rvo naselje na podruju dananjeg Madrida osniva arapski emir Muhamed I., u drugoj polovici 9.

stoljea (izmeu 860. i 880. godine), podiui gradinu vojnog te vjerskog karaktera, tzv. ribat, na
lijevoj obali rijeke Manzanares, na mjestu gdje se danas nalazi kraljevska palaa. Uskoro postaje
poznata pod imenom Mayrit ( Magerit - u kasteljiziranoj formi). Dakle, Madrid se rodio kao ribat,
tj. zajednica vojnog, ali i vjerskog karaktera, gdje su se muslimanski borci pripremali za dihad,
sveti rat.

Rekonkvista[uredi VE | uredi]
Alfons VI. Hrabri (Alfonso VI), kralj Kastilje i Lena, godine 1079. sa sjevera pokree ofenzivu,
kojoj je cilj zauzimanjeToleda, gdje mu se na putu nalazio Mayrit. Godine 1083. Madrid konano
pada u ruke krana i biva naseljen pukom sa sjevera poluotoka.

Madrid Habsburgovaca i Burbona[uredi VE | uredi]

Vei znaaj Madrida poeo je u srednjem vijeku, 1561 g., kada ga je kralj Filip II. (Felipe II.)
proglasio prijestolnicom Kraljevine Kastilje i Leona, te iz Toleda, dotadanje prijestolnice, u njega
seli svoj dvor. Jedino se u intervalu izmeu 1601. g. i 1606. godne sjedite panjolske seli
u Valladolid.
U vrijeme tzv. modernog doba od XVI. do XVII. st. Madrid se konsolidira kao prijestolnica nove
drave, panjolske. Iza smrtiKarla II. (Carlos II), posljednjeg kralja iz habsburke dinastije na
panjolskom dvoru, dolaze na vlast francuski Burbonci (los Borbones ) u veljai 1701. godine.
Prvi vladar iz dinastije Burbonaca je Filip V. (Felipe V), unuk Luja XIV.
Za vrijema vladanja Karla III. (Carlos III) napravljeno je puno na pretvorbi Madrida u svjetsku
prijestolnicu, uvodei javnu rasvjetu, urbanizirajui ga sa prostranim trgovima s vodoskocima te
raskonim palaama okolo njih.

Graanski rat[uredi VE | uredi]

panjolski graanski rat poinje u noi 17. lipnja 1936. kada i do Madrida stiu prve vijesti o
pobuni vojske kojoj je na elu general Francisco Franco, inicirane u panjolskom protektoratu
u Maroku. Pobunjenicima je cilj bio ui u grad i sruiti vladu panjolske "druge" republike. Madrid
se pretvorio u tadanju svjetsku scenu na kojoj se odigravala bitka izmeu faizma i slobode. I na
jednu i na drugu stranu stizala je pomo u materijalu i ljudstvu iz cijelog svijeta. 28.
oujka 1939 godine trupe generala Franca zauzele su grad dok za to vrijeme tisue Madriana
bjee prema lukama i preko njih odlaze u druge zemlje, spaavajui tako goli ivot.

Novi Madrid[uredi VE | uredi]

U poratno vrijeme grad se obnavlja od tekih razaranja. Nakon mranih 50-ih godina XX. stoljea,
dolazi vrijeme nepovratnog napretka u razmiljanju, modernizaciji industrije i prometnog
povezivanja zemlje u kojoj najbitnije mjesto zauzima, dakako, Madrid. Doivljava demografsku
eksploziju. Stotine tisua ljudi se seli iz sela u grad.

Nakon Francove smrti 1975 godine i dolaska na vlast kralja Ivana Karla I. (Juan Carlos I.), dolazi
do uspostave demokratskog poretka.Ustavom iz 1978. godine Madrid je potvren glavnim
gradom panjolske.
Godine 1979, po prvi put demokratskim putem, dolazi na funkciju gradonaelnika,
socijalist, Enrique Tierno Galvn.

Administracija i politika[uredi VE | uredi]

Gradom upravlja gradsko poglavarstvo (panj. Ayuntamiento) iji se predstavnici biraju svake
etiri godine opim pravom glasa svih graana starijih od osamnaest godina.
Gradskom poglavarstvu je na elu gradonaelnik.
Nakon lokalnih izbora u svibnju 2007 godine ponovno je izabran na to, meu Madrianima
izuzetno potovano, mjesto Alberto Ruiz-Gallardn, kojeg neki ve vide kao nasljednika Mariana
Rajoya (Rajoy - hrv. Rahoj) predsjednika najjae panjolske oporbene stranke Partido
Popular (hrv. Narodna stranka).

Ekonomija[uredi VE | uredi]
Madrid je poznat kao "lokomotiva" panjolske. Jedan je od najveih europskih ekonomskih
centara i najvei u panjolskoj.

Promet[uredi VE | uredi]
Moderni vlak podzemne eljeznice serije 8000

Madridski je javni prijevoz jedan od najuinkovitijih na svijetu. Sastoji se od mree metroa,

prigradskih eljeznica (panj. Cercanias) i gradskih autobusa.
Glavna madridka zrana luka je Zrana luka Madrid-Barajas, smjetena 12 km sjeveroistono
od centra grada. Madrid ima i manju zranu luku, Zrana luka Madrid-Cuatro Vientos, koja slui
za vojno-civilne svrhe.