Konjuh je planina u sjeveroistonom dijelu Bosne i Hercegovine.

Planina je
omeena: rijekama Seona, Turija, Litva i Oskova na sjeveru, rijekom Gosteljom i
magistralnim putemTuzla Sarajevo na sistoku, te rijekom Krivajom na jugu i
zapadu. Sa Ozrenom, Javorom i Javornikom Konjuh ini dio lanca rubnih (viih)
planina koje zajedno sa Trebavcem i Majevicom predstavljaju
prelaz Dinarskog planinskog sistema u prostranu Panonsku niziju.
Prosjena visina planine je 1000 metara. Iznad te visine uzdiu se vrhovi: uplji
Javor (1157 m), Vina Kruka (1088 m), Suho Drvlje (1206 m), Zidine (1180m),
Brezina (1120 m), Vrh Konjuha (1328 m) i Bandijerka, vrh Javorja (1261 m), Bijeli Vrh
(1272 m) i Zeiji Rat (1275 m) na jugozapadnom grebenu Smolin.
Flora i fauna
Masiv Konjuha pokriven je gustim umskim zajednicama u kojima preovladava
crnogorica (bor, jela i smra), bukva, javor i u manjem brojuhrast. Na planini raste i
rijetka i ljekovita lincura sranik (Gentiana lutea), koja je na ovoj planini zatiena i
ugroena.
U umama Konjuha od divljai se mogu nai mrki medvjed, srna, divlja
svinja, vuk, lisica, vjeverica, tetrijeb, a u potocima i rijekama pastrmkai potoni rak.
Od zmija na planini ive poskok, arka, bjelouka, zatim guter
zelemba i dadevnjak.
Podruje planine Konjuh pripada takoer ofiolitskoj zoni, s tim da je pojava
serpentina izraenija i karakterie osebujnu umsku i livadsku vegetaciju kao i
vegetaciju stijena i sipara. Vrlo je bitno naglasiti pojavu niza reliktnih i endemnih
biljnih vrsta vezanih za serpentinska stanita. Ova planina ima izrazite pejzane
vrijednosti kao i bogato lovite. Posebna vegetacijska formacija su borove ume na
serpentinu. Nuno je na ovoj planini kao rijetkom stanitu velikog tetrijeba formirati
poseban sanctuarij za zatitu ove rijetke vrste avifaune.