Planine u BiH

Vranica-Vranica je najpoznatija rudna planina u BiH, između gradova Gornjeg Vakufa-Uskoplja na zapadu
i Fojnice na istoku. Nalazi se na razvođu između rijeka Vrbasa i Bosne. Najviši vrh Vranice je Nadkrstac na
2112 metara nadmorske visine. To je pitoma planina, s dosta pašnjaka i površinskim vodama. Na njoj se
nalazi Prokoško jezero. Prokoško jezero je udaljeno od doma na Rosinju 6 km.

Komar-planina se nalazi na području općina Donji Vakuf, Travnik i Bugojno, a istočno od ceste koja spaja
te dvije općine. Najviši vrh Komara nalazi se na 1510 metara nadmorske visine.[3][4]Komar-planina je
povezana s masivom Vlašića preko Karaule gore.[1] Na Komar se na istoku nastavlja Mravinjac i dalje
Vilenica.[5]

Bjelašnica-Bjelašnica je planina u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine, smještena jugozapadno od

grada Sarajeva. Kao i susjedna Jahorina i Bjelašnica pripada dinarskom planinskom sistemu. Na najvišem
dijelu (2067 m nadmorske visine) podignuta je značajna meteorološka stanica, koja je ujedno i najviša
stalno nastanjena točka u BiH. Razvijen je krš i ledenjački reljef.
Vlašić-lašić je planina u srednjoj Bosni. Prostire se u općini Travnik. Njegov je najveći vrh Paljenik
(Opaljenik[1]) (1.933 m). Vlašićka visoravan je visoka 1.300 m, a poznata je po glasovitoj tradiciji
spravljanja vlašićkog sira, kao i turizmu na Babanovcu, gdje se vremenom etablirao novi
bosanskohercegovački centar zimskog turizma, kojeg posjećuju i strani gosti, zahvaljujući otvaranju
skijaških staza i novih hotela. Na planini Vlašiću izvire rijeka Ugar.

Treskavica-reskavica je planina u središnjoj Bosni i Hercegovini, južno od Sarajeva. Nalazi se u središnjoj

Bosni i u Gornjoj Hercegovini. Dva su dijela Treskavice. Sjeverni dio nazivamo Bosanska ili Trnovska
Treskavica a južni dio pod nazivom Hercegovačka, Humska ili Kalinovačka.[1]Većina planine se nalazi u
Republici Srpskoj a manji zapadni dio je smješten u Federaciji Bosne i Hercegovine