You are on page 1of 12

Odravanje i

iskoritavanje zemljita u
vonjaku

UVOD
Zemljite u vonjacima je tokom vremena podlono nizu
nepovojnih promjena- zakorovljavanju, zaledinjavanju, zbijanju I
isuivanju, osiromaenju u hranjivim mineralnim materijama i dr.
Sve se to odigrava u vrlo nejednakoj mjeri, to zavisi od vie
inilaca, a najvie od osobina klime, zemljita, poloaja i naina
pripreme zemljita pred saenje voaka. Posljedice su vrlo
nepovoljne i svode se na slabo uspjevanje voaka, praeno naroito
malim i neredovnim prinosima i loijim kvalitetom i ogranienijom
trajanou plodova. Zbog toga zemljite u vonjacima mora da
predstavlja predmet redovnog staranja, kako bi se trajno odravalo u
stanju najpogodnijem za razvitak I funkcije korjenovog sistema, a
time i za uspjevanje voaka. S druge strane, u mladim vonjacima,
naroito u onim u kojima su zastupljene voke sa slobodnom
krunom, namee se potreba da se zemljite koristi za gajenje
razliitih usjeva- uzrodica ili meukultura, koje mogu djelovati i
manje ili vie nepovoljno na voke.

Naini odravanja zemljita u vonjacima


Zemljite u vonjacima moe se odravati trajno ili povremeno na
slijedee naine: zaledinjeno, pod jalovim ugarom, zastirano, u
kombinacijama ( ledina, jalovi ugar, zastiranje ), pod zeleninim
ubrenjem i u kombinaciji ovog sa jalovim ugarom.

Naini iskoritavanja zemljita u vonjacima


Dok su voke stablaice, naroito one na bujnim i generativnim
podlogama i posaene ne veem razmaku, jo mlade i nerazvijene,
zemljite se moe koristiti za gajenje razliitih uzrodica- u koliko je
dovoljno plodno, a kad se voke razviju, ono se, u izvjesnim
uslovima, moe koristiti kao panjak, livada ili ispust za stoku.
Koristi ili tete od razliitih naina iskoritavanja zemljita mogu
biti znatne. Meutim, u intenzivnom voarstvu zemljite se koristi
samo za gajenje voaka, a za uzrodicepo izuzetku, i to samo u prvoj
i drugoj godini po saenju voaka.

Reagovanje voaka na odravanje i iskoritavanje


zemljita
Vrlo su nejednaki uticaji razliitih naina odravanja i
iskoritavanja zemljita u vonjacima na uspjevanje voakarastenje i rodnost, kvalitet i trajnost podova, otpornost prema
mrazevima i parazitima. ak i vrste i sorte voaka nejednako
reaguju na stanje zemljita usljed nejednakog razvitka i
razliitih mogunosti koritenja vlage i mineralne hrane, kao i
usljed razliitih potreba voaka za vodom i mineralnom
hranom u mladom i starom uzrastu i u raznim fenofazama. Na
reagovanje voaka u ovom pogledu utiu: bioloke osobenosti
vrste i sorte, priroda podloge , osobine i stanje zemljita, reljef
i klima. Prema tome i odravanje i iskoritavanje zemljita u
vonjacima moraju da se prilagoavaju uslovima sredine i
osobinama voaka.

Znaaj pravilnog odravanja u vonjacima


Pravilno odravanje zemljita u vonjacima je najbolje sredstvo
protiv razliitih negativnih pedolokih procesa. Dobro odravanje
zemljita djeluje veoma povoljno na itavu vegetaciju i generativni
razvitak voaka, jer se time regulie vlanost i bilans humusnih i
mineralnih materija. Jaolovi ugar i zastiranje mogu zamjeniti ak i
navodnjavanje .
Zelenino ubrenje, a donekle i zastiranje , mogu djelimino
zamjeniti ubrenje organskim i mineralnim ubrivima. Meutim,
povoljno dejstvo pravilnog odravanja zemljita na uspjevanje
voaka ne moe se niim zamjeniti.
Zbog toga se pravilno odravanje zemljita u vonjacima mora
smatrati kao jedna od osnovnih i najefikasnijih agrotehnikih mjera.
Zanemarivanje ove agrotehnike mjere moe dovesti u pitanje
konaan uspjeh svih ostalih mjera njegovanja voaka.

Naini iskoritavanja i odravanja zemljita u mladim


vonjacima
Prema intenzivnosti vonjaci mogu biti:
poluintenzivni podignuiti na relativno strmim nagibima i u erozivnim
podrujima
intenzivni, podignuti na ravnim ili blago zatalasanim povrinama, na
umjereno plodnim zemljitima
visoko intenzivni, podignuti na plodnim zemljitima, na ravnim
povrinama, pogodnim za navodnjavanje i punu mehanizaciju.
Pomenuti nejednaki stupnjevi intenzivnosti, stanje zemljita i poloaj
odreuju i naine odravanja i iskoritavanja zemljita u mladim
vonjacima: na plodnim zemljitima gajenje pogodnih uzrodica, na
nedovoljno plodnim najprije zelenino ubrenje pa onda gajenje uzrodica,
zastiranje i jalovi ugar oko samih voaka. Na strmijim nagibima zemljite
e se obraivati samo oko voaka, naroito ako postoji opasnost od erozije
i ako su voke posaene na terasama, bankovima. U mladim vonjacima
zemljite e se najee koristiti za gajenje uzrodica. Ali i tada oko voaka
treba da ostane jalovi ugar i da se ovaj kombinuje sa zastiranjem ili
zeleninim ubrenjem.

Gajenje uzrodica u mladim vonjacima


U mladim vonjacima se mogu gajiti uzrodice, jer je zemljite zbog male
razvijenosti voaka i nezasjenjeno i nezahvaeno korjenom. Pogodno
izabrane uzrodice mogu biti nekodljive za mlade voke ukoliko ne ometaju
njihovo rastenje i generativni razvitak.
Po djelovanju na voke uzrodice mogu biti: tetne indiferentne i korisne.

tetne uzrodice
U ovu grupu uzrodica spadaju prvenstveno ita, zatim industrijske biljke i
dugovjene biljke za stonu hranu, a naroito lucerka. Jara i ozima ita su
nepovoljna zbog gustog rasporeda i velikog transpiracionog koeficijenta: ona
isuuju zemljite u kritinom periodu, zbijaju i osiromauju zemljite u
hranljivim materijam, pogoravaju odnos izmeu O2 i CO2, to se
nepovoljno odrava i na fotosintezu: pojaavaju opasnost od parazitnih
gljiva. Industrijske biljke i biljke za stonu hranu takoe isuuju zemljite i
osiromauju ga u hranljivim materijama. Lucerka je vrlo nepovoljna zbog
toga to ima dubok kotjenov sistem.

Korisne uzrodice
U najbolje uzrodice spadaju jednogodinje leguminoze okopavine, a
naroito soja i pasulj uavac, zatim graak, soivo, bob, botan, bundava i
krastavci, koji irokim liem vre i zasjenjivanje, povre-salate, crveni i
plavi patlidan, paprike i dr. Ali treba izbjegavati povre koje iziskuje
navodnjavanje u zasadima breskve i kajsije, u kojih se time produava
vegetacija i umanjuje otpornost prema mrazu.

Indiferentne uzrodice
To su uzrodice koje u uslovima dovoljne vlanosti i plodnosti zemljita ne
djeluju nepovoljno na voke, ali nisu ni korisne za same voke. U ove
spadaju korjenasto-krtole biljke i lukovice, kukuruz, jagoda i dr. Pri tom
korjenasto-krtolaste biljke: manje isuuju zemljite nego ita, ne
pogoravaju strukturu zemljita itd. Ali i ove iostale uzrodice troe znatnije
koliine mineralnih materija, usljed ega se ne mogu smatrati kao korisne
ve kao indiferentne, a na manje plodnim i nedovoljno vlanim zemljitima
mogu biti unekoliko i nekorisne.

Naini odravanja i iskoritavanja zemljita u starijim


vonjacima
Ledine u starijim vonjacima
Ledina u vonjacima je znak zaostalosti i ekstenzivnosti. Ona se moe
odravati trajno i povremeno, moe zahvatiti cijelu povrinu, ili samo
dijelove du redova, odnosno izmeu redova, ili itavu povrinu izuzev
ogranienih krunih povrina oko samih voaka, moe biti prirodna ili
vjetaka, moe sluiti kao ispust za stoku, livada ili panjak.
Ledine nejednako djeluju na uspjevanje voaka, ali u veini sluajeva, ako
ne i redovno veoma nepovoljno: oteava razvitak i funkcije korjenovog
sistema, osjetno pogorava bilans vlage, osiromauje zemljite u
mineralnim materijama, a naroito u nitratima, oteava ubrenje i
navodnjavanje, slui kao skrovitenekih opasnih biljnih stetoina.
Posljedice nepovoljnih uticaja trajnijeg odravanja ledine u vonjacima,
naroito pri zanemarenom ubrenju i odsustvu navodnjavanja, su vrlo
nepovoljne, lie je sitnije i blijee, to se nepovoljno odrava na
fotosintezu, plodovi pretjerano otpadaju. U nekim sluajevima ledina
manifestuje i izvjestan povoljan uticaj. Umanjuje se opasnost od erozije,
vegetacija se ranije zavri te su voke otporne prema mrazu, plodovi su
kolorisaniji i trajaniji, a pri opadanju manje se prljaju, lake je kretanje po
vonjaku.
Meutim, ove povoljnosti daleko zaostaju za nedostacima ledine, te se ona
ne moe preporuiti, osim u izuzetnim ili rijeim sluajevima.

Jalovi ugar u starijim vonjacima


Jalovi ugar u vonjacima ispoljava niz preimustava: poboljava vazduni, vodni i
toplotni reim zemljita, unitava korove, izlae tetne insekte unitenju mrazom,
utie na aktivnost mikroorganizama. Od svih ovih korisnih uticaja naroito se
istie uloga jalovog ugara u regulisanju vlanosti zemljita, u borbi protiv sue.
Meutim, naroito pri duem neprekidnom primjenjivanju, jalovi ugar moe
djelovati manje ili vie nepovoljno, pojaava eroziju, pogorava strukturu
zemljita, uslovljava jaa kolebanja temperature,tako da zimi moe doi do
povrede korjenovog sistema mrazevima.

Zastiranje zemljita u vonjacima


Zastiranje je stara agrotehnika mjera u vonjacima. Sastoji se iz prostiranja
najraznovrsnijih organskih materija i otpadaka oko voaka ili po cijelom
vonjaku. Od materijala za zastiranje najvie se koriste: sitna slama, natrulo sjeno,
krovina, lie, pokoen korov, sitno granje, strugotina i dr. Kod mladih voaka se
zastire samo neznatna kruna povrina oko voke, a u starijih cijela povrina ili
pojasevi du redova ili izmeu ovih. Koliina materija za zastiranje nejednaka je.
To zavisi od povrine koju treba zastirati tj. Od veliine voke i od prirode
materija za zastiranje. Kad se koristi suha slama potrebno je 20-100 kg za jednu
voku, prema starosti i veliini voaka.

Zelenino ubrenje u voarstvu

U voarstvu zelenino ubrenje moe u velikoj mjeri


nadoknaditi, a u vonjacima umjerene intenzivnosti ak i
zamjeniti stajnjak. Ovo ubrenje je izvanredno korisno u
voarstvu. Poboljava fizike osobine zemljita, poveava
koliinu hranljivih materija, omoguuje koritenje nitrata
korjenom voaka.

U starijih voaka treba ga primjenjivati sa naroitim obzirom


na poznu sjetvu sjemena biljaka za zelenino ubrenje u
avgustu i septembru, da se ne bi intenzivno rastenje ovih
biljaka podudaralo sa najveom potronjom vlage i mineralnih
materija od strane voaka.

You might also like