PROGRAM

struinog ispita djelatnika odgovornih za za3titu od 1r*Eara u pravnim osobama i

struEnim sluibama

Teorijskidiostrrrinogispitaobuhvadasljedeepreclmete:
1. Teorija procesa gorenja i gaSenia:
- uvjeti i Proces gorenja,
- vrste gorenja i eksPlozija,

- gorenje krutih, teku6ih i plinovitih tvari'

- omjeri i uvjeti za nastajanje eksplozivnih smjesa,
- samozaPaljenje

Wari,

'

-PlamiSte zaPaljivih teku6ina,

- temPeratura Paljenja.
- ponaSanje zapaljivih Wari i roba u poZartr,
- vrsta tvari i njihovo gorenje bez prisutnosti kisika,

- proclukti gorenja zapaljivih i opasnih tvari,

'

- okolnosti koje uzrokuju gorenje i Sirenje poZara'

- izvori topline za izazivanje i nastajanje gorenja i poiara,

- kontrolirana gorenja,
- odvodenje dima i topline nastalih gorenjem i poiarom,
- op6enito o sredstvima za ga5enje poZara i podjela sredstava na klase prema namjeni.

2. Polarno-Preventivne mierc:
- u urbaniziranim sredinama,
- u gmdevinskim objektima,
- u energetskim Postrojenjima,
- u proiarocnji, prometu i skladiStenju zapaljivih tekuiina i plinc'ra,
- u pr-oizuodnji, prometu, koriStenju i skladistenju ekploziva i eksplozivnih wari,
- u Sumarna i na poljoprivrednim povrSinama,
- u sludaju rata i neposredne ratne opasnosti,
- mjere za5tite od poZara u uvjetima ureclenja prostora i projelrtnoj dokumentaciji za dobivanje
gradevne dozvole,
- metodologij a za izradtt prosutlbe ugroienosti od poZara,
- kategorizacija cbjekata glede ugroZenosti od poiara,
- opasnosti i m;ere zaitite od poZara u pojedinim granama djeiatnosti,
radova
- rluznosti projektanata, projektnih organizacija, inrrestitora, pr0izr,'odada roba i izvodaia

u primjeni mjera zeitite od Poiara,

- izdavanie odobrcnja rnjesta za drlanje zapaljivih teku6ina i pii:r':'.'a,

- izdavanje odcbrenja mjesta za drlanje i smjeStaj eksploziva i r:ksplozivnih tvari,

- izchvanje suglasnosti na proje.h:tirane rnjere za5tite od pozara,
- mjere zaitite od poZara i eksplozija pri 6iiienju posuda za zapalive teku6ine,
- mjere za6tite od poZara pri zavarivanju,

- po;am i izraiuttavanje poZarnog optererlenja,

- neposredni uzroci pozara,

- kontrola i nadzor nad provodenjem mjera za5tite od poZara,
- svrha i cilj inspekcUskog pregleda u podrudju zaStite od poZara,
- ovla5tenja inspe6ora za za$titu od poZara prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora,
- upoznavanje uposlenih djelatnika s mjerama zaStite od,poZara,
- periodiika ispitivanja elektridnih, plinskih i drugih instalacija i instalacija za dojavu i gaSenje

polara,
- otpornost gradevinskih elemenata, konstrukcija i gradevina na pozar.
- mjere zastite od poZara na izlazima i izlaznim putovima iz grarlevina,
- svrha i cilj izvodenja poZarnih sektora,
- mjere zaBtite od poiara pri prijevozu opasnih tvari,

- mjere zaStite od poZara koje rjeSenjem mogu narediti inspektori za za5titu od poZara odnosno
policijske uprave,

- odriavanje opreme i sredstava za ga5enje polara,

- uvjeti pravnih osoba ovlaitenih za ispitivanje uredaja, opreme, sredstava i instalacija
namijenjenih za dojavu i ga5enje poiara.

3. Normativno reguliranje zaitite od poiara:

- zakoni, norme, pravilnici, planovi i odluke opcenito,
- dono5enje propisa iz podrudja zaStite od poiara,

- provodenje propisa iz podruija za5tite od poZara,

- opdinske orJluke i planovi o za5titi od poiara,
- opdi akti o zaStiti od poiara u pravnoj osobi ili strudnoj sluibi,

- upoznavanje uposlenih djelatnika s mjerama zaStite od poZara,

- nadzor nad provodenjem mjera za5tite QJ polara,
- osnivanje vatrogasnih postroiba.
- izrada prosudbe ugroZenosti od poiara i eksplozija,

- planovi za5tite od poZara pri elementarnim nepogodama,

- ovla5tenja za obavljanje poslova z-aitite od poZara,
- vodenje evidencije iz podrudja zaStite od poZara u pravnoj osobi ili strudnoj sluZbi,
- sacldaj opdinskih planova i odluka o zaStiti od poiara,

- sadrzaj plano,ra zaStite od poZara u pravnoj osobi ili strudnoj sluzbi;

- prava i obveze djelatnika odgovornih za poslove zaStite od poiara u pravnim osobama ili
struinim sluZbama,
- planiranje i poboljianja u provodenju mera zaitite od poZara,
- rasprave i prijedlozi za poboljianje svekolikog stanja u podrudju zaStite od poZara,
- obveza pravnih osoba ili struinih sluZbi u gaienju poZara'

4. Sustavi za dojavu i gaSenje poZara:

- proizuodnja uredaja, opreme i sredstava za dojavu i gasenje polara,
- certificiranje uredaja, opreme i sredstava za dojavu i gaSenie poZarc,
- ispitivanje ispravnosti ifunkcionalnosti sustava za dojavu i gaSenje poZara'
polara,
- ovlabtenja za ispitivanje ispravnosti i funkcionalnosti sustava za dojavu i ga5enje

- primjena sustava za dojavu i gaSenje poiara,

- projektiranje sustava za dojavu i ga5enje polara,

- vr$e stabilnih uredaja za ga5enje poZara vodom, rasprSenom vodom, vodenom parom,
pjenom, prahom, uguik-Oioksiaom i halonom i njihove osnovne osobine,
- vrste javljada poZara.
- centrale za dojavu poZara i vrste alarma,

- odriavanje sustava za dojavu i gaSenje polara,

- periodidka ispitivanja sustava za dojavu iga5enje polara,
- pravne osobe za odriavanje i ispitivanje sustava za dojavu i gaSenje po2ara,

- uyjeti za primjenu sustava za dojavu igaSenje polara za koje nisu donijete hruatske norme,
- vrste aparata za gaSenje Polara,
- odabir aparata za gaSenje Polara,

- odr2avanje i ispitivanje aparata za gaSenje poZara.

5. Kriviinopravne i prekdajne sankcije:

- zakonski i podzakonski propisi kojima su utvrdeni prekrSaji i kaznena djela u podrudju zaitite
od poZara.
- prekrSaji iz op6inskih odluka i planova,

- prekriaji iz opcih akata.

- prekdaji iz zakona,
- kaznena djela iz zakona,
- odgovornost fizidke i odgovorne osobe u pravnoj osobi,
- kazne zbog nepostupanja po propisanim i naredenim mjerama zaStite od Wiara,

- kaznena djela protiv opce sigurnosti ljudi i movine.

- kaznena djela protiv sluZbene duZnosti i javnih ovla5tenja,
- prekriajna i kaznena djela zbog prikrivanja i neprijavljivanja poZara i poiinitelja poZara,
- kaznena djela protiv uniStavanja i prikrivanja tragova kaznenog djela poZara,
- kaznena djela zbog neispravnosti sustava za dojavu i gaSenje poiara.

1. TEORIJA PROCESA GORENJA

GASENJA

1.1 UvjeU i proces gorenja

Prui uvjet je postojanje {
Da bi uopce doilo do gorenja potrebno je ispuniti odredene uvjete'
je da je dovedena
uvjet
i
tre6i
iz
zraka,
je
prisutnosi
kisika
gotit Wari, drugi uijet
"
ne.
stanovita koliiina toPli
uz oslobadanie
Definicija: Gorenje je kemiiski proces spajanja neke hrari s kisikom
(oksidi).
ili
i.pii"; i pojavu syiietlostl i/ili plamena uz produkte izgaranja
uz oslobadanje
Gorenje je proces oksidacije pri kojem se kisik spaja sa gorivom hrari
toflinl (pdmen), toplinske i wjedosne energije'
(s pojavom vatre) okidacija moze biti polagana (bez pojave vatre) npr. lrdqnje, bza
gorenje, trenutadna (s pojavom i bez pojave vatre)

eksplozija'

gorenje, toplinska energiia

Goriva War je tvar koja moZe gorjeti, kisik je tvar koja podrZava
paljenja'
je energija t<oja je potrbbna da bi se postigla temperatura
samo dovoljni za
Iz shematskog prikaza uvjeta potrebnih za gorenje vidi se da ti wjeti nisu
gorenja'
procesa
fodetaf goreila nego su botrebni i za oddavanje
nastavak gorenja
Toplina koja nastaje kao posljedica gorenja, djeluje na gorivu lvar 5to uvjetuje
povecava
kolidina
ne poueZ6 s" ririt om. itazvojem poZara s/e se viSe
we dok se sva goriva
topline i zbog toga se pove6ava bzina izgaranja'

Gi

1.2 Vrste gorenja i eksPlozija

jedan od oblika okidacue i!9 burne
Moiemo reci da je gorenje u uZem smislu te rijedi,
pri
vrijeme oslobada velika kolidina topline. osim
kratto
relativno
p.i"r,
za
se
ovom
okidac'rje.
produkata izgaranja (dim) i tvari
kolidinom
velikom
s
plamen
wjetlos!
topline oslobada se i
oKida u obliku PePela'
Do eksplozije dolazi stvaranjem
Kada se dogoditrenutna oksidacija to nazivamo eKplozijom.
koje iine plinovi i pare raznih zapaljivih tekuiina sa zrakom, a koje zatim

"kpd;""ii'smjesa
dolaze u dodir s iarorom

PaUenja.
gorenja i eksplozija, i to s obzirom na
Prema vrsti gorive tvari mozemo napraviti podjelu vrsta

agregatno stanje gorivih Wari:

gorenje Plinovitih Wari,

gorenje zaPaljivih tekuiina,

gorenje krutih Wari, te
eksPloziie Plinova i Para
el<sPloziie

Praiina.

1.3 Gorenje krutih, tekudih i plinovitih Wari

a) Gorcnje krutih Wari

grupe:
Prema naiinu gorenja krute tvari se mogu podUeliti u tri

o
o

s
Krute tvari koje kod normalnih okolnosti izgaraju izravnim spajanjem
magnezij)
(sumPor,
fosfor,
kisikom
Kute tvari koje se zagrijavanjem preWaraju u teku6e agregatno stanjg, a
tuii* u plinovito ne m56njajudi pritom kemrjski sastav. Tek na visokoj
gorenja.
tempeiaiuri plinovite fize'spaja se sa kisikom izzraka i dolazi do
ishlapljuju
Krute tvari koje se povecanjem temperature su5e, a zatim iz njih

plinluiti iastojci, gdje dio piinovitih sastoptg gori kao plin dajudi pritom
ostaje u obliku pepela.
blamen, a ostitit< gbri uz iarenje, Neizgorivi dio

Bzina sagor'rjevanja krutih tvari zavisi o nekoliko faktora kao sto su:
- temperatura reagirajufih komponenata , sadriaj kisika, stupanj izmije$anosti'
izmijeSanosti
Koliiina kisika u zraku je bitan faktor koji utjeie na bainu gorenja, a zatim stupanj
reagirajudih komPonenata.
je da odnos povrsine prema volumenu'
Da bi se povecala bzina izgaranja krutih tvari , potrebno
usitnjenija.
Sto
bude
tvar
kruta
da
kute wari bude sto ve6i, odnosno

b) Gorenje teku6ih Wari - zapaljivih teku6ina

prihvatili naziv "zapaljive
Teku6ine ne gore nego gore njihove pare. Dogovorno 'smo uzeli i
tekudina kao 5to su:
zapaljivih
niz
ditav
i.t r6in"", stdga poO-ti; nazivbm moZemo obuhvatiti
zapaljive tekudine
sumporougljik,
kiseline,
organske
;i6h;it lteri,'afieniOi i ketoni, esteri,
nastale preradom nafte i sl.
poZarnom qmiglu povezuje
Karakteristidne opasnosti kod ovih tekudina su toliko razlidite da ih u
tekudina
;il";;;;;J"dnidtci naziv i agregatno stalje. Zajednidka fizikalna svojsWa zapaljivih
paljenjg,
granice,
temperatura
sJ: brzina isparavanja (nlapUivoJt), plamiSte, eksplozivne
zapaljive tekudine
toksidnost para, t<emiisica dtiUitnott, mije5anje sa vodom. Danas se s/e
wrstavaju u tri grupe prema skali opasnosti.
pri kojoj 6e se iznad
Ukoliko zapaljiva teku6ina 6$e isparava bit 6e niZa temperaturna todka
koja se moie zapaliti.
smjesu
tvore
para
zrakom
sa
da
njezinih
nuZioouoljno

pii"iSr" tJr,iCin"

Povecanjem
Kolidina pare iznad neke zapaljive teku6ine'zavisi prvensweno o temperaturi.
postoji
tekudinu
pououuu se i'totieina para iznad tekuiine. Za waku zapaljivu
nadini
zrakom
para
se
sa
da
odredena temperatura pii fojoi se iznad teku6ine sfuara dovoljno
talora smjesa koja 6e se u dodiru sa iarorom paljenja zapaliti'

t rp;;il;"

c) Gorenje Plinovitih

Wari

potrebno je da se ona nade u

Da bi doSlo do gorenja jedne zapaljive plinovite wari
jmjesi sa zrakom ili kisikom, te da se ova smjesa plinova zagrije do temperature
oJgo*iuiueoi
je.da oni teZe ispuniti svaki slobodan
;;tj;;j.;;;;ilop|eniro vaZna karaneristika plinovamolekula
plina faKidki ne postoje kohezijske
br.itt , a ta osobina zasniva se na tom da izmedu
prostory.
Pri tom ketanju molekule se
!if. pi'!" rolekule plina sioOoOno krecu u raspoloZivom
kisikom, kojije sastavni dio
sa
u
smjesi
irOut Jr. Ako je u pitinju neki zapaljivi plin te se nade
plinova.
Povecavanjem
vrsta
dviju
ovih
irufi,iuOu 6e dolaziti do sudara iimbOu molekula
povecavati,
a samim tim i
takoder
6e
se
molekula
temperature smjese plinova bzina kretanja
molekula
sudara
intenzitet
povecav.a
sej
intenzitet sudara. OaUniim povecanjem temperature
aktivnosti
kemijske
zbog
dega
nakon
atome,
slo'bodne
na
toliko da se molekule'piini ?aspaOaju
trenutak
do
oksidacije
promjena,
odnosno
kemijskih
Oo
plinova u atomizirano'i rtunjr-AoUii
kad zapaljivi plin podinje gorjeti.
da uzajamni sudari dovode
Ona najniZa temperatura na kojoj molekule posjeduju takvu.energ$u
plinova'
Toplinska energija
Oo poAtf.u proces gorenia je lehperatura paljenja zapaljivih
paljenja'
potLbnu za'postizanje tog stanja naziva se energijom
je rezultat neposrednog
Kod gorenja plinova karaKeristidna je pojava plamena. Plamen
zral<a'
iz
reagiranja plinovite Wari sa kisikom

1.4 Omjeri i uvjeti za nastajanje eksplozivnih smjesa

Eksplozivne smjese dine plinovi i pare raznih zapaljivih teku6ina sa.zrakom. Neki od njih lako
para. da. smjesa
sWiraju ekploiivne smjese pa je dovoljna vrlo mala koliiina zapaljivih plinova ili
Da bi doSlo do
biti
eksplozivna.
mora
uuJ" 6r.rprolivna. Svaka smj'esi plina ili pare sa zrakom ne
uvjeta su:
osnovna
a
dva
uvjeti,
odredeni
efuplozUd jedne ovakve smiese, moraju biti ispunjeni
u zraku,
1) Zapa5ivi plin, odnosno para zapaljive teku6ine mora biti u odredenoj koncentraciji
(smjesi)
zrakom,
sa
omjeru
odredenom
biti
u
oinosno mora
2) Ako je prethodni uvjet ispunjen, smjesa 6e eksplodirati samo onda ako dode u dodir sa
izvorom paljenja.
minimalna
MoZemo zakljuditida do ekploz'rje moZe dodi samo onda ako se u zraku nalazi barem
plina odnosno
foncentracuj odredenog plina ili pare zapaljive tekudine. Ako je koncentracija
ekplodirati.
mo6i
nece
smjesa
minimalne,
pare zapaljVe teku{ine mania od

Donja granica eksplozivnosti je minimalna koncentracija plina ili para u smjesisa zrakom
ispod koje ne dolazi do eksplozivnog izgaranja.

Gomja granica eksplozivnosti je makimalna koncentracija plina ili pare zapalj ivih tekudina
ne dolazi do eksplozivnog izgaranja'
Koncentracija plina ili pare izmedu donje i gornje granice eksplozivnosti zove se

smilsila zrakom iznad koje

podruije

eksplozivnosti.
postocima..S obzirom na
Koncentracijq plina ili pare zapaljive teku6ine izraZavamo volumnim

i nb Sirinu podrudja ekplozivnosti mogude je zakljuiivati kojisu

pur" zapatjivih tekudiha opainije za izazivanjeeksplozije. Opasniji su oni. plinovi
t;p;Uivitr i:etu6ini koji imaju niZu donju granicu eksplozivnosti, a viSu gornju granicu

;;;.i;;;6ioivnosti'rao

;il;iff;;n[
ip;;"

eiaplozivnosti, odnosno Sire podrudje eksplozivnosti.

para zapaljivih teku6ina u
Razlog zbog kojeg jedna smjesa zraka i zapaljivog plina, odnosno
moguie je objasniti gradom
eKplozije
do
dolazi
odredinim-uvj6timi normalno ne izgara nego
zapaljivog plina,.odnosno
molekule
smjesama
U
ovakrrim
ouuf*if, sustava - eksplozivnih smjesa.
postoji
bze kemijske
mogu6nost
da
tako
kisika
molekulama
iu
ieku6in! okruiene
i kisik su
Gorivo
ispunjeni.
uvjeti
ostali
svi
pareTf
su
ako
plina,
odnosno
i
i*[.1p irruou kisika
pri
normalnom
inade
dogada
(zraka),
Sto
kisika
difuzija
potrebna
naknadna
ilU;"S".i i nije
99
gorenju. Ako je koncentrac'lja zapaljivih tvari u zraku manja od donje granice ekplozivnosti,
je i
tuO. iiiori"imolekula rapiljiue tvari u odnosu na raspoloiivi kisik u zraku mali a time
je
broj
(ada
tada
GGE
je koncentracija tih zapaljivih Wari iznad
,
mala.
rogjenorf
za
kisika
dovoljno
nema
prevelik,
da
tako
"ksplozije
tvari u odnosu na raspoloZivi kisik
roi"t utu zapaljive

;;;rp;iil;

iar5enje eksplozivnog izgaranja.

1,5 Samozapaljenje tuari
organskog
Samozapaljenje tvari moZe biti jedan od uzroka nastanka poZara. Postoje Wari
porU"kli f6je su sklone takvim promjenama koje dovode do. samozagrijavanjg
.

fizikalnih, kemijskih
bmozapa56nja. Samozapaljivost i samozagrijavanje su posljedica odredenih
i biolo5kih promjena, nPr. :
na
do samozagrijavanja i samozapaljenja ugljena dolazi zbog apsorpcije kisika iz zraka
do
povecanja
temperature
postupnog
iesticama [g-ljena,-5to dovodi do
samozaPaljivosti,
iz
kod pamuka natopljenog nekom vrstama biUnih ulja dolazi do okidacije s kisikom
zraka i na taj natin do samozagrijavanja i samozapaljivosti,
podetno samozagrijavanje nastaje zbog rada mikroorganizama idolazi do

kod sijena
samoiapaljenja uslijed odredenih kemijskih ifizikalnih promjena koje su takoder
posljedica rada mikroorganizama.

tvari koje su sklone samozapaljivosti i samozagrijavanju spadaju neke vrste -ugljena,

pu:rri.u natopljenog masnim tvarima, vlaZnialuminijski prah, olovni oksid natopljen firnisom,
Zeljezo u prahu natopljeno uljem, sijeno, vrece od jute itd'
proces samozagrijavanja koji moZe dovesti do samozapaljivosti traje kod jednih tvari relativno
kratko, a kod drugih Wari taj proces traje dosta dugo.
U grupu

1.6 PlamiSte zapaljivih tekudina

plami5te neke zapaljive tekuiine je ona najniia temperatura na kojoj se iznad te tekudine
pod utjecajem izvora
nalazi toliko para da one sa zrakom stvaraju takvu smjesu koja se pali
paljenja.

plamiSte i kakvo je ono mjerilo opasnosti neke zapaljive teku6ine:

petrolej i benzin su dvije razlidite zapaljive teku6ine.

pare.benzina
Zagrijavanjem ove dvije teku6ine na 20oC pare petroleja se nece upaliti, dok ie se
pare
pa
bilo
bite
20oC
fuiio i,p.iiti. To je zbog toga 5to je plamiSte benzina daleko niie od
oC
je
gdje
je
petroleja
na
45oC
tek
,
rogut" upaliti i nu te-tpetuturi od'-18 , dok plami5te
mogude upaliti Pare Petroleja.
odnosno
Neke zapaljive tekuiine imaju nisko plami5te, kao npr.: plamiSte.etil-etera na 45oC,
ove
poiarne
je
opasnosti
znak
dovoljan
a
to
je
vode,
ledista
niia
od
dalei<o
na temperituri koja
zapaljive teku6ine.
nize
sa stanovista poZarne opasnosti za poiarje opasnija ona zapaljiva tekudina koja ima
neke
opasnosti
paljenja odreduje stupanj
;ffii56. FfiriSt" preciznije nego temperatura
rupuf:iu. tekuiine iat<o ptamiSte-nije jedino mjerilo opasnosti neke zapaljive tekudine.

1.7 Temperatura Paljenja

Temperatura paljenja je ona temperatura na kojoj zapodinje proces gorenja, tj.

iempe.atu.a p"ULniu
da se ona poine

jie ona najniZa temperatura do koje treba zagrijati neku zapaljivu War

bzolpijati

sa kisikom,

tj.

da potne gorjeti'

Temperatura paljenja je razliiita za razliiite zapaljive Wari. ?5.i za istu tvar temperatura
p;lj.i.J. ;;te Ui[i riztiiita, zato 5to n? lju mogu ugecati.razliditi iimbenici kao Sto su: stupanj
primjesa'
uiilnj6nosti zapaljive Wari, postotak vlainosti, distoca, odnosno sadriaj
uzima kao
Temperatura paUenja ipak najvi5e ovisi o prirodi zapaljive Wari, te se dotidna tvar
niZim
od
temperaturama
Na
Wa.ri.
pojedinih
zapaljivih
ieJnb oO mjeiita stupnja opainosti
postigne
kad
se
pojave
Tek
vatre.
je
bez
se
iodvija
mala
okidacUe
paljenji
bzin'a
temperature
pojave svijetlosti, naglog
temperatura bafjenja bzina oksidacjjose povedava i dolazi do
povecanja
temperature'
i
bnog
topline
oslobodenja

1.8 Pona5anje zapaljivih Wari i roba u poZaru

PonaSanje zapaljivih tvari i roba u poiaru ufurdeno je standardom 2.CD.005
Napravljena je odredena klasifikacija roba i tvari i to s obzirom na vrste opasnosti, klase
opasnoiti i kategorije opasnosti. Zitim je napravljena podjela tvari i roba prema agregatnom

prema
stanju i drugim iizikalno kemijskim osobinama, i na kraju postoji oznaiavanje Wari i roba
poZara.
od
za
za5titu
znadajnim
osobinama
nekim dodatnim

a) Vrste oPasnosti

- tvari i roba koje sadrie rizik od kemijske i fizidke eKplozije

oznaka Ex,

Wari i roba koji direKno ili indirektno mogu sudjelovati u procesu gorenja i to odavanjem
samopaljenja, oslobadanjem zapaljivih produkata razlaganja,
topline izgaranja energijom
-izgarania
(oksidaciona sredstva), oslobadanjem zapaljivih plinova ili
ubzavaniem procesa
topline u dodiru s vodom - oznaka Fx,

II-

I I I - tvari i roba koji nisu lako zapaljivi, ali koji se pod djelovanjem poiara (vatre, dima ili vode
za gaSenje) mogu relagvno bzo ijako ostetiti (destrukcija materijala) - oznaka Dx,
Klase (stupnjevi) oPasnosti

b)

Tvari i roba dijele se na Sest klasa opasnosti prema stupnju opasnosti i to:
vrlo lako zapaljive i bzo sagorive Wari,
lako zapaljive i bzo sagorive tvari,

I.
il.

m.
N.

zapaljive tvari,
sagorive tvari,

V. te5ko sagorive tvari,

VI. nezaPaljive tvari.

c)

KategorijeoPasnosti

i roba
Vrsta opasnosti i stupanj (klasa) opasnosti zajedno stvaraju.kriterije za raarrstavanje tvari
za
i
brojeva
vrstu
opasnosti
za
slova
kombinacijom
u kategorije opasnosti , koie se-oznadavaju
itd.)
stupanj opasnosti (npr.: Ex I, DxV

tvari irobeklasificiraneukategorijeopasnosti
odnosno

ExI-II iFxI -III

jesuekplozivne,

- lako zaPaljive.

Podjela tvari i roba prema agregatnom stanju i drugim fizikalno-kemijskim

osobinama
prema agregatnom stanju na sobnoj temperaturi od 20oC i normalnom pritisku od 1 bar tvari
roba dijele se na:

A. Plinovite tvari,
B. teku6e tvari,
C. krute tvari.
Prema odredenim fizikalno-kelnijskim osobinama dijele se na:

D.

EksPlozitrne Wari,

E. SamozaPaljive Wari,
F. Tvari koje pri sagorijevanju

ispuStaju zapaljive i otrovne produkte izgaranja,

G. Oksidaciona sredstva,
H. Nezapaljive Wari koje sa vodom raarijaju toplinu'
zna[ajnim za zaStitu od
OznaEavanje hrari i roba prema nekim dodatnim osobinama
poiara:
poiara razvijaju otrovne ili
Tvari i robe stupnja opasnosti V i vI koje pod djelovanjem
Oznaka Tx se ne stavlja za
Wari.
oznaku'Tx
-loksidne
zagu5ljive plinove sad'rZe dodatnu
kisika stvaraju
nedostatku
u
izgaranju
pri
svakom
se
IVjer
tvari stupnja opasnosti I toksidni ProduKi izgaranja.
dim. dime je
!
2) Tvari i robe svih kategorija opasnosti koje u poiaru. raarijaju u velikoj mjqrikoje
pri
na
tvari
(odnosi
samo
se
oi"Zuno ipu5avanje i-api6a gaienja, oznaka Fu
normalnom izgaranju stvaraju ve6e kolidine dima)'
3) Tvari i robe svih kategor'rja opasnosti koje mogu kontaminirati prostor radioaKivnim
zradenjem, nose dodatnu oznaku Ra'
4) Tvari i robe svih kategorija opasnosti koje pod djelovanjem poZara raarijaju korozivne
plinove i pare, nose dodatnu oznaku C-o'

1)'

-'

Razvrstavanje Wari i roba koje imaju viSe obiljeija:

- mjerodavne su osobine krutih wari u njihovom uobidajenom obliku i sastavu bez
pakiranja,

ili robe i koji igra znatnu

u sludajevima u kojima je pakiranje integralni dio neke W.ari
pri
klasificiranju posebno navesti,
ulogu za protrpoiutnu iehnidku oclenu,hora se
wrstavaju se u onu klasu
ukoliko neke tvari lili robe pokazuju vi$e kategorija opasnosti
ugroienosti'
koja odgovara vecoj opasnosti, odnosno
se u kategoriju
pra5ine zapaljivih tvari koje mogu stuoriti eksplozivne smjese, klasificiraju
oPasnosti ExII.

Primjer:

ACETILEN

Fx

AFu

topline izgaranja energ'tjom

direktno i indireKno sudjelovanje u procesu gorenja odavanjem
procesa izgaranja,
ubzavanjem
razlaganja,
piodukata
*r"puf:"np, ostoUaOaij"t'-puf:i"in
japatjivirr prinovtiritoprin" u dodiru sa vodom. Klase opasnosti: I, A-(plinovita
.ri"oiJ.^:"
War), Fu - raarijaju u velikoj mjeri dim'
Fx

l.8VrsteWariinjihovogorenjebezprisutnostikisika
Op6enito moZemo re6i:
intenzitetom i dovoljnom bzinom da
Gorenje je proces oksidacije, koji s9 odvija s dovoljnim
oksidaciia je kemuski proces
dolazi do oslobadanja;;Fil" k"lidine topline i svijetlosti.

spajanja neke tvari s kisikom.

spomenuti : gorenje vodika u
Medutim proces izgaranja nije nuzno vezan uz kisik. Moiemo
kod dodataka dimece nitratne
vune
kloru, aluminipr<e pra5ine roo viSin temperatura u duSiku,
kiselihe, elem-entarnog magnezija u plinovitom kloru'
gorenju bez prisutnosti kisika izzrala, tj' radise o tome
U osnovi sa stanoviSta gorenja radi se o
(kemijskog) gorivih wari i okidacUskih
da dotazi do uzalamni;;#;*ilog dleiovanla

procesu u kojem jedna War

sredstava. Drugim rijedima radi se o oksidacijsko*edukcijskom
prima elektrone (reducira).
iOaie Jettr6ne), dok druga tvar
a redukcijsko sredswo se okidira'
U tijeku redoks reakcije oksidirajude sredstvo se reducira,
je
reduciraju6e, a klor oksidirajude
Npr. kod spajanja *ugn"rij" , Lloro;n (gorenje) magnezij
sredstvo.

;kril*

Mg+Clz )

Mg*z +

magnezij otpuSta elektrone - oksidira

klor prima elektrone - reducira

2Cl-

Mg

- 2e )

Clz + 2e

Mg*

2Cl

niz
gorenje u Sirem znadenju nije samo pro991_spajanja g9riy.1.ry1i-skisikom. Postoji ditav
kemijskih
inih
i
pciruurruzn-cr:-stct-t,
NEUTMLIZACUSKIH
izrazitoEczoTERMNln, iroors,
V4o bl'o se oslobatla
*[.Uu razlaganja i spajanja u kojima ne sudjeluje samo (ili.uopce)ilikisik.
t"f"ti*o velilia (opasnuj fotiiin. fopline uz poiavu plamena iliiaraplinabez tih pojava' Npr'
klora'
ripu[iu i eksploiivan plin vodik moZe takoder izgarati u atmosferi

1.1O Produkti gorenja zapaljivih i opasnih hnri

je zapaljiva tvar bila
.
Gorenjem wari nastaju oksidi, i to oksidi onih elemenata od kojih
za onu teiinu koju ima kisik, Sto
*iti"f:*u. Ovi oksidi ,, t"Zi'od tvari koja je izgorjgl-9 i to ba5 koji
sudjeluje u procesu gorenja
je Oio i*reUun ,u gor*ie te Wari. Zatini premi t<otidini zraka
moZemo razlikovati potpuno i nepotpuno gorenje'
potpuno gorenje nastaje kad imamo dovoljno kisika da goru6a War oksidira, a pri tome nastaju
gorjeti'
produkti lioji su potpuno zasi6eni kisikom te se vi5e ne mogu s njime spajati, odnosno
potpunim
nastaju
koje
gorenja
tvari
svih
fuast":e urf,j mab dima, a produffi potpunog
izgaranjem je ugljiini dioksid CO2 i vodena para'
kisika da potpuno izgori pa
Kod nepotpunog gorenja goriva War nema na raspolaganju dovoljno
te nastali produkti nisu u
ne dolazi do potpune o"Giiaciie upaljene tvari, nego djelomidne
te
p"tpr."rtiiJrie""i fisifom. iroauftinastali nepofpunim gorenjem joi uv'rjek s-u upaljivi,produKi
takrri
Svi
smjesi'sa zrakom izazvati ekploziju.

olu ponouo gorjeti ifi u oOgouaruju6oj

u ulioi ili manjoj mjeri sadrZe odredenu kolitinu ugljitnog

monoksida CO.

1.11 Okolnosti koje uzrokuiu gorenje i 5ircnje poiara

Prema deflnicUi

nOhnie

svako nekontrolirano gorenje'

koji na zapaljive wari djeluje tako

Uzrokom nastanka po1aramoie se smatrati svaki iaror topline
da se one mogu zaPaliti.
a posebice
ledan od znadajnijih uzroka poZara je dovjek koji svojim radom, djelatnoS6u,
poZara'
nastanak
za
(predispozicije)
nemarom sWara mogudnosti
postoji i mogudnost nastanka poiara djelovanjem prirodnih sila.
NajEeS6i uzroci PoZara su:

'
.
'
'
.
'

Otvoreni plamen, iskra i uZarena tijela,

Vru6i predmeti, neispravne instalacije igrijadi,
Neispravne eleKridne instalac'tje,
Pojava statidkog elektriciteta,
Samozapaljivost,
Prirodne pojave.

od
Kao uzrok nastanka poZara moiemo jo5 dodati i neprwodenje preventivnih mjera zaStite
odredbi
zakonskih
i
ostalih
podrutja
od
za5tjte.
iz
go_Zara
oOretiOi
zakonskih
poiuiu, nepo5tivanie
(ZZNR).
brugih'zakbna koji u sebi sadrie preventivne odredbe glede zaStite od poZara
Okolnosti koje uzrokuju 5irenje poZara (mogu biti) jesu:
nepostojanje prepreka Sirenju poZara tj. nepodUeUenost na poiarne sektore
(giadevinsko razdjeljivanje u okomitom i vodoravnom smjeru),
neadekvatna poZarna otpornost materijala koji se koriste u gradevinskom razdvajanju,

.
.
.

nepravodobno reagiranje na pojavu podetnog pohra,

poiara,
neuredno odriavanje zgrada, postrojenja, instalacija, sredstava za gaienje
neopremeljnost sredstvim a ZOP-a,
nedostatna osposobljenost za gaSenje poietnih polara'

'

1.l2Ianori toptine zaiazlvanie i nastajanje gorenja i poiara

Kao iarore topline za izazivanje poiara moiemo navesti:

tehnoloSkim
sludajevima:

o
o
o
o
o
o
o
o
o
.
.

sa zapaljivom tvari pri raznim

raznim zapaljivim tvarima, a najieSde u slijedecim

Otvorni plamen, iskre i uiarena tijela u dodiru

pro."riru i pri rukovanju

Zagrijavanje zapaljivih teku6ina na otvorenom plamenu,

Destiliranjem neposredno na plamenu,
Dodavanjem lakozapaljivih i zapaljivih otapala kod oworenog plamena,
Dodavanjem lakohlapljivih i zapauivih otapala kod otvorenog plamena,
Radovi s plamenom kod spremnika ugroZenih eksplozijom'
UnutraSnjim owjetljavanjem spremnika i posuda,

Zavarivanjem na mjestima ugroZenih eksplozijom (lakirnica, skladiSta

lakozaPaljivih teku6ina i sl.),
eiS6enie zapaljivim tekudinama u blizinu otvorenog plamena,
Pauenje Sibice i puSenje u prostoru ugroZenom poZarom i ekplozijom.

Vru6i predmeti kao 5to su grijaii (parovodi, radijatori i sl') u blizini kad se radi s
lakozaPaljivim tvarima'

Trenje, npr. trenjem rotiraju6ih dijelova stroja

moZe

doii do zapaljenja ulja za

podmazivanje'

.
.

Ele6riina struja - najie$fe kao posljedica nepaZnje nepravilnog koriStenja.el'

sl.
uredaja, proprrti kod projeKirania, krltki spoj kod oStecenja izolacije el. vodida i
Statiiki elektricitet kao posljedica praZnjenja skupljenog statidkog elektriciteta moZe

nirtiti

.
,

poZar narodito u bliziniiakozapaljivih tvari (gumarska industrija, naftna, teKtilna,

papirna ind.)

Samozapaljivost - neke tvari, a narodito one organskog porijekla, sklone su takvim

promienamJkoje dovode do samozagrijavanja i do samozapaljivosti.
prirodne pojave
grom, potres, top_lina sundeve energije, pa ivjetar koji
-pogodujekao 5to su
Sirenju i rizbuk'.avanju poiara, a manje predstavlja neposredni
uglavnom
uzrok.

1.13 Kontrclirano gorenje

Po definiciji poZarie suako nekontrolirano gorenje.
Iz gornje definicije poftara moZemo reci da je kontrolirano gorenje wako gorenje koje moiemo
zaioieli, kontrollrati mu intenzitet i zaustaviti proces prema potrebi (tehnoloSkog procesa) npr.
(zavarivanje, zagrijavanje, toplinska ispitivanja)

1.14 Odvodenie dima i topline nastalih gorcnjem i poiarom

je podzakonskim aKom Odvodenje dima itopline nastalih gorenjem i poZarom regulirano
o tehnidkim normativima za sisteme za odvod dima i topline nastalih u poZaru
NN45/B3 i NNs3/91.
pruuitnit

6*

Pri wakom poZaru dolazi do nastanka dima itopline.

Nastanak dima moie uzrokovati oteZane uvjete evakuac'rje zbog umanjivanja vidljivosti, zbog
zbog smanjivanja koliiine kisika u uzduhu, zbog moguinosti proSirenja poZara zbog

tokiinosti,

iemperatuie diria. Zbog svega navedenoga treba postojati mogu6nost odvodenja dima nastalog
u poZaru.
Toplinatakoder moie prouzroditi Sirenja polara na susjedne prostorije, gradevinske dijelove
objefte pa mora postojati mogu(nost njezina odvodenja predvidena projeftom.

pri projektiranju se predvidaju sistemi za odvod dima itopline koji u sludaju poZara imaju
funlc;iii odvo6enja dima i topline u odredenom opsegu, tako da osiguravaju neometan o.dvod
bez obzira na smjer puhanja vjetra. Takvi uredaji i prostori toral! bitifunkcionalni uz odredene
gij" ioei Ao nefrotiEnog aKiviranja (zaSti6eni), mora bitividljivo oznadeno kad je
uredai aktivan a kad nije, moraju biti u funkciji i kada se prekine opskrba el. energijom.

;j.64;

1.15 Opcenito o sredswima za gaSenje poiara i podjela sredstava za gaSenje na

klase prema namjeni
procgs gorenja
Sredstva za gaienje poZara su ona sredstva tj. tvari kgjima moZemo prekinuti
podjele
sredstava za
Najop6enitije
iastrtaeivanllm, uguEivanlem, izoliranjem, antikatalitiiki.
gaSenje poiara daje nam tri vrste:

GLAVNA

voda
pjena,
ugljik-dioksid, haloni, prah
SPECUALNA
POMOdNA pokrivadi,Pijesak,ostalo

od <idealnog> sredstva za gaSenje poZara zahtijevamo slijedeca svojswa:

'
.
.
.
'
.
.

DA dobro oduzima toplinu i tako hladi War koja gori,

Da oko gorive tvari swara atmosferu koja spredava pristup zraku,

Da se ne spaja sa svim drugim stvarima,
Da ne provodi el. energiju,
Da nije zapaljivo u svim aktivnostima,
Da se samo sredstvo ne raspada na zapaljive tvari,
Da ga ima na raspolaganju u dovoljnim kolidinama i da nije skupo.

zadovoljava
Danas postoji mnogo razliiitih sredstava za gaienje poZara ali nijedno od njih ne
poZara.
gaSenje
sve uvjete <idealnog> sredsWa za

Podjela srcdstava za gaienje na klase, prema namjeni:

1)

Voda kao sredsfro za

gaienie

a.
b. za hladenje posuda sa zapaljivim tekudinama ako su ugroZene poiarom,
c. za zaStitu vatrogasaca i ostalih sudionika u gaSenju od djelovanja topline.
za neposredno gaSenje,

Voda se ne smije koristiti za ga5enje poZarima na eleKridnim instalacijama, pri niskim

temperaturama zbog moguinosti smaavanja, prigaSenju odredenih tvari koje ako se na
njih djeluje vodom stvaraju eksplozivne plinove, pri gaSenju poZara razlivenih zapaljivih
teku6ina,-pri ga5enju tvari koje bubre naplijene vodom pa mog prouzroditi uruiavanje

objekta.

2)
- pjena kao sredstvo

3)
4)

za gaienje - na gaSenju poiara lako zapaljivih tekudina

uguSivanjem, spredavanjem izlaska plinova, hladenjem povr5ine teku6im hladenjem
stijenki spremnika, oteZavanjem dizanja pare zapaljivih tekuiina.
Ugtjik-diotgid kao sredstyo za gaienje (COz ) - plin teZi od zraka, ne gori, hladi
mjesto poftara, djeluje ugu5uju6e, upotrebljava se u obliku plina i mjeSavine plina i
suhog leda.
Hatoni kao sredstvo za gaienje poiara -plinovi bez boje i mirisa, eleKrifki
nevodljivi, inhibiraju reakcSu gorive tvari i kisika $. djelujg antikatalitiiki prekidaju6i
landanu reakc'rju normalnog gorenja (raspadnuti halon veZe se sa atomima i radikalima).
pogodni za sve vrste poZara, osim poZara lakih metala. HALON - halogenizirani
ugljikovodik

5)

Prah kao sredstvo za gaienie

(natr|bikarbonat)

pripremljen................

specijalno

za gaSenje poiara lakih metala zasniva se

na antikatalitidkom djelovanju (smanjuju energ ij u aKiviranja),

6)

il.

pomodna srcdstua za gaienje poiara -pijesak, zemlja i tekstilni pokrivadi pri femu
pUesak i zemlja moraju biti suhi. Pokrivati se koriste kod osoba zahvadenih vatrom te
kod gaSenja manjih podetnih poiara po principu uguSivanja.

Sredstvaza aaienie ooiara:

.
.
.
.
.
.
.
'

Ruini vatrogasni aparati,

Pruevozni vatrogasni aParati,
Prijenosne vatrogasne prskalice s pripadajuiom opremom,

Zidni hidranti s pripadajudom opremom,

Vanjski (podzemni ili nadzemni) hidranti s pripadajudom opremom,
Stabilni automatski uredaji za gaienje,
Polustabilni uredaji za gaSenje,
Vatrogasna vozila.

Sredstva za gaienje PoZara:

Prijenosni vatrogasni aParati,

.
.
.
'
.
.
.

PrUevozni vatrogasni aParati,

Sustavi za dojavu poiara 0avUadi)

rudni, automatski, termidki, dimni, plameni

Dojavne linije
Vatrodojavne ..'.........
Uredaji za uzbunjivanje
Stabilni uredaji za ga5enje polara s automatskim radom sprinkler
pre-action, s pjenom, CO2, halon, clear agent, pjena i voda

mokri, suhi,

Stabilni sustavi bez automatskog rada

hidranti

prema standardu 2.co.003 klasifikacije pozara prema vrsti zapaljivih tvari indireKno odreduje
klasifikaciju sredstava za gaSenje poiara prema namjeni'
Prema vrsti tvari koje mogu biti obuhva6ene poiarom

, poiari

se raarstavaju u 5 klasa:

- pozari krutih zapaljivih tvari (drvo, papir, slama, tektil, uguen)

lakovi, vosak)
KI-ASA B - poZari zapaljivih tekudina (benzin, ulje, masti,
plin, """""""", metan)
KLASA C - poZari zapaljivih plinova (gradski
KLASA D - poiari zapaljivih metala (Al, ..., ...', lG i dr')
(eleKromotori, trafo stanice,
KLASA E - pozari na uredajima i instalacijama pod el. naponom

KLASA A

raarodna postrojenja i dr.)

Sredstva za gaSenje:

.
'
.
'
.
'
.
'
'

voda u ..,,.............
vodena magla,
laka pjena,

teika pjena,
BCE Prah,

ABCE Prah,
ABCD prah

Ugljidnidiokid,
Haloni.

Podjele oznaka prema sredsWu za gaienje - tip:

$ prah za gaSenje,

r
.
'
t
r

Hl-

haloni,

C-oz- ugljik dioksid,

12- otoPina i Pienilo,

!-sredsWovoda

2. POZARNO PREVENTIVNE MJERE

spreiavanja nastanka po|ara' .Zbog
Preventivne mjere zaStite od poZara poduzimaju se u svrhu
poduzimati mjere da se
je
i
sistematski
redovito
poiuinir'r-oplinosti'potrebno
ili
smanje'
potpuno
uklone
mnogobiojni izuoii opasnosti
poiara, pravne osobe, vlasnici i korisnici
Prema postojecim zakonskim propisima iz zaltite od
provodenju i
ru orguniiirufi .ustitu od poZara, brinuti se o njenom uspjeSnom

il;;;j;;"riir.r
;ft#;a,jini

sami u njemu sudjelovati.

Najdesde mjere zaStite od pozara koje

.
.

je potrebno provoditi su:

prijevozni vatrogasni aparati,

osigurati potrebnu opremu i sredstva za gaSenje (rudni i
hidianti, stabilni sustavi za gaSenje) ovisno o opasnostima'
provoditi periodidke preglede
osigurati redovito odrZavanje i u zakonskim rokovima
raspoloZive vatrogasne opreme,
nastanka
oddavati instalacije, postrojenja, posebno glede spredavanja mogudnosti

poiara,

glede odrZavanja funkcionalnosti

odriavati gradevinu, gradevinske dijelove, posebno

predvitlene vatrootPornosti,

.
.
'

osposobUavati djelatnike iz zaStite od poZara,

gradevinskih dijelova,
provoditivjezbe gasenja, evakuacije i spaSavanja iz gradevina i
pozara'
provoditi organizacijske mjere uwrdene op6im aKima o zaStiti od

2.l poiarno preventivne mjere u urbaniziranim sredinama

temeljem zakonskih ptopisa duZne su

U urbaniziranim sredinama, poZarno preventivne mjere,

orguniiiruii i provoditijJiniie

tot<alne samouprave od poglavarstva gradova, ZupSnijskih'

poZara'
su duZne vodlti biigu i o unapredenju zaitite od
planove zaitite od poZara na temelju
Predstavnidka tijela gradova, kotara i opcina donose
poslova.
unutarnjih
proilun" ugroZenostl od poZara Ministarstva
za razradu procjene ugrozenosti i
Predstavnidko t'rjelo zupanije koordinira sve aKivnosti vezane
Oonosi plan zaStite od poZara koji se temelji na koordiniranim
piunouu rist1e;d
a u suradnjisa Ministarstvom unutarnjih poslova'

gradskih i op6inskih

p,ig;";itdu. ftt"

po;;,G

aktivnostima,

predstavnidka tijela grada, kotara, Zupanija, op6ina donose op6e aKe kojima se sukladno
od poZara na svojim podruijima'
Zakonu o za5titi oa poZail oar.eui, iosei:ne mjere za5tite
dimnjadarske sluzbe' Zatim,
Predstavniika tijela grada i opcine uretluju organizaciju i.rad
plana za5lite od poZara
pra6enja
cilju
u
i
6p.in",
kotira
predstavnidka tijera griJi, Zupanije,
pilitpit,i:" sad.rZaj plana zaStite od PoZara, ocjenjuje uskladenost
najmanje jednom
prati
urbanistidkim, sradevinskim i ostalim uvjetima, te
;J
poZara'
realizacije i financija planiranih sredstava za zaStitu od

d6t"

d#;nJuonittuiir

il;;Stir"
linuriiu
2.2

P o1arno

preventivne mje re u I radevinski m obiekti ma

duZni su temeljem zakonskih propisa

U gradevinskim objeftima poZarno preventivne mjere
i provoditi vlasnici odnosno korisnici gradevine. Da se utvrdi odgovarajufa

organizirati

prostori

i
i p.voOenj" ri.tiiusiite od poZari gradevine, sradevinski dijelovi
procesu
koji se
ovisnosti.o tehnoloSkom
raaurstavaju se u 4 k;ifior;i; ugroZenosti otl poiara, u
biunog
vrsti
preraduje ili uskladi5tava,
u njima odvija, vrsti materijala koji se u njima proizuodi,
i njezina znadaja'
izgradnju
za
upotre-b5avanog
fo[rouu te vrsti ..nut"iUufu
i kriterijima koje donosi MUP'
Razvrstavanje se vr5i na temelju propisa o uvjetima, osnovama
gradevinskog.dUela i prostora
gradevine,
pojedine
MUp ujedno donosi ri"i"ni" o ?u*tstuuunju

;6ffi;;d

l'"od*jrZu

put"goiilugroienosti orl poZara i odreduje rokove izvr{enje obveza koje

iz

plan zaStite od poZara

toga proizlaze. Vlasnici objekata raarrstanih u kategorije duZni su donositi
poslova provedbe
radi
obavljanja
i
djelatnike
sluZbe
nJosnouu procjene ugroZlnosti, organizirati
poZara.
mjere zaStite od

poiarno preventivne mjere u gradevinama pripadaju_kategorijitzv. pasivnih mjera zaitite od

poZuru i brovode se sufuadno vaZecim propisima od faze projektiranja do faze izgradnje
odrZavanje projektom
biO*in! i kasnije u fazi koriStenja objekata, gdje je vrlo vaZno pravilno
od poZara.
za5tite
sustav
uspostavljeni
naruslo
ne
bi
i izvedenih mjera kako se

irJviOenin

o
Osnovne obveze provodenja gradevinskih mjera za5tite od poZara sadrZane su u Zakonu
gradenju
o
U
Zakonu
podzakonskim
aktima.
gradeniu
u
ostalim
te
o
po1ara
i
Zakonu
irstiti oO
giadevina mora biti pqektirina i iigradena da u sludaju poZara oduva nosivost konstrukcije
i5.tot odredenog vremena, sprijedi Sirenje..vatre i dima unutar gradevine, na vanjske
nes.-etano spaSavanje i zaStita spasilaca, a we to traii provodenje
tiaOevine te da s6 omogu(i
-mjera
(zaStita nosivih konstrukcija, dUeljenje gradevine na poiarne
6OieOenin gradevinskih
,"Kor", pr6gradivanje izdznih puteva iz gradevine vatrootpornim zidovima - konstrukcijama,
izgradnja vatrogasnih pristupa).

2.4polarnopreventivne mjere u proizvodnji, ptometu, kori5tenju i skladiStenju

zapaljivih teku6ina i Plinova
poZarno
Zakonom o zaStiti od poZara i podzakonskim aKima - pravilnicima, definirane su
plinova.
i
tekudina
zapaljivih
preventivne mjere u proiarodnji, kori5tenju i skladiStenju
ili plinovi mogu
Tako se tehnoloSki procesi u kojima se koriste ili proizuode zapaljive tekudine
proiarodnih i
drugih
od
odvojeni
su
koji
dijelovima
gradevinama
iii
nienim
oU.u5uti samo u
Sirenje poZara.
onemogucavaju
pregradama
koje
gradevine
vatrootpornim
dijelovi
skladiSnih

paljer5a i koje na
Zapaljive tekuiine su tekudine dije se pare pale u dodiru sa izvorom
parni tlak do
tetip6raturi 35oC nisu u dvrstornili tUestastom stanju, a na temperaturi 50oC imaju
3kp/cm2.

Zakonom o zapaljivim teku6inama i plinovima NN 1O8/95

i promet
Su ufurdeni uvjeti za izgradnju gradevina i postrojenja za drlanje, skladiStenje
r.priii"ir1 t"r.rtina i prliiovu; ,ujiti drZanja, skladEtenja i prometa zapaljivim tekudinama i
pfiio"ir.; ,ujutiru bUav5anje poslova si<ladiStenja zapaljivih tekudina i plinova; naiela za
gradnji i uporabi gradevina i postrojenja za
bro*JUr'r:era zaStite oO polara i ekplozija pri
nad tim
OAun:", snjOiEtenje i promet zapaljivih tekuiina i plinova, te provedba nadzora
mjerama.

Ope mjerc zaitite od poiara i eksploziia u proizodnii, promefu+ koriifuniu o

skladii@niu zapaliivih tekudina i plinoua:

uredaje za
tehnolo5ki procesi u kojima se koriste zapaljive tekuiine i plinovi moraju imati
pozara
ili
nastanka
upravljanje i nadziranje tehnoloSkog qrocesa, te sprjedavanje
propisima
i
hruatskim.
poZarg.prema
eilpfo-rUe kao i sustav za dojavu i-ga5enje

normama'i/ili inozemnim propisimal normama sukladno propisima o normizaciji.

U zonama oPasnosti zabranjeno je:

drzanje i uporaba alata, uredaja i opreme koji pri uporabi mogu iskriti;
?-. puSenje i kori5tenje otvorene vatre u bilo kojenr obliku;
3. drZanje oksidirajudih, reaktivnih ili samozapaljivih Wari;

1.

4. odlaganje zapaljivih i drugih Wari koje nisu nam'rjenjene tehnoloSkom

5. pristup vozilima koja pri radu svog pogonskog uredaja mogu iskriti;
6. uporaba el. uredaja koji nemaju protueksplozijsku zaStitu;

procesu;

odje6e i obude koja se ne moZe nabiti statiikim eleKricitetom i uporaba uredaja

i opreme t<oji nisu propisno zasticeni od statiikog eleKriciteta.

7. nosenje

promet i uporabu zapaljivih teku6ina

Definirane su i preventivne mjere za prijevoz, skladiStenje,
i plinova te gradevinske mjere:
1. pr'rje stavljanja zapaljivih teku6ina i plinova u promet i/ili skladiStenje proiarodai je duZan
ilWrditi grupu zapb5fue teku6ine prema temperaturiplamiSta, kategor'tju | $upan.j
opurnojti oO poZari prema HRN i izraditi upute za sigurno skladiStenje, drZanje i
prometovanje,

Z.

3.
4.
5.
6.

prilikom prodaje pravna osoba je duZna dati pismenu uputu za sigurno skladiStenje,
brZanle i'uporibu s podacima o vrsti, koliiini, kategoriji i stupnju opasnosti,
pravne osobe su duZne zapaljive tekudine i plinove sigurno skladi5titi, drZati i
upotrebljavati sukladno propisima, odnosno uputama proiarodada,
izradeni
spremnici i posude instalacija za plinove moraju biti oznateni, iaredeni, obojeni.i
puStanja
prije
u
od mater'rjaia prema propisima, mogu se takoder ispitivati i kontrolirati
rad, nakon rekonstrukc'rje i za vr'rjeme ekploatacije,
gradevine i postrojenja moraju se raditi na sigurnoj udaljenosti, prema posebnim
uvjetima,
postupci u sludaju poiara
oznake u svezi zaltite od poZara, upute za siguran rad,

eksplozUa,

7. osposobljenost osoba koje obavljaju skladiStenje i promet,

8. projeKna dokumentacija.
zatvorenog tipa, moraju
U prostorima u kojima se manipulira sa opasnim tvarima, ako su

ru o"t"t .'rju povecane koncentracije. Takve prostore treba moci ventilirati.

za5tideni kapama ventila.
Kod plinova posude moraju imati ispravne ventile, i isti moraju biti
pritransportriri"Stuiu u specijalne palete, u vodoravnom ili okomitom poloiaju,

p"";Fti'ti".ri
Boce se

origur*'" od prwtania, lot4jinja i'metfusobnog sudaranja. Boce i druge

posude prevoze se

plina ako dode do

otv-orenim prwoznim lr6asWima s ciUem sprjeiavanja nakupUanja
se provjetravati prirodno
mora
natkriven
iilpist .:. "rOit"Zr(Ooce) ili ako ib prevoinizaprostgr
plinove, mora
prevozi
talwe
koje
osoblje
iii ffiJgtd. Za plinovite Varf koie suotrovne,

po$ojati odgovarajuda osobna zaStitna sredstva organa za disanje.

2.5 Pozarno preventivne mjere u proianodnji, ptometu, kori5tenju i skladiStenju

eksploziva i eksPlozivnih Wari
poZarno preventivne mjere u proiarodnji, prometu, koriStenju i skladiStenju ekploziva i.
tekudine i plinove.
er.sJio.iunirr vari tdeniidn" ru ri"ruriioj" se poduzimaju za lakozapaljive
naiina utovara i istovara, nadina
- mjere se preventivno provode, od naiina skladiStenja,
potrebnih sredstava i
Warima,
p6naianji osoblja kojb manipulira sa ekplozivnim
o!
zaitite
mjera
preventivnih
O.gZqra (vatrogasna oprem?'
opreme ta prouodenp
sa ekplozivnim warima sa
manipuliraju
koje
osoba
vatrodojavni sustav), upoznavanje
rukovanje, [. Strutno
sigurno
za
poitupcima
i
tilr
Wari
wim glavnim karalcteristikama

osposbbgavanje osoba za rukovanje eksplozivnim Warima'

okoline
Mjere se provode radi osiguranja zaStite Zivota i zdravlja ljudi, iivotne

materijalnih dobara'

povrSinama
2.6 Poiarno preventivne mjere u 5umama i na poljoprivrednim
povrSinama su mjere za spfiedavanje
Pozarno preventivne mjere u Sumama i na poljoprivrednim
poiara na otvorenim Prostorima.
Protupoiarne mjere u Sumama provode se na slijedeci naiin:

odrZavanjem Sume (diSdenjem od osuSenog raslinja),

pravljenjem Sumskih usjeka, preventivnim postavljanjem znakova opagnostiod poZara,

znakova zabrane vrSenji odreOenin radnji (loZenje vatre, bacanje opuika),
stalnim nadzorom nad 5umom od strane strudno osposobljenog osoblja'

poZarno preventivne mjere na poljoprivrednim povrSinama provode se u vrijeme Zetve, vr5idbe,

transpotiranja poZnjetog uroda. Do poiara moZe doii uslijed neispravnosti na mehanizaciji

kojom se obivljaju poljoprivredni radovi i nepaZnjom dovjeka, te se preventivne mjere

poduzimaju u tom smjeru.

2.7 Po1arno preventivne mjere u sluEaju rata i neposredne ratne opasnosti

poiarno preventivne mjere u sludaju rata i neposredne ratne opasnosti provodimo na slijedeci
naEin:

u sludaju ratnih djelovanja potrebno je u stambenim jedinicama iskljuditi dovod el.

energSe i plina, pbtrebno je zamradivati prozore, svijetla na automobilima, zatim
osigurati i spremiti na sigurno opasne Wari.

2.g poiarno preventivne mjere za5tite od poiara u uvjetima uretlenja prostora i

projektnoj dokumentaciji za dobivanje gratlevi nske doarole
provode se od faze
Gradevinske mjere zaStite od poZara su pasivne mjere zaStite od poZara i
projektiranja do faze izgradnje gradevine.
prostorom.
Uvjetima prostornog uredenja osigurava se zaStita i upravljanje gospodarenja
prema Zakonu o gradenju gradevina mora biti projeKirana i izgradena da u sludaju poZara:
oiuva nosivost konstrukcije tijekom odredenog vremena uWrdenog posebnim propisom,
spruedi Sirenje vatre i dima unutar gradevine i na susjedne gradevine,

omogu6i da osobe mogu neometano napustiti gradevinu, odnosno da se omoguii

njihovo sPa5avanje,

omogu6i zaitita sPasilaca.

Navedeni zahtjevi traZe provodenje gratlevinskih mjera:

zaitita konstrukcije od PoZara,

dUeUenje gradevine na poiarne sektore,
izgradnja vatrogasnih PristuPa,

pregrada izlaznih puteva gratlevinskim vatrootpornim konstrukcuama.

gradenja iz
Na osnovu gornjih zahtjeva provodi se postupak utvrdivanja posebnih uvjeta
postupak
vodi
kada
A
MUP--a.
PU
nadleZna
odreduje
uvjete
a
te
poOiui:u za-Stite oO Wiara
sluZba
poiara
nadleina
daje
od
za5tite
iz
posebne
uvJete
te
graditeljstva,
tada
minii#sWo
MUP-a (odjel zaStite od poZara i eksplozija).
projektant mora predvidjeti we mjere za6tite od poZara uWrdgne Zakonom i aktima, a posebni
Luj.ii iisiit" od poZara irOaju se u ol<viru lokacijske doarole. Zatim mora navesti hrvatske
norr" za dokazkakvo6e mjterijala elemenata i konstrukcije u smislu za5tite od poZara (gorivost
materijala, otpornost na PoZar).
pravna osoba registrirana za projektiranje treba obaviti provjeru glavnog projekta te izdati
o
itpruuu kojom p6wrOrl" Oa su miere za5tite od poiara izradene,u. skladu odredbi Zakona
i
normama'
normativima
prostora,
tehniikim
uretlenja
poiara,
uvje[ima
za5titiod
kojom se
Takav projekt dostavlja se nadleinoj PU MUP-a u sjediStu radi izdavanja suglasnosti
posebnim
uvjetima
poiara
ili
potvrd;je da su u proie6u predvidene propisane mjere zaStite od
gradevinsku
izdati
graditeljstva
moZe
traZene r1"i". Po izdanoj sugiasnosti, tijelo

bi.O"rjr
doarolu.

2.9 Pozamo preventivne mjere

metodologija za izradu procjene ugroienosu od

poZara
Osnovni elementi procjene ugroienosti su:

1. Postojece stanje,
2, brojEane analize poZarne ugroZenosti,
3. strudno miSuenje o postojecem stanju

i ustroju sluzbe zaStite, od pozara te

h postrojbi'
vatrogasn
h
profesional n1 h i dobrovoUn
i

4. prUedlog mjera,
5. zakljudak,
6. grafidki prilozi i brojiani

prilozi.

S ciljem da se donese realna ocjena ugroZenosti od

poiara neke g-ratlevine potrebno je

stupanj opasnosti, a
analizirati mnoge purur"tt" koii izravno ili neizravno utjedu-odreduju
je
provesti'
nuZno
ujedno upuduju na mjere zaStite koje
Neki od osnovnih parametara kojije potrebno analizirati:
gradevinskih
iaredba gradevina, prvenstveno glede otpornosti na vatru osnorrnih
poiarni zidovi, $toqne
pregradni
nosivistupovi,
(nosivi'zidovi,
konstrulicija
_zidovi,.
ni h i vertikal n ih
konstru kcue, krovne konsirukcije, pokrw, konstrukcije horizontal
komunikacija i sl.)
povriine' broj
2. velidina objefta i geometrija poiarnih sektora u njemu, glede transportne
poZarnih
sektora i
glede
prostorija
odnosno
katova u olOj"ttu,-reduso-bna povezanost
do
vozilima
pristupa
vatrogasnim
pojeOinainif1 pou'tinu tih sektora, te mogudnosti

f.

3.

gradevine u sluiaju potrebe za interuencijom,

gradevine od sujjednih
lokacija gradevine, glede medusobne udaljenosti analizirane
(vodeci raduna o
pgstrojbe
vatrogasne
najbliie
od
gradevina, ,iiU"ri.,iigiaclevine
-okolnostima
vremenske nepogode, zakrienost prometnica u

iiogueir

4.
5.

nepovoljnim

odredeno doba dana i sl.),

izgaranja
poiarno opterecenje u pojedinim poiarnim seKorima glede upaljivosti i bzine
posebnim
plinova,
s
jedinci
dimnih
vremena), kolidine i sastavu
tlinuurn" i'koliiinske u
produkata izgaranja,
osvrtom na tofiidnost,'korozivnost i druge opasne osobine
zadimljavanja susjednih
mogu6nost odvodenja dima i topline te mogu6nost spredavanje
sprjeiavanja
posebno
mogudnost
poZarom,
a
poiirnih ref.tori [oii n[u zafrva6eni
zadimljavanja evakuacijskih puteva,

zaStite kao 5to su:

Zatim analiza predvidenih i iaredenih sustava i drugih mjera
sustav dojave Poiara,
poaara,
sustav stabilnih automatskih uredaja za gasenje

o
o
.
.
.
.
.

vanjska i unutarnja hidrantska mreZa,

panidna rawjeta,
sustav za odvodenje dima i topline,
rudni i prijevozni aparati za ga5enje,

organizacija sluZbe za5tite od poZara'

pri analizi stanja zastite od pozara u
osnovna je teinja pri projekuranju nove gradevine ili
povezanosti
p"rt":.e"i gradevini da se na osnovu parametara velitine i lokacije te medusobne
brojianih
do
poiarnih se6ora, nit6ova saO;iji i Oiugin relevantnih karaKeristika dode
zaStite od
potrebnih
mjera
i
vrstu
razinu
66redenu
toino
nu
i.itu
i*pf
vrijednosti kojima r.
vrijednosti
brojdanih
tih
nU. rur.o porti6i. u cilju ispu1j91ja. dobivanja
raar'tjenih
od
waka
tome
po:iti
Pri
ie donefle postiie ZeUeni cilj.
raarijene su razne r"i6O"
u smislu na primjenljivost i.neprimjenljivost pojedine
pi"a."tti
ihane
ima
svoje
metoda
postrojenja.
metode za odrebene (specifidne) gradevine odnosno

iliii.. i":"Gt"j. i;j;

Neke od tih metoda su:

1.

TRVB

- 100 - austrijska metoda,

2. procjena ugrozenosti prema

3. metoda - EUAIARM,
4. metoda - GRETNER.

opasnosti od poiara ieksplozivnosti-

Dow'

poiara
2.10 Kategorizacija objekata glede ugroienosti od
tlanka 6. Zakona o zaStiti od poiara, u
Gradevine i prostori raarrstavaju se sukladno odredbi
koji se u njima odv'rja, vrsti
k;6;;U; u|roienosti o|poZuru u ovisnosti.o tehnolo5kom procesu
pokrova' vrsti
biljnog
vrsti
ili
uskladiStava,
materijala koji se u n:imi iroizvoOi, preraduje
prostora'
i
gradevine
znaiaju
;;i;ru;6 loii:" kor6ten za izgradnju te
gradevinski
postoje detiri kategorije ugroZenosti od poZara u koje se mogu raarstati gradevine,
uvjetima,
poslova
sukladno
1.,tinistar unutarnjih
du;b;i i prostor, J,:.Ji"ni! o raarrsavaniu
laje o razvrstavanju gradevina, gradevinskih
piavilnikom
osnovama i kriterijima-[oji su piopisani
poZara'
OU"fouu i prostorau kategorije ugroienosti od
gradevinski dio.ili prostor, za vlasnike ili
gradevina,
ovisno o kategoriji u koju je raarrstana
mjera zaStite od poZara'
provodenja
gl6de
ffilrik; iroiil"r6oar#"nl oUiu"tu
IV kategoriju ugrozenosti
vlasnici ili korisnici gradevina ili.prostora kojije wrstan u
Tako npr.

zaduZenog za poslove za5tite od poZara'

pravnim osobama moraju imati najmanje
Djelatniciodgovorniza poslove zaStite.od.pozara u
tehniikog smjera i poloien strudni ispit
zavr5enu ikolu za vatroiasca ili srednju strudnu spremu

roi.i,

itutioi"tutniru

za obavljanje poslova zaStite od poiara'

granama djelatnosti
2.11 Opasnosti i mjere zaStite od poiara u pojedinim
granama. djelatnosti postoje specifidnosti na
s aspeKa poiarno preventivnih mjera po pojedinim
pojedinog tehnoloikog procesa uz
lop-tieOa'obratiti fiozornoit ovisno o iaratctbristikama
el.energije'
tthnoloSki proces ne moze zamisliti bez koriStenja
preventivno poiarnih mjera vezanih
Nabrojati se mogu mnoge grane djelatnosti i specifitnosti
(oirtribucija el.energrJe ), kemijska industrija, prehrambena
uz njih kao npr. ur,
gumarska, Papirna i itd' osim koriStenja
"r"rilio"priur"oi
industrija, tekstilna, r.n"tufobt"tuaiyu'.:tu, naftna,
koriStenje i manipulacija lakozapaljivim
et.energije svima je ,j'ni.:6jiii*6oj mjeri zajeOiiifo
i mjere koje se moraju provoditi'
poiarne
opasnosti
i
e proi=lur"
tvarima i plinovima I
instalacije, uredaje za proizrodnju'
Elektroenergetika je pojam koji odreduje postrojenja,
Uterminolog'rji visokonaponsko
prijenos, transformaJSu, preparanie i-raspodjelu ei.energSe'
1000 V, na koiem isti rade' a
naponlznad
F"iti":".i", instatacijll'ureOaii ",irg_,191aiivni
na znadenje i primjenu el.energije
niskonaponsr<e ooreciJ:e n.p"iiirp"o rooo v. s obziiom
kao preventivnim
posebna paZnja r"
Oi'tt':""iit"ti iarodenju, upotrebii.odrZavanju najmanju mogu6u
na
smanjila
mjerama kako bi se mogu6nost izbijanja poZaia'ili eksplozija

napomenu oa se

oanl!'iiiiii"a..

;t"t; i;

rJii

mjeru.

projeKiranja do faze puStanja u

Pozarno preventivne mjere moramo provoditi od faze
tehnolo5kog sistema i procesa vezanog
drugog
kao i wakog

eksploataciju
istih, preventivnim
"n"rg"tt[og-sistema,
O:elai;osti. Isto'tako i za vrij'eme eksploatacionog vijeka
uz pojedine grane
odriavanjem, isPitivanjem i sl.
ili pri koriStenju u el' strojevima i uredajima
osnovno je da se el.energija pri prolasku kroz vodit
pretvara u toPlinu.
porast vrijednosti temperature' a taj porast ne
Svakoj vrijednosti el.energije odgovara odredeni
i mater'tjala, jer to moZe biti uzrok
smUe biti veciod t*r." pu"ri*:a izolacSe, o[otnin'preOq..d
pozarne
opasnosti kod elektroenereetike
bo
r":'r.''"i".r. Jo.i
i
uredaja, kratki spoj, spoj sa
djglovanjg
u"fii< piefizni'otpori, toplinsko
preduge
upotrebe, djelovanjem vlage'
ustiieo
tta-tunjet
zemljom, mehanidka oite6enja izolac'tje,
djelovanjem agresivne sredine.

-iffiri
;i#;;iuJti
il-;;;pi";ouni",

il;;

U preventivne mjere sPada:

o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o

nadin kako se postavlja i iarodi el. instalacija,

gdje i u kalsim uvjetima mora raditi el. postrojenje, uredaj (vlaga, blizina opasnih tvari),
pravilno dimenzioniranje, izvodenje u sigurnosnoj iaredbi ako je to opasna i ugroiena
zona, odvajanje postqenja, uredaja, instalacija u poZarne sektore,

ispravnouzemljivanje,
da se redovno vrSe pregledi i ispitivanja otpora izolacije, otpora uzemljenja, dodirnog
napona, gromobranske instalacije prema propisima,
da se ne koriste zapaljivi materijali ili materijali koji ne mogu izdrZati mehanidka
ostedenja, kemijska o5tecenia, toplinsko djelovanje, djelovanje vlage i sl.,
da se instalacije, postrojenja i uredaji ne postavUaju u poZarno ugroZene sektore,
da se po potrebi ugrade stabilni sustavi za dojavu i gaSenje poaara,
da se postavi adeloratna vatrogasna oprema (ovisno o tehnolo5kom procesu),
da djelatnici Poznaju ProPise,
da se zna kada nema potrebe za el.energijom tko je zadnji napustio prostorije i iskljuiio
dovod el.energije i gdje.

u
U metalskoj industriji (strojogradnja, brodogradnja) pozarne opasnosti su izrazene

plamenom,
tehnoloSkom procesu ilOjose vrii zavarivanje (el. lukom, piinski), rezanje
.
poiarne
uz dodatne
sektore
poitavljaju
zasebne
u
metal2acija. iakvi se [ehnoloSki procesi
protupoZarne mjere zaitite kao npr.:

o
o
o
o
o
o

opremanje vatrogasnom opremom,

propisno iarodenje instalacija,
osiguranu ventilaciju (prirodnu ili prisilnu),
izvedenugromobransku instalaciju,
dist radni prostor od zapaljivih radnih tvari u kugu 10 m,
dodatno ograden Paravanima.

papirnoj'
Osim opasnostiod el.energije i lakozapaljivih materijala u gumarskoj, tgktilnoj,
koji moie
elelGriciteta
rrfm":'i prehr,ambenoj inirrtr6i postbji velika opasnost 9d statjgkoO
i
sl.
plinova
tekudina
i
nastatizbog trenja izmedu destica praline, trenja
preventivne protupozarne mjere koje se provode su: uzemljivanje (strojeva, uredaja,
anttitatidt<iir premaza, noienje antistatidke odjece i obu6e, postavljanje

boiioi"nirlininos"nl"

antistatiikih aditiva u teku6ine i

bro*iUiuif., bodova, ogranidenje bzine transporta, dbdavanje
prostorijama (ionizacijom zraka) i sl'
biinouu, odriavanje'reiagvne viaZnosti zraka u

2.12 Duinosti prcjektanta, projektnih organizacija, investitora, proianodaia roba i

ianottaia radova u primjeni mjera ZOP'a
predvidjeti
Temeljem odredenih posebnih uvjeta gradenja projeKant je duZan u projektu
kakvo6a
prema
se
dokazuje
norme
i#"n" ri"t" zaStite'od poiara, [e navesti hrvatske
(gorivo-st
ZOP-a
smislu
u
i
konstrukcije
,giaeeno6 gradevinskog'mater6ala, elemenata
m-atergahl6tpornost na"poZar iia.). Ovi zahtjevi prikazuju se temeljem Zakong o za5titi od
to traZeno posebnim uvjetima gradenja) u dijelu glavnog
po1ari (za gradevine za koie je
-mlera
prikiz
zaitite od poZara ili program kontrole i osiguranja kvalitete.
naziva
brief,tj t oii ru
je obaviti provjeru
Osim navedenog pravna osoba koja ima registracUu za projeKiranje duZna
poZara
izradene
od
gluunog prqektl te izdati izjavu kojom poWrduje da su mjere za5tite
i
normativima
prostora,
tehnitkim
sukladno Zakonu o zaStiti oi poZari, uvjetima uredenja
poiara:
u
sludaju
se
da
normama. Gradevina mora biti projeKirana i izgradena,

oiuva nosivost konstrukcije tijekom odre.denog vremena,

.
.

sprUedi Sirenje vatre i dima unutar gradevine'

omoguci da osobe mogu neozlijedene napustiti gradevinu, odnosno omogudi njihovo

spaSavanje,

omogu6i zaStita sPasilaca.

2.13 Poiarno prcventivne mjere - izdavanje odobrenja mjesta za drianje zapaljivih

teku6ina i plinova
tvari mogu se
TehnoloSki procesi u kojima se skladi5te, koriste ili proiarode ZTP ili ekplozivne
proiarodnih
i
drugih
odvojeniod
kojisu
onuuU"iiruii'o u gradevinama ili njenim dijelovima
skladfunih dUelovi gradevine vatrootpornim zidom

pregradama koje onemoguiavaju Sirenje

poiara.
gdje njihova izgradnja ne ugroiava
Gradevine za dr?anjeZTP mogu se raditi samo na mjestima
poiara postojeci[ gradevina ili okolnog prostora, a na osnovu odobrenja
postupku utvrdivanja uyjeta
UinistarsWa iraditeljsWa, ptetl posebnim uvjetima Orade$.9-u
ui"O"nii p.itora glede zilp-akoju uwrttuje nadleZna PU MUP-a prema propisima. Suglasnost
ie oAn6si'na predvTdene propise u glavnom projeftu glede provedbe mjera 7QP-a'

rigil; J

2.L4lzdavanje odobrenja mjesta za ddanje i smjeStaj eksploziva i eksplozivnih

hrari
za gradevine prema
Odobrenje za drtanjei smjestaj eksploziva i eksplozivnih tvari izdaje MUP
se to uWrdi
posebnim uvjetima gradnje kada se.prema projeKu provedene mjere ZOP-a i kada
tehnidkim pregledom.

2.15lzdavanje suglasnosti na projektirane mjere zastite od poiara

pravna osoba registrirana za projeKiranje duzna je obaviti procjenu glavnog projekta i izdati
o
irpr.u, tcoiom p6wrOuj" da su miere za5tite od poZara izradene.sukladno odredbama zakona
a tako
rJStiti oJ 6oZaia, uvjetima uredenia prostora, tehniikim normativima i normama,
se potvrtluje da su u
kojom
suglasnosti
izdavanja
radi
UUp-u
se
proje6
d6stivlja
AoJiuUtri
prqBrct prbAuiO"n" propt'sane ili posebnim uvjetima gratlenja traZene mjere ZOP-a'

o
se izda suglasnos! tijelo graditeljswa moze izdati gratlevinsku doarolu, Po
i uporabna
izdati
se
moZe
zoP-a
inspeKor
LUuuU.no* iennidtcoii pregdOJ u t<61em suojetuje i
projeftom'
glavnim
predvidene
doarola pod uvjetom di sriprovedenb mjere ZOP-a
Nakon

lto

tekudine
2.16 Mjere zaStite od poiara i eksplozija pri EiScenju posuda za zapaljive
propisane su
mjere za5tite od pozara i eKplozija pri iiSdenju posuda za zag1l.:jye tekucine
posuda
zana5ivj!
pri
di5ienju
zaZoP-a ieKplozija
#;[.ik"*;iehnidkim normativ'imagrubo
je
predvideno kad
diS6enje
gjyUo
i potpuno ti56enje.
teku6ina. Pravilnikom i" pi.oulo"no
je
di56enje
Potpuno
potpunog
di56enja.
provoeenia
prije
posude punimo istim iadrZajem.ili
posudama i kad se posude provjeravaju, popravljaju,
br.OuiO"no kad se mijenja suO;ui u

zavaruju ili baidare.

Uvjeti koji moraju biti ispunjeni prije podetka di5denja su:
prilikom
mora se provjeriti ispravnost uredaja, opreme i sredstava koji se koriste
ii56enja, a ni udaljenosti 15 m od posude koja se disti,
iaredeni u
izvori paljenja (iskrenja) moraju se ukloniti ili iskUuditiosim ako nisu
postavljaju
se i odgovarajuda
protueksplozivno: ragigti (S - iaredba),na istoj udaljenosti

uPozorenja,

iaredbi napona 24 V,
u zoni opasnosti smiju se upotrebljavati svjetiljke iaredene u S
u
S-iaredbi,
prijenosne
svjetiljke
hladne wjetiljke,
upotrebljavaju u zonama opasnosti mogu takoder biti u Sse
koji
el instalacije i uredaji
izvedbi,

uredaji za smanjenje napona moraju biti instalirani iaran zone opasnosti, njihovi metalni
JULloui ne smgu bili galvanski povezani sa posudama koje se iiste, a dUelovi strujnog
kruga sniZena napona ne smiju se uzemljiti,
alati i pribor za diSienje mor{u biti izradeni od materijala kojije antistatifan,
antimagnetidan i ne iskri,
provjetravanje posude koja se disti moZe se provesti stladenim zrakom, inertnim plinom
ili niskotlatnom vodenom Parom,
zaStitna odjeca mora bitiantistatidka i ne iskeca,

ljespe koje se koriste moraju bitiod ne iskreceg materijala, antistatiike i ne smiju

l"r;;rt i reagirati s uljem ili parom zapaljive tekudine, a klizanje ljestava mora biti
osigurano osiguradem koji ne iskri,
wi metalnidijelovi moraju biti uzemljeni,
treba provjeravati koncentraciju zapaljivih para.

2.17 Mjerc za5tite od poiara pri zavarivanju

(lemljenje),
S aspekta ZOP-a mjesto obavljanja zavarivanja i srodnih tehnika spajanja

LiOuiiania i obradl materijali moraju se pripremiti za rgd, pa u ty svrhu razlikujemo: mjesta

pt"J"iA"n" za stalni rad-i mjesta predvitlena za privremeni rad, pa tako i razlikujemo
mjere za5tite koje primjenjujemo.
poiar najmanje
Stalna mjesta moraju biti izgradena od negorive konstrukcije (ili otpome na
t h) i odueljene od ostalog prostora na adelaratan nadin,
grUudih
kod plinskog zavarivanja boce moraju biti osigurane od pada, udaljene od
(min
m),
10
ureObia (najmanje 2 m) i od otvorene vatre
broj boca ne smije biti veci od jednodnevne potro5nje,
i
rezervne boce skladiSte se u adekvatnim natkrivenim prostorima, a boce kisika

acetilena moraju biti odvojene.

privremena mjesta - su mjesta na kojima se moZe zavarivati samo po odobrenju odgovorne
?????,
osobe za ZOP-a u pravnoj osoOl ili druge odgovome osobe prema internom
provedene sve mjere
odobrenje se podnosi pismeno i izdaje se nakon 5to se uWrdi da su

lOP-a ieksPlozija,

treba se postaviti odgovaraju6a vatrogasna oprema,

privremeno radno mjesto za zavarivanje mora biti adekvatno pripremljeno, ne smije
postojati opasnost od nastanka eksploz'lja ili poZara,
posebne mjere ZOp-a provode se ako je potrebno i tg tq1(9 da se u krugu radijusa od 10
h od mjesta zavarivania oiisti prostor-od gorivog materijala, $. Ako to nije iaredivo
paravanima visine min 1,8
onda dj se prostor prekr6e negativnim prekrivadima ili ogradi
m,

traka i sl.
mora se onemogu6iti prijenos iskre u druge prostore preko oWora transportnih

poduzmu
treba voditi brigu kada se vr$i zavarivanje u blizini zapaljivih konstrukc'rja da se
pregrada,
postavljanjem
zaititnih
posebne mjere"zaStite, uklanjanje gorivih d'rjelova,
osiguranjem uuvogusnog Oeiurivi, postavljanjem odgovarajudeg broja vatrogasnih
aparata,

prigodom iarodenja plinskog zavarivanja treba se pridriavati sljedecih pravila:

1. na plinskim bocama moraju biti redukcijskiventili,

2. ventili se oWaraju Polagano,

3. ventil boce s kisikom ne sm'rje se dirati sa prljavim

rukama i alatom (ulja, masti),

4. kisik iz boce se ne smije koristiti za pogon ????(7OP-a 39) i ti56enje,

5. boce sa acetilenom moraju imati osigurad protiv povratnog plamena,

6. boce se smjeStaju na sigurnu udaljenost od mjesta zapaljivosti - ?????'

7. smiju se koristiti u uspravnom polozaju i biti osigurane od pada, s postavljenim
8.

kapama ventila osim kad su u upotrebi,

gumene cijevi za transport medua iz boce (kisik, acetilen

) moraju biti zaSti6eni od

o5tedenja.

2.18 Pojam i izraiunavanje poiarnog optere6enja

poZarnog opterecenja'
Razlikujemo pojam ukupnog poZarnog opterecenja i specifidnog
koja se moze osloboditi iz
Ukupno pozarno optere6enje - je ukupna kolidina topline

(sobi, stanu, skladiSt* etaZi,

prostoru
kaloridne moci svega ,p.Ui""g taierUala u promatranom
ili..ne. ono daje raiunsku vrijednost
pripada
konstrukc'iji
zgradi i st.), bez onzira?liiiii rutoiiut
poiaru'
Oznadava se simbolom Z i
u
osloboditi
moZe
jednog objeicta !o:u!.
tipfirtf"

iiraiu:

7 = Pi*

"."rgue
raduna prema

ukuPno Poiarno

oPterecenje,

, gdje
(kJ),

je:

specifitno poiarno opterecenje, (kJ/m2),

povriina osnove na koju se odnosi vrUednost Pi, (mt)'
broj hidranata u zgradi i oko nje'
Na osnovu ukupnog poZarnog opterecenja odreduje se
pozarnog opterecenja na
specifiEno poianro opteredenje-je prosjedni iznos ukupnog
moie razviti u analiziranoj prostoriji
iedinicu povriine prortoiii* iiii"noj6 toplinom koja se
na 1 m2'povriine te prostorije. Izradunava se prema izrazu:

qP1

;a;;j
pVi Hi Sr Pr

Pr=Ipi*Vr*Hr/S

specifidno poiarno

optere6enje, (H/mt),

gustoda materijala,

volumen mater'tjala,

(ks/m'),
(mt),

kaloriina mo6,

(kJ/kg),

povrSina tlocrta,

(m'),

indeks elementarne jedinice.

i materijali za
materUali koji su sastavni dio zgrada, instalacije, oprg{la
grupe
specifidnog poZarnog
zgradanuri"nif.i itgia"ttena.'standardom su odredene tri
- nisko poiarn-o opterecenje LGJlmz,

U radun ulaze

koje

(kllm')

je

wi gorivi

"pl"i*.-t:.,
- srednje poZarno optere6enje - visoko poZarno opterecenje

do2 GJ/m',

preko 2 GJlmz'

optere6enja (nije
objekti koji sadrZe osnovne jedinice s razliiitim kategorijama FoZarnog
posebno se
obje6ima
U talorim
J"i""ij...j iii.fJn.uunJ" ri"Jni" vrijednosti za cgelioUptct).
poZarno
visoko
Za
poiarnitr opterecenja'
navode povrSine toi. tpiJui, ,i poj"Oin. kategorue
optere6enje treba navesti njegov iznos'

primjenjuju se prilikom projeKiranja gradevina

Rezultati izraiunavanja poiarnog opterecenja
konstrukcije (pasivna ZOP-a)' kao
poiara-elemenata
radi odredivanja potrebne otpornosti protiv
su i osnova odredivanje
elementi
ovi
toga
gbsenje.
osim
i za opremu objekata;*d;J*.
poZara'
Rasporeda i optere6enosti
protiv
intervenc1ri
za
lokacije, broja i opremljenosti postrojbi
ZoP-a)'
(aktivna
zgrade
van
piittuirriin putoua i putova evikuaciie

;i

2.19 NePosrcdni uztoci Poiara

koji na zapaljive tvari djeluje tako da se
uzrokom poiara moZemo smatrati svaki iaror topline
poZara je iovjek koji w-oj1.ry radom,
one mogu zapaliti. :eJna od znaiajnUih karakteiistika
nastanak poiara' NajieS6i uzroci su:
za
poseuno nemarom swara mogu6nosti

;j;t.i;;1a;;i

oWoreni plamen, iskra i uZarena tijela,

*
*
*
*
.E

vruti predmeti, instalacije i grijadi,

el. instalacije,
statidki eleKricitet'
samozaPaljivost,
prirodne pojave.

2.20 Kontrola i nadzor nad provedbom miera ZOP'a

MUP-a za obavljanje nadzora.nad
Zakon o 7oP-awojim odredbama propisuje nadleznost
Sumarski i poljoprivredni inspektori
ZOP-a.
provodenjem miera ZOe:i[oje oUivtjbju inspektori
,

odnosno na poljoprivrednim
obavljaju nadzor naO prouoO'd'r:em miia ZCjp-a u Sumama,
zakonom'
uprdena
ZOP-a
OoOiiill-prif"mu imaiu ovlaitenja inipe6ora
prethodno
predstavnidka tijela grada zagreba,gradova i opcina mogu svojom odlukom, uz
mjera
propisanih
provotlenja
poslova kontrole
miSuenje MUp-a pou:"ritioui"ur:iG-ooreoenih
je
ministar
da
uprileno
Zakonom
Zop-a vatrogusnim postiojo.ti i njinouim udrugama'
f.o:-im t" uwrdujg idsntitet osobe koja obavlja
oUrascg
tiOdaj
propit,i:"
poslova
unutarnjih
uvjete,ltruinu spremu, nadleZnost'
kontrolu i nadzor nad;jf,f,;;;niuthi"ru ZOP-; ,te
ovla5tenja i obaveze inspektora lOP-a MUP-a '

ZOP'a
2.21Svrha i cili inspekciiskog pregleda u podruEju

ZOP-a je:
Svrha i cilj inspekcijskog pregleda u podrudju

o
.

propisane Zakonom, propisima

kontrola nad provodenjem mjera ZOP-a koje s.u
tehnidke prakse,. planovima zaStite od
donesenim nu il*"iiu iukoni, priznatim fravilima
pravnih osoba'
aktima
pon a,oOfur<ama iijetadrZavne uprave i opcim
poduzimanja mjera i radnji
preventivno djelovanje u svrhu zaStite ljudi i imovine u smislu

zaTO?-a

inspekcijskog nadzora
2,22 OvlaStenja inspektora ZoP-a prilikom obavljanja

pregledati sve zaworene i oworene prostor'tje'

U obavljanju nadzora inspektor 7oP-a ima.pravo
propisanih i

utvrilivanje primjene
postrojenja i uredaje, pJrt*uti tueradnjb potr;bne za
stangla.ili u sludaju potrebe za
traienje
na
;;;"; uA , abtpo
naredenih mjera Zoe-5.
zivot i zdravlje ljudi ili imovine'
ozbiljne nlpo*lAnu opasnosti

i;;

"tf.fi.j.ri."i

ZOP-a
2,23 Upoznavanje uposlenih djelatnika s mjerama
regulirano je pravilnikom o programu i
Upoznavanje uposlenih djelatnika s mjerama zoP-a
mjera ZOP-a gaSenje poZara i
preven-tivnih
'
nadinu osposobljavanja puianstvu ru p.u"Jbu
praktidnog
i teorijskog
sastoji.od
se
Progra.m
spaSavanje Uuot i imoliriJrgtd;;ih i"Zarom'
prema
dijela. Teoretski dio
pozara, pozarne

klasi
I ornou-ni pojmovi o go*i' igltilfl:1"9y" za sa5enje
dio pozara'
PraKidni
gaSenje
i
sprave.za
I mj'ere zoP-a

opurn*ti

gaSenje vodom iz niiia"ntif<e

i'i"2",

,oprema

gus"nie rudnim aparatima za gaienje poZara'

2.24PeriodiEkaispitivanjaetektriinih,plinskihidrugihinstalacijaiinstalacijaza
dojavu i gaSenje Poiara

odredeno je odgovarajucim propisima za

Ispitivanja elektridnih, plinskih i drugih instalacija
waku vrstu instalacija Posebno'
odredbama Pravilnika o
Ispitivanja el. instalacija niskos napona oUavligil-se-s:l.l:1t:
napona, a njime se uwrtluje uskladenost
tehnidkim normativimili?. inrtiacije niskog
gdd" Jgtilostii ispravnosti iaredbe, te mogu6ih
ugradenih dijelova s propisima i normama
oStedenja i greSaka kod ugradnje'
prije stavljanja u pogon, poslije rekonstrukcije instalacija'
Ispitivanje instalacija se mora prwesti
potrebno zbog dotrajalosti'
pri proSirivanju ili kad ovlist.nb tijelo ocijbni da ie iipitivanje

namjenom za rad u
El.instalacije mogu biti iaredene i u sigurnosnoj iwedbi, Ev. s-iaredbi sa
piinovima. tla njih se pos$vlja zah$ev da t$ekom cUelog
e[plozivnim
;ffi;;fi;;groienim
za rad u
u1"f.u trujunji moraju oduvati woja posebna svojstva koja.i! iine.prikladnima
i
detaljni i spadaju u
u6roZenim prostorima. Stupnjevi pregl"d.a mogu biti: vizualni, kontrolni
periodiine preglede i imamo prui pregled.

je
tekudinama i
Obaveza ispitivanja plinskih instalacija propisana zakonom o zapaljivim
plinske
ili
obnovljene
novo.izgraclene
i
nepropusnosti
glede
ispravnosti
provod-i
se
,C

t;;"''r;

pr;;e pustanjJu pogon, zatim periodidno u odredenim vremenskim razmacima.

Ie'pr6voot ia ptiirstioj instatac6i od uliinog prikljudka do troSila. Rokovi za ispitivanje
igradevinama u kojima
iu-rfmti su za plinske instalacije u gradevinama namijenjenim stanovanju
prostora'
radnih
zagrijavanje
se plin upotrebgava u tehnolo$kom procesu ili za
koje se nalaze u
Zbog povecanih opasnosti nastanka poZara i eksplozij_a plinskih instalacija
radnih
procesu
za
zagrijavanje
ili
u
tehnoloikom
plin
upotrebljava
fojima se

i"iiif.iU",
irpiiir",ii"

giad'evinara u
godina, do\ sP plinske instalacije u
iroitoru , moraiu ie ispitati u radu toii n6g duZi od 5
godina.
ltamUenih zgradama - prostorima mora bbaviti u roku koji nije duii od 10
plinska instalacija nalazi'
Ispitivanje je obaveza vlasnika, odnosno korisnika gradevine u kojoj se

pregled i ispitivanje plinskih kotlovnica su predvideni. Pravilnikom o tehnidkim normativima

je obuhva(eno i
izgraAfiiu, pogon i odrtavanje plinsklh kotlovnica,. a njime

za projektiranie,

jednom do dva
r"Oouitl i foritioini-pregledi i ispitivanje u vremenskim_intervalima
toku sezone loZenja.
bu6 godignie, a obavezno prije sezone loZenja i u

;A"ie;;

pregled i ispitivanje gromobranskih instalaciia su predvideni pravilnikom o tehnidkim

p.piriri o gromobrini[ra, a njime je predvideno da se ispitivanje mora obaviti:
o nakon izgradnje ili rekonstrukcUe objeKa koji se Stiti gromobranskom instalacijom,

o
o
o

nakon popravaka ili prepravaka gromobranske instalacije,

nakon udara groma u instalaciju iliobje@
u rdovnim vremenskim razmacima koja ovise o vrsti objeKa.
gromobranskih instalac'rja za pojedine
Vremenski razmaci u kojima je potrebno obaviti ispitivanje
vrste objekata su:
rok od 1 god za gromobranske instalacije na objektima za smjeStaj eksploziva
objektimJ ugroiJnim eksplozijom, te gromobranske instalacije sa izvorima

ionizacijskog zradenja,

*
*
*

kod kojih
rok od 2 god. na objektima ugroZenim poZgrom, Zidarama i objeKima
uzemljenjem
zaStitnim
sa
instalacije
gromobranske
je spoien6 uzemlienje
eleKroenergetskog Postrojenja,
(Worniiki
rok od 3 god za gromobranske instalacije na visokim objeKima
dimnjaci,trkve, diamSe, tornjevi za motrenje i sl' ),
rok od 5 god za gromobransku instalaciju na wim ostalim objeKima'

pregled klimatizacijskih ili ventilacijskih kanala provodi se prema Pravilniku o tehnidkim

pregledavati redovito
noniativima za ventilicijske i klimatizacijske sustave. Isti se moraju
ili ventilirane, a zato
klimatizirane
su
prostorija
koje
prenamiene
pritifom
jednom u tri mjeseca i
pare
masno6a'
pra5ina
ili
Ou Ui te odstranila zapaljiva
Pregled instalacija za dojavu i ga5enje poZara
na propisan nadin u odredenim
Ispravnost instalacija za dojavu i gaienje poiara mora se ispitati
instalacija. za dojavu
provjeriti
ispravnost
je
potrebno
kojimi
vremenskim intervalimi. tntervali-u
-dnotno
podzakonskim
i
je
zakonskim
regulirano
5to
JreOaja
poirru ovisi o vrsti suiiiva,
propisani rokovi'za ispitivanje mogu biti i krl6i ovisno o uputama proiarodada, ili
iropisima.

(kemijski ivremenski utjecaj)'

odlucivlasnika zbog posebnih uvjeta u kojima se uredaji nalaze
da iarrSe ispitivanje
za
dojavu
sustava
stabilnih
korisnika
Za[onska je obaveza utiinit a ili
dijeli na pruo i
ispitivanje
se
jednom
godi5nje.
Inaie
najmanje
fun[.ionuf'nosti svojih rurwu
pr'tje
p"rioOiino ispitivanje. prvo ispitivanje je prwjera ilPravnosti sustava koja se obavlja
propisanim
u
lehniikog pregleda-poslUe rekonstrukiije'sustava. Periodidno se obavlja
vremenskim razmacima.
odobrene tehnifke
j9 najpgt
Za sve vrste periodidnih ispitivanja potrebno
tregledom
koje odreduju ispravno
znadajke
projektirane
Oo[ur.ni.iiie(projektne)'uvrdi[i odgovaraju6e
rezultatima ukazuju
dobivenim
s
i
usporedbe
sustava
ik"j; nji<on ouivljenog ispitivlnia
odluku'
ispravnu
moglidonijeti
bismo
kako
n. ilptuun'ort, odnosno nlispravnost

;;;j;

gradevina na polar
2.25 Otpornost gradevinskih elemenatarkonstrukcija i
je jedno
gradevinskih elemenata, konstrukc'rja i gradevina na poZar (fire resistance)

Otpornost
od osnovnih nadela ZOP-a gradevina.
izloZenosti
otpornost na pozar je svojstvo konstrukcije, odnosno elemenata da u uvjetima

plamena
p"zutu oeru" iijekom odredenog vremena woju nosivost, spr'rjedi.-prodor

""lrir.*r.;rii*:"
6ii;;kd

poZar'
sukladno zahgevima norme za ispitivanje otpornosti na
ispitivanja pri kojem se
Uwrdivanje otpornosti na poZar konstrukcije odreduje se temeljem
poiara sukladno
normiranog
Ev'
giaeevi;sid elementi i konitrukcfie izlaiu djelovanju

zah$evima norme.

je vremenski pi3st temperature u ispitnoj peci

Normirani poZar je simulirani poZar kod kojeg
345 log (Bt + 1)). otpornost
oJreden, tzv. normiranor irtinaurdnom) icrvirfom poZqra, O.T" =
prekoradenja
slijedecih kriterija:
p"z.i giadevine definira se vremenom u koiem n'Ue doilo do
"i
1. ruSenje konstrukcije (zidovi, stropovi, grede, stupovi"')'
2. nastanak pukotina, naprslina i drugih owora zbog dega dolazi do prodora plamena,
viSe od
3. srednja temperatura na neizloienoj strani (zida) ne smue precibiti140oc
za 1B0oC od
viSa
ne
smije
mjestu
kojem
ni-na
temperatura
podetne, a najveca
prostor i stropove).
iodetne'(vrijedi za zidove koji razdvajaju
postupku ishodenja lokacijske doarole
Podatak o potrebnoj klasi otpornosti na poZar dobiva se u
od.reduje MUP-a , a na osnovu
koje
poseUnih uvjeti gradenja iz podrudja zOP-9
;-"11yiil
primjenjuje kao priznato pravilo
se
propisu
koji
vaZecih hruatskih propisiiti prema inozemnom
tehnidke Prakse.

d.

Tr=L*Y*Ynu

timbenike ko-li se odnose na

Proradun odredivanja otpornosti na poZar uzima u obzir mnoge
poZarno
optereienje u poZarnim
namjenu gradevine, tn"Ei:f." poZarnih se6ora, broj katova,
sektorima itd.

2.26MjercZoP.anaizlazimaiiz|aznimputovimaizgradevina

projeKirana i. izradena da
biti
Zakonom je regulirano (zakon o gradenju) da zgrada mora
lako
gradevinu,
odnosno da se omogudi
napuste
se u sluiaju poZara omogu6i da osobe
njihovo spaSavanje, te omogu6i zaStita spasilaca'
projektirani i izvedeni putovi kojivode od
Izlaznim putovima iz gradevine smatraju se posebno
prostoia
u gradevini, d'1;i parametri (Sirina'
bilo koje todke do uurijrr.og iijurnog iii.-sigurnog
da osobe zatedene u poiaru
omogudlvaju
visina, vatrootpornord;;;;d."";nje",nuZnJiatui,rtul
gradevinu.
mogu' slgurno'(samostalno ili uz pomoc spasilaca) napustiti
koji \o! P!!ova3a izlaz u
U hrvatskim propisima primjenjuje se ameriEki pravilnik NFPA.101
tofke u nekom
poZuia razlikuje: pristupni put - onaj dib puta koji vodi od najudaljenUe

n*. ildn"

rfueuiu
prostoru do izlaza (pristup izlazu),
gradevine odvojen konstrukcijom
Izlaz-dio puta za izlaienje |judi kojije od ostalih prostorg
odizlaza'
opi"ton.' koja osigurava la5tltu puta do udaljavanja

put udaljavanja od izlaza - dio puta za izlaienje izmedu izlaza i otvorene 0avne) povriine.
izlaznog puta
Za waki od ovih dijelova puta za izlazenje propiguju se._zah$evi kojima ti segmenti
poZara'
moraju udovoljavati u pogledu evakuacije u sluiaju
poZara i opasnosti ovise
NajteS6i uvjeti koje moraju zadovoljavati izlazi i izlazni putovi u sluiaju
gradevine,
o: - namjeni ivisini

broju ljudi koje treba evakuirati,

tehnolo5kom Procesu,
poZarnomoPteredenju,
stuPnjuoPremljenosti,
lokaciji.

Na temelju ovih kriterija uWrduje se:

broj i rasPored izlaza,

udaljenost od izlaza,
prostorni parametri (Sirina i visina hodnika, stepeni5ta),
vatrootPornost,

poiarne znatajke materijala za oblaganje zidova, stropova i podova izlaznih putova,

nuZna rasvjeta,
oznadavanje.

da osobe ugroiene u
Osnovno nadelo u projeftiranju i izvedbi putova za izlaienjeje u tome
bi se u sluiaju prodora
kako
i/aika u najmanje dva razlitita smjera,
puta'
izlaznog
dio
ivatre u jedan dio izlaznog puta mogao koristiti drugi

#il il;il-r"g,;iil,it

dima

2.27 Svrha i cilj izvodenja poiarnih sektora

tako projektirana i .
Prema odredbama zakona o gradenju zah$eva se da grattevina bude
sprUeciliienjE vatrai dimiunutar graaevine. ovom zahtjevu moZemo udovoljiti

i*J.*

Oise

podjelom gradevine na manje cjeline $. poiarne sektore'

poiarni sektor je dio gradevine odijeljen od ostalih dijelova gradevine gradevinskim
lort*r*.Uu*a i Llemeitima (zidovi, stropovi, vatrootporna yratg....) koji imaju odredenu mora
poZar. U traJanju otpoinosti na poiar gradevinskih konstrukcija i elemenata
ostale dijelove gradevine i/ili
Oiti spr6eien prodor uuirdl ii*u'ir toga poZarnog sektora na
gradevine'
dijelova
ostalih
iz
poZarni
sektor
taj
rpii:JCdno Siri:nje vatre i dima na
(visini'parametrima
Gradevine se ovisno o namjeni (stambena, poslovna...) ali i ostalim
je definirano
5to
poZarne
seKore,
opter"Tenju, zapbsjednutosti prostora....) dUele na
prakse'
vaZedim hrvatskim propisima ili pravilima tehnidke
glede ZOP-a i za gradevine
Za gratlevine za koje n'rje potrebno ishoditi posebne uvjete gt?g:nju
(mostovi, tuneli,
gledi5ta
1OP-a
iii
opravdanost
nije iar.edivo
gdfi i" zbog njihove
poZarne
sektore'
vijlOutcti) nije potrebno definirati

;6;;;;;ffi
;;;ffi;

pii.l"

U posebne poiarne seKore se izdvajaju:

povezuju viSe PoZarnih sektora,

prema posebnim propisima za pojedinu vrstu

Velidine pozarnih seKora gpdeviry odreduju se
gradevine 5to ovisi o nizu timbenika kao Sto su:

PoZamo oPteredenje,

otpornost gradevine na Poiar,

katnost objekta,
vrsta tehnoloSkog Procesa,
postojanje uredaja za automatsko gaSenje poiara'
postojanje uredaja za automatsko otkrivanje poZara'

Wari
2.28 Mjere zaitite od poiara pri prijevozu opasnih
svojih lol.s.tay.a' kao 5to su : otrovnost'
opasnim warima smatraju se takve tvari koje zbog
tgtuu]j? ili Zivot Uudi, prouzroditi
zapaljivost, eksplozivnoi, r"ili".*t.i sl. mogu u6roziti
Iako su mnoge opasne Wari
zrak)'
vodu,
oSt"titi ot otinu. 1t-lo,
mater'rjalnu Stetu ili
se odreci koriitenja takvih tvari
moZemo
"gijiii
ne
ot<itinu
iiu n:"gou,
il;;;k diii""j""k;tuil
i"itu on" temelj mnogih tehnolo5kih procesa i sl'
proiarodnja omogu6ava proiarodnju.velikog
Mnogi ljudi zbog toga sto suvremena industrijska
s tgga se pri rukovanju s opasnim tvarima
broja opasnih tvari Oofuri , OoOir sa opasnim'tvarima,
osbUatbie su,u neposrednom dodiru sa tim
smanjuje ili izbjegava Jpu*oiii"ivot ilizdravlje
osobe i Siru okolinu potrebno je da poznajemo

warima, kao i da r" di;;;;-p;;nostita.oruge

gfuunu karaKeristike lifr Wari i postupke za sigurno rukovanje'
kao i postupke za sigumo rukovanje
To se posebno odnosi na radnike koji prevoze te wari
manipulacije)'
usputne
i
istwar
ipnp;J;; tari za pr'tjevoz, utovar,
o prijevozu opasnih wari' tj' utvrduju se uvjeti
Prijevoz opasnih tvari u RH ureduje se Zakonom
poduzimanja pojedinih mjera u svezi s
prgevoz opasnih Wari u svim granamu p.t"tu i niein

*"

za
prijevozom.

svojstava, moguca Stetna djelovanja'

Uzimaju(i u obzir brojnost opasnih Wari, raznolikost
sa- opasnim radnim tvarima uzeti su
postupci
postojanje velikog Or6ia pravifa kojilnq.sy uredeni
- europski sporazum o
kao1Pr. 4Pl
u obzir kori5tenje turiin'tn"Aunu.Onin konvencija
prometu, Zeljeznitki prijevoz - RID, morski prijevoz
cestovnom pr,ieuoruiona u medunarodnom
- SOLAS itd.
pri p-rijevozu opasnih tvari podrazumijevaju se mjere koje
Pod pojmom mjera zaStite od pozara
r"i J.riiiuiruuriz., r.oa paicirania, kod utovara i istovara te kod

ffiffi;;ir.'ti".e

prijevoza oPasnih tvari.

Zahtjevi odabira ambalaZe i naiin pakiranja:

da se sprijedi prosipanje' curenje i
ambalaza mora biti zatvorena i nepropusna tako
gubljenje sadriaja,
smije reagirati sa opasnom wari koja se
materijal od kojeg je napravljena ambalaia ne

o
o
o
o

u nju Pakira,
da opasna war dode u dodir dak i sa
za wari osjetljive na vodu ambalaza mora sprijediti
vlagom iz uzduha,
za prijevoz opasnih tvari moraju biti
posude, cisterne, kontejneri i druge vrste ambalaze
izradene u skladu sa posebnim propisima'
zaSti6ena posebnom zastitnom ambalazom
osnovna ambalaie al<c je lomljiva mora biti
u neku tekucinu i
prijevoz tekucih opasnih tvari ili opasnih wari natopljenih
posude za

posuderupu'tir-*j"otoptjeninopasnihwarikaoizatvaraditihposudamorajuizdrtati (do
tako i pri porastu temperature
unutarnji uak u posudi kako pri no*iinlr uvjetima,
posude
ne smUu biti prepunjene,
toga
zbog
ljetno; periodu),
dega

redovito;j;;i;

veeg od 150
posude namijenjene prijevozu opasnih Warivolumena
mater'rjala,
prikladnog
drugog
nekog
E;il$ol'iima iti
izradene

"d

moraju biti

izradena od lomljiva materijala, te ako se

ako je ambalaZa za prijevoz-opasnih wari
i ambalaze ne smije prelaziti
pakira u skupine, ukupna tezina skupine opasne wari
wjetimb radi o nelomljivoj ambalaZi' doaroljena
teZinu od 75 kg,a afo se pii
je 150 kg'
teZina skupine opasne Wari i ambalaZe
ili skupna pakiranja moraju se oznaditi
pojedinadna
oaleta o'asne tvari u kojoj se nalaze
bOgovaraJudim natpisima i listi6ima opasnosti

ittit

Utovar i istovar oPasnih tvari:

Prometa,

te drugom opremom
pristupima ,u poiiiu'u"nim zirat<ovima opasnosti, upozorenja,
utovara'
i opasnostima vezanim uz manipulaciju na mjestu
ovisno o vrsti

;;;#ffi

(eksptozivne,

mjestima

po ADR-u) na talarim
,.]o;11ili;r.reint r prarisi"ri oo 55oc - I i II srupe (s-ia/edbi), zatim
rnlluruiui mora biti iarJena u protueksplgz.riskol zastiti

"r.
m-orajuOitipt*"a"nemiereodvoclenjastatidkogeleKriciteta'

zabraniti:
y! --..
.
poiar ili omoguditi njegovo Sirenje'
izaarati
mogu
koje
i
uredaja
tvari
drzanje
*

Potrebno je

*upotrebuoworenog.pl?.T9n?,alatakojiiskre,puSenjeiupotrebusredstavaza
pripaljivanje (upaljati, Sibice)'
upotrebu uredaja sa loZistem ili iskriStem'

'i'
*
*
*

.f.

postavljanje nadzemnih el' Vodova bez obzira na napon'

rad motora vozila u tijeku utovara ili istovara'
utovara-istovara
koje nisu neposredno vezane uz manipulaciju
pristup
osobama

obliku propisanih znakova i znakova

sve navedene zabrane treba istaknuti u
uPozorenja'
tvari treba
kojima se vrSi manipulacija utwar-istwar opasnih

u zaworenim prostorima u

koncentracije opasnih plinova'

postaviti uredaj za automatsfi detet<cuu povecane
wari koje zadovoljavaju uv'rjete ADR-a ' a za svaku
Na prijevoz se mogu dati samo one opasne
pruevoz opasnih,wari moraju biti izradena,
tvar se daje odgovar.fi#p;.. v<i3!fg za
nOn-u i tehnidki ispravna' Osoba koja upravlja
opremljena i oznader# u if.iiO, sa zahgevim'a
duina je posjedovati ispravu o prijevozu
prevoznim sredstvom kojim se prevoze opasne Wari
."ttinf.ui ispravnosti'voiila' powrdu o strudnoj
opasne Wari, poWrd,;;;iti#ju vozila,
upute o posebnim mjerama sigurnosti.
osposobljenorti ,. ,priuu-unie iim vozilom i
bas na temelju-njihovih specifiinih opasnosti'
opasne wari su razvrstane u odredene kategorije
neke posebne mjere koje je potrebno
zato pri prijevozu oputninGtilainifr nasaiaz,irit'amo
prevoze'
prou6Oiti ovisno o tome koje se opasne wari

opasnih Wari:
Potrebne mjere posebne za pojedine klase
EksPlozivne tvari

za prijevoz eksplozivnih tvari potrebno

jeodobren jepotrebno je-fi

-dasedobi

je posebno odobrenje'

o#f:'fillP"T,i?!if

prezime positiateSa, vrstu, tehnolo!

rabni identifili;;U;il broj iod kojim-se
postoji -

nr;'";';;*'pioi-*iu*;;;;i"

if'l#ff:"f,$::il,?:TJ.,,

u nomenklaturi prema ADR-u' ako

odnosno ime i prezime prijevoznika i adresu'

var vodi

i odrediSte, naznake vrste i

datum, priblizni sat podetka pr'tjevoza, pravac \retanjl
primatelja'
oznake priievoznog sredsWa, n-aziv, ime i prezime, adresu
tvari,
iaranredne mjere sigurnosti za vrijeme pr'tjevoza ekplozivnih
tvari doaroljen
pretovar ili istovar eKplozivnih tvari.iaran kruga proiarodaEa eksplozivnih
MUP-a'
tijelo
ovlaiteno
ili
odredi
j" ru.o na onim miestima koje odobri

Plinovi
bitiopskrbljeni ispravnim
boce i druge posude u kojima se prevoze plinovi moraju
ventilima,
ventila,
ventili boca moraju biti hermetidki zatvoreni izaSticeni kapama

posebne palete, a njihov polozaj

boce sa plinovima kod smjeStaja u vozilo stavljaju se u
moZe biti okomit ilivodoravan,

sudaranja,
pri smjeStaju boce se moraju osigurati od prevrtanja, kotrljanja i medusobnog
prijevoz boca i drugih posuda vrsi se u oworenim prijevoznim sredstvima,
ceradom,
od Stetnog u$ecaja atmosferilija teret se Stiti nepromodivom
prirodno ili
provjetravati
pri prijevozu u zatvorenim vozilima teretni prostor se mora
umjetno,
osoblje mora
pri prijevozu plinova koji imaju syojstvo otrovnosti ili Stetnosti na zdravlje,
'ir.iinu raspolaganju osoUni za5tiina sredspa za za5titu organa za disanje,
puniti samo onim plinovima za koje su boce
boce namijenjene pr'rjevozu plinova smiju se
i namijenjene, 5to je oznaieno na boci,
puniti i drugim plinom ali da ispitni tlak i
boce namijenjene za odreden plin mogu se
puni, tada posudu treba
orrgu *oj;wl uo." oogouaraju svqswima.plina kojim se
oznake'
i
druge
inuEiti kojim plinom je iunjen-a, teZinu punjenja
nositi slijedete oznake pisane
metalne boce i druge posude punjene plinovima moraju
jasno ditljivim itrajnim slovima i brojevima:

a. puni naziv plina ili smjese plinova,

b.todnateZinaposudebezpripadaju6ihdUelovaiprikljufaka,
poklopca
c. dodatno za ukapljene plinove, tara teiina posude ukljuiivo sa ventilom, ali bez
ventila,

d.

pokusni (ispitni) tlak, dan, mjesec, godinu posfednjeg ispitivanja'

Zapaljive teku6ine

vrstu zapaljivih tekucina

posude moraju propisanim tehnidkim uvjetima za dotiinu

moraju biti odgovaraju6e oznadene,
su oznadene slovom (a)' za sve
zapaljive tekudine prue grupe - vrlo opasne tvari.koje
pozicije prema ADR-u n- posude se stavlja znak "X"
su oznadene slovom (b), za se
zapaljive tekucine druge grupe - opasne wari koje
pozic-ije prema ADR-u na bocu se stavlja znak "Y"
i

.zapaljiveteku6inetrecegrupe-manjeopasnew.al|ojesuoznadeneslovom@zasve
poloZu:" prema ADR-u na posudu se stavlja znak"Z" '

Otrovi

potrebnoje Posebno odobrenje,

l'tjekovima, Ziveinim
otrovi se ne smiju prevoziti u istom teretnom prostoru s
koji po posebnim propisima
upotrebe
i predmetima opce
namirnicama, riotior niunor
podlUeZu zdravstvenom nadzoru,

prijevoznik je duZan osigurati

ako u tijeku prijevoza dode do curenja ili prosipanja ottoy-q
a o dogadaju je
Zivotinjama,
oi ,"gioz"ni'piortoiurde sprijeden pristup osobama i

"i iarijestiti nadleZne organe,

potrebno
u sludaju gubitka otrova slijedi postupak pr'tjave'

Radioaktivne hrari

pakiranje, Prijevoz,ambalaZa...
doza zradenja - dowoljene vrijednosti
prUevoz sa drugim tvarima (hrana lijekovi"'),

toksidnost, zapaljivost, eksplozivnost,

mjere sigurnosti),
pakiranje (prijevoz, oznaiavanje
podacima'
odobrenje nadleZnog organa sa svim relevantnim
ispunjavanje propisanih uvjeta za priianoz,
proiarodnju, upute o mjerama,
odobrenje - zah$ev - opci podaci (atesti, odobrenje za

popis osobne zaStitne oPreme)

U mjere sigurnosti pri prijevozu opasnih Wari definiraju se:
-poduzimanje-preventivnih
obaveze sudionika u pripremi za prijevoz i pri-prijevozu
ljudi, zaStita materijalnih
i
zdravlja
iivo-ta
zaStitb
osigurava
se
kojima
sigurnosti mjera
dobara, Zivotne okoline te sigurnost prometa,
propisima i uvjetima za prijetroz,
duznosti isporuiitelja opasne wari - udovoljavanje
odobrenja, ispravnost uredaja,
dobivanje
osposobljenost, upoznavanje sa opasnostima,
isprava'
oznadavanje,.ispostavljanje.pratecih
provjera irpruu'nolti u pioptanim rokovima,
kod
osiguranje
nedostataka,
uklanjanje
upute za prouoa"nj" mjera sigurnosti,
osiguravaju6e ku6e,
upravljanje opasnim teretom'
duznosti prijevoznika - posjedovanje vozadke doarole za
god,
trajno nadziranje provedbe
je starui od. 21
strudna orporo-blj"nost,'cl-rtifikat, da
t:"iu, udovoUavinje uvjetima i propisima za pr'tjevoz opasnih tvari'

ZOP-a odnosno PU MUP-a

2.29 Mjere ZOP-a koje rjeienjem mogu narediti inspektori
prostorije i ogorene
inspektor (OP-a ima pravo pregledati sve zafuorene
U obavljanju nadzora

primjene
prortor6, postrojenja i uiedaje, te poduzimati druge radnje potrebne za utvrdivanje
propisanih i naredenih mjera ZOP-a .
Mjere ZOP-a koje moZe narediti inspektor:

-dovodenjeuispravnostanjepostrojenja,instalacijailiuredaja,

obaviti rekonstrukciju gradevine ili prostora u njoj,

nastao u radu (procesu)'
uklanjanje otpada iz zaworenih i oworenih posuda, a kojije
predstavlja opasnost od nastajanja i
uklanjanje predmeta iz prostorija i prostora koji
Sirenja PoZara,
pristup u svako doba
odrzavanje Sumskih cesta i putova u stanju koje omogucava
(vatrogasni m vozilima),
uredaja i instalac'tja za
iarodenje stabilnih, polustabilnih, mobilnih i drugih odgovarajudih

dojavu i gaSenje Poiara,

radi omogudavanja bzog

iarodenje potrebnih izlaza izgradevine ili gratlevinskog dijel
izlaska u sludaju Polara,
izbacivati iskre na mjestima gdje
onemogucavanje pristupa vozilima koja pri radu mogu
bi to m-oglo predstavljati opasnost od poZara,
za gasenje poZara,
dovodenje u ispravno stanje vatrogasne opreme i sredstava

za gasenje poiara
postavljanje na za to potrebna mjesta vatrogasne opreme i sredstava
izaarati poiar (na postrojenjima'
uklanjanje odnosno izmjenu onih elemenata koji mogu
instalacijama i uredajima),
elemente zgrade ili kojima
uklanjanje zapaljivih tvari koje su ugradene u konstruktivne
puteva
ako ti elementi
izlaznih
povrSine
izlazai
su obradene vodoravne ili okomite
polara'
Sirenje
ili
bzo
piJstavljaju opasnost za nastajanje
prouzroditi pozar u gradevini
onemogu6avanje ubacivanja iarana predmeta kojibi mogli
ili ofuorenom piostoru na kojije pristup ograniEen,
za dojavu i gaSenje
nabavljanje odredene koliiine ivrste tehniike opreme i sredstava

zatvorenim i otvorenim
drianje sirovina, gotovih proiaroda ilidrugih predmeta u

polara,
skladiSnim Prostorima'

prostorima (pu5enje, zavarivanje,

uporabu oworene vatre u zaworenim i ofuorenim
koje nisu u ssvjetiljke s oworenim plamenom, otvorena loziSta, elektroinstalacije
iaredbi),
ili drugih uredaja ako
uporabu gradevina ili gradevinskih dijelova, postrojenja,.instalacija
poiar,
prouzroiiti
moZe
koji
otkbniii'neOostatik
roZ"
se njihovim pr*r"d"ru; n"

-uporabuuredaja,instalacijaisredstavadoksenepoduzmumjeredaseopasnost
ukloni,

dijelu, prostor'tji odnosno

obavljanje odredenog posla u gradevini ili gradevinskom
plinova,
spaljivanje korova i sl' )
i
prostoru tlar.iraiie, plnitar.anje"zapaljivih tJtu6ina
gradevine gradevinskog dijela' prostora
Na temelju rjeSenja PU vlasniku, odnosno.korisniku
su propisane zakonom, podzakonskim
poZara
fJie
moie narediti provottenje-mj"ru t*tit" od
ZOP-a
planovima
prakse
ili
'
aktima, pravilima tehnidke

poZara
2.30 Odriavanje opneme i sredstava za gaienje

sredstava i instalacija namijenjenih

Zakonska je obaveza vlasnika ili korisnika uredaja, 9prem9,
jednom godiSnje'
iunkcionalnosti
izvrSe ispitivanja

;;;;fi;iliSenje

poZ*. Oi
Odriavanje vatrogasnih aParata

obaviti propisani su Pravilnikom o izboru

Radnje odrZavanja i rokovi u kojima se radnje moraju
odrZavanju vatrogasnih aParata.
da se obave u pojedinoj radnji odriavanja,
Zbog razliiite sloZenosti poslova ko_ji su predvideni
;r posebni uvieti poa kojima se pojedina vrsta odrZavanja moie obavljati'

;r"fi;ri

su:
Predviilene radnje u odrZavanju vatrogasnih aparata
op6e stanje i kompletnost
redovni pregled - obuhva6a uoiljivost i dostupnost aparata,
aParata, stanje Plombi na aParatu'
obavljati samo u odobrenom
periodidni pregled - se obavlja jednom godisnje, 9.m9ze se
pregled
oznadava se lijepljenjem
prostoru oo stiane ouLst"n" rtiutne os6be, dbavljeni
je
vrijedi periodidni pregled
kada
do
pregied,
natjepnice
iu oinielno tf<o onavio
i Siira osobe koja je obavila pregled,
jednom svake pete godine, a za aparate
kontrolno ispitivanje - se obavlja najmanje
druge gbOine. Obavlja se tladenjem spremnika vatrogasnog
starije od fS
udir oo radnog tlaka u trajanju 30 sekundi.

., 6fi

ip.i.t

gJJike
prt

trar<oiii,i

gaSenje i sprjeEavanje Sirenja

odriavanje sustava, ure6aja i sredstava za doiavu,
poZara
njihovoodriavanjejeduZnostvlasnika,odnosnokorisnikaistih.

tehnidkim normama i uputama

sustavi, uredaji i sredswa se moraju odrzavati sukladno
pioir""'4.e., na takav nadin da budu neprekidno u ispravnom stanju.

na propisani naiin u odredenom

Ispravnost sustava, uredaja i sredstava mora se ispitati
je,potrebno
izvrSiti provjeru ispravnosti
kojima
u
razmaci
vremenskim ,'urrnu.iti. Vr"menski
odiedena su Zakonom o ZOP-a i Pravilnikom
sustava, uredaja i sredstava ovisi o vrstama istih-i
o odriavanju i izboru vatrogasnih aparata'
sustava ili uredaja mogu biti i kra6i ovisno o
Propisani rokovi u kojima se prwjerwa ispravnost
posebnih
uvjeta u kojima se uredaji nalaze
pioi-oouei iii"Jr"li vtisnika zbos
(kemijski, vremenski i drugi utjecaji)'

iljffi;

opneme' sredstava i
2.31Uvjeti pravnih osoba ovlaStenih za ispitivanie uretlaja,
liGr""ii" namiienienih za dojavu i gaienje poiara

gaSenje pozara trecim pravnim osobama podnositelj

Za ispitivanje stabilnih sustava za dojavu i
zah$eva mora ispunjavati slijedece uvjete:

strojirswi, kemile, a ietvrti djelatnik moZe imati

mora imati VSSMI;
"etttot"nnike,
struke,
SSS/ry obrazovanja tehnitke

zapaljivih plinova i para mora ispunjavati:

Za ispitivanje stabilnih sustava za dojavu prisutnosti

strojarstva ili kemije,

ugradio i proiareo:
Za ispitivanje svojih sustava koje je podnositelj sam

mora

imativilvg,i Jrgi d:"r"tni[moie

imitiss-s/w obrazovanja tehniike struke,

3. NORMATIVNO REGULIRANJE ZASTITE OD POZARA

optenito
3.1 Zakoni' norme' pravilnici, planovi i odluke zakonima, pravilnicima,planovima' normama i
ZOp-a je u normativnom pogledu uredena
oviasti donose Sabor RH' tijela drZavne
odlukama. Sve te aKe o ZO6-as obzirom na wole
uprave i lokalne samouPrave.
je MUP-a (i eksplozija). Temeljni zakon kojim je
Resorno tijelo koje se bavi poslovima Zop-a
sg/gg, goje'se.temeljnim odredbama utvrduju
uredena Zop-aie zaron o lustiti oo poZar.a tttltt
radnji za otklanjanje uzroka p1ara'
poOuzimanilitijlii
razloziza njegovo donoSenje, a to su:
poZara
poZari,-ott<tvan:e igaSenje poiara, uprdivanje uzroka

nasta:anil-ii"irJfi
iZ*:" Ji,to6i t<od posljedica prouzroienih

sorietavanje

ii

poZarom'

njegovo provodenje, a to-su: vlasnici

Zakonom su uwrdeni i pojedini subjeKi koji osiguravaju
pravne osobe i strudna tUela
piostora,
i
odnosno korisnicig##;;;;tua"uintrin iijetiva
i lokuln" ,ptuue i samouprave' Zakonom su utvrdene
drZavne vtasti tijeta
njihove obaveze i naiin provodenja obaveza'
slijedeca pitanja:
Pojedinim zakonskim obavezama utvrdena su

d;;;;;',fi;";

organizacijaZOP-a

mjere ZOP-a ,
osnivanje vatrogasnih postrojbi i udruga'
obaveze ga6enja Polara,
nadzor nad provedbom mjera ZOP-a
uloga vatrogasne 5kole,

'

financiranje provodenja mjera ZOP-a '

-sankcioniranjeneprovodenjamjeraZOP-a'pravnihifizidkihosoba'
kao Sto su:
Djelatnost lOP-a uredena je i drugim zakonima

Zakon o vatrogasWu,

*ZakonoeksplozivnimWarimazagospodarskuupotrebu'

*
*
*

Zakon o zapaljivim teku6inama i plinovima'

Zakon o Prijevozu oPasnih Wari,
Zakon o gradenju.

3.2 Donoienje propisa iz podruija ZOP'a

akte, kako iz drugih

i.podzakonske
s obzirom na ovlasti u drzavowornom smislu, zakonske_
najviSe drzavotvorno tijelo
;;;;ris.b"r_lT.I"o
relevantnih podrudja od opieg znadenja F.R'l
r uprave.
tijeta drzavne uprave te tijeta tokalne samouprave

hf;;;iil

3.3 Provotlenje propisa iz podruEja ZOP'a

Provedbazakonatj.zakonskihodredbiostvarujesepodzakonskimaktimauoblikupravilnika'
se provedba osigurava
giuuitu t"nniit :Jtt. Zatim
naputaka, normi,
ryiln.gn.
"
tUela Zupanijskog, gradskog i
"p"i"', "airr.u,
planovima zop-ak"l";t;*&ni,donijetipredstavnitka
prostora
korisnici gradevina, gratlevinskih dijelova i
op6inskog pogtuuurJpu, uL*i.i odnotno
riaurstanl u pruu i drugu kategoriju'

ProvoclenjepropisaizpodruijazaStite.odpoiaraimaciljdaseZoP.ausvimpravnim
pt"OuU. opisnosti od poiara' da se nastali poZar
subjektima organiziia-;; t.k;t nadin da ti
5tete, da se provedu predvidene mjere ZOP-a
moZe ugasiti O17o i ul'iiotuni" nuporr"dn!

preventivno. U cilju organiziranog i prav_odobnog predvidanja i prwodelja mjera |OP-at a

iuZnisu ih provod-iti wlod pravn-irt i'nridrin osonal predstavniikih tijela Zupanijskih iopcinskih
skup5tina, t'rjela lokalne uprave, resornih tijela '...
Neke od obaveza su:

predvittanje potrebnih mjera ZOP-a vec u fazi projeKiranja,

obaveze ishodenja suglasnosti od ovlaStenog tfiela na izradeni prikaz mjera lOP-a ,
periodidko ispitivanje stabilnih i polustabilnih sustava za dojavu i ga5enje poiara,
nadzor i provjera rudnih i prijevoznih vatrogasnih aparata prema pravilniku,
izrada procjene ugrozenosti od pozara i tehnoloSkih eksplozija,
donoSenje plana zaStite od poZara za pravne osobe (I i II kategorija).

3.4 Op6inske odluke i planovi ZOP'a

prema Zakonu o ZOP-a predstavnidko tijelo Grada Zagreba, gradova, kotara i opcina donose
pi* iuftit" od poZara na temelju procjene ugroienosti od poZara, prema prethodno
pribavljenom mi5Uenju MUP-a .
predstavniika tijela koordiniraju aKivnosti oko izrade procjene i planova, zatim donosi opce akte
tijela.u cilju
t<ojima se u sgjdu sa zakonom odreduju posebne mjere- ZOP-a. Predstavnidka
preispituju
sadriaj,.
njeogv.
jednom
godiSnje
pi"*n:i t-tS"nja plana ZoP-a, najminje
prornjene
graditeljski,
(urbanistidkim,
o.j"n:,i:, uskladenbst plana s novonastalim uvjetima
lOP-a .
namijenjenih
sredstava
financijskih
i
nilni"ni gradevine), prati dinamiku realizacije

3.5 Op6i akti iz Podruija ZOP'a

Opie a6e iz podru{ja ZOP-a duZni su donijetivlasnici, odnosno korisnici gradevina,
giaCtevinskih dUebvl i prostora te struine sluZbe (tijela drzavne........).
gradevine, gracl dijelovi i prostori.
SadrZaj opdeg a6a ovisi o kategoriji u koju su raarstane
pravne osobe iije gradevine su raarrstane u I i II kategoriju moraju donijeti zase-ban opdi akt,
priun" oioUe eUe Iu gradevine raarrstane'u III i W kategoriju ugroZenosti od poZara mogu
ionU"ii por"Uan op6i-af<t ili propisani sadriaj opceg akta iz podrudja ZOP-a mogu urediti mogu

ureaiti u sklopu nekog drugog opieg aKa.

prilog opceg akta lto ga donose pravne osobe razvrstane u I i II kategoriju mora biti procjena
oa iaZad, rjeSenje MUP-a o razvrstavanju gradevine u kategoriju ugroZenosti od
p61ura, plan zaStite od poZara i drugi provedbeni planovi za mjere ZOP-a .
podrudja za5tite
Minimalni sadriaj op6eg akta saddan je u Pravilniku o sadriaju op6eg akta iz

;;;;iJ*ti

od poiara NN58/93.

op6i akti iz podruija zoP-au pravnoj osobi ili struinoj sluibi

pravne osobe ili strudne sluZbe u pravnoj osobiduine su na nadin i uvjetima utvrdenim .
ZOP-a kao korisnici
zakonom i propisima donijetim na temelju zakona regulirati proradene mjere
u jednu od
raarstanosti
prostora,
a
natemelju
ili vlasnici gradevina, gradevinskih dijelova i
izradene
poZara
osnovu
na
plan
od
zaStite
donijeti
polara.
su
OuZni
f..t"gotij.i;groZenoitlod
za. obavlFnje
djddtalca
broim
odgormjucjm
ZOP-a!
sluZbu
;;;i# tlg;"i"noJi, orginizirati mi:n (I a U lobgerije) - vabogasne po6ilro.jbe, dok
9u
inuiarnle [ontrole nad f,rovedborn
pravne osobe raarrstani: u ostah katntfiii dfte inti di{atrtika za neposredno organiziranje
aKa
ZOp-aiprovodenje rj"*, a opci*ti t poddF ZOFa nrogpr triti db nd@g op(Eg
poduzeca.
Opcim aftom pravne osobe i struftre slLdbe koie zu razuTtane u

I itr

kategoriju moraju

utvrditi:

*
*

Temeljne odredbe u wezi sa provedbom i unapredenjern ZoP-a ,

Ustrojstvo i naiin rada vatrogasne posUrojbe i sluibe 7QP-a ,

*Ustrojstvomotrenja,javljanjaiuzbunjivanjaoopasnostimaodpoaara'
kontrole glede- provedbe mjera 7OP-a te ovlasti
*- ustrojstvo i nadin obavljanja.unutarnje
(I, fi, III kategorija),
Juin6,sti O:efatnif<a f<oiibbivljaju tu iontrolu

*
*

poslove ZOP-a
Strudnu spremu djelatnika odgovornih za
'
i odgovornosti gtede provedbe mjera ZOPZadatke djelatnika koje imaju posebne ovlasti

*KetanjeiponaSanjeuprostorimaugroZenimodpoZarai/ilieksplozija,
* Druge mjere zaStite od PoZara,
* DuZnosti djelatnika u sluiaju nastanka poZara (I - N)'

na rad ili rasporeda s jednog radnog

Nadin upoznavanja djelatnika prigodom stupanja
6d poZara na fom radnom mjestu, kao i nadin
od poZara i rukovanje opremom i
osposobljavan:u J:Jlinif.a glede mj'era zaStite
evidenc'rje o tome (I - w)'
sredspima tu gu#-;t'iJoii"u poZlura te vodenje
provedbu mjera ZOP-a i odgovornosti zbog
obaveze voditelja i drugih djelatnika za
ZoP-a (I - N)'
nepridrZavanja 6iopisaiin itinaredenih mjera
stanju opreme i sredstava
sluzbe i djelatnike zaduzene za odrzavanje u ispravnom
(III iN)'
nami:en:e?tih za dojavu igaSenje poiara
opasnost od nastajanja poiara (III i N)'
Mjere Zop-a kojima se otklanja ili smanjuje

mjesta nu

{.'
*'
*

Orugo;fr;r*;iiffi

3.6UpoznavanjeuposlenihdjelatnikasmjeramazaStiteodpoiara

zastite od poZara regulirano je odredbama Zakona

Upoznavanje uposlenih djelatnika s mjerama
poZara
upoiftnin'Oi"tatnikJ s mjerama zaStite od
o zaStiti od poZara kroz obavezu upoznavania
programu
i
nadinu
o
poit"konskim Jlt"," tj' Privilnikom
na njihovim radnim
pr"*ntiunih mjera 7oP-a, gaSenje poaara i spaiavanje
provedb,
za
pudanswa
osoosobliavanja
ljudii imovine ugroZenih poZarom'
provedbu preventivnih
pravilnikom je propisan program i n-adin osposobljavanja pudanstva za
obaveza je
poZarom'
i-imovine ugroZenih
mjera ZOp-a , gaSenje'JoZ-a"t" i spaSauanje ljudi
vlasti'
drZavne
sluZbama tijela
propisana za sve rupot[n" u prJvnim ottUitu te strudnim
5kola.
lokalne uprave i samouprave, uEenike srednjih
[J5rr"
suglasno56u MUP-a te
"pr.ve,
prooram osposobljavanja moze provoditi ovlaStena Skolska ustanova sa
'
MUP-a
pribave
suglasnost
'
prain" osobe koje
provedbu osposobljavanja
provoditelj - nositelj programa prema pravilniku ima obavezu u
osigurati odgovaraju6u
zatim
ip"ti:uliste,
ukljuditi osobu sa rnun:"'. uut Sgurnog.t"6nifrit
po1ara,
sorivo, cilindridnu
za
saSenie
prostoriju, rudnu upuru'E';r;;i;#
te ostala
filma'
obrazovnog
projekciju
cm,
posudu promjera f rl-tiniriulne vislne 15
izdati
polazniku
o polaznicima i
materijalna sredswa. Nositelj je obavezan uodiii'euiienc-5u
uvjerenje o osPosobljenosti.

t:"tlitii

;;Z;6 ;fitil.

3.7 Nadzor nad provodenjem miera ZOP'a

je i nadzor nad provedbom mjera ZOP-a prema propisima
Zakonom o za$titi od poZara reguliran
gulntp"kto.i PU i inspe6ori Ministarspa u sjediStu'
donesenim na temelju Zakona, a obavljgju
,iuavljaju Sumski inspeKori koji u obavljanju
Nadzor nad proved#m ;i;|op:;u'si,riri
od poiara PU'
ouin posfoui imaju ovlasti inspeKora zaStite

obavljaju poljoprivredni

poljoprivrednim zem.ljiStima
Nadzor nad provedbom mjere zop-ana
za5tite od poZara PU'
*in
fosbva'imiiu ovlasti inspe6ora
inspektori koji u obavijit:i

NadzornadprovedbamamjeraZoP-amoguprovoditiiobjrlliativatrogasnepostrojbeiudrugei
grada'
prop''luni1t tjera ZOP-a.,ako predstavnidko tUelo
to odredene poslove kontrole provedbg
MUP-a .

;d" ;;d-e tukuu ooutu uz prethodno pribavljenu suglasnost

3.8 Osnivanje vatrcgasnih postrojbi

je.Zakonom o zaStiti od poZara (ilanak 26),

osnivanje vatrogasnih postrojbi regulirano
poZara, spaSavanja osoba i imovine ugroZene
odredbom koja kaZe: il6;;4"6;"n19 u g1a5en;u
i.opasnim situac'tjama, provedbi
poZarom i eksptozijom, ptrt;;j; i"n1if5" ioto|i u nezgodama
Orubin djelatnostiuwrdenih planovima ZOP-a osnivaju se

Flu"nliuni6

r:"rizo'P:;l;;"Uinju

vatrogasne poit@Ue i udruge dobrovoljnih vatrogasaca'

3.glzradaprosudbeugroienostiodpoZaraieksplozija

procjene ugroZenosti od poZara i

Sadriaj, nadin izrade i nadin primjene metoda kod izrade
procjene
ugroZenosti od poZara i
tehnoloike e6plozije ,wtO"n je Fravilnikom o izradi
izraditi pravne

ulioi"nl,tti duZni su na temelju odredbi zakona

tiategorizirane u f i II kategoriju te gradovi i opcine'

eksplozija, a procjenu
oso'Ue

o ZOP-a

Osnovni elementi procjene ugroienosti su:

1) postojece stanje (za pravnu osobu: broj uposlenika, povr3ina gradevina, nazivi

gradevina, tehnologija),

2)
3)

Brojdana analiza poZarne ugroZenosti,

te profesionalnih
Struino miSuenje o postojecem gtgnju, ustroju sluzbe zoP-a

4)

Prijedlog mjera,

5)
6)

ZakUuiaK

dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi,

Grafidki i brojdani Prilozi.

procjenu ugroienosti izraduje grupa strudnjaka od najmanje troje.djelatnika od kojih najmanje

i
r.urtidite struke. Grupu radivoditeU sa strutnim ispitom
dvoje mora imativss Linidr.6najmanje
imati
grupe
moraju
u sastavu
;;ig"diilr;Onog isLuspa na"posf6yimaTOP-a.Ostali
procjene ugroZenosti primjenjuju
.zaizradu
poslovima
loP-a
na
isr<uswa
dvije godine radnog
iffiGk" Uro:larie r"ioOl ifi itihva6ene strane metode ORVB 100, DoW indeks)'

ir:*r

3.10 Planovi za5tite od poZara pri elementarnim nepogodama

pozari Suma zbog visokih temperatura ili
Elementarne nepogode mogu biti potresi, oluje,.veliki
nepogoda mogu nastati poZari u
namjerne paljevine, p"pf."E. iU"fi Aje6vanjl elementarnih
raznim tehnolo5kim procesima' Stoga
urbaniziranim sreainama, industrSikim ,onutu, Sumama ,
planovi Oj.eloYSTg: $' u slutaju poZara planovi
se za takve nepreOviden6 iitii:""" izraduju
t,iOj"t ti.*l ,-oO poglavarstava do poduzeca'
za5tite od poZara. Taj plan su duZni imati sviirauni
grafi6kog
planom se razraduje sustav planiranih metodi ZOP-a , i sastoii se od tekstualnog i
dijela.

3.11Ovla5tenja za obavljanje poslova ZOP'a

poslove ispitivanja,izvedenih stabilnih instalacija za

U poslove obavljanja ZOp-amoZemo staviti

druge zaStitne uredaje i instalacue

zapatjivih'plinora i pa5a
zatim uvoz uredaja' opreme i
po1ara
ieksplozija,
iSirenji
r"i. rirzE r.
poiara,
te drugih zaStitnih
Sirenja
sredstava namijenjenih za gaSenje, dojavu isprjecavanje
opreme i
uredaja,
ispravnosti
kontrola
i"tit'n-jnje-i odrZavinje,
ureclaja i instalacija,

;diligu5*j6

p.;z*a o"t"t ,:"

ii,r:;e."ii:"ffi;ftli
r.t-

sredstava za ga5enje.
navedenih poslova'
Ministar unutarnjih poslova izdaje ovlaStenje za obavljanje

pravnoj osobi ili struinoj sluibi

3.12 Vottenie evidencije iz podruij azoP'a u
donesenim na temelju navedenog zakona
Zakonom o zaStiti od poiara i podzakonskim aKima
ZOP-a
dijelu
u
'
propituno je vodenje odredenih evidencija

sluZbe, koje su vlasnici odnosno

Evidencije su duZnivoditi pravne ifiziike osobe, te strudne
prostora'
i
dijelova
korisnici gradevina, gradevinskih
brojevima, a saddaj pojedinih
EvidencUe se vode u obliku knjiga sa stranicama oznadenim
i"irt" osobe obraden je detaljno u pripadaju6im
r":"
pr.uitni.itu,-odnosno treba biti propisan u op6im aKima'

* orzr"'iliii;t"*"i

;;;;;il;

evidencija:
Pozornost treba posebice obratiti na vodenje slSedecih
o nastavi i osposobljavanju zaposlenika za ZOP-a

'

-oodrZavanjuvatrogasnihaparata(redovno,periodidnoikontrolno),
- o ispitivanju stabilnih sustava za dojavu i gaienje poiara'
- o ispitivanju funkcionalnosti sustava za uwrttivanje prisutnosti zapaljivih plinova i para'
- o ispitivanju plinskih instalacija, plinskih troSila te plinskih kotlovnica'
- o ispitivanju elektriine mreZe i potroSada, te panic rasvjete i rasvjete za nuldu,

o ii56enju i odrZavanju dimovodnih kanala,

o isPitivanju gromobrana'
o di5denju klimatizacijskih i ventilacijskih kanala,

o inspekcijskom nadzoru (internom),

o provedenim sankcijama (internim),
i srodnih poslova,
o izdanim odobrenjima za obavljanje poslova zavarivanja
o vrsti, broju i stanju vatrogasne tehnike'
vodi propisanu

provoctenje mjera zoP-a

u pravnoj osobi ili strudnoj sluzbi oclgovorna osoba za
o iregledu, ispitivanju, seruisiranju uredaja, opreme
ffi;;;Ui ir poOr"i:u ZO-p-u.iio'proubde-nom
osposobljavanju za ZOP-a i eksplozija, o
;;;;ir;;t; biSen:I, poiu*, o

lnspe[cUsf<imlnadiornim) pregledima iz podrudja ZoP-a '

sadrZavati redni broj, wrtku (poduzece),
Evidencija (upisnik) o polaganju struinog ispita mora
p6Oui"*, Ut'i,i oaoUt"n]aftvjerenia, atesta).,rjeienja, a za radnika koji su
l:J[t" i
"]i"ru itpit" ,'pLnit mora imati: rednl6ioj upisnika upit, prezime i ime kandidata'
pristupili strudnom
spremu i za.nimanje, tvrtku u kojoj kandidat radi'
JMBG, datum, mjesto i opcinu rodenja, strudnu
praktidnog), ocjenu, popravni ispit iz
adresu i datum potaganji ispita (pismenog, usmenog,
predmeta, napomenu'

3.l3Saddajop6inskihplanovaiod|ukaozaStitiodpoiara
Plan ZOP-a opdine u grafidkom dijelu sadrZi:

u prvu i drugu
prikaz prometnica sa ucrtanim pristupima objeKima koji su raarrstani
kategoriju ugroZenosti od PoZara,
podacima'
prikaz sustava opskrbe vodom za gaSenje poZara s identifikacijskim
glavnim
glavnog energetskog i komunalnog rawoja s ucrtanim i obiljezenim
prikaz

ventilima,

vatrogasnih postrojbi'
pregled broja, velidine i smjeStaja profesionalnih i dobrovoljnih

-preglednekarteSumanakojimasuprikazaniznadajniiimbenicizautinkovitogaSenje
poZara.

Tekstualni dio plana ZOP-a grada ili opiine sadrZi:

vatrogasnih postrojbi u akciju gaSenja
sustav ukljudivanja profesionalnih i dobrovoljnih

Poiara,

-sustavkoordinacijeizapovijedanjauakcijamagaSenjave6ihpoZara,
- nadine pozivanja i ukljudivanja distributera energenata u akciju gaSenja polara'

ukljueivanje komunalnih poduzeca u akcije gaSenja,

pomodi
ukljudivanje sluzbi za pruzanje prve medicinske

u akciju gaSenja poaara,

ivodom u akc'tji
ukljutivanje sluZbi ili poduzeca te odgovornih osoba za opskbu hranom
ga5enja Polara,
gasenju poaara,
nadin zamjene vatrogasnih postrojbi novim postrojbama na

naiin ukljuEivanja HV u gaSenje polara,

sa nastalim pozarom,
sludajeve kada se i koji se op6inski igradski Eelnici upoznaju
vatrogasne postrojbe
sluiajeve kada se u akciju gaSenja pozivaju odnosno ukljuiuju
iaran podruija oPcina igradova,
gaSenju poZara ili
natin i sluiajeve uporabe opreme ivozila posebne namjene u

spa5avanju osoba,
poZar ve6ih razmjera'
nazive gradevina i oWorenog prostora na kojima se moZe odekivati
otrovne i druge opasne
nazive gradevina u kojima su sadrzane radioaKivne, ekplozivne,
Wari,
u I II
popis osoba odgovornih za provedbu planova pravnih osoba raarstanih
kaiegorfiu ugroZenosti od Poiara,
koje su razvrstane u prvu i
sastavni dio ovog plana su i planovi aoP-a pravnih osoba
drugu kategoriju ugroZenosti od poZara'

sluibi
3.14 Saddaj planova zaitite od pozara u pravnoj osobi ili struEnoj
poZara na
od
plana
pravne osobe raarrstane u I i II kategoriju ugroZenosti

ZOp-a donose
temelju izradene procjene ugroZenosti.
plan se sastoji od grafiikog itekstualnog dijela. Grafidki dio sadrzi:
oznaku glavnog pristupa za vatrogasna vozila,

oznaku gradevine ili postrojenja,

oznake katova,

tlocft prizemlja i raspored prostor'rja s naznadenim namjenama'

oznaku protupoZarnih pregradnih zidova,
oznake oWora u stupovima izidovima,
oznake PristuPa,
pristupa katovima,
oznake stubiSnih prostora sa mjerom silazenja i
oznake putova za intervenciju i putova za spaiavanje'
oznake mjesta za prolaz dima i topline,
podacima o vrsti, kolidini sredswa za
oznake stabilnih ili pokretnih uredaja za gaSenje sa
gaSenje i poloZaju stabilnih instalacija za gaSenje,
i
podatke o vrsti i kolidini zapaljivih tekudina i plinova te otrwnih, radioaKivnih
za
glede
sredstava
iroiaju biti upotpunjeni upozorenjima

lksplozivnih Vari, foOaci

ga5enje koja se ne smiju upotrebljavati,

-prikazmjestazauzimanjevodezagaSenje,teprikazmjestazaprekiddovoda

energenata u gradevinu ili postrojenje'

gradevine ili postrojenja s .
osim navedenog pregledni dio plana mora saddavati i nacft
ulica gradevina i njihove
granitnih
ilusjednih
prolaza,
nacrt
[it6*,
oznakama gradevine,'b=roiu
namjene te oznake vanjskih i ulidnih hidranata'
Tekstualni dio Plana sadrZi:
naziv mjesta, te naiin primanja dojave o poiaru,
u primanju obavijesti o pozaru
obaveze u postupanju, zapovijedanju i ovlasti sudionika
claUnjem ustroju akcije gaienja,

pomo6i'
nadin ukljudivanja sluZbe za pruZanje prve medicinske
pozgra te.cjelokupan ustroj gasenja kada
brojdano stanje vlastitih postrojbi za gasenje
i dobrovoljne vatrogasne postrojbe,
su u akciju gus"njiukUulene uin:sfi prof6si6nalne

u interuenciju,
nadine pozivanja i ukljuiivanja distributera energenata
poiar gasijl nazodnosti odgovorne ili
nazive gradevina ili postrojenja na kojima se
tehnolo5kog postupka,
specifidnosti
strudne osobe utoj graOeviniznog

-nazivegradevineilipostrojenjaukojimasenalazeialoriradioaktivnogidrugogopasnog
poduzimaju u sludaju po1ara,
i otrovnog materiifi iWaii te postupci koji se
- nazive radnih mjesta i lokac'rje na kojima su smjeSteni kljutevi od prostora ili prostorija u
gradevinu,
se nalaze mjesta za prekid dovoda energenata u
sudionika koji sudjeluju u gaSenju
razraden radio i telefonski sustav za povezivanje wih

k;fi;

poZara.

poslove ZoP-a u pravnim osobama

3.15 Prava i obaveze djelatnika odgovornih za
ili struEnim sluibama
Prava i obaveze su:

odgovornost za provedbu mjera ZOP-a ,

opreme i sredstava za ga5enje
odrzavanje u ispravnom stanju i svrsishodnost upotrebe

poiara na njihovim radnim mjestima,

upoznavanje djelatnika sa opasnostima od
rqlnog odnosa ili
polaganje strudnog ispita u roku godinu dana od dana zasnivanja
od poZara,
zaitite
provedbu
mjera
za
osoOJoOgovorne
rasporeda nu ruO"i
je zaposlena odgovorna osoba za
prava se obiino reguliraju aKom pravne osobe u kojoj
ZOP-a.

plara,

.ifito

ZOP'a
3.16 Planiranje i poboljSanje u provodeniu mjera
regulirano je zakonom i podzakonskim
Planiranje i poboljSanje u provodenju mjera ZoP-a
aKima D podrudja ZOP-a idrugih zakona'
je
iskustvu i sludajnim saznanjima, nego
Unaprjedenj ezoP-ane moiemo temeljiti samo na
znanstvena
pritom
raspoloiiva
ZoP-a , koristeci
;;#Gil;i smiSUeno uniprjeaivati
je
danom we izraZenije naglaieno naglim razvojem
svakim
primjenu
i"f.'rif.E,'ito
dostignu6a i
opasnosti za nastanak poiara i
wih ljudskih ajentnosti, 5to je ooveto do swaranja sve viSe
vi5e se usavrSavati i pratiti
je
sve
danom
svakim
mogu6nosti njegova tWuiuniu. iotrgUng
sredstva)'
6;idd;;Jisiu6a i primUeniti ih (uredaji, oprema,

stanja u podrufiu ZoP-a

3.17 Rasprave i prijedlozi za pobolj5anje svekolikog
potreba da se prate tehnidka dostignu6a sa aspeKa ZOP-a name6e potrebu rasprave.o ,.
se potreba za davanjem prijedloga za
svrsishodnosti, s obzirom na primjenu, namienu, namede
poboUSanje stanja u ZOP-u.

ga5eniu poiara
3.18 Obaveze pravnih osoba ili struEnih sluibi u
donoSenje planova lOP-a (I i II kategorija),
izradaprocjene ugroZenosti (temelji za plan),
organiziranje sluZbe 7OP-a, vatrogasne postrojbe'
materijalno teh' sredstva"')'
kontinuirano pra6enje stanja ZOP-a (organiziranost,
uskladivati stanje sa novonastalim uvjetima,
pratiti propise iz podrudja ZOP-a '

4. SUSTAVIZADOJAVU I GASENJE POZARA

4.lPrcianodnjauretlaja'opremeisredstavazadojavuigaSenjepoiara

sa sobom sve brZi raaroj tehnoloikih

Raaroj industrijske proizvodnje u danaSnje doba donosi
koji nam donosi we veci broi
strojeva,
i
proces koji se odvijaju upotrebom lrzifr OroOuf.ivnln
razvoj tehnoloSkih
ekspanzionistidki
Takav
Wari.
novih, u vecini gorivih,-eullifotupaljivih
na proiarodnju uredaja'
je
odraiava
se
da
i
nuZno
se
procesa,
o-arizuuu
i Jroorir<ata tiir
protupoZarne za5tite potrebnoje
opreme i sredstava ru o[ii"r-iba59np Roiara. Raarojem
opasnost
j
proArf.tiunosti-rada upotrebu Wari tiie koriStenje istodobno uvjetuje
poZara
i
broj
7oP_-atreba.sprijediti
za nastanak poZara, zia1i rauojem prwentivnih mjera
prilidan
opreme,
broj
na6i
moZemo
mateii:irne i ljudske gubitL". oinas na podrudju ZoP-a
prati razvoj industriiske proizuodnje'
uredaja i sredstava ru Joiuuul !iSe1:e poZarakojima se
i prijevoznih) i prema vrsti medija za
(prijenosnih
Imamo dakle razne vrste vatrogisnihaparata

;;;#

il;titi;J;"nie

gaSenje (prah, COz, halon, pjena, voda)'

radom i bez automatskog

sustavi za gaSenje poZara (stabilni sustavi za gaSenje s automatskim
pjena'
voda)'
r":,tikoO,it ruou uz upotrebu medija (prah, Coz, halon'
dimni, plameni)' te
sustavi za dojavu pozara kao npr. Javljaci (rudni, automatski,.termidki,
i prijenos
uzbunjivanje
za
uredaji
O"iu"n" finU", vatioOojavne centrale, iarori napajanja,

lJij

informacija.
zakonske i podzakonske
sve su to protupozarna sredstva dueje koriStenje regulirano.kroz
je
raaroj i unapredenje
propise. Raarijaju r" ,i inOutirSspo tennoloSki napredak i iiji
ljude i materijalna
ielimo,zaStititi
procjene
ugrozenosti
osnovu
na
neizostavno i nuZno, ako
a time i veliku
razmjere,
j6
velike
neoiekivano
dobra. Raaroj tehnonf-5e u inaustrUi dosegao
situacija'
Urigu tu[o;Stiti sebJi okolinu od opasnosti i neoiekivanih
poiara i stoga se kao nuinost javlj.a potreba za
Posebno su sve viSe prisutne opasnosti od
otkrivanie, dojavu i gaSenje poiara' sa
izradom lto boljih i sofisticiranijih uredaja i sustava za
djelovanju protiv poZara'
i
operativnom
rfinlovitoSCu u pieventivnom
ga$enje pohra i spaSavanje od strane sve viSe
Proizvode se novi uredaji, oprema i sredstva za
pronalaze nova rje5enja u
oroiarodaia. Usvajaju s6'*!'"nlutnUa sredsWa] ali se i dalje

It";;;

sprjeEavanju i gaSenju PoZara.

i gaSenje
4.2 Certificiranje uredaja, opneme i sledstava za dojavu
biti ispravni, podobniza
uretlaji, oprema i sredstva za dojavu igaSenjepozara moraju
ispitani'
nadin
odreden
nutU"n:ui'u svrhu i moraju biti na

podobnost za namjenu i svrhu te

Ispitivanje na odreden nadin i u odredenim uvjetima, zatim
osobg.koje zadovoljavaju tehnidke i
6i31,i;;t mogu ialriiti iolU"niti ovlaStene pravne
laboratoriiski, skladi5ni i uredski prostor, t9 q'oj zaposlenika
kadrovske kriterije i
"O-g""#Jriu
iskusWa I sa struinim ispitom, a koje dobUu ovlaStenje
odgovaraju6" rtren"l'pi"t",iianog
MUP-A.

gasenje pozara mogu dobiti ceftifikat

Tako ispitani uredaji, oprema i sredstva za dojavu i
pouzdanosti'
i
kvalitete
@oWrAu, dokaz) oiadovoljavanju
mgraju biti ispitani i CERTIFICIMNI i
sredswa, oprema i elementi sustava koji se ugratluju
suglasnosti s DrZavnim zavodom
na listi opi"t" ielemenata koju utirduje MUP-a, u

nalaziti se
za normizaciju i mjeriteljstvo.
je lista koja sadrzi elemente. i opremu koj! su ispitani prema
Lista odobrenih elemenata i opreme
podacima i ispravama
f.o:" postoje iapisnici sL svim potrebnim tehnidkim
vaZecim propisima i
kojim se'dokazuje kakvoca i funkcionalnost'
prisutnosti zapaljivih plinova i para su
Elementi sustava za dojavu i ga5enje poiara i za dojavu
p"t"Oirie"i OSelovi suitava k6ji omoguduju njegovo funkcionalno djelovanje'
ga5enje Fgfra koje nisu elementi sustava
oprema za gaSenje pozara su pojedinadne sprave za
i lpa5avanje i druga pojedinadna sredstva
za ga5enje, sreOswa-ialaSenj'e, sredspa za zaStitu
namilenlena zaStiti od Poiara.

ri

kombinaciji apliciraju na pozar radi

sredswa za gaSenje poiara su wari koje pojedinadno ili u
njegovog gaSenja.

i gaienje
4.3Ispiuvanje ispravnosti i funkcionalnosti sustava za dojavu
poZara
je vlasnika odnosno korisnika sustava, a
odrzavanje sustava za dojavu i gaSenje pozara duznost
nadin da budu
prouoair6 rukladno tehni6kim n-ormama i uputama proiarodada, na takav
propisan
nadin u
na
ispitati
mora
se
Ispravnost.sustava
.
neprekidno u ispravnom stanju.
su
i
odredeni
odnosno uredaja
odredenim vremenskim razmicimi. Oni ovise o vrsti sustava
u
rokovi
Propisani
Zakonom o ZOp-ai praviNilom o izboru i odriavanju vatrogasnih gparata.
proizvodada
uputi
o
i.kradiovisno
bili
kojima se provjerava iipiavnost sustava ili uretlaja mogu
nalaze' Zakonska ja obaveza vlasnika
ili odluci vlasnika zoog ;;ieOnih uvjeta u kojima'se uredaji
funkcionalnosti wih sustava
ispitivanje
iarde
plara
da
ili korisnika sustava ru lo:u* igiSlnje
najmanje jedanPut godi5nje'
pruo i periodidno ispitivanje'
Ispitivanje sustava za dojavu i gasenje pozara duelimo na
prvo ispitivanje je provjera ispravnosti koja pe obavlja prije tehnidkog pregleda novoizgradenog
objeKa, odnosno poslije iarr6ene rekonstrukcije sustava'
obavlja periodidno u propisanim
Periodiino ispitivanje je provjera ispravnosti sustava koje se
vremenskim razmacima, poslije pruog ispitivanja'
i sustava za dojavu i gaSenje
Pravilnikom o uvjetima za ispitivanje funkcionalnosti opreme
stabilnih i polustabilnih
po2arapropisuju r" t"nnlfli, kadrovski i materijalni uvjeti za ispitivanje
para koje moraju ispuniti qravne osobe koje
sustava za dojavu prisuinoii iipaliivih plinova-i
tih
postvb, f.io i opr.g ijpitivinja, naiin ispitivanja opreme i uredaja i elemenata
poslova.
irrtuiri, te program i nadin botaganja ispita za obavljanje tih

;;;1ffi"

sustava za dojavu i
4.4 Ovla5tenja za ispitivanie ispravnosti i funkcionalnosti
gaienje Poiara

sustava za dojavu i gaSenje poiara'. na

Ovla$tenja za ispitivanje ispravnosti i funkcionalnosti
o wjetima za
pruun" bsoUe, itOaie MUP-a ako.su ispunjeni-uvjeti propisani Pravilnikom
polara'
oUuuf:u'i:" ispitivanja sustava za dojavu i gaienje
sustava koje je podnositelj zahtjeva
ovla5tenje se moZe ishoditi za ispitivanje vlastitih sustava,
kod trecih osoba
ispitivanje.sustava
za
kao pravna osoou ru.'pioi-*. iri uotu.oig, odnosno
na mogu obavljati
sustava
vlastitih
ispitivinje
za
6J" ilo0""*rusiun:e
(pravnih). pravne
mogu obaviti samo pravne osobe koje su ishodile
j"ififa,,3

;.htjt

"dJ

prva ispitivanju ,rrtuuu

ovla$tenje za
sustav.

ispitivanjeit*it

ispitivania
pravnim osobaml, a nisu proiarele, niti ugradile konkretni

sustava za dojavu i gaSenje

Da bi dobio ovlaStenje za ispitivanje ispravnosti i funkcionalnosti

poZtru podnositelj zihtjeva mora ispuniti odredene uvjete:

mora biti Pravna osoba,

od kojih najmanje dvoje
u stalnom radnom odnosu mora imati najmanje 4 djelatnika,
djelatnik moie imati
a
ietvrti
kemije,
strojirsWi,
mora imatiVSSlVlf, efef<tiotennike,
struke,
SSS/ry obrazovanja tehniike

mora bititehniEki oPremljen,

djelatnici moraju imati struini ispit'

4.5 Primjena sustava za dojavu i gaienje poZara

povezanih i neprenosivih (automatski
sustav za dojavu pozara je skup elemenata funkcionalno
sirene, signalizacija, alarmi i sl') za otkrivanje i

ffi;j."1*i';"r#;;;iioooi*n"."ntrala,

dojavu poiara u unaprijed odobrenom prostoru'

povezanih i neprenosivih (sustav za
Sustav za gaSenje poZara je skup elemenata funkcionalno
pjenom,
halonom, prahom, CO2,
ga5enje
gaSenje vodom - sprinkleii drencher, sustav za

sa sustavom za dojavu
vodenom parom) s mogu6nos6u samostalnog djelovanja ili zajedno
po?ara.

je skup elemenata funkcionalno povezanih

Sustav za dojavu prisutnosti zapaljivih plinova i para
iiJJiSnia jedinica, signafizacija, alarmi, pisadi i sl. ) za otkrivanje i
nepienosivifr(mjerna

dil;;

dojavu zaPaljMih Plinova i Para.

nastati i za gaienje i za
ovisno o vrsti dobara koje se Stite i razliditih klasa pozara koji mogu
automatskim radom i
b':i,tyt-!1Ylta
m.T,'
(stabilni),.
Jojavu se primjenjuju tJititi sustavi
?
iuiiaui Uei autlm-atikog rada (unutarnja ivanjska hidrantska mreZa)'
poZarl i prosljedivanje informacije o
Sustav vatrodojave sluZi za pravodobno otkivanje
gaienja'
nastanLu W?a;ado mjesta odakle se zapodinje akcija

4.6 Projektiranje sustava za dojavu i gaSenje poiara

poiarne opasnosti objeKa koji
Sustav za dojavu i gaienje poiara projeKira se na uwrdene

povrSina na koju treba djelovati i

treba Stititi, zatim se ni iemef:u poZatl1e opasnosti utvrdi
vrijeme rada sustava.
ga$enje i minimalni tlak na
kod sustava za gaSenje odreduje se volumni protok medija za
najnePovoljnijoj mlaznici,
automatskog pozivanja
kod sustava za dojavu odreduje se napajanje energijom, nadin
iaposlenika odgovornih za provodenje akcije ga5enja'
projeKna dokumentacua koja odreduje karaKeristike sustava za dojavu i gaSenjepoZara. vezana
Ji,rr"i".iii1e, ij. izdavanje sradevinske doarole u dijelu zaitite od poZara
suglasnosti
ii1ojJm suO:eluje NUp-aliOiuuniem posebnih uvjeta 9.radenry iz djelokuga .1OP-a,
(sustava)'
gradevine
na giavni pOeK te sudjelovaniem u iehnidkom pregledu
je dakle dokumentacija na koju ie-izdana
odobrena projeKna dokumentacua (glavni projekt)
uvjetima traZene mjere ZOP-a'
posebnim
iii
iuglisnost'Oa su u nioi pieOviOene fropisane

j;;;;;j;1"nri!."

vodom'
4.7 Vrs,te stabilnih uretlaia za gaSenie poiara vodom, raspr5enom
glavne
osobine
pj.norn, prahom, COz i hllonom i njihove
4,7.1 Sprinkler uredaji - stabilni uredaji za gaSenje poZara vodom'
poiara, a.sastoje se od sistem-aTo su stabilni automatski uredaji za dojavu i gaSenje
prema tehnidkim propisima ZOP-a
i
izradenih
pioiektiranin
pofimnifr i naazemnitr iiievi
bazeni, hidrantske mreZe i sl' )'
zajedno sa instalacijaruiiO.rbni'nu vode (pumpe, rezervoari,
i hidrauliiki projeKiranih c'tjeM sa
Sprinkler sistem je dio iznad zemlje posebno oblikovanih
sp?inKe, mlaznicima u nekom prostoru ili na nekom objektu.
vrijednosti na mjestima gdje se nalaze
Uredaj se aftivira porastom temperature do odredenih
i izbacuju vodu na
(topivitermoelement)
ipri.f.i"i rfiznice'koje se pri toitemperaturioWaraju
Stideni objekt ili zonu.
i nadinu rada na:
Vrste sprinkler sistema dijelimo prema konstrukcijskoj izvedbi
Mokri, suhi, suhi

b1-2o

djelujudi, kombinirani sistemi i sprinkler sistemi s predalarmom'

Projektirajusepremasvjetskipriznatimpropisimaistandardima.

4.7.2Yaniska i unutarnja hidrantska mreia

kojim se koriste osposobljeni

To su stabilni uredaji za gaSenje poZara vodom (neautomatski)
gasitelji i sludajno zateieni gasitelji'
MREZI ZA GASENJE
Iaredba ovakvih sustava propisana je PMVILNIKOM O HIDMNTSKOJ
POZARA

vanjska hidrantska mrcia ima oblik prstena oko Stiienog objekta.

Mora se voditi raduna o broju hidranata i njihovoj udaljenosti od Stidenog objekta'

pravilu nadzemni
Na cjevovod vanjske hidrantske mreZe za gaSenje poZap postavljaju se u
podzemni
hidranti.
sludajevima
u
opravdanim
iznimno
samo
a
hidrinti,
Udaljenost bilo koje vanjske toike gradevine ili neke toike Sti6enog prostora i najbliieg hidranta
ne smije biti veca od 80 m, niti manja od 5 m.
hidrantskoj mreii zaga5enje poiara statiiki tlak ne smije biti veci od 1'2 MPa (12
U vanjskoj

bara).
Najmanji tlak na izlazu iz bilo kojeg nadzemnog ili podzemnog hidranta vanjske hidrantske
iuga5enje poiara ne smSe-biti manji od 0,25 MPa (2,5 bara) , kod propisanog protoka
vode.
Oprema se nalazi u hidrantskim ormarifima, a dine je mlaznice, cijevi i spojnice'

iiA"

Unutarnja hidrantska mreia

SluZi za intervencije gaSenja poZara unutar

objeKa. Na cjevovod se ugraduju hidrantski ormaridi

s potrebnom opremom za gaienje (cijev, mlaznica).

Broj hidranata se odreduje na osnovu poZarnog opterecenja,liilo.lo poZarno opter5enjg
je
moiaiu se Stititi sa dva mlaza vode da se prekri3e sav unutarnji Sti6eni prostor, pri demu
duljina kompaKnog mlaza 5 m , a standardna duljina cijevi 15 m, promjer cijevi 52 mm,
pritiguiat< na ormaiu tip C. Minimalan tlak ne smije biti manji od 2,5 bara.
Suha hidrantska mreZa sluZi za 5ti6enje visokih objekata igdje postoji opasnost od smzavanja.

Zaitita poiarnog seKora koji obuhvada dva iliviSe katova mora se iaresti na takav nadin da se
waki kat Stiti s najmanje jednim zasebnim hidrantom.

4.7.3 Drencher urcdaji

gaSenje poZara koji se
To su stabilni uredaji za ga5enje pohra raspr5enom vodom, a sluie za
preventivnu
ZOP-a hladenjem
b17o iire u prostorima i nl obilKima. Mogu se koristiti i za
i oblikom
intenzitetom
prostora. VbOa je rasprSena u sitne kapljiie koje odredenom bainom,
pod tlakom izlazeiz specijalno konstruiranih mlaznica.
Kategorije stupnja rasprSenostivode su: gruba dispezija, srednja disperzija ivelika dispezija
kapljica vode te vodena magla.
Skanali za
Koriste se za gaSenje poZara zapaljivih tekuiina i plinova, eleKroenergetskih objekata
tvari.
krute
i
razlidite
i
sl.
sklopke
generatori,
motori,
)
kablove, trafo,
poZara gase
Za razlikuod sprinkler mlaznica drencher mlaznice su uvijek oWorene i u sludaju
javlja
sekundarnih
mogu6nost
we mlaznice koje su spojene na zajedniiki ventil, pri demu se
Steta zbog velike kolidine vode.

4,7.4Ureilaji za ga5enje vodenom parcm

u
stabilni uredaji za ga$enje vodenom parom se danas vrlo rijetko koriste. Koriste se samo
sl..).-GaSenje
pare-(energane,
kotlovnicei
vodene
(velike)
koliiine
staine
imaju
obje6ima tcoji
na mjestu
uoi"nor paiom je na princibu uguSivania, g. onemogucavaljg pristupa zraka (kisika)ga5enje
Za
efikasno
po1ara.Vodena fara moZe biti zaii6ena i pregriiana pod visokim tlakom.
objekta ispunitivodenom parom.
foZara potrebno je u kratkom vremenu 40olo volumena
gfSenja, Opasna je za osoblje koje
gubi
mo6
Vod"na'pur. na otvorenom prostoru kondenzira i
nuZno iarrSiti evakuaciju.
treba
Uoiavi u'stieenom prostoru, pa prUe podetka rada uredaja

4.7.5 Stabilni urertaji za ga5enje poZara pjenom (zraEna piena)

pjene i sluZiti za
Uredaji poput sprinklera, drenchera i ostalih mogu biti iaredeni sa injeKorom
je spremnik
dodan
g.G.i.'p"Ziia?na:ee5i'e zapaljivih tekudina). tlklasidan sprinkle-r sustav
bi
se postigla
pjenila
vode,
kako
i
loni"iri,irunog ij"nitu i uredaj ia proporcionalno mijeSanje
sustava'
je
navedenih
isti kao i kod
Ze$ena konceitiicSa pjene. Princip rada

4.7.6 Stabilni uretlaji za gaSenje poiara prahom

Uredaja i opreme (poiari na
Sluie za gaSenje poiara zapaljivih tekuiina,.plinova i el.
i sl. ).
postajama
i"ioOronrira, ind. objektima,iafinerijama, benzinskim
s tim da moraju biti
pozare ogradenim prostorima postizanjem odredene koncentracije
u
isklju8eni ventilac'rjski uredaji i zatvoreni prozori i vrata'

Gase

sa pogonskim plinom (dusik

sustavi su obidno projektirani automatski, a prikljuieni lu.T.q9c.e
kroz cjevovod na razdjelne
i.istiskuje
pod
gi
tlak
ili COt. plin utazi u rpr"rni[ t piif1ot, +lyf:u
je nastao poZar i
kojoi
prostorUe
u
ventile. Vatrodojavn. ."niiulu ,iwura rizdlelni vintil
poZar'
gasi
se
usmjeiu:e tok praha na mlaznice pomocu kojih

4.7.7 S|aibilni urettaji za gaSenje poiara ugliiinim dioksidom

coz

tehnoloSkim procesima i energetskim

Danas se puno koriste za gasenje poZara u suvremenim
gaienja uguSivanjem i
principu
g"r" g, a"[tase'p2ara. Rade na

cl

"uj"r.iir.iu
rashlaclivanjem.

cjevovoda sa mlaznicama' uredaja za

Sustav se sastoji od baterije, boca ili rezeruoara sa COz,

iri." iirto*uisfo uf.tiuiriri:" s deteKorima, centrale i eleKromagnetskog ventila'

i -30
prema nadinu skladiStenja razlikujemo niskotladne i visokotladne sustave (od { . 25 bara
Coz
prostoru
Stiienom
u
borave
do -10oC). potrebno jJ';;d"idj;ti r:"[ zaitite osoba koje
(potpuna i djelomiina za5tita).

(1301' 1211)
4.7.8 Stabilni uredaji za gaienje poiara halonom
zahvaliti inhibitorskom djelovanju
To su najudinkovitiji sustavi za gaSenje polara,5to mogu
SluZe za zaStitu objekata iznimne
klase.
E
i
B,
c
poiutb
A,
gor*ja
. 9.;;
halona na proces
radunski centri' arhive' telefonske
vaZnosti (kulturne, povijesne i velike materUalne vrijednosti).je primjena
halon razara Zemljin ozonski omotad te mu

i"ntrif", rrzeji,

sefovi. NaZalost

ogranidena.

ventil, sabirne cijevi (kod vi5e spremnika)'

D'rjelovi sustava su mu: spremnik halona, halonski

alarmiranja' Spremnik
cjevovod s halonskim mlaznicama, sustav vatrodojave sa.sustavom
is$ede u cjevovod'
halon
kojom
cijev
n'.rirrE r reZedem poloiaju, mora imati usponsku
pod tlakom od 25 ili 42
duSikom
pogonskim-plinom
s
Spremnik sadrZi halon u-t"[ue"t stanju
bara i 5olo.
(potpuna i
potrebno je predvidjeti mjere zastite osoba koje borave u Stidenom prostoru
djelomitna zaStita). 1211 - otrovan

4.8 Vrste iavljaia Poiara

automatskim radom ili ljudskom radnjom

Javljadi poZar dio su vatrodojavnog sustava koji sa
informaciju u el' Veliiinu i prosljeduju je do
registriraju nastanak poiara, prewaraju registriranu
prema'nadinu rada iazlikujemo rudne. i automatske javljade' Prema
vatrodojavne centratJ
registrira obiljeZja poiara u jednoj raarojnoj fazi
poiarnoj znadajki ro:i, r"gittiit
razlikujemo:
foiara; iinlanie Ott"t; toplina PLAMEN)

jllry:F.:fu

termodiferencijalni i termomaksimalni
ionizacijski i oPtiiki- DIMNI,

TERMIdKI'

infracrveni i ultraljubidasti- PI-AMENI'

PostojejoSianalognoadresibilnijavljadizavatrodojavnecentrale.

4.9 Gentrate za dojavu poZara i vrste alarma

uredaja koji su ugradeni u
Vatrodojavne centrale su uredaji koji objedinjuJ., ryd.*il't

vatrodojavnisustav,tepritomeobavljaslijedecefunkcije:

rezerunog iarora naPajanja,

ugradenim
centrale starijih iaredbi nekad su se iarodile modularno, a danas se izraduju sa
je.stalna
se prema vrsti prostora [ojj se nadzire iliStiti na mjesta gdje
okoline.
polara
i
u$ecaja
bo*0. 23 nadzor. Uj6ito smjeitaja mora biti zaStideno od mogudeg
(el.
napajanja
iarora
neovisna
llupulun;" mora biti neprekidno, rid se mora osigurati sa dva
iz
el.
ispada
trenutku
automatskil
Ureia +-atcumulator). R"r"rno napajanje se ukljuduje
Mr"Z" i mora imat (apacitet za funkcjoniranje odredeno vrijeme. Uredaj za uzbunjivanje
su
utliuEr:e se preko vlastite centrale nakon nastanka poZara. Sirene koje se upotrebljavaju
ne
ali
buke,
okolne
razine
iznad
jaiina
dB
30
iznosi
aruka
i pneumatske. Najmanja
"i"iiriEir"
irij" Uiti"iSu od 100 dB. KiraK6riitika zvuka mora se razlikovati od okolnih arukova.

;;;;ir;.tri"Stui,

Alarm moie biti i svjetlosni.

4.10 Odriavanje sustava za dojavu i gaSenje poiara

vlasnika,
Odriavanje sustava, uredaja i sredstava za dojavu i gaSenje Ogiarq duZnostje
,
tehnidkim
sukladno
odrZavati
moraju
se
i
s-reOsWi
uredaji
Sustavi,
odnosno korisnika sustava.
stanju.
normama i uputama proiarodada, na tatav natin da budu neprekidno u ispravnom
propisani,
a
su
Ispravnost sustava se mora ispitati u odredenim vremenskim razmacima koji
...
ovise o vrsti sustava i odredeni su Zakonom ozoP-a i Pravilnikom
proiwodada iliodlucivlasnika ili
Rokovi za provjeru sustava mogu biti i kra6iovisno o uputi
cjelokupnog sustava i pregled
kontrolu
f.orirnita prorti,ra. OA*ivinje-obuhva6a funkcionalnu
provoditi samo.pravna
moze
odriavanje
*ir, r.rtu'rrnih dijelova, opde-stanje i kompletnost.
propisani
redovni pregled,
su:
su
koji
razmaci
o*nu ovlaStenjem iqdp-u . Vremenski
ispitivanje'
periodidki pregled i kontrolno

4.11 Periodiina ispitivanja sustava za dojavu i ga5enje poiara

periodidki' Prvi put se ispitivanje
Funkcionalnost sustava mora se ispitati prui put, odnosno
periodidki' Ispitivanje funkcionalnosti
potom
a
provodi kada je sustav izgraden ili'rekonstruiran,
pregleda
isprava. o kakvoci elemenata
lustava sastoji se oa prdteda tehniike dokumentacije,
pregleda iaredenog stanja u
elementa,
svakog
ispravnost
i tladnim prouutni cjevovoda,
jedlom. godiSnje za sustave gaSenja pohra i
odnosu na projeK. fspitiuanie se ptwodi najmanje
se mora dati uvjerenje o
za waka 2 mjeseca vitroAolavni sustav. za ivako iipitivanje korisniku
Lpravnosti, odnosno iarje5taj o neispravnosti ako je sustav u kvaru.
podatke: sustav koji se ispituje,
O perioditnim ispitivanjima mora se voditi evidencija koja sadrii
za periodiino ispitivanje, opis
UUf-9
prezime (ime) ispitivati, Jatum ispitivanja, broj odobrenja
potpis
ispitivaia.
i
ostalo
i rezultate ispitiv'anja, o.jd; iunfi:ionatnbsti, zipaianja -

il;6";

gaSenie
4.12 Pravne osobe za odlZavanje i ispi$vanje sustava za dojavu i
poiara
pravne osobe za odriavanje i ispitivanje sustava za dojavu igaienje poZara moraju ispunjavati
odredene uvjete:
moraju ishoditi ovlaStenje,

moraju biti Pravne osobe,

prostor),
moraju zadovoljavati materijalno-tehni|ke uvijete (oprema i adekvatan
koji
(zaposlenici
kadrovske uuii,G ioOr"ttena strudna sprema), poloZen strudni ispit
obavljaju isPitivanja),

-ispitivanjewojihsustavaisustavatre6impravnimosobama.

poiara za koje nisu donijete

4.13 Uvjeti za primienu sustava za dojavu i ga5enie
hwatske norme
uvoza sustava za
Zakonom zoP-a i sukladno Zakonu o normizacijije predvidena mogu6nost
da bi se dokazala
ispitati
moraju
ii.", ibiS.G p"t;d ;i; isti prije stavljanja u'upotrebu
nli-hova podobnost i ispravnost za uporabu'

inozemni propisi, norme i preporuke

Za sustave za koje nisu donijete hruatske norma koriste se
se i projeKiraju sustavi za
fiuo ptirnutu'pravila tehniike prakse.. Po t]t

lo:iie iretira:,

_uY]:!',Tu

poclrucJa.
raEtitu od poiara we do dono5enja hrvatskih normi iz tog

4.14 Vrste aparata za ga5enje poiara

prijevozne.
Aparati za gaSenje po1ara d'rjele se na: rudne, prijenosne i
podetnog-OoZara nosi u rukama (teiina <
Rudni aparati konstruirani su tako da ih se do mjgsta
E) odabire se
zof.gt.ixirno o vrsti rit"iu"iti prostora koji se5titi (klase poZara A, B, C, D,
prema.
vrsti medija
r.Oij ri gaSenje r<o:i ie Javria u spremnit< iparata pa postoll i.Fodje6
ks)
te pFmS
s
s,6,
je i pouiela VA prema teZini.(2, 3,
i;;;li, i.ffi;abr, 6dt pjena).ru
je
a6iviranja
nakon
a
pod
tlakom,
vanjskim
nadinu rada: VA sa boditom (abarat prUe upotrebe
gaSenje),
i VA
za
med'rja
izbacivanje
poOUaf
za
COz iz boiice ulazi u rp*n''i. i meOUein i iwara
prUe
navedenih
wih
aparati
su
plina iu5ika). PrijevozniVA
il;"fiir tfafcomCpogonskog
icaraKeristika, jedino im je ukupna masa veda od 20 kg'

4.15 Odabir aparata za gaSenje poZara

gtase poZara A, B, c, D, E) odabire se medij za
Ovisno o vrsti materijala ili prostora koji se Stiti
su
stav5iu sfigmni[ apaiata. Vrste medija za ga5enje koji su u primjeni u VA
g.S"rj"
(umjesto
agent
clean
v.gda,9jena,
CO2,
pi.fif'ritiieitin vrsta za-rJitit" ffutb po?ara), halon,
poietnih poZara na vozilima, gradevinama,
halona). VA se upotrebfiiuaiu ta utini<ovito ga5enje
gradevinskim d'$elovima i prostorima.
potrebna kolidina VA odreduje se temeljem izradene procjene ugroZenosti za objekte i prostore
'oO
poiara, a na temeSu veli6ine prostqla koje se Zeli
wrstane u I i II fut"g-iJ, u'gioi"notti
od pohra' Za za5titu
itititi i poiarnog opterecl;ji-za obie6e u itt i lV'kategoriji ugroienostiprevozi'
broj apirata prema vrsti vozila i vrsti tereta koji se

biiie

uoiiiu dAr"Auijse

4.16 Oddavanje i ispitivanje aparata za ga5enie poiara

Predvidene radnje u odrZavanju vatrogasnih aparata su:
(pravna osoba),(uodljivost,
redovni pregled - obavlja sam korisnik ili oddavatelj
plombe
stanje
- jednom u tri mjeseca),
kompletnost,
stanj6,
opce
dostupnost,

osobe
obavlja se jedanput godisnje ili po potrebi, od strane strudne
ispunjeni
(moraju
biti
MUP-a
od
! poto7enim #udnim ispiiom, u prostoru odobrenom
pravne osobe (ispitivada),
tehnidki *i.til, nu Vn GlU"pi nltjepnica sa oznakom
strudne osobe,
pregled
i
Sifrom
datumom pr"6i"Ou, rokom-za redovni
starije
ls god
kontrolno ispitivanje - obavlja se wake pete godine , a za aparate
Nogu gi obavljati samo ovlagtene pravne osobe, a radnje
wake druge
vatrogasnih aparata a
ispitivanja t, b.pi*n" Ftuiitnit ot-o odrZavanju i ispitivanju
radi detaljnog
obuhvacene,l i"" iiJn:e periodidnog pregleda te dodatne radnje
se tladenje spremnika VA
utvrdivanja ispraunotti. Fri'kontrolnom ispitivaniu ogqYliu
od tog tlaka u trajanju 30
veci
tlakom roii :gi,d puii vedi od radnog tlaka ili za 0,5 t"tpa
pravne
j#tiu*1"
osobe.ovlaStene od
poa
biti
moraju
vn sa col punjenjem
sek. Za ouo
-trta
naljepnica sa
lijepi
takoder
sa
itr.n" rnsperci:e postro:enja pod tlaliom. spremnik

periodiini pregled

ff;;.

wim Podacima.
a sadrZi podatke o tipu'
Obavezno je vodenje evidencije od strane korisnika i oddavatelja,
uodeni nedostaci i
odriavatelja,
pravne
osobe
prugf"du,
nazivu
Wornidkom Uroju, Oaiumu
njihovo otklanjanje.

5. KRTVIcNO PRAVNE T PNTTNSruNE SANKCIJE

5.l Zakonski i podzakonski propisi kojima su uwrdeni prekrsaii i kaznena
djela u PodruEju za5ite od PoZara

odredbe,

'

b.S".i"

poiara- ilpaSavanje liua'i i imovine ugroZene poiarom u dijelu kaznene odredbe,

propisima predvidene su sankcije, tj'

Za pojedine poiinjene radnje koje su u suprotnostima s
sukladno propisima qgZg i1*i.,
tijelo
nadleZno
eouiefa za koje
se iarditi dinjenjem ili
radnje.mogu
Kainjivb
sankciju mogu se nu*iiif.iZn:ivim radnjama.
zakonskim i podzakonskim
nedinjenjem propisima odredenin radnji. U gore navedenim
djela i gospodarski prijestupi
krividna
prekrSaji
i
su
uWrdeni
dgeiu tcaznene odredbe

;.;#;6;6;.g.rj;
fi;';ir;;

u podrudju 7OP-a

Prema odredbi ilanka 6. osnovnog krividnog zakona RH :

je zakonom odredeno kao kazneno djelo
Kazneno djelo je dru5tveno opasno djelo koje
kojemu su obiljeZja odredena zakonom,

*
*

o gospodarskom ili'
Privredni prijestup je povreda zakonom propisanih.pravila
u pravnim osobama,
osoba
iodgovomih
pravnih
osoba
financijskom porfb'iirii,
javnog poret!3. utvrdenog zakonom i drugim
PrekrSaj se moie odrediti kao povreda

p|.opi'ilnuzakojejeutvrdenaprekrSajnakaznaizaStitnamjera.

5.2 PrekrSaji iz opdinskih odluka i planova

prekrsaji, prekrtajne kazne i zaStitne mjere mogu se propisati.odlukom zupanijske skupStine'
se propisatiu obliku novdane kazne i to
;ilr-kdd iiiopein'tf.oquU.Zu. 2istitne mjere mogu
kn za fiziike.osobe, odlukom Zupanijske
najviSe 2000,00 t<n ,a piavne osobe, odn-osno SdO,OO

rtipStineli"Oskog ili'op6inskog vijeca. PrekSaji

prema

iz opdinskih odluka i planova su:

priznatim'irivititt tit1tifr.. struke, prema planovima ZoP-a idrugim odlukama'

graditeljskim uvjetima'

ugroZenosti,

zakonom i drugim propisima

PrekrSaji se mogu odrediti kao povreda praYnog poretka ufurdena

za koje je predvidena prekrSajna kazna i zaltitna mjera'

je u kolidini kriminalnih znafajki.
Razlika prekrSaja u odnosu na krividno djelo

je bio uiinjen bio zakonom ili drugim

Za prekriaj se moZe kazniti samo ako je prije nego Sto
propisana
kazna'
je
bila
za
njega
propisom predvicfen i ako
5.3 Prekr5aii iz oPcih akata
ZOP-a u svom
prekrSaje iz opcih akata propisuje i donosi pravna osoba u cilju provodenja mjera
u rasponu
su
prostory,3
definirane
i
gratlevinskom
dijelu
lennoloifom procesu, u'gradevini,
prostorima
u
zateknu
sludajno
se
koje
osoba
zaposlenika,
I frs"nju odlovornosti

""p"SG.:.
pravne osobe. PrekrSaji mogu biti:

5.4 Prekr5aji iz zakona

Prekr5aj protiv sigurnosti gradana:
oduzimanja predmeta koji
Za udinjene prekriaje moZe se propisati i kazna za$ora, zatim kazna
dozvole za bavljenje
oduzimanje
te
(zaStitna
mjera),
prbmiaia
zu upoirijenUeni za iarrSenie
djelatno5du ili zanimanjem.
PrekrSaj s$ecanja imovinske koristi

pr"t riuj kada je podiniie5 propustio radnju koju je bio duian obaviti'

je do prekriaja doilo
povjereno oou"i:in:" oo;Jg;ih poslovai ako je tdinila propust ili
je
prestao
odnos u pravnoj
radni
lto
prestiie
tim
s
ne
i1j"nor radnjom. Odgovornost
prestanka rada'
osobi niti nuttui" *tiogudnotti kaZniavanla pravne osobe zbog njezinog

Prekr5aji iz zakona:

karaKeristikama,

poZaia izwoza, a bez isprave ovlaStene osobe,

p"Zui" ia fo:i :e posebnim propisom odredeno da je potrebno odobrenje ovlaitenog

tijela,

'
"Ut"U"tti

Potre-bnih za nadzor,

5.5 Kaznena diela iz zakona

iivota
oznaduju kao djela protiv dovodenja u opasnost
Kaznena djela koja se u Kaznenom zakonu
sa kaznena djela:
Uroi iitoJi"e ueZeg opsega
l.DovodenjeuopasnostZivotaiimovineopceopasnomradnjomilisredstvom
2. OStetenje zaStitnih naprava na radu
3. Opasno izvodenje gradevinskih radova
4. Rukovanje oP6eoPasnim tvarima
5. UniStenje ili oStecenje znakova za opasnost
6. Neotklanjanje oPasnosti
7 . lzazivanie Prometne nesrede

S.NepruZanjepomo6iosobikojajeteSkoozlijedenauprometnojnesreci
iliviSe
(pravna osoba) vec iskljudivo odgovorna osoba
Za kazneno djelo ne odgovara poslodavac
njih u pravnoj osobi.