Professional Documents
Culture Documents
GRAEVINA
Sadraj
Sadraj ............................................................................................................................. 2
1. Uvod ............................................................................................................................. 4
2. Provedbeni koraci energetskog pregleda zgrade .................................................... 6
2.1.Priprema energetskog pregleda ......................................................................................... 11
2.2.Pregled postojeeg stanja zgrade ...................................................................................... 15
2.3.Odreivanje energetskih funkcionalnih cjelina ................................................................. 18
2.4.Mjerenja tehnikih parametara rada sustava .................................................................... 21
2.4.1. Opcionalna mjerenja ................................................................................................ 21
2.4.2. Kontrolna mjerenja ................................................................................................... 21
2.5.Analiza tehnikih i energetskih svojstava zgrade i analiza tehnikih sustava u
zgradi.. ................................................................................................................ 22
2.5.1. Analiza prakse gospodarenja energijom u zgradi .................................................... 23
2.5.2. Analiza toplinskih karakteristika vanjske ovojnice .................................................... 24
2.5.3. Analiza sustava za grijanje ....................................................................................... 29
2.5.4. Analiza sustava za hlaenje ..................................................................................... 31
2.5.5. Analiza sustava ventilacije, djelomine klimatizacije i klimatizacije.......................... 32
2.5.6. Analiza sustava pripreme potrone tople vode ........................................................ 33
2.5.7. Analiza sustava opskrbe i potronje elektrine energije........................................... 34
2.5.8. Analiza specifinih podsustava ................................................................................ 36
2.5.9. Analiza sustava opskrbe vodom............................................................................... 38
2.5.10. Analiza sustava regulacije i upravljanja.................................................................... 39
2.5.11. Analiza alternativnih sustava za proizvodnju toplinske i elektrine energije ............ 40
2.6.Analiza potronje i trokova svih oblika energije, energenata i vode Energetska i
trokovna bilanca........................................................................................................................ 40
2.6.1. Definiranje referentne potronje energije i vode....................................................... 43
2.6.2. Pokazatelji potronje energije i vode ........................................................................ 47
2.6.3. Bilanca potronje i trokova energije i vode ............................................................. 49
2.7.Prijedlog mjera poboljanja ................................................................................................ 52
2.7.1. Popis mjera poboljanja energetske uinkovitosti zgrade ....................................... 53
2.7.2. Popis potencijalnih mjera poboljanja energetske uinkovitosti tehnikih
sustava ..................................................................................................................... 59
2.7.3. Primjeri prikaza mjera za poboljanje energetske uinkovitosti zgrade ................... 62
2.8.Energetsko, ekonomsko i ekoloko vrednovanje predloenih mjera ............................. 65
2.8.1. Energetsko i ekonomsko vrednovanje predloenih mjera ........................................ 66
2.8.2. Ekoloko vrednovanje predloenih mjera i metoda prorauna emisija CO2 ............. 68
2.9.Sadraj zavrnog izvjea o energetskom pregledu ........................................................ 68
3. Prilozi ......................................................................................................................... 70
3.1.Predloak izvjea o energetskom pregledu zgrade ........................................................ 70
3.2.Upitnik za prikupljanje podataka o energetskim svojstvima stambenih zgrada ............ 70
3.3.Upitnik za prikupljanje podataka o energetskim svojstvima nestambenih zgrada........ 70
3.4.Upitnik za prikupljanje podataka o energetskim svojstvima industrijskih postrojenja. 70
3.5.Upitnik za prikupljanje podataka o energetskim svojstvima javne rasvjete .................. 70
3.6.Vrijednosti koeficijenata potrebnih za izraun emisija CO2 izgaranjem fosilnih
goriva u Republici Hrvatskoj...................................................................................................... 70
3.7.Vrijednosti koeficijenata koji povezuju potronju elektrine energije ili toplinske
energije iz sustava daljinskog grijanja s emisijama CO2 u Republici Hrvatskoj ................... 72
3.8.Sadraj plana aktivnosti na lokaciji i plana mjerenja u okviru energetskog pregleda
zgrade.. .......................................................................................................................... 74
3.9.Predloak za ocjenu prakse gospodarenja energijom ..................................................... 75
3.10.
Ogrjevne vrijednosti............................................................................................... 76
3.11.
Pretvorbeni faktori ................................................................................................. 77
3.12.
Projektne vrijednosti toplinske provodljivosti za neke toplinsko izolacijske
materijale...........78
3.13.
Vrste i tehnike karakteristike ostakljenja ........................................................... 79
3.14.
Koeficijenti prolaska topline za karakteristine graevne dijelove ................... 80
3.15.
Uinkovitost elektromotornih pogona ................................................................. 86
3.16.
Proraun potrebne kompenzacije jalove snage .................................................. 86
3.17.
Sadraj izvjea o provedenom redovitom pregledu sustava grijanja ............. 87
3.18.
Sadraj izvjee o provedenom redovitom pregledu sustava mehanike
ventilacije/klimatizacije............................................................................................................... 93
1. Uvod
Energetski pregled
zgrade je
potronje energije i vode, kontroli potronje i smanjenja trokova i potronje energije, energenata
i vode u zgradama. Sastavni je dio energetskog pregleda identificiranje preporuka za promjene
naina rada postrojenja ili promjene ponaanja korisnika te preporuke za primjenu zahvata i
realizaciju mjera kojima se poboljava energetska uinkovitost zgrade bez ugroavanja ili uz
poboljanje radnih uvjeta, ugodnosti boravka, proizvodnog procesa ili kvalitete usluge u zgradi.
Energetski pregled zgrade podrazumijeva analizu tehnikih i energetskih svojstava zgrade
i analizu svih tehnikih sustava u zgradi koji troe energiju i vodu s ciljem utvrivanja uinkovitosti
i/ili neuinkovitosti potronje energije i vode te donoenja zakljuaka i preporuka za poboljanje
energetske uinkovitosti.
Osnovni cilj energetskog pregleda zgrade je prikupljanjem i obradom podataka o zgradi i
svim tehnikim sustavima u zgradi, utvrivanje energetskih svojstava obzirom na:
graevinske karakteristike u smislu toplinske zatite i potronje energije,
energetska svojstva sustava za grijanje, hlaenje, ventilaciju i klimatizaciju,
energetska svojstva sustava za pripremu potrone tople vode,
energetska svojstva sustava potronje elektrine energije,
energetska svojstva sustava potronje pitke i sanitarne vode,
energetska svojstva pojedinih grupa troila i ostalih tehnikih sustava u zgradi,
nain koritenja zgrade i u njoj ugraenih energetskih sustava i sustava potronje vode.
Na osnovi analize prikupljenih podataka odabiru se konkretne energetski, tehniki ekoloki
i ekonomski optimalne mjere za poboljanje energetskih svojstava zgrade te mjere nune za
zadovoljavanje minimalnih tehnikih uvjeta.
U skladu s karakteristikama pojedinih zgrada, pojedini koraci energetskog pregleda su
specifini. Kroz metodologiju razlikovati e se nove i postojee zgrade, uz namjenu odnosno vrstu
iste. Vrste zgrada za koje e biti dan poseban osvrt u sklopu ove Metodologije su:
stambene zgrade
samostalne uporabne cjeline (poslovni prostori, stanovi)
nestambene zgrade
ostale zgrade koje se griju na temperaturu 18C
Uz navedene zgrade, ovom metodologijom obraditi e se i javna rasvjeta te industrijska
postrojenja. Potrebno je imati na umu da kod industrijskih postrojenja potrebno prilagoditi korake
energetskog pregleda u ovisnosti o grani kojoj industrijsko postrojenje pripada i tehnologijama
koje se koriste. Energetski pregled zgrada industrijskog postrojenja koje imaju obavezu
energetskog certificiranja, uz identifikaciju mogunosti primjene mjera poboljanja energetske
uinkovitosti, mora ukljuiti i sve potrebne informacije za provoenje postupka energetskog
certificiranja
Svrha energetskog pregleda je:
analiza stanja i mogunosti primjene mjera poboljanja energetskih svojstava zgrade i
poboljanja energetske uinkovitosti u skladu s realnim uvjetima eksploatacije i uporabe
zgrade,
prikupljanje svih potrebnih podataka i informacija o zgradama za provoenje postupka
energetskog certificiranja zgrade i odreivanja energetskog razreda zgrade u propisanim
referentnim klimatskim podacima prema Algoritmu.
Ovom Metodologijom provoenja energetskog pregleda graevina (u daljnjem tekstu:
Metodologija) utvrduje se provedba energetskih pregleda koja je propisana Pravilnikom o
energetskim pregledu zgrade i energetskom certificiranju (Narodne novine broj 48/14) (u
daljnjem tekstu: Pravilnik) kojim se ureduju zakonske obveze i zahtjevi za provedbu energetskog
pregleda zgrada te obveze i postupak energetskog certificiranja. Metodologija definira koncept i
provedbene korake energetskog pregleda, nain prikupljanja potrebnih ulaznih podataka, nacin
provodenja analiza i prorauna te izgled i sadraj finalnog izvjea o energetskom pregledu.
Sastavni dio Metodologije je Algoritam za izraun energetskih svojstava zgrada (u daljnjem
tekstu: Algoritam), objavljen 20.09.2012. na internetskim stranicama Ministarstva graditeljstva i
prostornog ureenja (www.mgipu.hr) koji propisuje nain prorauna svih potrebnih vrijednosti za
izraun energetskog svojstva zgrade, te izrade energetskog certifikata.
Algoritam ukljuuje:
Slika 1:
Rezultati:
Izrada izvjea o provedenom energetskom pregledu
Izrada energetskog certifikata
Izrada izvjea o provedenom redovitom pregledu sustava grijanja na plinovita, tekua ili
kruta goriva (>20 kW svakih 10 godina, >100 kW svakih 2 godine, na plin >100 kW svakih
4 godine),
Provoenje kontrolnih mjerenja u sustavu grijanja na plinovita, tekua ili kruta goriva (>20
kW svakih 10 godina, >100 kW svakih 2 godine, na plin >100 kW svakih 4 godine),
hlaenja i/ili klimatizacije (>12 kW svakih 10 godina)
Analiza energetskih svojstava zgrade i tehnikih sustava
Analiza postojeeg naina gospodarenja energijom
Proraun energije (potrebna, finalna, primarna) prema Algoritmu i standardiziranom
reimu koritenja, za stvarne i referentne klimatske podatke
Izrada energetskih bilanci i modela prema stvarnom nainu koritenja (kontrola prema
prikupljenim raunima)
Prijedlog ekonomski opravdanih mjera za poboljanje energetskih svojstava zgrade,
proraunate prema stvarnom nainu koritenja
Rezultati:
Izrada izvjea o provedenom energetskom pregledu
Izrada energetskog certifikata
Izrada izvjea o provedenom redovitom pregledu sustava grijanja na plinovita, tekua ili
kruta goriva (>20 kW svakih 10 godina, >100 kW svakih 2 godine, na plin >100 kW svakih
4 godine),
Izrada izvjea o provedenom redovitom pregledu sustava grijanja na plinovita, tekua ili
kruta goriva (>20 kW svakih 10 godina, >100 kW svakih 2 godine, na plin >100 kW svakih
4 godine), i sustava hlaenja ili klimatizacije (>12 kW svakih 10 godina) s prijedlogom
mjera za poboljanje energetske uinkovitosti sustava i/ili primjenu alternativnih rjeenja
Provedbeni koraci energetskog pregleda postojee zgrade koja se ne koristi i/ili nisu
dostupni rauni za utroenu energiju i vodu:
Obilazak lokacije i prikupljanje podataka o energetskim svojstvima zgrade i tehnikim
sustavima u zgradi
Analiza energetskih svojstava zgrade i tehnikih sustava
10
11
Slika 2:
12
13
S obzirom da veliki broj postojeih zgrada nema tehniku dokumentaciju ili ima
neauriranu tehniku dokumentaciju, ovlatena osoba na osnovu postojee dokumentacije i
fizikog pregleda (eventualna mjerenja, foto dokumentacije, vizualni pregled) zgrade donosi niz
pretpostavki koje se koriste u provoenju analiza, u pripremi izvjea o energetskom pregledu ili
prilikom energetskog certificiranja zgrade. Kako bi sve pretpostavke to bolje odgovarale
stvarnom stanju zgrade i kako bi se pripremilo to kvalitetnije izvjee o energetskom pregledu
neophodno je planiranje i izrada kvalitetne foto dokumentacije.
14
15
stanje okova,
visinu stropa.
Tijekom pregleda sustava grijanja i pripreme potrone tople vode potrebno je obratiti panju na
sljedee elemente za koje je potrebno prikupiti podatke:
stanje sustava grijanja zgrade (izvor topline, ogrjevni medij),
podaci o kotlovnici smjetaj i ventilacija,
podatke o toplinskoj infrastrukturi stanje instalacija, mrea, dislociranost opskrbe,
toplinska izolacija,
ako je izvor toplinske energije kotao navesti tip i vrstu kotla, godinu proizvodnje, nazivni
toplinski uin kotla i temperaturni reim grijanja, regulaciju uinka, koriteni izvor energije
te osnovne dimenzije i materijal izrade dimnjaka,
ukoliko postoji parni kotao - navesti tip i vrstu kotla, godinu proizvodnje, instalirani
kapacitet i temperaturni reim (temperatura pare na izlazu i ulazu u kotao), tlak pare na
izlazu iz kotla, koriteni izvor energije te osnovne dimenzije, nain obrade kondenzata itd.,
toplinska izolacija svih dijelova sustava od kotla, spremnika tople vode, razvoda do
ogrjevnih tijela,
hidraulika izbalansiranost sustava,
karakteristike toplinskih podstanica (ako su prisutne),
podatke o mjerenju potronje toplinske energije,
broj grana i regulaciju sustava grijanja (centralna i lokalna),
odabrana ogrjevna tijela, njihov ukupni broj i instalirani ogrjevni uinak te smjetaj u
prostoriji i regulacija,
rad sustava pripreme potrone tople vode (centralna priprema spojena na postojee
kotlove, posebni kotlovi za potronu toplu vodu itd.),
raspoloive periodike karakteristike potronje toplinske energije dnevna, mjesena,
godinja, sezonske karakteristike, prema energentu,
temperaturni reim sustava grijanja, reim rada sustava grijanja i sustava potrone tople
vode, zone razliite temperature grijanja,
reim i nain odravanja sustava,
anomalije u sustavu curenja i sl.
Tijekom pregleda sustava hlaenja, ventilacije i klimatizacije potrebno je prikupiti podatke vezane
na:
stanje sustava klimatizacije,
stanje klima komora i rashladnih agregata, te karakteristika klimatiziranih prostora za
sustave pune klimatizacije,
16
modelu
preuzimanja,
tarifnom
modelu
cijeni
elektrine
energije
17
Tehnikog propisa o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti zgrada (Narodne novine, broj
110/08 i 89/09) kojim su dani izmeu ostalog i broj stupanj dana grijanja SD [Kd/a], broj dana
sezone grijanja Z [d], te srednja vanjska temperatura u sezoni grijanja.
Dodatno, uz klimatske podatke, potrebno je navesti unutarnju projektnu temperaturu u
sezoni grijanja.
Kako bi se utvrdio stvarni reim koritenja i eksploatacije zgrade u svrhu povezivanja i
usporeivanja proraunskih vrijednosti dobivenih Algoritmom i stvarnih vrijednosti (usporedba
proraunate potrebne toplinske energije i stvarne tzv. referentne potronje) potrebno je prikupiti
podatke o stvarnoj unutarnjoj temperaturi u sezoni grijanja i hlaenja (provesti kontrolna mjerenja
temperature kada je to mogue) te stvarnom reimu koritenja sustava (primjerice prekidi u
grijanju i hlaenju, smanjeni reim tijekom noi ili vikenda i slino).
Na temelju prikupljenih podataka izrauje se opis zgrade koji sadri kratki opis i ocjenu
opeg stanja zgrade, opis namjene i naina koritenja zgrade, broj osoba u zgradi (broj
zaposlenih ili broj korisnika), uporabu tijekom dana (radno vrijeme u danu, tjednu i godini), godinu
izgradnje (tko su projektanti i izvoai), godinu i opis zadnje rekonstrukcije (to je obnovljeno),
kratak zgradski opis (orijentacija, oblik, broj etaa, povrina, obujam, rekonstruirani dio,
zatienost kulturnog dobra, specifinosti), informacije i podatke o koritenoj opremi i tehnikim
sustavima (grijanja, hlaenja, klimatizacije, ventilacije, rasvjete i pripreme potrone tople vode izbaciti ili dodati ako zgrada sadri jo neto drugo kao npr. uporaba obnovljivih izvora energije),
popis svih mjernih mjesta potronje energije i vode u zgradi (mjerna i kontrolna), nain upravljanja
potronjom i trokovima, nain financiranja trokova, sustav odluivanja o investicijama u
odravanje zgrade te specifine opaske o zgradi (npr. napomene korisnika). Svi ovi podaci
dobivaju se iz ispunjenog upitnika, u koji se ovisno o zgradi (vrsti, namjeni, lokaciji) mogu ukljuiti
i drugi specifini podaci, i obilaska zgrade.
Prilikom energetskog pregleda postojee zgrade (zgrade) potrebno je da svaka ovlatena
osoba koja provodi pregled u dijelu svoje struke pregleda zgradu (zgradu) u odnosu na
ispunjavanje bitnih zahtjeva za zgradu te da miljenje o tome priloi u Izvjee o energetskom
pregledu.
18
Slika 3:
Cjelovita
zgrada kao jedinstveni
ETC
19
postupak
ovakvim
Slika 4:
ETC
Slika 5:
kao ETC
Dio zgrade
20
Opcionalna mjerenja
mjerenja
elektrinih
veliina
(potronja
radne
jalove
energije,
optereenje/angairana elektrina snaga, faktor snage) za cijelu zgradu ili pojedinu grupu
troila ili samog troila ukoliko su mogua,
mjerenja temperature prostorija grijanog i hlaenog dijela zgrade zavisno o sezoni i reimu
grijanja i hlaenja,
mjerenja osvijetljenosti tipinih prostorija zgrade.
Mjerenja koja se provode smatraju se jednostavnim kontrolnim mjerenjima te nisu nikako
provjera minimalnih tehnikih uvjeta i zadovoljavanje vaeih propisa, nego slue kao smjernica
radi pravilnog izbora mjera energetske uinkovitosti, prepoznavanja ponaanja korisnika u zgradi,
reima rada troila i slino.
Kada postoji opravdana sumnja u tonost prikupljenih ulaznih podataka potrebnih za
izraun i analizu energetskih svojstava zgrade i tehnikih sustava, podaci se mogu prikupiti i
potvrditi dodatnim kontrolnim mjerenjima. Neka od tih mjerenja su:
identifikacija mjesta toplinskih gubitaka kroz vanjsku ovojnicu koritenjem infracrvene
termografije,
mjerenje zrakopropusnosti zgrade (eng. Blower Door Test),
mjerenje toplinskog otpora graevnog elementa,
mjerenja tehnikih karakteristika u sustavima grijanja, hlaenja, ventilacije i klimatizacije,
mjerenje parametara vodovodnog sustava primjerice protoka, tlaka u sustavu itd.
21
Primjeri izvjea redovitih pregleda dani su u prilogu 3.17.- Sadraj izvjea o provedenom
redovitom pregledu sustava grijanja iu prilogu 3.18.- Sadraj izvjea o provedenom redovitom
pregledu sustava hlaenja i klimatizacije ove Metodologije.
22
2.
3.
4.
5.
2.5.1.
prijedlog
mjera
poboljanja
energetske
uinkovitosti zgrade.
Prikupljaju se i ocjenjuju sljedei podaci:
sustav za gospodarenje energijom/informacijski sustav za gospodarenjem energijom,
razina gospodarenja energijom i vodom
-
23
2.5.2.
24
25
gubitke kroz vanjsku ovojnicu odnosno dodatno smanjiti vrijednosti koeficijenta prolaska topline u
odnosu na propisane minimalne vrijednosti.
Tablica 1:
ovojnice
Graevni
Povrina
dio
[m2]
Vanjski
zidovi,
zidovi
prema
garai,
tavanu
Prozori,
balkonska
vrata,
krovni
prozori,
prozirni
elementi
ovojnice
zgrade
Ravni i kosi
krovovi
iznad
grijanog
prostora,
stropovi
prema
tavanu
Stropovi
iznad
vanjskog
zraka,
stropovi
iznad
garae
Zidovi i
stropovi
prema
negrijanim
prostorijam
ai
negrijanom
stubitu
temperature
vie
od 0C
Zidovi
prema
tlu, podovi
na
tlu
Vanjska
vrata,
vrata prema
negrijanom
stubitu, s
neprozirnim
vratnim
krilom
Stijenka
kutije
za rolete
Stropovi i
zidovi
izmeu
stanova
ili izmeu
Koeficijent
prolaska
topline
U
[W/m2K]
e,mj,min 3 C
e,mj,min >3 C
e,mj,min 3 C
e,mj,min >3 C
390,0
1,23
0,45
0,60
0,75
0,75
352,0
2,35
1,80
1,80
3,00
3,00
1.300,0
0,7
0,30
0,40
0,40
0,50
97,0
2,07
0,30
0,40
0,40
0,50
577,5
2,50
0,50
0,65
2,00
2,00
1.300,00
3,50
0,50
0,50
0,65
0,80
12,0
5,0
2,90
2,90
2,90
2,90
70,0
1,50
0,80
0,80
0,80
0,80
50,00
1,40
0,60
1,40
1,40
1,40
26
razliitih
grijanih
posebnih
dijelova
zgrade
(poslovni
prostori i sl.)
*Tehniki propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u zgradama (NN 110/08, 89/09, 79/13,
90/13)
Pri analizi vanjske ovojnice potrebno je analizirati sve graevne dijelove vanjske ovojnice
prema vanjskom ili negrijanom prostoru, te prema tlu. Takoer, svi graevni dijelovi moraju biti
podijeljeni prema orijentaciji i prema kategoriji i tipu (primjerice mogu je sluaj vanjskoga zida s
razliitog sastava s vie razliitih koeficijenata prolaska topline). Ukoliko se tijekom pregleda
ustanovi da su toplinski mostovi od velikog utjecaja na potrebnu toplinsku energiju za grijanje te
su bez toplinske zatite, potrebno je odrediti toplinski most i izraun provesti prema vaeim
propisima. Isto tako potrebno je analizirati ostakljene elemente proelja, zatitu od sunca,
izloenost vjetru i zasjenjenost okoliem. Kod unosa broja izmjena zraka potrebno je za prirodno
provjetravanje ukljuiti poveanu izmjenu zraka (infiltraciju) uslijed loih karakteristika vanjske
ovojnice (preporuka n=1-1,5 1/h). Kod gubitaka prema negrijanom tavanu kod kojeg je vanjska
ovojnica crijep na letvama, takav tavan se opisuje kao vanjski prostor. Ako je tavan potpuno
zatvoren od vanjskih utjecaja i vanjska ovojnica se sastoji od daane oplate/ armiranobetnoske
ili montane ploe, sa pokrovom takav tavan se promatra kao negrijani prostor.
Rezultat analize toplinskih karakteristika vanjske ovojnice je proraun potrebne toplinske
energije za grijanje i hlaenje, prema HRN EN 13790:2008, mjesena metoda. U izvjetaju o
provedenom energetskom pregledu potrebno je dati ispis prorauna potrebe toplinske energije, s
prikazom ulaznih i izlaznih podataka i priloiti ih izvjetaju o provedenom energetskom pregledu u
Prilogu I. Takoer, potrebno je navesti i potrebnu toplinsku energiju za grijanje i hlaenje za
referentne klimatske podatke i navesti energtski razred koji se ostvaruje.
27
sijeanj
vanj.
temp.
(C)
-0,7
sati
(h)
744
134.079
veljaa
1,9
672
100.397
74
oujak
6,3
744
74.137
115
travanj
11,1
720
37.348
224
svibanj
15,8
744
13.778
502
lipanj
19,1
720
2.739
1.015
srpanj
20,8
744
307
1.759
kolovoz
19,8
744
1.485
1.315
rujan
16,0
720
13.579
512
10
listopad
10,8
744
46.105
205
11
studeni
5,6
720
86.459
88
12
prosinac
1,0
744
124.862
48
635.273
5.923
28
Slika 6:
Tablica 3:
17.962,21
14.574,57
4.397,72
4.942,58
0,28
izraunati
1,22
1,34
6.623,42
3.911,76
2.5.3.
najvei doputeni
1.033.753,87
192.620,14
145.775,00
338.395,14
29
izvori toplinske energije (kotlovi, dizalice topline, elektrine grijalice, toplana i drugo)
navesti ime proizvoaa, tip, starost, nosioca topline, energenti koje sustavi koriste,
stupanj korisnosti, reim rada, toplinska izolacija sustava i slino,
ukupni nazivni toplinski uin izvora topline [kW] (nalazi se na natpisnoj ploici kotla
odnosno u tehnikoj dokumentaciji),
sustav razvoda i ogrjevna tijela opisati nain prijenosa topline, temperaturni reim
polaznog i povratnog voda i medij, termoizolaciju sustava,
vrsta, ukupno instalirani broj i toplinski uin pojedine vrste ogrjevnih tijela [kW] definirati vrste ogrjevnih tijela, instalirani broj ogrjevnih tijela prema vrstama, instalirane
uine prema vrstama ogrjevnih tijela (npr. radijatori, ventilokonvektori, kaloriferi itd.),
30
izraun bilance potrebne toplinske energije za grijanje prema stvarnim uvjetima koritenja
zgrade (svoenje rezultata prorauna na stvarne tzv. referentne vrijednosti).
Potrebno je prikupiti podatke provedenih radnji u sklopu redovitog pregleda, rezultate mjerenja,
usporedbe s tehnikim specifikacijama proizvoaa te prijedlog mjera za poboljanje energetske
uinkovitosti sustava. Redoviti pregledi sustava grijanja definirani su Pravilnikom a predloak
izvjea istoga dan je u prilogu 3.17.
2.5.4.
energent,
31
2.5.5.
32
ukupna
instalirana
elektrina
snaga
[kW]
kapaciteti
[m3/h]
sustava
ventilacije/klimatizacije, udio vanjskog zraka, broj i tip klima komora, izvedenost povrata
toplinske energije iz otpadnog zraka,
uin grijaa [kW], uin hladnjaka [kW], snaga ventilatora [kW], tip i uin ovlaivaa [kg/h],
izraunati bilancu godinje potrebne energije prema instaliranim sustavima za ventilaciju i
njihovom vremenu rada u stvarnim uvjetima (podataka od korisnika),
reim i nain odravanja sustava,
izraun bilance godinje potrebne energije prema instaliranim sustavima za ventilaciju i
njihovom vremenu rada prema projektnim uvjetima za osiguravanje minimalnih tehnikih
uvjeta (Iznimka su specifini uvjeti gdje je uoen odmak od koritenja opreme prema
projektiranim vrijednostima primjerice ventilacija kafia. Ovaj odmak od minimalnih
tehnikih uvjeta je potrebno jasno naznaiti i provesti mjerenja ukoliko je to mogue),
godinja potrebna energija za ventilaciju.
Za ocjenu sustava ventilacije i/ili klimatizacije potrebno je usporediti i ocijeniti vrijednosti u
stvarnim uvjetima i prema projektnim uvjetima za osiguravanje minimalnih tehnikih uvjeta.
Potrebno je prikupiti podatke provedenih radnji u sklopu redovitog pregleda, rezultate mjerenja,
usporedbe s tehnikim specifikacijama proizvoaa te prijedlog mjera za poboljanje energetske
uinkovitosti sustava. Redoviti pregledi sustava hlaenja i klimatizacije definirani su Pravilnikom a
predloak izvjea istoga dan je u prilogu 3.18.
2.5.6.
U sklopu analize energetskih svojstava sustava pripreme potrone tople vode potrebno je
analizirati sustav od mjesta preuzimanja energije do krajnjih potroaa ukljuujui stanje sustava,
energetsku uinkovitost, odravanje i voenje/regulaciju sustava prema prikupljenim ulaznim
podacima:
nain zagrijavanja potrone tople vode (protono, akumulacijski, navesti izvor energije),
vrsta sustava pripreme potrone tople vode (centralni, decentralni ili pojedinani),
obujam spremnika (nalazi se na natpisnoj ploici spremnika odnosno naveden je u
tehnikoj dokumentaciji),
toplinska izolacija sustava spremnika i razvoda,
temperatura na koju se zagrijava potrona topla voda, [C] ukoliko nema mjerenja
temperature, potrebno je procijeniti (trebala bi iznositi do 45 C, zagrijavanje vode na viu
temperaturu poveava gubitke u spremniku i razvodu sustava),
33
ukupna instalirana toplinska snaga sustava za pripremu potrone tople vode, [kW] oznaka se nalazi na samom ureaju, ili podatak uzeti iz tehnike dokumentacije,
udio izvora energije koritenih za pripremu potrone tople vode ukoliko nije provediv
precizniji nain odreivanja, izraunati udio iz ukupne koliine potroenih energenata
pomou potrebne toplinske energije za pripremu potrone tople vode, ogrjevne vrijednosti
izvora energije i uinkovitosti sustava (izraun nije obvezan),
izraun bilance godinje potrebne energije prema instaliranim sustavima za pripremu
PTV-a u stvarnom tzv. referentnom reimu rada (podataka od korisnika),
godinja potrebna toplinska energija za zagrijavanje potrone tople vode.
2.5.7.
namjena sustava (u kojim tipinim uvjetima i namjeni se koriste koji tipovi elektrine
rasvjete),
popis elektrine rasvjete (popis izvora svjetlosti po vrstama svjetiljki, broj izvora svjetlosti
po specifinom tipu svjetiljke i slino),
radno vrijeme pojedinih podskupina elektrine rasvjete,
ope stanje i uinkovitost sustava vizualnim pregledom ocijeniti ope stanje sustava,
34
stanje osvijetljenosti radnih prostora prema namjeni tipinih prostorija (u sklopu kontrolnih
mjerenja osvijetljenosti radnih prostora, ne kao provjera minimalnih tehnikih uvjeta i
zadovoljavanje vaeih propisa, nego kao smjernica poradi pravilnog izbora mjera
energetske efikasnosti,
izraun bilance godinje potrebne elektrine energije za rasvjetu u stvarnom tzv.
referentnom reimu rada po tipu izvora svjetlosti, predspojne naprave (ukoliko postoji) i
svjetiljke.
35
2.5.8.
U sklopu analize specifinih podsustava obrauju se sustavi navedeni u nastavku ovog poglavlja i
svi ostali specifini sustavi.
izvori toplinske energije (podaci o parnim kotlovima) navesti ime proizvoaa, tip,
starost, energenti koje sustavi koriste kod pripreme napojne vode i slino,
36
radni tlak u mrei, zadani tlak opreme [kPa ili bar] i radni parametri kompresora,
veliine
snage
svake
od
spomenutih
grupa,
razdoblje
rada,
broj
37
bilance
godinje
potrebne
energije
prema
potroaima
specifinim
veliine
snage
svake
od
spomenutih
grupa,
razdoblje
rada,
broj
2.5.9.
38
vode odreen je Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za pie, (Narodne novine br.
47/08). Potrebno je prikupiti ulazne podatke za ustanovljavanje ukupne godinje potronje vode:
definirati tip, koliinu, profil rada izljevnih mjesta; - potrebno je navesti sve izljeve prema
tipu (slavine, tuevi, WC kotlii, pisoari, i sl.), broju, nainu koritenja (koliina vode po
koritenju prosjek) i broju koritenja u vremenskom razdoblju (dan/mjesec/godina).
Potrebno je navesti i eventualnu potronju vode u tehnikim sustavima (rashladni tornjevi,
ovlaivanje i sl.),
definirati sustav opskrbe pitkom vodom (vodovod i slino) - nain opskrbe, eventualni
gubici, mogunost uporabe kinica, stanje sustava i razvodne mree, nedostatak sustava
za regulaciju tlaka, evidentirati neeljena curenja i sl.,
ispitati stanje hidrantske mree (ukoliko je prisutna) i ustanoviti eventualne gubitke vode,
godinja potronja i trokovi vode, (m3/a; kn/a) - iz ovih podataka mogu se dobiti podloge
za sve pokazatelje vezane uz bilancu potronje i trokova za pitku vode na mjesenoj i
godinjoj razini,
izraun bilance godinje potrebne vode prema izljevnim mjestima.
2.5.10.
stalna kontrola,
povremena kontrola,
39
krila zgrade,
etae,
termoregulacijskim ventilima.
2.5.11.
40
prethodnu te u svim proteklim mjesecima tekue godine. Analiza trokova za energiju i vodu se
provodi radi usporedbe stvarne potronje s izraunatim energetskim potrebama zgrade.
Prikupljeni se podaci u izvjeu o energetskom pregledu prikazuju grafiki i tablino. Na slici 9.
nalazi se primjer preglednog prikaza energetske i trokovne bilance.
kWh
Elektrin
a energija
10%
Ekstra
lako
loivo
ulje
90%
HRK
Elektrina
energija
52%
Ekstra
lako
loivo ulje
32%
Voda
16%
Slika 6:
Ovakvim
se
prikazom
korisniku
jasno
istie
znaaj
pojedinih
vrsta
41
Slika 7.
42
JT =
UT
UE
[KN
kWh ]
(1)
gdje je:
JT
UT
(ukljuene su sve naknade, npr. zakup snage, stalna mjesena naknada i sl.) u KN
UE
iskazana u kWh.
Za proraun i pretvorbu mjernih jedinica koliine energenta u jedinicu energije koriste se prilozi
3.10 i 3.11, dok su vrijednosti koeficijenata za izraun emisija CO2 dani u prilozima 3.6 i 3.7.
43
Referentna godina moe se definirati odvojeno za svaku vrstu energije po tipu energenta i
vodu.
Za referentnu godinu veinom se uzima zadnja kompletirana godina za koju su dostupni
rauni za energiju i vodu ili prosjek od nekoliko uzastopnih godina za koje su dostupni
rauni.
Ako je mjesena i godinja potronja ujednaena (npr. u zgradi nije bilo nikakvih puknua
cjevovoda, nije instalirana/deinstalirana neka oprema koja ima znatan udio u ukupnoj
potronji, mjesene promjene u potronji odgovaraju reimu koritenja itd.) za referentnu
potronju se moe uzeti prosjena potronja u zadnjih 36 mjeseci (ili onoliko koliko je
dostupno).
Ukoliko su identificirane trajne promjene koje utjeu u promatranim godinama na potronju
uzima se zadnja godina poslije implementacije promjena kao referentna godina (npr.
promjene u energetskim svojstvima zgrade i tehnikim sustavima s trajnim posljedicama
smanjene potronje).
Ako mjesena i godinja potronja nije ujednaena (npr. u jednoj godini postoje velike
oscilacije u potronji, poveana potronja vode uzrokovana puknuem, poveana
potronja elektrine energije zbog instaliranja klima komora, smanjena potronja plina u
zimskim mjesecima i poveana potronja elektrine energije zbog kvara na kotlu i
koritenja elektrinih grijalica i sl.) za referentnu potronju je potrebno izolirati mjesece ili
cijelu godinu u kojima je potronja nerealna (odstupa od uobiajene) te u prosjek uzeti
samo podatke koji odgovaraju realnom/trenutnom nainu koritenja zgrade.
Ako nema dostupnih podataka odnosno rauna za potronju za cijelu godinu mogue je
potronju energije za razdoblja za koja nedostaju rauni pretpostaviti izraunom bilance
potronje koja ukljuuje:
o
Proraun
prema
prethodnim
dostupnim
godinama,
prema
mjerenjima
ili
prorauna
mjera
energetske
uinkovitosti
te
prilikom
izrauna
Nadalje, nakon prikaza i izrauna ope energetske i trokovne bilance, energija i voda
ralanjuje se prema glavnim grupama potroaa. Svaka vrsta energije po tipu energenta i voda
prikazuju se odvojeno te ukljuuju referentnu potronju dostavljenu od opskrbljivaa
44
250.000
700
600
200.000
500
150.000
400
300
100.000
200
50.000
100
energija
2007
energija
2008
snaga 2007
snaga 2008
Mjesec
Slika 8:
45
Slika 9:
46
Slika 10:
PP(t ) =
E( t )
kWh ili m3 aktivnost (2)
(
)
At
gdje je:
PP(t) =
E(t)
za vodu u m3,
A(t)
47
Tablica 5:
Pokazatelj potronje
Jedinica
kWhtop/m3
kWhtop/m2
kWhtop/SDG
kWhel/broj
kWhel/m2
m3/broj
m3/m2
Ovisno o izboru
mjerne jedinice
lm/W
W/svjetiljka
48
Ukoliko u zgradi postoji samo jedan energent za proizvodnju toplinske energije potrebno je
analizirati sustav proizvodnje i distribucije toplinske energije te odrediti gubitke sustava (od ulaza
energenta koji zgrada preuzima od dobavljaa do ogrjevnih tijela).
Primjer: Ukoliko se u nekoj zgradi koristi prirodni plin u sustavu grijanja, pripreme potrone
tople vode i u kuhinji potrebno je razdvojiti potronju prirodnog plina na tri navedene grupe
potroaa (grijanje, PTV, kuhinja. U sluaju grijanja, korisna toplinska energija, koja se
preko ogrjevnih tijela predaje u prostor, je referentne potronja prirodnog plina za grijanje
umanjena za gubitke nastale u podsustavu proizvodnje topline (kotlu), podsustavu
razvoda topline i podsustavu emisije topline u prostoru.
Ukoliko u zgradi postoji vie energenata za proizvodnju toplinske energije potrebno je
2. elektrina energija kojom se pokree split klima ureaja s ciljem dobivanja toplinske
energije
Toplinska energija dobivena izgaranjem EL loivog ulja se koristi u centralnom sustavu grijanja i u
centralnom sustavu pripreme potrone tople vode.
Ukupna toplinska energija koja se predaje prostoru za potrebe grijanja (korisna energija za
grijanje prostora) predstavlja zbroj toplinske energije dobivene od kotla i toplinske energije od split
klima ureaja. Korisna toplinska energija predana prostoru od strane EL loivog ulja je referentna
potronja EL loivog ulja (potroena u kotlu za potrebe grijanja) umanjena za gubitke nastale u
podsustavu proizvodnje topline (kotlu), podsustavu razvoda topline i podsustavu emisije topline u
prostoru.
Ovakva bilanca godinje potronje toplinske energije e sluiti kao referentna potronja za
izraun svih uteda tj. smanjenja potronje toplinske energije.
Izraun bilance godinje potronje toplinske energije mora odgovarati raunima pojedinih
energenata i vode
49
vrijednosti na stvarne (referentne) uvjete, stvarne uvjete koritenja zgrade te na stvarne klimatske
podatke. Provodi se prilagodbom i promjenom ulaznih podataka u proraun s ciljem identifikacije
stvarne potronje. Potronja ostalih potroaa koji nisu ukljueni u proraunski postupak prema
Algoritmu proraunava se prema izraunatoj bilanci potronje odnosno prema instaliranim
snagama potroaa i vremenu rada.
Bilanca potronje energije i vode izraunava se uzimajui u obzir sljedee opcije:
izraun bilance potrebne toplinske energije za grijanje za stvarni reim koritenja zgrade
proraunskim postupkom (primjerice proraunskim programskim alatom) prema namjeni i
toplinskim karakteristika vanjske ovojnice zgrade,
izraun bilance potrebne toplinske energije za grijanje prema karakteristikama instalirane
opreme i reimu koritenja (primjerice izraun bilance energije za grijanje kompleksa
zgrada prema instaliranoj snazi ogrjevnih tijela pojedinog dijela kompleksa, ukoliko ne
postoji znaajna razlika u regulaciji i reimu koritenja pojedinog dijela kompleksa),
izraun bilance potronje energije prema tipu energenata i izraun bilance potronje vode
prema popisu instaliranih potroaa (izljevnih mjesta u sluaju vode) i reimu koritenja
istih (prema informacijama prikupljenim na terenu kroz razgovor ili mjerenjima),
izraun bilance u skladu sa specifinim uvjetima na lokaciji uz jasno definiranje
pretpostavki i modela na osnovu kojeg se modelira potronja.
Dva osnovna cilja izrauna bilance su:
dobivanje raspodjele potronje energije i vode koju se za potrebe ETC-a preuzima od
dobavljaa, te
usporedba potronje energije prema tipu energenta i potronje vode modelirane u skladu
s karakteristikama svih potroaa s vrijednostima potronje prema raunima dobavljaa.
U sluaju usporeivanja proraunate i stvarne potronje energije i vode sve pretpostavke i
eventualna odstupanja moraju biti pojanjena.
Za izraun bilance potronje (i trokova) elektrine energije potrebno je utvrditi najmanje
sljedee:
tehnike karakteristike i reim rada instaliranih ureaja (npr. nazivna snaga, faktor snage,
ivotni vijek, uinkovitost, razdoblje rada, utjecaj na dijagram optereenja, broj
iskljuivanja/ukljuivanja, tip regulacije i sl.),
sve energetske i ekonomske parametre (potronja i trokovi elektrine energije u viem i
niem dnevnom tarifnom razdoblju (VT i NT), angairana vrna radna snaga, tarifni model
i uvjeti zakupa snage (ugovor s opskrbljivaem), vrsta prikljuka, prekomjerno preuzeta
jalova energija/cos , i sl ),
50
Koritenje toplinske
grijanje prostora,
procese pranja,
obradu namirnica,
tehnike
karakteristike
(nazivne
snage,
instalirane
kapacitete,
ivotni
vijek,
sve energetske parametre koji se mogu iitati iz rauna potronja izvora energije,
zakupljena snaga (za toplinsku energiju),
51
svi ekonomski parametri koji se mogu iitati iz rauna cijene i trokovi za izvore
energije,
52
mogu rezultirati poveanjem potronje energije i/ili vode te nisu nuno mjere energetske i
ekonomske uinkovitosti.
53
Svaka vrsta zgrade (zgrada, industrijsko postrojenje, javna rasvjeta ili ostali tipovi) posjeduje
odreene specifinosti te je potrebno optimizirati mjere poboljanja energetskih svojstava prema
potrebi.
U nastavku je prikazano nekoliko pojedinanih primjera mjera poboljanja energetskih
svojstava. Analiza mjera obavezno se provodi pri energetskim pregledima postojeih zgrada i
zgrada svih vrsta i namjena.
Slika 81:
uinkovitosti
nastaju
uspostavom
organizacijske
odgovorne
strukture
za
54
U manjim ili manje zahtjevnim zgradama GE moe ukljuivati jednostavno imenovanje odgovorne
osobe za gospodarenjem energijom i vodom koja uz postojea brojila energije i vode ugraena
od strane dobavljaa prati potronju, poduzima korake za smanjenje potronje te izvjetava
odgovorne u zgradi.
Dakle, sustavan pristup osigurava se pravilnim djelovanjem i edukacijom svih djelatnika te
podizanjem svijesti o nunosti brige za energiju i zatitu okolia.
Mjera uvoenja GE-a doprinosi razvoju sustavnog pristupa energetskim pitanjima kojim e se
pronai mjere i procedure za smanjenje potronje energije i vode. GE je specifian skup znanja i
vjetina koji se temelji na organizacijskoj strukturi koja povezuje sljedee kljune elemente koji
moraju biti razraeni u izvjeu o energetskom pregledu:
55
Takoer je potrebno dati podatke o sustavima koji koriste obnovljive izvore energije, njihov
opis, preduvjete za primjenu i mjesta primjene kao npr.:
biomasa, proizvodnja bioplina,
fotonaponski moduli,
sunani sustav za grijanje, pripremu potrone tople vode i hlaenje,
energija vjetra.
56
Za postizanje uteda energiji u zgradi potrebno je uzeti u obzir toplinsku zatitu dijelova
zgrade kao to su:
vanjski zid,
zid izmeu grijanih prostora razliitih korisnika,
zid prema negrijanom prostoru,
vanjski zid prema terenu,
pod na terenu,
meukatna konstrukcija koja odvaja prostore razliitih korisnika,
strop prema negrijanom podrumu,
strop prema negrijanom tavanu,
ravni i kosi krov iznad grijanog prostora,
strop iznad vanjskog prostora,
prozori i vanjska vrata,
stvarni broj izmjena zraka kod prirodne ventilacije odnosno odgovarajui reim rada
sustava mehanike ventilacije.
Toplinska zatita mora biti rijeena kontinuirano po vanjskoj ovojnici gdje je mogue bez
prekida ili sa produljivanjem toplinskih mostova, svodei utjecaj toplinskih mostova na minimum.
Toplinski mostovi se uvijek pojavljuju u graevnim dijelovima vanjske ovojnice, no njihov utjecaj
na ugodnost boravka, trajnost i stabilnost konstrukcije je potrebno smanjiti pravilnim
projektiranjem bitnih detalja vanjske ovojnice:
prozore treba ugraditi tako da su barem dijelom preklopljeni toplinskom izolacijom,
kutija za roletu mora biti toplinski izolirana u skladu s vaeim propisima i zrakotjesni,
toplinsku izolaciju zida treba povui do temelja, a po potrebi treba izolirati i temelj,
osigurati kontinuitet toplinske izolacije svih graevnih dijelova vanjske ovojnice, bez
prekida toplinske izolacije, ili s produljivanjem toplinskih mostova obostranim oblaganjem,
kod prijedloga mjera zamjene prozora i vanjskih vrata potrebno je obratiti ukljuiti utjecaj
na smanjenje broja izmjena zraka u zgradama s prirodnom ventilacijom. Nuno je
predloiti reim provjetravanja zgrade u cilju zadovoljavanja minimalnog broja izmjena
zraka u satu prema vaeem tehnikom propisu.
Uvaavanjem ovih kriterija ostvaruje se potrebni kontinuitet toplinske izolacije koji je po
zavretku izgradnje mogue dodatno provjeriti termografskim snimanjem.
Potrebno je voditi rauna o zatiti od pregrijavanja prostorija zgrade zbog sunevog
zraenja tijekom ljetnog perioda.
57
58
Mjere kod elektromotornih pogona (kao informativna podloga mogue je koristiti prilog 3.15)
-
Frekventna
regulacija
elektromotornih
pogona
(npr.
ugradnja
frekvencijskog
pretvaraa)
59
Centralizacija sustava
Zamjena i koritenje uinkovitijih ureaja u ostalim sustavima kao primjerice uredske opreme,
kuhinjske opreme te ostalih specifinih sustava poput praonice rublja, medicinskih ureaja itd.
Postavljanje u optimalan rad ili ugradnja regulacije rada sustava
Ugradnja fotonaponskih panela.
60
Kogeneracija/trigeneracija
SUSTAV HLAENJA
Centralizacija sustava hlaenja
Poboljanje energetskih svojstava izvora rashladne energije
-
Koritenje drugih izvora topline za dizalice topline kao to je: otpadna toplina,
podzemne vode, toplina zemlje i zraka
Trigeneracija
61
Drugi izvori vode kao na primjer iskoritavanje kinice ili vlastiti bunar
PRIMJER PRIKAZA 1
Mjera energetske uinkovitosti broj 1
preko 1 sata to je prema dananjim standardima izrazito dug period. Rublje oprano u ovakvim perilicama
sadri i vei udio vlage to pridonosi i poveanoj potrebi za energijom u procesu suenja.
Radno vrijeme praonice rublja je u dvije smjene, od 6 do 14 h i od 14 do 20 h, 6 dana u tjednu.
Svaki dan se opere izmeu 100 i 300 kg rublja (prosjeno oko 200 kg rublja).
62
Ovom mjerom predlae se izmjena svih postojeih perilica s jednom novom visokouinkovitom perilicom,
koje se odlikuju manjom potronjom energije i vode, kraim ciklusom pranja, automatskim vaganjem rublja i
visokim G faktorom (>440) kapaciteta 20 kg.
Opis mjere
Predloenim rjeenjem moe se oprati traena koliina rublja u postojeem radnom vremenu. Dodatno,
oslobaa se i prostor u praonici (jedna perilice umjesto tri).
Predlae se odgovornima da se dvije starije perilice (godina proizvodnje prije 2005.) izbace i ekoloki
zbrinu, dok se trea (TISOP TIPPO PCF-15-E iz 2006. godine) moe ostaviti na lokaciji kao rezervna.
Dodatne
informacije
izraun
postignutih
uteda
koristiti
opciju
iz
Proraunske
pretpostavke
Jedinine
cijene i
pretvorbeni
faktori
0,50
7,20
1.500
0,24
3,60
1.500
0,30
4,50
1.200
24
0,20
3,50
3.000
1
kn/kWh
0,4500
kn/kWh
0,8400
kn/kW
84,7325
kn/m3
15,4700
1,1
3,0
kg/kWh
0,200
kg/kWh
0,376
kg/m3
0,359
Jedinina cijena
Broj
300
900,00
63
131.000
131.000,00
1.100
1.100,00
0,00
Ukupna investicija
Utede
133.000,00
kWh/god.
kWh/god.
kW
kW/mj.
m3/god.
0
11.100
30
7
870
kWh/god.
kg/god.
kn/god.
kn/god.
kn/god.
33.300
4.486
30.281,73
nepoznato
30.281,73
god.
4,4
PRIMJER PRIKAZA 2
Proraunske
pretpostavke
Investicija
Utede
kWh/god.
86.503
kWh/god.
33.602
kWh/god.
%
kn/kWh
86.188
1,00
92,12
0,42
Opis
Jedinina
cijena [kn]
Koliina
Ukupni
troak [kn]
300
534,22
160.266,00
1400
91,60
128.240,00
288.506,00
57.217
11.162
23.938,09
12,1
PRIMJER PRIKAZA 3
TRENUTNO STANJE
OPIS MJERE
64
PRORAUNSKE PRETPOSTAVKE
Stavke investicije:
Mjerno redukcijska stanica (MRS).
Elektrostrojarska oprema kotlovnice (kotao,
plamenik, optone pumpe, mijeajui ventil,
plinski
prikljuak,
plinodojava,
elementi
dimnjaka) uz trokove demontae stare i
ugradnje nove strojarske opreme.
Vanjska plinska mrea PEHD.
Uteda u energiji (SE): SE = 0 (Utroena toplinska energija ne ovisi o energentu koji se koristi, budua
potronja prirodnog plina odgovara sadanjoj potronji elektrine energije tj. Eel.en. = Epp)
Uteda u novcu (SN): SN = Trokovi za elektrinu energiju (Tel.en.) Trokovi za prirodni plin (Tp.p.) =
Eel.en.
0,58 KN/kWh Epp 0,25 KN/kWh = 293.700 KN/god.
Utede u emisijama CO2 (SEM): SEM = Emisije CO2 kao posljedica koritenja elektrine energije
Emisije CO2 kao posljedica koritenja prirodnog plina [5] = 226,64 t CO2/god.
Jednostavni period povrata investicije (JPP): 5,24 god.
65
uinkovitosti sustava nakon primjene mjere, smanjenju toplinskih gubitaka (npr. kWh/m2
prostora), godinjoj koliini iskoritene obnovljive energije, smanjenju potronje izvora energije
(kn/kWh iskoritene energije) i sl.
Kod mjera na podruju potronje toplinske energije, analiziraju se naini koritenja
energije te koriteni izvori energije. Toplinska energija se kod zgrada koristi za:
grijanje prostora,
pripremu sanitarne tople vode,
procese pranja,
obradu namirnica,
pripremu pare (sterilizacija, industrijski procesi i slino),
suenje,
druge specifine namjene (apsorpcijski rashladni ureaji, itd.).
Toplinska energija, nuna za gore navedene potrebe zgrade, moe se proizvesti
izgaranjem plinovitih, tekuih i krutih goriva u kotlovima ili koritenjem elektrine energije u
dizalicama topline. Preko dizalice topline uzima se toplina iz okolia ili nekog otpadnog procesa,
die se pomou kompresora pogonjenog elektromotorom na vii temperaturni nivo te se predaje
u sustav grijanja. U analizi energetskog sustava zgrade potrebo je analizirati i uoiti energetske
podsustave prema gornjim naelima.
Analiza potronje toplinske energije ukljuuje razdiobu energije prema koritenju, a
analiza trokova prema koritenim izvorima energije.
Kod mjera na podruju potronje elektrine energije, osim utede energije a time i emisija
u okoli, utede se mogu prepoznati i u dislociranju potronje iz vieg u nie tarifno razdoblje, te
smanjenjem vrne angairane snage i eliminiranjem prekomjerno preuzete jalove energije.
Potonje mjere ne utjeu direktno na smanjenje potronje energije, ali mogu imati bitne financijske
utede. Kod opisa mjere i njenog vrednovanja, bitno je uzeti u obzir sve relevantne tehnike i
financijske parametre, eventualne utjecaje na druge podsustave, trokove eksploatacije i
odravanja i sl.
Kod mjera na podruju potronje sanitarne vode, treba osim uteda same vode, uzeti u
obzir i smanjenje energije (za pumpanje, grijanje, i sl). time se smanjuje razdoblje povrata
investicije, a u bilancu ulaze i dodatni ekoloki doprinosi.
66
JPP
I
god
N
gdje je:
JPP = jednostavni period povrata ulaganja izraen u godinama,
I
dan izrade prorauna energetskih uteda. Nakon izbora optimalne kombinacije mjera, pristupa se
izraunu ekolokih uteda.
Sve mjere u izvjeu o energetskom pregledu moraju biti prikazane prema predloenom
redoslijedu implementacije.
U nastavku su prikazane tablice usporedbe mjera poboljanja energetskih svojstava i njihovih
ekonomskih uteda i smanjenja emisija CO2 prema redoslijedu provedbe te prema redoslijedu
provedbe s uraunatom meuovisnosti mjera.
Tablica 6:
Primjer usporedbe mjera poboljanja energetskih svojstava i njihovih
ekonomskih uteda i smanjenja emisija CO2
Mjere
Opis
Investicija
(kn/god)
Procijenjene utede
Procijenjene
utede
JPP
Smanjenje
emisije CO2
godina
tona/god
kWh/god
Plin m3
kn/god
10.000,00
1.078,75
4.595,47
Uspostava gospodarenja
energijom i vodom
300.000
25.000,00
2.696,87
11.488,67
26,11
5,00
Ugradnja termostatskih
ventila
10.000
7.000,00
755,12
3.216,83
3,11
1,40
310.000
42.000,00
4.530,74
19.300,97
UKUPNO
2,00
8,40
U tablici 3. potrebno je promatrati svaku mjeru zasebno te utede u energiji i vodi, smanjenje
emisije CO2 i jednostavni period povrata investicije raunati u odnosu na referentnu potronju kao
da se samo ta mjera implementira.
Tablica 7:
Primjer usporedbe mjera poboljanja energetskih svojstava i njihovih
ekonomskih i ekolokih uteda s uraunatom meuovisnosti
67
Mjere
Opis
Investicija
(kn/god)
Procijenjene utede
Procijenjene
utede
JPP
Smanjenje
emisija CO2
godina
tona/god
kWh/god
Plin m3
kn/god
10.000,00
1.078,75
4.595,47
Uspostava gospodarenja
energijom i vodom
300.000
22.500,00
2.427,18
10.339,81
29,01
4,50
Ugradnja termostatskih
ventila
10.000
4.725,00
509,71
2.171,36
4,61
0,95
310.000
37.225,00
4.015,64
17.106,63
UKUPNO
2,00
7,45
68
69
3. Prilozi
3.1. Predloak izvjea o energetskom pregledu zgrade
Predloak priloen u DOCX verziji.
=
=
Hd
Oc
44/12
B
=
=
=
=
U tablici 5. navedene su vrijednosti gore opisanih koeficijenata potrebnih za izraun emisija CO2
nastalih izgaranjem fosilnih goriva prema IPCC1 metodologiji. Emisije CO2 pojavljuju se i kod
1
IPCC je kratica za Meuvladin panel za klimatske promjene (eng. Intergovernmental Panel on Climate Change).
Vrijednosti u tablici 1 preuzete su iz dokumenta Greenhouse Gas Inventory Workbook & Reference Manual,
Revised 1996 IPCC Guidelines for National Greenhouse Inventories, Volume 2 & 3, koji je dostupan na:
http://www.ipcc-nggip.iges.or.jp/public/index.html
70
spaljivanja biomase ili biogoriva, ali se prema IPCC preporukama one ne raunaju jer se smatra
da se radi o CO2 koji su biljke tijekom rasta apsorbirale iz atmosfere. Ukoliko je u analiziranoj
zgradi dostupan podatak o ogrjevnoj vrijednosti goriva koje se upotrebljava za proraun emisija
predlae se koritenje te vrijednosti.
U tablici 6. dane su vrijednosti faktora emisije CO2 po naturalnoj jedinici goriva i po jedinici korisne
topline. Pri izraunu faktora emisije po jedinici korisne toplinske energije primijenjene su
prosjene vrijednosti stupnja djelovanja stacionarnih energetskih postrojenja/ureaja u kojima
izgaraju pojedini izvori energije. Na taj nain se poveava nesigurnost prorauna, pa je preporuka
da se koristi faktor emisije po energetskoj jedinici goriva (kg CO2/GJ iz tablice 1 ili kg CO2/kWh iz
tablice 2).
Smanjenje emisije CO2 se izraunava kao razlika emisije prije i nakon primjene mjera za
poboljanje energetske uinkovitosti, a prema formuli:
EMS = EMP EMN
gdje su:
EMS
EMP
=
=
EMN
EFc
[kg C/GJ]
20,2
21,1
17,2
25,8
26,2
27,6
15,3
Hd
[MJ/kg (m3)]
42,71
40,19
46,89
24,30
18,20
12,15
34,00
Oc
[-]
0,990
0,990
0,990
0,980
0,980
0,980
0,995
EFc Oc (44/12)
[kg
CO2/GJ_goriva]
73,33
76,59
62,44
92,71
94,15
99,18
55,82
* - ekstra lako i lako loivo ulje su grupirani i prikazani kao ekstra lako loivo ulje, a srednje i teko loivo
ulje kao loivo ulje
Tablica 9:
topline
Gorivo
Ekstra lako loivo ulje*
Loivo ulje
Ukapljeni naftni plin
Kameni ugljen
Mrki ugljen
Lignit
Prirodni plin
po naturalnoj
jedinici goriva
[kgCO2/kg (ili m3)]
3,13
3,08
2,93
2,31
1,79
1,16
1,90
po jedinici
korisne topline
[kgCO2/kWh]
0,318
0,332
0,264
0,439
0,446
0,470
0,236
71
* - ekstra lako i lako loivo ulje su grupirani i prikazani kao ekstra lako loivo ulje, a srednje i teko loivo
ulje kao loivo ulje
EM EF x B
gdje je:
EM
EF
=
=
Specifini faktor emisije CO2 za elektrinu energiju je preuzet iz godinjeg izvjea za 2008.
godinu Hrvatske elektroprivrede - HEP (tablica 7), a predstavlja prosjenu emisiju CO2
proizvedenu u HEP-ovim elektranama (hidroelektrane i termoelektrane) u razdoblju od 2005. do
2007. godine. Specifini faktor emisije CO2 varira od godine do godine i ovisi o
hidrometeorolokoj situaciji, odnosno o koliini proizvedene elektrine energije iz hidroelektrana,
kao i o strukturi fosilnih goriva koritenih u termoelektranama i javnim toplanama HEP-a. Dio
emisije CO2 u HEP-ovim kogeneracijskim objektima (javne toplane), koji se odnosi na proizvodnju
toplinske energije, je izuzet u cilju izrauna specifine emisije CO2 samo za proizvodnju elektrine
energije. Za izraunavanje specifine emisije CO2 po jedinici korisne topline, pri koritenju
elektrinih ureaja za grijanje, pretpostavljena je prosjena uinkovitost ureaja od 98 posto.
Specifini faktor emisije CO2 za toplinu je izraunat temeljem podataka iz energetskih bilanci za
2005., 2006. i 2007. godinu. U cilju preciznijeg izrauna emisija CO2, analizirane su specifine
emisije iz javnih toplana u Zagrebu i Osijeku te javnih kotlovnica. Budui da je prosjeni udio
prirodnog plina u zagrebakim javnim toplanama bio oko 75 posto, a u toplani u Osijeku oko 65
posto, specifina emisija CO2 za Osijek je neto via od dobivenih vrijednosti za Zagreb. U
sluaju koritenja topline iz javnih kotlovnica bilo bi poeljno poznavati koriteno gorivo u
kotlovnicama, a ukoliko to nije poznato izraunata je prosjena specifina emisija CO2 po jedinici
toplinske energije za strukturu izvora energije koja je bila u razdoblju od 2005. do 2007. godine. U
proraunu su uzeti u obzir i gubici u toplinskoj mrei. Na taj nain izraunate specifine emisije
CO2 prikazane su u tablici 8. Faktor emisije CO2 je u ovom sluaju jednak neovisno o tome da li
se izraava po jedinici neposredne energije ili korisne toplinske energije.
Zbog injenice da se vrijednosti u tablicama mijenjaju ovisno o sezoni, ali i stanju te razvoju
toplinarskog odnosno elektroenergetskog sustava u Republici Hrvatskoj korisnicima ovog
Prirunika predlae se da prije izrauna emisija uvijek provjere zadnje vrijednosti ovog
koeficijenta na sljedeim internetskim stranicama:
Hrvatska elektroprivreda Godinje izvjee:
http://www.hep.hr/hep/publikacije/godisnje/default.aspx
Ministarstvo gospodarstva Godinje energetsko izvjee Energija u Hrvatskoj:
http://www.mingo.hr/default.aspx?ID=3258
72
Smanjenje emisije CO2 se izraunava kao razlika emisije prije i nakon primjene mjera za
poboljanje energetske uinkovitosti, a prema formuli:
EMS = EMP EMN
gdje su:
EMS
EMP
=
=
EMN
Elektrina energija*
* - prosjek za razdoblje 2005.-2007. godine prema podacima iz energetskih bilanci (godinje izvjee
Energija u Hrvatskoj).
73
7. popis dodatne dokumentacije koju tijekom posjeta strunjaci trebaju dobiti na uvid.
PLAN MJERENJA _________________________________U
(UPISATI VELIINU KOJA SE MJERI)
SUSTAVU ____________________________________________________
(UPISATI U KOJEM SE SUSTAVU OBAVLJA MJERENJE)
Vrijeme i datum poetka mjerenja:
Trajanje mjerenja:
Osobe koje obavljaju mjerenja:
Od strane naruitelja, mjerenje odobrio:
Od strane naruitelja, nadzor mjerenja
obavlja:
Broj ugovora za energetski pregled na
temelju kojeg se obavlja mjerenje:
Oprema kojim se obavlja mjerenje:
Datum badarenja mjerne opreme i institucija
koja je obavila badarenje:
Cilj mjerenja:
Opis provedbe mjerenja:
Napomene:
Plan mjerenja napravio:
74
Politika energetske
uinkovitosti i
zatite okolia
Uprava je predana
proklamiranoj politici
energetske
uinkovitosti i
akcijskom planu koji
se redovito aurira
Organizacija
Komunikacija
Gospodarenje
energijom potpuno
je integrirano u
upravljaku
strukturu
Redoviti formalni i
neformalni naini
komunikacije izmeu
osobe zaduene za
gospodarenje
energijom i ostalih
na svim razinama
upravljanja
Jasno su
podijeljene uloge i
odgovornosti
vezano uz
potronju energije
4
Formalno je
donesena politika
energetske
uinkovitosti ali
Uprava joj nije
predana
Politika se neredovito
aurira
Djelatnici ne znaju za
postojanje politike
energetske
uinkovitosti
Politika energetske
uinkovitosti
definirana od strane
odgovornih iz Slube
za odravanje ili
energetiku nije
formalno usvojena
Prikupljanje i analiza
podataka o potronji
energije i vode
Uspostavljen je
sveobuhvatni sustav za
praenje potronje
energije i vode,
ostvarenih uteda te
prepoznavanje
mogunosti za utede
O ostvarenjima u
podruju energetske
uinkovitosti redovito se
informiraju svi
djelatnici/korisnici
Uspostavljen je relativno
jednostavan sustav za
praenje potronje
energije i vode na lokaciji
za glavne potroae
Postoji osoba
zaduena za
gospodarenje
energijom koja je
formalno
podreena
energetskom
odboru koji vodi
jedan od lanova
Uprave ili vlasnik
Energetski odbor
koristi se kao glavni
izvor informacija
vezanih uz potronju
energije i ima
direktnu vezu prema
glavnim potroaima
Postoji osoba
zaduena za
gospodarenje
energijom koja
povremeno
izvjetava
energetski odbor
te je nejasna veza
prema Upravi ili
vlasniku
Kontakt prema
glavnim potroaima
energije ostvaruje se
preko ad-hoc
uspostavljenog
energetskog odbora
koji vodi netko na
razini Voditelja
odjela ili slube
O ostvarenjima u
podruju energetske
uinkovitosti se ne
informiraju svi
djelatnici/korisnici
Analiziraju se trendovi i
trokovi za energiju i
vodu, to je dio planiranja
prorauna
Koristi se nepisana
politika energetske
uinkovitosti
Gospodarenje
energijom dio je
povremenih
aktivnosti dijela
osoblja s
ogranienim
autoritetom i
utjecajem
Neformalni kontakti
izmeu inenjera iz
Slube za
odravanje ili
energetiku i velikih
potroaa energije
Godinja izvjea o
potronji energije i vode
temelje se na izvjeima
opskrbljivaa energijom
uz praenje viegodinjeg
trenda potronje energije
Ne postoji politika
energetske
uinkovitosti
Ne postoji sustav
gospodarenja
energijom ili bilo
koji drugi oblik
delegiranja
odgovornosti
vezane uz
Nema kontakata i
informacija prema
djelatnicima i velikim
potroaima
Ne prati se potronja
energije i vode
Odravanje i
nabava nove
opreme
Izvrsna praksa
odravanja i
nabave nove
opreme
Primjenjuju se sve
stavke zelene
nabave temeljenu
na procjeni
trokova u itavom
ivotnom vijeku
Vrlo dobra praksa
odravanja i
nabave nove
opreme
Koriste se dijelovi
procjene trokova
u itavom
ivotnom vijeku
kao podloga za
odluivanje
prilikom nabave
nove opreme
Dobra praksa
odravanja i
nabave nove
opreme
Za ulaganja u
dijelu koji se
odnosi na
energetsku
uinkovitost koristi
se metoda
jednostavnog
povrata poetnog
ulaganja
Ograniena ali
dobra praksa
odravanja i
nabave nove
opreme
Ne ulae se u
poboljanja
vezana uz
energetsku
uinkovitost
Slaba praksa
odravanja
Ne ulae se u
energetsku
uinkovitost
75
potronju energije
i vode
76
77
mg/cm3
1,9
0,004 0,03
78
OSTAKLJENJE
TEHNIKI OPIS
JEDNOSTRUKO
OSTAKLJENJE
DVOSTRUKO
IZO STAKLO
DVOSTRUKO
TOPLINSKO
IZOLACIJSKO
STAKLO
LE = 0,16
DVOSTRUKO
TOPLINSKO
IZOLACIJSKO
STAKLO
Ar, LE = 0,1
TROSTRUKO
TOPLINSKO
IZOLACIJSKO
STAKLO
Kr, LE = 0,1 0,05
DVOSTRUKO
TOPLINSKO
I
ZVUNO
IZOLACIJSKO
STAKLO
SF6, Ar, LE =
0,1
DVOSTRUKO
TOPLINSKO
I
ZVUNO
IZOLACIJSKO
STAKLO
SF6, Ar, LE =
0,1
DVOSTRUKO
TOPLINSKO
I
ZVUNO
IZOLACIJSKO
STAKLO
SF6, LE = 0,1
DVOSTRUKO
STAKLO
SA
ZATITOM OD
SUNCA
Ar, LE = 0,1
jednostruko staklo
DEBLJINE
STAKLA
PO
SLOJEVIMA
[mm]
6
4/12/4
8,00
3,00
4/14/4
12,0
1,60
4/16/4
14,00
1,20-1,50
4/8/4/8/4
4/10/4/10/4
17,00
18,00
0,70-0,80
0,50-0,60
6/16/4
14,00
13,00
1,30-1,50
1,50-2,00
LAM 9/16/6
13,00
1,60-1,80
LAM12/20/LAM1
0
11,00
2,00-2,20
6/12/6
14,00
1,50-1,60
i = 20C
PRIBLINA
POVRINSKA
TEMP.
[C]
- 2,00
KOEF. PROLASKA
TOPLINE U
[W/m2K]
5,80
e = -5C
79
d=8 cm
[cm]
[W/m2K]
U, [W/m2K]
KARAKTERISTINO ZA RAZDOBLJE
DO 1940.g. KONTINENTALNA HRVATSKA
Puna opeka
(obostrano obukana)
d=10 cm
d=12 cm
d=14 cm
d=16 cm
d=18 cm
d=20 cm
0,30
0,28
0,27
0,25
0,26
0,25
0,24
0,22
0,23
0,22
0,21
0,20
0,21
0,20
0,19
0,18
0,19
0,18
0,18
0,17
POBOLJANJE
30
45
60
80
1,89
1,40
1,16
0,87
KARAKTERISTINO ZA RAZDOBLJE
DO 1940.g. PRIMORSKA HRVATSKA
0,41
0,38
0,36
0,33
0,35
0,32
0,31
0,28
POBOLJANJE
30
50
65
80
30
50
Kamen
(iznutra obukan)
65
80
KARAKTERISTINO ZA RAZDOBLJE POSLIJE 1940.g
Puna opeka
30
(obostrano obukana)
16/20/25
Armirani beton
(iznutra obukan 1,5 cm)
30/40/50
2,51
1,85
1,54
1,32
2,53
1,86
1,53
1,33
0,44
0,36
0,41
0,34
0,39
0,33
0,38
0,32
0,44
0,36
0,41
0,34
0,39
0,33
0,38
0,32
POBOLJANJE
0,31
0,30
0,29
0,28
0,31
0,30
0,29
0,28
0,27
0,26
0,25
0,25
0,27
0,26
0,25
0,25
0,24
0,23
0,23
0,22
0,24
0,23
0,23
0,22
0,21
0,21
0,20
0,20
0,21
0,21
0,20
0,20
0,19
0,19
0,18
0,18
0,19
0,19
0,18
0,18
1,89
0,41
0,35
0,30
0,26
0,23
0,21
0,19
4,05/3,82/3,56
3,33/2,95/2,65
0,46
0,45
0,38
0,37
0,32
0,32
0,28
0,27
0,25
0,24
0,22
0,21
0,20
0,19
1,61
0,40
0,34
0,29
0,25
0,23
0,20
0,19
1,62
1,21
POBOLJANJE
0,40
0,34
0,37
0,31
0,29
0,27
0,25
0,24
0,23
0,22
0,20
0,20
0,19
0,18
Kamen
(obostrano obukan)
25
80
d=8 cm
[cm]
[W/m2K]
U, [W/m2K]
d=10 cm
d=12 cm
d=14 cm
d=16 cm
d=18 cm
d=20 cm
POBOLJANJE
35
0,86
0,32
0,27
0,24
0,22
0,20
0,18
0,17
36
0,55
0,36
0,30
0,26
0,23
0,21
0,19
0,17
30
1,13
0,36
0,31
0,27
0,24
0,21
0,19
0,18
40
0,47
0,25
0,22
0,20
0,18
0,17
0,16
0,15
48
0,44
0,33
0,28
0,25
0,22
0,20
0,18
0,17
40
0,84
0,29
0,25
0,22
0,19
0,18
0,16
0,15
47
0,65
0,34
0,29
0,25
0,22
0,20
0,18
0,17
23
1,52
0,35
0,30
0,26
0,23
0,21
0,19
0,17
20
1,22
0,37
0,31
0,27
0,24
0,22
0,20
0,18
25
0,99
0,34
0,30
0,26
0,23
0,21
0,19
0,17
81
POD NA TLU
Materijal
d=8 cm
[cm]
[W/m2K]
U, [W/m2K]
d=10 cm
d=12 cm
d=14 cm
d=16 cm
d=18 cm
d=20 cm
POBOLJANJE
0,42
0,35
0,30
0,26
0,23
0,20
0,19
0,42
0,30
0,26
0,23
0,20
0,19
Materijal
d=8 cm
[cm]
[W/m2K]
U, [W/m2K]
d=10 cm
d=12 cm
d=14 cm
d=16 cm
d=18 cm
d=20 cm
POBOLJANJE
1,64
0,40
0,33
0,29
0,25
0,23
0,20
0,19
1,42
0,40
0,34
0,29
0,25
0,23
0,20
0,19
2,97/2,84/2,70
2,56/2,33/2,14
0,46
0,45
0,38
0,37
0,32
0,32
0,28
0,27
0,25
0,24
0,22
0,21
0,20
0,19
0,35
d=8 cm
[cm]
[W/m2K]
U, [W/m2K]
5,21/4,83/4,42
4,08/3,52/3,11
1,15
0,89
(1987.) g. DO
0,50
d=10 cm
d=12 cm
d=14 cm
d=16 cm
d=18 cm
d=20 cm
0,18
0,18
0,16
0,16
0,16
0,16
0,15
0,14
0,15
0,14
0,12
0,13
0,14
0,13
0,12
0,19
0,17
0,15
82
d=8 cm
[cm]
[W/m2K]
U, [W/m2K]
40
d=10 cm
d=12 cm
d=14 cm
d=16 cm
d=18 cm
d=20 cm
POBOLJANJE
1,16
0,33
0,28
0,25
0,22
0,20
0,18
0,16
1,46
0,38
0,32
POBOLJANJE
0,28
0,24
0,22
0,20
0,18
4,20
0,44
0,26
0,23
0,21
0,36
0,30
0,19
POBOLJANJE
0,38
0,32
0,27
0,24
0,21
0,19
0,17
0,43
0,35
0,30
0,26
0,23
0,20
0,18
Materijal
d= 8 cm
[cm]
[W/m2K]
U, [W/m2K]
d= 10 cm
d= 12 cm
d= 14 cm
d= 16 cm
d= 18 cm
d= 20 cm
POBOLJANJE
0,38
0,32
0,28
0,25
0,22
0,20
0,18
0,42
0,35
0,30
0,26
0,23
0,21
0,19
0,23
0,21
0,19
0,17
0,16
POBOLJANJE
0,30
0,26
83
d = 2cm
[cm]
[W/m2K]
U, [W/m2K]
d= 14 cm
0,52
0,41
0,34
0,29
0,25
0,22
25
1,94
0,88
0,61
0,46
0,37
0,31
0,27
0,24
[cm]
[W/m2K]
7,5
d= 20 cm
(14+6)
16
d
[cm]
d=10 cm
d= 12 cm
d= 14 cm
d= 16 cm
d= 18 cm
0,19
0,18
0,16
d= 20 cm
U, [W/m2K]
POBOLJANJE
0,27
0,63
0,24
0,21
0,15
POBOLJANJE
1,92
0,40
0,33
0,28
0,25
0,22
0,20
0,18
4,05
0,44
0,36
0,30
0,26
0,23
0,20
0,18
U
2
[W/m K]
d= 12 cm
0,72
d= 10 cm
1,30
d= 8 cm
29 cm
d= 6 cm
POBOLJANJE
d= 4 cm
d =10 cm
d= 12 cm
d= 14 cm
d= 16 cm
d= 18 cm
d= 20 cm
U, [W/m K]
POBOLJANJE
32
0,76
0,30
0,26
0,23
0,20
0,18
0,17
0,16
28
0,96
0,32
0,28
0,24
0,22
0,19
0,18
0,16
84
PROZORI
OKVIR
OSTAKLJENJE
do 1970.g.
Materijal
Drveni okvir
Drvo aluminij
s
poliuretanom
4 cm
Metalni okvir
bez
prekinutog
toplinskog
mosta
Metalni okvir
s prekinutim
toplinskim
mostom
Pvc okvir
do 1987.g.
do 2006.g.
od 2006.g.
2-struko
izolacijsko
staklo
(4/10-16/4 mm)
i
2-strukim
brtvljenjem
2-struko
izolacijsko
staklo
(4/16/4
mm) s plinovitim
punjenjem, lowe
premazom
i
3-strukim
brtvljenjem
3-struko
izolacijsko staklo
(4/16/4/16/4 mm)
s
plinovitim
punjenjem, lowe
premazom
i
3-strukim
brtvljenjem
1-struko
ostakljenje
(4 mm)
bez
brtvljenja
2 x 1-struko
ostakljenje
(4 mm)
2 doprozornika
d=30 cm
bez brtvljenja
2-struko
obino
ostakljenje
(4/6-8/4 mm)
bez brtvljenja
3-struko
obino
ostakljenje
bez brtvljenja
(4/6-8/4/6-8/4
mm)
5,7
5,7
3,4
2,3
2,4 2,1
1,1
0,7 - 0,5
5,2
-
3,6
-
2,9
-
2,6
-
2,2 2,0
1,4 1,0
1,1
d
[cm]
5
7
U
[W/m2K]
2,9
2,4
11
0,5
1,3
0,9
5,9
5,9
3,1
4,0
3,2
3,4
5,9
2,7
3,2
2,6
2,5
1,7
1,4
5-8
10
2,2-2,0
1,4
--
3,2
-
2,4
-
2,2 2,0
1,4
1,0 - 0,8
Napomena: crveno su oznaeni svi graevni dijelovi vanjske ovojnice iji koeficijenti prolaska topline ne zadovoljavaju Tehniki propis o racionalnoj
upotrebi energije i toplinskoj zatiti u zgradama (Narodne novine br. 110/08 i 89/09)
Koeficijenti prolaska topline se odreuju prema EN ISO 6946:2007, Tehniki propis o racionalnoj upotrebi energije i toplinskoj zatiti u zgradama,
prilog A.1 (Narodne novine br. 110/08 i 89/09)
85
0,75 7,5 kW
Prosjena
uinkovitost
standardnog motora
0,80
Prosjena
uinkovitost
motora uinkovite izvedbe
0,86
7,5 37 kW
0,86
0,90
37 75 kW
0,90
0,93
>75 kW
0,95
0,96
Raspon snage
cos
1,33
1,3
1,27
1,23
1,2
1,17
1,14
1,11
1,08
1,05
1,02
0,99
0,96
0,94
0,91
0,88
0,86
0,83
0,8
0,78
0,75
0,72
0,7
0,67
0,65
0,62
0,59
0,57
0,54
0,51
0,6
0,61
0,62
0,63
0,64
0,65
0,66
0,67
0,68
0,69
0,7
0,71
0,72
0,73
0,74
0,75
0,76
0,77
0,78
0,79
0,8
0,81
0,82
0,83
0,84
0,85
0,86
0,87
0,88
0,89
0,48
0,9
0,75
0,59
0,48
0,46
0,43
0,4
0,36
0,33
0,29
0,25
0,2
0,14
0,08
0,8
0,86
0,9
0,91
0,92
0,93
0,94
0,95
0,96
0,97
0,98
0,99
0,584
0,549
0,515
0,483
0,45
0,419
0,388
0,358
0,329
0,299
0,27
0,242
0,213
0,186
0,159
0,132
0,105
0,079
0,053
0,026
0,733
0,699
0,665
0,633
0,601
0,569
0,538
0,508
0,478
0,449
0,42
0,392
0,364
0,336
0,309
0,282
0,255
0,229
0,202
0,176
0,15
0,124
0,098
0,072
0,046
0,02
0,849
0,815
0,781
0,749
0,716
0,685
0,654
0,624
0,595
0,565
0,536
0,508
0,479
0,452
0,425
0,398
0,371
0,345
0,319
0,292
0,266
0,24
0,214
0,188
0,162
0,136
0,109
0,083
0,054
0,028
0,878
0,843
0,809
0,777
0,744
0,713
0,682
0,652
0,623
0,593
0,564
0,536
0,507
0,48
0,453
0,426
0,399
0,373
0,347
0,32
0,294
0,268
0,242
0,216
0,19
0,164
0,14
0,114
0,085
0,059
0,905
0,87
0,836
0,804
0,771
0,74
0,709
0,679
0,65
0,62
0,591
0,563
0,534
0,507
0,48
0,453
0,426
0,4
0,374
0,347
0,321
0,295
0,269
0,243
0,217
0,191
0,167
0,141
0,112
0,086
0,939
0,904
0,87
0,838
0,805
0,774
0,743
0,713
0,684
0,654
0,625
0,597
0,568
0,541
0,514
0,487
0,46
0,434
0,408
0,381
0,355
0,329
0,303
0,277
0,251
0,225
0,198
0,172
0,143
0,117
0,971
0,936
0,902
0,87
0,837
0,806
0,775
0,745
0,716
0,686
0,657
0,629
0,6
0,573
0,546
0,519
0,492
0,466
0,44
0,413
0,387
0,361
0,335
0,309
0,283
0,257
0,23
0,204
0,175
0,149
1,005
0,97
0,936
0,904
0,871
0,84
0,809
0,779
0,75
0,72
0,691
0,663
0,634
0,607
0,58
0,553
0,526
0,5
0,474
0,447
0,421
0,395
0,369
0,343
0,317
0,291
0,264
0,238
0,209
0,183
1,043
1,008
0,974
0,942
0,909
0,878
0,847
0,817
0,788
0,758
0,729
0,701
0,672
0,645
0,618
0,591
0,564
0,538
0,512
0,485
0,459
0,433
0,407
0,381
0,355
0,329
0,301
0,275
0,246
0,23
1,083
1,048
1,014
0,982
0,949
0,918
0,887
0,857
0,828
0,798
0,769
0,741
0,712
0,685
0,658
0,631
0,604
0,578
0,552
0,525
0,499
0,473
0,447
0,421
0,395
0,369
0,343
0,317
0,288
0,262
1,131
1,096
1,062
1,03
0,997
0,966
0,935
0,905
0,876
0,84
0,811
0,783
0,754
0,727
0,7
0,673
0,652
0,62
0,594
0,567
0,541
0,515
0,489
0,463
0,437
0,417
0,39
0,364
0,335
0,309
1,192
1,157
1,123
1,091
1,058
1,007
0,996
0,966
0,937
0,907
0,878
0,85
0,821
0,794
0,767
0,74
0,713
0,687
0,661
0,634
0,608
0,582
0,556
0,53
0,504
0,478
0,45
0,424
0,395
0,369
1,334
1,299
1,265
1,233
1,2
1,169
1,138
1,108
1,079
1,049
1,02
0,992
0,963
0,936
0,909
0,882
0,855
0,829
0,803
0,776
0,75
0,724
0,698
0,672
0,645
0,62
0,593
0,567
0,538
0,512
0,031
0,058
0,089
0,121
0,155
0,192
0,234
0,281
0,341
0,484
86
Adresa:
Namjena zgrade (prema
odredbama lanka 7.
Pravilnika)
Godina izgradnje
3.5
Broj energetskog
certifikata (ako postoji)
3.6
3.7
3.8
3.9
Toplinski kapacitet
zgrade Cm
teki
srednji
mali
87
zadnje rekonstrukcije
sustava grijanja
4.2
4.3
4.4
4.5
4.6
4.7
Izvedbeno stanje
odgovara dokumentaciji
(DA/NE)
Vrsta regulacije sustava
grijanja (centralna,
lokalna)
Kratki opis sustava
grijanja
Vanjska projektna
temperatura [C]
Lista grijanih zona i
njihov reim grijanja
Serviser(i) sustava, nain
odravanja
Proizvoa
Model ureaja
Nazivni uin kotla
Godina proizvodnje
Stupanj djelovanja kotla
prema podacima
proizvoaa [%]
Tip plamenika
Godina proizvodnje
plamenika
Raspon snage plamenika
Tip modulacije rada
plamenika
88
7.2
7.3
7.4
7.5
7.6
7.7
7.8
7.9
7.10
sustava/razvoda
Otvoreni/zatvoreni
sustav
Lista zasebnih
razvodnih krugova
prema zonama grijanja
(katovi, sanitarni
vorovi) i vrstama
potroaa toplinske
energije (radijatori,
klima komore, PTV,
ventilokonvektori)
Stanje/materijal/debljin
a toplinske izolacije
distribucijskog sustava
podsustava razvoda
Prirodna/prisilna
cirkulacija
Lista nazivnih snaga
cirkulacijskih pumpi
prema zasebnim
krugovima razvoda
Tipovi cirkulacijskih
pumpi
Sustav hidrauliki
izbalansiran (DA/NE)
Medij za prijenos
toplinske energije
Projektna temperatura
ogrjevnog medija [C]
8.3
Instalirani toplinski
kapacitet ogrjevnih tijela
prema tipu[kW]
8.4
zrak
voda para
polaz ......... C
radijatori
konvektori
ventilokonvektori
kaloriferi
podno grijanje
panelno grijanje
drugo
radijatori
konvektori
ventilokonvektori
kaloriferi
podno grijanje
panelno grijanje
drugo
ulje
drugo
povrat ........ C
.
.
.
.
.
.
89
9.6
temperatura itd)
Dostupna dokumentacija
o rukovanju sustavom
regulacije
(*
Potpuna/dostupna
Nepotpuna/nedostupna
Stvarni
(prema raunima)
Projektirani (podaci iz
dokumentacije)
+ .... dobro
0 .... prihvatljivo - .... neprihvatljivo)
Elementi podsustava
Elementi podsustava
emisije toplinske
razvoda toplinske
Napomene:
Elementi podsustava
proizvodnje
90
energije*
energije*
toplinske energije*
Usklaenost s dokumentacijom
istoa
Brtvljenje
Ocjena odravanja
Ocjena servisiranja
Toplinska izolacija
Ocjena energetske uinkovitosti
Ostalo
14. Podaci o izvrenim mjerenjima (za svaki kotao koji se nalazi u sustavu proizvodnje toplinske energije je
potrebno napraviti zasebnu tablicu sa svim navedenim podacima)
Izmjereni toplinski uinak [kW]
(podatak iz ispitnog izvjea ako
postoji)
Temperatura dimnih plinova na
izlazu iz kotla [C]
1. Izmjerena:
2. Preporuena:
3. Izmjerena:
4. Preporuena:
Udio O2 u
dimnim
plinovima
Udio CO u dimnim
plinovima
Temperatura
dimnih
plinova
Temperatura
zraka u
prostoriji
Temperatura
u kotlu
Stupanj
korisnosti2
ppm
Uvjeti
Izmjerene
vrijednosti
Doputene
vrijednosti
Jednostavni
period
povrata
[godina]
Utede
emisije
CO2
[tCO2/god.]
Za ureaj za proizvodnju toplinske energije (kotao) potrebno je temeljem mjerenja utvrditi stvarni stupanj korisnosti
i navesti ga na ovom mjestu.
91
Energent 4
Energent 3
Energent 2
Energent 1
1.
2.
3.
4.
________________
Datum ________________
Za Naruitelja:
Ime i prezime
______________________________
Potpis
______________________________
Za izvritelja - ovlatena osoba / imenovana osoba u ovlatenoj
pravnoj osobi za provoenje redovitog pregleda:
Ime i prezime
______________________________
Potpis
______________________________
92
Adresa
Namjena zgrade(prema
odredbama lanka 7.
Pravilnika)
Godina izgradnje
Broj energetskog
certifikata (ako postoji)
3.6
3.7
Povrina kondicioniranog
prostora [m2]
3.8
3.9
3.10
teki
srednji
mali
93
4.2
4.3
4.4
4.5
4.6
4.7
4.8
4.9
4.10
4.11
4.12
4.13
4.14
4.15
4.16
4.17
4.18
ventilokonvektori
cijevni registri
drugo
ventilokonvektori
cijevni registri
drugo
programirano
runo
CNS
6.3
Zahtijevane vrijednosti po
izvedbenom projektu (ili drugoj
dostupnoj dokumentaciji)
ovlaivanje
odvlaivanje
hlaenje
grijanje
unutarnja temperatura zraka:
hlaenje ...... C
grijanje ...... C
unutarnja relativna vlanost:
.......... %
94
.......... h-1
.......... m3/h
6.4
6.5
6.13
6.14
Serviser(i) sustava
primjerena
CNS
neprimjerena
Potpuna/dostupna
Nepotpuna/nedostupna
Stvarni (modelirani)
podaci
- el.ene.............kWh
Podaci iz dokumentacije
- el.ene................kWh
- rashl.ene...........kWh
Napomene:
95
7.5.1
7.5.2
Usklaenost s
dokumentacijom
istoa
7.5.3
Brtvljenje
7.5.4
Ocjena odravanja
7.5.5
7.5.6
Ocjena servisiranja
Toplinska izolacija
7.5.7
Kondenzacija
7.5.8
Regulacija
(*
- topl.ene.............kWh
- rashl.ene........kWh
- drugo... kWh
- topl.ene..........kWh
- drugo.....kWh
+ .... dobro
0 .... prihvatljivo - .... neprihvatljivo)
Elementi za predaju
Elementi razvoda
Elementi za
energije*
energije*
proizvodnju
energije*
7.5.9
Ostalo
7.6. Podaci o izvrenim mjerenjima3
7.6.1
Temperatura kondicioniranog prostora
[C]
7.6.2
Relativna vlanost kondicioniranog
prostora
7.6.3
Sustav hlaenja-iz norme EN 15240
7.6.3.1 Tlak kondenzacije [Pa]
7.6.3.2 Tlak isparavanja [Pa]
7.6.3.3 Temperatura isparavanja [C]
7.6.3.4 Temperatura kondenzacije [C]
7.6.3.5 Dobavna snaga [kW]
7.6.4
Ventilacijska komora
7.6.4.1 Protok dovedenog/odvedenog zraka
[m3/h]
7.6.4.2 Potronja elektrine energije [kW]
7.6.4.3 Pad tlaka na filteru [Pa]
8. Ukupna ocjena energetske uinkovitosti sustava klimatizacije
Utede
emisije
CO2
[tCO2/god.]
Energent 4
Energent 3
Energent 2
Energent 1
1.
2.
3.
4.
U
________________
Datum ________________
Za Naruitelja:
Ime i prezime
______________________________
Potpis
______________________________
______________________________
Potpis
______________________________
97