ZOP Skripta

ZAKON O ZAŠTITI OD POŽARA
Opće odredbe:
• Ovim se Zakonom uređuje sustav zaštite od požara.
• Donosi ga Hrvatski Sabor.
• Sustav zaštite od požara podrazumijeva:

- planiranje zaštite od požara,
- propisivanje mjera zaštite od požara građevina,
- ustrojavanje subjekata zaštite od požara,
- provođenje mjera zaštite od požara,
- financiranje zaštite od požara,
- osposobljavanje i ovlašćivanje za obavljanje poslova zaštite od požara,
s ciljem zaštite života, zdravlja i sigurnosti ljudi i životinja te sigurnosti materijalnih dobara, okoliša i prirode od
požara, uz društveno i gospodarski prihvatljiv požarni rizik.
• U cilju zaštite od požara poduzimaju se organizacijske, tehničke i druge mjere i radnje za:
– otklanjanje opasnosti od nastanka požara,
– rano otkrivanje, obavješćivanje te sprječavanje širenja i učinkovito gašenje požara,
– sigurno spašavanje ljudi i životinja ugroženih požarom,
– sprječavanje i smanjenje štetnih posljedica požara,
– utvrđivanje uzroka nastanka požara te otklanjanje njegovih posljedica.
1. Pasivne mjere ZOP-a: - projektiranje (požarni sektori, PP brtvljenja, zaklopke, EP, …)

2. Aktivne mjere ZOP-a: - sprinkler, drencher, sustav za odvodnju topline i dima, HM, vatrogasni aparat
3. Organizacijske mjere ZOP-a: - organizacija ljudi – signalizacija u smislu organiziranja ljudi
• Pojmovi:
1) Požar je samopodržavajući proces gorenja koji se nekontrolirano širi u prostoru.
2) Gorenje je brza kemijska reakcija neke tvari s oksidansom, najčešće s kisikom iz zraka u kojoj nastaju produkti
gorenja te se oslobađa toplina, plamen i svjetlost.
4) Požarni rizik je vjerojatnost nastanka požara u danim procesima ili stanjima.
5) Ugroženost od požara je potencijalna opasnost od požara za zdravlje ili život ljudi i materijalnih dobara.
6) Otpornost na požar je sposobnost dijela građevine da kroz određeno vrijeme ispunjava zahtijevanu nosivost (R) i/ili
cjelovitost (E) i/ili toplinsku izolaciju (I) i/ili drugo očekivano svojstvo, kako je propisano normom o ispitivanju
otpornosti na požar.
7) Reakcija na požar je doprinos materijala razvoju požara uslijed vlastite razgradnje do koje dolazi izlaganjem tog
materijala određenim ispitnim uvjetima.
9) Evakuacijski put iz građevine je posebno projektiran i izveden put koji vodi od bilo koje točke u građevini do
vanjskog prostora ili sigurnog prostora u građevini, čije značajke (otpornost i reakcija na požar, širina, visina,
označavanje, protupanična rasvjeta i dr.) omogućuju da osobe zatečene u požaru mogu sigurno (samostalno ili uz
pomoć spasitelja) napustiti građevinu.
• Ministar donosi podzakonske propise kojima se prenosi usklađeno zakonodavstvo Europske unije, a kojima se
propisuju tehnički zahtjevi za proizvode ili skupine proizvoda za zaštitu od požara... (članak 6.)
Planovi i dokumenti ZOPa:

• Dokumentima zaštite od požara uređuje se organizacija i mjere zaštite od požara na prostoru za koji se donose.
• Dokumenti zaštite od požara državne razine su:

– Nacionalna strategija zaštite od požara,
– Nacionalni plan djelovanja zaštite od požara,
– Izvješće o stanju zaštite od požara u Republici Hrvatskoj,
– Program aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku.
• Nacionalna strategija zaštite od požara, osim opisa i analize postojećeg stanja zaštite od požara u RH sadrži i glavne ciljeve,
prioritete, međunarodne obveze, pravni okvir te instrumente i mjere provedbe kao i nositelje i odgovornosti i elemente ocjene.
• Nacionalni plan djelovanja zaštite od požara donosi Vlada RH na prijedlog Ministarstva, za razdoblje od četiri godine i sadrži
osobito: mjere i aktivnosti u području zaštite od požara, način, redoslijed, rokove i nositelje provedbe mjera, projekte,
procjenu potrebnih sredstava te analizu troškova i koristi.
Zaštita od požara – skripta Trbojević 1

Preventivno postupanje, obavješćivanje i gašenje početnih požara:
• Svatko tko primijeti neposrednu opasnost od nastanka požara ili požar odmah će sukladno svojim psihofizičkim
sposobnostima pristupiti otklanjanju opasnosti, odnosno gašenju požara, vodeći pri tome računa da ne dovede u
opasnost sebe ili drugu osobu.
• Ukoliko osoba iz stavka 1. ovoga članka nije uspjela otkloniti opasnosti, odnosno ugasiti požar, dužna je
obavijestiti Centar 112, najbližu vatrogasnu postrojbu ili policiju, odnosno postupiti prema planu zaštite od požara.
• Pravne osobe i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su svojim alatom, opremom, tehničkim i
prijevoznim sredstvima, a fizičke osobe i svojim radom, sudjelovati u gašenju požara i spašavanju ljudi i imovine
ugroženih požarom.
Organizacija i ustroj ZOPa:

• Radi utvrđivanja odgovarajuće organizacije i provođenja mjera zaštite od požara, građevine, građevinski dijelovi i
druge nekretnine te prostori razvrstavaju se rješenjem ministra u jednu od četiri propisane kategorije ugroženosti od
požara, prema kriterijima, uvjetima i osnovama utvrđenim pravilnikom koji donosi ministar.
• Vlasnici, odnosno korisnici građevina, građevinskih dijelova i drugih nekretnina te prostora razvrstanih u:
• prvu i drugu kategoriju ugroženosti od požara dužni su donijeti plan zaštite od požara izrađen na temelju
procjene ugroženosti od požara te organizirati službu zaštite od požara.
• treću kategoriju ugroženosti od požara dužni su zaposliti najmanje jednog djelatnika, koji će biti zadužen za
obavljanje poslova zaštite od požara i unapređenje stanja zaštite od požara.
• četvrtu kategoriju ugroženosti od požara dužni su imati zaposlenog najmanje jednog djelatnika zaduženog za
obavljanje poslova zaštite od požara i unapređenje stanja zaštite od požara, koji smije obavljati i druge
poslove.
ZOP u sustavu zaštite okoliša, prostornog uređenja i gradnje:

• Ministarstvo, na traženje nadležnog tijela, sudjeluje u postupku donošenja dokumenata prostornog uređenja
državne razine sukladno posebnom propisu kojim se uređuje područje prostornog uređenja i građenja.
• Nadležna policijska uprava (PU), na traženje nadležnog tijela, sudjeluje u postupku donošenja dokumenata
prostornog uređenja područne (regionalne) i lokalne razine sukladno propisu kojim se uređuje područje prostornog
uređenja i građenja.
• Pri donošenju dokumenata prostornog uređenja iz stavka 1. i 2. ovoga članka treba voditi računa o prostornim
uvjetima zaštite od požara, posebice o:
– mogućnosti evakuacije i spašavanja ljudi, životinja i imovine,
– sigurnosnim udaljenostima između građevina ili njihovom požarnom odjeljivanju,
– osiguranju pristupa i operativnih površina za vatrogasna vozila,
– osiguranju dostatnih izvora vode za gašenje,
• Nadležna policijska uprava (PU), na traženje nadležnog tijela, sudjeluje u postupku izdavanja lokacijske dozvole za
zahvat u prostoru prema propisu kojim se uređuje područje prostornog uređenja i gradnje, radi određivanja
posebnih uvjeta zaštite od požara.
• Nadležna policijska uprava (PU), na zahtjev projektanta, odnosno investitora i/ili na traženje nadležnog tijela
određuje posebne uvjete zaštite od požara prije i/ili tijekom postupka izdavanja rješenja za građenje prema propisu
kojim se uređuje područje prostornog uređenja i gradnje.
• Prilikom projektiranja i građenja građevine mora se osigurati zaštita od požara, kao jedan od bitnih zahtjeva za
građevinu propisanih posebnim propisom kojim se uređuje područje prostornog uređenja i gradnje, tako da se u
slučaju požara:
– očuva nosivost konstrukcije tijekom određenog vremena utvrđena posebnim propisom (REI),
– spriječi širenje vatre i dima unutar građevine (PP zid, PPZ),
– spriječi širenje vatre na susjedne građevine (prost. plan, sigurnosna udaljenost),
– omogući da osobe mogu neozlijeđene napustiti građevinu, odnosno da se omogući njihovo spašavanje (EP),
– omogući zaštita spašavatelja (vatrogasci).
• Odstupanje od bitnog zahtjeva zaštite od požara dopušteno je samo u postupku propisanom propisom kojim se
uređuje područje prostornog uređenja i gradnje uz prethodno pribavljeno mišljenje Ministarstva, odnosno
nadležne policijske uprave (PU):
o ako se rekonstrurira građevina iz Registra kulturnih dobara ili građevina u zaštićenoj kulturno-
povjesnoj cjelini,
o rekonstrukcija građevine da bi se osobama smanjenje pokretljivosti osigurao nesmetani pristup,
kretanje, boravak i rad.

• Smatra se da je bitni zahtjev ZOPa ispunjen ukoliko građevina udovoljava minimalnim tehničkim zahtjevima ZOPa
utvrđenim posebnim propisima i odlukama, procjenama utjecaja zahvata na okoliš, dokumentima prostornog
uređenja i posebnim uvjetima ZOPa.
• Prema zahtjevnosti mjera ZOPa građevine se dijele na (zasebni pravilnik):

o građevine skupine 1 – manje zahtjevne građevine
o građevine skupine 2 – zahtjevne građevine
• Podaci za projektiranje mjera ZOPa u glavnom projektu, koji je sastavni dio potvrde glavnog projekta, građevinske
dozvole, odnosno rješenja za građenje, dobivaju se iz elaborata zaštite od požara koji je poslužio kao podloga za
njegovu izradu. Elaborat zaštite od požara izrađuje se samo za građevine skupine 2.
• Elaborat zaštite od požara izrađuje osoba ovlaštena za izradu elaborata zaštite od požara i ovjerava ga svojim
potpisom i žigom.
• Ovlaštenje za izradu elaborata zaštite od požara daje Ministarstvo rješenjem osobi koja:
1. ima visoku stručnu spremu odnosno završen diplomski sveučilišni studij (DSS) tehničkog smjera, i
položen stručni ispit za obavljanje poslova u graditeljstvu prema posebnom zakonu, te ima:
- najmanje 5 godina radnog iskustva na poslovima projektiranja, odnosno stručnog nadzora ZOPa ili:
- najmanje 2 godine radnog iskustva na poslovima projektiranja odnosno stručnog nadzora ZOPa i završen
poslijediplomski i/ili specijalistički studij iz područja požarnog inženjerstva i/ili zaštite od požara,
ili:
2. ima najmanje visoku stručnu spremu, odnosno završen diplomski sveučilišni studij (DSS) tehničkog
smjera i položen državni stručni ispit čiji ispitni program sadrži područje zaštite od požara te ima najmanje
5 godina radnog iskustva na poslovima inspekcijskog nadzora ZOPa.
• Ministarstvo, odnosno nadležna policijska uprava (PU) sudjeluje u radu Povjerenstva za tehnički pregled u
postupku izdavanja uporabne dozvole za izgrađenu građevinu, prema posebnom propisu kojim se uređuje područje
građenja samo u slučajevima u kojima su sudjelovali u postupcima izdavanja rješenja o uvjetima građenja,
odnosno lokacijske dozvole i rješenja za građenje
ZOP u uporabi građevina i prostora:

• Vlasnici, odnosno korisnici građevina, građevinskih dijelova i drugih nekretnina te prostora, odnosno upravitelji
zgrada dužni su posjedovati uređaje, opremu i sredstva za gašenje požara.
• Ispravnost i funkcionalnost izvedenih stabilnih sustava (uređaja i instalacija za otkrivanje i dojavu te gašenje
požara, sustava, uređaja i instalacija za otkrivanje i dojavu prisutnosti zapaljivih plinova i para, kao i drugih
ugrađenih sustava, uređaja i instalacija za sprječavanje širenja požara) provjerava:
o korisnik, sukladno uputi proizvođača, o čemu mora postojati evidencija,
o pravna osoba ovlaštena od strane ministra, najmanje jednom godišnje, o čemu se izdaje uvjerenje.
• Ispravnost i funkcionalnost prijenosnih i prijevoznih aparata za gašenje požara ispituje pravna osoba, fizička osoba
obrtnik ili stručna služba (serviser) ovlaštena od proizvođača ili njegovog ovlaštenog zastupnika, najmanje jednom
godišnje, o čemu na aparatu mora postojati vidljiva oznaka.
• Proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik vodi popis pravnih osoba, fizičkih osoba obrtnika i stručnih službi
(servisera) kojima su dali ovlaštenje, o čemu je dužan izvijestiti Ministarstvo.
Nadzor:
• Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona provodi Ministarstvo, a inspekcijski nadzor inspektori Ministarstva.
• U provedbi inspekcijskog nadzora provodi se izravan uvid u opće i pojedinačne akte, uvjete i način rada nadziranih
osoba te poduzimaju zakonom i drugim propisima predviđene mjere da se ustanovljeno stanje i poslovanje uskladi
sa zakonom i drugim propisima.
• Inspektor je ovlašten: 1. pregledati prostorije, prostore, građevine i predmete radi utvrđivanja stanja zaštite od požara, 2.
pregledati dokumentaciju u svezi sa zaštitom od požara, 3. upozoriti i udaljiti osobu koja ometa ili onemogućava obavljanje
inspekcijskog nadzora, 4. davati pisana i usmena upozorenja i zapovijedi u svezi sa zaštitom od požara, 5. ukazati na
nedostatke iz zaštite od požara i odrediti rokove za njihovo uklanjanje, 6. privremeno zabraniti obavljanje određenih
djelatnosti i radnji koje predstavljaju neposrednu opasnost od nastajanja i širenja požara, 7. ući u dom na traženje vlasnika ili
u slučaju otklanjanja ozbiljne neposredne opasnosti od požara po život i zdravlje ljudi ili imovine većeg opsega, 8. tražiti
potrebne podatke i obavijesti te uzimati izjave u svezi sa zaštitom od požara, 9. utvrđivati činjenice na vizualan način (foto i
videozapis), 10. provjeriti i utvrditi identitet osoba i predmeta kada je to potrebno radi pravilnog vođenja postupka, 11.
privremeno oduzeti dokumentaciju, opremu i sredstva te ostalo u svezi sa zaštitom od požara kada je to potrebno radi
pravilnog vođenja postupka ili mogu poslužiti u prekršajnom ili sudbenom postupku kao dokaz ili je to potrebno radi
sprječavanja težih posljedica, o čemu izdaje potvrdu, 12. pregledati mjesto požara radi utvrđivanja uzroka njegovog
nastajanja i širenja, 13. izdati prekršajne naloge i podnositi optužne prijedloge,14. izreći i naplatiti novčanu kaznu na mjestu
počinjenja prekršaja, 15. poduzimati i druge potrebne radnje u skladu s propisima.
• Svatko može podnijeti prijavu za pokretanje postupka inspekcijskog nadzora.
Kaznene odredbe:
• Na kraju zakona se nalaze kaznene (prekršajne odredbe). Na kraju pravilnika ih nema.
Ostalo:
• Sve osobe koje ovlaštuje MUP: ispitivači, projektanti za izradu Elaborata ZOPa, revidenti (provjeravaju tehničko
rješenje iz ZOPa kod Glavnog projekta), referenti-osoba zadužena za poslove ZOP-a kod poslodavca
• Propisi se donose na temelju zakona.
ZAKON O ZAPALJIVIM TEKUĆINAMA I PLINOVIMA
Temeljne odredbe:
• Ovim Zakonom utvrđuju se:
- uvjeti za izgradnju građevina i postrojenja za držanje, skladištenje i promet zapaljivih tekućina i plinova,
- uvjeti držanja, skladištenja i prometa zapaljivim tekućinama i plinovima,
- uvjeti za obavljanje poslova skladištenja zapaljivih tekućina i plinova,
- načela za provedbu mjera zaštite od požara i eksplozija pri gradnji i uporabi građevina i postrojenja i
držanju, skladištenju i prometu zapaljivim tekućinama i plinovima
- provedba nadzora nad tim mjerama.
• Pojmovi:
Zapaljive tekućine - tvari koje imaju penetraciju veću od 300 jedinica penetracije (1/10mm) određenu prema normi
za ispitivanje bitumena i čiji je tlak pare na 50°C < od 300 kPa (3 bara), a dijele se prema temperaturi plamišta na:
-upaljive (lako zapaljive) tekućine - temp. plamišta ≤ 38°C (npr. benzin)
-gorive tekućine - temp. plamišta > 38°C (npr. kerozin)
- Plamište – najniža temperatura pri kojoj se iznad tekućine stvara dovoljna količina para koja s
ostalim plinovima stvara zapaljivu smjesu.
- Zapaljivi plinovi su stlačeni, tekući ili pod tlakom otopljeni plinovi koji imaju kritičnu temperaturu nižu od 50°C ili
na 50°C tlak pare više od 300 kPa (3 bara) i koji se u smjesi sa zrakom mogu upaliti i/ili eksplodirati
- Vrelište – temperatura pri kojoj tekućina prelazi iz tekućeg u plinovito stanje
- Držanje – čuvanje ili odlaganje zapaljivih tekućina ili plinova ukupnog volumena manjeg od 2000 l gorivih tekućina,
20 l lako zapaljivih tekućina i 30 kg zapaljivih plinova.
- Skladištenje – trajno ili povremeno smještanje zapaljivih tekućina ili plinova u posude ili spremnike ukupnog
volumena većeg od 2000 l gorivih tekućina, 20 l lako zapaljivih tekućina i 30 kg zapaljivih plinova.
- Promet zapaljivih tekućina i plinova je njihovo pretakanje, utovar ili istovar u prometna sredstva ili iz njih,
rukovanje prilikom dopreme, otpreme i smještaja u skladištu i druge prostore, dopremu i otpremu pomoću naftovoda,
plinovoda i produktovoda, prodaju, uporabu i druge radnje sa zapaljivim tekućinama i plinovima
- Građevine su građevinski objekti na određenoj lokaciji koji se sastoje od građevinskog dijela i ugrađene opreme
što zajedno čine tehničko-tehnološku cjelinu kao što su naftovodi, plinovodi, produktovodi, spremnici, skladišta,
pretakališta i druge građevine ili njeni dijelovi, a namijenjeni su za skladištenje ili promet zapaljivih tekućina i/ili
plinova,
- Spremnici su stabilni, polustabilni ili prijenosni zatvoreni sudovi koji se postavljaju na posebno uređenu podlogu, a
u kojima se nalaze zapaljive tekućine ili plinovi obujma više od 250 l za zapaljive tekućine, odnosno više od 50 kg za
zapaljive plinove, izrađeni prema propisima i hrvatskim normama,
- Posude su zatvoreni sudovi koji sadrže zapaljive tekućine ili plinove obujma do 250 l za zapaljive tekućine,
odnosno do 50 kg za zapaljive plinove izrađene prema propisima i hrvatskim normama,
- Bočice su zatvoreni sudovi koji sadrže zapaljive tekućine ili plinove obujma manjeg ili jednakog 0,2l (lakovi,
alkohol, plin za upaljače, sprejevi punjeni butanom ili propanom i sl.)

- Plinska instalacija je instalacija od glavnog zapora za zatvaranje na kraju priključka koji služi za prekid opskrbe
plinom, odnosno od spremnika plina, do ispusta dimnih plinova.
Sastoji se od plinskog cjevovoda s opremom, plinskih uređaja i trošila, uređaja ili otvora za opskrbu zrakom za
izgaranje i odvod dimnih plinova.
• Zone opasnosti: = ugroženi prostor u građevini ili oko nje, dijela građevina ili prostora gdje se nalaze zapaljive
tekućine i/ili plinovi te prašine, u kojem je prisutna ili se može očekivati prisutnost zapaljive smjese para i/ili
plinova.
• U zonama opasnosti zabranjeno je:
o držanje i uporaba alata, uređaja i opreme koje iskre
o pušenje i korištenje otvorene vatre u bilo kojem obliku
o držanje oksidirajućih, reaktivnih ili samozapaljivih tvari
o odlaganje zapaljivih i drugih tvari ne namijenjenih tehnološkom procesu
o uporaba el. uređaja koji nemaju protueksplozijsku zaštitu
o pristup vozilima koja pri radu pogonskog uređaja mogu iskriti
o nošenje odjeće i obuće koja se može nabiti statičkim elektricitetom ili uporaba takvih uređaja i
opreme
ZONA 0 - zapaljiva ili eksplozivna smjesa prisutna stalno i trajno

Unutrašnjost nadzemnih spremnika je zona 0, ukoliko nije drukčije utvrđeno.
ZONA 1 - zapaljiva ili eksplozivna smjesa prisutna povremeno
Prostor oko otvora uređaja za odzračivanje spremnika
ZONA 2 - prisutnost eksplozivne smjese u incidentnim situacijama
• Sigurnosna udaljenost je razdaljina u građevini ili oko nje ili dijela građevine preko koje se u slučaju požara ili
eksplozije ne očekuje ugrožavanje susjednih dijelova građevine i drugih susjednih građevina i okoliša
• Sigurnosna udaljenost ovisi o vrsti, količini i načinu uporabe zapaljivih tekućina ili plinova, tipa građevine i
izvedenim mjerama zaštite
Zapaljive tekućine:
• Prije stavljanja zapaljivih tekućina u promet, proizvođač, odnosno uvoznik obvezan je utvrditi grupu zapaljive
tekućine prema temperaturi plamišta, kategoriju i stupanj opasnosti od požara prema hrvatskim normama te
izraditi upute za sigurno skladištenje, držanje i prometovanje.
• Na posudama koje sadrže zapaljive tekućine, kad se stavljaju u prodaju, moraju biti ispisani podaci o vrsti i
količini zapaljive tekućine na kvalitetno otiskanoj i zalijepljenoj naljepnici ili otiskani na samoj posudi.
• Uvjete za izgradnju građevina i postrojenja za zapaljive tekućine, uvjete za skladištenje, držanje i promet zapaljivih
tekućina te provedbu mjera zaštite od požara i eksplozija pri gradnji, skladištenju, držanju i prometu zapaljivih
tekućina propisuje ministar unutarnjih poslova.
Zapaljivi plinovi:
• Prije stavljanja u promet zapaljivih plinova proizvođač, odnosno uvoznik obvezan je utvrditi kategoriju i stupanj
opasnosti od požara prema hrvatskim normama te izraditi upute za sigurno skladištenje, držanje i promet.
• Prilikom prodaje zapaljivih plinova, proizvođač, odnosno pravna osoba koja dobavlja plin (dobavljač plina) dužan
je uz svaku posudu ili spremnik dati pismenu uputu za sigurno sladištenje, držanje i uporabu s podacima o vrsti i
količini, te o kategoriji i stupnju opasnosti od požara.
• Pravne i fizičke osobe te tijela državne vlasti tijela državne uprave i jedinice lokalne samouprave i uprave obvezne
su zapaljive plinove skladištiti, držati i rabiti sukladno propisima, odnosno uputama proizvođača.
• Propise o uvjetima za izgradnju građevina i postrojenja za zapaljive plinove, skladištenju, držanju i prometu
zapaljivih plinova te provedbi mjere zaštite od požara i eksplozija pri gradnji i korištenju građevina i postrojenja,
skladištenju, držanju i prometu zapaljivih plinova donosi ministar unutarnjih poslova.
Ispitivanje:
• Spremnici i posude koje sadrže zapaljive plinove moraju se, prije i tijekom uporabe, kontrolirati na način i u
rokovima određenim propisima o ispitivanju i kontroli tlačne opreme.
• Operator može puniti plinom plinsku instalaciju, samo na temelju ispitnog izvještaja o nepropusnosti i ispravnosti
novoizgrađene ili obnovljene (rekonstruirane) plinske instalacije u građevini ili dijelu građevine sukladno
tehničkoj dokumentaciji plinske instalacije.

• Operator, prilikom promjene ili umjeravanja plinomjera, produžuje ili uskraćuje isporuku plina samo na temelju
ispitnog izvještaja o nepropusnosti i ispravnosti plinske instalacije u građevini ili dijelu građevine namijenjene za
stanovanje, a najmanje jednom u 10 godina, ako drugim propisom nije određen kraći rok.
• Potrošač u građevini ili dijelu građevine javne namjene i građevine ili dijela građevine u kojoj se obavlja
gospodarska djelatnost dužan je ispitati nepropusnost i ispravnost plinske instalacije najmanje jednom u 5 godina,
a operator u tom roku produžuje ili uskraćuje isporuku plina samo na temelju ispitnog izvještaja, ako drugim
propisom nije određen kraći rok.
• Ispitivanje plinske instalacije, po propisanom postupku od strane operatora, pored operatera, može obavljati i od
operatera ovlaštena pravna ili fizička osoba ili stručna služba potrošača o čemu se izdaje ispitni izvještaj.
• Pravilnik o uvjetima i postupku ispitivanja nepropusnosti i ispravnosti plinskih instalacija te o osposobljavanju
djelatnika koji neposredno obavljaju ta ispitivanja, mora se temeljiti na priznatim tehničkim pravilima, kao i
uvjete za dobivanje i oduzimanje ovlaštenja na temelju praćenja kakvoće ispitivanja od strane ovlaštenih pravnih
ili fizičkih osoba, propisuje operator uz suglasnost Ministarstva unutarnjih poslova.
• Plinska instalacija u građevini ili dijelu građevine mora biti izvedena sukladno projektu plinske instalacije
izrađenom prema propisima i hrvatskim normama, odnosno pravilima tehničke prakse sukladno propisima o
normizaciji, do donošenja propisa i hrvatskih normi.
• Operator je dužan uskratiti isporuku plina potrošaču kod kojeg u propisanim rokovima nije obavljeno ispitivanje
nepropusnosti i ispravnosti plinske instalacije ili je pri ispitivanju utvrđena propusnost ili neispravnost.
Uvjeti građenja:
• Građevine i postrojenja u kojima se obavlja skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova moraju se
graditi na sigurnosnoj udaljenosti.
• Posebne uvjete građenja iz područja zaštite od požara i eksplozije u postupku izdavanja lokacijske dozvole za
gradnju građevina i postrojenja utvrđuje nadležna policijska uprava.
• Idejni projekt koji se odnosi na građevine i postrojenja u kojima se obavlja skladištenje i promet zapaljivih
tekućina i/ili plinova, pored sadržaja utvrđenog propisima o gradnji, sadrži:
– situacijski nacrt u odgovarajućem omjeru, a najviše u omjeru 1:500 s ucrtanim planiranim i postojećim
građevinama, postrojenjima, prometnicama, ogradama i sl., te predviđenim sigurnosnim udaljenostima i
zonama opasnosti u tri dimenzije,
– popis vrsta i količina zapaljivih tekućina i/ili plinova koji se namjeravaju skladištiti ili s kojima će se
obavljati promet,
– tehnički opis planirane građevine i/ili postrojenja, tehnološkog procesa i sustava za upravljanje i nadziranje
sigurnog odvijanja tehnološkog procesa,
– tehnički opis planiranih sustava, sredstava i opreme za dojavu i gašenje požara.
• Kada se za skladištenje, odnosno za postavljanje postrojenja za zapaljive tekućine i/ili plinove, prema propisima o
gradnji, ne izdaje lokacijska dozvola i potvrda projekta ili drugi akt o pravu građenja, nadležna policijska uprava
(PU) izdat će odobrenje za skladištenje, odnosno za korištenje postrojenja za zapaljive tekućine i/ili plinove kada
utvrdi da su ispunjeni uvjeti sigurnosnih udaljenosti i provedene propisima utvrđene mjere zaštite od požara i
eksplozija.
• Odobrenje za skladištenje odnosno za korištenje postrojenja za zapaljive tekućine i/ili plinove izdaje se na temelju
uvida u tehničku dokumentaciju, dokaze kakvoće izvedenih radova, ugrađenih materijala i opreme, potrebnih
ispitivanja ispravnosti, kao i neposrednog uvida na licu mjesta iz čega je razvidno da sigurnosne udaljenosti kao i
druge predviđene i izvedene mjere zaštite od požara i tehnoloških eksplozija ispunjavaju propisane uvjete.
• Održavanje i nadziranje ispravnosti postrojenja za zapaljive tekućine i plinove obavlja se na način i u vremenskim
razmacima određenim propisom, odnosno uputom proizvodača, o ćemu mora postojati dokumentacija.
Nadzor:
• Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donijetih na temelju njega obavlja MUP
• Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donijetih na temelju njega, sukladno Zakonu o zaštiti
od požara provode inspektori zaštite od požara policijskih uprava i Ministarstva unutarnjih poslova.
PRAVILNIK O ZAPALJIVIM TEKUĆINAMA
• Spremnici su stabilni, polustabilni ili prijenosni zatvoreni sudovi koji se postavljaju na posebno uređenu podlogu
i u kojima se nalaze zapaljive tekućine obujma preko 250 l
• Stabilni spremnici su spremnici koji po svojoj konstrukcijskoj izvedbi NE mogu mijenjati lokaciju.
• Polustabilni spremnici su spremnici koji su po svojoj konstrukcijskoj izvedbi određeni da svoju lokaciju pogonski
mogu mijenjati, a da pri uporabi nije ugrožena njihova stabilnost.

• Prijenosni spremnici su spremnici koji su po svojoj konstrukcijskoj izvedbi određeni da se puni ili prazni mogu
prevoziti odgovarajućim prijevoznim sredstvima i pri rabljenju postaviti na posebno uređenu podlogu.
• Sustav zaštite od požara na građevini ili postrojenju je cjelovit skup tehničkih i organizacijskih mjera zaštite od
požara i eksplozija koji se utvrđuje glavnim projektom, pogonskim uputama, općim aktom o zaštiti od požara i
planom zaštite od požara građevine ili postrojenja,
o tehničke mjere zaštite od požara obuhvaćaju ispravnost:
a) uređaja, sustava i drugih elementa,
b) vatrogasnih vozila, vatrogasnih aparata i druge opreme i sredstava za gašenje požara,
c) osobne i skupne zaštitne opreme za gašenje,
o organizacijske mjere zaštite od požara obuhvaćaju:
a) osposobljenost vatrogasne postrojbe za učinkovito gašenje požara i spašavanje i/ili
b) osposobljenost osoblja za otklanjanje opasnosti od požara, eksplozija i drugih akcidenata i
učinkovito gašenje požara na radnom mjestu i
c) organizaciju propisanog održavanja uređaja, sustava, opreme i sredstava iz članka 12. stavka 1.
ovog Pravilnika.
ZAKON O EKSPLOZIVNIM TVARIMA
• Zakonom se propisuju uvjeti za obavljanje djelatnosti: proizvodnje, prometa, prijevoza, skladištenja, uporabe,
uništavanja, istraživanja, ispitivanja i ocjenjivanja sukladnosti eksplozivnih tvari, prodaje na malo pirotehničkih
sredstava, oružja i streljiva te uvjeti za obavljanje djelatnosti
• Zakon se ne primjenjuje na ministarstvo nadležno za poslove obrane, MUP, druga državna tijela koja u
obavljanju svoje djelatnosti koriste oružje te strane oružane snage kada je tako određeno međunarodnim
ugovorom.
• Eksplozivne tvari su: eksplozivi, sredstva za iniciranje eksplozivnih tvari, pirotehnička sredstva, baruti, streljivo i
proizvodi punjeni eksplozivnim tvarima
• Skladišne i proizvodne građevine eksplozivnih tvari su građevine s pripadajućim ograđenim i nadziranim
prostorima, a namijenjenje su za proizvodnju i skladištenje te utovar ili istovar eksplozivnih tvari i moraju biti
izgrađene i opremljene tako da je osigurana:
o zaštita života i zdravlja ljudi, njihove imovine i okoliša
o moraju biti pod stalnom tjelesnom ili tehničkom zaštitom
o imati utvrđen plan postupanja u slučaju nesreće ili drugih izvanrednih događaja (eksplozija, požar,
provala i sl.)
o u slučaju gubitka ili krađe eksplozivnih tvari ili oružja odmah po saznanju se mora izvijestiti
Ministarstvo unutarnjih poslova
PRAVILNIK O UKAPLJENOM NAFTNOM PLINU
• Spremnik za UNP je svaka zatvorena posuda izrađena i odobrena za punjenje UNP-om u skladu s propisima o
tlačnoj opremi.
• Stabilni spremnik za UNP je spremnik za UNP volumena iznad 6,4 m3.
• Mali spremnik za UNP je stabilni spremnik za UNP volumena do 6,4 m3.
• Prijenosni spremnik je spremnik za UNP specijalno izgrađen i opremljen za prijevoz i uskladištavanje UNP-a.
• SKID jedinica je spremnik UNP-a postavljen na zajedničko postolje s agregatom za istakanje i potrebnom
opremom na način da se može sigurno transportirati i koristiti.
• Boca za UNP je prijenosna posuda izrađena u skladu s propisima o tlačnoj opremi.
• Na postrojenju za UNP uređaji, sustavi i drugi elementi za mjerenje, upravljanje i nadziranje tehnološkog
procesa, sprječavanje nastanka i širenja požara i eksplozije ili drugih akcidenata te za vatrodojavu i gašenje,
moraju biti pouzdani, tj. ugrađeni i održavani u ispravnom stanju sukladno propisima, normama i uputama
proizvođača, o čemu mora postojati popis i dokumentacija o pouzdanosti.
• Ovaj uvjet je ispunjen ukoliko su postrojenje za UNP i njegovi dijelovi projektirani, izrađeni, odobreni i korišteni
sukladno posebnim propisima, odredbama ovog Pravilnika kao i specifikaciji i uputama proizvođača.
• Stabilni spremnik može biti nadzemni ili podzemni.

Stabilni spremnik prema obliku može biti:
– valjkasti (ležeći ili stojeći) i
– kuglasti.

• Nadzemni stabilni spremnici pregledavaju se sukladno propisanim postupcima najmanje dva puta godišnje od
strane korisnika o čemu se vodi dokumentacija.
• Stabilni nadzemni spremnici od izvora topline i požara štite se stabilnom instalacijom za hlađenje, hidrantskom
mrežom i vatrogasnim aparatima.
• Podzemni spremnik mora biti štićen od požara hidrantskom mrežom i vatrogasnim aparatima za početno gašenje
požara
Mali spremnici UNP-a:

• Mali spremnici UNP-a namijenjeni su za skladištenje i potrošnju UNP-a.
• Pune se na mjestu postavljanja iz autocisterne.
• Nadzemni mali spremnici UNP-a postavljaju se, u pravilu, na otvoreni prostor ili na prostor pokriven laganim
krovom, pojedinačno ili u grupi, pod uvjetom da njihova ukupna zapremnina nije veća od 15 m3
• Nadzemni spremnik UNP-a može se postaviti na udaljenosti od najmanje 0,6 m od zida građevine ukoliko
građevina ne predstavlja požarnu opasnost.
• Podzemni mali spremnik može se postaviti na udaljenosti od najmanje 1 m od građevine ukoliko ta građevina ne
predstavlja požarnu opasnost za spremnik, a zidovi temelja su puni i plinonepropusni.
• Oko malih spremnika UNP-a jedinstvena je zona opasnosti – zona 2, i iznosi 1 m vodoravno oko ventila i
priključaka te 1 m sferno iznad i kupasto ispod do kružnice na tlu polumjera 3 m (prema skici).
Tijekom pretakanja prostor oko ventila za pretakanje je zona I (prema skici).
• Punjenje se smije obavljati ako spremnik ima odobrenje za uporabu izdano prema posebnim propisima i ako je
ispravan i pregledan u rokovima sukladno propisima za posude pod tlakom, o čemu korisnik mora posjedovati
dokumentaciju.
• Pregled i provjera ispravnosti sustava s bocama ili spremnicima vrši se periodično, na poziv potrošača, ali
najmanje jednom u pet godina od strane dobavljača, o čemu korisnik mora posjedovati dokumentaciju.
Trošila:
• UNP se smije upotrebljavati samo putem trošila i plamenika prilagođenih za UNP.
• UNP trošila moraju imati zaštitu koja automatski prekida dovod plina u slučaju gašenja plamena (pilostatska
zaštita), osim trošila spojenih na kamp boce za korištenje na otvorenom.
• Kod postavljanja trošila, ovlašteni serviser dužan je pridržavati se uputa proizvođača za ugradnju te posebnih
uvjeta dobavljača UNP-a.
• Kod UNP trošila na priključni se vod neposredno ispred priključka trošila mora ugraditi termički zaporni uređaj
osim kod priključka na plinsku bocu. Termički zaporni uređaj je konstruiran za temperaturu djelovanja 100 °C i
temperaturu postojanosti 650 °C.
• Cjevovodi moraju biti ispitani na čvrstoću i nepropusnost prije puštanja u rad, ovisno o radnom tlaku. Za tlakove
do 100 mbar (prema Pravilniku o teh. normativima za projektiranje, gradnju, pogon i održavanje pl. kotlovnica):
- na čvrstoću (isptitni tlak veći za 1 bar); - na nepropusnost (ispitni tlak veći za 10%, ali ne manji od 50 mbar)
• Ispitivanja se obavljaju po postupku propisanom od strane dobavljača UNP-a.
Razlika UNP i prirodni plin:

- Spremnik UNP-a: postoje sigurnosne udaljenosti i zone opasnosti
- Kod UNP trošila na priključni se vod neposredno ispred priključka trošila mora ugraditi termički zaporni
uređaj osim kod priključka na plinsku bocu.
- UNP trošila moraju imati zaštitu koja automatski prekida dovod plina u slučaju gašenja plamena (pilostatska
zaštita).
- Kod UNPa prije ulaska cjevovoda u građevinu postavlja se interventni ventil na dostupnom i označenom
mjestu (plinska kuglasta slavina).
- Sustavi za detekciju plina se ugrađuju u kotlovnice u kojima se koristi plin teži od zraka.
- Kotlovnice ložene plinom težim od zraka NE smiju se locirati u:
o podrumske prostorije
o prostorije kod kojih barem 2 suprotna zida nisu prema otvorenom prostoru
o na prostoru koji je ispod razine okolnog terena (prirodne ili umjetne depresije)
o na vrh zgrade
- podni slivnici ne smiju biti spojeni direktno na odvodnju fekalne ili oborinske vode
- detektor plina pri podu
PRAVILNIK O POSTAJAMA ZA OPSKRBU PRIJEVOZNIH SREDSTAVA GORIVOM
• Ovim pravilnikom propisuju se sigurnosno tehnički uvjeti za izgradnju, opremanje i rad postaja za opskrbu
prijevoznih sredstava gorivom te provedbu mjera zaštite od požara i eksplozija.
• Postaja je građevina koju čine građevinski dio i postrojenje za zapaljive tekućine:
• UNP, CNG, bioplin, plin iz biomase, vodik, mješavina zapaljivih plinova (plinska goriva)…
a koja služi za opskrbu prijevoznih sredstava koja se kreću na kopnu, vodi i i to iz podzemnih, poluukopanih i
nadzemnih spremnika, a pomoću dobavnih jedinica.
• Na postajama se preko dobavnih jedinica, pored spremnika prijevoznih sredstava, mogu tekućim gorivima puniti
i namjenski izrađene prijenosne posude.
• Tekuća goriva koja se prodaju na postaji su motorni benzini, dizel goriva, ekstra lako ulje za loženje, etanol i sl.
• Otvori za prihvat zauljenih voda i drugi otvori na sustavu za pročišćavanje zauljenih voda te prostor oko tih
otvora predstavlja zonu opasnosti kao kod okna podzemnih spremnika.
• Zone opasnosti spremnika za UNP NE smiju se preklapati s ostalim zonama opasnosti na postaji, izuzev kod polja
djelovanja pipaca za istakanje tekućih goriva koja se mogu poklopiti sa poljem djelovanja ventila za istakanje
UNP.
• Zone opasnosti NE smiju prelaziti granice prostora postaje za opskrbu vozila gorivom.
• Otvori za odvodnju oborinskih i fekalnih voda NE smiju se nalaziti u zonama opasnosti.
• Nadzemni električni vodovi NE smiju prelaziti iznad zona opasnosti.
• Zona opasnosti može se smanjiti konstruktivnim i/ili građevinskim mjerama koje ograničavaju širenje
eksplozivnih smjesa zapaljivih para ili plinova sa zrakom.
• Ako postaja služi isključivo za opskrbu prijevoznih sredstava dizel gorivom s temperaturom plamišta iznad 550°C
i/ili za opskrbu potrošača ekstra lakim uljem za loženje za njih se NE određuju zone opasnosti, s tim da agregati,
odnosno dobavne, transportne i mjerne jedinice moraju biti izvedene i ugrađene sukladno propisima iz
protueksplozijske zaštite.
PRAVILNIK O OTPORNOSTI NA POŽAR I DRUGIM ZAHTJEVIMA KOJE GRAĐEVINE MORAJU

ZADOVOLJITI U SLUČAJU POŽARA
Temeljne odredbe:
• Ovim Pravilnikom propisuje se otpornost na požar te drugi zahtjevi koje građevina mora zadovoljiti u slučaju
požara u svrhu sprječavanja širenja vatre i dima unutar građevine, sprječavanja širenja požara na susjedne
građevine, omogućavanja da osobe mogu neozlijeđene napustiti građevinu, odnosno osiguravanje njihovog
spašavanja i zaštite spašavatelja.
• Odredbe ovog Pravilnika primjenjuju se kod projektiranja i građenja novih građevina, a na odgovarajući način i
kod rekonstrukcija (projektiranja i građenja).
• Mjere zaštite od požara, proračunske metode i modeli čija je primjena predviđena ovim Pravilnikom
pretpostavljaju jedan izvor požara.
• Požarno opterećenje je količina toplinske energije koja se može razviti u nekom prostoru, nastaje sagorijevanjem
sadržaja građevine (pokretno opterećenje) i dijelova konstrukcije i elemenata građevine (stalno opterećenje), a
razlikuje se:
o ukupno požarno opterećenje (MJ)
o specifično požarno opterećenje (MJ/m²)
a) nisko: < 1 GJ/m2
b) srednje: 1-2 GJ/m2
c) visoko: > 2 GJ/m2
• Požarni zid je posebna vrsta pregradih konstrukcija otpornosti na požar najmanje REI-M 90 i izveden je od
negorivih građevnih proizvoda (reakcije na požar najmanje A2) koji presijeca konstrukciju građevine od temelja
do krova s posebno izvedenim krovnim završetkom koji onemogućuje prijenos požara.
• Požarni zid mora tražena svojstva REI osigurati i u slučaju mehaničkih udara (M) zbog eventualnog padanja
okolnih konstrukcija pa se minimalna otpornost na požar označava kombinacijom oznaka i vremena: REI-M 90.
• Požarni zid priječi prijenos vatre i dima na druge građevine i/ili požarne odjeljke u istoj građevini.
• Pregradne konstrukcije otporne na požar su sve pregrade (zidovi, stropovi, podovi) bilo koje otpornosti na požar
koje se postavljaju na granicu požarnog odjeljka radi sprječavanja širenja požara i dima u zadanom vremenu.
• Požarni odjeljak je dio građevine koji je odijeljen od ostalih dijelova građevine pregradnom konstrukcijom i
elementima određene otpornosti na požar.
• Dimni odjeljak je dio građevine koji je odijeljen od ostalih dijelova građevine pregradnom konstrukcijom i
elementima određene propusnosti dima.
• Sigurnosno i evakuacijsko stubište je stubište zaštićeno od utjecaja vatre i dima, koje vodi na sigurno mjesto, a
može biti unutarnje (otvoreno ili zatvoreno) i vanjsko (potpuno otvoreno ili djelomično otvoreno).
• Sigurno mjesto je mjesto u vanjskom prostoru izvan građevine, koje pripada građevnoj čestici građevine ili
javnom prostoru koji je siguran od požara i padajućih dijelova konstrukcije i elemenata uzrokovanih požarom, a
nije dio vatrogasnih pristupa i manipulativne površine i svojom veličinom zadovoljava uvjete za prihvaćanje
predviđenog broja osoba za slučaj evakuacije. Iznimno, sigurno mjesto može biti i u građevini, u drugom
požarnom odjeljku, uz osiguran dovod svježeg zraka, te alternativni put za spašavanje (prozor propisanih
dimenzija ili stubište).
Podjela zgrada i građevina u podskupine prema zahtijevnosti zaštite od požara (ZPS):

Prema zahtjevnosti zaštite od požara zgrade se dijele na sljedeće podskupine:
max.
Kota poda broj
TIP etaže Stan/poslovna jedinica
zadnje etaže korisnik
a
Slobodno stojeće
1 stan/1 poslovna jedinica tlocrtne
ZPS1 Dostupna s najmanje 3 strane 3 Do 7 m 50
bruto površine do 400 m2
vatrogascima
3 stana/3 poslovne jedinice
ZPS2 Slobodno stojeće i zgrade u nizu 3 Do 7 m pojedinačne bruto površine do 400 100
m2
ZPS3 zgrade koje nisu obuhvaćene ZPS 1 i ZPS2 3 Do 7 m 300
●1 stan/1 poslovna jedinica
neograničene površine
ZPS4 4 Do 11 m ● više stanova/poslovnih jedinica 300
pojedinačne bruto površine do 400
m2
zgrade koje nisu obuhvaćene ZPS1, ZPS2,
ZPS3, ZPS4 i zgrade koje se pretežno sastoje
od podzemnih etaža, u kojima borave
nepokretne osobe, osobe smanjene
ZPS5 pokretljivosti, osobe koje se ne mogu
Do 22 m
samostalno evakuirati i osobe ograničenog
kretanja, i/ili imaju pojedinačne prostore u
kojima se može okupiti više od 300 osoba
Visoke Više od 22
zgrade m
• Podskupinama se definiraju zahtjevi za otpornost na požar i reakcije na požar konstrukcija i elemenata zgrade,
npr. (dio tablice):
Otpornost na požar konstrukcije i elemenata:

• Otpornost na požar nosivih i/ili nenosivih konstrukcija (zid, strop, stup, greda i drugo) je sposobnost konstrukcije
ili njenog dijela da kroz određeno vrijeme ispunjava zahtijevanu nosivost (R) i/ili toplinsku izolaciju (I) i/ili
cjelovitost (E), i/ili mehaničko djelovanje (M), u uvjetima djelovanja predviđenog požara (standardnog ili
projektiranog).
• Otpornost na požar drugih elemenata (vrata, požarnih zavjesa, požarnih premaza zaklopaca, obujmica, kabela,
zatvarača i slično), mogu sadržavati i druge zahtjeve koji moraju biti zadovoljeni u slučaju djelovanja požara kao
što su toplinsko zračenje (W), automatsko zatvaranje (C), propusnost dima (S), kontinuitet strujnog i/ili signalnog
napajanja (P ili PH), otpornost na čađu (G), sposobnost požarne zaštite (K)…
• Vrijeme u kojem konstrukcija i elementi moraju očuvati nosivost i druga svojstva tijekom određenog vremena je
najkraće vrijeme u kojem su zadovoljeni postavljeni zahtjevi. Vrijeme otpornosti na požar izražava se u minutama
koje se označavaju brojevima 15, 20, 30, 45, 60, 90, 120, 180, 240, 360.
• Otpornost na požar nosivih konstrukcija dokazuje se proračunom nosivosti i uporabljivosti konstrukcije za
predviđena djelovanja i utjecaje na građevinu u glavnom projektu, u okviru proračuna mehaničke otpornosti i
stabilnosti.
• Otpornost na požar može se dokazivati i ispitivanjem u ovlaštenom laboratoriju
Reakcija na požar građevnih elemenata:

• Građevni proizvod koji se ugrađuje u građevinu treba zadovoljiti zahtjeve u pogledu reakcije na požar prema
Prilogu 2, (reakcije na požar):
• Reakcija na požar građevnog proizvoda može se u unutarnjem prostoru građevine smanjiti za jedan stupanj u
slučaju kada će u građevini biti ugrađen sustav za automatsko gašenje požara.
• Najmanji dozvoljeni razred građevnog proizvoda u pogledu reakcije na požar je E.
✓ 7 razreda reakcije na požar: A1, A2, B, C, D, E, F
✓ 3 klase obzirom na razvoj dima: (smoke)
s1 – malo ili bez dima
s2 – srednji dim
s3 – gusti dim
✓ 3 klase obzirom na goruće kapljice: (droplets)
d0 – nema kapljica unutar 600 s,
d1 – kapa unutar 600 s, ali ne gori duže od 10 s,
d2 – ne kao d0 ili d1, jako kapa i gori
Reakcija na požar građevnih elemenata:

• Građevina se dijeli na požarne i/ili dimne odjeljke, ovisno o njenoj namjeni i ostalim parametrima (požarno
opterećenje, zaposjednutost prostora, visina, sustavi za automatsku dojavu i gašenje požara i drugo).
• Podjelom na požarne i/ili dimne odjeljke moraju biti obuhvaćeni evakuacijski putevi, atriji, vertikalni kanali za
vođenje raznih instalacija (ventilacijskih i klimatizacijskih sustava i slično), okna dizala ako međusobno povezuju
više požarnih odjeljaka, prostori za smještaj pogonskih uređaja, prostori za smještaj sredstava i medija sustava za
automatsku dojavu i gašenje požara, podrumske i tavanske etaže i drugi prostori s povećanom opasnosti od
nastanka požara i/ili eksplozija.
• Požarni i/ili dimni odjeljak mora imati određenu otpornost na požar i/ili propusnost dima čime se postiže uvjet da
se požar i dim ne proširi unutar građevine, odnosno susjedne građevine, unutar određenog vremena. Kako bi
požarni i/ili dimni odjeljci ispunjavali traženu funkciju, mora biti ispunjen uvjet ukupne stabilnosti nosive
konstrukcije, čija otpornost na požar mora biti jednaka ili veća od otpornosti na požar pojedinačne konstrukcije ili
elementa s najvećom otpornosti na požar, pojedinog odjeljka.
• Kod nadzemnih etaža stambene namjene požarni odjeljak može biti maksimalne neto tlocrtne površine do
1200,00 m2, a uredske namjene do 1600,00 m2. Dužina odjeljka ne smije prelaziti 60,00 m, a požarni odjeljak
može se rasprostirati najviše na 4 nadzemne etaže.
• Veličina požarnog odjeljka prostora u podzemnim etažama koji su u funkciji stambene i uredske namjene ne
može biti veća od 800 m2.
• Veličine požarnih i/ili dimnih odjeljaka prostora u podzemnim etažama koji su u funkciji druge namjene (garaže,
skladišta i slično) moraju biti u skladu s posebnim propisom za konkretnu namjenu.
• Iznimno, odredbe se ne primjenjuju na građevine za koje podjela na odjeljke nije primjerena ili opravdana iz
funkcionalnih razloga (sportske dvorane, velesajamski izložbeni paviljoni, koncertne dvorane i slično). Sigurnost
u slučaju požara kod projektiranja takvih građevina treba dokazati primjenom proračunskih metoda i/ili modela
koji se temelje na provjerenim tehničkim rješenjima i/ili novijim dostignućima na tom području.
• Konstrukcije i elementi koji razdvajaju požarne i/ili dimne odjeljke dijele se na:
– požarne zidove (unutarnje i vanjske), koji se grade kao neprekinute konstrukcije od temelja do krova,
– druge pregradne konstrukcije i elemente otporne na požar i/ili na granici požarnog i/ili dimnog odjeljka.
• Otpornost na požar konstrukcije požarnog zida mora biti najmanje REI-M 90, a građevni proizvodi koji su
ugrađeni u požarni zid moraju biti najmanje reakcije na požar A2-s1d0.
• Otpornost na požar pregradnih konstrukcija i elemenata otpornih na požar i/ili dim na granici požarnog i/ili
dimnog odjeljka određuje se prema tablicama iz priloga 1, dio tablice:
• Požarni zidovi moraju se graditi:

– kod građevina kod kojih je završni (zabatni) zid udaljen manje od 3,00 metra od susjedne građevine
(postojeće ili predviđene planom);
– kod građevina velike duljine i zgrada u nizu (duljine veće od 60,00 metara), osim kod građevina kod kojih
to nije moguće iz funkcionalnih razloga (sportske, koncertne dvorane, tvorničke hale i slično);
– kod građevina različite visine koje se spajaju preko različitih požarnih odjeljaka;
– kod građevina različite namjene.
• Unutarnji požarni zidovi grade se:

o najmanje 0,30 metara iznad krovne plohe s negorivim pokrovom (reakcije na požar A1 ili A2-
s1d0),
o najmanje 0,50 metara kod krovne plohe s gorivim pokrovom, reakcije na požar od E do B.
• Umjesto unutarnjeg požarnog zida može se ispod krovne plohe izvesti dvostrana konzola (lijevo i desno od
unutarnjeg požarnog zida, ili samo na jednu stranu u dvostrukoj širini) iste otpornosti na požar u širini od 0,50
metra sa svake strane. Kod krovnih ploha s gorivim pokrovom potrebno je iznad konzole u njenoj punoj širini
predvidjeti pokrov i/ili toplinsku izolaciju od negorivih građevnih proizvoda (reakcije na požar A1 ili A2 s1 d0),
radi sprječavanja prenošenja požara.
• Opća načela građenja požarnih zidova iz stavka 1. i 2. ovog članka prikazana su grafički u Prilogu 3 ovog
Pravilnika: (krov / vertikalni preskok / horizontalni preskok)

SPRJEČAVANJE ŠIRENJA POŽARA PREKO OTVORA U KONSTRUKCIJAMA I ELEMENTIMA KOJI
OMEĐUJU POŽARNE ODJELJKE:
• Zaklopke za zaštitu od požara namijenjene su za automatsko zatvaranje protoka zraka u dovodnim i odvodnim
kanalima klimatizacije i ventilacije pri nastanku požara. Ugrađuju se na granice požarnih odjeljaka, odnosno na
prodore ventilacijskih kanala kroz požarne zidove.
• Do zatvaranja zaklopke dolazi usljed djelovanja temeperature kada mora proraditi element za aktiviranje ili
uslijed djelovanja dima kada se aktivira dimni detektor
• Zaklopka se sastoji od:
o kućišta,
o zapornog dijela,
o uređivanje za zatvaranje (npr.: opruga, uteg, pogonski mehanizam s opružnim pogonom za
vraćanje u prvotni položaj, električni pogon koji zatvara dok struja ne teče, pneumatski pogon
koji zatvara dok nema tlaka),
o elementa za aktiviranje
o pokazivača položaja zapornog dijela.
• Sprječavanje širenja požara i dima na susjedni požarni odjeljak preko prodora instalacijskih kanala na granici
požarnog odjeljka postiže se:
– ugradnjom cijevnih barijera (protupožarnih obujmica) i pregrada na mjestu ulaska cjevovoda ili kabelskog
kanala u konstrukciju koja omeđuje požarni odjeljak čija je otpornost na požar i/ili dim jednaka otpornosti na
požar te konstrukcije ili je za jedan stupanj manja, ali ne manja od E 30.
– oblaganjem cjevovoda ili kabelskog kanala oblogom čija je reakcija na požar i otpornost na požar i/ili dim
ista kao i konstrukcija kroz koju prolazi,
– polaganjem cjevovoda u okna i kanale čije stjenke imaju otpornost na požar i/ili dim kao i konstrukcija
kroz koju prolazi.
• Za vanjske izolacije, obloge, parne brane, folije i slične obloge cijevi i kanala moraju se koristiti negorivi
građevni proizvodi (reakcije na požar A1 ili A2, s1 d0)
SPRJEČAVANJE ŠIRENJA POŽARA NA SUSJEDNE GRAĐEVINE:

• Sprječavanje širenja požara na susjedne građevine postiže se primjenom odgovarajućih mjera kao što su:
– određivanje sigurnih udaljenosti i drugih mjera na razini dokumenata prostornog uređenja (prostornih i
urbanističkih planova);
– određivanje sigurnosnih udaljenosti na razini predmetne lokacije (primjerice sigurnosne udaljenosti kod
spremnika zapaljivih tekućina i plinova, postrojenja s povećanim rizikom od nastanka požara i eksplozija,
građevina i postrojenja s visokim požarnim opterećenjem i slično);
– izvedba požarnih zidova najmanje otpornosti na požar REI-M 90;
– izvedba vanjskih zidova određene otpornosti na požar i zidnih obloga i izolacija, reakcije na požar A1 ili
A2-sld0;
– ograničenje površine nezaštićenih površina otvora;
– ugradnja sustava za automatsku dojavu i gašenje požara.
SUSTAVI ZA ODVODNJU DIMA I/ILI TOPLINE I SUSTAVI NADTLAKA:

• Sustavi za odvodnju dima i topline mogu biti prirodni ili mehanički.
• Sustave za odvodnju dima i/ili topline potrebno je predvidjeti u sljedećim slučajevima:
– sigurnosnim stubištima sukladno Tablici 3. u Prilogu 1 ovog Pravilnika;
– podrumskim prostorima bez podrumskih prozora ili drugih otvora koji vode prema vanjskom prostoru (otvori
atrija, pokretne stepenice, stubišta i slično) kad je:
(1) kapacitet tog prostora veći od 100 osoba;
(2) etaža koju koriste ljudi na više od 9,10 metara ispod najnižeg nivoa prostora za udaljavanje (izlazna
razina vanjskog prostora) ili kad ima više od jednog nivoa za boravak smještenog ispod najnižeg nivoa
prostora za udaljavanje;
– zatvorenim atrijskim prostorima;
– nadzemnim požarnim odjeljcima bez prozora s požarnim opterećenjem:
od 250 MJ do 999 MJ te površinom požarnog odjeljka većom od 200,00 m², odnosno površinom požarnog
odjeljka većom od 400,00 m² kod požarnih odjeljaka u kojima je ugrađen sustav za automatsku dojavu i
gašenje požara;
od 1000 MJ do 1999 MJ te površinom požarnog odjeljka većom od 100,00 m², odnosno površinom požarnog
odjeljka većom od 200,00 m² ako je u njega ugrađen sustav za automatsku dojavu i gašenje požara;
2000 MJ i površinom odjeljka većom od 50,00 m², odnosno 100,00 m² ako je ugrađen sustav za automatsku
dojavu i gašenje požara.

EVAKUACIJSKI PUTEVI:
• U zgradi mora biti dovoljan broj evakuacijskih puteva odgovarajućih prostornih i drugih parametara (udaljenost,
širina, visina, otpornost na požar i sl.) i dovoljan broj izlaza, koji vode u različitim smjerovima na sigurna mjesta,
kako bi u slučaju pojave požara, sve osobe koje se zateknu u zgradi, brzo i sigurno mogle napustiti zgradu.
• Sigurno i pravovremeno napuštanje zgrade u slučaju požara osiguravaju se primjenom odgovarajućih mjera:
o rasporedom i brojem EP te izlaza primjereno broju ljudi i njihovoj pokretljivosti;
o odvajanjem elemenata koji ograničavaju evakuacijske puteve (stropovi, zidovi, vrata i slično) od
drugih dijelova građevine, elementima otpornim na požar i dim;
o odabirom građevnih proizvoda kojima se oblažu stropovi, zidovi i podovi, odgovarajuće reakcije
na požar;
o sustavom za odvođenje dima i/ili topline;
o sustavom uređaja za stvaranje povećanog tlaka u EP zbog sprječavanja ulaska dima;
o sustavom za rano otkrivanje i gašenje požara;
o sustavom za uzbunjivanje korisnika građevine;
o rasvjetom za slučaj nužde i znakova koji upućuju na evakuacijske puteve;
o ugradnjom protupanik kvaka, pritisnih ploča, šipki i slično na evakuacijskim vratima.
BROJ EP:
• U građevini moraju postojati najmanje 2 evakuacijska puta, odnosno puta za spašavanje, koji vode u različitim
smjerovima do vanjskog prostora, ili sigurnog mjesta u građevini i koji ne završavaju u istom požarnom i/ili
dimnom odjeljku.
• Broj evakuacijskih puteva, odnosno puteva za spašavanje, ovisno o broju korisnika prostora iznosi:
o najmanje 2 evakuacijska puta, ako je broj korisnika manji od 500;
o najmanje 3 evakuacijska puta, ako je broj korisnika od 500 do 1000;
o najmanje 4 evakuacijska puta, ako je broj korisnika veći od 1000.
• Za izračunavanje broja evakuacijskih putova i njihove širine koristi se podatak o broju korisnika, odnosno
zaposjednutost prostora.
• Broj korisnika, odnosno zaposjednutost prostora određuje se prema Prilogu 4 ovog Pravilnika, ili na drugi način
kojim se nedvojbeno može odrediti broj korisnika prostora (ucrtanim mjestima i drugo), a mjerodavan je veći
dobiveni broj zaposjednutosti prostora.
DULJINA EP:
• Ukupna duljina evakuacijskog puta je duljina puta koji vodi od najudaljenije točke u kojoj se osoba može naći u
prostoriji do vanjskog prostora, odnosno sigurnog mjesta.
• Dijelovi evakuacijskog puta mogu biti:
– zajednički dio EP koji predstavlja dio puta od najudaljenije točke u prostoru do mjesta gdje korisnik može
birati izlaz u dva različita smjera;
– slijepi hodnik koji predstavlja dio puta koji vodi u samo jednom smjeru;
– prostor udaljavanja od izlaza do sigurnog mjesta.
• Najveća ukupna duljina evakuacijskog puta je:
o 60,00 metara u građevinama s ugrađenim sustavom za automatsku dojavu i gašenje požara;
o 40,00 metara u građevinama bez ugrađenog sustava za automatsku dojavu i gašenje požara.
• Najveća dozvoljena duljina zajedničkog dijela evakuacijskog puta do najbližeg stubišta je:
o 30,00 metara u građevinama s ugrađenim sustavom za automatsku dojavu i gašenje požara, osim
industrijske građevine i podzemnih etaža;
o 23,00 metra u građevinama bez ugrađenog sustava za automatsku dojavu i gašenje požara, osim
industrijske građevine i podzemnih etaža;
o 15,00 metara u podzemnim garažama i industrijskim građevinama.
• Najveća dozvoljena duljina slijepog hodnika je:
o 15,00 metara u građevinama s ugrađenim sustavom za automatsku dojavu i gašenje požara,
industrijske građevine i podzemne garaže
o 6,00 metara u građevinama bez ugrađenog sustava za automatsku dojavu i gašenje požara.

• Putna udaljenost do izlaza mjeri se na podu ili drugoj pješačkoj površini (stubama, kosom prilazu) i to uzduž
središnje crte stvarnog puta kretanja, od najudaljenije točke u prostoriji.
ŠIRINA EP:
• Širina evakuacijskog puta određuje se prema broju osoba na etaži koja ima najveću zaposjednutost prostora, uz
uvjet da se širina evakuacijskog puta ne smanjuje na nižim etažama građevine.
• Potrebna širina evakuacijskih puteva određuje se kao umnožak broja osoba s koeficijentom prema Tablici 1. u
Prilogu 5 ovog Pravilnika, s tim da širina evakuacijskog puta ne može biti manje:
o od 1,10 metra,
o od 1,25 metra kod visoke zgrade,
o 0,90 metra. za prostora s kapacitetom zaposjednutosti do 50 osoba
• Svijetla širina vrata na evakuacijskom putu mora biti najmanje od 0,90 metra, osim u prostorima u kojima se
okuplja manje od 50 osoba, kad mora iznositi najmanje 0,80 metra.
OTPORNOST NA POŽAR EP:

• Otpornost na požar konstrukcija i elemenata koji omeđuju evakuacijski put (zidova stubišta, vrata) određuje se
sukladno Tablici 3. u Prilogu 1 ovog Pravilnika:
• Na pitanja kao što su izračun površina požarnih odjeljaka, požarnog opterećenja, potreba za uvođenjem pojedinih
sustava (sprinkler i drugo) te druga pitanja koja nisu uređena Pravilnikom o otpornosti na požar i drugim
zahtjevima koje građevine moraju zadovoljiti u slučaju požara ni posebnim propisom, mogu se primijeniti
inozemne smjernice i propisi kao pravila tehničke prakse (Österrichisches Institut für Bautechnik OIB), British
Standard (BS), National Fire Protection Association (NFPA) i drugi), ako su odobreni u postupku izdavanja
posebnih uvjeta građenja i/ili izdavanja potvrde iz područja zaštite od požara. Ukoliko se primjenjuju inozemne
smjernice, može se primjenjivati samo jedna smjernica, a ne kombinacija smjernica, i to uz obaveznu primjenu
važećih EU normi koje su prihvaćene kao hrvatske norme.
PRAVILNIK O UVJETIMA ZA VATROGASNE PRISTUPE
• Od uvjeta za vatrogasne pristupe moguće je odstupiti samo u slučajevima građenja i rekonstrukcije:

- građevina unutar zaštićenih kulturnih dobara
- građevina izvan građevinskog područja (planinarski i lovački domovi i sl.) do kojih nisu izgrađene javne
prometne površine - u tom slučaju potrebne su dodatne mjere ZOP-a kao npr. sprinkleri, 2 sigurnosna puta, +
pribavljanje pozitivnog mišljenja nadležne vatrogasne postrojbe o mogućnosti izvršenja učinkovitog gašenja
i evakuacije raspoloživom tehnikom u konkretnim uvjetima
• Vatrogasni pristupi su čvrste površine koje svojim parametrima (širina, radijus, nosivost i dr.) omogućavaju da
vatrogasna i spasilačka vozila i oprema dođe do ugrožene građevine i svih otvora na njenom vanjskom zidu radi
spašavanja ljudi i gašenja požara.

• Kao vatrogasni pristupi mogu se koristiti površine:
o kolnika javnih prometnica
o kolnika pristupnih putova do građevina
o kolnika prolaza kroz građevinu
o građevina (rampi, ploča uzdignutih pješačkih trgova uz građevinu, površine nižih dograđenih
dijelova građevine uz više građevine i sl.)
o pločnika i trgova predviđenih za pješake
o sve ostale površine čija nosivost omogućuje prolaz i rad vatrogasnog vozila
• Nosivost vatrogasnog pristupa - takva da podnese osovinski pritisak od 100 kN
• Vatrogasni pristupi moraju biti osigurani:

o s 1 (duže) strane:
▪ kod građevina niske stambene izgradnje (prizemne i jednokatne)
▪ kod građevina koje imaju obostrano orijentirane stambene jedinice i čija visina ne prelazi 4
kata
o s 2 (duže) strane:
▪ kod građevina i prostora za javne skupove (kazališta, dvorane, crkve i sl.)
▪ kod građevina namijenjenih odgoju i obrazovanju, bolnica, hotela, trgovačkih, industrijskih i
visokih građevina
▪ kod stambenih građevina s jednostrano orijentiranim stambenim jedinicama
▪ kod stambenih građevina s više od 4 kata
▪ kod svih drugih građevina i prostora u kojima se okuplja, radi i boravi više od 100 osoba
o s 3 strane:
▪ skladišta > 6000 m2
▪ silosi
▪ visokoregalna skladišta
• Vatrogasni pristupi ne moraju biti osigurani u slučajevima:

o građenja ili rekonstrukcije građevina kod kojih visina poda najviše etaže predviđene za boravak ljudi, od
razine okolnog terena s kojeg će se obavljati evakuacija i gašenje u slučaju požara, nije veća od 4m
o rekonstrukcije građevina kod kojih visina poda najviše etaže nije veća od 8 m i ima najmanje 2 puta za
izlaženje iz svake prostorije (od kojih je jedan izgrađen kao siguran put za izlaženje)
o rekonstrukcije građevina kod kojih visina poda najviše etaže nije veća od 12 m i ima najmanje 2 puta za
izlaženje iz svake prostorije (od kojih je jedan izgrađen kao siguran put za izlaženje), a prostori građevine
ugroženi požarom pokriveni stabilnim sustavom za automatsko gašenje požara tipa sprinkler
OBLIKOVANJE VP:
• Takvo da omogućava kretanje vatrogasnog vozila vožnjom unaprijed
• Oko visokih građevina tako da je kretanje vatrogasnih vozila moguće isključivo vožnjom naprijed
• Slijepi vatrogasni pristupi duži od 100 m moraju na kraju imati okretišta
• Sastoje se od:
o Vatrogasnih prilaza - površine koje se direktno nastavljaju na javne prometne površine, a
omogućuju kretanje vatrogasnih vozila do površina za operativni rad
▪ ravni - jednosmjerno kretanje širine ≥ 3m (vozne trake širine ≥ 1,1m + razmak 0,8m)
▪ kada se vatrogasni prilaz koristi kao kolni prilaz kroz građevinu mora biti u pravcu
profila 3×4m
▪ uspon/pad može biti max. 12% nagiba
▪ prijelazna vertikalna krivina iz uspona u pad ili suprotno mora imati radijus min. 15 m
▪ stepenica max. visine 8 cm u razmaku min. 10 m (ne smije ih biti u
konkavno/konveksnim krivinama)
o Površine za operativni rad vatrogasnih vozila - čvrste površine koje su direktno ili preko vat.
prilaza povezane s javnom prometnicom i služe za postavljanje vozila prilikom poduzimanja
akcija spašavanja i gašenja
▪ planiraju se uzduž vanjskih zidova građevine
▪ širina PzOR (površine planirane za operativni rad) za VV paralelno postavljenih s
vanjskim zidom:
min. 5,5 m za građevine visine do 40 m
min. 7 m za građevine visine > 40 m

▪ širina PzOR postavljenih okomito na vanjski zid građ. min. 5,5 m, a dužina 11 m (1 m
udaljeno od zida)
▪ PzOR moraju biti u jednoj ravnini s dopuštenim nagibom max. 10%
▪ Razmak PzOR VV za udaljenost od vanjskih zidova: max. 12 m (građ. visine do 16m)
max. 6 m (građ. > 16 m)
PRAVILNIK O ZAŠTITI OD POŽARA UGOSTITELJSKIH OBJEKATA
• Ovim Pravilnikom propisuju se minimalni zahtjevi glede zaštite od požara za ugostiteljske objekte.
• Ovaj Pravilnik ne odnosi se na ugostiteljske objekte koji se nalaze u starogradskim jezgrama i na ugostiteljske
objekte koji su proglašeni spomenicima kulture.
DEFINICIJE:
• opća rasvjeta je umjetna rasvjeta građevine ili prostora ili njihovog dijela koja odgovara njihovoj posebnoj
namjeni,
• sigurnosna rasvjeta je umjetna rasvjeta, pridodana općoj rasvjeti iz sigurnosnih razloga. Sastoji se od pomoćne i
panik rasvjete, a automatski se uključuje za vrijeme smetnji ili prekida u napajanju električnom energijom opće
rasvjete,
o pomoćna rasvjeta je sigurnosna rasvjeta koja osvjetljava prostor minimalno propisanim osvjetljenjem
tijekom minimalno propisanog vremena,
o panik rasvjeta je sigurnosna rasvjeta koja označava najkraći put iz građevine ili prostora na siguran otvoren
prostor tijekom minimalno propisanog vremena. Svjetiljke moraju osigurati autonomiju rada od minimalno
90 min. Nestankom mrežnog napona mora doći do automatskog paljenja svjetiljki sigurnosne rasvjete, s
obzirom da iste moraju biti opremljene vlastitim akumulatorskim baterijama za napajanje smještenim u
svakom rasvjetnom tijelu.
• Mjesta postavljanja sigurnosne rasvjete:
o izlazna vrata određena za evakuaciju
o stubišta
o raskrižja te promjene smjera i promjene nivoa kretanja na evakuacijskom putu
o osvjetljavanje oznaka za izlaz
o kod opreme za zaštitu od požara (vatrogasni aparati, prva pomoć, ručni javljači požara)
• put za izlaženje je dio ugostiteljskog objekta kojim se u slučaju požara obavlja evakuacija ljudi u otvoren
(slobodan) prostor, a sastoji se od vanjskog izlaza, sigurnosnog izlaznog puta i/ili od pristupnog prostora,
• pristupni prostor je dio puta za izlaženje od izlaznih vrata iz nekog prostora ugostiteljskog objekta (sobe,
apartmana, pomoćne prostorije i sl.) do sigurnosnog izlaznog puta ili vanjskog izlaza. Duljine max. 35 m.
• sigurnosni izlazni put je dio puta za izlaženje koji je od ostalih dijelova ugostiteljskog objekta odvojen
građevinskim elementima određene otpornosti na požar (zidovi, stropovi, vrata i sl.)
OTPORNOST NA POŽAR NOSIVIH KONSTRUKIJA UGOSTITELJSKOG OBJEKTA:

• Otpornost na požar nosivih konstrukcija koji ima < 3 kata mora biti najmanje 30 minuta.
• Otpornost na požar nosivih konstrukcija koji ima > 3 kata, a nisu visoki objekti, mora biti najmanje 60 minuta.
• Za ugostiteljske objekte koji spadaju u visoke objekte otpornost na požar nosivih konstrukcija određuje se
sukladno propisima o visokim objektima.
GRAĐEVINSKE MJERE ZA SPRJEČAVANJE PRIJENOSA POŽARA U UO:

• Ugostiteljski objekti moraju biti podijeljeni u požarne sektore.
• Veličina požarnog sektora u ugostiteljskim objektima višim od tri kata, koji ne spadaju u visoke objekte, može
biti najviše 1500 m2.
• Veličina požarnog sektora u ugostiteljskim objektima koji spadaju u visoke objekte određuje se sukladno
propisima o zaštiti od požara visokih objekata.
• Požarni sektor kod ugostiteljskih objekata koji su viši od tri kata može obuhvaćati najviše dva kata, pri čemu
dužina dulje strane požarnog sektora može iznositi najviše 60 m.
• Slijepi hodnik max. duljine 10 m, odnosno 15 m ako je UO štićen sustavom za gašenje požara tipa sprinkler.
TAVANI:
• Tavani u ugostiteljskim objektima moraju biti izvedeni kao zaseban požarni sektor odijeljen od ostalih dijelova
ugostiteljskog objekta građevinskim elementima koji imaju otpornost na požar od najmanje 60 minuta.

ELEKTRIČNE INSTALACIJE:
• UO osim opće rasvjete moraju imati izvedenu i sigurnosnu rasvjetu, koja mora udovoljavati propisanim
zahtjevima za sigurnosne električne sustave.
• Sigurnosna rasvjeta mora se pregledati najmanje dva puta godišnje i to obavezno jednom neposredno prije
nastupanja glavne turističke sezone.
SUSTAV VENTILACIJE:
• Zaklopke moraju biti otporne na požar:
o u zgradama do 3 nadzemna kata najmanje 30 minuta,
o u zgradama iznad 3 nadzemna kata, koje ne spadaju u visoke objekte najmanje 60 minuta,
o u visokim objektima najmanje 90 minuta.
• Zaklopke moraju imati uređaj za automatsko zatvaranje koji se aktivira u slučaju požara.
• U slučaju da su u ventilacijske kanale ugostiteljskog objekta ugrađene 3 ili više zaklopki, uređaj za automatsko
zatvaranje mora se izvesti na takav način da se u slučaju požara zaklopke zatvaraju i putem vatrodojavne centrale.
• Ventilacijski kanali moraju se čistiti najmanje jednom godišnje, a ventilacijski kanali iz prostorija za pripremu
hrane svaka 3 mjeseca za vrijeme rada ugostiteljskog objekta.
UREĐAJI ZA UZBUNJIVANJE, DOJAVU I GAŠENJE POŽARA:

• UO u kojima može istovremeno boraviti više od 100 osoba moraju imati izveden sustav za dojavu požara.
• U UO se mora nalaziti odgovarajući broj vatrogasnih aparata sukladno propisima o održavanju i izboru
vatrogasnih aparata i odredbama ovog članka, ali ne manje od 2 vatrogasna aparata na svakom katu UO.
• Vrsta vatrogasnog aparata se određuje prema vrsti požara koja može nastati u prostoru koji se štiti.
• Prostorije u UO namijenjene za okupljanje ili boravak osoba sa površinom većom od 800 m2 ili sa mogućnošću
istovremenog smještaja više od 300 osoba moraju imati ugrađen stabilni sustav za automatsko gašenje požara tipa
sprinkler.
ORGANIZACIJSKE MJERE ZOPa:

• Zaposlene osobe u UO moraju biti osposobljene za zaštitu od požara.
PRAVILNIK O HIDRANTSKOJ MREŽI ZA GAŠENJE POŽARA
• Hidrantska mreža (HM) za gašenje požara = skup cjevovoda, uređaja i opreme kojima se voda od sigurnog izvora
dovodi do štićenih prostora i građevina.
• Unutarnja hidrantska mreža = HM za gašenje požara izvedena u objektu, završava bubnjem s namotanim
crijevima i mlaznicom
• Vanjska hidrantska mreža = HM za gašenje požara izvedena izvan građevine koja se štiti , završava nadzemnim
(NH) ili podzemnim (PH) hidrantom
• Suha hidrantska mreža = HM za gašenje požara koja je suha do daljinski upravljanog zapornog ventila od kojeg je
stalno ispunjena vodom pod tlakom (radi se iznimno, zbog opasnosti od smrzavanja mokre HM, posebnosti
tehnološkog procesa ili građevine, po odobrenju nadležnog tijela za ZOP (MUPa/PU))
• Mokra hidrantska mreža = HM za gašenje požara koja je stalno ispunjena vodom pod tlakom do zapornog ventila
na svakom hidrantu
• HM u pravilu mora biti izgrađena kao mokra HM. Iznimno zbog opasnosti od smrzavanja, posebnosti
tehnološkog procesa ili građevine, HM može po odobrenju tijela nadležnog za ZOP biti izgrađeni kao suha
hidrantska mreža.
• Unutarnjom hidrantskom mrežom za gašenje požara moraju se štititi:

- građevine i prostori za koje je to traženo posebnim propisima,
- građevine i prostori za koje je to traženo posebnim uvjetima građenja iz područja zaštite od požara,
- građevine za koje je to zahtijevano prostornim planom,
- građevine koje svojim značajkama spadaju u I., II. ili III. kategoriju ugroženosti od požara sukladno
odredbama Pravilnika o razvrstavanju građevina…
- objekti čija je kota poda najviše etaže namijenjene za boravak ljudi najmanje 9 m iznad najniže kote površine
uz stambeni objekt koja služi kao vatrogasni pristup,
- mjesta okupljanja većeg broja ljudi u građevinama,
- garaže i parkirališta u građevinama, čija je površina veća od 100 m2,
- građevine i prostori namijenjeni trgovini čija je površina veća od 100 m2,
- podzemne etaže površine veće od 100 m2,
- mjesta stalnog zavarivanja koja se nalaze unutar građevine.
• Vanjskom hidrantskom mrežom za gašenje požara obvezatno se moraju štititi:
- građevine i prostori za koje je to traženo posebnim propisima,
- građevine i prostori za koje je to traženo posebnim uvjetima građenja iz područja zaštite od požara,
- građevine i prostori za koje je to zahtijevano prostornim planom,
- naseljena mjesta koja imaju izgrađen vodoopskrbni sustav,
- građevine i prostori koji svojim značajkama spadaju u I., II. ili III. kategoriju ugroženosti od požara, izuzev
prostora sa zaštićenom i visokokvalitetnom šumom (nacionalni parkovi i sl.) za koje će se moguća obveza
izgradnje hidrantske mreže utvrditi u procjeni ugroženosti od požara.
• Odredbe se ne odnose na prostore, dijelove građevina ili građevine u kojima bi uporaba vode mogla izazvati
eksploziju, stvaranje zapaljivog plina, požar ili širenje požara, kao ni na građevine i dijelove građevina koji su
izgrađeni kao požarni sektori, min.otp. 90 minuta čija ukupna površina tlocrta < 100 m2 i u kojima specifično
požarno opterećenje < 100 MJ/m2.
• Hidrantska mreža mora imati siguran izvor vode za napajanje vodom.

• Protok vode HM definira se prema specifičnom požarnom opterećenju.
• Unutarnja HM - mora imati siguran izvor vode takvog kapaciteta da omogući opskrbu minimalno propisanom
protočnom količinom vode koja je potrebna za zaštitu požarnog sektora s najvećim specifičnim požarnim
opterećenjem građevine uz propisani tlak na mlaznici u trajanju od min 60 minuta.
• Vanjska HM za gašenje požara mora imati siguran izvor vode takvog kapaciteta da omogući opskrbu min
propisanom protočnom količinom vode koja je potrebna za zaštitu požarnog sektora s najvećim požarnim
opterećenjem građevine koja se štiti, uz tlak na hidrantu koji nije manji od propisanog tlaka u trajanju od min. 120
minuta.
• Ukoliko se kao siguran izvor vode koristi iscrpivi spremnik vode, tada količina vode ne smije biti manja od 1 m3.
• Ukoliko pumpa za opskrbu hidrantske mreže vodom nije samousisna ili potopna, kolo rotora pumpe mora uvijek
biti potopljeno vodom tako da pumpa nesmetano počne s radom prilikom uporabe hidrantske mreže.
• Unutarnja hidrantska mreža za gašenje požara - u građevini se postavljaju na cjevovod zidni hidranti koji moraju
biti izvedeni tako da omoguće sigurno i efikasno rukovanje i uporabu.
• Zidni hidranti moraju biti smješteni u hidrantske ormariće zajedno s pripadajućom opremom.
o moraju biti obojeni crvenom bojom na kojoj se nalazi oznaka iz koje je jasno vidljivo da se u
ormariću nalazi oprema hidrantske mreže za gašenje požara.
o ukoliko se zidni hidranti i pripadajuća oprema, ne nalaze u ormariću, oznaka se mora nalaziti na
bubnju.
• Najniži tlak na mlaznici kod minimalne protočne količine ne smije biti manji od 0,25 MPa (2,5 bar).
• Mora biti izvedena na takav način da se ostvari potpuno prekrivanje prostora koji se štiti najmanje s jednim
mlazom vode s tim da se na dužinu cijevi s mlaznicom može dodati dužina mlaza od najviše 5 m.
• Zaštita požarnog sektora koji obuhvaća dva ili više katova mora se izvesti na takav način da se svaki kat štiti s
najmanje jednim zasebnim hidrantom.
• Vanjska hidrantska mreža za gašenje požara

• Na cjevovod vanjske hidrantske mreže za gašenje požara postavljaju se u pravilu nadzemni hidranti, a samo
iznimno u opravdanim slučajevima podzemni hidranti.
• Kada je procjenom ugroženosti od požara predviđeno da vanjska hidrantska mreža služi za neposredno gašenje
požara, na udaljenosti ne većoj od 10 m od svakog hidranta vanjske hidrantske mreže za gašenje požara mora se
nalaziti ormarić s vatrogasnim cijevima potrebne dužine, mlaznicama i ostalim potrebnim vatrogasnim
armaturama (prijelaznice, razdjelnice) koje će omogućiti efikasno gašenje požara.
• Udaljenost bilo koje vanjske točke građevine ili neke točke štićenog prostora i najbližeg hidranta ne smije biti
veća od 80 m, niti manja od 5 m.
• Udaljenost između dva susjedna vanjska hidranta smije iznositi najviše 150 m. Iznimno, u naseljima sa
samostojećim obiteljskim kućama udaljenost između dva susjedna vanjska hidranta smije iznositi najviše 300 m.
• Nadzemni hidranti moraju biti izvedeni tako da omoguće sigurno i efikasno rukovanje i uporabu.
• U vanjskoj hidrantskoj mreži za gašenje požara statički tlak ne smije biti veći od 1,2 MPa (12 bar).
• Kod vanjske hidrantske mreže za gašenje požara ne smije doći do propuštanja vode kod ispitnog tlaka od 1,6
MPa, niti do pucanja kod tlaka od 2,4 MPa.
• Najmanji tlak na izlazu iz bilo kojeg nadzemnog ili podzemnog hidranta VHM ne smije biti manji od 0,25 MPa
(2,5 bar).

• Za zaštitu naseljenih mjesta VHM, potrebno je osigurati najmanje protočnu količinu vode od 600 l/min.
• Uređaj za povišenje tlaka - ukoliko HM za gašenje požara nema minimalni tlak vode kod minimalnog protoka
- mora imati pričuvnu crpku, osim u slučaju kada se sastoji od dvije ili više crpki i ima mogućnost za svakodnevnu
automatsku samokontrolu svih crpki.
- ukoliko je smješten u građevini koju se štiti HM za gašenje požara čiji sastavni dio je sam uređaj, prostorija u
koju je uređaj smješten mora biti izgrađena kao zaseban požarni sektor s građevinskim elementima, otpornim
na požar min onoliko vremena koliko je najkraće predviđeno vrijeme rada hidrantske mreže.
- mora imati obilazni cjevovod.
Ispitivanje:
• Tehničke značajke svih inačica hidrantske mreže propisane ovim Pravilnikom moraju se provjeravati u vremenu i
na način propisan Pravilnikom o uvjetima za obavljanje ispitivanja stabilnih sustava za dojavu i gašenje požara.
PRAVILNIK O PROVJERI ISPRAVNOSTI STABILNIH SUSTAVA ZAŠTITE OD POŽARA
• Ovim Pravilnikom propisuju se uvjeti za davanje ovlaštenja za obavljanje provjere ispravnosti i funkcionalnosti
izvedenih stabilnih sustava, uređaja i instalacija za otkrivanje, dojavu i gašenje požara, otkrivanje i dojavu
prisutnosti zapaljivih plinova i para te sprječavanje širenja požara) kao i način provjere njihove ispravnosti.
• sustav za otkrivanje i dojavu požara je skup elemenata, funkcionalno povezanih i neprenosivih (automatski i
ručni javljači požara, centrala za dojavu požara, uređaji za signalizaciju požara, uređaji za napajanje i dr.) koji
se rabe za otkrivanje i dojavu požara u unaprijed odabranom prostoru. Mogu djelovati samostalno ili zajedno sa
sustavom za gašenje požara te zaštitnim uređajima i instalacijama za sprječavanje širenja požara i nastajanje
eksplozija;
• sustav za gašenje požara je skup elemenata, funkcionalno povezanih i neprenosivih (sustavi za gašenje vodom,
pjenom, prahom, plinskim sredstvima i dr.) koji se rabe za gašenje požara. Mogu djelovati samostalno ili zajedno
sa sustavom za dojavu požara te zaštitnim uređajima i instalacijama za sprječavanje širenja požara i nastajanje
eksplozija;
• sustav za otkrivanje i dojavu prisutnosti zapaljivih plinova i para je skup elemenata, funkcionalno povezanih i
neprenosivih (mjerna glava, centrala, uređaji signalizacije, napajanje i dr.) koji se rabe za otkrivanje i dojavu
prisutnosti zapaljivih plinova i para u unaprijed odabranom prostoru. Mogu djelovati samostalno ili zajedno s
uređajima i instalacijom za sprječavanje istjecanja opasnih koncentracija zapaljivih plinova i para;
• uređaji i instalacije za sprječavanje širenja požara je skup elemenata, funkcionalno povezanih i neprenosivih
(protupožarne zaklopke, protupožarna vrata s uređajem za automatsko zatvaranje, uređaji za odvođenje dima i
topline nastalih u požaru i dr.) koji se rabe za sprječavanje nastajanja i širenja požara. Mogu djelovati samostalno
ili zajedno sa sustavom za dojavu i/ili gašenje požara;
• Prvo ispitivanje je provjera ispravnosti sustava koje se obavlja prije stavljanja u uporabu novoizgrađenog
odnosno rekonstruiranog sustava;
• Periodično ispitivanje je provjera ispravnosti sustava koje se obavlja periodično, u propisanim vremenskim
razmacima poslije prvog ispitivanja;
PROVJERA ISPRAVNOSTI SUSTAVA:

• Ispravnost sustava provjerava se prvim i periodičnim ispitivanjima.
• Ispitivanja ispravnosti i funckionalnosti sustava obavljaju pravne osobe ovlaštene od Ministarstva unutarnjih
poslova (MUP) za obavljanje poslova ispitivanja ispravnosti sustava, najmanje jednom godišnje.
• Provjera ispravnosti obavlja se za sljedeće sustave (stabilni sustavi):

– sustav za otkrivanje i dojavu požara;
– sustav za gašenje požara plinskim sredstvima (Novec, CO2, FM 200);
– sustav za gašenje požara pjenom;
– sustav za gašenje požara vodom (sprinkler, drencher);
– sustav za gašenje požara vodenom maglom;
– sustav za gašenje požara prahom;
– sustav za otkrivanje i dojavu prisutnosti zapaljivih plinova i para;
– hidrantska mreža;
– uređaji i instalacije za sprječavanje nastajanja i širenja požara i eksplozija.

• Sprinkler sustav – za gašenje požara koristi vodu, aktivira ga toplina oslobođena u požaru, a u slučaju požara
aktiviraju se samo one mlaznice koje se nalaze u dijelu prostora koji je zahvaćen požarom na način da se uslijed
povećanja topline rasprsne ampula koja otvor na mlaznici drži zatvorenim
o Prostorije u ugostiteljskim objektima namijenjene za okupljanje ili boravak osoba s površinom
većom od 800 m2 ili s mogućnošću istovremenog smještaja više od 300 osoba moraju imati
ugrađen stabilni sustav za automatsko gašenje požara tipa sprinkler.
o Podzemne garaže koje su dio ugostiteljskog objekta moraju imati izveden stabilni sustav za
gašenje požara tipa sprinkler.
Sprinkler sustav sastoji se od: sprinkler mlaznice (s ampulama), cjevovod, sprinkler ventil
• Drencher sustav – za gašenje požara koristi vodu, u sustavu su sve prskalice otvorene te spojene na sustav
cjevovoda za vodu (nema 'ampula'), a sustav se koristi za posebne opasnosti gdje je brzo širenje vatre jer pruža
istodobnu primjenu vode tijekom čitave opasnosti
• Drencher sustav se sastoji od: alarmni ventil (koji se aktivira vatrodojavom), cjevovod, mlaznice
• Sustavi s automatskim radom gašenja požara:

o sustavi tipa sprinkler
o sustavi tipa drencher
o sustavi s ugljičnim dioksidom
o sustavi s plinom
o bacači pjene i vode
• Sustavi s neautomatskim radom gašenja požara:
o unutarnja hidrantska mreža
o vanjska hidrantska mreža
o uređaji za gašenje vodom i pjenom koji se koriste u sklopu s vatrogasnim vozilom
PRAVILNIK O SUSTAVIMA ZA DOJAVU POŽARA
• Ovim Pravilnikom propisuju se tehnički i drugi zahtjevi za projektiranje, ugradnju, rekonstrukciju, preuzimanje,
održavanje i uporabu sustava za dojavu požara sa namjenom primjene u građevinama i prostorima, a poradi
otkrivanja požara u njegovoj najranijoj fazi, sve u cilju zaštite osoba i imovine od posljedica njegova djelovanja.
• Sustav za dojavu požara primjenjuje se na:

1. građevine i prostore za koje je, primjenom odgovarajuće metode procjene ugroženosti od požara (npr. TVRB
100, Euroalarm ili dr.), utvrđena obveza ugradnje sustava za dojavu požara kao posebne mjere zaštite od požara,
2. građevine i prostore za koje je obveza ugradnje sustava za dojavu požara kao posebne mjere zaštite od požara
utvrđena temeljem posebnih propisa,
3. građevine i prostore za koje je obveza ugradnje sustava za dojavu požara propisana posebnim uvjetima
građenja iz područja zaštite od požara.
POJMOVI:
• Sustav za dojavu požara: sustav za dojavu opasnosti koji se rabi za direktan poziv za pomoć kod opasnosti od
požara i/ili otkrivanje i dojavljivanje požara u njegovoj najranijoj fazi.
• Centrala za dojavu požara: nadzire sustav za dojavu požara, prima obavijesti od drugih dijelova sustava, obrađuje
ih i prosljeđuje te dojavljuje stanja sustava i/ili upravlja drugim sustavima ili njihovim dijelovima.
• Prvo ispitivanje ili ispitivanje preuzimanja: provjera ispravnosti koja se obavlja prije tehničkog pregleda
novoizgrađene građevine odnosno nakon izvršene rekonstrukcije sustava.
• Periodično ispitivanje: provjera ispravnosti koja se obavlja periodično, u propisanim vremenskim razmacima,
nakon prvog ispitivanja.
• Provjera ispravnosti djelovanja: provjera djelovanja koju obavlja korisnik u okviru redovnog održavanja i u
slučajevima pojave smetnje.
• Provjera ispravnosti djelovanja: provjera djelovanja koju obavlja korisnik u okviru redovnog održavanja i u
slučajevima pojave smetnje.

DIJELOVI:
• Sustav za dojavu požara sastoji se od obveznih i neobveznih dijelova.
• Obvezni dijelovi sustava za dojavu požara su: automatski javljači požara, centrala za dojavu požara i uređaj za
napajanje električnom energijom.
A - automatski javljač požara G - uređaj za upravljanje uređajima protupožarne zaštite

B - centrala za dojavu požara H - automatski uređaji protupožarne zaštite
C - uređaj za uzbunjivanje J - uređaj za prosljeđivanje dojave smetnji
D - ručni javljač požara K - centrala za prijam dojave smetnji
E - uređaj za prosljeđivanje dojave požara L - uređaj za napajanje energijom
F - centrala za prijam dojave požara
• Centrala za dojavu požara i centrala za prijam dojave požara moraju biti sposobne:
1. primiti dojavu odnosno odgovarajuću obavijest od dojavnih grupa,
2. nadzirati glavne vodove,
3. automatski pokazivati pogonska stanja sustava.
• Centrale iz stavka 1. ovog članka, ovisno o izvedenom sustavu za dojavu požara, mogu biti sposobne i:
1. uključiti uređaj za uzbunjivanje,
2. uključiti uređaj za prosljeđivanje dojave požara,
3. uključiti uređaj za upravljanje uređajima zaštite od požara,
4. primiti dojavu ostalih uređaja zaštite od požara (npr. stabilnog sustava za gašenje požara vodom - sprinkler),
5. omogućiti priključenje paralelnog pokazivanja,
6. omogućiti priključenje vatrogasne postrojbe prema mjesnim uvjetima,
7. ubilježiti dojavu požara,
8. prihvatiti poziv ručnih javljača požara,
9. spojiti se s drugim sustavima dojave na daljinu uključujući i sustav za obradu podataka,
10. ispitivati i privremeno ograničeno isključiti pojedine dojavne grupe ili glavne vodove pri čemu određeni
upravljački izlazi moraju biti blokirani.
• Glavni izvor je električna mreža ili druga jednakovrijedna mreža (npr. diesel agregat), a drugi, pričuvni izvor, je
akumulatorska baterija sa mogućnošću punjenja.
PREUZIMANJE, ODRŽAVANJE I UPORABA:

• Prvo ispitivanje ili ispitivanje preuzimanja provodi se prije puštanja u pogon novoizvedenog sustava za dojavu
požara.
• Prvo ispitivanje obavlja ovlaštena pravna osoba na način propisan Pravilnikom o uvjetima za obavljanje
ispitivanja stabilnih sustava za dojavu i gašenje požara.
• Periodično se ispituje najmanje jednom godišnje.
• Korisnik sustava za dojavu požara mora biti upućena osoba ili mora ovlastiti upućenu osobu.
PRAVILNIK O ZAŠTITI OD POŽARA U SKLADIŠTIMA
• Ovim pravilnikom propisuju se min. zahtjevi koje je potrebno ispuniti radi zaštite skladišta od požara i eksplozija.
• Skladište = građevine ili prostori u sustavu građevina druge namjene u kojima se skladišti goriva roba ili negoriva
roba u gorivoj ambalaži.

• Skladišta se prema površini dijele na:
o mala skladišta - površine požarnog sektora do 1000 m2
o srednja skladišta - površine požarnog sektora 1000 do 3000 m2
o velika skladišta - površine požarnog sektora 3000 do 6000 m2
o skladišta površine požarnog sektora iznad 6000 m2
• Skladišta se prema načinu skladištenja robe dijele na:

o klasična skladišta (sa skladištenom robom do visine 9m)
o visokoregalna skladišta (iznad 9m)
o silose
o hladnjače
SEKTORI:
• Skladište mora bti zaseban požarni sektor i u pravilu obuhvaća najviše jednu etažu.
• Iznimno, požarni sektor skladišta može obuhvaćati i do najviše dvije etaže (prizemlje i etažu ispod ili iznad
prizemlja), ukoliko ukupna površina poda obje etaže ne prelazi 6000 m².
• Požarnom sektoru skladišta može pripadati prostorija skladištara sa sanitarnim čvorom ukupne površine do 20 m².
• Roba se ne smije skladištiti iznad evakuacijskih putova.
• Prostor skladišta u objektu druge namjene mora biti odvojen požarnim zidom min. otpornosti 90 min.
• Uz svaki ulaz/izlaz u skladište, s vanjske strane mora se postaviti tipkalo za isključenje struje u skladištu.
• Rasvjetna tijela moraju biti zaštićena zaštitnom armaturom zbog mehaničkog oštećivanja.
• Skladišta moraju biti opremljena protupaničnom rasvjetom koja osigurava osvjetljenje min. 1 h.
• Skladište do 6000 m2 sa sprinkler sustavom nema zahtjev na otpornost na požar nosive konst.
SUSTAV ZA GAŠENJE POŽARA (S), SUSTAV ZA DOJAVU POŽARA (V) I SUSTAV ZA ODVODNJU
DIMA I TOPLINE (O):
• Skladišta propisana odredbama ovog Pravilnika moraju biti zaštićena unutarnjom i vanjskom hidrantskom
mrežom (silosi i hladnjače samo vanjskom) te aparatima za gašenje požara.
• Skladišta s požarnim sektorom površine > 6000 m2 (mogu biti samo kao samostojeća skladišta!) mora biti
zaštićeno:
o unutarnjom i vanjskom hidrantskom mrežom
o vatrogasnim aparatima
o stabilnim sustavom za dojavu požara, spinkler ili dr.
o minimalna otpornost na požar svih nosivih konst. elemenata 30 min
o tablica:
Požarno opterećenje do 1 GJ/m²
Malo skladište Srednje skladište Veliko skladište
Klasično skladište O ili V, ili S O i V, ili S
Visokoregalno S S OiS
Požarno opterećenje iznad 1 GJ/m² do 2 GJ/m²

Klasično skladište O i V, ili S O i V, ili S OiS
Visokoregalno S OiS OiS
Požarno opterećenje iznad 2 GJ/m²

Klasično skladište O i V, ili S OiS OiS
Visokoregalno OiS OiS OiS
EVAKUACIJSKI PUT:
• Min. širina = 0,8m (uvijek slobodan put)
• Udaljenost od bilo koje točke skladišta max. 40m (max. 60 uz sprinkler)
• Vrata na putu za evakuaciju širine = min.0,8m (s otvaranjem prema van, bez praga)
• Broj izlaza u vanjski ili siguran prostor:
o za skladišta požarnog sektora do 300m2 ili požarno opt. do 1000 MJ/m2 = min. 1 izlaz (kod dvoetažnih
na svakoj etaži)
o iznad 300m2 ili požarno opt. većeg od 1000 MJ/m2 = min. 2 izlaza međusobno udaljena za pola
dijagonale požarnog sektora (kod dvoetažnih na svakoj etaži)
GRIJANJE SKLADIŠTA:
• Skladišta se mogu grijati samo na el. energiju bez otvorenih žarnih niti, sustavom toplovodnog grijanja ili
upuhivanjem toplog zraka, uz uvjet da se priprema tople vode ili zraka obavlja izvan požarnog sektora skladišta.
• Grijači medij ne smije dostići temperaturu 10°C nižu od temperature samopaljenja uskladištene robe koja ima
najnižu temperaturu samopaljenja.
PRAVILNIK O VATROGASNIM APARATIMA
OPĆE:
• Ovim Pravilnikom propisuje se način provjere i označavanja kao i vještačenja vatrogasnih aparata.
• Vatrogasni aparati moraju zadovoljavati uvjete propisane propisima za (pokretnu) opremu pod tlakom.
• Vatrogasni aparat je prijenosni ili prijevozni aparat koji sadrži sredstvo za gašenje požara koje se pod tlakom
izbacuje iz spremnika aparata;
• Serviser je pravna osoba, fizička osoba obrtnik ili stručna služba koji posjeduju ovlaštenje proizvođača ili
ovlaštenog zastupnika vatrogasnih aparata za obavljanje poslova održavanja vatrogasnih aparata;
• Prijenosni vatrogasni aparat je vatrogasni aparat koji je konstruiran za ručno prenošenje i ručno korištenje i koji
u pogonskom stanju (sa sredstvom za gašenje) ima masu od najviše 20 kg;
• Prijevozni vatrogasni aparat je vatrogasni aparat koji je konstruiran za ručni transport i ručno korištenje i koji u
pogonskom stanju (sa sredstvom za gašenje) ima masu veću od 20 kg;
• Jedinica gašenja (JG) je pomoćna veličina koja omogućava usporedbu kapaciteta gašenja različitih vrsta
vatrogasnih aparata i služi za određivanje potrebnog broja vatrogasnih aparata. Svakom vatrogasnom aparatu se
dodjeljuje određeni broj JG prema njegovom kapacitetu gašenja;
• Kapacitet gašenja vatrogasnog aparata je mogućnost vatrogasnog aparata da pogasi određeno tipsko žarište
određeno normom HRN EN 3-7 i označen je na naljepnici proizvođača na vatrogasnom aparatu.
• Sukladno navedenoj normi (prema HRN EN 3-7) vatrogasni aparati se klasificiraju prema kapacitetu gašenja a
NE prema količini sredstva za gašenje.
IZBOR VATROGASNIH APARATA:

• Vrsta vatrogasnih aparata određuje se u skladu s razredom požara prema tvari koja gori, prema normi HRN EN 2.
• Zbroj JG svih vatrogasnih aparata u požarnom sektoru mora biti jednak ili veći od potrebnog broja JG u tom
požarnom sektoru.
• U slučaju kada jedan požarni sektor obuhvaća više etaža, na svakoj etaži se mora nalaziti najmanje jedan
vatrogasni aparat kapaciteta gašenja najmanje 6 JG.
• Broj JG koje može pogasiti vatrogasni aparat određuje se prema kapacitetu gašenja vatrogasnog aparata i dan je u
tablici 1. u Prilogu 1. ovog Pravilnika.
tablica se nastavlja…

• Potreban broj JG s obzirom na požarnu opasnost i površinu požarnog sektora određuje se prema tablici 3. u
Prilogu 1., a primjeri razvrstavanja prostora prema požarnoj opasnosti dani su u tablici 2. Priloga 1.
PRIMJER ODABIRA:
• Iz tablice 2. vidljivo je da se radi o prostoru sa srednjom požarnom opasnosti
• Iz tablice 3. za srednju požarnu opasnost i površinu od 1000 m2 očitava potreban broj JG – 72 JG.
• Zbroj JG svih vatrogasnih aparata mora biti najmanje 72, a mogući požari su razreda A i B.

• Tražene uvjete zadovoljavaju:
– pet vatrogasnih aparata koji imaju po 15 JG (mogu pogasiti tipska žarišta 55A i 233B) – ukupno 75JG, ili
– šest vatrogasnih aparata koji imaju po 12 JG (mogu pogasiti tipska žarišta 43A i 183B) – ukupno 72JG, ili
– osam vatrogasnih aparata koji imaju po 9 JG (mogu pogasiti tipska žarišta 27A i 144B) – ukupno 72JG, ili
– sve druge kombinacije vatrogasnih aparata kod kojih je zbroj JG određenih iz tablice 1. ili 4. najmanje 72.
ODRŽAVANJE VATROGASNIH APARATA:

• Održavanje vatrogasnih aparata ispravnim i funkcionalnim obavlja se kroz redovni pregled i periodični servis.
• Redovni pregled vatrogasnih aparata obavlja vlasnik odnosno korisnik prema uputi proizvođača, najmanje
jednom u tri mjeseca.
• Redovnim pregledom utvrđuje se:
– označenost, uočljivost i dostupnost vatrogasnog aparata,
– opće stanje vatrogasnog aparata,
– kompletnost vatrogasnog aparata,
– stanje plombe zatvarača, odnosno ventila vatrogasnog aparata,
– i druge radnje propisane u uputi proizvođača.
• Vlasnik odnosno korisnik vatrogasnih aparata dužan je voditi evidenciju o njihovom redovnom pregledu.
• Periodičnim servisom provjerava se ispravnost i funkcionalnost vatrogasnog aparata i njegovih dijelova te obavlja
zamjena dotrajalih i neispravnih dijelova rezervnim dijelovima odobrenim za uporabu od strane proizvođača
vatrogasnog aparata.
• Postupak i radnje periodičnog servisa vatrogasnih aparata, kao i unutarnji pregled spremnika vatrogasnog aparata
i rokove obavljanja radnji propisuje proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik.
• Periodični servis vatrogasnih aparata u uporabi obavlja se najmanje jednom godišnje, a ovisno o uvjetima
smještaja i češće, te nakon svakog aktiviranja ili uočenog nedostatka na vatrogasnom aparatu.
• Proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik dužan je izvijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova o serviserima kojima
je izdao ovlaštenje.
POSTAVLJANJE I OZNAČAVANJE VATROGASNIH APARATA:

• Vatrogasni aparati se postavljaju neovisno o ugrađenim stabilnim sustavima za gašenje požara, hidrantskoj mreži
i drugim mjerama zaštite od požara.
• Mjesto postavljanja vatrogasnog aparata u prostorijama čija je površina veća od 50 m² označava se naljepnicom
sukladno važećoj hrvatskoj normi HRN ISO 6309.
• Svaka naljepnica sadrži jedinstveni broj (numeraciju), naziv proizvođača ili uvoznika i ovlaštenog servisera
• Nakon obavljenog periodičkog servisa vatrogasni aparat mora, osim naljepnice proizvođača, sadržavati
evidencijske naljepnice

PRAVILNIK O MJERAMA ZAŠTITE OD POŽARA KOD GRAĐENJA
• Ovaj Pravilnik uređuje mjere zaštite od požara koje treba poduzeti na gradilištu tijekom građenja, kako bi se
požarni rizik ograničio na prihvatljivu mjeru, te omogućila učinkovita intervencija vatrogasaca uz njihovu zaštitu.
• Osim dokumentacije propisane posebnim propisom iz područja gradnje, izvođač na gradilištu mora imati i
elaborat zaštite od požara koji je poslužio kao podloga za izradu glavnog projekta građevine.
• Najčešća mjesta i radnje potencijalno opasni za nastanak i širenje požara na gradilištima su:
– mjesta držanja odnosno skladištenja zapaljivih i/ili eksplozivnih tvari,
– skladišta plinskih boca,
– prostor za uporabu sredstava za čišćenje i raznih otapala,
– deponij građevinskog otpada,
– ambalažni materijali,
– uređaji, oprema i instalacije koje mogu prouzročiti nastajanje i širenje požara (plinski i električni uređaji,
privremena instalacija rasvjete i dr.)
– uporaba ljepila i obrada,
– uporaba otvorenog plamena ili žara pri radu (vrenje ljepenke, skidanje uljnog naliča, pušenje i slično),
– uporaba uređaja i alata koji iskre,
– spaljivanje raznog materijala,
– rušenja i demontaže,
– puštanje u rad pojedinih instalacija (plina, struje).
• Kako bi se spriječilo nastajanje i širenje požara na gradilištu i osiguralo njegovo učinkovito gašenje potrebno je
planirati i provoditi odgovarajuće organizacijske i tehničke mjere na gradilištu, za vrijeme i izvan radnog
vremena, koje uključuju mjere:
– praćenja i kontrole ulazaka i izlazaka (ograđivanje gradilišta, čuvarska službe i drugo),
– zabrane ili ograničenja kretanja vozila i osoba,
– zabrane ili ograničenja unošenja opasnih tvari koje nisu namijenjene za potrebe građenja (pirotehnika i sl.) i
obavljanja opasnih radnji (pušenje i slično),
– označavanja, upozoravanja, obavješćivanja i informiranja o opasnostima i provođenju potrebnih mjera zaštite
od požara,
– osposobljenost osoba za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara, gašenje početnih požara i spašavanje
ljudi i imovine ugroženih požarom,
– odabir mjesta i uvjete smještaja osoba na gradilištu (stambene barake, kontejneri i drugo) koji se odnose na
sigurnosne udaljenosti (minimalno 5 metara u svim smjerovima od ostalih objekata gradilišta), požarna svojstva
konstrukcijskih elemenata (minimalno razreda reakcije na požar A2), grijanje i hlađenje prostorija (zatvoreni
sustavi) i drugo,
– odabir mjesta i uvjete držanja i skladištenja zapaljivih i eksplozivnih tvari (sigurnosne udaljenosti, ograđivanje,
znakovi opasnosti, priručni uređaji i oprema za gašenje požara i drugo),
– zaštite od požara kod obavljanja radova koji mogu izazvati požar (zavarivanje – elektrolučno ili autogeno,
rezanje reznom pločom, brušenje, lemljenje, rad uporabom otvorenog plamena kao što je varenje ljepenke kod
hidroizolacionih radova, skidanje boja plamenikom i slično),
– osiguranja dostatne količine i odgovarajuće vrste sredstava za gašenje početnih požara (vode, pijeska i drugo),
– osiguranja dostatne količine i odgovarajuće vrste opreme za gašenje početnih požara (vatrogasnih aparata,
posuda za vodu, hidranata i drugo),
– osiguranja pristupa za potrebe vatrogasne intervencije i održavanja,
– zbrinjavanja i redovitog uklanjanja prašine i otpada (osobito ambalažnog otpada, krpa natopljenih otapalima i
slično),
– odabir odgovarajuće izvedbe (Ex-izvedba) i mjere održavanja u ispravnom stanju uređaja, opreme i alata te
njihova pohrana i stavljanje van pogona nakon uporabe,
– zaštite od atmosferskog pražnjenja,
– provjere provođenja mjera zaštite od požara,
– način postupanja i uzbunjivanja u slučaju požara (pozivanje brojeva telefona koje treba nazvati: zaštita i
spašavanje 112, vatrogasci 193, policija 192, hitna pomoć 194 i slično).
• Odgovorna osoba za provođenje mjera zaštite od požara na gradilištu je (glavni) izvođač radova.
PRAVILNIK O SADRŽAJU ELABORATA ZAŠTITE OD POŽARA
• Elaborat predstavlja skup podataka (zahtjeva i/ili ograničenja) o sustavnoj zaštiti od požara građevine, a sastoji se
od tekstualnog dijela i grafičkih priloga.
• Podaci iz elaborata iz stavka 1. ovoga članka služe za projektiranje mjera zaštite od požara pri izradi glavnog
projekta građevine glede ispunjavanja bitnog zahtjeva zaštite od požara.
• Izrađuje se samo za građevine skupine 2
Sadržaj elaborata:
1. Opći dio elaborata sadrži: podatke o naručitelju elaborata, podatke o osobi ili osobama koje su izradile
elaborat, podatke o građevini (vrsta zahvata u prostoru, lokacija, investitor), naslov elaborata, mjesto i
datum izrade elaborata, ovjeru elaborata potpisom i žigom osoba koje su izradile elaborat, broj i datum
ovlaštenja za izradu elaborata za osobe koje su izradile elaborat, rješenje o imenovanju za izradu elaborata,
sadržaj elaborata.
2. Stručni dio:
a. posebne uvjete zaštite od požara
b. podatke o upisu građevine u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske odnosno o potrebi da se
osobama smanjene pokretljivosti osigura nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad, za rekonstrukciju
građevine za koju se elaboratom ukazuje na vjerojatnu potrebu odstupanja od bitnog zahtjeva zaštite
od požara
c. opis građevine s prikazom prostornih, funkcionalnih, oblikovnih i tehničko-tehnoloških obilježja bitnih
za ostvarivanje sustavne zaštite od požara građevine, a osobito podataka o namjeni i značajki zbog
kojih je građevina razvrstana u skupinu 2:
i. opis lokacije građevine
ii. opis građevine i okolnih građevina
iii. veličina, površina i namjena građevine
iv. oblikovanje građevine
v. vrsta i opis namjene odnosno tehničko-tehnološkog procesa
vi. način i uvjete priključenja građevine na javnu prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu
vii. očekivanu zaposjednutost osobama uključujući i osobe smanjene pokretljivosti
viii. očekivanu vrstu, količine i smještaj zapaljivih tekućina, plinova i drugih tvari koje se skladište, stavljaju u promet ili su prisutne u tehnološkom
procesu
ix. očekivani sustav za upravljanje i nadziranje tehnološkog procesa
x. očekivanu vrstu, količine i smještaj eksplozivnih tvari koje se skladište, stavljaju u promet ili su u tehnološkom procesu
xi. očekivanu vrstu, količine i svojstva eksplozivnih smjesa (plinova, para, prašina i maglica)
xii. podatke o zatečenim svojstvima glede zaštite od požara, za postojeću građevinu
xiii. podatke o zaštićenom spomeničkom svojstvu, za građevinu upisanu u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske
xiv. podatke o zatečenim svojstvima glede pristupačnosti građevine, za postojeću građevinu
xv. ostale podatke koji utječu na ostvarivanje sustavne zaštite od požara građevine
d. podatke (zahtjeve i/ili ograničenja) o sustavnoj zaštiti od požara građevine koji utječu na projektiranje
mjera zaštite od požara:
i. popis propisa, normi te projekata i druge tehničke dokumentacije, literature i drugih izvora informacija koji su poslužili za izradu elaborata i
utvrđivanje podataka (zahtjeva i/ili ograničenja) o sustavnoj zaštiti od požara građevine
ii. prikaz primjenjivih priznatih metoda proračuna i modela za dokazivanje ispunjavanja bitnog zahtjeva zaštite od požara (ako postoje) koji sadrži:
nazive i verzije primjenjivih metoda i/ili modela, te kratak opis i područje primjene
iii. spomenička svojstva kulturnog dobra koja se štite s obrazloženjem potrebe odstupanja od bitnog zahtjeva zaštite od požara pri rekonstrukciji i
preporukom za odabir načina na koji se može nadomjestiti ispunjenje bitnog zahtjeva (odgovarajućim tehničkim rješenjem građevine ili drugom
mjerom na pouzdani način)
iv. zatečena i buduća svojstva zaštite od požara postojeće građevine u odnosu na zahtijevane elemente pristupačnosti s obrazloženjem potrebe odstupanja
od bitnog zahtjeva zaštite od požara pri rekonstrukciji i preporukom za odabir načina na koji se može nadomjestiti ispunjenje bitnog zahtjeva
(odgovarajućim tehničkim rješenjem građevine ili drugom mjestom na pouzdani način)

v. značajke susjednih građevina koje utječu na tehničko rješenje određivanja načina sprječavanja širenja vatre na susjedne građevine (određivanje
sigurnosne udaljenosti ili požarno odjeljivanje) u glavnom projektu građevine
vi. značajke predvidive vatrogasne tehnike i njezine uporabe koje utječu na tehničko rješenje vatrogasnih pristupa (brojnost, značajke i označavanje) u
glavnom projektu građevine
vii. značajke predvidivog načina uporabe građevine, požara koji može nastati u građevini te načina napuštanja odnosno spašavanja osoba iz građevine
(osobito osoba smanjene pokretljivosti), koje utječu na:
1. tehničko rješenje očuvanja nosivosti konstrukcije, izlaznih puteva za spašavanje osoba (broj, značajke i označavanje), sprječavanja
širenja vatre i dima unutar građevine (broj, oblik i raspored požarnih odnosno dimnih sektora), granica požarnih i dimnih sektora,
mobilne opreme i stabilnih sustava za: gašenje požara, dojavu požara, hlađenje u slučaju požara, detekciju zapaljivih plinova i para
2. određivanje zona opasnosti od eksplozivnih plinova, para, prašina i maglica ili eksplozivnih tvari
3. tehničko rješenje protueksplozijski zaštićenih električnih i drugih uređaja i opreme te protueksplozijski izvedenih instalacija
4. tehničko rješenje provjetravanja i ventilacije prostora koji potencijalno mogu biti ugroženi eksplozivnom atmosferom, ventilacije i
klimatizacije za odvođenje topline i dima u slučaju požara, napajanja sigurnosnih sustava
viii. značajke požara koji može nastati uslijed predvidivog načina korištenja građevine, požarne opasnosti i požarnog opterećenja pojedinih prostora u
građevini te neispravnosti predvidivih funkcionalno-tehničkih sklopova koji mogu prouzročiti nastajanje i omogućiti širenje požara
ix. zahtjeve za izradu, posjedovanje i smještaj pisane dokumentacije, uputa za rukovanje i postupanje u slučaju opasnosti od požara kao i oznaka
opasnosti
x. zahtjeve za smještaj osoba, uređaja, opreme i vozila za potrebe vatrogasne službe
e. mjere zaštite od požara kod građenja
3. Grafički dio: sadrže shematski prikaz značajki načina uporabe građevine, požara koji može nastati u građevini
te načina napuštanja odnosno spašavanja osoba iz građevine,
PRAVILNIK O RAZVRSTAVANJU GRAĐEVINA PO ZAHTJEVNOSTI MJERA ZAŠTITE OD

POŽARA
• Građevine 1 skupine (manje zahtjevne građevine):

1. zgrada čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m² i namijenjena je isključivo stanovanju,
2. jednostavne građevine koje su kao takve određene posebnim propisom,
3. građevine razvrstane u građevine skupine 1 u prilogu tog pravilnika,
4. ostale građevine koje ispunjavaju kumulativno sljedeće uvjete:
a) ako se u njima ne obavlja skladištenje i promet zapaljivih tekućina, plinova ili eksplozivnih tvari
b) ako se u njima ne zadržava ili boravi veći broj ljudi: < 100 ljudi u nadzemnim, < 50 u podzemnim
građevinama
c) ako mjere ZOP-a ne zahtijevaju primjenu stabilnih sustava za gašenje požara,
d) ako mjere ZOP-a ne zahtijevaju primjenu stabilnih sustava za dojavu požara,
e) ako mjere ZOP-a ne zahtijevaju primjenu stabilnih sustava za odvođenje dima i topline.
• Građevine 2 skupine (zahtjevne građevine):

1. građevine razvrstane u građevine skupine 2 u prilogu tog pravilnika,
2. postojeće građevine u kojima se uklanja stabilni sustav za dojavu ili gašenje požara, odnosno plinodetekcija,
3. postojeće građevine i postrojenja za koje se utvrđuju objedinjeni uvjeti zaštite okoliša,
4. ostale građevine koje ispunjavaju najmanje 1 od sljedećih uvjeta:
a) ako se u njima obavlja skladištenje ili promet zapaljivih tekućina, plinova ili eksplozivnih tvari
b) ako se u njima zadržava ili boravi >100 osoba u nadzemnim, tj. > 50 u podzemnim građevinama,
c) ako sadrže prostore za javno okupljanje za 50 i više osoba,
d) ako mjere ZOP-a zahtijevaju primjenu stabilnih sustava za gašenje požara,
e) ako mjere ZOP-a zahtijevaju primjenu stabilnih sustava za dojavu požara,
f) ako mjere ZOP-a zahtijevaju primjenu stabilnih sustava za odvođenje dima i topline,
g) ako su dani posebni uvjeti gradnje iz područja ZOP-a.
PRAVILNIK O ZAHVATIMA U PROSTORU U KOJIMA TIJELO NADLEŽNO ZA ZOP NE SUDJELUJE

U POSTUPKU IZDAVANJA RJEŠENJA O UVJETIMA GRAĐENJA ODNOSNO LOKACIJSKE
DOZVOLE
• Zahvati u prostoru za koje se ne izdaju posebni uvjeti iz područja ZOP-a:

o stambene zgrade s 1 ili 2 stana P ≤400m2 i zgrade u nizu spojene zidom pojedinačne P ≤ 400m2
o nestambene zgrade:
a. poljoprivredne gospodarske zgrade
b. zgrade za obavljanje vjerskih i drugih obreda u kojima se zadržava <50 osoba
c. ostale nestambene zgrade (praonice vozila, javni WC, sl.)
o ostale građevine:
a. prometne građevine, ceste i ulice koje nemaju prateće objekte, mostove, tunele...
b. građevine za sport i rekreaciju na otvorenom
c. ostale građevine kao što su: vojne utvrde, bunkeri, stražarnice...

ZOP Skripta

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

ZOP Skripta

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ZAKON O ZAŠTITI OD POŽARA

• Sustav zaštite od požara podrazumijeva:

1. Pasivne mjere ZOP-a: - projektiranje (požarni sektori, PP brtvljenja, zaklopke, EP, …)

Planovi i dokumenti ZOPa:

• Dokumenti zaštite od požara državne razine su:

Zaštita od požara – skripta Trbojević 1

Organizacija i ustroj ZOPa:

ZOP u sustavu zaštite okoliša, prostornog uređenja i gradnje:

Zaštita od požara – skripta Trbojević 2

• Prema zahtjevnosti mjera ZOPa građevine se dijele na (zasebni pravilnik):

ZOP u uporabi građevina i prostora:

ZAKON O ZAPALJIVIM TEKUĆINAMA I PLINOVIMA

- Vrelište – temperatura pri kojoj tekućina prelazi iz tekućeg u plinovito stanje

Zaštita od požara – skripta Trbojević 4

ZONA 0 - zapaljiva ili eksplozivna smjesa prisutna stalno i trajno

Zaštita od požara – skripta Trbojević 5

PRAVILNIK O ZAPALJIVIM TEKUĆINAMA

Zaštita od požara – skripta Trbojević 6

ZAKON O EKSPLOZIVNIM TVARIMA

PRAVILNIK O UKAPLJENOM NAFTNOM PLINU

• Stabilni spremnik može biti nadzemni ili podzemni.

Zaštita od požara – skripta Trbojević 7

Mali spremnici UNP-a:

Razlika UNP i prirodni plin:

PRAVILNIK O POSTAJAMA ZA OPSKRBU PRIJEVOZNIH SREDSTAVA GORIVOM

PRAVILNIK O OTPORNOSTI NA POŽAR I DRUGIM ZAHTJEVIMA KOJE GRAĐEVINE MORAJU

Podjela zgrada i građevina u podskupine prema zahtijevnosti zaštite od požara (ZPS):

Otpornost na požar konstrukcije i elemenata:

Reakcija na požar građevnih elemenata:

Reakcija na požar građevnih elemenata:

• Požarni zidovi moraju se graditi:

• Unutarnji požarni zidovi grade se:

Zaštita od požara – skripta Trbojević 12

SPRJEČAVANJE ŠIRENJA POŽARA NA SUSJEDNE GRAĐEVINE:

SUSTAVI ZA ODVODNJU DIMA I/ILI TOPLINE I SUSTAVI NADTLAKA:

Zaštita od požara – skripta Trbojević 13

Zaštita od požara – skripta Trbojević 14

OTPORNOST NA POŽAR EP:

PRAVILNIK O UVJETIMA ZA VATROGASNE PRISTUPE

• Od uvjeta za vatrogasne pristupe moguće je odstupiti samo u slučajevima građenja i rekonstrukcije:

Zaštita od požara – skripta Trbojević 15

• Vatrogasni pristupi moraju biti osigurani:

• Vatrogasni pristupi ne moraju biti osigurani u slučajevima:

Zaštita od požara – skripta Trbojević 16

PRAVILNIK O ZAŠTITI OD POŽARA UGOSTITELJSKIH OBJEKATA

OTPORNOST NA POŽAR NOSIVIH KONSTRUKIJA UGOSTITELJSKOG OBJEKTA:

GRAĐEVINSKE MJERE ZA SPRJEČAVANJE PRIJENOSA POŽARA U UO:

Zaštita od požara – skripta Trbojević 17

UREĐAJI ZA UZBUNJIVANJE, DOJAVU I GAŠENJE POŽARA:

ORGANIZACIJSKE MJERE ZOPa:

PRAVILNIK O HIDRANTSKOJ MREŽI ZA GAŠENJE POŽARA

• Unutarnjom hidrantskom mrežom za gašenje požara moraju se štititi:

• Hidrantska mreža mora imati siguran izvor vode za napajanje vodom.

• Vanjska hidrantska mreža za gašenje požara

Zaštita od požara – skripta Trbojević 19

PRAVILNIK O PROVJERI ISPRAVNOSTI STABILNIH SUSTAVA ZAŠTITE OD POŽARA

PROVJERA ISPRAVNOSTI SUSTAVA:

• Provjera ispravnosti obavlja se za sljedeće sustave (stabilni sustavi):

Zaštita od požara – skripta Trbojević 20

• Sustavi s automatskim radom gašenja požara:

PRAVILNIK O SUSTAVIMA ZA DOJAVU POŽARA

• Sustav za dojavu požara primjenjuje se na:

Zaštita od požara – skripta Trbojević 21