FILOZOFSKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU

Odsjek za povijest
Akademska godina 2014./2015.

Usporedba kaptolskog angamana u obrani Siska spram

ostalih kranskih snaga

Student: Marko Balako

Predava: dr.sc. Nataa tefanec
Nositelj kolegija: dr. sc. Nataa tefanec
Datum predaje: 20.02.2015.

1. UVOD...............................................................................................................3

2. STANJE U EUROPI I OSMANSKOM CARSTVU UOI BITKE.................4

3. O SAMOJ OBRANI SISKA.............................................................................5
4. GRADNJA SISAKOG KATELA................................................................6
5. UDIO STALEA U GRADNJI KATELA......................................................7
6. UDIO KRALJA FERDINANDA U GRADNJI KATELA.............................7
7. PODAVANJA KMETOVA ZA UZDRAVANJE POSADE U SISKU............8
8. UDIO KAPTOLA U PRIPREMI OBRANE SISKA........................................8
9. UDIO KAPTOLA U SAMOJ OBRANI SISKA...............................................9
10. UDIO OSTALIH KRANSKIH SNAGA U OBRANI SISKA.................10
ZAKLJUAK.....................................................................................................12
LITERATURA....................................................................................................13

1.UVOD
Jo od prvih osmanskih prodiranja na europski teritorij i pada prve vanije utvrde u
Europi, tj. Beograda 1521., tenje osmanskih sultana bile su usmjerene ka zauzimanju Bea,
prijestolnice najvee sile ondanje Europe, Habsburke Monarhije. Najvee sukobe Osmanlija
sa Habsburgovcima pokrenuo je, vjerojatno najvei od svih osmanskih sultana, Sulejman I.
Velianstveni. Njegova nasilna politika i tenje ka osvajanju i pokoravanju europskog,
veinski kranskog stanovnitva, dovodi do velikih sukoba ne samo sa Habsburzima ve i sa
Mletakom Republikom, Rusijom, Poljskom i mnogim drugim manjim kraljevstvima i
kneevinama. Nakon poraza kranske vojske na Mohakom polju 1526., gdje pogiba
Ugarsko-Hrvatski kralj Ladislav II. Jagelovi, Osmanlije sve vie prodiru u Ugarsku, ali i u
ranonovovjekovnu Slavoniju, Hrvatsku i Dalmaciju. Mohakoj bici prethodila je, za hrvatsku
povijest najvanija, bitka na Krbavskom polju 1493. u kojoj su hrvatsko-ugarske snage
pretrpile veliki i bolan poraz. Godinu dana prije nego se zbila sisaka bitka dolazi do opsade
Bihaa i njegovog pada ime je Hrvatska izgubila veoma vanu utvrdu namjenju obrani od
Osmanlija. Taj poraz kranske vojske otvorio je Osmanlijama irok put ka njihovoj velikoj
elji, tj. osvajanju katela u Sisku. Prvi osmanski pokuaj osvajanja Siska zbio se dvije godine
prije velike bitke podno sisakih zidina, tj. 1591. godine. 1 Meu svim snagama koje su branile
katel u Sisku potrebno je naglasiti da je Zagrebaki kaptol dao vjerojatno najvie truda i
financija u gradnji katela, pripremanju obrane i bici koja se 1593., igrom sluaja tono 100
godina nakon Krbavske bitke, zbila pod zidinama novosagraenog sisakog katela. Takav
doprinos Kaptola obrani moe se objasniti informacijom koju je dobio ban Zrinski 1546.
prema kojoj Osmanlije nakon Siska imaju namjeru krenuti na sam Zagreb. 2 Ovaj rad bazirati
e se upravo na usporedbi doprinosa Kaptola u obrani Siska 1493. spram ostalih kranskih
snaga koje su sudjelovale, to u pripremi obrane, a to u samoj obrani, tj. iji su vojnici
sudjelovali u neposrednoj bici.

1 Historija naroda Jugoslavije II., Zagreb: kolska knjiga, 1959., 684.

2 Andrej mega, Povijesnoarhitektonsko vrednovanje sisakog katela, u: Sisaka bitka 1593., ur.
Ivo Goldstein i Milan Kruhek (Zagreb: Sisak: Zavod za hrvatsku povijest filozofskog fakulteta
Sveuilita u Zagrebu: Institut za suvremenu povijest, Zagreb: Povijesni arhiv, Sisak, 1994.)
3

2.STANJE U EUROPI I OSMANSKOM CARSTVU UOI BITKE

Kako se izmeu Osmanskog Carstva i Francuske nalazio poprilian broj drava, godine 1536.
Francuska je sklopila ugovor s Portom. Prema tom ugovoru Osmanlije su dobile mnoge
povlastice koje nisu imali ni neki europski vladari, tj. dozvoljena je nesmetana plovidba i
slobodna trgovina na teritoriju obje zemlje za sve podanike Francuske i Osmanskog Carstva. 3
Takav potez Francuske samo potvruje animozitet koji su europske drave imale prema
Habsburkoj Monarhiji koja je prema svome poloaju trebala biti okosnica otpora kranske
Europe muslimanskom Osmanskom Carstvu.4 Dodatno je animozitet pojaan pokuajima da
se na poljsko prijestolje nakon smrti Stjepana Bathorya 1586. dovede netko od
Habsburgovaca.

to se tie druge europske velesile, tj. Engleske, ona je drala pasivnu

poziciju, tj. bila je samo promatra u tim zbivanjima. To se moe opravdati negativnim
odnosom Engleske prema katolicizmu i papi koji su najvie zagovarali protuosmanske ratove.
Takoer je dolazilo do unutarnjih vjerskih previranja i stvaranja anglikanske crkve to je jo
dodatno pojaalo pasivnu poziciju Engleske. Mletaka Republika htjela se okoristiti
situacijom, ali kasnije se pridruuje ak i Svetoj Ligi. Uz protuosmansku koaliciju,
predvoenu Habsburzima, stala je jo katolika panjolska te manje talijanske dravice. 6 to
se tie Osmanskog Carstva i stanja u Carstvu u to vrijeme, nemoe se rei da je stanje Carstva
bilo stabilno. U vrijeme bitke podno Siska Carstvo je prolazilo kroz krizu vojno-feudalnog
sustava koja je rezultirala poveanom samovoljom beglerbega diljem Carstva. Udaljene
provincije, ukljuujui bosanski beglerbegluk, sve vie su poduzimali pohode koji su bili
samostalni.7 Takav meuodnos najvanijih politikih imbenika u Europi donosi nusprodukt,
tj. najvei pritisak Osmanlija trpile su krajnje i najnerazvijenije provincije Europe, tj. u naem
sluaju Slavonija, Hrvatska i Dalmacija. Takoer su pohodi koji je samovoljno provodili
3 Kolakovi, Juraj. Obrana Siska od Turaka(1591.-1593.) (Zagreb: Naklada Stih, 2004.) 7. (Dalje
Kolakovi)
4 Kolakovi: 8.
5 Kolakovi: 8.
6 Kolakovi: 8.
7 Kolakovi: 9.
4

beglerbezi bosanskog beglerbegluka bili posljedica odrjeitih ruku koje su beglerbezi imali. 8
to se tie prostora dananje Hrvatske, uoi bitke opstali su tkz. ostaci ostataka. To podruje
obuhvaalo je jedine preostale upanije, tj. zagrebaka, varadinska i krievaka upanija.
Osmanski prodori potaknuli su i pomicanje hrvatskog imena sve sjevernije prema Zagrebu i
stapanju slavonskog i hrvatskog podruja u teritorijalnom i politikom pogledu. 9 Za vrijeme
sisake bitke na elu Habsburke Monarhije bio je Rudolf II. Habsburg 10, a dunost
osmanskog sultana obnaao je Murat III.11

3.O SAMOJ OBRANI SISKA

Prvi napad osmanskih eta zbio se 1591. i rezultirao je porazom Osmanlija i
povlaenjem osmanskih eta nakon 4 dana neuspjene opsade sisakog katela.12 Kroz dugi
niz godina Biha je bio jedina utvrda u Bosni koju Osmanlije nisu uspjele osvojiti, meutim
to e se promjeniti 1592. kada Osmanlije predvoene Hasan-paom Predojeviem opsjedaju i
u konanici osvajaju Biha. Nakon poraza kranske vojske u Bihau Osmanlije poinju
pripreme za ponovni napad i opsadu Siska. 13 Osmanske pripreme ukljuivale su i gradnju
osmanske utvrde na Kupi. Opsada poinje 22. lipnja 1593. oko 1 sat nakon podneva. 14 I u ovu
opsadu Siska, Osmanlije je vodio Hasan-paa Predojevi. Kranske snage su pak predvodili
8 Kolakovi: 8.
9 Kolakovi: 15.
10 Rudolf II, Encyclopedia Britannicahttp://www.britannica.com/EBchecked/topic/512225/Rudolf-II
(Posjet: 11.veljae 2015.)

11 Murad III, Encyclopedia Britannicahttp://www.britannica.com/EBchecked/topic/397854/Murad-III (Posjet

11. veljae 2015.)

12 Vjekoslav Klai. Povijest Hrvata: od najstarijih vremena do svretka XIX. stoljea: knjiga peta:
etvrto doba: vladavina kraljeva porodice Habsburga (1527- 1740) (Zagreb: Nakladni zavod Matice
hrvatske, 1974.), 465.-466. (Dalje Klai)
13 Mirko Valenti, Hrvati u stogodinjem ratu 1493-1593, u: Sisaka bitka 1593., ur. Ivo Goldstein
i Milan Kruhek (Zagreb: Sisak: Zavod za hrvatsku povijest filozofskog fakulteta Sveuilita u
Zagrebu: Institut za suvremenu povijest, Zagreb: Povijesni arhiv, Sisak, 1994.) (Dalje Valenti)
5

hrvatski ban Toma Erdody, karlovaki general Andrija Auersperg i Stjepan Graswein,
zapovjednik krajike vojske na slavonskoj granici. 15 Unato oekivanjima Hasan-pae
Predojevia kako e njegove snage relativno lako osvojiti i do temelja sruiti sisaki katel to
se nije dogodilo. Kranske snage, potpuno neoekivano, pobjedile su i bici koja je u dobroj
mjeri odredila tok povijesti drava i naroda na ovim prostorima. O silini poraza kojeg je
doivjela osmanska vojska najbolje govori podatak da se i sam Hasan-paa Predojevi,
pokuavajui konsolidirati svoje redove, utopio u Kupi. Uz njega su u bici poginuli i Kuerbeg, Hrustan-beg, zapovjednik Petrinje i Mehmed-beg, sin sestre osmanskog cara. 16 Omjer
snaga bio je u korist Osmanlija17 iako svaki izvor navodi drugaije podatke, pa tako osmanski
izvori navode kako je Osmanlija bilo manje nego kranskih snaga ime pokuavaju opravdati
katastrofalan poraz koji je Osmansko Carstvo doivjelo pod zidinama starog Sisakog katela.
Kranski izvori pak najvjerojatnije poveavaju broj Osmanlija kako bi jo vie uzdigli slavu
kranskih vojnika koji su izvojevali ovu nenadanu pobjedu nad Osmanlijama. Zanimljivo je i
kako prema izvjetajima bitka nije trajala dugo ve naprotiv, kranska vojska je u kratkom
vremenu izvojevala najveu pobjedu nad Osmanlijama na hrvatskim prostorima.18

4.GRADNJA SISAKOG KATELA

Puno prije nego to se zbila bitka podno sisakog katela kaptol je poeo pokazivati
namjere gradnje neke vrste utvrde na uu Kupe u Savu. Zbog toga su kanonici 1523. odbili
molbu kralja Ludovika II. i nisu Petru Erdodyu darovali kamenje sa stare rimske Siscie za
gradnju nove tvrave ve su objasnili kako i sami namjeravaju izgraditi utvrdu na svom

14 Milan Kruhek, Rat za opstojnost Hrvatskog kraljevstva na kupskoj granici - Borbe za kaptolski
katel u Sisku i druge utvrde na Kupi 1591-1595. godine, u: Sisaka bitka 1593., ur. Ivo Goldstein i
Milan Kruhek (Zagreb: Sisak: Zavod za hrvatsku povijest filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu:
Institut za suvremenu povijest, Zagreb: Povijesni arhiv, Sisak, 1994.) (Dalje Kruhek)
15 Kruhek
16 Kruhek
17 Kruhek
18 Kruhek
6

podruju.19 Daleko prije samih opsada Siska, tj. jo 1544. zagrebaki biskup Nikola Olah i
hrvatski stalei dobivaju dozvolu od kralja Ferdinanda za gradnju katela na uu Kupe u
Savu. Samim time vlasnik Sisakog katela bio je Zagrebaki kaptol. Gradnjom katela
rukovodili su Mirko iz Rae, arhiakon Vake, i Mihael iz Zabra, kanonik magister. Dvije
godine kasnije rukovoenje preuzima kanonik Nikola iz Slobotine. Prema dogovoru kralja
Ferdinanda i bana Nikole Zrinskog Kaptol je bio duan uloiti 250 forinti u izgradnju
katela.20 Osnovna konstrukcija sisakog katela bila je sainjena od tri kule koje su bile
povezane zidinama. Kroz kasnija stoljea dolazi do dograivanja katela, dok sama osnova
ostaje ista. Kule katela su, uz smjetaj topova, koritene i za smjetaj posade. 21

5.UDIO STALEA U GRADNJI KATELA

Kaptol je na svim stranama traio pomo u gradnji katela te je posredstvom bana
Nikole Zrinjskoga pokuao ishoditi podrku od strane hrvatskih stalea. Ve 4. kolovoza
1544. ban javlja Kaptolu da je potakao stalee na pomo kod izgradnje katela, to novano
to radnom snagom. Pomo koju su hrvatski stalei obeali nije bilo lako ostvariti te je morao
reagirati ak i sam kralj Ferdinand koji je naredio banu Nikoli Zrinjskom da ostvari pomo
Kaptolu koja je bila dogovorena na saboru. 22 Plemie je na doprinos gradnji sisakog katela
potakao i Hrvatski sabor odredbom iz 1557. to se odnosilo na plemie izmeu Save i Kupe,
ali i uputom oko poslova opskrbe i utvrivanja iz 1560.23

19 Andrija Lukinovi, Zagrebaki kaptol i obrana Siska(Capitulum antemurale posuit), u:

Sisaka bitka 1593., ur. Ivo Goldstein i Milan Kruhek (Zagreb: Sisak: Zavod za hrvatsku povijest
filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu: Institut za suvremenu povijest, Zagreb: Povijesni arhiv,
Sisak, 1994.) (Dalje Lukinovi)
20 Lukinovi
21 mega
22 Lukinovi
23 mega
7

6.UDIO KRALJA FERDINANDA U GRADNJI KATELA

Nakon velikih zauzimanja zagrebakog biskupa Nikola Olaha kralj Ferdinand je 20.
rujna 1544. podrao izgradnju katela.24 Izaao je na ruku Kaptolu tako to je sve kmetove
zagrebakog Kaptola, bez obzira gdje su bili nastanjeni, na dvije godine oslobodio svih
podavanja kralju i naredio da ta podavanja daju Kaptolu, a Kaptol je pak duan upotrijebiti te
novce u gradnji katela. U istome pismu kralj javlja kako e svim slubenicima, pa i samome
banu narediti da utjerivanje dae za izgradnju Siska prepuste Kaptolu. Kaptol je takoer traio
da mu se dodjeli i tridesetnica, meutim Ferdinand je to odbio obrazloenjem da se ti prihodi
koriste za druge dravne potrebe.25 Dana 4. prosinca iste godine kralj ovlauje zagrebaki
Kaptol da ubire kraljevske i komorske dae kroz sljedee etiri godine u svrhu izgradnje i
ouvanja Siska.26

7.PODAVANJA KMETOVA ZA UZDRAVANJE POSADE U SISKU

Sisaki kmetovi prvotno su imali samo obavezu novane radne tlake. Godine 1470.
uvodi se novana daa od 1 forinte u zamjenu za desetinu penice. Godine 1552. Kaptol je 80
podlonika pretvorio u strijelce koji su morali braniti Sisak i time ih oslobodio tlake i
novanih daa. Tijekom 40-ih godina 16. st. kmetovi su bili optereeni samo radovima na
gradnji sisakog katela i to iz razloga jer Kaptol nije imao alodijala u svom vlasnitvu. Od
70-ih godina 16. st. uvodena je izvanredna daa za uzdravanje vojne posade u Sisku iliti taxa
pro intertentione finitimi castri Zyzek. Podavanja u naturi koja su sisaki kmetovi bili duni
dati bila su desetina u itaricama, vinu i svinjama. Unato tome to je desetina u itaricama
bila ukinuta 1470., ta obaveza kmetova ponovo je uspostavljena 1556., prvo za manju skupinu
kmetova, a kasnije se to proirilo na sve kmetove. To je znailo da je svako selite moralo dati
kvartu penice odnosno prosa. Prodavanjem itarica, vina i svinja koje je Kaptol dobivao od
kmetova prikupljao se novac kojim se kasnije financirala gradnja sisakog katela. Tako je

24 Lukinovi
25 Kolakovi: 30.
26 Kolakovi: 31.
8

npr. godine 1577. na prodaji vina Kaptol zaradio 303 forinte, a 1584. 474 forinte. Na svinjama
se moglo vie zaraditi pa se tako dobitak od prodaje svinja kretao od 730 pa do 970 forinti.27

8.UDIO KAPTOLA U PRIPREMI OBRANE SISKA

Ve 1544. Kaptol je odluio Siskom upravljati preko dvojice svojih lanova. Svake
godine jedan od arhiakona postavljen je za zapovjednika tvrave, a jedan od kanonika
magistera je postavljen za upravitelja preostalog gospodarstva. Prvi je bio vojni zapovjednik,
dok je drugi bio duan opskrbljivati postrojbu hranom, orujem i streljivom. 28 Ve 1544.
Kaptol je u utvrdu smjestio manju postrojbu vojnika. 29 Ti vojnici bili su haramije. Trokovi
koji su bili nuni osiromaili su Kaptol pa je 1547. odreena zlatnina i srebrnina u posjedu
zagrebake biskupije morala biti prodana kako bi se tim novcem financiralo unajmljivanje jo
40 haramije i utvrivanje Zagreba, azme i Siska. 30 Te novounajmljene haramije bile su na
tom prostoru i tijekom 17. st.31 Nabava oruja i streljiva koji su dakako bili nuni za uspjenu
obranu posebice je teko ila. Razlog tome bilo je pomankanje prihoda, ali i nepostojanje
domaih proizvoaa oruja pa se moralo kupiti od stranaca. Unato tekoama u nabavci
oruja i streljiva, ve 1551. u Sisku su se, uz ostalo oruje, nalazilo 7 topova sa prahom i
kuglama za topove. Veliku potekou Kaptolu zadavala je i injenica da domai ljudi nisu bili
vini u rukovanju sa topovima dok je strance bilo teko nabaviti jer je mogunost od pogibelji
bila velika, a i plaa koja je nuena nije bila u visini plae koja se nudila u nekim drugim
krajevima.32 Zahtjevima plaenika Kaptol je udovoljavao opskrbljujui ih iveu, odjeom i
drvom za ogrijev sa sisakog i ostalih posjeda u njegovom vlasnitvu. Kaptol se takoer u
27 Kolanovi, Josip, ur. Sisak u obrani od Turaka : izbor grae 1543-1597. : documenta selecta ab a. 1543.
usque ad a. 1597 (Sisak: Zagreb: Povijesni arhiv: Matica hrvatska: Arhiv Hrvatske, 1993.) 20-21. (Dalje
Kolanovi)

28 Lukinovi
29 Lukinovi
30 Lukinovi
31 Lukinovi
32 Lukinovi
9

velikoj mjeri oslanjao na domae itelje sisakog kraja. Poto su domai ljudi bili najvie
izvrgnuti opasnosti od palea, pljaki i robstva, vjerovalo se da e se oni najee boriti i da
e biti najpouzdanija postrojba. Neposredno prije pustoenja Hasan-pae Predojevia 1591.
zapovjednici utvrde nainili su popis mukaraca sposobnih za rat. Od 696 imena ak njih 244
bila su naoruana pukama dok su ostali bili zapisani kao konjanici ili u manjoj mjeri kao
seoski zapovjednici, teklii i nosai streljiva.33

9.UDIO KAPTOLA U SAMOJ OBRANI SISKA

Zagrebaki kaptol nije u obrani Siska sudjelovao samo novano i traei pomo od
kralja ili velikaa, ve su zagrebaki kanonici na elu kaptolskih postrojba i neposredno
sudjelovali u bitkama, to su trojica od njih platila vlastitim ivotom. Takoer je Kaptol u rat
slao svoje podlonike. Nikola Mikac, Stjepan Kovai, Bla Gjurak, Matija Finti, Gapar
Granya i Andrija Kovai bili su kanonici, ali i sisaki zapovjednici i sudionici u obrana
Siska.34 Nikola Mikac iznenadio je Hasan-pau i u noi prodro iz utvrde te unitio osmansko
topnitvo na brijegu nasuprot utvrdi te je takoer sruio most preko kojeg su Turci dolazili
pod same zidine. Mikac je takoer bio izrazito nemilosrdan prema Osmanlijama te je
osmanske izaslanike jednostavno zarobio i dao ih pobiti te je samo jednog glasnika pustio da
ode natrag pai i da ga obavjesti to se dogodilo. 35 Stjepan Kovai bio je zapovjednikom
katela tijekom prve i druge opsade, a 1595. je ponovo imenovan zapovjednikom i zaduen je
bio za obnovu razruenog katela. Blae Gjurak ranjen je u samom bici, a poslije je ak i uao
u krug kandidata za novog zagrebakog biskupa, ali nije imenovan njime. 36 Matija Finti
poginuo je kada je u predveerje bitke izaao zatvoriti vrata na tvravi i zajedno sa 12 vojnika
molio Aneo gospodnji.37 Gapar Granya stradao je u samoj bici, sa maem u ruci, dok je
Andrija Kovai prema pisanju Tome Kovaevia odveden u ropstvo u Carigrad gdje su ga
33 Lukinovi
34 Lukinovi
35 Lukinovi
36 Lukinovi
37 Lukinovi
10

Osmanlije zaile u volujsku kou i utopili u moru. Kanonici su predviali to e se dogoditi te

su Gapar Granya i Andrija Kovai pred samu bitku napisali potresno pismo Kaptolu.38

10.UDIO OSTALIH KRANSKIH SNAGA U OBRANI SISKA

Melchior barun von Rodern alje izvjetaj caru Rudolfu u kojem spominje 500
konjanika grofa Montecucolia, 300 arkebuzira i 300 konjanika uz jednu etu pjeaka i 400
husara A. Auersperga, 150 konjanika hrvatskog bana Tome Erdodya te husare iz Koprivnice i
Ivania.39 Valvasor pak donosi drugaije podatke te spominje samo 100 vojnika grofa
Montecucolia dok za Tomu Erdodya kae da je doveo 1240 vojnika to je puno vie nego to
je naveo von Roden. Kasnije povjesniari donose svoje procjene. Tako Olesnicki donosi kako
je Ruprecht Eggenberg doveo 300 njemakih vojnika, Petar Erdody 500 uskoka, koprivniki
kapetan Stjepan Grasswein 400 krajinika, Auersperg 300 arkebuzira, Melchior von Rodern
500 leskih strijelaca, Adam Rauber od Wienera 200 arkebuzira, Kristofor Obrutschan 100
ljudi, Stjepan Tahy 80 husara, Martin Pietschnik iz Altenhofa 100 momaka, Georg Sigismund
Paradeiser 160 momaka, Ferninad Weidner 100 pjeaka, a Montecucoli 100 konjanika. 40 Uz
sve te snage u bici su sudjelovali i hrvatski kapetani Ivan Drakovi, Benedikt Thuroczy,
Ferenac Orehoczy, Vuk od Drukovca i grof tefan Blagajski. Uz svakog od njih nalazile su
se dakako i njihove postrojbe. S obzirom na stalna pustoenje krajeva i odvlaenja kmetova i
seljaka u ropstvo prihodi velikaa smanjili su se to je rezultiralo i manjim sredstvima za
obranu od Osmanlija ija je direktna posljedica i manji broj kranskih vojnika u obrani
Siska.41 Dana 12. travnja 1593. Hrvatski sabor donio je odluku u kojoj nalae da se Sisak i
38 Lukinovi
39 Ante Nazor, O broju vojnika kranske vojske u sisakoj bici 22. lipnja 1593. u: Sisaka bitka
1593., ur. Ivo Goldstein i Milan Kruhek (Zagreb: Sisak: Zavod za hrvatsku povijest filozofskog
fakulteta Sveuilita u Zagrebu: Institut za suvremenu povijest, Zagreb: Povijesni arhiv, Sisak, 1994.)
40 Nazor
41 Nazor
11

Drenina opskrbe dovoljnim brojem vojnika, ali naalost nije spomenuto kolika bi trebala
biti ta pomo niti o kojim se vojnicima radi, a nije ni spomenuto je li ta pomo stvarno i
poslana.4210

Udio vojnika pojedinog zapovjednika prema izvjetaju baruna von Roderna caru Rudolfu

grof Montecucoli

A. Auersperg

Toma Erdody

43

42 Nazor
43 Rad autora
12

Udio vojnika pojedinog zapovjednika prema A. Olesnickom

Ruprecht Eggenberg

Petar Erdody

Stjepan Grasswein

A. Auersperg

Melchior von Rodern

Adam Rauber od Wienera

Kristofor Obrutschan

Stjepan Tahy

Martin Pietschnik iz Altenhofa

Georg Sigismund Paradeiser

Ferninad Weidner

grof Montecucoli

44

ZAKLJUAK
Prouavajui izvore iz tog doba nedvojbeno se istie injenica kako je najvie truda i
sredstava u obrani Siska uloio Zagrebaki kaptol. Jo od gradnje samog sisakog katela koja
je poela gotovo 50 godina prije odluujue borbe pa sve do same zavrne bitke u kojoj su
kanonici zagrebake biskupije osobno sudjelovali, Zagrebaki se kaptol najvie zauzima za
potrebu odlune obrane Siska. To miljenje koje nam se namee logino je s obzirom da bi
padom Siska Osmanlijama bio otvoren put ka Zagrebu gdje bi i sam Zagrebaki kaptol bio
izloen napadu i mogunosti da bude uniten. Svoj udio u obrani dakako su dali i Hrvatski
sabor i nadvojvoda te strukture vojnih vlasti u Hrvatskoj i Slavonskoj krajini, ali ipak u neto
manjoj mjeri nego to se rtvovao Kaptol.

44 Rad autora
13

LITERATURA

Goldstein, Ivo i Milan Kruhek, ur. Sisaka bitka 1593. Zagreb: Sisak: Zavod za hrvatsku
povijest Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu: Institut za suvremenu povijest,
Zagreb: Povijesni arhiv, Sisak, 1994.
Historija naroda Jugoslavije II., Zagreb: kolska knjiga, 1959.
Klai, Vjekoslav. Povijest Hrvata: od najstarijih vremena do svretka XIX. stoljea: knjiga
peta: etvrto doba: vladavina kraljeva porodice Habsburga (1527-1740). Zagreb:
Nakladni zavod Matice hrvatske, 1974.
Kolakovi, Juraj. Obrana Siska od Turaka. Zagreb: Naklada Stih, 2004.

14

Kolanovi, Josip, ur. Sisak u obrani od Turaka : izbor grae 1543-1597. : documenta selecta
ab a. 1543. usque ad a. 1597. Sisak: Zagreb: Povijesni arhiv: Matica hrvatska: Arhiv
Hrvatske, 1993.
Murad III, Encyclopedia Britannica
http://www.britannica.com/EBchecked/topic/397854/Murad-III (Posjet 11. veljae
2015.)
Rudolf II, Encyclopedia Britannica
http://www.britannica.com/EBchecked/topic/512225/Rudolf-II (Posjet: 11.veljae
2015.)

15