Dnevnik prakse

SREDNJA EKONOMSKA KOLA KOTOR

Dnevnik prakse

Osnovni podaci o ueniku:

Ime I prezime:

Milica Samardi

Srednja kola:

Srednja ekonomska kola Kotor

Godina:

III godina

Osnovni podaci o Nosiocu strune prakse:

Firma/Institucija:

JU Dom starih ,,Grabovac

Adresa:

Pjeina b.b. Risan

Kontakt osoba za strunu praksu Aleksandra Docevski

(tel. broj I e-mail)
032/371-100
Datum poetka prakse:
Datum zavretka prakse:

Dnevnik prakse
Prvi dan prakse

Datum:

06.2016.

SADRAJ I OPIS RADA

Raunovodstvo je sistematsko prikupljanje, razvoj I analiza

informacija o finansijskom stanju jedne organizacije. Te informacije
je mogue koristiti I iskoristiti za razliite svrhe. Poslodavcima
preduzea one omoguavaju planiranje I kontrolu finansijskih
operacija I transakcija, analizu ekonomskog stanja organizacije ili
reduzea u cilju donoenja adekvatnih poslovnih odluka.
Upravljako raunovodstvo

Raununovodstvo trokova

Obraun trokova i
uinaka
Pogonsko knjigovodstvo

Dnevnik prakse

Drugi dan prakse

Datum:

06.2016.

SADRAJ I OPIS RADA

Kalkulacija je raunski postupak odreivanja cijene nekog

proizvoda ili usluge. Kalkulacija u preduzetnitvu predstavlja uslov
za donoenje kvalitetnih poslovnih odluka. Postoji vie vrsta cijena
koje se koriste u trgovniskim preduzeima, a to su:

1. Fakturna cijena dobavljaa koja predstavlja neto prodajnu

cijenu dobavljaa (proizvia, veletrgovina) koja je iskazana
u fakturi,
2. Nabavna cijena koja podrazumijeva FC uveanu za iznos
trokova nabavke (prevoz, osiguranje...),
3. Uvozna nabavna cijena je fakturna cijena isporuiova iz
inostranstva, uveana za sve zavisne trokove nabavke I
uvoza,
4. Prodajna cijena bez poreza predstavlja nabavnu cijenu
uveanu za maru trgovinskog preduzea,
5. Prodajna cijena s porezom je cijena koju plaa kupac i koja
predstavlja nabavnu cijenu uveanu za maru I porez
6. Izvozna cijena je cijena koja se fakturie kupcu iz
inostranstva, a predtavlja fakturnu cijenu proizvoaa
uveanu za visinu mare izvoznika

Dnevnik prakse

Trei dan prakse

Datum:

06.2016.

SADRAJ I OPIS RADA

Podjela kalkulacija:
-proizvodna (cijenakotanje-materijal, radna snaga)
-finansijska (nabavna I prodajna vrijednost)
Formiranje cijena:
FV+ZTN=NV
FV=fakturna vrijednost
ZTN=zavisni trokovi nabavke
NV=nabavna vrijednost
PRIMJER:
1.FV= 5.000,00 Prevoz: 1.000,00 NV:5.000,00 + 1.000,00
= 6.000,00
2.FV=1.144,20
I
pedicija: 45,00
NV=1.403,62

Prevoz:

100,00

Carina (JCI) 10% =114,42

Dnevnik prakse

etvrti dan prakse

Datum:

06.2016.

SADRAJ I OPIS RADA

Trokovi predstavljaju vrijednosno izraene utroke rada,
materijala, trajne I tekue imovine te tuih usluga zbog
ostvarivanja odreenih uinaka (proizvod, roba ili usluga). Podjelu
ovog kompleksnog pojma mogue je izvriti prema brojnim
kriterijumima I to:
*Prema

elementima proizvodnje: trokovi materijala, sredstava za

rad I radne snage
*Prema mjestu nastanka: trokovi reijskih poslova iproizvodnog
izvrenja
*Prema vezanosti za nosioce: pojedinani I zajedniki
*Prema nainu obrauna po nosiocima: direktni I indirektni
*Prema uslovljenosti proizvodnjom I njenom pripremom: fiksni,
relativno fiksni I proporcionalni
PRIHODI
(eng. Revenue) su novani izraz rezultata poslovanja koji se
ostvaruju I obraunavaju u zavrnoj fazi reprodukcije. Svi
realizovani prihodi jednog obraunskog perioda ine ukupan prihod
po vaeim ekonomskim propisima ukupni prihodi se javljaju u 3
oblika:
1. Poslovni prihodi
2. Finansijski prihodi
3. Ostali prihodi
U bilansu, trokovi se evidentiraju kroz klasu 5 a prihodi kroz
klasu 6, dok ae analitika podjela vri kroz kontni okvir.

Dnevnik prakse

Peti dan prakse

Datum:

06.2016.

SADRAJ I OPIS RADA

KLASE:
0-Osnovna sredstva, graevinski objekti, zemljita
1-Zalihe
2-Kupci, potraivanja, iro raun
3-Kapital
4-Obaveze, krediti, dobavljai, zarade, porezi
5-Trokovi
6-Prihodi
7-Zatvaranja
8-Van bilansa evidencije
9-Proizvodnja

Na kraju godine sueljavaju se trokovi I prihodi I u zavisnosti od:

5=6--pozitivna nula
5 vee od6= gubitak

5 manje od 6= dobitak
Dnevnik prakse
esti dan prakse

Datum:

06.2016.

SADRAJ I OPIS RADA

Bilans stanja je finansijski izvjetaj, koji prikazuje stanje sredstava i

izvore tih sredstava u odredjenom vremenskom trenutku.
Bilans stanja je tabelarni prikaz aktive i pasive, pri emu je uvjek:
AKTIVA = PASIVA
Aktiva se sastoji od stalne imovine i obrtnih sredstava, a pasiva se
sastoji od kapitala i obaveza. Obaveze mogu biti kratkorone i
dugorone, zavisno od toga da li se njihovo izmirenje oekuje za
manje ili vie od 12 mjeseci.

U aktivi se nalaze: graevinski objekti, maine, transportna

sredstva, poslovni inventor, blagajna, tekui raun, material,
sitan inventor, nedovrena proizvodnja, gotovi proizvodi, roba I
kupci
U pasivi se nalaze: kapital, dugorone obaveze I kratkorone
obaveze.

Dnevik prakse
Sedmi dan prakse

Datum:

06.2016.

SADRAJ I OPIS RADA

EKONOMSKI PRINCIPI POSLOVANJA
Usjpeh poslovanja moe se izraziti kroz odnos rezultata i ulaganja.
Elemente proizvodnje treba racionalno koristiti, jer su raspoloivi u
ogranienim koliinama.
Osnovni ekonomski princip poslovanja sastoji se u tenji da
se uz minimalna ulaganja ostvare maksimalni rezultati. Osnovni
ekonomski principi su produktivnost, ekonominost i rentabilnost.

Produktivnost rada kao ekonomski princip poslovanja

predstavlja tenju da se u poslovanju ostvari to vie proizvoda i
usluga, uz to manje ulaganje rada, odnosno utroaka radne
snage.

Ekonominost poslovanja kao ekonomski princip predstavlja

tenju da se proizvede to vea vrijednost uz minimalno ulaganje
svih elemenata proizvodnje. Pokazuje koliko je ostvareno prihoda
po jedinici trokova.

Rentabilnost poslovanja kao ekonomski princip predstavlja

tenju da se ostvari to vei dohodak ili dobitak uz to manje
angaovanje poslovnih sredstava. Pokazuje efikasnost
angaovanja sredstava u stvaranju dobitka, tj. koliko je ostvareno
dobiti na 100 angaovanih eura.

Dnevnik prakse
Osmi dan prakse

Datum:

06.2016.

SADRAJ I OPIS RADA

Pojam i podjela sredstava
Sredstva preduzea ine njegovu imovinu, koju ono koristi za
poslovne aktivnosti i druge namjene. Sredstva preduzea se
javljaju u tri oblika:
stvari,
prava i
novac.
1. Stvari su materijalna dobra koja se koriste u poslovanju
preduzea. Stvari se dijele na sredstva za rad i predmete rada.
Sredstva za rad su predmeti pomou kojih preduzee obavljaju
odredjene zadatke. To su zgrade, uredjaji, maine i dr.
Predmeti rada su materijali koji se obradjuju i od kojih nastaju
gotovi proizvodi.
U stvari spadaju i hale, fabrike zgrade, pogoni, materijalna dobra
koja slue za podizanje ivotnog standarda zaposlenih
odmaralita, sportski tereni i sl.
2. Prava ine potraivanja od kupaca za prodatu robu, patenti,
licence i dr.
Patent je izum pronalazaa, koji je zakonom zatien.
Licenca je pravo korienja tudjeg izuma.
3. Novana sredstva su ona sredstva koja preduzee ima u
obliku novca, a koristi za kupovinu sredstava za rad, predmeta
rada, isplatu zarada, plaanje usluga, kao i novac na raunima
banaka.

Dnevnik prakse
Deveti dan prakse

Datum:

06.2016.

SADRAJ I OPIS RADA

PRELOMNA TAKA RENTABILITETA
Prelomna taka rentabiliteta pokazuje vrijednost ili obim
proizvodnje pri kojoj se ukupni prihodi izjednaavaju sa ukupnim
rashodima.
Pri izraunavanju prelomne take rentabiliteta se uzima godina u
kojoj je ostvaren maksimalni stepen iskorienja kapaciteta.
Neophodno je razdvojiti trokove na fiksne i varijabilne.
Pri praktinoj primjeni se obino u varijabilne trokove svrstavaju
oni koji su direktno proporcionalni sa promenama obima
proizvodnje (trokovi sirovina, repromaterijala, ambalae, zavisni
trokovi nabavke i sl.) dok se svi ostali smatraju fiksnim
trokovima.
Vrijednosna prelomna taka rentabiliteta predstavlja visinu
ukupnog prihoda kada se on izjednaava sa ukupnim trokovima.
Izraunamamo je:
VPTR= Fiksni trokovi/Stopa konstribucione dobiti
Stopa konstribucione dobiti= 1- (Varijabilni trokovi/Ukupan
prihod)
Vrijednosna prelomna taka predstavlja osnovu za izraunavanje
kapacitetne, koliinske i cjenovne prelomne take rentabiliteta.

Dnevnik prakse
Deseti dan prakse

Datum:

06.2016.

SADRAJ I OPIS RADA

BLAGAJNA
Blagajna je mjesto u organizaciji preduzea (najee u okviru
finansijske funkcije) koje obavlja poslove s gotovim novcem,
surogatima novca i eventualno sa drugim vrijednosnim papirima
(npr. mjenicama, ekovima i sl.)
Sve uplate i isplate gotovog novca evidentiraju se u blagajnikom
dnevniku koji se jo naziva i knjiga blagajne ili blagajniki izvjetaj.
U toj (uvezanoj) knjizi blagajne na prvom listu (blagajnikom
dnevniku) provodi se originalno knjienje a kopija ostaje u knjizi
blagajne. Blagajna je obavezna voditi blagajniki dnevnik.
U blagajnikom dnevniku provode se knjienja uplate i isplate
gotovine neposredno poslije njihova nastanka a na temelju isprava
blagajnike uplatnice i blagajnike isplatnice. Blagajniki dnevnik
se svakodnevno zakljuuje i utvruje saldo te se usporeuje
stvarni iznos gotovine u blagajni s utvrenim saldom.
U blagajnu se evidentira promet u gotovom novcu na osnovu:
-

Naloga blagajne za naplatu, to predstavlja ulaz novca i

Naloga blagajne za isplatu,to predstavlja izlaz novca.