UVOD TO

Odluivanje
Proces identifikacije skupine moguih inaica i izbor najpovoljnije od njih.
Odluivanje je proces donoenja odluka koji se sastoji od odgovora na tri pitanja:

to je problem koji treba rijeiti

Koje akcije odnosno koja rjeenja nam stoje na raspolaganju
Koja akcija je najbolja

Odluka
Neka specifina akcija izabrana od nekoliko raspoloivih.
Elementi odluke

Subjekt, objekt, struktura ili sustav na koji se odluka odnosi

Aktivnosti koje treba izvriti radi realizacije odluke
Sustav ciljeva koje treba ostvariti
Sustav ogranienja ili limitirajuih faktora
Termine, rokove i resurse
Sustav osiguranja realizacije odluke

Koraci u odluivanju

Identificiranje i definiranje problema

Odreivanje alternativnih rjeenja
Odreivanje kriterija za vrednovanje alternativa
Vrednovanje alternativa
Izbor alternativa
Primjena alternative
Vrednovanje rezultata

Vrste teorija odluivanja

Normativna

Pretpostavlja potpunu racionalnost donositelja odluke. Racionalna podloga za odluivanje. Temelji se

na matematikim metodama, ekonomiji i statistici.

Preskriptivna

Svladava jaz izmeu teorije u odluivanju i stvarnog ponaanja prilikom donoenja odluke. Pristup
pojedincu kako da pobolja svoje izbore, kako razmilja realna osoba, kako najbolje savjetovati
razliite ljude.

Deskriptivna

Pokuava opisati ono to se zbiva u realnoj situaciji odluivanja bez razmiljanja o kvaliteti odluke.
esto koritenje eksperimenta. Ona je doprinos vie znanstvenih disciplina psihologije, socijalne
psihologije, sociologije.
Odgovara na pitanja:

Kako ljudi misle i kako se ponaaju?

Kako percipiraju neizvjesnost?
Kako se rjeavaju interni konflikti?
Kako se ponaanje grupe i pojedinca moe opisati?

Problem odluivanja
...moe se najjednostavnije modelirati kao trojka sa sljedeim komponentama:
Sadanje stanje (raspoloivi resursi), Proces transformacije (operatori), eljeno stanje (cilj).
Vrste odluka
Strukturirane odluke programirane odluke na niim razinama menadmenta
Nestrukturirane odluke neprogramirane odluke na razini top menadmenta

Vrste odluivanja

Intuitivno odluivanje operativne odluke

Odluivanje na temelju intuicije. Nemogunost formalnog objanjenja razloga donoenja odluke.

Dominira u privatnom ivotu. U poslovnom svijetu prua male mogunosti za dobar izbor.

Odluivanje na temelju prosuivanja taktike odluke

Jeftino je i brzo, na osnovu iskustva programirane odluke. Najei nain odluivanja menadmenta
nie razine.

Racionalno odluivanje strateke odluke

Analitiki postupci. Imaju svoje faze. Zahtjeva informiranog donositelja odluke. Ovo je znanstveno
odluivanje, ima 5 faza :
1.
2.
3.
4.
5.

Dijagnosticiranje problema
Prepoznavanje ogranienja u odluivanju
Prepoznavanje mogunosti
Procjena mogunosti
Donoenje najbolje odluke

Programirano odluivanje:
Za rjeavanje svakodnevnih rutinskih problema. Ima poznate korake u odluivanju. Koristi se na svim
razinama, dominira na niim. Odvija se u uvjetima sigurnosti. Dakle, radi se o:

Dobro strukturiranim problemima sa

Jasnim kriterijima provoenjem procesa odluivanja i
Dostupnim informacijama uz
Lako odreivanje mogunosti za rjeavanje problema te
Postojanje relativne sigurnosti

Neprogramirano odluivanje
Za rjeavanje situacija koje nisu redovite i koje se javljaju prvi puta. Nema unaprijed poznate korake i
procedure. Koristi se najee na viim razinama. Odvija se u uvjetima nesigurnosti. Dakle, radi se o:

Slabo definiranom problemu

Primjenjuje se samo u izvanrednim situacijama
Primjenjuje se samo u novim situacijama koje se ne ponavljaju
Generira se mali broj mogunosti za rjeavanje problema, najee samo jedne mogunosti

Pojedinano odluivanje
Odluke donosi pojedinac.
Bre i jednostavnije, no velika odgovornost na pojedincu.
Racionalan pristup ispravan pristup.
Ograniena racionalna perspektiva donoenje odluke u kratkom vremenu uz ograniena sredstva.
etiri tipa donositelja odluke:

Iracionalna osoba predlae odluku unato strahovima

Kreativna osoba odluke su voene eljama za vlastiti razvoj

Klasini tip potpuno informirane osobe

Administrativni tip uvjeti ograniene racionalnosti

Grupno/skupno odluivanje
Odluke donosi skupina ljudi strukturirana po razliitim osnovama.
Skupinu povezuje zajedniki interes, lanovi moraju komunicirati, postoje norme ponaanja.
Status i mo pojedinaca utjeu na odluivanje (problem postojanje dva jaka lana skupine)
Prednost : skupina donosi bolje odluke od pojedinca. Lake je donijeti odluku koju je donijela skupina.
Sloeniji problemi se mogu ralaniti na pojedince.
Nedostatci: spori proces, neslaganje, nametanje miljenja.

Problemi : podjele unutar grupe; stvaranje jedinstvenog miljenja (pritisak na neistomiljenike, npr.
porotnici); participacija radnika u procesu odluivanja produuje proces.

Tehnike skupnog odluivanja

Brainstorming (Oluja mozgova) - raspravom meu lanovima se generiraju mogua rjeenja
problema (i loe ideje su dobrodole).
Tehnika nominalne skupine ideje generiraju pojedinci, a skupina ih raspravlja, ocjenjuje i bira.
Delphi tehnika uporaba upitnika, sudjeluju strunjaci koji se ne bi trebali susretati niti znati tko je
sve u procesu odluivanja.

Kvalitativna vs kvantitativna analiza/odluivanje

Kvalitativna se temelji na procjenama menadera, na njegovom iskustvu i intuiciji. Ukoliko menader
nema iskustva, mora se pristupiti kvantitativnoj metodi, koja slui za rjeavanje kompleksnih, vanih,
novih ili ponavljajuih problema.

STABLO ODLUIVANJA

Mogui uvjeti za odluivanje

Uvjeti potpune sigurnosti znamo to e se desiti u budunosti (100%)
Uvjeti nesigurnosti znao to bi se moglo desiti u budunosti
Uvjeti rizika poznate su varijante u budunosti i vjerojatnosti da e se neka desiti

Donoenje odluka u uvjetima rizika

je donoenje odluka u situacijama u kojima su vjerojatnosti pojave svakog posljedinog stanja
poznate ili se mogu procijeniti. Donositelj odluke procjenjuje razinu rizika koju preuzima. Odluka na
poetku perioda, a budue posljedice se procjenjuju

Stablo odluivanja
Odluka nije izolirani dogaaj, ve prvi u nizu meusobno ovisnih odluka u budunosti. Donositelj
odluke treba razmotriti itave serije odluka istovremeno, za to je stablo odluivanja praktian alat.
Stablo odluivanja je grafiki prikaz moguih odluka i njihovih posljedica.

Elementi stabla odluivanja

vorovi, grane, troak, vjerojatnosti i vrijednosti.

Koraci izgradnje stabla odluivanja

1. Izgradnja logikog modela
2. Raunanje oekivanih vrijednosti odluka (raunanje unatrag)
3. Pronalaenje optimalnog puta (raunanje prema naprijed)

Prednosti stabala odluivanja

Mogunost generiranje razumljivih modela

Relativno mali zahtjevi za raunalnim resursima

Jasna vanost pojedinih atributa za konkretni problem

iroka dostupnost softverskih rjeenja

Primjena stabala odluivanja

Pogodno za prikazivanje problema odluivanja u vie razina
Kao podloga za upravljanje rizikom
Smanjenje rizika pogrenih odluka (analize osjetljivosti

ELECTRA
Prikladna kad vrijedi:

Model odluivanja ima barem 3 kriterija

Alternative se ocjenjuju na skali rednih brojeva ili po skali malih intervala
Heterogena svojstva kriterija
Donositelj odluke ne prihvaa svojevoljno kompenziranje gubitka po jednom od kriterija s
dobitkom na drugom
Za barem jedan kriterij vrijedi da male razlike u ocjenjivanju nisu bitne u odreivanju
preferencija

Definiranje problema (ULAZ)

Skup alternativa A
Skup atributa F
Vrednovanje alternativa prema atributima
Odluivanje s obzirom na najbolju alternativu s obzirom na sve kriterije

Kriteriji za odabir alternativa

Ne moraju biti jednako vani

Kada nisu pridruujemo im teinu
Zbroj svih teina = 1
Vrste kriterija : MIN i MAX

Koraci metode
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.

Matrica odluivanja (poetni prikaz problema odluivanja)

Raunanje normalizirane matrice odluivanja
Raunanje normalizirane ponderirane matrice odluivanja
Odreivanje skupova suglasnosti i nesuglasnosti
Raunanje matrice suglasnosti i nesuglasnosti
Raunanje matrice dominacije po suglasnosti i nesuglasnosti
Raunanje agregirane matrice dominacije
Eliminacija najslabijih alternativa

AHP (Analitiki hijerarhijski proces)

Metoda viekriterijskog odluivanja. Omoguava fleksibilnost procesa odluivanja i donoenje
kvalitetne odluke uzevi u obzir i kvalitativne i kvantitativne aspekte odluke. Poveava znanje o
problemu i motivira donositelje odluka. Sveobuhvatna metoda. Ukazuje na eventualnu
nekonzistentnost donositelja odluke, kao i stabilnost dobivenih rezultata.
AHP je viekriterijska tehnika koja se zasniva na razlaganju sloenog problema u hijerarhiju.
Cilj je na vrhu hijerarhije, a kriteriji, podkriteriji i alternative na niim razinama.
etiri osnovna koraka:
1. Hijerarhijski model sa ciljem, kriterijima, podkriterijima i alternativama.
2. Na svakoj razini hijerarhijske strukture u parovima meusobno usporeujemo elemente te
strukture. (preferencije se u ovom koraku izraavaju Saatyevom skalom relativne vanosti)
3. Iz procjene relativne vanosti elemenata pomou matematikih modela izraunavaju se
teine kriterija, podkriterija i alternativa, koje se zatim spajaju u ukupne prioritete
alternativa.
4. Provodi se analiza osjetljivosti omoguava provjeru stabilnosti dobivenih rezultata na nain
da se simulira odnos izmeu teina kriterija i prioriteta alternativa.

Aksiomi na kojima se temelji AHP:

Recipronosti ako je A n puta znaajniji od B, B je 1/n znaajniji od A (no shit)

Homogenosti usporeivanje ima smisla jedino ako su elementi usporedivi (no shit)
Zavisnosti - elementi nie razine zavise o elementima vie
Oekivanja svaka promjena u strukturi hijerarhije zahtjeva ponovno raunanje prioriteta u
novoj hijerarhiji.

AHP PREDNOSTI

Strukturiranje problema odluivanja

Uspjeno simulira proces donoenja odluke u svim fazama

Dekomponira realni proces odluivanja (hijerarhijska dekompozicija sa slike iznad)

Omoguava kontrolu konzistentnosti

Integrira kvalitativne i kvantitativne faktore u odluivanju

Koristi se apsolutna skala za mjerenje kriterija temeljeni na procjeni eksperata

Identificira i ukazuje na nekonzistentnosti donositelja odluka pratei nekonzistentnost

donositelja odluka tijekom cijelog postupka. Posebno primjetljivo koritenjem AHP alata, jer
alat za vrijeme procesa razmiljanja donositelja odluka pravovremeno reagira i ukazuje da li
je razmiljanje konzistentno (ovdje se vjerojatno misli na to da ako negdje upie teinu
kriterija A=3, a na drugom mjestu A=4, on izbaci error...Al bitno da je o tome napisano est
redakaTeoretiari svega)

Manje osjetljiva na greke u procjenjivanju zbog ponavljajueg usporeivanja u parovima

(redudantnog)

AHP omoguava analizu osjetljivosti rezultata

Postoje kvalitetni alati koji podravaju AHP metodu

AHP NEDOSTACI

Nedovoljno velika skala (slika na stranici prije) za usporeivanje elemenata u parovima

vezano uz neke probleme odluivanja

Velik broj potrebnih komparacija u parovima kod veine problema (to je gore navedeno kao
pozitivno)

Postizanje prihvatljivog omjera konzistencije esto je vrlo teko (al bitno da je to najvea
prednost)

Nisu dozvoljene neusporedive alternative