Professional Documents
Culture Documents
OBLICI KNJIGOVODSTVA
Ukupnost knjigovo.sustava moe se podijeliti u dvije velike skupine:
1. JEDNOSTAVANO KNJIG
2. DVOSTAVANO (DUALNO) KNJIG
JEDNOSTAVANO KNJIG= je povijesni oblik knjig.prema kojemu se poslovni dogaaji
knjie samo na jednom stavkom a karakterizira ga odvojenost u biljeenju poslovnih dogaaja i
nepovezanost poslovnih knjiga.
DVOSTAVANO KNJIG=podrazumijeva biljeenje poslovnih promjena u istom iznosu na
minimalno dva rauna. Na taj nain ostvaruje se i postie naelo bilanine ravnotee. Naelo
bilanine ravnotee glasi: AKTIVA=PASIVA i PASIVA=AKTIVA.
U tom smislu potrebo je osigurati adekvatan zatvoren prostor u kojem trebaju biti smjeteni
sljedei predmeti : radni stroj, stolica, PC, registratori za odlaganje dokumenata, telefon, fax,
Internet i knjig.program (software)
3.POSLOVNE KNJIGE jednostavno reeno su nositelji ra.podataka. Poslovne knjige
prvenstveno slue za iskazivanje promjena i stanja na imovini, obvezama i glavnici, te
financijskog rezultata poduzea. Poslovne knjige ostvaruju se za svaku godinu posebno na
temelju bilance. Poslovne knjige imaju obiljeje javnih isprava te se njihovo voenje u RH
zakonski propisuju. Razliiti poslovni subjekt sukladno ZORU vodi razliite poslovne knjige.
U poslovne subjekte ubrajamo poduzetnike, obrtnike(fizike osobe) , proraunske korisnike i
neprofitne organizacije.
ZTD: 1.PRAVNE-upisane u registar, d.d.(komanditno) i d.o.o.(javno trg.drutvo), osim
OBRTNIKA,oni su uvijek vizike osobe, upisuju se u obrtniki registar.
2.FIZIKE-svaka osoba od roenja
U poslovne knjige poduzetnika ubrajaju se:
1. dnevnik
2. glavna knjiga
3. pomone knjige
Obrtnici su duni voditi sljedee poslovne knjige:
1. knjigu primitaka i izdataka
2. knjigu prometa
3. te popis DI
Obrtnici mogu biti u sustavu poreza na dodanu vrijednost. Godinji cenzus koji moraju
ispuniti kako bi bili u sustavu PDV je iznos od 85.000kn ukupno ostvarenih godinjih
primitaka. U koliko godinji primici prelaze anvedeni cenzus(limit) automatski
poetkom idue godine ulaze u sustav PDV. Meutim, obrtnici mogu ui u sustav PDV
iako su ostvareni godinji primici manji od 85.000kn. u koliko nadlenoj poreznoj upravi
prema mjestu prebivalita podnesu pismeni zahtjev za ulazak u sustav PDV. U tom
sluaju moraju ostati uzastopno 5 godina u sustavu PDV. Obrtnici najee ulaze u sustav
PDV kako bi ostvarili pogodnosti pretporeza po ulaznim raunima (pekari) jer pogodnost
proizlazi iz njihova outputa(proizvoda) koji ne podlijeu oporezivanju po stopi od 23%
po izlaznim raunima. Meutim ukoliko obrnik ostvari gubitak iz redovnog poslovanja
moe na temelju godinje porezne prijave koristiti ostvareni gubitak za umanjivanje
utvrene godinje porezne osnovice. Takav gubitak koji se prenosi iz godine u godinu
naziva se akumulirani(preneseni) gubitak i moe se koristiti max.5god. na temelju toga
moe se zakljuiti da obrtnici koji su u sustavu PDV uz prethodno navedene poslovne
knjige duni su voditi jo i :
1. knjiga izlaznih rauna IRA
2. knjiga primljenih rauna URA
3. evidencija primljenih i izdanih rauna
4. knjiga prometa
OBRTNIK=dohodak=predstavlja razliku izmeu primitka i izdatka
PODUZEA=dobit=razlika izmeu prihoda i rashoda
RAUNOVODSTVENE ISPRAVE
=su osnovni ra.dokumenti. financijska izvjea,financijski planovi i
analize,prognoze,projekcije, razni izrauni
-uvjet za voenje ra.isprava su poslovni dogaaji ili poslovne transakcije
Rau.isprave moemo promatrati kao pisani dokaz o nastalim poslovnim dogaajima.
Svrha voenja ra.isprava moe se dvojako opisati:
1. kao podloga za unoenje u poslovne knjige
2. kao kontrola poslovnih transakcija
Ra.isprave treba promatrai sa 2 aspekta: EKONOMSKOG I PRAVNOG
S EKONO. Aspekta ra.isprave predstavljaju obraun ugovorenih odnosa
A s PRAVNIH aspekta predstavlja provedbu ugovorenog odnosa.
RAUNOVODSTVENE POLITIKE/PROCEDURE
=su najmonije oruje provedbe strategije poduzea. Ra politike predstavljaju dio
ukupne poslovne politike poduzea odnosno posebno odabrana naela i ra.postupke koji
e se primjenjivati u voenju poslovnih knjiga,obrauna i sastavljanju fin.izvjetaja te
njihovom prikazivanju i objavljivanju.
Ra.politike mora imati svaki subjekt budui da detaljnije i preciznije razrauje
rau.standarde. To znai kako se rau.politike trebaju temeljiti na MRS-ima, na
MSFI,HSFI. Ra politike obino su konstantni i ne trebaju se esto mijenjati. esto
mijenjanje ra.politike dovodi do nekonzistentnosti/nedosljednosti i neusklaenosti
prikazivanja finan. izvjetaja. Stoga rau.politike trebaju udovoljavati sljedeim
kriterijima:
1. kada priznati poslovni dogaaj (problem nastanka)
2. po kojoj vrijednosti priznati poslovni dogaaj (problem mjerenja)
3. kako razvrstati poslovni dogaaj (problem razvrstavanja)
Svrha ra.politike je:
1. predstavlja temelj za izdradu fin.izvjetaja
2. osigurava primjenu ra.standarda
3. osiguravaju meusobnost i usporedivost internih i eksternih ra.izvjetaja
STRUNA LITERATURA
=predstavljaju skup razliitih knjiga,asopisa i publikacije koje raunovoa koristi u
svakodnevnom radu. Po porijeklu ta literatura moe biti tuzemna (domaa) i
inozena/strana.
Veinu strune literature poduzee kupuje(naruuje)preko strunih organizacija poput
NN, RIFA;PRIF,informatora
BILANCIRANJE
Bilanciranje se najjednostavnije moe definirati kao postupak izrade svih vrsta
imovinskih i ostalih bilanci. Postupak bilanciranje obuhvaa sljedee elemente:
1. tekua knjienja
2. raunovodstvene obraune
3. izrada zakljunih knjienja
4. izrada zakljunog lista
TEKUA KNJIENJA: predstavljaju postupak zapisivanja rau.podataka na konta
glavne knjige. Da bi knjienja bila valjana mora se posjedovati potpisani nalog za
knjienja, odnosno temeljnica. Postupak knjienja minimalno obuhvaa sljedee poslove:
1. otvaranje poslovnih knjiga
2. tekua knjienja
3. odlaganje proknjienih isprava
4. usklaivanje knji.podataka
5. predzakljune poslove
6. zakljuivanje poslovnih knjiga
7. vezivanje poslov.knjiga
8. pohranjivanje poslo.knjiga i knjig.dokumentacija
OTVARANJE POSLO.KNJIGA sastoji se od dva postupka:
1. otvaranje konta(kontiranje)
2. knjienja i rasknjiavanja poetnih stanja
POETNO STANJE pojedinog bilaninog konta je njegovo zavrno stanje u prethodnoj
godini. Svaki otvoreni konto iz prethodne godine mora imati zakljuno stanje te slijedom
toga isti konto ima poetno stanje u iduoj godini.
NAKON navedenog postupka slijedi in knjienja. Knjienje predstavlja rutinsko
prepisivanje kontiranih podataka iz knji.isprava na odgovarajua konta. To znai da ne
postoji mogunost multipliciranja istih konta.
SLIJEDI odlaganje knjig.isprava isprave se odlau i uvaju u rau.razvrstani po
registratorima ope namjene ili posebne fascikle/mape. Otvoreni fascikli/mape uvijek se
otvaraju za nove poslovnu godinu. To znai da na primjer fascikli ulaznih rauna moe
sadrati samo rn iz tekue godine zakljuno s 31.12.
DA bi se osigurala usporedivost i izrada fin.podataka i fin.izvjea potrebno je uskladiti
sve knji.podatke. Samo takvi podaci mogu osiguravati vjerodostojnost i tonost fin.
Izvjetaja.
PREDZAKLJUNi poslovi su predradnje koje treba obaviti prije pristupanja
ra.obraunima i zakljuivanju poslovnih knjiga. Obino u literaturi a i u praksi
predzakljuni poslovi obuhvaaju:
1. provjeru sveobuhvatnosti knjienja
2. provjeru procesa priznavanja
3. usklaivanje knji.stanja sa stvarnim stanjem
Kako bi se osiguravala sveobuhvatnost knjienja potrebno je ustanoviti jesu li obavljena
sva tekua knjienja koja se odnose na razdoblje a za koje se izrauje obraun. Paralelno
10
to znai da treba provjeriti naine i metode priznavanja knji.stavki. Tako se pri poetnom
mjerenju moemo odluiti za jedan od sljedeih naina priznavanja stavki:
1. KONCEPT TROKA NABAVE-priznavanje i mjerenje kupljene imovine po
nabavnoj vrijednosti (povijesni troak/knjig.troak)
2. KONCEPT FER VRIJEDNOSTI-za sredstva ili imovinu pribavljenu u zamjeni za
slino sredstvo (metoda procjenjivanje vrijednosti)
3. KONCEPT TRINE VRIJEDNOSTI imovina se vrednuje na temelju ponude i
potranje
4. KONCEPT TEKUEG TROKA PROIZVODNJE-ovakva imovina se vrednuje
ako je izraena u vlastitoj izvedbi.
5. METODA KUPNJE-pomou nje se vrednuje imovina iz poslovnih spajanja, a ima
obiljeje stjecanja
6. METODA UDRUIVANJA INTERESA-za imovinu koja je nastala iu poslovnih
stavaka a ima obiljeja ujedinjenja interesa (zajedniki poduhvat)
7. METODA TROKA ULAGANJA-za sva dugorona ulaganja u sve pridruene
kompanije
Obveze se priznaju prema sljedea 4 temeljna naela:
1. TROKU NABAVE
2. PREMA METODITEKUE CIJENE-sredstva ili obveze se evidentiraju u
novanim iznosima ili ekvivalentima koje bi se trebalo isplatiti ako bi to sredstvo
ili obveza bilo nabavljeno u sadanjosti
3. PREMA METODI OSTVARENE VRIJEDNOSTI koja se moe platiti-sredstva se
knjie u novcu na temelju prodaje
4. PREMA SADANJOJ VRIJEDNOSTI.sredstva se iskazuju diskontiranjem
sadanje vrijednosti buduih neto novanih priljeva
Nakon izabira metode vrednovanja i utvrene sveobuhvatnosti knjienja moe se krenuti
u usklaivanje knji stanja sa stvarnim stanjem . Postupak podrazumijeva utvrivanje
istovjetnosti i tonosti podataka na temeljnicama,glavnoj knjizi,dnevniku itd. na kraju
poslovne godine i nakon to su zavreni potrebni postupci knjienja,kree se u izradu
fin.izvjetaja odnosno zakljuivanju poslovnih knjiga.
Dnevnik se zakljuuje zbrajanjem dugovnog i potranog prometa koji mora biti jednak.
Glavna knjiga se zakljuuje prenoenjem zavrnog stanja na suprotnu, manju stranu istog
konta,navedeni postupak se naziva SALDIRANJE.
Pri zakljuku konta gl.knjige izrauje se tv.zakljuni list. Zakljuni list ine 4 bilance:
1. POKUSNA BILANCA
2. PROMETNA BILANCA
3. UKUPNA PROMETNA BILANCA
4. SALDO BILANCA
PROBNA/POETNA/POKUSNA-sastavlja se kao rezultat otvaranja poslovnih knjiga a
jedana je zavrnoj bilanci prethodne godine.
PROMETNA bilanca prikazuje promet na kontima tijekom godine bez poetnih stanja
UKUPNA prometna bilanca prikazuje ostvaren promet tijekom godine s poetnim
stanjima.
SALDO bilanca prikazuje zakljuna salda ukupne prometne bilance.
Prometna saldo bilanca naziva se jo i bruto bilanca.
11
BILANCA
=predstavlja statiki izvjetaj i sustavan pregled ukupne imovine,kapitala i obveza
poduzea na tono odreeni dan. Pomou bilanca nastoje se ostvariti naelo bilanine
ravnotee koja glasi A=P i P=A (uvijek).
Bilanca se sastoji od dva dijela:
1. lijeve strane koja uvijek duguje-AKTIVA
2. desne strane koja uvijek potrauje-PASIVA
Unutar AKTIVE prikazuje se ukupna imovina poduzea (KI,DI,financijska i..)
Unutar PASIVE uvijek se prikazuju obveze (KO,DO) i kapital(vlastiti i tui).
Postoje razliiti oblici bilance:
1. OSNIVAKA BILANCA-otvara se prilikom osnivanja i registracije poduzea
2. POETNA BILANCA-otvara se na poetku godine (01.01.)
3. ZAKLJUNA BILANCA-izrauje se na 31.12.tekue godine
4. STEAJNA BILANCA-izrauje se prilikom steaja
5. LIKVIDACIJSKA BILANCA-izrauje se kod provoenja likvidacije
6. SANACIJSKA BILANCA-izrauje se kod postupka sanacije poduzea
7. BILANCA SPAJANJA-izrauje se prilikom spajanja
8. BILANCA PRIPAJANJA-izrauje se prilikom pripajanja
9. KONSOLIDIRANA BILANCA-izrauje se kod konsolidiranja
poduzea(bilance ovisnih drutava spajaju se u jednu bilancu matice)
10. DIOBENA BILANCA-izrauje se prilikom diobe poduzea
Bilanca je nastarije fin.izvjee iji nastanak se moe promatrati kroz 2 teorije:
1. MONISTIKU TEORIJU
2. DUALISTIKU TEORIJU
U MONISTIKU teoriju ubrajamo:
1. TEORIJU DINAMIKE BILANCE-prema kojoj je osnovni cilj bilance
prikazivanje fin.rezultata (tvorac SCHMALENBACH-malenbah)
2. TEORIJA STATIKE BILANCE-prema kojoj osnovni cilj bilance je pravilno
iskazivanje stanja poduzea (tvorci NICKLISCH-nikli I GERSTNER-gercner)
12
13
3.
4.
5.
6.
7.
graevinski objekti
postrojenja i oprema
materijalna sredstva u pripremi
alat
namjetaj itd.
14
15
16
17
18
19