rad s raznim programskim jezicima. Najei su
Microsoft Visual Basic, C++ i C#. Visual Studio podrava i
dizajnerski pristup izradi programskog koda - onaj u kojemu kod
ne treba pisati, nego se programiranje moe obavljati
rasporeivanjem grafikih ikona koje simboliziraju dijelove koda
pri emu se upisuju samo neke osnovne znaajke (eng. Properites)
tih dijelova koda.

Microsoft SQL Server jest vrlo mona i suvremena relacijska baza

podataka. Osim samog pogona baze (eng. database engine),

obuhvaa dodatne alate: konzolu za upravljanje bazom Enterprise

Manager, konzolu za upite Query Analyzer te nadzorni alat Profiler.
Microsoft Desktop Engine (MSDE) jest besplatna verzija pogona
baze koja ne obuhvaa dodatne alate. Za MSDE su razvijeni neki
besplatni programi nalik dodatnim alatima Microsoft SQL Servera.

Pocket PC je oznaka softversko-hardverskog standarda za vrstu

runih raunala ili dlanovnike. Veliki dio Pocket PC dlanovnika
pokree Microsoftov Windows CE operacijski sustav, verzija
Windowsa posebno pisanog za runa raunala. Pocket PC
dlanovnici imaju i svoje posebne verzije ostalog Microsoftovog
softvera, od posebno prilagoenog Officea do dlanovnike verzije
SQL Servera zvane Microsoft SQL Server CE.

Trite i utjecaj
Microsoft danas dri znatan dio trita operacijskih sustava,
internetskih pretraivaa, uredskog softvera i razvojnih alata.
Na tritu operacijskih sustava namijenjenim osobnim raunalima,
Windowsi dri daleko najvei dio trinog udjela. Na tritu
operacijskih sustava namijenjenih posluiteljima (serveri),
Microsoft je pak suoen sa snanom konkurencijom drugih
operacijskih sustava.
Microsoftovog internetski pretraiva Internet Explorer rairen je
prije svega zato to dolazi upakiran u novije verzije Windows
operacijskih sustava. Takva vrsta isporuke rezultirala je optubom
Microsofta za monopolizam na amerikom sudu.

Microsoft je dominantan i na tritu uredskih programa sa svojim

paketom Microsoft Office.

IBM

IBM je amerika tvrtka koja je jedna od pionira u razvoju

raunarstva i informacijskih tehnologija. IBM je skraenica od
International Business Machines, i ona je osnovana 1888., a kao
korporacija je ustanovljena 1911. Sjedite tvrtke je u gradu
Armonku savezna drava New York, a kolokvijalno je poznata kao
Big Blue - u slobodnom prijevodu: Veliki plavi.

Povijest
Kompaniju koja je kasnije postala IBM osnovao je 1896. godine
Herman Hollerith u New Yorku kao Tabulating Machine Company.
Charles R. Flint je 1910. godine potaknuo spajanje tvrtki ITR,
Computing Scale Company, Tabulating Machine Company u tvrtku
Computing-Tabulating-Recording Company (CTR), IBM-ov pretka.
1916. godine kompanija je izlistana na NYSE, Njujorkoj burzi.
Kompanija razvija sustav za upravljanje kolskom satnicom 1920
godine. Sadanji naziv kompanija dobiva 1924. godine kada
postaje jedna od 500 najuspjenijih kompanija svijeta. Raunalo
Mark I razvija 1944. godine. 1952. godine kompanija razvija
raunalo IBM 701 koje radi na principu elektronskih cijevi.
Takoer, razvija IBM 700/7000 seriju velikih raunala. Prvi sustav
za pohranu podataka razvija 1956. godine, IBM 305 RAMAC
(Random Access Memory Accounting System). Takvih sustava
proizvedeno je vie od 1000, a proizvodnja tog sustava prestaje
1961. godine. Nadalje, 60-tih i 70 tih godina prolog stoljea
razvija velika raunala, IBM System/360 i IBM System/370 kojima
potvruje svoju dominaciju u svijetu raunarstva. 1971. godine
IBM razvija disketu (Floppy Disk), disketnu jedinicu koja ubrzo
postaje standard za pohranu podataka. IBM 3340 disk jednicu IBM
izdaje 1973. godine. 1981. godine kompanija razvija PC, prvo
osobno raunalo. Dio kompanije, tonije, diviziju za osobna
raunala, IBM prodaje kineskoj tvrtci Lenovo za 655 milijuna
dolara u gotovu novcu i 600 milijuna dolara u dionicama tvrtke.

Apple Inc.

Apple Computer, Inc. je amerika raunalna tvrtka sa sjeditem u

Silicijskoj dolini u gradu Cupertino, savezna drava Kalifornija.
Apple je jedna od tvrtki koja je pomogla pokretanju revolucije u
osobnim raunalima (PC) u kasnim 70. godinama 20. stoljea,
najprije raunalima Apple I i Apple II, te kasnije sa Macintosh
obitelji raunala. Apple je tvrtka poznata i po mnogim inovacijama
na polju softvera i hardvera, te po MP3 ureajima iPod kao i po
iTunes Music Store.

Doba prije stvaranje tvrtke

Godine 1975 prije nego to je osnovao tvrku Apple sa svojim
suradnikom, Steve Wozniak je bio elektroniki strunjak ("haker")
i radio za tvrtku Hewlett-Packard. U slobodno vrijeme pomagao je
prijatelja i kasnije poslovnog suradnika Stevea Jobsa koji je
dizajnirao video igre za tvrtku Atari. Wozniak je unajmljivao
vrijeme na mikroraunalima tvrtke Call Computer, tvtke koja se
bavila iznajmljivanjem (timesharingom) i koju je vodio Alex
Kamradt. U to vrijeme terminali i PC nisu postojali: izlazni podaci
korisnikih programa ispisivali su se na pisau. Kada je Wozniak
vidio u asopisu Popular Electronics kako napraviti terminal s
katodnom cijevi televizijskog ekrana, bacio se na posao. Koristei
lako dobavljive dijelove Wozniak je konstruirao Computer
Conversor, terminal koji je mogao prikazati na zaslonu slova i
brojeve u 24 linije sa 40 znakova, koristei samo velika slova. Ovaj
terminal mogao se prikljuiti na mikroraunala Call Computera, i
Alex Kamradt je otkupio Wozniakov dizajn i prodao manji broj
terminala kroz svoju tvrtku.
1975. Wozniak je poeo dolaziti na sastanke kalifornijskog kluba
Homebrew Computer Club. Pojava novih mikroraunala Altair 8800
i IMSAI inspirirala ga je na izradu vlastitog mikroraunala koje bi
koristilo ranije napravljeni terminal.
U to vrijeme cijene mikroprocesora bile su visoke: Intelov 8080
prodavao se za 175$ (1975), dok je Motorolin 6800 bio 170$.
Wozniak je imao elju koristiti 6800, ali cijena je bila previsoka.
Tako je Wozniak projektirao raunala na papiru i ekao dan kada
e se pojaviti procesor prihvatljive cijene. No to ekanje nije
trajalo dugo, ve 1976 tvrtka MOS Technology izbacila je je na

trite sredinju jedinicu 6502 za samo 20$. Wozniak se odmah

bacio na posao i napisao verziju BASICa za 6502, te poeo
dizajnirati raunalo oko novog procesora. Budui da je sredinju
jedinicu 6502 dizajnirao isti tim koji je stvorio 6800, Wozniak je
dizajn koji je koristio 6800 s manjim preinakama prilagodio za
6502. Ubrzo je napravio prototip ije je mogunosti predstavio na
sastanku Homebrew Computer Club. Na tom sastanku Wozniak je
sreo starog prijatelja Stevea Jobsa, koji se zanimao za
komercijalizaciju malih hobi raunala.

Rane godine
Apple I
Steve Jobs i Steve Wozniak ("dva Stevea") krenuli su na put
stvaranja i prodaje hobi raunala. Jobs je prvo stupio u kontakt s
lokalnom trgovinom koja je prodavala raunala, The Byte Shop, da
proda ideju o hobi raunalu. Vlasnik trgovine Paul Terrell rekao je
Jobsu da je jedino zainteresiran ako su strojevi sklopljeni, te da e
kupiti 50 primjeraka i platiti 500$ kada strojevi budu isporueni.
Paul Terrell je napravio uplatnicu s kojom je Jobs otiao kod
distributera elektronikih sklopova i dijelova Cramer Electronics,
za narudbu potrebnih dijelova za raunalo Apple I. Kada je
poslovoa upitao Jobsa kako e platiti narudbu, Jobs je izjavio da
ima narudbu od The Byte Shopa koja je isplativa odmah po
dostavljanju, i ako mu dozvoli da dobije dijelove s rokom plaanja
od 30 dana, on i njegovi suradnici moi e napraviti 50 raunala i
isporuiti ih The Byte Shopu na vrijeme i tako platiti za dijelove.
Raunovoa je nazvao vlasnika The Byte Shopa Paul Terrella, koji
je u vremenu poziva bio na raunalnom kongresu pod
pokroviteljstvom IEEE, i Paul Terrell je dao garancije da je posao
tako ugovoren i da e raunala biti isporuena na vrijeme, udei
se upornosti mladoga Stevea Jobsa. Po isporuci dijelova, dva
Stevea i manja grupa ljudi okupljenih oko njih proveli su dan i no
sklapajui i ispitujui nova raunala. Raunala su bila isporuena
na vrijeme i dobavljai dijelova plaeni na vrijeme, a nakon isplate
ostala je lijepa svota za proslavu kao i za slijedeu narudbu.
Steve Jobs je pronaao nain kako finacirati svoju tvrtku bez
prodaje udjela u tvrtci i tako uspio stvoriti multimilijunsku tvrtku.
Prvo raunalo Apple I imalo je slijedee osobine: koristilo je TV
prijemnik kao zaslon, imalo osnovnu rutinu u ROM-u koju je
pokretalo raunalo pri ukljuenju, dok je za spremanje i uitavanje
podataka koriteno suelje prema kazetofonu. Brzina itanja i
upisivanja na kazetu bila je 1200 bit/s. Apple I je bilo jednostavno
raunalo, ali je za svoje vrijeme bilo vrhunac u dizajnu kunih
raunala po svojim osobinama, jer mnoga kuna raunala nisu
imala vizuelni zaslon, a i zbog malog broja dijelova koje je
koristilo.
9

Nedugo poslije jo jedan prijatelj Ronald Wayne prikljuio se Steve

dvojcu u izgradnji raunala. Koristei razne naine da osiguraju
financije: posuujui poslovni prostor od prijatelja i rodbine,
prodajui svoju imovinu (kalkulatore i VW kamionet) te koristei
lai i razne obmane Jobs je uspio skupiti dovoljno dijelova dok su
Wozniak i Wayne sastavljali raunala. Ova raunala su bila
sastavljena u lipnju 1975, kao to je bilo ugovoreno s Byte
Shopom. Poslije prve narudbe, uslijedile su nove, te je
sastavljeno ukupno 200 Apple I raunala.

Stvaranje Apple II i uzlet tvrtke

Wozniak nije stao s Apple I, jer kada je dizajnirao ovo raunalo
nije imao mnogo novca pa su mnoge osobine bile ograniene
sklopovima koji su mu bili dostupni. S dodatnim prihodom od
prodaje Apple I, Wozniak je poeo stvarati novo i bolje raunalo.
Raunalo Apple II je bilo napredno: za razliku od Apple I, radilo je
im se izvadi iz kutije i ukljui u struju. Apple II je imao novi TV
meusklop, koji je pohranjivao sliku u zasebni spremnik i mogao
prikazivati znakove kao i slike koje su kasnije bile u boji. Budui
da je novo raunalo bio pothvat koji je zahtijevao mnogo vie
novca nego to su imali na raspolaganju, Jobs je poeo traiti
novac za novo raunalo, ali su banke bile nevoljne dati kredit za
izgradnju raunala za mase. Na kraju Jobs je uspio pronai
suradnika za novu tvrtku: "Mike" Markkula koji je postao
supotpisnikom bankovnog kredita od 250,000$, a trojac Steve
Jobs, Steve Wozniak i Mike Markkula osnovali su tvrtku Apple 1.
travnja 1976.
Novcem od banke i s novim dizajnom izgradnja Apple II je ubrzo
zavrena. Novo je raunalo bilo predstavljeno javnosti na prvom
Sajmu raunala zapadne obale (West Coast Computer Faire) koji je
trajao od 16. travnja do 17. travnja 1977. Pojava Apple II na sajmu
izazvala je pravu buru. Na prvom danu sajma Jobs je pokazao novo
raunalo japanskom tekstilnom tehniaru koji se zvao Mizushima
Satoshi, koji je postao prvi slubeni zastupnik Applea u Japanu. [1]
Od svoje pojave 1977, Apple je uspio prodati na milijune
primjeraka Apple II raunala, kroz razne modele obitelji raunala
Apple ||. Ova raunala nalazila su se u prodaji sve do kraja 80-ih
godina 20. stoljea. Nisu ubrojene kopije ili klonovi koji su
nastajali u drugim zemljama radi zadovoljenja potranje (npr. u
Hrvatskoj tijekom 80-tih godina tvrtka Ivasim iz Ivani Grada je
proizvodila Apple klonove).
10

Moe se s pravom rei da je tvrtka Apple pokrenula trite kunih

raunala te da je imala veliki utjecaj u promicanju raunarstva u
osnovnom i srednjem kolstvu.

Apple III i Lisa

Ve 80-ih godina trite kunih i osobnih raunala je uhvatilo
zamaha pa je Apple ubrzo dobio takmace, poput tvrtke IBM na
poslovnom tritu osobnih raunala. Tvrtka IBM je bila sinonim za
velika i skupa poslovna raunala, ali nakon dolaska Apple i drugih
tvrtki poelo se stvarati novo trite malih poslovnih raunala, za
koje je IBM stvorio raunalo PC. Raunalo IBM PC je bilo
isporuivano sa DOS operacijskim sustavom licenciranim od
Microsofta. Iako je Apple II bilo raunalo izbora za mnoge male
tvrtke, u Appleu su bili uvjereni da treba stvoriti novo, sloenije
raunalo koje bi se moglo mjeriti s novim takmacima u tritu
poslovnog raunarstva. Za ovo trite je bilo stvoreno raunalo
Apple III koje je bilo potpuni neuspjeh, jer su raunala bila skupa i
sklona kvaru (zbog pregrijavanja) i u mnogim sluajevima
nekompatibilna sa softverom napisanim za Apple II. Razlog
neuspjehu nije bila nekompetentnost raunalnih arhitekata u
tvrtci Apple, ve stalno uplitanje Jobsa u zadavanju neostvarivih
ciljeva, kao na primjer nedozvoljavanju ugraivanja ventilatora.
U meuvremenu razne skupine unutar tvrtke Apple radile su na
raunalu koje e posjedovati mnoge nove sposobnosti: slikovno
korisniko suelje GUI, raunalni mi, sposobnost prikljuivanja u
lokalnu mreu LAN, te objektno orijentirano programiranje. Glavni
pokretai ove ideje bili su Jef Raskin i Bill Atkinson koji su
nastojali uvjeriti Stevea Jobsa da se takvo raunalo izgradi to
prije. Raskin i Atkinson organizirali su Jobsu posjet laboratorijima
Xerox PARCa u prosincu 1979., da pogleda sposobnosti novog
raunala Alto koje je bilo zasnovano na principima koje su mnogi

11

raunalni arhitekti zagovarali. Mnogi znanstvenici u PARCu bili su

protiv posjeta, no elnici Xeroxa su za za ovu trodnevnu posjetu
naplatili milijun dolara obveznica od tvrtke Apple (priblino 18
milijuna dolara nakon prodaje u javnosti). Ova posjeta PARCu je
mnogo vrijedila za Apple, jer je napravila prekretnicu u filozofiji
tvrtke, i etiri godine poslije (1983.) na trite izlazi raunalo
Apple Lisa, koje je utjelovilo sve nove pricipe ali je cijena bila
prevelika: 10,000$. Ovo raunalo zbog svoje cijene nije bilo
prihvaeno od poslovnog trita, i tri godine poslije (1986.) Apple
prekida proizvodnju. Apple Lisa nije bilo jedino raunalo koje se
razvijalo po novim principima, drugi tim raunalnih inenjera
razvijao je raunalo Apple Macintosh koje je spasilo tvrtku Apple
od skore propasti.

Raunalo Macintosh
Jobs je bio odstranjen od projekta Lisa u sredini razvoja i obratio
je punu panju na projekt Macintosh, projekt koji je bio zamiljen
kao jeftinija inaica Lise. Razvojna grupa Macintosha bila je
odvojena od sredinjeg ureda tvrtke Apple, tako da nisu bili
ometani od drugih zaposlenika i bili van domaaja suparnika.
Maskota projekta Macintosh bila je piratska zastava s lubanjom i
prekrienim kostima. Tajnost je bila imperativ tijekom projekta, no
kako se projekt pribliavao kraju bilo je sve tee drati tajnu.
Kada je raunalo izilo u javnost 24. sijenja 1984, Macintosh je
izazvao promjenu na tritu raunala svojim korisnikim sueljem,
raunalnim miem i mogunou spajanja na raunalnu mreu.
Jedini problem bila je cijena od 2,495$ za to se dobivalo: 128KB
RAM, 12 inni monokromatski zaslon, disketna jedinica od 400 KB
i 16 bitni procesor 68000 s taktom od 8MHz. Za razliku od Apple II
raunala, Macintosh je bio zasnovan za zatvorenom sustavu te
nije bio napravljen za lako proirivanje preko kartica za proirenje
kao to su Apple II raunala bila poznata. Ovim je Apple htio
zatvoriti put stvaranju jeftinih kopija raunala koja su pogodila
Apple II raunala kao i IBM PC, ali ovo nastojanje da zadre prava
12

na operacijski sustav i na strojni dio raunala dovelo je do toga da

je Apple na kraju izgubio primat nad osobnim raunalima nakon
1990-ih. Osim toga, pojava raunala Macintosh natjerala je
takmace da naprave svoje verzije slikovnog korisnikog suelja.
Tvrtka Microsoft koja je bila ukljuena u pisanje programa za prvi
Macintosh, odluila je iskoristiti iskustvo i napisati GUI suelje za
tadanja PC raunala. 1985. izbacuje na trite prvu inaicu
Microsoft Windows operacijskog sustava. Ostale tvrtke izbacuju
svoje inaice GUI operacijskog sustava kao Digital Research sa
GEMS operacijskim sustavom, te tvrtka Commodore sa Amiga OS.
Za vie informacija o povjesti razvoja raunala Macintosh
pogledajte vanjsku poveznicu Iscrpna povijest razvoja raunala
Macintosh.

Od 1990-tih do sada
U 90-tim godinama 20. stoljea, tvrtka Apple je napravila
renesansu, promijenila pristup tritu i modernizirala operacijski
sustav OS X, koji je sada zasnovan na otvorenim standardima
(BSD). Apple je uveo mnoge inovacije (Firewire, WiFi) i trendove
koje mnoge tvrtke slijede ili oponaaju. Macintosh raunala su
okosnica ponude tvrtke Apple: stolna raunala (Mac mini, eMac,
iMac, Power Mac G5), prijenosna raunala (iBook, Power Book,
sada macbook i macbook pro) i posluitelji (Xserve). Apple je
takoer napravila velike pomake u polju prijenosnih glazbenih
ureaja u vidu obitelji proizvoda iPod, kao i na podruju masovnog
spremanja podataka - NAS posluitelja (Xserve RAID).

PROIZVOAI SOFTVERA UJEDINJUJU SE U BORBI ZA

SIGURNO I LEGALNO DIGITALNO OKRUJE
Business Software Alliance pojaava redove sa 12 novih lanova

13

25.9.2008. - Kompanije Altium, Babylon, Centennial Software,

Corel, CyberLink, Famatech, LINKService, Materialise Software,
Quark, Quest Software, Ringler-Informatik i Scalable Software
pridruile su se vodeim softverskim i hardverskim kompanijama
kako bi podrale napore BSA u stvaranju sigurnog i legalnog
digitalnog okruja. Novi lanovi imat e vanu ulogu u
programima BSA kojima se podupiru tehnoloke inovacije kroz
globalni i lokalni marketing, kao i kroz pravne i politike
inicijative. Uz navedene nove lanove, dosadanji lanovi
udruenja, CNC Software, Dassault Systmes SolidWorks
Corporation i The MathWorks proirile su svoje globalno lanstvo
u 2008. godini na sudjelovanje u aktivnostima BSA u regiji Europe,
Bliskog Istoka i Afrike (EMEA).
Jaanje zatite intelektualnog vlasnitva, borba protiv
kibernetikog kriminala te promoviranje snane trgovinske
politike vitalni su elementi daljnjeg razvoja inovacije u industriji
visoke tehnologije ovo uvjerenje dijelimo s ovim kompanijama,
rekao je Robert Holleyman, predsjednik i CEO BSA. Nadamo se da
e podrka novih lanova osigurati vrijedno partnerstvo i odigrati
neprocjenjivu ulogu u daljnjem smanjenju globalne stope
softverskog piratstva, ali i u edukaciji korisnika o vanosti
uinkovitog upravljanja intelektualnim vlasnitvom. Radujemo se
suradnji s novim partnerima u naim politikim, edukacijskim i
pravnim inicijativama, ime emo doprinijeti daljnjoj promociji i
rastu globalnog IT sektora.

14

Altium isporuuje jedinstvena, u svijetu najnaprednija dizajnerska

rjeenja koja pomiu granice u inovaciji i pomau tvrtkama pri
jednostavnoj implementaciji najmodernijih ureaja i tehnologija.
Utemeljen 1985. godine, Altium ima sjedite u Sydneyu u
Australiji, prodajne urede u SAD, Europi, Japanu, Kini, te
zastupnike na svim velikim svjetskim tritima. Altium se
pridruuje BSA kao protupiratski lan (Anti-Piracy Member) na
podruju regije EMEA (Europa, Bliski Istok i Afrika).
Babylon, utemeljen 1997. godine, vodei je isporuitelj online
rjenika i rjeenja za prevoenje. Baza korisnika koji su na
raunalo instalirali softver s web odredita Babylon.com prelazi 50
milijuna. Babylon je u vie od 190 zemalja svijeta privatnim
korisnicima i tvrtkama do sada prodao preko 2 milijuna licenci.
Babylon se pridruuje BSA kao pridrueni lan (Associate
Member).
Centennial Software,kojeg je u travnju 2008. preuzeo FrontRange
Solutions, vodea je kompanija u razvoju sustava upravljanja IT
imovinom (IT asset management) te sustava za mrenu sigurnost
koji tvrtkama pomau u boljem upravljanju IT infrastrukturom te
smanjenju operativnih rizika na najmanju moguu mjeru.
Corel, vodei proizvoa alata za grafiku obradu, poboljanje
produktivnosti i obradu digitalnih medija te dugogodinji
protupiratski lan BSA, proirio je lanstvo na status globalnog
lana. Sjedite kompanije je u Ottawi u Kanadi, dok se njeni uredi
nalaze u SAD, Europi i Aziji, a portfelj proizvoda ukljuuje alate
CorelDRAW Graphics Suite, Paint Shop Pro Photo, VideoStudio,
WinZip te WordPerfect Office Suite.
CNC Software isporuuje softverske alate Mastercam za trita
CAD/CAM proizvodnje. Utemeljen 1983. godine, CNC Software
jedna je od najstarijih kompanija u PC-temeljenoj CAD/CAM
industriji. Svoje globalno lanstvo tvrtka je proirila na regiju
EMEA (Europa, Bliski Istok i Afrika).
CyberLink, utemeljen 1996. godine, razvija digitalne
multimedijske aplikacije u rasponu od reprodukcije medija, obrade
video zapisa, digitalne TV na PCS (Personal Communication
Service) i prijenosnim ureajima, do snimanja na medije i
softverskih rjeenja za odgovarajue digitalne lifestyle ureaje.
CyberLinkov softver isporuuje se diljem svijeta kao maloprodajni
proizvod, kao i zajedno s vodeim markama stolnih i prijenosnih
PC raunala. CyberLink se pridruuje BSA kao globalni lan.
LINKService od 1994. proizvodi informacijske sustave za
izdavatvo i oglaivae. Ova talijanska tvrtka pristupa BSA kao
pridrueni lan.

15

Famatech, utemeljen 1999. godine, najpoznatiji je po Remote

Administratoru (Radmin), softveru za daljinsko upravljanje,
koritenom na milijunima stolnih raunala diljem svijeta.
Famatech ima urede u SAD i Rusiji, a BSA se pridruuje kao
protupiratski lan.
Materialise Software, sa sjeditem u belgijskom Leuvenu i
podrunicama u cijelom svijetu, specijaliziran jeza proizvodnju
inovativnih 3D aplikacija. Stoga je Materialise jedan od trinih
lidera u 3D ispisu te digitalnom CAD softveru, a renomiran je i u
procesiranju medicinske slikovne dokumentacije te simulacijama
operativnih zahvata. Materialise pristupa BSA kao pridrueni lan
u regiji EMEA (Europa, Bliski Istok i Afrika).
Quark Inc. isporuuje softver za stolno izdavatvo i dinamiko
izdavatvo koji korisnicima pomae u oblikovanju i objavljivanju
bogato dizajniranih komunikacija kroz irok spektar medija. Quark
je izvorno podravao aktivnosti BSA kao protupiratski lan, a ove
je godine proirio svoje kao globalni lan.
Quest Software, sa sjeditem u Kaliforniji u SAD, jedna je od
najveih softverskih kompanija u svijetu za upravljanje IT
resursima. Quest se pridruuje BSA kao globalni lan, a sudjelovat
e u protupiratskim i politikim programima udruenja u 85
zemalja.
Ringler-Informatik razvija standardni softver i korisniku
prilagoena rjeenja za elektronike obrasce i poslovne procese
bazirane na obrascima. Kompanija je utemeljena 1976., a
objedinjuje poslovnu ekspertizu i dugogodinje iskustvo u razvoju
aplikacija za praktino orijentirane i lako uporabljive proizvode i
rjeenja. Kao proizvoa softverskih paketa Dr. Tax i SnapForm,
Ringler-Informatik razumije cjelokupan ivotni ciklus elektronikih
oblika. Klijenti kompanije ukljuuju privatne korisnike, javne
ustanove, kao i multinacionalne grupacije. Ringler-Informatik
pristupa BSA kao pridrueni lan.
Scalable, utemeljen 1999. godine, isporuuje alate za Asset
Lifecycle Management (upravljanje imovinom u ivotnom vijeku)
namijenjenih redukciji trokova koritenja IT infrastrukture.
Prednosti Scalableovih alata ukljuuju smanjenje trokova
usklaivanja softverskih licenci, naglaavajui zatitu softvera i
osiguravajui virtualizacijski uspjeh. Scalable ima partnere u
cijelom svijetu, a BSA pristupa kao pridrueni lan.
Dassault Systmes SolidWorks Corporation, utemeljen 1993. sa
sjeditem u Massachusettsu u SAD, isporuuje intuitivne i
neposredne 3D CAD alate koji pomau dizajnerskim timovima
diljem svijeta na tritima industrije, medicine, znanosti, iroke
potrone, edukacije, tehnologija i transporta. Dassault Systmes
16

SolidWorks Corporation se ukljuuje u programe BSA u regiji EMEA

(Europa, Bliski Istok i Afrika) u svojstvu globalnog lana.
The MathWorks od svog osnutka 1984. godine postao je globalni
isporuitelj softvera za tehniko raunarstvo i modelno
orijentirani dizajn za inenjere, znanstvenike, matematiare i
istraivae. Sa sjeditem u Massachusettsu u SAD, The MathWorks
proiruje svoje sudjelovanje u aktivnostima BSA na regiju EMEA
(Europa, Bliski Istok i Afrika) u statusu globalnog lana.

O BSA
Meunarodno udruenje proizvoaa poslovnog softvera Business
Software Alliance (www.bsa.org/hrvatska) je vodea organizacija
posveena promoviranju sigurnog i legalnog online okruenja.
BSA je glas svjetske industrije komercijalnog softvera i njezinih
partnera proizvoaa hardvera, pred nacionalnim vladama i na
meunarodnom tritu. lanovi BSA predstavljaju jednu od
najbre rastuih industrija u svijetu. Programi BSA podupiru
tehnoloke inovacije putem inicijativa usmjerenih na edukaciju i
zagovaranje politike kojom se promie zatita autorskog prava,
kibernetika sigurnost, trgovina i e-poslovanje. lanovi BSA
ukljuuju: Adobe, Altium, Apple, Attachmate, Autodesk, Avid,
Babylon, Bentley Systems, Centennial Software, CNC, Corel,
CyberLink, Dassault Systmes SolidWorks Corporation, Enteo
Software, Famatech, LINKService, Mamut, Materialise Software,
Microsoft, Mindjet, Monotype Imaging, O&O Software, Quark,
Quest Software, Ringler-Informatik, Scalable Software, Siemens,
Staff & Line, Symantec, Tekla i The MathWorks.

17

LITERATURA:

www.google.com
www.wikipedia.com

18