Reljef Bosne i Hercegovine vrlo je

raznolik
 Sve ravnine i neravnine na Zemljinoj površini i u
podmorju nastale djelovanjem unutarnjih sila i
vanjskih procesa nazivamo reljef.
 Bitno utiče na klimu, vode, tlo i vegetaciju određenog
prostora.
 Takođe utiče na oblik poljoprivredne proizvodnje,
izgradnju saobraćajnica, smještaj naselja te gustoću
aseljenosti.
 Bosnu i Hercegovinu reljefno dijelimo na:
 Peripanonsku Bosnu
 planinsko-kotlinsku oblast
 Nisku Hercegovinu.
Peripanonska Bosna-nizije, pobrđa
i niske planine
Peripanonska
Bosna- sjeverni
dijelovi naše zemlje
smješteni na
južnom rubu
prostrane Panonske
nizije
 Nizije i pobrđa su osnovna reljefna obilježja prostora
kojim protiču rijeka Sava i njene pritoke: Una, Vrbas,
Ukrina, Bosna i Drina.
 Od nanosa ovih rijeka nastala su prostrana polja:
Lijevče polje, Ivanjsko polje, Šamačko polje, i najveća
nizija Semberija
 Najniže reljefne oblike nalazimo uz veće riječne tokove
i nazivamo ih poloji(naplavne ravni)
 To su nizijska podrucja uz rijeke nastala talozenjem
rijecnih nanosa:sljunka,pijeska i gline
 Zbog otezanog odvodnjavanja pojedini dijelovi poloja
su mocvarna podrucja-Bardaca –mocvarno podrucje
kod Srpca pretvoreno u ribnjak
MOCVARA BARDACA
 Povisena zemljista uz rijeke do 200 m n.v. Su rijecne
terase
 Nastale su kao posljedica sijecanja rijecnog korita u
vlastitu naplavnu ravan a prekrivene su nanosima
sljunka,pijeska i gline
 Najvisi dijelovi peripanonske Bosne su pobrđa i niske
planine
 Pobrđa-200 do 500 m
 Niske planine-500 i 1000 m-sredgorje
Planinsko-kotlinska oblast ima
slozenu reljefnu strukturu
 Reljefom planinsko-kotlinske oblasti dominiraju
planinski lanci, kotline i riječne doline.
 Sjevernu granicu čine Grmeč, Čemernica, Uzlomac,
Borja, Konjuh i Javor.
 Geološki gledano preovladavaju krečnjaci i dolomiti.
 Okosnicu ove regije čine dinarski planinski sistem.
 Unutar dinarske planinske oblasti radom rijeka nastala
su velika dolinska proširenja kotline, koje imaju
zaravnjena dna, jer su u njima nekada bila jezera
 Najveća kotlina je Sarajevsko-zenička u dolini rijeke
Bosne, zatim Uskopaljska i Jajačka u dolini rijeke
Vrbasa te Fočanska i Goraždanska u dolini Drine.
 Planine koje čine prijelazni prostor od peripanonske
ka planinsko-kotlinskoj oblasti nose naziv rudne i
flišne planine
 Građene su od sedimentnih, metamorfnih i
magmatskih stijena
 Njih čine Majdanska planina, Manjača, Čemernica,
Vlašić, Vranica, Bitovnja, Devetak i Zvijezda
Tab.1.Najviše planine u Bosni i Hercegovini

Planina Naziv vrha Visina u metrima

Maglić Maglić 2386
Volujak Volujak 2336
Čvrsnica Pločno 2228
Vranica Nadkrstac 2110
Prenj Zelena glava 2103
Treskavica Ćaba 2086
Vran Veliki Vran 2075
Bjelašnica Bjelašnica 2066
Lelija Velika Lelija 2032
Zelengora Bregoč 2014
Cincar Cincar 2005
 Planinski lanci zaobljenih vrhova međusobno odvojeni
poljima u kršu,čine regiju bila i polja
 Planinska bila pruzaju se u nizu od
Grmeca,Klekovace,Lunjevace,Satora,Cincara do
Vrana,Cvrsnice i Cabulje-između njih smestila su se
polja u kršu-
Livanjsko,Glamocko,Duvanjsko,Grahovsko i Kupresko-
nastali tektonskim pokretima i hemijskim djelovanjem
vode u krecnjacima i dolomitima
 Jugoistocno dinarsko visocje-n.v.2 386 m
 Prenj,Bjelasnica,Treskavica,Visocica,Lelija i Zelengora
 Rudine i površi cine reljefnu cjelinu Nevesinjskog i
Gatackog polja,Bilecke zavale te planina Snjezice i
Viduse
 Krske zaravni
Niska Hercegovina-uravnjeno
podrucje u krsu
 Podrucje nase zemlje koje se nalazi juzno od planina
Čabulje ,Prenja,Veleža,Snježice i Viduše nazivamo
niskom Hercegovinom-uravnjeno podrucje nastalo
talozenjem golemih kolicina nanosa rijeke Neretve i
njenih pritoka
 Humine-debele naslage naplavnog materijala koje su
stvorile tlo pogodno za razvoj poljoprivrede i
naseljavanje
 Najveca pecina u BIH-Vjetrenicu-8 km