UNIVERZITET „DŽEMAL BIJEDIĆ“

GRAĐEVINSKI FAKULTET MOSTAR

PREDMET: STUDIO PROJEKAT

Ak. god.: 2019/2020

SEMINARSKI RAD
-Detaljni energijski pregled fakulteta Humanističkih nauka
Univerziteta „Džemal Bijedić“ Mostar-

Predmetni nastavnik:

Studenti: Mia Gaštan i Davor Vučić Van. prof. dr. Suad Špago

Mostar; ožujak 2020.

SADRŽAJ:

1. UVOD .............................................................................................................................................. 4
1.1 SVRHA I CILJEVI PROVOĐENJA ENERGETSKOG PREGLEDA ......................................................... 4
1.2 OPIS KLIJENTA .......................................................................................................................... 5
1.3 KRATKI OPIS LOKACIJE I NAMJENE OBJEKTA ................................................................................... 6
1.4 KRATKI OPIS KORIŠTENIH ENERGIJSKIH SISTEMA ...................................................................... 8
1.5 KRATKI OPIS KARAKTERISTIČNIH ENERGIJSKIH PODSISTEMA ..................................................... 8
1.6 KRATKI OPIS UGODNOSTI BORAVKA U OBJEKTU ....................................................................... 8
2. OPIS POSTOJEĆEG STANJA OBJEKTA – NERGIJSKE KARAKTERISIKE OBJEKTA I TERMO – TEHNIČKI
SISTEMI ................................................................................................................................................... 9
2.1 ANALIZA TOPLOTNIH KARAKTERISTIKA OMOTAČA OBJEKTA........................................................... 9
2.1.1 Dispozicija, konstrukcija i građevinski opis objekta ................................................................ 10
Konstruktivni sistem objektiva – vanjski zidovi ............................................................................... 10
PODOVI ......................................................................................................................................... 12
STROP PREMA TAVANU ................................................................................................................. 13
STOLARIJA I BRAVARIJA.................................................................................................................. 14
TOPLOTNE KARAKTERISTIKE OMOTAČA ......................................................................................... 16
2.2 ANALIZA ENERGETSKIH SVOJSTAVA SISTEMA GRIJANJA HLAĐENJA I VENTILACIJE PROSTORA . 18
2.1.1 Instalirana oprema .................................................................................................................... 18
2.2.2 Sistem distribucije tople vode i ogrjevna tijela ....................................................................... 19
2.2.3 Sistemi hlađenja i ventilacije ................................................................................................. 22
2.3 ANALIZA ENERGETSKIH SVOJSTAVA SISTEMA POTROŠNJE TOPLE VODE .................................. 23
2.4 ANALIZA ENERGETSKIH SVOJSTAVA SISTEMA POTROŠNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE –
ELEKTROINSTALACIJE, RASVJET, UREĐAJI I OSTALA TROŠILA .............................................................. 23
2.4.1 Informatička oprema .......................................................................................................... 25
2.4.2 Priprema tople vode ....................................................................................................... 25
2.4.3 Ostali potrošači .............................................................................................................. 26
2.5 ANALIZA SISTEMA REGULACIJE I UPRAVLJANJA ...................................................................... 26
2.6 ANALIZA OBJEKTA SA ASPEKTA UPRAVLJANJA ENERGIJOM .................................................... 26
3. ANALIZA POTROŠNJE ENERGENATA I ENERGIJE .............................................................................. 28
3.1 ANALIZA POTROŠNJE ENERGENATA ............................................................................................. 28
 3.1.1 Električna energija .................................................................................................................... 28
3.1.2 Voda ..................................................................................................................................... 29
3.2 ANALIZA POTROŠNJE ENERGIJE I ENERGENATA .......................................................................... 29
3.2.1 Pregled potrošnje energije prema namjeni ..................................................................... 30
4. PRORAČUN TOPLOTNIH GUBITAKA ................................................................................................ 31
4.1 POLAZNE OSNOVE I PODLOGE ZA PRORAČUN .............................................................................. 31
4.1.1 klimatski parametri korišteni za proračun .............................................................................. 31
Srednja temperature grijanja ......................................................................................................... 33
4.2 PRORAČUN TOPLOTNIH GUBITAKA OBJEKTA .......................................................................... 35
5. ZAKLJUČAK .................................................................................................................................... 37
 1. UVOD

Velika potrošnja energije u zgradarstvu, ali i veliki potencijal ušteda čine energetsku efikasnost
prioritetom i ima sve značajnije mjesto u javnom sektoru BiH. Karakteristika velikog dijela
stambenih i javnih objekata u Bosni i Hercegovini je neracionalno velika potrošnja svih vrsta
energenata i energije, kako za grijanje tako i za hlađenje.

Generalno, problematika energetske efikasnosti u području BiH leži u:

 Nedovoljnom utjecaju institucija u oblasti Energetske efikasnosti

 Nepostojanost cjelokupnog zakonodavnog okvira
 Nedostatku sistematskog praćenja i prikupljanja relevantnih podataka
 Nužnosti primjene mjere Energetske efikasnosti u sektorima zgradarstva, prometa i
industrije

Potporu rješavanju navedenih problema sve više pružaju kako međunarodne organizacije, tako i
nekolicina domaćih vladinih institucija, koje financiraju projekte iz oblasti energetske efikasnosti.
Ciljevi takvih projekata i programa ogledaju se u razvoju domaće legislative iz oblasti energijske
efikasnosti.

1.1 SVRHA I CILJEVI PROVOĐENJA ENERGETSKOG PREGLEDA

Energetski pregled predstavlja analizu toplotnih karakteristika omotača objekta i karakteristika

tehničkih sistema s ciljem utvrđivanja efikasnosti odnosno neefikasnosti potrošnje energije, te
donošenja zaključaka i preporuka za povećanje energijske efikasnosti. Energijskim pregledom se
utvrđuje način korištenja energije, te sistemi i mjesta na kojima su prisutni veliki gubici energije
kako bi se odredile mjere za racionalno korištenje energije i povećavanje energijske efikasnosti.
Svrha i cilj izrade metodologije provođenja energetskih pregleda objekta je osiguravanje alata
ovlaštenim licima za provođenje energijskih pregleda kroz propisivanje detaljne procedure svih
aktivnosti u tom procesu.

4
Osnovni cilj energijskog pregleda objekta je prikupljanjem i obradom raznih elemenata objekta
dobiti što točniji uvid u zatečeno energijsko stanje objekta s obzirom na:

 građevinske karakteristike u smislu toplotne zaštite

 energijskih svojstava sistema za klimatizaciju, grijanje, hlađenje, ventilaciju i rasvjetu
 zastupljenost i energijska svojstva pojedinih grupa trošila
 strukturu upravljana zgradom
 pristup korisnika energijskoj problematici

Na osnovu analize prikupljenih podataka odabiru se konkretne energijske, ekonomske i okolinski

optimalne mjere povećanja energijske efikasnosti za posmatranu zgradu.

Dvije osnovne svrhe energetskog pregleda su:

 analiza stanja i mogućnosti primjene mjera poboljšanja energijskih svojstava objekta i

povećanja energijske efikasnosti u novim i postojećim objektima
 osnovni alat u određivanju razrada potrošnje energije u energijskoj certifikaciji

Ponekad nije moguće doći do svih potrebnih, te je potrebno izvršiti dodatna mjerenja. Za kvalitetu
energijskog pregleda je važno da je nedostatak podataka sveden na najmanju moguću mjeru.

1.2 OPIS KLIJENTA

Naziv ustanove Fakultet Humanističkih nauka

Univerzitet ''Džemal Bijedić'' Mostar
Sjedište Grad Mostar
Adresa SRC ‘’Midhat Hujdur Hujka’’ Sjeverni logor
Broj zaposlenih 15-20 zaposlenih i 200-250 studenata
Tablica 1. Opći podaci objekta

5
1.3 KRATKI OPIS LOKACIJE I NAMJENE OBJEKTA

Fakultet Humanističkih nauka Univerziteta „Džemal Bijedić“ Mostar lociran je u općini Mostar.
Mostar je grad u Bosni i Hercegovini, kulturno i privredno središte Hercegovine te upravno sjedište
Hercegovačko – neretvanskog kantona. Mostar se nalazi na jugu BiH, u centru Hercegovine.
Gradsko područje Mostar se geografski može opisati kao čvorište sjeverne, zapadne i istočne
Hercegovine. Kroz centar se grada proteže kanjon rijeke Neretve, a nalazi se na 132 km
jugozapadno od Sarajeva, odnosno 57 km sjeveroistočno od Ploča.

Mostar je značajno prometno čvorište, koje nadopunjuje zračna luka. Jedinstvenu arhitektonsko-
urbanu cjelinu čini stari dio grada.

Slika 1. Geografski položaj Mostara

Sam grad se nalazi na nadmorskoj visini od 99 metar. Dvije najpoznatije planine koje se nalaze u
blizini Mostara su Velež i Prenj. Mostar posjeduje umjerenu sredozemnu klimu s blažim, ali hladim
zimama uz malo snijega, te veoma vruća ljeta gdje temperatura u hladu znaju doseći i do 45° C.

6
Zbog toga je Mostar rekorder u BiH po najvišoj dosada izmjerenoj temperaturi, najvećem
prosječnom broju oborina i najvećem broju sunčanih sati. Po posljednjem službenom popisu
stanovništva iz 1991. godine, općina Mostar imala je 126,628 stanovnika, raspoređenih u 57
naselja.

Fakultet Humanističkih nauka nalazi se u kompleksu SRC „Midhat Hujdur Hujka“ Sjeverni logor,
Mostar i spada kategoriju objekata u javnom vlasništvu.

Nekadašnja namjena objekta bila je vojna kasarna, kao i većina objekata ove tipologije. U
zapadnom dijelu objekta nalaze se peći koje su se koristile za pravljenje peciva, s obzirom da je
dio kasarne bio pekara. Prema podacima iz 2018. godine objekta fakulteta Humanističkih nauka
zapošljava 20-25 zaposlenika. Radno vrijeme broji pet dana u sedmici (07:30 -16:00 h), izuzevši
praznike i neradne dane (vikend).

Bruto površina Fakulteta Humanističkih nauka Univerziteta „Džemal Bijedić“ Mostar iznosi A
= 1.398,00 m2. Korisna površina iznosi Ak = 1.249,00 m2.

Period građenja datira od 1900. godine koju karakterizira masivna gradnja, pretežno od kamena
vapnenca shodno klimatskoj zoni. Objekt je prizemnog tipa. Potkrovlje objekta se ne koristi i ne
grije. Podrumska etaža nije zastupljena. Nivo prizemlja izdignut je u odnosu na kotu terena za cca
1.5 m. Svijetla visina prizemlja iznosi 3,70 m. Materijalizacija objekta je autoktoni kamen Mostara,
drvo – međuspratna i krovna konstrukcija, čelik (traverze/ ukrute) te crijep. Obzirom na period
gradnje i regiju, na objektu nisu zatečeni nikakvi elementi prisustva toplotne izolacije osim
autentičnog šuta karakterističnog za tipologiju gradnje podova i međuspratnih konstrukcija.

Opći dojam stanja objekta sa aspekta toplotnih karakteristika ovojnice je djelomično

zadovoljavajući. Otvori su PVC sa dvostrukim (ISO) ostakljenjem i brtvljenjem. Stropovi iznad
hodnika su završno obrađeni malterisanjem, dok su u učionicama obloženi gips – karton pločama.
Nosivi fasadni i unutrašnji zidovi su kamenog tipa obrađeni malterom.

7
1.4 KRATKI OPIS KORIŠTENIH ENERGIJSKIH SISTEMA

Objekat je izgrađen kao zidana konstrukcija od kamena a sastoji se od prizemlja.

Potrebna energija za grijanje i hlađenje objekta se ostvaruju lokalno pomoću split klima uređaja,
električnih grijalica i električnih konvektora. Objekat nema instalisan sistem grijanja. Prvobitno su
bile instalirane pojedinačne peći na čvrsto gorivo raspoređene po kancelarijama jer je ovaj i druge
objekte u kompleksu Sjeverni logor koristila bivša JNA za svoje potrebe.

Osim split klima uređaja u objektu za potrebe zagijavanja prostora nalazi se značajan broj
električnih grijalica koje se koriste za podizanje temperature prostora kako bi se postigao neophodan
temperaturni komfor. U objektu fakulteta Humanističkih nauka pomenuti klima uređaji se koriste
za klimatizaciju prostorija u ljetnim mjesecima. Objekat ne posjeduje projektnu dokumentaciju
sistema grijanja/hlađenja.
1.5 KRATKI OPIS KARAKTERISTIČNIH ENERGIJSKIH PODSISTEMA

Prilikom provođenja pregleda u objektu nisu zabilježeni značajni energijski

podsistemi koji bi trebali biti analizirani kao zasebne cjeline.

1.6 KRATKI OPIS UGODNOSTI BORAVKA U OBJEKTU

Prema izjavama korisnika objekta ne ostvaruje se toplotni komfor u svakom dijelu

objekta u sezoni grijanja.

8
 2. OPIS POSTOJEĆEG STANJA OBJEKTA – NERGIJSKE KARAKTERISIKE
OBJEKTA I TERMO – TEHNIČKI SISTEMI

2.1 ANALIZA TOPLOTNIH KARAKTERISTIKA OMOTAČA OBJEKTA

Opis karakteristika predmetnog objekta sačinjen je na osnovu posjete terena, razgovora sa

uposlenicima i upravom objekta, te premjera gabarita sa lica mjesta. Shodno periodu gradnje,
1900.godina, objekat ne raspolaže projektnom dokumentacijom. Objekat je projektovan kao
samostojeći. Građen je kao vojni objekat kao i većina objekata unutar kompleksa. Glavni ulaz je
sa sjeverne strane iz dvorišta. Nivo prizemlja izdignut je u odnosu na kotu terena cca +1,5 m, što
je uobičajena praksa ovakvog tipa gradnje. Objekat je prizemni. Potkrovlje se ne koristi i ne grije.

FAKULTET HUMANISTICKIH NAUKA

UNIVERZITET 'DŽEMAL BIJEDIC'

ULAZ

Slika 2. Shematski prikaz gabarita predmetnog objekta

Najveći procenat prostorija u kojima se boravi pozicioniran je prema orjentaciji koja je u ljetnim
periodima najmanje osunčana (shodno regiji Jug i klimi grada Mostara) kako bi se postigao prirodni
toplotni komfor (hlad) u ljetnom periodu. Komunikacije (hodnici) orijentirani su prema zapadu i
istoku. Udio prozora i vrata na fasadi u odnosu na netransparentne elemente ovojnice je mali.
Svijetla visina prizemlja iznosi 3,70 m. Stanje vanjske ovojnice u pogledu trajnosti i postojanosti
građevinskih materijala je djelimično zadovoljavajuće, pogotovo u potkrovlju jer se na objektu još
uvijek nalazi stali pokrov od salonit ploča. Vizuelnim pregledom objekta utvrđeno je da u
9
prostorijama u kojima se svakodnevno odvija nastava, nema većih oštećenja stropova i zidova.
Oštećenja zidova i stropova prodorom vlage su vidljiva u zapadnom dijelu objekta. Prethodno
pomenuti zapadni dio nije u funkciji, te služi kao skladište za namještaj. Stare austrougarske peći
nisu u funkciji. Hodnici i prostorija kojim se dolazi neposredno uz peći su u ruševnom stanju.
Zatečeni otvori su PVC, sa dvostrukim TI staklom.

Visina Visina
Tlocrtna Povrsina Zapremina Prostora
Studentski objekat Prostora Prostora
Univerziteta ''Džemal
Bijedić'' Mostar H bruto H neto Abruto Aneto inet/brut Vbruto Vneto
[m] [m] [m2] [m2] [%] [m3] [m3]

PRIZEMLJE 3,9 3,70 1398,00 1249,00 90 5452,20 4871,10

TOTAL (GRIJANI PROSTOR) 1398,00 1249,00 5452,20 4871,10

2.1.1 Dispozicija, konstrukcija i građevinski opis objekta

Konstruktivni sistem objektiva – vanjski zidovi

Objekt se sastoji od nosivih zidova homogene strukture od autohtonog kamena, ukupne debljine
nosivih zidova d=80 cm. Unutrašnja obrada zida je od vapneno-cementnog maltera d=2 cm i
vanjskog cementnog maltera d=3 cm. Na pozicijama parapeta, vanjski zidovi su manjeg poprečnog
presjeka i iznose d=55 cm. Unutrašnja i vanjska obrada zidova parapet tretirana je kao i ostatak
objekta

Slika 2. Pogled na sjevernu fasadu (pristupna sekvenca) predmetnog objekta

10
 Slika 3. Pogled na južnu fasadu predmetnog objekta

Slika 4. Pogled na zapadnu fasadu predmetnog objekta

Ukupna površina -
1.249,00 Maksimalno dopuštena U vrijednost (W/m²K) 0,60
grijani dio (m²)
U Opća
Naziv konstrukcije Sastav konstrukcije Izolacija vrijednost procjena
(W/m²K) stanja

11
 Orijentacija – Površina zida (m²) I Z S J
vapneno-cementni malter 2 cm
Vanjski zid_kamen_nosivi
zid_kamen_
Vanjski zid_Du=80cm
kamen 75 cm 136,21 136,21 Ne 350,20 1,54
304,15 Loše
nosivi zid_Du=80 cm
cementni
Vanjski zid_kamen_ arapet_Du=55cmmalter 3 cm 2,84 4,75 6,61 12,30
vapneno-cementni malter 2 cm
Vanjski zid_kamen_
kamen 50 cm Ne 1,99 Loše
parapet_Du=55 cm
cementni malter 3 cm
Tablica 2. Konstrukcija vanjskih zidova predmetnog objekta

PODOVI

Podne obloge se razlikuju u odnosu na namjenu prostora. Najdominantnija podna obloga je teraco
zbog svoje dugovječnosti i otpornosti na habanje (fizička oštećenja). Osim pomenute podne obloge,
dominiraju keramičke pločice, parket, laminat, brodski pod i dr. Završne obloge tipskih podova na
tlu postavljene su na sloj cementnog maltera d=4-5 cm i tvrdo nabijenog nasipa od šuta, pijeska i
kamena (debljine sloja d=50 cm) obzirom da u datom periodu gradnje (1900.god.) još uvijek nije
primjenjivana hidroizolacija kako bi se spriječilo kapilarno penjanje vode. U tu svrhu, objekti su
izdizani na kamenim temeljima i zidovima, što je ujedno i kontaktni sloj između navedenih slojeva
poda na tlu.

Slika 5. Karakteristične podne obloge predmetnog objekta

12
 Ukupna površina
1049,95 Maksimalno dopuštena U vrijednost (W/m²K) 0,50
poda (m²)
Tip poda FL 1 Tip poda FL 2 Tip poda FL 3
Ploča na tlu Negrijani podrum Grijani podrum

Uf Opća
Naziv konstrukcije Sastav konstrukcije Izolacija vrijednost procjena
(W/m²K) stanja
podna obloga_keramičke pločice 1,5 cm
Pod na tlu cementni malter 4 cm
Ne 1,39 Loše
(Pod na tlu_FL1) nabijeni sloj zemlje, šuta 50 cm
kamen 50 cm

Tablica 3. Podna konstrukcija predmetnog objekta

Vrsta U
Vrsta konstrukcije Obim Površin Debljina
konstrukcije vrijednost
a
m m² m W/m²K
C_Pod na tlu
188,30 1049,95 1,05 FL1 1,39
(Pod na tlu_FL1)
Tablica 4. Pregled površina podne konstrukcije

STROP PREMA TAVANU

Međuspratna konstrukcija objekta sačinjena je od nosivih drvenih greda poprečnog presjeka 40x40
cm. Između greda je izveden tampon sloj – šut u svrhu toplotne i akustične izolacije iste ili približne
debljine sloja. Krovna konstrukcija je klasična drvena sa pokrovom od valovitih salonit ploča.
Pokrov objekta neophodno je promijeniti jer osim što se nalazi u lošem stanju (vidna oštećenja),
salonit je materijal koji posjeduje štetna dejstva po zdravlje ljudi.

13
 Ukupna površina
1049,95 Maksimalno dopuštena U vrijednost (W/m²K) 0,40
(m²)
U Opća
Naziv konstrukcije Sastav konstrukcije Izolacija vrijednost procjena
(W/m²K) stanja
vapneno-cementni malter sa trstikom 2 cm
drvene daske 2 cm
Strop prema tavanu Ne 1,94 Loše
drvene grede (ispuna međuprostora-šut) 35 cm
kamena podloga 1 cm

Tablica 5. Strop prema tavanu predmetnog objekta

Vrsta konstrukcije Površina U vrijednost

m² W/m²K
Strop prema tavanu 1049,95 1,94
Tablica 6. Površina stropa prema tavanu predmetnog objekta

Slika 6. Pokrov predmetnog objekta od salonita i ravnog čeličnog lima (sanitarni blok)

STOLARIJA I BRAVARIJA

Osim dotrajalih građevinskih elemenata, aspekt vanjske stolarije i bravarije jednako utiče na
toplotni komfor prostora. U odnosu na materijalizaciju i karakteristike vezane za koeficijente
prolaza toplote, na objektu su evidentirana dva tipa fasadnih pozicija:

 PVC stolarija sa 2-strukim (IZO) ostakljenjem (4/12-16/4 mm) i brtvljenjem. Koeficijent

prolaza toplote U= 2,0 W/m2 K.

 Drvena stolarija sa 1-strukim običnim ostakljenjem (2x4mm) bez vrtvljenja. Koeficijent

prolaza toplote U=5,2 W/m2K.
14
 Orijentacija I Z S J
Ukupna površina (m ) 2
11 11 19,80 30,80
Prosječna U-vrijednost (W/m²K) 1,4 1,4 1,4 1,4
Tablica 7. Sumaran prikaz površina PVC stolarija sa dvostrukim (ISO) ostaljenenjem (4/12 -16/4 mm) i
brtvljenjem prema prostornoj organizaciji

Orijentacija I Z S J
Ukupna površina (m ) 2
7,0 1,8 - -
Prosječna U-vrijednost (W/m²K) 5,2 5,2 5,2 5,2
Tablica 8. Sumaran prikaz površina drvena stolarija sa 1-strukim običnim ostakljenjem (4 mm) bez
brtvljenja prema prostornoj orijentaciji

Slika 7. Najzastupljeniji tip stolarije: PVC stolarija sa 2-strukim (IZO)

ostakljenjem (4/12-16/4 mm) i brtvljenjem

15
TOPLOTNE KARAKTERISTIKE OMOTAČA

Na osnovu tačke 2.1.1., te na osnovu poznatih karakteristika za materijale koji su se koristili za

gradnju predmetnog objekta, može se procijeniti koeficijent toplotne provodljivosti za svaki
građevinski element (tabela 2.1.14.).

koeficijent toplotne
Rb. građevinski element provodljivosti
λ (W/mK)
1. Kamen 1,7
2. Cementni malter 1,6
3. Vapneno-cementni malter 1
4. Šut 2,3
5. Keramičke pločice 1,3
6. Parket (drvo) 0,15
7. Daščani pokrov (drvo) 0,15
8. Pjesak, šljunak 0,81
9. Zrak 0,025
10. Valoviti salonit 0,31

Tablica 9. Toplotne karakteristike građevinskih elemenata od kojih je napravljen objekat

Koeficijent prolaza toplote U (W/m2K) kroz građevinski dio se računa na osnovu formule:

Gdje je:

- koeficijent prelaza toplote sa unutrašnjeg vazduha na unutrašnju stranu zida;

δi (m) – debljina stijenke i-tog građevinskog elementa;

λi (W/mK) – koeficijent toplotne provodljivosti stijenke i-tog građevinskog elementa;

16
 - koeficijent prelaza toplote sa zida na vanjski vazduh;

su koeficijenti određeni empirijski i iznose 8 (αu) i 23 W/m2K.

Na osnovu podataka o sastavu i debljini građevinskih elemenata, te podataka iz literature za

koeficijente toplotne provodljivosti (tabela 2.1.1.) pomoću formule (1) se dobiju koeficijenti
prolaza toplote za građevinske elemente (tabela 2.1.2.).

Tabela 2.1.15. Koeficijenti prolaza toplote U (W/m2 K) za građevinske elemente predmetnog

objekta
koeficijent prolaza
Rb. naziv građevnog dijela
toplote U [W/m2K]

1. Vanjski zid_kamen_nosivi zid_Du=80 cm 1,54

2. Vanjski zid_kamen_parapet_Du=55 cm 1,99

3. Pod na tlu 1,39

4. Strop prema tavanu 1,94

Tablica 10. Koeficjent prolaza toplote U (W/m2K) za građevinske elemente

predmetnog objekta

koeficijent
Rb. Stolarija/bravarija prolaza toplote
U (W/m2K)

1. Drvena stolarija sa 1-strukim običnim ostakljenjem (4 mm) bez brtvljenja 5,2

2. PVC stolarija sa 2-strukim (IZO) ostakljenjem (4/12-16/4 mm) i brtvljenjem 1,4

Tablica 12. Koeficjenti prolaza toplote za prozore, portale i vrata predmetnog objekta

17
 2.2 ANALIZA ENERGETSKIH SVOJSTAVA SISTEMA GRIJANJA HLAĐENJA I VENTILACIJE
PROSTORA

Potrebna energija za grijanje i hlađenje objekta se ostvaruju lokalno pomoću split klima uređaja,
električnih grijalica i električnih konvektora. Objekat nema instalisan sistem grijanja. Prvobitno su
bile instalirane pojedinačne peći na čvrsto gorivo raspoređene po kancelarijama jer je ovaj i druge
objekte u kompleksu Sjeverni logor koristila bivša JNA za svoje potrebe.

Osim split klima uređaja u objektu fakulteta Humanističkih nauka za potrebe zagijavanja prostora
nalazi se značajan broj električnih grijalica koje se koriste za podizanje temperature prostora kako
bi se postigao neophodan temperaturni komfor. U objektu pomenuti klima uređaji se koriste za
klimatizaciju prostorija u ljetnim mjesecima.

Ventilacija je prirodna u objektu nije instalisan sistem mehaničke ventilacije (lokalno ili centralno).

2.1.1 Instalirana oprema

Objekat ne posjeduje vlastitu kotlovnicu i nije povezan na sistem daljinskog grijanja koji u gradu
Mostaru trenutno i ne postoji. Obzirom da sistem grijanja i hlađenja u objektu ne postoji
alternativno objekat se zagrijava i hladi uz pomoć split klima uređaja, a u toku sezone grijanja radni
prostor se dogrijava uz pomoć električnih grijalica (kvarcnih) koji su prisutni u učionicana i
kancelarijskim prostorijama. Prostori koji se uopšte ne zagrijavaju su zajedničke prostorije: hodnici
i sanitarne prostorije.

Izgled instaliranih vanjskih i unutrašnjih klima jedinica prikazan je na slici 2.1.1.

Instalirane jedinice služe za zagrijavanje i hlađenje učionica, kancelarijskih prostorija.

18
 Slika 8. Prikaz instaliranih unutrašnjih i vanjskih jedinica split i multisplit klima uređaja

2.2.2 Sistem distribucije tople vode i ogrjevna tijela

Nije primjenljivo jer objekat ne posjeduje sistem grijanja pa samim tim ne posjeduje sistem
distribucije tople vode kao i ogrijevna tijela kojima bi se vršio prenos toplote a temperatura
unutrašnjeg prostora održavala konstantnom.

Zagrijavanje prostorija objekta fakulteta Humanističkih nauka vrši se kombinacijom unutrašnjih

split i multisplit klima uređaja i električnim grijalicama. Osim navedenih uređaja u zgradi ne
postoje druga grijna tijela koja bi služila za zagrijavanje prostorija.

19
 Broj
Nazivna snaga Nazivna snaga
Tip klima uređaja unutrašnjih
grijanja (W) hlađenja (W)
jedinica
Klima uređaj LG 2 6.300 6.000
Klima uređaj LG 13 5.570 5.277
Klima uređaj VIVAX 3 5.570 5.280
Ukupno 18 17440 16557

Tablica 13. Pregled klima uređaja koji se koriste u Studenskom objektu

U objektu najviše su zastupljeni split klima uređaji. Split sistem je izvedba klima uređaja koja se
sastoji od dva osnovna dijela, spoljne i unutrašnje jedinice..

Spoljna jedinica se sastoji od kompresora i kondenzatora, dok se u unutrašnjoj jedinici nalazi

isparivač.
Spoljna i unutrašnja jedinica povezane su bakarnim izolovanim cijevima u kojima se nalazi radna
materija – Freon.

Efekt hlađenja postiže se cirkulacijom freona. Freon kao tečnost ulazi u isparivač koji se nalazi u
unutrašnjoj jedinici te prolaskom kroz cijevi isparava. Za proces isparavanja potrebna je toplota, a
tu toplotu freon uzima iz vazduha iz prostorije. Na taj način se vazduh prolaskom kroz izmjenjivač
hladi. Nakon što je freon ispario, on u gasovitom stanju kroz cjevovod odlazi do kompresora u
spoljnoj jedinici. Kompresijom se freonu podiže pritisak i temperatura te takav ulazi u kondenzator,
koji se takođe nalazi u spoljnoj jedinici, gde ponovo prelazi u tečno stanje.

Procesom kondenzacije stvara se toplota koju preuzima spoljašnji vazduh tako što prolazi preko
kondenzatora i na taj način se zagrijava. Iz kondenzatora tečan freon dolazi do termoekspanzijskog
ventila u kojem mu se smanjuje pritisak i temperatura te takav ulazi u isparivač i postupak kreće
ispočetka.

Isparivač i kondenzator su izmjenjivači toplote koji se sastoje od bakarnih cevi, u kojima struji
freon, povezani aluminijskim lamelama koje povećavaju izmjenjivačku površinu, a time i količinu
izmjenjene toplote. Na slici 2.2.2. je prikazana osnovna shema rada klima uređaja.

20
 Slika 9. Osnovna shema rada klima uređaja

Klima uređaj može i da grije vazduh u prostoriji, a efekt grijanja se postiže desno okretnim kružnim
procesom. U tom slučaju isparivač u unutrašnjoj jedinici postaje kondenzator dok kondenzator u
spoljnoj jedinici postaje isparivač. Vazduh iz prostorije prolaskom kroz unutrašnju jedinicu se grije
jer iskorištava toplotu kondenzacije, a okolni vazduh se hladi.

Smjer procesa (freona) se može mijenjati pomoću četvorokrakog ventila koji omogućuje da
freon cirkuliše u oba smijera.

Unutrašnje klima jedinice su postavljene na čvrste zidove kako bi se izbjegle vibracije i omogućio
nesmetan boravak uposlenih u prostoru. Određivanje potrebne snage klima uređaja ovisi o namjeni
prostora. Snaga po jednom kubiku ne treba prelaziti cca 30 W rashladne snage. Prilikom izbora
klima uređaja potrebno je voditi računa o broju osoba koje borave u prostoru kao i o toplotnim
dobicima koji mogu nastati od upotrebe uređaja te broju izmjena zraka u jednom satu.

Priključna snaga uređaja je nazivni učinak grijanja. Potrošnja električne energije pri hlađenju ili
grijanju, izražava se u kW.

Energijska klasa je klasifikacija klima uređaja prema energijskoj efikasnosti.

Postoji 7 klasa energijske efikasnosti klima uređaja, od A (najbolja) do G (najlošija).

Energijska efikasnost je odnos utrošene električne energije i dobijenog učinka grijanja ili hlađenja.

EER – odnos utrošene električne energije i dobijenog RASHLADNOG učinka. COP – odnos
utrošene električne energije i dobijenog GRIJNOG učinka.
21
Što je EER/COP veći, znači da dobijate više rashladne/grejne energije za 1 kW/h uložene električne
energije

Učinak klima uređaja može se regulisati on/off ili inverterski. On/off regulacija – kompresor klima
uređaja ili radi ili ne radi zavisno od toga da li je zadovoljena željena temperatura na klima uređaju.
To uzrokuje učestalo paljenje i gašenje uređaja (kompresora), a time i povećanu potrošnju
električne energije.

Inverterska regulacija – kompresor klima uređaja ima frekvencijsku regulaciju broja okretaja što
omogućuje regulaciju učinka. Regulacijom učinka omogućava se preciznija regulacija temperature
u prostoriji, a željena temperatura u prostoriji se postiže mnogo brže tako da je potrošnja električne
energije manja, čak i do 30%. U Studentskom objektu od 22 (dvadesetidva) klima uređaja 4 (četiri)
uređaja su sa inverterskom regulacijom.

Slika 10. Električne grijalice u objektu

2.2.3 Sistemi hlađenja i ventilacije

Objekat FHN nema instaliran centralni sistem ventilacije i klimatizacije.

Obezbjeđenje temperaturnog ambijenta u smislu klimatizacije obavlja se lokalno
kao što je objašnjeno u tački 2.2.2. Sistem distribucije tople vode i ogrijevna tijela.
Ventilacija je prirodna za nesmetano obavljanje aktivnosti tj. nema instaliranih
uređaja za ventilaciju.

22
 2.3 ANALIZA ENERGETSKIH SVOJSTAVA SISTEMA POTROŠNJE TOPLE VODE

Pripreme sanitarne tople vode u objektu FHN nema jer nisu instalisani električni uređaji za pripremu
sanitarne tople vode i/ili obnovljivi izvori energije za pripremu sanitarne tople vode

2.4 ANALIZA ENERGETSKIH SVOJSTAVA SISTEMA POTROŠNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE –

ELEKTROINSTALACIJE, RASVJET, UREĐAJI I OSTALA TROŠILA

Snabdijevanje električnom energijom objekta FHN vrši se na niskonaponskom nivou 0,4 kV iz

javne elektrodistributivne mreže, od JP „Elekroprivreda BiH“, odnosno podružnice
„Elektrodistribucija“Mostar dok usluge prenosa električne energije vrši kompanija Elektroprenos
BiH. Kupac spada u tarifnu grupu M-1 u kategoriju ostala potrošnja na niskom naponu 0,4 Kv.

Za obračun potrošene električne energije koriste se tarifni elementi:

ELEKTRIČNA ENERGIJA

 obračunata energija VT (kWh),

 obračunata energija MT (kWh),
 obračunata snaga (kW)
 mjerno mjesto (kom).

MREŽARINA

 obračunata energija – mrežarina VT (kWh),

 obračunata energija – mrežarina MT (kWh),
 obračunata snaga – mrežarina (kW),
 Prekomjerna reaktivna energija – mrežarina (kVArh),
 mjerno mjesto – mrežarina (kom).

OBNOVLJIVI IZVORI

 naknada za obnovljive izvore (kWh).

23
Sam objekat je višefunkcionalan, pa je razgranata niskonaponska elektroenergijska instalacija
prilagođena namjeni pojedinih dijelova objekta. Testiranje i mjerenje standardnih parametara
elektroinstalacije, kao što su npr. razni otpori petlje, otpor izolacije, otpor uzemljenja i slično nisu
bili predmet ovog pregleda.

Svi potrošači u objektu bi se po svojoj funkciji mogli svrstati u pet grupa:

 sistemi za klimatizaciju grijanje/hlađenje,

 ostali potrošači.
 informatička oprema,
 rasvjeta

Glavni potrošači električne energije su sistemi za klimatizaciju grijanje/hlađenje, ostali potrošači

gdje dominantnu ulogu imaju električne grijalice i električni konvektori, informatička oprema i
rasvjeta. U tablici 14. prikazan je pregled potrošača električne energije.
ukupno
snaga po
Uređaj komada instalisana
kom
snaga
(W) (W)
Vanjski reflektor 70 W 1 70 70
Vanjska sijalica sa žarnom niti 200 W 1 200 200
Fluorescentna sijalica 18 W 36 18 648
Fluorescentna sijalica 36 W (1,5 m) 602 36 21.672
Copy/Printer 3 350 350
Računar 4 275 3.300
Projektor 8 170 1.020
Klima uređaj LG 1 6.300 6.300
Klima uređaj LG 13 5.570 27.850
Klima uređaj VIVAX 2 5.570 5.570
Električna grijalica 3 2.400 7.200
Zidni kalorifer 2 2.000 2.000
Frižider 1 2.100 4.200
Kuhalo 2 1.000 2.000
Aparat za kafu 1 2.100 4.200
Ukupno (W) 146.298

Tablica 14. Pregled potrošača električne energije

24
 2.4.1 Informatička oprema

U objektu FHN od uređaja koja spadaju u informatičku opremu dominiraju računari kojih ima 4.
Pored instaliranih računara u objektu objekta se nalazi i 3 štampača i 8 projektora.

Od svih uređaja računari i laptopi se najčešće koriste sa većim intenzitetom i relativno sličnim
koeficijentom istovremenosti.

Na slici 11. prikazana je informatička oprema koja se koristi u objektu.

Slika 11. Prikaz informatičke opreme u objektu FHN.

2.4.2 Priprema tople vode

Pripreme sanitarne tople vode u objektu FHN nema jer nema instaliranih bojlera za pripremu
sanitarne tople vode što je sa stanovišta funkcionalnosti objekta neprihvatljivo. Obzirom na
namjenu i lokaciju objekta predlaže se korištenje termičkih solarnih kolektora za pripremu
sanitarne tople vode u kombinaciji sa električnim grijačem radi dana kada stepen insolacije nije
dovoljan za pripremu sanitarne tople vode.

25
 2.4.3 Ostali potrošači

cca 70 % svih potrošača električne energije koji se vode kao ostali što ujedno predstavlja drugi po
redu najznačajniji udio u instaliranoj snazi svih potrošača u objektu nakon klima uređaja. Ostali
potrošači su smješteni po kancelarijama za obavljanje administrativnih poslova i u pomoćnim
prostorijama. U ukupnoj instaliranoj snazi električnih uređaja ostali potrošači zauzimaju značajan
udio od 30 %.

2.5 ANALIZA SISTEMA REGULACIJE I UPRAVLJANJA

U objektu nema instaliranog sistema automatske regulacije i upravljanja sistemom grijanja jer
takav sistem i ne postoji. Regulacija količine toplotne energije potrebne za zagrijavanje svodi se
na subjektivni osjećaj toplote uposlenika koji u kancelarijama koriste klima uređaje gdje sami
zadaju željenu unutrašnju temperaturu u sezoni grijanja odnosno sami određuju kojim kapacitetom
i intenzitetom će koristiti električne grijalice i električne konvektore koje imaju na raspolaganju.
Sva regulacija je ručna i podrazumjeva povećanje ili smanjenje temperature kojom se zagrijavaju
prostorije.

2.6 ANALIZA OBJEKTA SA ASPEKTA UPRAVLJANJA ENERGIJOM

Ne postoji lice odgovorno za upravljanje energijom u objektu fakulteta Humanističkih nauka

Univerziteta “Džemal Bijedić” Mostar u cijelosti.

Od strane odgovornih osoba Studentskog objekta bilježe se podaci o potrošnji električne energije i
vode:

 potrošnja električne energije,

 potrošnja vode

26
Vrijedi napomenuti da je način praćenja potrošnje električne energije i vode zasnovan na očitavanju
brojila i kontrole računa na mjesečnom nivou. Za svaki od energenata instaliran je mjerač potrošnje.
Unutar objekta postoje jedno mjerno mjesto električne energije. Također, u objektu postoji i
vodomjer preko kojeg se očitava potrošnja i na osnovu toga se i plaća utrošak vode (pretpostavlja
se da objekat ima vodomjer jer račune o potrošnji vode vodstvo objekta nije dostavilo).

Ne postoji kontinuirano praćenje potrošnje energije tokom jednog mjeseca, kao ni upravljanje
potrošnjom koje bi bilo u funkciji optimizacije potrošnje na osnovu prikupljanih podataka.
Obzirom da se ne prati potrošnja energije, ne obračunava se ni specifični utrošak energije, niti se
po pitanju utroška energije i energijske efikasnosti vrši poređenje sa drugim, sličnim objektima i
djeluje na njeno smanjenje.

Predmetna ustanova, u sadašnjem trenutku,nema uveden sistem energijskog menadžmenta. Iako se

potrošena energija na mjesečnom nivou prati očitavanjem računa i knjigovodstvenom evidencijom,
to se ne može smatrati sistemom energijskog menadžmenta. Ovaj sistem zahtjeva stalno
angažovanje osoblja na praćenju potrošnje energije (u idealnom slučaju iz sata u sat), kao i trenutno
izvještavanje o poremećajima u pogledu utroška energije usljed neke nepredviđene okolnosti ili
usljed neispravnosti rada dijelova energijskog sistema objekta. Također, vodstvo objekta FHN
mora biti opredijeljeno u pogledu kreiranja politike uštede energije, kako na godišnjem nivou tako
i u dugoročnom pogledu.

Zaključuje se da je objekat fakulteta Humanističkih nauka u relativno lošem stanju sa aspekta

upravljanja energijom, te da postoji dosta prostora za unapređenje istog.

27
 3. ANALIZA POTROŠNJE ENERGENATA I ENERGIJE

3.1 ANALIZA POTROŠNJE ENERGENATA

U ovom poglavlju će se analizirati potrošnja energenata i energije.

Instalisani sistemi u Studentskom objektu, kao pogonski energent koriste električnu energiju i
vodu. Toplotna energija se obezbjeđuje upotrebom klima uređaja, električnih grijalica i električnih
konvektora. Dakle, električna energija se isključivo koristi za pogon klima uređaja, električnih
grijalica, električnih konvektora i proizvodnju toplotne energije, za informatičku opremu i rasvjetu.
Pregled potrošnje energenata dat je u nastavku.

3.1.1 Električna energija

Potrošnja električne energije u Studentskom objektu ostvaruje se preko više potrošača ovog oblika
energije u različite svrhe. Električna energija se dijelom troši u svrhu grijanja/hlađenja preko klima
uređaja, dogrijavanja korištenjem električnih grijalica i električnih konvektora, za rad informatičke
opreme, za rasvjetu unutar i van objekta, kao i ostalih uređaja u Studentskom objektu čiji je broj
neznatan. Uvidom u dostavljene podatke o troškovima za električnu energiju Studentskog objekta,
na osnovu izvještaja Rektorata o troškovima za električnu energiju u 2019. godini, uzimajući u
obzir tarifnu grupu kupca godišnja potrošnja električne energije za 2019. godinu data je u tabeli
3.1.1., te dijagramom predstavljena na slici 3.1.1. i 3.1.3. na osnovu izvedene prosječne cijene
električne energije od 0,4 KM/kWh.

Mjesec jan Feb Mar Apr Maj Jun Jul Aug Sep Okt Novv Dec UKUPNO

2019 92,65 42,75 62,52 48,03 37364 13,08 18,98 11,62 19,83 30,70 68,64 70,56 498,02

Tablica 15. Mjesečna potrošnja električne energije u Studenskom objektu za 2019. godinu

28
3.1.2 Voda

Objekat Studentskog objekta vodom se snabdijeva iz sistema gradskog vodovoda. S obzirom da je

u objektu instalisan vodomjer, plaćanje se vrši prema utrošku. Očitavanje vodomjera vrši se na
mjesečnoj bazi.

Najveća potrošnja vode bilježi se u sanitarne svrhe. Voda se ne koristi u svrhu dopune sistema
grijanja jer takav sistem i ne postoji u Studentskom objektu. Pregled potrošnje vode za posljednje
tri godine nije moguće dati jer vodstvo Studentskog objekta nije dostavilo račune o stvarnoj
potrošnji vode za period 2019 godine. Procjena je da se radi o značajnim količinama obziromna
broj korisnika, radno vrijeme i broj dana korištenja objekta u toku školske godine.

Analizu potrošnja vode po mjesecima kao i potrošnju vode po godinama nije bilo moguće uraditi
iz gore navedenih razloga.

3.2 ANALIZA POTROŠNJE ENERGIJE I ENERGENATA

Za zadovoljenje energetskih potreba Studentskog objekta, koristi se jedan oblik energije i to:
 električna energija.

Električna energija se koristi za grijanje/hlađenje boravišnih prostora, te za informatičku opremu,

rasvjetu kao i rad ostalih uređaja na električnu energiju.

Pregled ukupne potrošnje električne energije u različite svrhe za period 2019. Godine detaljno je
opisan u nastavku.

29
 3.2.1 Pregled potrošnje energije prema namjeni

Ukupna potrošnja energije u objektu ogleda se u potrošnji električne energije za

zagrijavanje/hlađenje prostora, te u svrhu informatičke opreme, rasvjete i ostalih uređaja. Ukupna
potrošnja električne energije prikazana je na slici 3.1.3. Analiza potrošnje električne energije u
posmatranom period za 2019.. je objašnjena u tački 3.1.1.

U strukturi potrošnje električne energije za rad klima uređaja koji se koriste za grijanje i hlađenje,
električne grijalice, električne konvektore otpada 50 %, 15 % otpada na informatičku opremu, 29
% od ukupne potrošnje otpada na rasvjetu te 6 % za ostale uređaje. Struktura prosječne potrošnje
električne energije na godišnjem nivou prema namjeni data je na slici 3.2.1.

Struktura potrošnje Klima uređaji,

Informatička grijalice i
oprema 15% konvektori 50%

Rasvjeta
29%

Ostali
uređaji
1 2 3 4
3%

Slika 12. Struktura potrošnje električne energije

30
 4. PRORAČUN TOPLOTNIH GUBITAKA

4.1 POLAZNE OSNOVE I PODLOGE ZA PRORAČUN

U ovom poglavlju bit će analizirane toplotne potrebe objekta prema trenutnom stanju u kojem se
objekat nalazi, tzv. „baseline“. Proračun toplotnih potreba objekta analiziraće se prema postojećim
karakteristika ovojnice objekta, unutrašnjoj projektnoj temperaturi, kao i svim ostalim parametrima
koji imaju uticaj na ostvarenje toplotnog komfora unutar objekta.

Pored toga, proračun potrebne toplotne energije preko sistema grijanja i potrošne tople vode
analiziraće se prema trenutnom stanju instalisanih sistema u objektu.

Metodologija proračuna toplotnih potreba objekta se vrši na osnovu Pravilnika o energetskom

certificiranju objekata ("Službene novine Federacije BiH", br. 50/10 prilozi ) i Pravilnika o
tehničkim zahtjevima za toplotnu zaštitu objekata i racionalnu upotrebu energije ("Službene novine
FBiH", br. 49/09).

Popis normi prema kojima je izvršen proračun dat je u Prilogu 1.

Za proračune određivanja toplotnih gubitaka i dobitaka objekta korištene su polazne osnove i

klimatski podaci kako je dato u nastavku.

4.1.1 klimatski parametri korišteni za proračun

Najbliža meteorološka stanica sa približnom nadmorskom visinom i klimom je smještena u

Mostaru, tako da su prosječne dnevne temperature po mjesecima uzete za to mjesto. U nastavku su
dati osnovni klimatološki parametri i karakteristike posmatrane lokacije.

Klimatski uslovi imaju značajan uticaj na sistem grijanja, naročito u odabiru opreme za grijanje i

31
kontrolu sistema. Glavni tehnički parametri u vezi sa klimatskim uslovima su:

 Prosječna temperatura vazduha tokom sezone grijanja,

 Vanjska temperatura vazduha,

 Trajanje sezone grijanja,

 Broj dana grijanja,

 Vlažnost vazduha i

 Ruža vjetrova.

S obzirom na lokaciju objekta uzeće se klimatski podaci za grad Mostar definisani na osnovu člana
81. Zakona o prostornom planiranju i uređenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine
(“Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine”, br. 2/06, 72/07 i 32/08) kroz Pravilnik o
tehničkim zahtjevima za toplotnu zaštitu objekata i racionalnu upotrebu energije.

Slika 13. Karta klimatskih područja Bosne i Hercegovine

32
 Koordinate Nadmorska
Grad Klimatski pojas
N E visina (m)

Mostar 43°21´ 17°48´ 99 Izmjenjeni mediteranski

Tablica 16. Meteorološka stanica u Mostaru

Srednja temperature grijanja

Temperatura zraka je jedan od glavnih klimatskih karakteristika povezana sa stanjem atmosfere.

Kako bi se utvrdio dnevni, mjesečni i godišnji kapacitet toplote za vrijeme sezone grijanja treba
znati srednju dnevnu, srednju mjesečnu i srednju godišnju temperaturu, kao i minimalne i
maksimalne srednje temperature. Srednja dnevna temperatura se određuje na osnovu tri dnevne
temperature izmjerene u 7, 14 i 21 sat. Podaci o temperaturi trebaju se temeljiti na dužem
vremenskom razdoblju. Srednja dnevna temperatura računa se na osnovu sljedeće formule:

Za meteorološku stanicu Mostar su dati sljedeći zvanični meteorološki podaci:

 Tsr - srednja mjesečna temperatura (°C) – period 2004.-.2008.

 Tstd - standardna devijacija temperature (°C) - period 2004.-.2008.

 Tmin - minimalna temperatura (°C) - period 2004.-.2008.

 Tmax – maksimalna temperatura (°C) - period 2004.-.2008.

33
 Meteo Par. I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII GOD
stanica
Tsr
4,8 6,6 9,6 13,3 17,9 21,5 24,7 24,20 20,4 15,3 10,1 6,2 14,60
(°C)
T std
1,80 1,90 1,90 1,20 1,40 1,10 1,20 1,60 1,70 1,30 1,40 1,20 0,40
(°C)
Mostar Tmin
-10,9 -8,6 -6,5 0,4 4,0 8,2 8,4 10,2 6,4 -0,1 -4,8 -7,2 -10,9
(°C)
Sr.brz.
vjetra 3,70 3,70 3,40 3,00 2,70 2,70 3,00 2,90 2,90 3,10 3,30 3,60 3,20
(m/s)

Tablica 17. Prikaz meteoroloških parametara za Mostar za period 2004 – 2008. godine

apr okt
mar nov
5% 4%
14%
15%

feb dec
18% 22%
jan
22%

Slika 14. Udio mjesečnih stepen dana grijanja u godišnjem broju

Obzirom na tip i namjenu objekta, stvarni broj stepen dana i dana grijanja za lokaciju objekta se
poklapa, tako da će i dalji proračuni vršiti na osnovu tog podatka.

Iz navedenih tabela i dijagrama zaključuje se sljedeće:

 spoljna projektna temperatura je uzeta za Mostar i iznosi - 6°C,

 stvarni broj dana grijanja je 128,

 broj stepen dana grijanja 1.451.

34
 4.2 PRORAČUN TOPLOTNIH GUBITAKA OBJEKTA

Proračun toplotnih potreba zgrada računa se na osnovu toplotnih gubitaka i dobitaka kroz omotač
objekta u toku grijane sezone. Potrebna toplota objekta se računa prema sljedećoj formuli:

Q=Qtran+Qvent+Qsis-Qun-Qsun

Gdje je:

Q (kWh) - potrebna toplota za grijanje;

Qtran (kWh) - transmisijski gubici kroz omotač objekta;

Qvent (kWh) - ventilacioni gubici objekta;

Qsis(kWh) - gubici u sistemu grijanja;

Qun (kWh) - unutrašnji dobici od uređaja i ljudi;

Qsun (kWh) - dobici od sunca.

Ukupna površina -
1.249,00 Maksimalno dopuštena U vrijednost (W/m²K) 0,60
grijani dio (m²)
U Opća
Naziv konstrukcije Sastav konstrukcije Izolacija vrijednost procjena
(W/m²K) stanja
vapneno-cementni malter 2 cm
Vanjski zid_kamen_
kamen 75 cm Ne 1,54 Loše
nosivi zid_Du=80 cm
cementni malter 3 cm
vapneno-cementni malter 2 cm
Vanjski zid_kamen_
kamen 50 cm Ne 1,99 Loše
parapet_Du=55 cm
cementni malter 3 cm

Tablica 18. Podaci o površinama dijelova ovojnice objekta

35
Največi udio toplotnih gubitaka prisutan je u mjesecima tokom zimskog perioda i to u siječnju
25%, zatim u prosincu 23% kada su ujedno po proračunima i najniže temperature tokom sezone
grijanja.

Studeni
16%

Prosinac
20% 22%

25%

Slika 15. Udio mjesečnih toplotnih gubitaka objekta

36
 5. ZAKLJUČAK

Studenski objekt fakulteta Humanističkih nauka Univerziteta „Džemal Bijedić“ Mostar nalazi se u
kompleksu univerziteta SRC „Midhat Hujdur Hujka“ Sjeverni logor, i spada u kategoriju objekata
u javnom vlasništvu. Nekadašnja namjena objekta bila je vojna kasarna, kao i većina objekata ove
tipologije. Period gradnje datira od 1900. godine koju karakterizira masivne gradnje, pretežno od
kamena vapnenaca shodno klimatskoj zoni.

Opći dojam stanja objekta sa aspekta toplotnih karakteristika ovojnice je nezadovoljavajući. Opći
dojam stanja objekta sa aspekta toplotnih karakteristika ovojnice je nezadovoljavajući. Osim
ogradnih ploha bez prisustva toplotne izolacije u svojoj strukturi, dominira stolarija i bravarija loših
toplotnih karakteristika uslijed čega se ne može postići odgovarajući toplotni komfor u predmetnim
prostorijama.

Ulaganjem u mjere povećanja energijske efikasnosti ostvaruju se uštede novčanih sredstava na

godišnjoj razini u odnosu na prethodno stanje u kojem bi se podmirile toplotne potrebe predmetnog
objekta

37