SVENSKA

Upoznavanje i osnove

Jag heter Zita. Ja se zovem Zita.
Vad heter du? Kako se ti zoves?
Och du? [ok du] A ti?1
Trevligt att trffas! [trevlit at trefas] Drago mi je.
Detsamma. [desama] Takodjer.
Jttebra!2 [jetebra] Odlicno!
Vem r du? [vem er du] Tko si ti?
Jag r Zita. [ja er] Ja sam Zita.
Jag kommer frn Zagreb. [ja komer fron] Ja dolazim iz Zagreba.
Varifrn kommer du? [varifron komer du] Odakle ti dolazis?
Hur stavar man det? [hur stavar man de] Kako se to slovka?
Det stavar man... [de stavar man] To se slovka...
ocks3 [okso] isto, takodjer
Jag kommer ocks frn... [ja komer okso fron] Ja isto dolazim iz...
Gteborg [Jiteborij]
Sverige [Sverje]
ett frnamn ime
ett efternamn prezime
Vad heter du i frnamn? Kako ti je ime?
Vad heter du i efternamn? Kako ti je prezime?
Jag heter Erik i frnamn. Ime mi je Erik.
Jag frst inte4. [ja forsto inte] Ne razumijem.
Tack. Hvala
nu sada
ett hus kuca
ett paper papir
ett glas casa, staklo
en glass sladoled
ett sprk jezik
Vad heter kuca p svenska? [va heter...po svenska] Kako se kaze kuca na
svedskom?
Jag r trtt. Umorna sam .



1 Och znaci veznik i, ali se svejedno koristi u ovom slucaju, kao hrvatski a?
2 Napomena: jtte je rijec koja se u svedskom opcenito koristi kao rijec za
pojacavanje. U ovom slucaju bra znaci dobro, a jtte pojacava tu rijec da bi
znacila odlicno.
3 Uvijek se umece iza glagola.
4 Inte je negacija i uvijek ide iza glagola.

Osobne imenice

jag [ja] ja
du [du] ti
han/hon [han/hun] on, ona
vi [vi] mi
ni [ni] vi
de [dom] oni

Zamjenice
den/det

Glagoli
Glagoli u svedskom uvijek stoje na drugom mjestu i ne konjugiraju se po licima!
att komma, kommer doci
att heta, heter zvati se
att tala, talar govoriti
att lyssna, lyssnar slusati
att frst, frstr razumjeti
att vara, r biti
att m, mr osjecati se
att str, str stajati
att betyda, betyder znaciti
att kunna, kan moci

Upitne rijeci

vad sto
vem tko
varifrn odakle
hur kako