Professional Documents
Culture Documents
Čarls F. Hanel - Ključ Uspeha PDF
Čarls F. Hanel - Ključ Uspeha PDF
ri o
zakonu privlaenja
ili
su
Majkrosoft.
II
uspeha
PORTALIBRIS
www.ponalibris.rs
ARLS F. HANEL
PORTALI BRIS
Sadra;
Uvod. . .
.
Predgovor
Prvi deo
.
.
...
. ..
.
...
19
. . . . II
.. ..
...
21
29
30
46
47
54
. 55
.
Sedmi deo
. .
.
....
Osmi deo
. . ..
.
. .
.
, . . . . . 63
.
.
. . . 71
.
73
. . . . 82
.
83
, . . . . . . . 92
....
. 94
.
. . 101
. . 103
.
.........
..
....
..
..
...
113
122
129
131
138
140
148
150
157
159
. 166
.
168
175
177
183
...
....
192
194
201
. 203
.
. . . . . . 211
.
.
.
. . . . . . . 212
....
Uvod
111
. . 120
..
.. .
. ...
. . 219
221
228
Svaki predmet ili institucija koje vidimo oko sebe a koje je stvorio
ovek, najpre je moralo da postoji kao misao u ljudskom umu. Zbog
toga je misao konstruktivna po prirodi. Ljudska misao je duhovna
snaga kosmosa koja deluje kroz svoju kreaciju - oveka. Klju us
peha obuava itaoca kako da koristi tu mo. Stvari i okolnosti za
KLJU
USI'EHA
II
mislima.
Predgovor
eki ljudi kao da privlae uspeh, mo, bogatstvo i druga do
stignua bez mnogo truda; drugi pokuavaju da to postignu
uz velike napore i probleme, a na kraju ipak ne uspevaju da do
stignu svoje ideale i ostvare svoje ambicije i elje. Zbog ega je to
tako? Zbog ega bi neki ljudi ispunjavali svoje ambicije s lakoom,
drugi uz mnogo muke, a neki nikad? Uzrok ne moe da bude fizike
prirode, u protivnom ljudi koji su fiziki najblii savrenstvu bili i
najuspeniji. Razlika bi, prema tome, morala biti mentalna - mo
rala bi biti u umu. Dakle um bi morao biti ta kreativna snaga, um
bi morao biti ono u emu se ljudi sutinski razlikUju. Zbog toga je
UM, zapravo ono to zaobilazi okruenje i prepreke koje se nalaze
na ovekovom putu.
KLjU USPEHA
PREDGOVOR
KLJU USPEHA
PREDGOVOR
KLIU USI>EHA
PREDGOVOR
l
10
KLJU USPEHA
Prvi deo
red vama je prvi deo Kljua uspeha. Da biste II svoj ivot uneli
vie snage - steknite svest o snazi, vie zdravlja - steknite svest
o zdraviju, vie sree - sleknite svest o srei. Zivite II duhu tih stvari
sve dok one ne postanu vae jer imale pravo na njih. Tada vam ih
nee biti mogue oduzeti. Sl vari u svetu su nestabilne pred snagom
koja se nalazi u oveku, pomou koje on njima upravlja.
2.
12
PRVI [)EO
KLJU USPEHA
13
6. Postoji itav svet unutar nas - svet misli, oseanja i snage. svet
svetlosti, ivota i lepote i bez obzira to je nevidljiv, njegove sile su
mone.
3.
9.
10.
ll.
l4
PRVI DEO
KL)U USPEHA
15
mudra i uvek prisutna. Sve misli i sve stvari su unutar samih sebe.
To je sve II svemu.
20.
26.
struktivne sile u svom telu, ali upravo misao tog istog svesnog uma
jeste ono to u na ivot unosi stresove, bolesti, nedostatke i svaki
drugi vid nesklada. Zbog toga kroz svesni um, kada pogreno raz
miljamo. stupam o u vezu sa svim destruktivnim silama.
Povezani smo sa unutranjim svetom svojim podsvesnim
umom. Solarni pleksus je organ tog uma; osebjni sistem nerava
(simpatini, u anatomiji) nadvladava nad svim subjektivnim nadra
zajima, kao to su radost, strah, ljubav, emotivnost, disanje, imagi
nacija i svi drugi podsvesni renomeni. Upravo smo kroz podsvest
prikljueni na univerzalni um i povezani s neogranienim konstruk
tivnim silama kosmosa.
22.
24. Svi se slau da postoji jedan princip ili jedna svest koja se pro
25.
16
PIIV! DEO
KLJ U U51'EHA
17
31. Zbog toga je svaka misao uzrok, a svaka okolnost (ili dogadaj)
posledica, te je zbog toga apsolutno neophodno da kontrolisete svoje
misli da bi vam one donele samo eljene okolnosti. {Ova misao se II
vie navrata provlai kroz knjigu i potrebno ju je od samog poetka
snano istaknuti. MOETE da kontroliete svoje misli. Drite tu
injenicu II mislima sve vreme dok itate naredna poglavlja. Najvei
problem s kojim se ljudi moraju izboriti jeste mentalna lenjost. Naa
sudbinu, na ivot iskljuivo u naim rukama, a lo je najbolji poklon
koji nam jc mogao biti dat. Ipak, ovek c, iz iste lenjosti, radije
pokunti da uzroke i rcenja za svoje probleme prenese na nekog
ili neto drugo. samo da ne mora da se trudi, da razmilja, da "lupa
glavu': Svaka misao je UZROK, a svaki dogadaj POSLEDICA neke
misli i mi moemo da kontroliemo svoje misli!
32.
18
KLJU USPEHA
20
K L J U U S I' E H A
Drugi deo
ai problemi nastaju uglavnom zbog toga sto su nam ideje kon
ruzne i lo zanemarujemo svoje stvarne interese. Zakone pri
rode prema kojima treba da sc ophodima leko je otkriti. Zbog toga
su jasno razmiljanje i moralna pronicljivost neizmerno vred ni. Svi
procesi, ukljuujui i misaone, zasnivaju sc na vrstim temeljima.
22
DI(UGI I)EO
K L J U USPEHA
23
muzici i tako dalje. ali smo potpuno nesvesni njihovog porekla ili
mesta boravka.
7. Vrednost podsvesnog je ogromna, ono nas inspirie. ono nas
upozorava. ono nas oprema Imenima, cln}elllcama I scenama IZ
uskladistene memorije. Ono upravlja naim mislima, naim ukusom
i izvrava toliko zamrene zadatke za koje svesni um, ak i kada bi
imao snagu, nema kapacitet.
24
K L J U USPEHA
D R U G I DEO
25
26
KLJU U 5 1'EHA
DIWGI DEO
27
28
KLJU USPEHA
TREI DEO
Trei deo
aznali ste da pojedinac moe uticati na univerzalno i da su rc
zultat te aktivnosti i meusobnog odnosa uzrok i posledica.
Zbog loga je misao uzrok, a iskustva na koja nailazile II ivotu su
posledica.
31
Kada ovo budete razumeli, pronai ete iZvor snage koja e vam
omoguiti da se nosite s bilo kojom situaCijom koja moe da se
razvIJe.
I . Sva neophodna interakcija svesnog i podsvesnog uma zahteva
i slinu aktivnost izmedu odgovarajuih sistema nerava. Dad
Trouard ukaZUje na predivnu metodu u kojoj se ta interakCija de
ava. Centralni nervni sistem je organ svesnog uma, a oseaj ni si
stem je organ podsvesti. Mozak i kimena modina su kanal kroz
koji svesno doivljavamo percepcije naih fizikih ula i kroz koji
kontroliema pokrete tela. Centar tog sistema nerava nalazi se U
mozgu.
2. Oseajni sistem se nalazi u ivanom sreditu u pozadini sto
mane duplje koji nazivamo solarni pleksus i on je kanal mentalnih
akcija koje podsvesno kontroliu vitalne funkcije naeg tela.
3. Ta dva sistema spojena su pomou nerava koji se prostiru iz
modane regije, kao deo voljnog sistema, do torza, putajui krake
do srca i plua i na kraju, prolazei kroz dijafragrnu, oni gube svoj
spol;ni omota i sjedinjuju se s nervima oseajnog sistema, te tako
formiraju vezu izmedu dva dela i omoguavaju oveku da fiziki
bude celovit entitet.
4. Uvideti smo da mozak, organ svesti, prima svaku misao koja je u
njemu tema nae sposobnosti rasudivanja. Kada je subjektivni um
zadovoljan i uveren da je misao prava, on je alje u solarni piekstls,
tj. u mozak naeg podsvesnog uma da bi se ugradila u nae telo, od
nosno da bi se iskazala u stvarnom svetu. Ona nakon loga vie nije
oscLljiva ni na kakve dodatne argumente. Podsvesni um ne moe
da razmatra, on samo deluje. On prihvata zakljuke subjektivnog
uma kao konane.
32
K L J U USPEHA
TRE! D E O
33
ll.
34
K L I U USI'EHA
nee se plaiti kritika ili bilo ega drugog, on e biti isuvie zauzet
zraenjem odvanosti, poverenja i energije. on e uivati u uspehu
zbog svog mentalnog stava. lomie prepreke u komade i preskakati
provalije sumnji i oklevanja koje strah postavi na njegovom putu.
Znanje da imamo sposobnost da svesno zrai mo zdravlje. snagu
i sklad omoguie nam da uvidimo da nemamo ega da se plaimo
zalo lo smo u dodiru sa neogranienom snagom.
19.
TREI DEO
35
36
KLJU USPEHA
29. U vebi uz ovu lekciju oli i ete korak dalje. Treba ne samo
da budete savreno mirni i da spreavale misli lo je due mogue
ve i da sc opustite, da vam miii budu II njihovom normalnom,
prirodnom stanju; to e ukloniti sav pritisak s nerava i tenziju zbog
koje smo tako esto fiziki iscrpljen.
38
KL)U USPEHA
29.
Cetvrti deo
red vama je etvrti deo, II kojem emo vam pokazati zbog ega
je ono to mislite, radite ili oseate pokazatelj toga ta ste vi.
40
KLIU U S P E H A
7.
ETVRTI DEO
41
42
KLJU USPEHA
16. To nije puka tvrdnja ili teorija iji je cilj da potvrdi ili ustolii
ideju, ve injenica koju su prihvatili kako najbolji religiozni, tako i
najbolji nauni mislioci.
Herbert Spender je rekao: "Od svih misterija kojima smo okru
eni, nita nije sigurnije od toga da smo neprestano okrueni besko
nanom i venom energijom, od koje sve stvari nastaju:'
17.
ETVRTI DEO
43
44
KtJU USPEHA
ETVRTI DEO
45
25. Preterani rad, preterana igra ili fizike aktivnosti bilo koje vrste
prOizvode stanje mentalne apatije i stagnacije zbog ega je nemo
gue obavljati mnogo vaniji posao - koji te dovesti do razume
vanja snaga svesti. Zbog toga bi esto trebalo da teimo ka tiini.
Snaga dolazi kroz mirovanje. Tiina je ono lo nam omoguava da
budemo mirni, a kada smo mirni, moemo da mislimo; a misao
je tajna svih dostignua. (Neretko kaemo: Toliko sam umoran,
da ne mogu da razmiljam:' Umno i fiziko su povezani i kao to
dugotrajan mentalni proces moe da nas fiziki umori, tako nas i
preterane fizike aktivnosti umaraju i mentalno. Zbog toga to ee
treba praktikovati bilo kakvu vrstu fizikog i mentalnog oputanja.
Kada se oputate i kada niste ometan i, kada oputa te i telo i misli.
uranjate u pomenutu tiinu.)
Peti deo
jemo.
40.
48
PETI DEO
KLJU USPEHA
6. Medutim, laj um, koji proima nae fiziko telo, nije samo re
zultat nasleda ve i mesta stanovanja, posla kojim se bavimo ili
sOcijalnog okruenja u kojem primamo nebrojene hiljade impresija,
ideja, predrasuda i slinih misli.
7. Mnogo toga smo primili od drugih kao rezultat miljenja, su
gestija i tvrdnji, mnogo toga je rezultat samog naeg miljenja, ali
gotovo sve lo je prihvaeno s malo ili ak nimalo ispitivanja ili raz
matranja.
8. Idcja se uinila prijatnom, svest ju je primila, prosledila je u pod
svest gde ju je oseajni sistem prihvatio i zatim prosIedia da bude
ugradena u nae fiziko telo. Re je postala telo."
9. To je nain na kOji sebe neprekidno gradimo i obnavljamo. tako
da smo mi danas rezultat prethodnih miljenja, a trebalo bi da smo
ono o emu danas razmiljamo. Zakon privlaenja nam ne donosi
stvari koje bi trebalo da volimo. koje prieljkujemo ili koje neko
49
12. Ako nismo uskladitili nita osim ohrabrujuih misli, ako srno
bili optimistini, pozitivni i momentalno odb<1cili svaku negativnu
misao na dubrite, odbili da imamo ikakvu vezu s njom, odbili da
se s njom poveemo ili identifikujemo na bilo koji nain, ta je rc
zultat? Na mentalni materijal je od najboljeg kvaliteta. moemo
se ogrnuti kakvom god hoemo tkaninom, ali znamo da je sastav
postojan, da je materijal vrst, da nee izbledeti i nije nas strah, nili
smo zabrinuti za svoju budunost; nema ta da se prikriva, nema
zakrpa koje treba sakriti.
13. Ovo su psiholoke injenice. Ne postoje teoretske postavke
ili nagadanja o tim misaonim procesima. nita u vezi s njima nije
50
PETI Df-O
KL,U USPEHA
51
52
K L J U U S 1> E H A
25. Oni koji dodu II posed tog naslea nikada vie nee biti isti. Oni
dolaze II posed oseaja snage o kakvoj do sada nisu sanjali. Oni vie
nikada ne mogu biti bojaljivi, slabi, neodluni ili uplaeni. Oni su
nerazdvojivo povezani sa svemoguim. Neto se II njima probudilo,
odjednom su otkrili da poseduju silne skrivene sposobnosti kojih
su od tog momenta potpuno svesni.
26. Ta mo dolazi iznutra, ali ne moemo dobiti pre nego to damo.
Korienje je uslov pod kojim moemo posedovati to naslee. Svako
od nas nije nita drugo do kanal kroz koji svemogua sila dobija
oblik, ali ako ne damo, kanal je ometen i vie ne moemo da pri
mamo. To je istina na svim ravnima postojanja, na svim poljima
rada i pri svim ivotnim koracima. to vie dajemo, vie emo do
bijati. Sportista koji eli snagu mora iskoristiti snagu koju ve po
seduje i to je vie daje, vie e je imati. Finansijer kOji eli da zaradi
vie novca mora iskoristili novac koji ve poseduje jer jedino ako
ga koristi, dobija vie.
27. Trgovcu koji ne dozvoli da mu se roba prodaje uskoro e pre
stati da dolazi nova. Korporacija koja ne uspe da pru.i efikasnu
uslugu uskoro e ostati bez kupaca, advokat bez rezultata ostae
bez klijenata i tako dalje. Snaga je mogua tek nakon pravilne upo
trebe one snage koju ve posedujemo, a ono to je istinito na svim
poljima u kojima ulaemo napor, u svim ivotnim iskustvima, jeste
da je duhovna snaga ono iz ega sva druga mo koju oveanstvo
poznaje potie. Oduzmite duh i ta preostaje? Nita.
PETI D E O
53
30.
esti deo
43. Zbog ega nije? Malo ljudi razume ili shvata injenicu da je to
aktivnost kojom mogu mentalno upravljati.
44. Odakle je svesni um dobio osobinu da rukovodi? Iz nasleda, to
znai da je to rezultat svih okruenja svih prethodnih generacija.
56
KLfU USI' E HA
S E S T I DEO
57
58
KLJU
USPF.HA
ESTI DEO
59
60
SEST! D E O
K I. J U USPE'-IA
61
34. Dva najvea izvora ljudske patnje danas su: telesne bolesti i
mentalna ravnodunost. Njihovi uzroci mogu se nai u krenju ne
kih prirodnih zakona. To je, bez ikakve sumnje, posledica injenice
da je do sada znanje o tome (o pravom poreklu uzroka) uglavnom
bilo delimino. Medutim, tamni oblaci koji su se nagomilavali eo
nima, poinju da se razbijaju i s njima odlaze i mnoge misterije koje
karakteriu nepotpune informaCije.
26. Upravo zbog takvih vebi na kraju ete biti sposobni da kontro
liete svoje mentalne stavove, raspoloenje i svoju svesnost.
27. Veliki finansijeri sve vie ue da se izvuku iz gomile da bi imali
vie vremena za planiranje, razmiljanje i stvaranje pravilnog men
talnog raspoloenja.
28. Uspean biznismen neprestano pokazuje da se isplati bili
kontaktu s mislima drugog uspenog biznismena.
II
29. Jedna ideja moe biti vredna milione dolara i te ideje mogu doi
samo onima koji su receptivni, koji su spremni da ih prime, iji je
um uokviren uspehom.
30. Ljudi ue kako da se postignu sklad sa univerzalnim umom.
Oni se ue jedinstvu sa svim stvarima. Oni ue osnovne metode i
principe miljenja i to menja uslove i umnoava rezultate.
3 1 . Oni shvataju da okolnosti i okruenje prate mentalni i duhovni
progres. Oni shvataju da rast prati znanje, akcije prate inspiraciju,
prilike prate percepciju, uvek najpre duhovno, a zatim preobraaj
u beskonane i neograniene mogunosti za dostignua.
32. Poto je pojedinano kanal za izraavanje univerzalnog, te mo
gunosti su neizostavno neiscrpne.
33. Misao je proces kojim moemo da apsorbujemo duh moi i da
drimo rezultat u naoj unutranjoj svesnosti sve dok on ne postane
deo nae uobiajene svesnosti (automatske svesnosti, odnosno na
vike). Nain, da se upornim vebanjem nekoliko principa postignu
SL
52.
55.
56.
57.
58.
Sedmi deo
64
SEDMI DEO
KI.Ju U S I> E H A
II
3. Neka slika bude ista i otra, vrsto je drite II svome umu i tako
ete je postepeno i neprekidno privlaiti blie sebi. Moete biti ono
to ete biti.
65
66
KLJU USPEHA
SEDMI DEO
Ako svesno pratite ova uputstva. razviete veru, onu vrstu vere
koja je sutina stvari kojima smo se nadali, dokaz nevidenih stvari.
Razviete sigurnost, onu vrstu sigurnosti koja vodi ka strpljenju i
odvanosti. Razviete sposobnost koncentracije koja e vam omo
guiti da izbacite sve misli. osim onih koje su u vezi s vaim ci
ljem.
ll.
12. Zakon kae da e se misao ispoljiti u formi i samo onaj koji ume
da i sam bude boanski mislilac svojih misli, moi e sesti na mesto
majstora i s pravom o tome govoriti.
13. Jasnoa i preciznost se postiu samo ako iznova zamiljamo
sliku u svom umu. Svaka ponovljena akcija boji sliku jasnije i preci
znije nego prethodni put i u proporciji s time bie i njena spoljanja
manirestacija. Morate je izgraditi paljivo i oprezno u Svom men
talnom svetu, unutranjem svetu, pre nego lO ona dobije oblik u
spoljanjem svetu, ali nita to je vredno ne moe biti izgradeno bez
odgovarajueg materijala, ak ni u unutranjem svetu. Kada imate
materijal, moete izgraditi bilo ta na ovom svetu, samo ga prvo
proverite. Ne moete izgraditi komotnu odeu od okova.
67
68
Kt.'u
SEDMI DEO
U S P E IIA
69
25. Ako zakon savreno radi kada treba doneti siromatvo, nedo
statak i svaku drugu formu ogranienja onima koji neprestano upra
njavaju misli o nedostatku i strahu, tada e sa istom sigurnou
raditi i da bi stvorio obilje i bogatstvo onima koji upranjavaju misli
o hrabrosti i moi.
26. Ovo je teak problem za mnoge. Previe SIllO zabrinuti.
Prikazujemo zabrinutost, strah i bol. Hoemo neto da uradimo,
hoemo da pomognemo. Mi smo kao dete koje samo to je zasadilo
seme i sad svakih petnaest minuta ide i eprka po zemlji da vidi da
li raste. Naravno. pod takvim uslovima seme nikada nee proklijati.
a upravo je to ono to veina nas radi u mentalnom svetu.
27. Moramo poscjati seme i ne uznemiravati ga. To ni II kom slu
aju nc znai da treba da sednemo i ne radimo nita. Obuviemo
vie posla i bolje nego to smo ikada ranije, novi kanali e nam ne
prestano biti davani. nova vrata otvarana. Sve to je potrebno jeste
imati otvoren um i biti spreman za delovanje kada dade vreme.
Misaone snage su najmoniji nain za sticanje znanja i ako se
koncentriu na bilo koji subjekat. problem e biti reen. Nita nije
iznad moi ljudskog razumevanja. ali potreban je izvestan rad da
bismo mogli koristiti misaone snage da bi one izvravale nae na
redbc.
28.
29. Upamtite da je misao vatra koja stvara paru koja pokree toak
sree od kojeg e zavisiti vaa iskustva.
70
KLJU USPEHA
72
Kuu:
USPEHA
Osmi deo
avom delu ete saznati da moete potpuno slobodno da iza
berete o emu ete misliti, ali e rezultatom vaeg miljenja
upravljati nepromenljiv zakon. Zar to nije divno? Zar nije divno
znati da naim ivotima ne upravljaju sluajnosti i promenljive bilo
koje vrste?
74
KLJU U5f>EHA
OSMI DEO
Ovde imamo dva velika oveka koja ele da dostignu iste ideale, ali
jedan koristi svoje konstruktivne misli, pri emu je II harmoniji s
prirodnim zakonom, dok drugi koristi destruktivne misli, zbog ega
sebi privlai nesklad svake vrste i oblika.
Zbog toga je oigledno da ne treba bilo ta da mrzimo. pa makar to
bilo i neto loe zato to je mrnja destruktivna i uskoro emo videti
da upranjavajui destruktivne misli, zapravo sadimo povetarac da
bismo ponjeli tomado.
Misao u sebi sadri vitalni princip zato to je to kreativni princip
kosmosa i ona e se, II skladu sa svojom prirodom. kombinovati s
drugim slinim mislima. (OvoJ je veoma bitno naglasiti. Prisetite
se momenta kada vam neka misao padne na pamel. Ne prode ni
trenutak i ve ste odlutali II misli, ve ste II glavi sklopili itavu priu,
nali gomilu razloga i naina zbog kojih bi to, na ta ste pomislili,
moglo zaista i da vam se dogodi. Misao. kada je oslobodimo, privlai
sebi sline misli. Naravno. to uopte ne bi trebalo naglaavati da
mi prirodno to ne radimo preteno kada pomislimo na neto loe!
Kada pomislimo na neto to prieljkujemo, obino emo odbaciti
tu misao uz opravdanja: Nisam ja te sree. to se zanosim .. Ili: Imam
veih probletna o kojima treba da mislim. Medutim. ako pomislimo
na neto loe, na neto ega se plaimo, istog momenta emo kon
struisati itavu gomilu uzroka koji mogu dovesti do tog neeljenog
dogadaja ili rezultata.)
L
75
8.
76
K l J U USPEHA
OSM I DEO
77
78
K L ) U USPE H A
OSMI DEO
79
80
OSMI DEO
KL!U USPEHA
81
Deveti deo
ovom delu nauiete da koristite alate pomou kOjih moete
izgraditi okolnosti kakve god elite.
84
KLIU USPEHA
D E V E T L DEO
85
86
D E V ET 1 DEO
K L J U USPEHA
87
88
KLJU USPEHA
D E V E T I DEO
89
29. Ako vam je bilo ta potrebno, bie dobro da koristite ove tvrd
nje. Koristite ih ba takve kakve su, ponesite ih sa sobom u tiinu
sve dok ne utonu u vau podsvest, tako da ih moete koristiti bilo
gde, u svojim kolima, na poslu, kod kue; to je prednost duhovnih
metoda - uvek su nam na raspolaganju. Duh je sveprisutan, uvek
spreman, sve to je potrebno jeste da spoznamo njegove svemogu
nosti, kao i to da elimo ili teimo da postanemo primalac njegovog
korisnog dejstva.
90
K L J U USPEHA
paznJe.
DEVETI
i ne uje ta vi ponavljate u mislima)
\) 10 0
9l
postupak.
82.
ilje.
83. ta je obavezan uslov za svaku poslovnu transakciju ili socijalni
87.
93
DeSETI
Deseti deo
ko II potpunosti shvatite misao koja se provlai kroz ovaj
deo, nauiete da se nita ne deava bez stvarnog uzroka.
Obezbediete potrebno znanje da pravilno (ormuliete svoje pla
nove. Znaete kako da kontroliete bilo kakvu situaciju dozivajui
II igru odgovarajue uzroke. I kada pobedite, to i hoete, znaete
tano zbog ega ste pobedili.
DEO
95
2.
96
DESETI DEO
KLJU USPEHA
97
98
KLJU USPEHA
DESETI DEO
99
100
KL)U U S P E H A
102
KLJU USPEHA
Jedanaesti deo
aim ivotom upravlja zakon - stvaran, postojan princip koji
ni kada ne varira. Zakon je u funkciji sve vreme, na svim me
stima. L:vrsti zakoni se provlae kroz sve ljudske aktivnosti. Zbog
toga ljudi koji upravljaju velikim industrijama imaju sposobnost da
sa apsolutnom preciznou odrede koliki e procenat, na svakih sto
hiljada ljudi, reagovati na bilo koji skup uslova.
104
KLJU USPEHA
6.
JEDANAESTI D E O
9. Primeene su smetnje
105
106
K L J U USPEHA
JEDANAESTI DEO
107
19.
20.
24.
108
KLJU U S P E H A
30.
J E D A N A E S T I DEO
109
liO
KLJU U S P E H A
1 12
KLJU USPEHA
109. ta je zakon privlaenja? To je zakon po kom se vera ostva1 10. Kakva se vanost pridaje razumevanju ovog zakona? Ono je
uklonilo elemente nesigurnosti i sluajnosti iz ivota ljudi i zame
nilo ih zakonom, razlozima i sigurnou.
D vanaesti deo
red vama je dvanaesto poglavlje. U etvrtom paragrafu pronai
ete sledeu izjavu: "Prvo, morate poznavati svoju snagu, drugo,
morate imati hrabrost da neto uradite i tree, morati imati veru da
"
moete to da uradite.
1 14
DVANAESTI I>EO
K L J U USPEHA
1 15
8.
konana. Imati jednu ideju danas. drugu sutra. a treu sledee nede
lje. znai razbacati svoje snage i ne postii nita. Va rezultat e biti
beznaajna i haotina kombinacija uludo utroenog materijala.
7. Naalost, to je rezultat kOji mnogi postiu, a razlog je Oigledan.
I I6
K L J U USPE HA
DVANAEST1
DEO
I 17
18. Princip koji mislima daje dinamiku snagu. tako da one mogu
20.
1 18
23.
DVANAESTI DEO
K L J U USPEHA
119
26.
27. Onaj koji udi za mudrou. snagom ili trajnim uspehom bilo
koje vrste. pronai e ih samo iznutra; to je razmotavanje. Nepro
miljeno se moe zakljuiti da se tiina postie veoma jednostavno
i lako. ali treba upamtiti da se samo u apsolutnoj tiini moe dOi u
kontakt s boanskim, uiti iz nepromenIjivog zakona i sebi otvarali
kanali kojima e se stalna veba i koncentracija dovesti do savren
stva.
28. Uz ovu lekciju ete vebati u istoj sobi, na istoj stolici i u istom
poloaju kao i ranije. Budite sigurni da ste potpuno oputeni i men
talno i fiziki. Uvek tako radite, nikada ne pokuavajte da se ba
vite bilo kakvim mentalnim poslom kada ste pod pritiskom. Pazite
da nema nikakvog grenja miia ili nerava i da vam je apsolutno
udobno. Sada prepoznajte svoje jedinstvo sa svemonim. Stupite u
vezu s tom silom. Udite u duboko i ivotno shvatanje i razumevanje
injenice da je vaa sposobnost miljenja zapravo sposobnost delo
vanja na univerzalni um i njegovog dovodenja u stvarnost, shvatite
da e on ispuniti bilo kOji. svaki zahtev i da posedujete potpuno
jednake potencijalne sposobnosti kakve je bilo koji pojedinac imao
ili e imati; jer svako je nita drugo do odraz ili manifestacija jednog,
svi su deo jedne celine. ne postoje razlike u tipu ili kvalitetu, a jedina
razlika je u stepenu.
" Misao ne moe smisliti nita to ne bi moglo biti iskazano u stvar
nosti. Moda je onaj koji je ovo prvi izgovorio bio samo predlaga,
ali vrilac e se ipak pojaviti Vilson.
PITAN f A ZA V E B U SA O D G O V O R I M A
121
T R INAEST! D E O
Trinaesti deo
izike nauke su zaslune za udesnu eru izuma II kojoj danas
ivimo. Medutim, duhovne nauke sada poinju da razvijaju mo
gunosti koje niko nije mogao predvideti.
123
3.
4.
1 24
TINAESTI DEO
KLIV USI'EHA
125
13. Kao drugo, moda emo rei da su one rezultat nekog natpri
rodnog uticaja. ali nauno razumevanje prirodnih zakona e nas
uveriti da nita nije natprirodno. Svaka pojava je rezultat nekog
odredenog uzroka, a uzrok je nepromenljiv zakon, odnosno princip
koji funkcionie s nepromenl;ivom preciznou, bilo da je zakon
primenjen svesno ili podsvesno.
Tree, moda emo rei da smo na Hzabranjenom terenu': da
postoje neke stvari koje je bolje da ne znamo. Taj razlog je kori
en protiv svakog napretka ljudskog znanja. Svaki pojedinac koji
je ikada isticao neku novu ideju (Kolumbo, Darvin, Galileo, Fuiton,
Emerson ... ) bio je predmet ismevanja i progona, pa taj razlog ne
bi trebalo ozbiljno uzimati u obzir. Naprotiv, trebalo bi da paljivo
14.
126
KL)U U S P E H A
127
demo sreni s delom kaji nam je pripao koliki god da bio. Medutim,
moderna ideja je da budemo svesni da nam pripada najbolje od
moe postii ni na jedan drugi nain. Sportista moe ceo svoj ivot
da ita knjige i lekcije o fizikom treningu, ali ako ne pone da troi
snagu praktinim radom, nikada. ne," dobiti dodatnu snagu. On
e postepeno dobiti tano ono to je dao, ali e ipak prvo morati
da da. Potpuno je isto i s nama. Dobiemo tano ono to smo dali,
ali najpre moramo da damo. To e nam onda vratiti mnogo, pri
emu je davanje jednostavno mentalni proces jer misli su uzrok, a
okolnosti posledica. Zbog toga, time to dajemo misli O odvanosti,
inspiraciji, zdravlju ili pomoi bilo koje vrste, pokreemo uzroke
koji e dovesti do njihovih posledica.
23. Misao je duhovna aktivnost i zbog toga je kreativna, ali misao
128
KLJU USPEHA
130
Cetrnaesti deo
Svesno i nesvesno nisu nita drugo do dve faze aktivnosti istog uma.
Odnos podsvesnog sa svesnim slian je odnosu izmedu vetrokaza i
atmosfere. Ba kaoto i najmanji atmosferski pritisak izaziva aktiv
nost II nekom delu vetrokaza, tako i najmanja koliina misli kojima
se svesni um pozabavi II naem podsvesnom umu proizvodi aktiv
nosti koje su potpuno proporcionalne dubini oseanja koje karak
terie tu misao. kao i jaini kojom ta misao nama preovladava.
Iz toga sledi da ukoliko poriete nezadovoljavajue uslove. izvlaite
kreativnu snagu svojih misli iz tih uslova. Vi ih seete u korenu. Vi
isisavate njihovu vitalnost.
Setite se da zakon rasta neminovno upravlja svakim ispoljavanjem
u stvarnosti. tako da poricanje nezadovoljavajuih okolnosti nee
izazvati odmah promene. Biljka e. nakon to joj preseemo koren,
jo neko vreme stajati potpuno vidljiva, ali e postepeno venuti i
konano nestati, pa e tako i uklanjanje misli u kojima razmiljate
o nezadovoljavajuim uslovima postepeno. ali sigurno okonati te
uslove.
Shvatiete da je to potpuno suprotan pravac od onog ka kojem
bismo mi prirodno naginjali. Zbog toga e on i imati potpuno su
protan efekat od onog koji bismo obino postigli. Veina osoba
se koncentrie na nezadovoljavajue okolnosti i tako im daje onu
132
KLJU U S P E H A
E T R N A E S T I DEO
133
13 4
(E T R N A E S T l D E O
KLJU USPeHA
135
15. Negativni um, koji se nalazi u svakoj eliji tela, naziva se pod
1 36
C E T N A E S T I D J:: O
K L I U USP EHA
137
28.
22.
23.
26.
P I T A N J A ZA V E U SA QOGOVOIUMA
134.
II
pokretu.
138.
139
141
Petnaesti deo
3.
142
13. Misao moe pokrenuti akciju bilo kog tipa, ali kakva god da je
K L I U USI>EHA
143
stvoreno korienjem rei ako koristimo bilo koju formu jezika koja
ne predstavlja nae blagostanje.
16. Kako se naa misao proiuje i dostie vie ravni, mi ispo
ljavamo sve vie ivota. To se postie sa sve veom lakoom kako
koristimo rei-slike koje su jasno utvrdene i oslobod,ene koncepata
koji im se kae na niim misaonim ravnima.
17. Svoje misli moramo izraziti reima, pa ako elimo da iskori
stimo uzviene forme istine, smerno koristiti samo one materijale
koji su izabrani paljivo i inteligentno, s tim ciljem u vidu.
18. Predivna mo odevanja misli u formu rei jeste ono to raz
20.
144
K I. J u USPEHA
23. Lepota rei se nalazi u lepoti misli, snaga rei se nalazi u snazi
misli. a snaga misli je u njenoj ivotnosti. Kako emo otkriti ivotnu
misao? Cime se ona odlikuje? Mora da postoji princip. Kako emo
otkriti taj princip?
Postoji male matiki princip. a ne greaka. postoji zdravstveni
princip, a ne princip bolesti. postoji princip istine. a ne nepotenja.
postoji princip svetlosti, a ne tame, pa tako i princip bogatstva, a
ne siromatva.
24.
P E T N A E S T I DEO
145
30.
146
PETNAESTI DEO
K L J U USPEHA
31.
147
P I T A N I A ZA V E B U SA O D G OVO!UMA
149
148. Kako moemo prevazii bilo kaji vid straha, nedostatka, ogra
nienja, siromatva i nesklada? Bilo koji vid straha, nedostatka,
ogranienja, siromatva i nesklada prebrodiemo ako greke za
.
.
meOlmo pnnclpom.
.
SESNAESTI DEO
l51
S esnaesti deo
ibraCijO
II
komerCijalnim poslovima.
sluga,
fl
152
ESNAESTI D E O
KL)U USPEHA
1 53
13.
14.
15. Sve to ude u um kroz ula, ili svesni um, ucrtae se u umu, a re
zultat je mentalna slika koja e postati uzorak za kreativne energije.
154
SESNAESTI DEO
K L I U US?EHA
l55
156
KLJU U S P E H A
35. Zbog toga moramo izgraditi samo one mentalne slike za koje
znamo da su nauno tane. Analizirajte svaku ideju i ne prihvatajte
nita to nije nauno ispravno. Kada to uradite. neete pokuavati
"
158. Sta je izvor sveg zla? Izvor sveg zla je destruktivno razmilja
nje.
158
K L J U USPEHA
Sedamnaesti deo
II
naim ivotima.
160
KLJU U S P E H A
SEDAMNAEST1 DEO
161
dodir.
bilo kom smeru i naveden da nam slui za bilo koji Cilj. Praktikovanje
uz neogranieno samopouzdanje.
162
KI.)U USPEHA
SEDAMNAESTI DEO
163
19. Svako od nas je dinamo. ali dinamo sam po sebi nije nita. Um
rije. Vrlo esto intuicija reava probleme koji su van dometa moi
razuma. Intuicija esto nailazi tako iznenada da je to zapanjujue.
otkriva nam istinu za kojom tragamo toliko direktno da deluje kao
da nam ju je poslala via sila. Intuicija se moe gajiti i razvijati. ali da
bismo to postigli. moramo je priznati i ceniti. Ako se intuitivnom
posetiocu organizuje kraljevski doek kada stigne. on e doi opet.
Sto je doek srdaniji. ee e biti i njegove posete. ali ako je igno*
risan ili zanemarivan. proredie svoje posete. (Ovde se eli rei da
ako ..ne sluamo svoju intuiciju'; ukoliko zanemarujemo podsvesne
intuitivne signale i smatramo ih za neto to je neosnovano. to je
protivno " zdravom razumu" i slino. u stvari razvijamo naviku da te
164
SEDAMNAESTI DEO
Kl.jU U S P E H A
165
ako razumemo pravi izvor moi, moemo sebI dozvol ttt da Igno
kancelariju
II
koji
varke i pretvaranja.
II
Emerson.
.,
167
II
II
sto pretvore
II
O S A M N A E S T 1 DEO
169
Osamnaesti deo
II
5. Citav svet je pred svitanjem nove svesti, nove moi i novog shva
tanja sebe.
II velikoj
meri
istoriji.
170
KL1U USPEHA
O S A M N A E S T 1 DEO
171
172
OSAMNAESTI D E O
KLJU USPEHA
173
stepenima intenziteta.
II
II
ivot.
se izdvaja
II
uma.
rast, ali kako smo sve vreme u potpunosti misaono bie, ta potpu
nost nam dozvoljava da dobijamo samo ako dajemo. Rast je zbog
toga uslovljen uzajamnim delovanjem i otkrivamo da se na mental
noj ravni iste stvari privlae, a da mentalne vibracije reaguju samo
do stepena sopstvenog vibracijskog sklada. (Zbog ovoga su izuzetno
stepen vibracije nae misli i samim tim snanije i vie privlae svoje
objekte.)
kao i sva druga organska bia, tj. da mora da die da bi iveo. Zatim
pustite misli da zastanu na injenici da se ovek kao duhovno bie
174
K l ) U USPEHA
takode kree, ivi i postoji pomou sline, ali finije energije od koje
mu zavisi ivot i da kao to u stvarnom svetu nijedan ivot ne moe
nastati pre nego to se zasadi seme i to plod ne moe nastati kao
via forma od one koju su roditelji obezbedili, tako i u duhovnom
svelu nijedna posledica ne moe nastati pre nego to se zasadi seme,
a i plod e zavisiti od prirode semena. To znai da e rezultat koji
ostvarite zavisiti od vaeg shvatanja zakona koji vae u monom
carstvu uzroka, najvioj evoluciji ljudske svesti.
.. u
verzalne inteligencije.
176
KLIU U S P E H A
stvari sup
D evetnaesti deo
proces iji j e tok logian. Svakoj vrsti iskustva se pridaje panja dok
se uobliava reenje.
178
DEVETNAESTI DEO
K L J U USPEHA
179
misli da je to veoma realno stanje, ali ono nema princip, nema ivot.
naom kontrolom.
istina unitava zabludu i kao to svetlo unitava tamu, tako isto i zlo
nestaje kada se dobro pojavi. Zbog toga u moralnom svetu postoj i
jedna s drugom.
II
180
K L J U U S P E H A
D E V !; T N A E S T I DEO
181
182
K L J U U S P E HA
jedne celine.
27.
II
184
KLJU U S P E H A
D vadeseti deo
odinama su se vodile beskrajne diskusije o poreklu zla. Teolozi
su nam govorili da je Bog ljubav i da je Bog sveprisutan. Ako bi
to bilo istina, onda ne bi postojalo mesto na kome nema boga. Gde
su onda z/o, satana i pakao? Pogledajmo:
Bog je duh.
Duh je kreativni
princip kosmosa.
186
K L I U USP E HA
DVADESETI DEO
6. Tajna moi je
II
kreativnom procesu.
Misao obavezno prethodi i odreduje akciju. a akcija prethodi okol
nostima i uslovljava ih.
II
187
nano.
vean. Va duh to ste vi. bez duha bili biste nita. On postaje aktivan
ono nee imati nikakvu vrednost. Jedan jedini uslov duhovne snage
II
kivati?
188
KI.JU U S P E H A
189
22.
190
D V A D E S E T I DEO
KL)U USPE HA
191
28.
29.
P I T A N J A Z A V E B U SA O D G O V O R I M A
193
D V A D E S E T [' I{ V I D E O
195
6.
196
K L J U U S I'EHA
7.
197
13. Taj mentalni stav je naa linost i kompa novan je od misli koje
smo stvorili u svom umu, pa zato, ako hoemo da promenimo okol
nosti, sve to treba to je da promenimo svoje misli. To e zauzvrat
promeniti na mentalni stav, to e potom promeniti nau linost,
a to e se odraziti u promenama ljudi, stvari i okolnosti - jednom
reju iskustava - s kojima se sreemo u ivotu.
14. Medutim, nije lako promeniti mentalni stav, ali sa istrajnim
198
KLIU USPEHA
19. Prava bitka ivota je ona sa idejama. nju nekolicina vodi proliv
199
200
KLJU U S P E H A
202
KLJU USPEHA
209.
210.
204
DVADESET D R U G I DEO
KLJU USPEHA
3.
205
6.
206
KL[U USPEHA
telom.
10. Svesni um izaziva neke efekte na telu koje su lako prepoznat
DVADESET D R UG I D E O
207
208
19.
KLfU USPEHA
21.
209
23. Zbog svega toga znamo kako da utierno na bilo kakvu fiziku
promenu koju prieljkujemo u telu, a poto imamo primenIjivo zna
nje o snazi uma, do tog nivoa, shvatamo da praktino ne posloji
ogranienje koje se moe postaviti na nau sposobnost da sebe do
vedemo u harmoniju sa prirodnim zakonom, koji je svemogu.
24.
Taj uticaj ili kontrola tela umom sve vie e biti shvaena i mnogi
lekar i ve sada tome pridaju najiskreniju panju. Doktor Albert T.
Sofi ld , koji je napisao nekoliko vanih knjiga O tome, kae: "Tema
mentalne terapije se generalno jo veoma ignorie u medicinskoj
praksi. Nikakva panja se ne daje centralnoj kontrolno; snazi u naoj
fiziologiji, koja upravlja telom zarad njegovog dobra, a mo uma nad
telom se retko pominje:'
29.
31. Na taj nain ete spremnije ceniti idealnog oveka, oveka stvo
renog po bojem liku i mnogo ete spremnije ceniti sveprisutni um
koji oblikuje, podrava, odrava, iz kog sve nastaje i koji stvara sve
I
210
K L J U U51'EHA
II
beskonane i neograniene
mogunosti za postignua.
2 1 1 . Kako se bolest moe eliminisati? Ozdraviemo ako se uskla
dimo s prirodnim zakonom koji je svemoan.
212. Kakav je postupak? Prvo je neophodno shvatiti da je ovek
duhovno bie i da taj duh obavezno mora biti savren.
213.NKakav je rezultat? Poto spoznamo tu savrenost - najpre
intelektualno. potom emocionalno - prouzrokuje tu savrenost.
214. Zbog ega je tako? Misao je duhovna i samim tim kreativna i u
uzajamnom je odnosu sa svojim predmetom i prouzrokuje njegovo
pojavljivanje.
215. Koji prirodni zakon se pokree? Pokree se zakon vibracije.
216. To sve funkcionie zbog toga to vie vibracije upravljaju, me
njaju, kontroliu, prilagodavaju ili unitavaju nie vibracije.
217. Da li je taj nain mentalne terapije opte prihvaen? Postoje mi
lioni ljudi irom sveta koji to koriste, u jednom ili drugom obliku.
218. Sta je rezultat takvog naina razmiljanja? Po prvi put u istoriji
ljudi s najviim zahtevima za uenje kroz rasuivanje mogu biti
zadovoljeni predstavljanjem istine koja sada plavi svet.
219. Da li je taj sistem primenljiv na druge tipove snabdevanja? On
e zadovoljiti sve ljudske zahteve i potrebe.
220. Da ti je taj sistem nauni ili religiozni? Oboje. Istinska nauka
i istinska religija su sestre bliznakinje, gde ide jedna, druga je oba
vezno prati.
DVADESET T R EI DEO
2 .1 3
tok, a strah je velika prepreka koja taj tok zaustavlja ili ga potpuno
okree unazad, dalje od nas.
II
cl
postoji.
To je nauka koja obuhvata sve nauke. To je umetnost koja je pri
mcnljivija na ljudski ivot nego druge umetnosti. U usavrava
nju te nauke i te umetnosti postaji prilika za beskrajan napredak.
Savrenstvo u tome sc ne postie za est dana, est nedelja ili est
011
je
II
214
KLJU USPEHA
215
radnik svoje vetine - svi imaju neto da daju, ali to vie mogu dati,
vie e dobijati, a to vie dobijaju, vie e moi da daju.
smatra kao sutina svesti, tvar uma, realnost koja se provlai kroz
12. " Duh, ta god drugo rnogao ili ne mogao biti. mora da se po
misao, a poto su sve ideje samo faze aktivnosti svesti, uma ili misli,
iz toga sledi da je duh, i samo on, konana injenica, prava stvar
ili ideja:'
l3. Razuman zakljuak je da bi pravo razumevanje duha i njegovih
II
216
DVADESET T R E ] DEO
KLJU USPEHA
II
srednjim
kojefimkciolliu
II
II
kome moraju po
da se time pozabavim:'
kreativne misli.
beskonane
To je iskoristio
II
svom poslu.
217
218
KLJU USPEHA
II
bilo emu
II sluenju.
sedovan;e.
223 Sta j e rezultat sebine misli? Rezultat sebine misli sadri seme
ponitenja.
Lerimer Vorner.
220
K L J U U S P E t-l A
II
222
K L J U : USPEHA
DVADESET ETVRTI D E O
223
jer nita nije bilo sigurnije nego kretanje Sunca preko neba i svako
ve u naem umu.
nje. Kada uspete u tome, neete imati tekoa da mislite istinu, a kao
224
K L J U U S P EHA
225
II
istinu.
II
unutranjem svetu.
17. Istrenirati um da vidi samo istinu, znai izraziti samo prave okolno
voljna jer vas to stavlja u mentalni dodir s tom osobom. Nakon toga
stepena istine koju ste spremni da opazite jer istina se nee ostvariti
savrenog.
sebi kao kada bi morao da negira racionalnu istinu, iako ona stoji
oigledna i neporeciva.
226
DVADESET E T V R T I DEO
KLJU USPEHA
227
kojoj crti ili fazi naseg ivota, morali bismo potraiti uzrok "iznutra"
vie nismo nita. Prema torne, duh je zapravo sve ono lo jesmo.
za spoljni prikaz.
misli. Prema tome, misao mora biti kreativna, zato to je duh krea
ete u posed " kljua uspeha': ali upamtite da samo oni koji su do
voljno mudri da shvate, dovoljno irokoumni da izvagaju dokaze,
tl
" Iako naslee poseda moe biti zavetano, naslede znanjn i mudrosti
ne moe. Bogat ovek moe platiti druge da za njega obave neki
P I T A N J A Z A V E Z B U S A ODGOVORIMA
229
II
poznavanju isline
II
II
" Hramovi imaju svoje svete slike i vidimo kakav su uticaj odu
vek imali na veliki deo oveanstva, ali u stvarnosti, ideje i slike II
lutno ubedimo
Donatan Edvards.
ostvare.
234. Moemo li to uiniti i za druge? Univerzalni um
II
kojem i
koji postoje.
236. Gde se nalazi univerzalni um? Univerzalni um je sveprisutan,
Carls F. Hand
KLJUC USPEHA
tek/ura
IJedrija Arsi
Grafitkki l/rednik
Predr.lg Bujit
Urednik
DubF.lvka
Drago\'it-Seho\it
Zn iZtiCll'lltll
Zo nI n Fida!1ovski
Timi
1000 primeraka
SllI/npl!
"SvelIos!", Caak
b.dllVllt
porlaLibris, Beograd
Kncz Mihailova 6
porlalibriS@Ccl.rs
www.portalibris.rs
CI P
Kar;l/lo,..tUllja y uy6nt1KaIlnjIt
159.957.)(0)5)
XAUEJI, 'Iap:'c 0.1'., 11166-1949
Tira!
170529548