IDENTITET

Identitet znai:
istovjetnost, potpuna jednakost, odnos po
kojemu je netko ili neto jednako samo sebi.
Pojedinac ima moralni stav, povezuje
injenice i vrijednosti u drutvu te dobiva
uvjerljivu sliku drutva.

psiholokom smislu identitet odreuje neku vrstu

razliitosti izmeu ljudi, ali i doivljaj sebe kao jedinstvenog
i trajnog. U tome i jest istovjetnost.

Pitanje

identiteta pitanje je same ovjekove sutine.

Identitet omoguava osjeanje kontinuiteta izmeu
prolosti, onoga to je bilo nekada, onoga to je sada i
onoga to osoba misli da e biti. Teoretiari kau da je to
jedinstvo linosti tijekom jednog perioda.

Vrste identiteta
Pod

pojmom identiteta danas se nalaze ne samo osobni

identitet nego i nacionalni, etniki, kulturni, europski,
vizualni, korporativni, digitalni, zvuni i brojni drugi.

Mnoge

od tih nametnula je suvremena civilizacija, tehnoloki

napredak, a dijelom i moda.

to

je osjeanje identiteta neke osobe labavije, to

je ona sklonija prikupljanju razliitih formi identiteta.

Nacionalni:

podrazumijeva prepoznatljive specifinosti odreene

grupe kao i osobni osjeaj pripadnosti; ta norma i sama potjee
odideologije nacionalizma.

Kulturni:

identitet grupe ili pojedinca pod

utjecajem neije pripadnosti nekoj kulturi.

Vizualni:

skup svih imbenika koje poduzee formira kao vlastito,

prepoznatljivo i stalno, kroz sva sredstva komunikacije.

Digitalni

identitet: skup informacija dostupnih o nekoj osobi

putem interneta, neke drutvene mree (Instagram, Facebook.

Stjecanje identiteta
Identitet

se formira gotovo
od roenja. Naizgled
nepostojea, a ipak tako
sloena komunikacija koja
se uspostavlja izmeu
majke i djeteta po roenju,
omoguava stvaranje
jedinstvenog osjeanja Ja.

Tijekom

druge godine ivota

javlja se Ja koje dijete
koristi kada govori o sebi,
odrednica kojom razlikuje
sebe od drugih, ali i definira
sebe kao odvojeno bie.

Identitet

koji podrazumijeva
spolni, rodni, rodbinski,
profesionalni, socijalni,
vrijednosni, seksualni,
nacionalni ili religijski aspekt
jedne linosti, svoj puni
zamah dostie u doba
adolescencije.

Za

adolescente je
karakteristina izvjesna
konfuzija kada je u pitanju
identitet.

Uspostavljanje

granica
izmeu onoga to je
vanjsko i onoga to je
sadrano u Ja esto se
ljulja i djeluje nestabilno.

Lano ja
U

praksi se esto uje da neke osobe imaju ono to se u

znanosti zove lano Ja ili ego.
To su osobe koje funkcioniraju kao da, maglovitih granica,
uvjerenja, lako ulaze u uloge i esto negdje zagube sebe.

Nekolicina

znanstvenika tvrdi da je nemogue skroz potisnuti

taj na ego, ali uz svijest i trud moemo ga ublaiti i tako
pomoi sebi da se ostvarimo u onom pravom JA.

esto

se u raspravama, sukobima, nadmetanjima uje reenica:

Zna li ti tko sam ja?
Ovo ima prizvuk prijetnje, ali i pitanje da li netko uvaava tu
identitet, pravo na originalnost, miljenje, stav, uvjerenje,
dostojanstvo.
Tako i reenica Tko si sad pak ti? ima uvredljiv ton i izaziva bijes i
agresiju drugog.

Dakle,

identitet je odrednica oko koje nema pregovaranja,

nagodbi.

Osobe

formiranog i vrstog identiteta su stabilne, postojane,

odoljevaju ivotnim razoaranjima, znaju kako se radovati, tugovati,
planirati. Oslonac su drugima, znaju u svakom trenutku tko su. One
nemaju problem s odgovaranjem na pitanje Tko ste VI.

Izvori:
Hrvatski

identitet - knjiga objavljena u nakladi Matice hrvatske

Sociologija, udbenik za gimnazije, dr.Nenad Fanuko
http://bs.wikipedia.org/wiki/Identitet

Marija Sudar