Praktikum Energetika I

22222222222222222222222222222222+
-+
++++++++++++++++++++++
20*******************************************************
*********************************************************
***********************************
Elektrotehnička škola
Tuzla
PRAKTIKUM ZA PRAKTIČNU NASTAVU/LABORATORIJSKI RAD

(Interni)
I RAZRED
Zanimanje: Tehničar energetike
(3 časa nedeljno, 34 sedmice)

Praktikum za praktičnu nastavu/laboratorijski rad
PREDMETNI PROFESOR:
Halilović Muamer
Buševac Edin
2
PRAVILA ZA RAD U RADIONICI

Da bi učenici ispunili postavljene zadatke neophodno je, na početku, upoznati se sa
Pravilima za rad u radionici.
1. Praktične vježbe predviđene su za samostalan rad učenika pojedinačno i u grupi, čime

je
omogućeno aktivno učešće učenika u radu,
2. Za normalno odvijanje praktične nastave neophodno je održavanje odgovarajuće
discipline na časovima,
3. Po dolasku u radionicu učenik zauzima mjesto za svojim stolom, upoznaje se sa svim
uređajima, instrumentima i priborom koji se koristi u vježbi,
4. Prije povezivanje uređaja, instrumenta i pribora spojnim vodovima napohodno je, na
osnovu šeme spoja, pregledno i funkcionalno izvršiti njihov prostorni raspored, kako bi
omogućili brza i tačna očitavanja,
5. Prostorni raspored treba napraviti tako da se bliže postave instrumenti na kojima se vrši
očitavanje, dalje, uređaje za regulaciju, a najdalje, pomoćni uređaji kojima se u toku
vježbe ne rukuje direktno,
6. Po dolasku za radno mjesto, učenik kontroliše ispravnost uređaja i mjernih instrumenata
(npr. savijena kazaljke, neispravan osigurač, slab spoj, potrebno izvršiti nul-korekciju
instrumenta i sl.),
7. U slučaju sumnje u ispravnost uređaja i instrumenta učenik se mora obratiti profesoru, a
nikako da ga sam popravlja. U tom slučaju učenik se izlaže opasnosti da ga pokvari,
čime prouzrokuje još veću štetu,
8. S obzirom na osjetljivost instrumenta, kako u električnom tako i u mehaničkom
pogledu, učenik mora imati na umu da svako grublje i nepažljivije postavljenje
instrumenta na sto, ili grubo rukovanje s njim može ga oštetiti. Instrumenti se moraju
izuzetno pažljivo koristiti,
9. Na svim instrumenima sa većim brojem mjernih područja mjerenje treba započeti na
području za najviše vrijednosti, a zatim prema potrebi uključiti i osjetljivija mjerna
područja,
10. Povezivanje uređaja i mjernih instrumenata spojnim vodovima vrši se u beznaponskom
stanju,
11. Učenik spajanju treba prići sistematski, što znači ne smije se spajati mehanički već
logički na osnovu prethodno dobro proučene i shvaćene šeme spoja,
12. Najprije treba sve instrumente i uređaje spojiti u seriju (zatvoriti glavni strujni krug bez
priključka na izvor), a zatim, spajati paralelne grane (voltmetre, naponske grane
vatmetra i brojila itd.),
13. Spajanje uređaja i instrumenata treba obavljati uvijek samo s jedne strane (samo s lijeva
na desno, ili samo s desna na lijevo), pazeći na polaritet instrumenata,
14. Za spajanje upotrebljavati vodove odgovarajuće dužine i izbjegavajući nepotrebna
preplitanja. Loše spajanje može prouzrokovati različite smetnje (kontaktni otpor,
nepravilne otklone kazaljke, greške mjerenja, itd.), što utiče na izvođenje ogleda i
tačnost mjerenja,
15. Profesor vrši kontrolu veza prema šemi spoja. Učenik ne smije izvršiti priključenje na
izvor napajanja, započeti sa mjerenjem i ogledom prije nego dobije dozvolu od
profesora,
16. Učenik treba mjerenje obaviti pažljivo i savjesno. Svako “dotjerivanje” rezultata
predstavlja vlastitu obmanu, mjerenja i ogled čini bezvrijednim, a cilj dalek i
neispunjen,
3
17. Ako učenik nije siguran u tačnost dobijenih vrijednosti mjerenjem, treba da ponovi
mjerenje,
18. Po završetku mjerenja ili ispitivanja najprije isključiti radni sto prekidačem, zatim izvor
napajanja električnom energijom. Sve spojeve otpojiti, a uređaje, instrumente i pribor
uredno srediti. Radno mjesto učenika u radionici po završetku ispitivanja mora uvijek
biti sređeno kako bi učenici iz naredne grupe mogli isto tako valjano obaviti svoj
zadatak.
STRUJNI UDAR
Naše tijelo, kada se nađe u strujnom kolu, predstavlja jedan otpor. Vrijednost tog otpora
zavisi od stanja vlažnosti kože, veličine kontaktne površine i dužine strujnog toka kroz tijelo.
Prema nekim autorima od značaja može biti i raspoloženje čovjeka. U svakom slučaju
vrijednost otpora je individualna stvar, odnosno mjenja se od čovjeka do čovjeka. Visina
napona u strujnom kolu direktno utiče na vrijednost otpora. Pri višim naponima struja probija
kožu na više mjesta, pa se tako povećava kontaktna površina, odnosno smanjuje se otpor.
Otpor kojim se čovječije tijelo suprostavlja proticanju struje sastoji se u stvari od tri
redna otpora: ulaznog otpora, otpora tijela i izlaznog otpora. Ulazni i izlazni otpori su kontaktni
otpori koji zavise od veličine dodirne površine, vlažnosti kože na tom mjestu i visine napona. U
proračunu se mogu uzeti sljedeće vrijednosti otpora čovječijeg tijela u funkciji napona:
Napon 220 V 380 V

Otpor između ruke i noge 2500 Ω 1900 Ω
Otpor između ruku 1300 Ω 1000 Ω
Proticanje el. struje kroz naše tijelo izaziva reakciju mišičnog živčanog sistema. Prag
osjećaja nalazi se između 1mA i 3 mA. Struje veće od 10 mA izazivaju grčenje mišića koje je
pri proticanju 25 mA već tako veliko da ne možemo odvojiti ruku ako smo šakom uhvatili
provodnik pod naponom. U toku nekoliko minuta može nastupiti smrt, iako se smatra da su tek
struje od 50 mA smrtonosne.
Proticanje struje određene jačine u blizini srca izaziva treperenje srčanih pretkomora.
Broj otkucaja se toliko povećava da takav napor srce ne može izdržati i prestaje da radi. To se
dešava ako je jačina struje 100 mA i ako protiče bar 3 sekunde. Jače struje su smrtonosne i u
kraćem vremenskom intervalu npr. 1 A već u toku 0,4 sekunde.
Proticanje takvih struja određene jačine trenutno izaziva grč srca koji traje do deset
minuta i čovjek umire. Poslije odvajanja od strujnog kola srce jedno vrijeme nepravilno
otkucava, ali čovjek ipak ostane živ. Međutim usljed Džulove toplote javljaju se opekotine. Pri
dužem proticanju jake struje tijelo se ugljeniše i izgubi težinu.
Znatan uticaj ima i frekvencija el. struje. Od frekvencija koje se primjenjuju najopasnija
je ona koju svakodnevno koristimo 50 Hz.
4
PRUŽANJE PRVE POMOĆI KOD UDARA ELEKTRIČNE STRUJE
U svakoj radnoj i pomoćnoj prostoriji ili na radilištu gdje se nalaze električna

postrojenja i instalacije, ili se upotrebljavaju električni uređaji i aparati prisutna je stalna
opasnost od ozlijeda usljed udara stuje. Ako osoba doživi električni udar može zadobiti lakša ili
teža zdravstvena oštećenja: opekotine, grčenje mišića, prekid disanja i rada srca. Težina
oštećenja zavisi o jačini, naponu i otporu protiv proticanja struje, te o trajanju njenog djelovanja
na ozlijeđenog.
Glavno pravilo pri pružanju prve pomoći kod udara električne struje jest brzina akcije.
To znači da treba što prije osloboditi ozlijeđenog od djelovanja struje, a nakon toga odmah
započeti oživljavanje, ako ozlijeđeni ne diše ili mu ne radi srce.

OSLOBAĐANJE OD DJELOVANJA ELEKTRIČNE STRUJE
Postupak oslobađanja ozlijeđenog od djelovanja električne struje zavisi od okolnosti u

kojima se desila nesreća, te od toga da li je struja niskog ili visokog napona. Prije svega toga,
pokušati isključiti napon u onom dijelu postrojenja ili instalacije koji je u dodiru sa ozlijeđenim.

NISKI NAPON
Isključiti napon pomoću prekidača, sklopki ili vađenjem utikača ili osigurača,
eventualno prerezati vod ilzolovanim kliještima. Ako ni to nije moguće, odvaja se unesrećeni
od dodira sa naponom pomoću izolovane kuke ili motke. Tom prilikom spasilac stane na suhu
dasku, hrpu odjeće ili složene novine, te izbjegava dodir zidova, konstrukcija ili drugog
pomoćnika.
VISOKI NAPON
Struju smije isklopiti samo stručno osposobljen radnik pomoću prekidača ili sklopke.
Prije isklapanja unesrećeni se ne smije dodirivati niti pomoću izolovanih sredstava, niti mu se
smije neko približavati. Nakon isklapanja treba isključene dijelove uzemljiti da se poništi
kapacitivni napon.
Za odvajanje unesrećenog od dodira sa naponom služe kuke, motke ili kliješta izolovana
za dotični napon, po mogućnosti uz upotrebu gumenih čizama i rukavica. Pri svim postupcima
oslobađanja iz kruga struje potrebno je osigurati da ozlijeđeni ne zadobije nove i još teže
ozlijede.
OŽIVLJAVANJE
Nakon oslobađanja od djelovanja struje treba utvrditi zdravstveno stanje ozlijeđenog, a prije
svega da li krvari, da li diše i da li mu radi srce. Ako ozlijeđeni krvari prvo treba zaustaviti
krvarenje. Ako se utvrdi da je to potrebno, treba započeti na samom mijestu nesreće s
primjenom slijedećih metoda oživljavanja:
- umjetnog disanja u slučaju prestanka disanja,
5
- vanjske masaže srca,

- kombinovane metode oživljavanja u slučaju prividne smrt.

U tim slučajevima treba obavezno obavjestiti zdravstvenu ustanovu.
Oživljavanje će imati izgleda na uspjeh samo onda, ako stanje prividne smrti nije trajalo duže
od 10 do 15 minuta.
UMJETNO DISANJE
Od metoda umjetnog disanja najbolje je primjenjivati umjetno disanje uduvavanjem zraka

pomoću usta, jer je pokazala najviše uspjeha. Umjetno disanje treba izvoditi brzo i određenim
redoslijedom:
1. Ozlijeđeni se položi na leđa i brzim manevrom srednjeg prsta provjeri se prohodnost

usne šupljine u ždrijelo.
2. Spasilac klekne pored glave ozlijeđenog, jednom rukom potisne vilicu ozlijeđenog
naprijed i prema gore tako da donji zubi budu ispred gornjih, a usne stisnute da
propuštaju zrak, dok drugu ruku stavi na tjeme i glavu mu zabaci što više unatrag.
3. Duboko udahnuvši spasilac ubuhvati nos ozlijeđenog i snažno uduva kroz nosnice
udahnuti zrak. Istovremeno posmatra da li se grudni koš širi i kad to ustanovi, odmakne
svoja usta da bi ozlijeđeni izdahnuo zrak prirodnim istezanjem grudnog koša. Ponekad
se prilikom uduvavanja zraka osjeti otpor, a grudni koš se ne širi. Tada treba pogledati
disajne puteve i ako je u pitanju začepljenost nosne šupljine, treba uduvati zrak kroz
poluotvorena usta ozlijeđenog.
4. Prvih desetak uduvavanja izvede se brzo i uzastopno a zatim se uduvavanje nastavi
ravnomijerno u ritmu normalnog disanja.
5. Umjetno disanje se mora provoditi tako dugo, dok se ne uspostavi prirodno disanje ili
do dolaska liječnika.

VANJSKA MASAŽA SRCA
Vanjsku masažu srca treba započeti odmah čim prestane ili jako oslabi rad srca. To se može
ustanoviti po tome, što se ne može napipati puls na arterijama vrata, ruke ili bedra, a
ozlijeđenom su proširene zjenice i poprimi mrtvački izgled. Vanjska masaža izvodi se na
slijedeći način:
1. Spasilac položi ozlijeđenog leđima na tvrdu podlogu i klekne do njega s njegove desne
strane.
2. Tada se preklopi dlan jedne ruke preko nadlakatnice druge ruke i položi ih na donji dio
grudne kosti. Svake sekunde pritisne se tolikom snagom da se grudni koš ulegne za 3-5
cm. Nakon pritiska treba ruke opustiti, čime se omogućuje širenje grudnog koša i
punjenje srca krvlju.
3. Vanjska masaža izvodi se 5-10 minuta i ako se za to vrijeme ne uspostavi normalan rad
srca, izgledi na uspjeh oživljavanja su minimalni.

6
KOMBINOVANA METODA OŽIVLJAVANJA
U slučaju da istovremeno prestane disanje i rad srca treba primjeniti kombinovanu

metodu, što znači da se naizmjenično vrši umjetno disanje i vanjska masaža srca. Poželjno je da
oživljavanje izvode dvije osobe, od kojih jedna izvodi umjetno disanje a druga masažu srca.
Izvede se 3-4 uduvavanja vazduha, a potom 15-20 pritisaka na grudnu kost. Postupak se
ponavlja dok se ne uspostavi normalan rad srca i pluća ili dok ne stigne liječnik. Po završenom
uspješnom oživljavanju ozlijeđeni često ostaje u nesvjesnon stanju, pa mu i dalje prijete
smetnje pri disanju i radu srca. Od tih opasnosti štitimo ga postavljanjem u položaj na bok.
Kada ozlijeđeni dođe k svijesti, pruža mu se prva pomoć i za eventualno druge ozlijede.
Nakon toga ozlijeđeni se prenese u mirnu prostoriju gdje se ostavi ležeći zaštićen od hladnoće a
može mu se dati o topli bezalkoholni napitak.
Uz ozlijeđenog trebaju ostati osobe koje će do dolaska liječnika moći ponovo pružiti
prvu pomoć, ako to bude potrebno. Iako izgleda da se ozlijeđeni potpuno oporavio, treba ga
ipak prevesti u zdravstvenu ustanovu radi pregleda i sprečavanja mogućeg šoka.
7
LABORATORIJA ZA ENERGETIKU
LABORATORIJSKA VJEŽBA BR.1
PREFIKSI MJERNIH JEDINICA
UČENIK: ________________________
RAZRED: ________________________
DATUM: ________________________
VJEŽBU PREGLEDAO: ____________

DATUM: _________________________
- ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA TUZLA –
8
Cilj vježbe:
Usvojiti prefikse mjernih jdinica i iste koristiti.
Zadatak:
Često su usvojene jedinice ili suviše male ili suviše velike u odnosu na izmjerenu veličinu,
stoga su, da bi se izbjeglo pisanje velikih ili suviše malih cifara, usvojeni sljedeći prefiksi ili
skraćenice.
Naziv skraćenice Odnos prema jedinici Oznaka

PIKO 10-12 p
NANO 10-9 n
MIKRO 10-6 μ
MILI 10-3 m
KILO 103 k
MEGA 106 M
GIGA 109 G
Tabela 1. Prefiksi mjernih jedinica
Na osnovu sledećih primjera rješiti radni zadatak:
Primjer 1: 1 Km = 1000 m = 103 m

Primjer 2 : 1 mm = 0,001 m = 10-3 m
Primjer 3 : 1 μF = 0,000001 F = 10-6 F
Primjer 4 : 1 MΩ = 1000000 Ω = 106 Ω
Potrebni pribor:
- praktikum
- pribor za pisanje
- tabela SI sistema jedinica
1245 Ω KΩ 53 pF μF
34 m Km 14 GΩ MΩ
602 gr Kgr 1002 mF μF
334 μF F 39 μF mF
4 MΩ Ω 602 KΩ GΩ
32000 Ω KΩ 2 mA A
120 Ω KΩ 780 mA A
18000 Ω MΩ 2,2 A mA
Primjer 1 1A + 1 mA =
Primjer 2: 1089 Ω + 34 KΩ =
9
Primjer 3: 14 KΩ + 14 GΩ =
Primjer 4: 113 mF + 1 μF =
Primjer 5: 230 KV + 33 KΩ =
Primjer 6: 56 pF + 8000 μF + 150 mF =
Primjer 7: 1400 mm + 14 m + 0,1 km =
Primjer 8 23 Ω + 1 KΩ =
Primjer 9: 2200 KΩ + 33 MΩ =
Primjer 10 33 KΩ + 6 MΩ =
Primjer 11: 22 F + 22 mF =
Primjer 12: 1V + 1A =
Primjer 13 : 22 pF + 800 μF + 250 mF =
Primjer 14 : 1000 mm + 1 m + 0,1 km =
Zaključak:
____________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________
10
UPOTREBA MJERNOG PRIBORA
UČENIK: ________________________
RAZRED: ________________________
DATUM: ________________________

DATUM: _________________________
11
Cilj vježbe:
Upoznavanje sa pomičnim mjerilom.
Zadatak:
Usvojiti princip mjerenja sa pomičnim mjerilom.
Potrebni elementi za vježbu:

1. Pomično mjerilo
Glavni dijelovi pomičnog mjerila su: 1. kljun

2. mali kjljun
3. pomični krak
4. milimetarska podjela
5. mjerilo za dubinu.
Princip mjerenja pomoču pomičnog mjerila je slijedeći: predmet koji želimo izmjeriti postavimo između
kljunova i fiksiramo mjerilo, nakon toga pristupamo očitavanju. Prvo sa milimetarske raspodjele ( 4 ) očitamo
milimetarsku vrijednost u odnosu na 0 sa pomičnog kraka, onda tražimo koja se crtica sa pomičnog kraka ( 3 )
poklapa sa crticom sa milimetarske raspodjele ( 4 ), i očitamo tu vrijednost.
Načini mjerenja pomoču pomićnog mjerila se dati na slikama A;B;C;D;E;F.
10 11 12 13 14 15 16 17
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
7
11,2
112,0 mm
+ 0,7 mm
112,7 mm
12
2
5
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
3 4
1
0 1 2 3 4 5 6 7 0 1 2 3 4 5 6 7
( A ) ( B )
0 1 2 3 4 5 6 7
( C ) ( D )
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
( E ) ( F )
13
0 1 2 3 4 5 6 7
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
1 2 3 4 5 6 7 8
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
4 5 6 7 8 9 10 11
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
3 4 5 6 7 8 9 10
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
2 3 4 5 6 7 8 9
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
5 6 7 8 9 10 11 12
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
D
D   100
R.br. DL(mm) Dpm(mm) ΔD= D L  D pm D pm
%
1.
2.
3.
14
0 1 2 3 4 5 6 7
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
1 2 3 4 5 6 7 8
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
4 5 6 7 8 9 10 11
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
3 4 5 6 7 8 9 10
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
2 3 4 5 6 7 8 9
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
5 6 7 8 9 10 11 12
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
D
D   100
R.br. DL(mm) Dpm(mm) ΔD= D L  D pm D pm
%
1.
2.
3.
15
UPOTREBA MJERNOG PRIBORA
UČENIK: ________________________
RAZRED: ________________________
DATUM: ________________________

DATUM: _________________________
16
Cilj vježbe:
Upoznavanje sa mikrometrom kao proborom za mjerenje.
Zadatak:
Usvojiti princip mjerenja sa mikrometrom.

1. Mikrometar
Najpreciznija mjerila sa crticama za mjerenje dužina su mikrometri. Mjerenje mikrometrom se zasniva na

principu mikrometarskog vijka (zavrtnja). Tačnost mjerenja ovih mjerila zavisi od stanja mjernog (mjerečeg)
vretena, tj. od tačnosti njegove izrade.
Korak navoja obično iznosi 0,5 mm. Mjerenje dužine mikrometrom vrši se na taj način što se između mjernih
ploha postavi radni predmet, pa se onda vrši očitavanje. Najprije se posmatra sa kojom se crticom
milimetarske podjele ( 1 ) nepomične skale približno poklapa ivica (rub) konusa doboša (bubnja) sa podjelom
na stote ( 4 ). Najprije očitamo milimetre na gornjoj strani nepomične (nepokretne) skale, zatim čitamo
polovine milimetra na donjem dijelu skale ( 2 ), a potom očitamo onu crticu na skali doboša (podjela na stote)
( 3 ) koja se poklapa sa osnovnom linijom nepomične (nepokretne) skale ( 5 ). Na taj način vršimo očitanje
stotih dijelova milimetra.
očitavanje mm (6 mm) očitavanje stotih dijelova mm (0,16 mm)
(5) (1) (2)
25
0
5 20 10
15
10
(3)
očitavanje polovine mm (0,5 mm) (4)

rub doboša
Primjer : 6,00
0,50
+ 0,16
6,66 mm
17
18
OBRADA IZOLACIONIH MATERIJALA
UČENIK: ________________________
RAZRED: ________________________
DATUM: ________________________

DATUM: _________________________
19
Cilj vježbe:
Upoznavanje sa tehnikama obrade izolacionih materijala.
Zadatak:
Izraditi izolacioni kalup za transformatorsku jezgru.

1. 120gr papir
2. Makaze
3. Sklapel
4. Kalup
b c
S lik a 1
a b a b
S lik a 2
3
2
1
S lik a 3
20
OČITAVANJE OZNAKA I SIMBOLA MJERNIH INSTRUMENATA
UČENIK: ________________________
RAZRED: ________________________
DATUM: ________________________

DATUM: _________________________
21
Cilj vježbe:
Upoznavanje sa oznakama i simbolima mjernih instrumenata.
Zadatak:
Očitati oznake i simbole s 3 mjerna instrumenta različite izvedbe i namjene i objasniti ih.
Električni mjerni instrumenti služe za neposredno mjerenje elektičnih veličina kao što su: napon, struja,
snaga, otpor, faktor snage, frekvencija, kapacitet i slično.
Karakteristične osobine mjernih instrumenata su:

- električna veličina koja se mjeri,
- vrsta struje ili napona,
- preciznost, odnosno stepen tačnosti,
- princip djelovanja.

Važna karakteristična veličina mjernih instrumenata označava da li isti služi za mjerenje jednosmjernih ili
naizmjeničnih veličina. Prema vrsti struje (napona) mjerni instrumenti nose dodatnu oznaku, odnosno simbol kako
je to prikazano u Tabeli 1.
Tabela 1. Simboli prema vrsti napona/struje
Druga karakteristična veličina mjernog instrumenta je njegova preciznost, tačnost ili kako se još naziva
klasa instrumenta.
Klasa tačnosti mjernog instrumenta označava najveću grešku u procentima koja se može pojaviti prilikom
mjerenja. Veličina greške se obračunava za odgovarajuće mjerno područje tj. na čitavu skalu instrumenta.
Klasa tačnosti mjernih instrumenata prema standardima može da bude: 0.05 ; 0.1 ; 0.2 0.5 ; 1.0 ; 1.5 ; 2.5
; 4.

Treća karakteristična veličina mjernih instrumenata je princip djelovanja. U Tabeli 2 naznačeni su
osnovni principi djelovanja mjernih instrumenata u kolima jednismjerne struje i date njihove oznake, simboli.
Tabela 2. Simboli prema sistemu djelovanja

Prilikom mjerenja, mjerni instrument mora uvijek biti postavljen u odgovarajući položaj. Zbog toga se na
instrumentu nalaze standardizovani simboli koji ukazuju na pravilan položaj koji mora zauzeti. U Tabeli 3 date su
oznake za karakterističan položaj instrumenata.

22

Tabela 3. Simboli prema vrsti položaja

Standardi definiraju za pojedine radne napone instrumenata odgovarajuće ispitne napone kojima treba
ispitati mjerne instrumente između kućišta i mjernog sistema. U Tabeli 4. date su oznake ispitane dielektrične
čvrstoće.

Tabela 4. Simboli prema značenju
Potrebni pribor:
1. wat-metar
2. ampermetar
3. voltmetar
Precrtaj oznake i simbole sa mjernih instrumenata i iste objasni i opiši:
1. WAT-METAR 2. AMPERMETAR 3. VOLTMETAR
_______________________ ______________________ ______________________
_______________________ ______________________ ______________________
_______________________ ______________________ ______________________
_______________________ ______________________ ______________________
_______________________ ______________________ ______________________
_______________________ ______________________ ______________________
_______________________ ______________________ ______________________
Zaključak:
____________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________
23
ODREĐIVANJE KONSTANTE INSTRUMENATA
UČENIK: ________________________
RAZRED: ________________________
DATUM: ________________________

DATUM: _________________________
Cilj vježbe:
24
Upoznavanje sa metodam za određivanje konstante instrumenta..
Zadatak:
Odrediti konstante instrumenata.
Električnim mjernim instrumentima (EMI) mjerimo električne veličine (napon, struju, snagu itd.) i na taj
način vršimo nadzor ispravnosti rada različitih el. uređaja i postrojenja. Električne mjerne instrumente koristimo
kada vršimo eksperimente u školske ili naučne svrhe, također se služimo i kada vršimo opravke kvarova.
Na slici 1 vidimo prednju stranu EMI koja se sastoji od skale podeljene podiocima i kazaljke pomoču koje
očitavamo izmjerenu vrijednost.
2 3
1 4
0 5
2. 4,2 A
Slika 1
Vrijednost posljednjeg podioka je 5 i to znači da maksimalna mjerena vrijednost struje je 5A. Vrijednost
između dva susjedna podioka (konstanta instrumenta) dobijamo na slijedeči način.
P – broj podioka na skali (izostaviti prvi 0-ti podiok)

M – maksimalna vrijednost skale
K – konstanta instrumenta
Primjer M P K 0 1 2 3 4 5
1 5
2 10 50 0.2 0 2 4 6 8 10
3 50
4 100
5 0,5 50
M
K 
P
5
Primjer 1: K   0,1 ;
50
10 pod x 0,1 = 1 ; 20 pod x 0,1 = 2 ; 30 pod x 0,1 = 3 ; 40 pod x 0,1 = 4 ; 50 pod x 0,1 = 5
100
Primjer 4: K  2 ;
50
10 pod x 2 = 20 ; 20 pod x 2 = 40 ; 30 pod x 2 = 60 ; 40 pod x 2 = 80 ; 50 pod x 2 = 100
25
10 15
5
V 20
Primjer M P K 0 5 10 15 20
1 20
2 200
3 0,2
4 40
5 80
Primjer M P K 0 2 4 6 8 10
1 10
2 100
3 0,1
4 200
5 40
26
2 3
1 4
0 5
Primjer M P K 0 1 2 3 4 5
1 5
2 20
3 200
4 1000
5 0,50
Primjer M P K 0 10 20 30
1 30
2 300
3 0,3
4 60
5 0,60
27
PROVJERA ZNANJA
UČENIK: ________________________
RAZRED: ________________________
DATUM: ________________________

DATUM: _________________________
28
2 3 20 30
1 4 10 40
0 5 0 50
A A
10 15 100 150
5 50
V 20
V 20
0
V A
V M m V
V M m A
29
2 3 20 30
1 4 10 40
0 5 0 50
A A
10 15 100 150
5 50
V 20
V 20
0
V A
V M m V
V M m A
30
ODREĐIVANJE VRIJEDNOSTI OTPORA POMOĆU OBOJENIH PRSTENOVA
UČENIK: ________________________
RAZRED: ________________________
DATUM: ________________________

DATUM: _________________________
31
Cilj vježbe:
Upoznavanje sa standardom označavanja otpornosti pomoću obojenih prstenova.
Zadatak:
Odrediti vrijednosti otpora pomoću obojenih prstenova.

1. Otpornici
Danas je općenito prihvaćen način označavanja nazivne vrijednosti i tolerancije otpora pomoću obojenih
prstenova. Otpornici se označavaju sa 3, 4 ili 5 obojenih prstenova, od kojih prva tri daju njegovu vrijednost, 4
služi za izračunavanje tolerancije, dok se sistem sa 5 prstenova koristi kod otpornika veće tačnosti.
Interval vrijednosti u kojem može biti otpornost, a da bude zadovoljena tolerancija, računa se
kao :
R  R  tolerancij
100%
a%
Primjer I prsten II prsten III prsten IV prsten otpornost tolerancija

1 žuta ljubičasta smeđa srebrna 470 Ω + 47 Ω
2 narandžasta crna žuta
3 smeđa crvena bijela
4 zelena žuta smeđa
5 plava smeđa crvena
6 crvena crna smeđa
7 ljubičasta žuta siva
8 smeđa narandžasta crvena
9 siva zelena žuta
10 crvena ljubičasta crna
11 žuta bijela narandžasta
12 plava crna smeđa srebrna
13 smeđa plava crna zlatna
14 bijela ljubičasta zelena zlatna
15 žuta siva žuta srebrna
16 crvena zelena crna zlatna
R.Br. I II III IV V Vrijednost tolerancija snaga interval
32
prsten prsten prsten prsten prsten

1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
I II III IV V
R.Br. Vrijednost tolerancija snaga interval
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
I II III IV V
R.Br. Vrijednost tolerancija snaga interval
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
33
MJERENJE VRIJEDNOSTI OTPORA INSTRUMENTOM
UČENIK: ________________________
RAZRED: ________________________
DATUM: ________________________

DATUM: _________________________
34
Cilj vježbe:
Upoznavanje sa instrumentom za
ommetrom.
Zadatak:
Odrediti vrijednosti otpora pomoću instrumenta.

1. Otpornici
2. Ommetar
Za razliku od prethodno obrađenih mjernih instrumenata, instrumenti za mjerenje vrijednosti

otpora ( ohmmetri ) nultu vrijednost imaju na desnoj strani i ona se povećava što je otklon veći
prema lijevoj strani instrumenta. Skala instrumenta nije ravnomjerno raspoređena tj. nije
linearna. Skala je logaritamska. Također, razlika je i u očitavanju izmjerene vrijednosti gdje se
očitana vrijednost množi sa koeficijentom koji smo izabrali na instrumentu..
R.Br. Otklon kazaljke Vrijednost otpornosti

1
2
3
4
5
6
Izmjerena Vrijednost Interval za datu Razlika između izmjerene

R.Br. Tolerancija
vrijednost po boji toler. i označane vrijednosti
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
35

R.Br. Tolerancija
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10

R.Br. Tolerancija
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10

R.Br. Tolerancija
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
36
MJERENJE VRIJEDNOSTI OTPORA U-I METODOM
UČENIK: ________________________
RAZRED: ________________________
DATUM: ________________________

DATUM: _________________________
37
Cilj vježbe:
Upotreba instrumenata za mejerenje struje i napona, upoznavanje sa metodom mjerenje otora U-I
metodom.
Zadatak:
Izmjeriti otpor trošila U- I metodom u spoju
a) ampermetar spojen ispred voltmetra
b) ampermetar spojen iza voltmetra
Izmjeriti:
 struju (I) odnosno (IA)
 napon (U) odnosno ( Ut)
Izračunati:
 Po ohmovom zakonu izračunati otpor trošila Rt
 Usporediti izračunate vrijednosti i objasniti nastalu razliku
 Mjerene i izračunate vrijednosti upisati u tablicu

1. Univerzalni mjerni instrument MI 7043
2. Izmjenični izvor električne energije
3. Ampermetar s više mjernih opsega
4. Trošilo
5. Spojni vodiči
Šema spoja
Spoj ampermetar prije voltmetra koristimo za mjerenje malih otpora.
Spoj voltmetar prije ampermetra koristimo za mjerenje većih otpora.
38
Tabela za Shemu1
R
U ΔR= Rmj  Rt (Ω) R   100
R.br. U (V) I (A) Rt= Rmj (δ) Rt
I
%
1.
2.
3.
Tabela za Shemu2
R
U ΔR= Rmj  Rt (Ω) R   100
R.br. U (V) I (A) Rt= Rmj (δ) Rt
I
%
1.
2.
3.
Legenda:
Imj – mjerena vrijednost struje pomoću ampermetra
It - tačna vrijednost struje dobijena pomoću formule
 I – apsolutna greška pri mjerenju
 I - relativna greška pri mjerenju
Obrada rezultata mjerenja:
39
Dijagram zavisnosti ____
Zaključak:
____________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________
40
MJERENJE SNAGE OTPORA U-I METODOM
UČENIK: ________________________
RAZRED: ________________________
DATUM: ________________________

DATUM: _________________________
41
Cilj vježbe:
Eksperimentalno izvršiti mjerenje snage potrošača pomoću U-I metode, odnosno mjerenjem
struje i napona na potrošaču.
Zadatak vježbe:
Mjerenje snage jednog potrošača U-I metodom, dobijene rezultate unijeti u tabelu, nacrtati
dijagram zavisnosti snage od otpora P=f (R)

1. Univerzalni mjerni instrument MI 7043
2. Izmjenični izvor električne energije
3. Ampermetar s više mjernih opsega
4. Trošilo
5. Spojni vodiči
Šema spoja
Dodatni zadatak: Izračunati snagu đulovih gubitaka
Br.mjerenja R (Ω ) U (V) I (A) P  U  I (W ) Pg(W) ΔP(W) P (%)
P
Upute: P  U  I ; Pg  R  I ; ; P%   100%
2
P  P  Pg
P
Legenda: Pg- snaga džulovih gubitaka; ΔP- apsolutna greška pri mjerenju snage;  P-relativna
greška pri mjerenju snage
42
Zaključak:
____________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________
43
REGULACIJA NAPONA U ISTOSMJERNOM STRUJNOM KRUGU
UČENIK: ________________________
RAZRED: ________________________
DATUM: ________________________

DATUM: _________________________
44
Zadatak vježbe:
Izvršiti kontinuiranu regulaciju napona izvora u granicama Uo – Umax
a) Izmjerite: - napon izvora
- regulirani napon
b) Izračunajte: - otpor regulacijskog otpornika ( za svaki mjerni slučaj)
Elementi za vježbu:
1. Istosmjerni izvor 24 V
2. Klizni otpornik 200 Ω
3. Voltmetar (univerzalni mjerni instrument MI 7043 - 2 kom ili neki drugi)
4. Spojni vodiči
Šema spoja:
Napomena:
Napon izvora je konstantan; regulaciju započeti pod uvjetom Ur = 0

Tablica mjerenih i izračunatih vrijednosti:
Mjerenjem treba dokazati teoretsku postavku da je U:U r =R:Rr. Na temelju razmjera odredite
veličinu otpora za svaki mjerni slučaj i upišite ga u tablicu.
Zaključak:
____________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________
45
REGULACIJA STRUJE U ISTOSMJERNOM STRUJNOM KRUGU
UČENIK: ________________________
RAZRED: ________________________
DATUM: ________________________

DATUM: _________________________
46
Zadatak vježbe:
Izvršiti kontinuiranu regulaciju struje
Izmjerite: - napon izvora ( U)
 - pad napona na trošilu ( Ut)
 - struju kroz trošilo ( It)
Izračunajte: - otpor trošila ( Rt)
 - otpor regulacijskog otpornika ( Rr)
 - ukupni otpor strujnog kruga ( R)
Elementi za vježbu:
1. Istosmjerni izvor 48 V
2. Klizni otpornik 325 Ω
3. Trošilo otpora 10 Ω
4. Univerzalni mjerni instrument MI 7043 - 3 kom. Ili neki drugi
5. Spojni vodovi
Šema spoja:
Tablica mjerenih i izračunatih vrijednosti:
Zaključak:
____________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________
47
KONDENZATORI
UČENIK: ________________________
RAZRED: ________________________
DATUM: ________________________

DATUM: _________________________
48
Zadatak i cilj vježbe

Ispitati ispravnost elektrolitskog kondezatora, odrediti njegov kapacitet, nazivni napon i
toleranciju sa tijela kondezatora. Odrediti interval u kojem može biti kapacitet datog
kondezatora da bude zadovoljena data tolerancija.
Šema spoja
Potrebni materijal i mjerni instrumenti
1. Ommetar
2. Kondezatori
Osnovne teoretske postavke

Kondenzator je elektronički element koji na sebe može primiti određenu količinu elektriciteta. Količina
elektriciteta je veća što su veći kapacitet i napon na koji je kondenzator priključen.
Q=CxU
Osnovna jedinica za kapacitet je Farad. Otpor kondenzatora za izmjeničnu struju nije konstantan. On zavisi od
frekvencije izmjenične struje.
Xc = 1 / 2Pi x f x C
Xc - otpor za izmjeničnu struju

f - frekvencija izmjenične struje
C - kapacitet kondenzatora
Otpor kondenzatora za istosmjernu struju je beskonačno velik, i za strujni krug istosmjerne struje predstavlja
prekid strujnog kruga. Kondenzatore kao i otpornike možemo spajati serijski i paralelno.
Serijski spoj: 1/Cu = 1/C1 + 1/C2

Paralelni spoj: Cu = C1 + C2
Promjenjivi kondenzator:
Promjenjivi kondenzator se sastoji od rotora i statora. Stator je izrađen od niza ploča, kao i rotor. Između ploča se
nalazi zrak ili neki drugi izolacioni marerijal. Kada pokrećemo rotor, ploče rotora ulaze između ploča statora i na
49
taj način mjenjamo kapacitet kondenzatora. Kondenzator može imati neki maximalni kapacitet a isto tako i
minimalni. Taj odnos između maximalnog i minimalnog kapaciteta nazivamo koefcijentom prekrivanja (k).
k = Cmax / Cmin
Stalni kondenzatori:
Klasificiramo ih prema vrsti dialektrika.
- papirnati
- keramički
- od tinjca
- elektrolitski ( polarizirani, bipolarni ), mora se paziti pri ugradnji na polarizaciju
- drugi
Kod ugradnje kondenzatora u elektronički sklop moramo paziti na polarizaciju, visinu napona, odnosno da li je
građen za istosmjernu ili izmjeničnu struju. Ako ugradimo krivi kondenzator može doći do proboja istog koji može
uzrokovati neželjeni kvar drugih elektroničkih elemenata. Kakav je kondenzator, proizvođać najćešće napiše na
kućištu elementa ili označi bojama.
Određivanje karakterističnih vrijednosti I ispitivanje elektrolitskog kondenzatora
Ispravnost kondenzatora možemo ispitati ommetrom. Pri tome mjerno područje stavimo na x10 ili x100. Ispitne
žice ommetra priključimo na polove elektrolitskog kondenzatora. Kazaljka ommetra će skrenuti do nekog mjesta
na skali i zatim će se početi polako vraćati na prvobitan položaj. Mjerenje treba ponoviti nekoliko puta i pri tome
mjenjati polaritet. Ako se kazaljka otkloni do nekog mjesta ili do maximuma a poslje se ne vrati u prvobitan
položaj, znači da je elektrolitski kondenzator neispravan, odnosno znači da je u kratkom spoju. Treba imati na umu
da će se kazaljka ommetra otkloniti više ako je veći kapacitet kondenzatora i ako je veće mjerno područje
ommetra.
Digitalni mjerni uređaji imaju ugrađen sklop za ispitivanje kapaciteta kondenzatora. Problem je u tome
što se mogu ispitivati kondenzatori samo do relativno malog kapaciteta npr. 2microF. Zato nam je predhodno
opisana metoda važna.
50
ODREĐIVANJE VRIJEDNOSTI SMD TANTAL KONDENZATORA
Tantal kondenzatori se mogu naći u više različitih vrsta kućišta i bezoznake vrijednosti.
Pozitivan pol (+) se označava sa bijelom linijom ili sa bijelim slovom “M”. Standardne veličine
kućišta su:
• 3.2mm X 1.8mm
• 3,5mm X 2.8mm
• 6.0mm X 3.2mm
• 7.3mm X 4.3mm
Ako postoji oznaka na kondenzatoru, onda je kodirana sa brojevima ilibrojevima i slovima kao
što je prikazano na Slici i u Tabeli
Tabelarni i grafički prikaz rezultata vježbe
51
Zaključak:
____________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________
52
PUNJENJE I PRAŽNJENJE KONDENZATORA
UČENIK: ________________________
RAZRED: ________________________
DATUM: ________________________

DATUM: _________________________
53
Cilj vježbe:
Upoznavanje sa procesom koji se odvijaju pri punjenju i pražnjenju kondenzatora.
Zadatak:
Mjerenjem napona i jakosti struja prikaži proces nabijanja i izbijanja kondenzatora .
Potrebni materijal
1. Izvor istomjernog napona

2. Univerzalni mjerni instrumenti (ampermetar , voltmetar )
3. Spoj kondenzatora i otpornika
4. Spojni vodovi
Šema spoja:
Napomena:
1. Spoji strujni krug prema shemi

2. Izmjeri napon na izvoru i kondenzatoru.
3. Postavi sklopku u položaj a i zatvori strujni krug 5 sekundi te izmjeri
4. jakost struje nabijanja kondenzatora .
5. Otvori strujni krug te izmjeri napon na kondenzatoru .
6. Ponavljaj postupak do kraja procesa nabijanja kondenzatora .
7. Pozovi laboranta da provjeri ispravnost rezultata mjerenja i instrumenata .
8. Izmjeri napon na otporniku i kondenzatoru .
9. Postavi sklopku u položaj a i zatvori strujni krug 5 sekundi te izmjeri
10. jakost struje izbijanja kondenzatora .
11. Otvori strujni krug te izmjeri napon na kondenzatoru .
12. Ponavljaj postupak do kraja procesa izbijanja kondenzatora
13. Pozovi laboranta da provjeri ispravnost rezultata mjerenja i instrumenata .
14. Rezultate mjerenja unesi u tabelu .
15. Izvrši obradu rezultata mjerenja ( analizu )
54
1. Izračunaj količinu naboja na pločama nabijenog kondenzatora Q = C×Uc

2. Odgovori o čemu ovisi početna jakost struje izbijanja nabijenog kondenzatora .
3. Izračunaj vremensku konstantu nabijanja i izbijanja kondenzatora τ = R×C
4. Izračunaj ukupno vrijeme nabijanja i izbijanja kondenzatora t = 5× τ .
5. Na temelju izmjerenih veličina napona i jakosti struja nacrtaj krivulje nabijanja i
izbijanja kondenzatora .
55
Zaključak:
____________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________
56
SPAJANJE KONDENZATORA
UČENIK: ________________________
RAZRED: ________________________
DATUM: ________________________

DATUM: _________________________
57
Cilj vježbe:
Upoznavanje sa procesom koji se odvijaju pri punjenju i pražnjenju kondenzatora, upotreba
matador ploče za realizovanje šeme spoja.
Zadatak:
Mjerenjem napona izvora i padove napona na kondenzatorima dokaži Kirchhoffove zakone za
kondenzatorski spoj .
Potrebni materijal
1. Izvor istomjernog napona

2. Univerzalni mjerni instrumenti (ampermetar , voltmetar )
3. Kondenzatori
4. Spojni vodovi
Šema spoja:
Napomena:
1. Spoji strujni krug prema shemi te pozovi nastavnika da provjeri spoj .
2. Izmjeri napon na izvoru i padove napona na kondenzatorima .
3. Pozovi nastavnika da provjeri ispravnost rezultata mjerenja .
4. Rezultate mjerenja unesi u tabelu .
5. Izvrši obradu rezultata mjerenja ( analizu ) .
1. Izračunaj količinu naboja na pojedinom kondenzatoru Q1 = U×C1
58
2. Odgovori na kojim je kondenzatorima ista količina naboja i zašto .

3. Postavi prvi Kirchhoffov zakon za kondenzatore C1 Q1 = Q2+Q3 +Q45
4. Odgovori koliko iznosi ukupna količina naboja cijeloga spoja .
5. Postavi drugi Kirchhoffov zakon za kondenzatore C3 , C4, C5
6. Odgovori na kojim je kondenzatorima isti pad napona i zašto .
7. Postavi drugi Kirchhoffov zakon za zadani spoj U = U1 + U2
8. Izračunaj ukupni kapacitet spoja C=Q/U
9. Realizuj šemu spoja na matador ploči simulacijski i praktično.
Zaključak:
____________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________
59
KAKO KORISTITI CIRCUIT WIZARD, PCB WIZAR I MULTISIM ELECTRONICS

WORKBENCH
60
KAKO KORISTITI PCB WIZARD ILI CIRCUIT WIZARD

U ovom kratkom tutorijalu ćemo objasniti kako se kreira stampana plocica pomocu PCB Wizarda, za
primjer je uzeto tranzistorsko kolo osjetljivo na temperaturu, naime LED dioda će se upaliti kada temperatura
“padne“.
Prvo ćemo otvoriti novi dokument, a iz galerije za dodavanje komponenti ćemo izabrati Circuit Symbol
opciju.
Iz galerije ćemo izabrati potreben komponente i pordati ih na nas dokument.
Ako neki od elemenat zelimo zarotirati selektujemo ga i izaberemo opciju za rotiranje kao sto je
prikazano na slici.
Potom možemo početi povezivati elemente kao sto je prikazano na slikama:
61
Promjenu vrijednosti elemenata radimo tako što kliknemo na elemenat desnom tipkom misa i unesemo
zeljene vrijednosti kao sto je to prikazano na slici kada je u pitanju otpornik:
Kada smo unijeli zeljene vrijednosti za nase elemente mozemo pristupiti konvertovanju električne šeme u
PCB (Printed Circuit Board), odnosno štampanu pločicu.
62
Na laboratorijskim vježbama koristiće se i program Multisim-Electronics Workbench. Demo verzija

ovog programa (freeware) može se nabaviti na web stranicama:
http://www.electronicsworkbench.com ili http://www.interactiv.com
ftp://ftp.interactiv.ni.com/pub/interactiv/demo/dsfree9.exe)
Prva vježba će biti izvedena kao pokazna s ciljem upoznavanja s programom, pravljenja jednostavnijih
strujnih kola, te obavljanja osnovnih mjerenja.
Pored toga biće korišten matador-eksperimentalna pločica, pasivne i aktivne komponente i potrebni
instrumenti i pribor za realizaciju date šeme.
Izbor komponenata i mjernih instrumenata

Prvi korak u izradi strujnih kola je smještaj komponenti na radnu površinu. Svakoj komponenti moguće
je izabrati vrijednosti i mjernu jedinicu, te labelirati komponentu.
Najčešće korištene komponente su:
Komponenta Simbol Labela Vrijednost

(primjer) (primjer)
Uzemljenje nema nema
Istosmjerni naponski
izvor V1 12 V
Istosmjerni strujni
izvor I2 1A
1,6 kΩ
Otpor R1
Zavojnica 1 mH
L1
Kondenzator 1 μF
C1
Izmjenični naponski V2 120 V, 60 Hz, s

izvor početnim
faznim
Tranzistor Tip: BC 107
Q1
63
Za mjerenje električnih veličina (struje, napona, otpora, kapaciteta itd), snimanje električnih pojava i
mjerenja električnih osobina materijala, koristi se vrlo opsežan instrumentarij: voltmetri, ampermetri,
osciloskopi, univerzalni instrumenti (multimetri), razni generatori funkcija i mnogi drugi.
Spajanje komponenti
Svaka komponenta na svom kraju ima jednu ili više tačaka (čvorova) koji služe za spajanje s drugom
komponentom. Da bi spojili dvije komponente, potrebno je spojiti tačke na njihovim krajevima.
Program tada sam vuče provodnike između komponenti. Brisanje pogrešno umetnutih komponenti se
vrši na način da se mišem klikne na komponentu koja se želi izbrisati, i zatim se stisne tipka DELETE.
Instrument Namjena
Multimetar Možemo ga koristiti za mjerenje, napona, struje

(istosmjeno i naizmjenično) te otpora
Osciloskop Može raditi kao jednokanalni, dvokanalni i
četverokanalni. Pojedine prikazane veličine
mogu biti obojene bojom spoja (žice) na koji je
priključen pojedini ulaz osciloskopa
Ampermetar
Radi kao mjerni instrument (indikator). Može
raditi kao istosmjerni ili naizmjenični indikator.
Voltmetar
Radi kao mjerni instrument (indikator). Može
raditi kao istosmjerni ili naizmjenični indikator.
Izgradnja jednostavnog strujnog kola s istosmjernim izvorom

Sastaviti sljedeće strujno kolo , te izmjeriti sve napone i struje. Za mjerenje koristiti univerzalni
instrument.
Izgradnja jednostavnog strujnog kola s naizmjeničnim izvorom

Sastaviti sledeće strujno kolo , te osciloskopom izmjeriti napone prema slici: kanalom A osciloskopa
mjeriti napon izvora, a kanalom B mjeriti napon na kondenzatoru.
Skicirati dobijene rezultate.
64
65
FOTOOTPOR
UČENIK: ________________________
RAZRED: ________________________
DATUM: ________________________

DATUM: _________________________
66
Cilj vježbe:
Upoznavanje sa softverom za simulaciju i fotootporom kao elektronskim elementom.
Zadatak:
Uraditi simulaciju na racunaru prema priloženoj šemi spoja, mijenjati jacinu osvjetljenja koje
daje žarulja (promjenom napona na žarulji) i posmatrati šta se dešava sa naponom na
fotootporniku, potom ommetar prikljuciti na foto otpornik i mijenjati jacinu osvjetljenja
površine foto otpornika. Nacrtati zavisnost promjene otpora foto otpornika od jacine
osvjetljenja.
Napomena:
Foto otpornici su elektronicki elementi koji pod utjecajem svijetla mjenjaju svoju vodljivost
(otpor). Ovi elektronicki elementi našli su široku primjenu. Koriste se u sklopovima za zaštitu u
industriji, sklopovima za alarmne sustave, telefoniji itd.. Ima ih u posebnoj izvedbi u obliku
integriranog kruga koji služi za galvansko odvajanje strujnih krugova koji medusobno moraju
biti povezani a opet bez direktnog utjecaja jednoga na drugi sklop. Na šemi je prikazan jedan
takav spoj s foto otpornikom. U strujni krug foto otpornika vezan je relej i promjenjivi
otpornik. Potreban nam je relej koji u beznaponskom stanju ima jedan kontakt zatvoren. U
strujnom krugu kontakta releja spojena je žarulja vanjske rasvjete. Svitak releja je u strujnom
krugu foto otpornika. Kada nema svijetla kroz svitak releja ne tece struja i njegov kontakt je
zatvoren. Zatvoreni kontaktdrži upaljenu žarulju. Pojavom svijetla naprimjer ujutro, foto
otpornik pocne voditi struju aktivira se relej koji privuce i iskljuci kontakt, a žarulja se ugasi.
Promjenjivim otpornikom možemo namjestiti na kojem intezitetu svijetla želimo da relej
proradi.Kao što je prikazano na ispod.
Potrebni materijal
1. Foto otpornik
2. Univerzalni instrument
3. Izvor svjetlosti
4. Spojni vodovi
Šema spoja:
67
Zaključak:
____________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________
68
NTC
UČENIK: ________________________
RAZRED: ________________________
DATUM: ________________________

DATUM: _________________________
69
Cilj vježbe:
Upoznavanje sa otporom sa NTC kao i njegovom primjenom u elektronskim sklopovima.
Zadatak vježbe:
Na osnovu izmjerenih vrijednosti nacrtati zavisnost otpora NTC otpornika od temperature.
1. NTC otpornik
2. Ommetar
3. Termometar
4. Spojni vodovi
Šema spoja:
Napomena:
Termistori su otpornici ciji se otpor mijenja sa promjenom temperature. Postoje dvije vrste
termistora:
 PTC termistori, otpornici ciji se otpor povecava sa porastom temperature

 NTC termistori, otpornici ciji se otpor smanjuje sa porastom temperature
Vježbu izvesti tako što ćete mjeriti otpor NTC otpornika za razlicite vrijednosti temperature
(temperaturu mjerimo termometrom). Na osnovu izmjerenih vrijednosti nacrtati zavisnost
otpora NTC otpornika od temperature.
Zavisnost otpora od temperature data je sa:
 R(W)- otpor termistora na temepraturi T

 R0(W)- otpor termistora na temperaturi T0
 B(K)- konstanta koja zavisi od vrste materijala
 T0(K)- apsolutna sobna temperatura (oko 300 K)
 T (K) – apsolutna temperatura
 e- 2.71- baza prirodnog logaritma
70
Zaključak:
____________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________
71
PTC
UČENIK: ________________________
RAZRED: ________________________
DATUM: ________________________

DATUM: _________________________
72
Cilj vježbe:
Upoznavanje sa otporom sa PTC kao i njegovom primjenom u elektronskim sklopovima.
Zadatak vježbe:
Na osnovu izmjerenih vrijednosti nacrtati zavisnost otpora NTC otpornika od temperature.
5. PTC otpornik
6. Ommetar
7. Termometar
8. Spojni vodovi
Šema spoja:
Napomena:
Termistori su otpornici ciji se otpor mijenja sa promjenom temperature. Postoje dvije vrste
termistora:
 PTC termistori, otpornici ciji se otpor povecava sa porastom temperature

 NTC termistori, otpornici ciji se otpor smanjuje sa porastom temperature
Vježbu izvesti tako što ćete mjeriti otpor NTC otpornika za razlicite vrijednosti temperature
(temperaturu mjerimo termometrom). Na osnovu izmjerenih vrijednosti nacrtati zavisnost
otpora NTC otpornika od temperature.
Zavisnost otpora od temperature data je sa:
 R(W)- otpor termistora na temepraturi T

 R0(W)- otpor termistora na temperaturi T0
 B(K)- konstanta koja zavisi od vrste materijala
 T0(K)- apsolutna sobna temperatura (oko 300 K)
 T (K) – apsolutna temperatura
 e- 2.71- baza prirodnog logaritma
73
Zaključak:
____________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________
74
TEHNOLOGIJA IZRADE ŠTAMPANIH VEZA
75
UVOD
Štampana plocica (PCB - printed circuit board) može da se uradi rucno ili mašinski. Ovde ce biti opisane verzije
rucne izrad za amaterske potrebe. Prvo je potrebno izabrati odgovarajuci materijal za izradu, pa pristupiti izradi
PCB-a, koja se sastoji iz nekoliko faza. Faze u izradi su sledece: isecanje plocice, cišcenje bakarne površine,
zaštita površina koje želimo da imamo na PCB-u, nagrizanje nepotrebnih bakarnih površina (ecovanje), skidanje
zaštite sa bakra, bušenje, zaštita gotove plocice, kalajisanje, finalna obrada. U zavisnosti od nacina izrade i
potreba, redosled može da bude i drugaciji, a neke faze da se izostave.
MATERIJAL ZA IZRADU
Za izradu PCB-a koriste se pertinaks i vitroplast koji mogu da budu jednostrani i dvostrani, tj. da imaju bakar
nanet sa jedne ili obe strane. Pertinaks se uglavnom koristi za prototipove i hobi potrebe, dok se za izradu
visokokvalitetnih plocica koristi iskljucivo vitroplast, mada može da se koristi i za hobi potrebe, ali je nešto skuplji
od pertinaksa. Jednostrani pertinaks cete vrlo lako prepoznati "na oko" po boji koja je se krece od svetlo do tamno
braon i nije providan. Doduše, ni vitroplast nije providan dok se ne ukloni bakar, ali se vrlo lako razlikuje od
pertinaksa. Dvostrani pertinaks je malo teže razlikovati "na oko" od vitroplasta jer su obe površine prekrivene
bakrom, pa je potrebno malo iskustva.
ISECANJE
S obzirom da je pertinaks vrlo krt materijal, treba biti pažljiv pri isecanju da plocica ne pukne tamo gde ne treba.
Jedan od sigurnijih nacina je korišcenje skalpera; zasecite sa obe strane skalperom nekoliko puta i jednostavno
odlomite po liniji. Moguce ga je iseci i necim drugim, npr. makazama za lim, ali se u tom slucaju ivice iskrzaju pa
je potrebna dodatna obrada. Da napomenemo i secenje malim modelarskim cirkularom, ali u tom slucaju treba
uzeti u obzir da rez ima odredjenu debljinu, pa treba voditi o tome racuna pri obeležavanju linije za secenje.
Vitroplast se ne može iseci skalperom jer je vrlo tvrd, ali se zato on odlicno sece makazama za lim, kako rucnim
tako i stolnim, a takodje se može seci modelarskim cirkularom, ali ce se nekvalitetna testera brzo istupiti zbog
njegove velike tvrdoce . Ako je potrebno, nakon isecanja treba "oboriti" ivice šmirglom ili turpijom.
CIŠCENJE BAKARNE POVRŠINE

Ako je bakar oksidirao ili je zamašcen zbog pipanja prstima, treba ga ocistiti kako bi se materijal za zaštitu dobro
prihvatio za bakar. Za skidanje oksidacije može da se upotrebi fina šmirgla ili neki drugi abrazivni materijal, a za
odmašcivanje je najbolje upotrebiti neki deterdžent za sudove ili slicno sredstvo.
ZAŠTITA POVRŠINA KOJE SU NAM POTREBNE

Za zaštitu bakarnih površina koje su nam potrebne i koje predstavljaju vodove, lemne tacke i ostale površine koje
želimo da imamo na PCB-u, postoji puno metoda, a ovde ce biti opisan veci deo.
76
FLOMASTER - ovo je jedan od najbržih nacina kada Vam nije bitan izgled, jer linije i lemne tacke ne izgledaju
estetski. Ako hocete, možete da upotrebite lenjir za povlacenje linija, kako bi plocica izgledala nešto lepše.
Potrebno je koristiti neki flomaster koji je otporan na nagrizanje; najcešce su to tzv. alkoholni flomasteri, ali nisu
svi podjednako otporni na hemikaliju. Ako je to jedina tehnika kojom radite plocice, preporucujem da nabavite
flomastere iz serije "EDDING" (postoje i drugi kvalitetni flomasteri) koje možete naci u CONRAD-u; jeste da su
nešto skuplji, ali je kvalitet vrhunski, a ima ih sa nekoliko debljina vrha.
LETRASET - to je, u stvari, set preslikaca prilogodjenih za izradu PCB-a. Postoje linije raznih debljina kao i
lemne tacke raznih velicina i oblika. Nanosi se kao i svaki preslikac, postavljanjem na bakar i prelaskom tupim
vrhom preko njega (npr. standardnom grafitnom olovkom). Iako izrada ovim nacinom zahteva malo više vremena,
rezultati mogu da budu odlicni. Sve do sada navedene tehnike zahtevaju da se prvo obeleže tacke koje
predstavljaju lemna mesta, kako bi se znalo kuda treba vuci linije. Jedna od tehnika kojom to možete da uradite
sastoji se u sledecem: odštampajte na papir izgled PCB-a I to gledano sa strane bakra, zatim taj papir pricvrstite za
pertinaks ili vitroplast i tackašem (kirnerom) obeležite lemna mesta, skinite papir i crtajte. Ako Vam tako
odgovara, pre crtanja možete da izbušite rupice. Opisanim tehnikama podjedanko se rade jednostrane i dvostrane
plocice, s tim što je za izradu dvostranih neophodno izbušiti rupice pre crtanja vodova. Sledi opis tehnika kod
kojih ne samo da ne treba obeležiti lemna mesta tackašem, vec to nije preporucljivo, jer može doci do
nepoklapanja izmedju obeleženih i stvarnih lemnih mesta. Jedino je kod izrade dvostranih PCB -a potrebno izbušiti
nekoliko referentnih rupica radi poklapanja gornje i donje strane.
TRANSFER FOLIJA - ova tehnika se sastoji u štampanju izgleda PCB-a laserom na specijalnoj foliji (mada mogu
da se koriste i standardne, ali tada treba uzeti kvalitetnije) i termickom prenosu tonera na bakar. Za prenos je
najbolje postaviti plocicu na blago zagrejanu ringlu tako da se bakar nalazi sa gornje strane, staviti foliju preko
bakra i gumenim
valjkom pritiskati preko sve dok toner ne predje na bakar. Iako ova tehnika deluje kao savršena, može da donese
mnogo nerviranja jer je potrebno ostvariti idelane uslove za dobar kvalitet; potrebna je dobra folija, kvalitetan
otisak na laseru, ravna bakarna površina na plocici, dobro podešena temperatura. Sve u svemu, tehnika je pogodna
samo za prototipove.
FOTO POSTUPAK - ova tehnika je pogodna kako za izradu jednog komada, tako i za manje serije, a dobijeni
rezultati mogu da budu ravni profesionalnim. Iako mogu da se kupe plocice vec oslojene foto lakom, ako cesto
77
radite plocice, jeftinije je da kupite foto lak, POZITIV 20, koji može da se nadje u bocicama spreja zapremine 100
i 200 ml (cuvanjem spreja pod odgovarajucim uslovima, vek trajanja može da bude i dve godine).
NAGRIZANJE (ECOVANJE)
Nakon zaštite bakarnih površina koje želimo da ostanu na PCB-u, potrebno je ukloniti bakar koji nam nije
potreban. Taj postupak se naziva nagrizanje ili ecovanje i najcesce se radi pomocu jedne od dve hemikalije. Prva
se zove ferihlorid (FeCl3 - gvoždje III hlorid) i može da se kupi u specijalizovanim prodavnicama i to u dva
oblika, tecnom i kristalnom. Ako kupite tecnost, odmah u nju možete da ubacite plocicu, a ako kupite kristale,
potrebno ih je prema priloženom uputstvu rastvoriti u vodi. Isti rastvor može da se koristi više puta, sve dok
nagriza bakar. Bolje je da sipate u posudu samo onoliko rastvora koliko Vam je potrebno, i da taj upotrebljeni
rastvor cuvate u posebnoj posudi; kada taj rastvor prestane da nagriza, uzmite neupotrebljeni i to opet onoliko
koliko Vam je potrebno. Vreme potrebno da se ukloni suvišan baker zavisi od koncentracije i temeprature rastvora,
kao i od zasicenosti vec korišcenog rastvora. Druga hemikalija koja se koristi za nagrizanje pravi se od vode, sone
kiseline (HCl) i hidrogena (H2O2); sonu kiselinu možete naci u svakoj samousluzi, a hidrogen u apoteci ili
frizerskom salonu. Jedan od recepata za pravljenje rastvora za nagrizanje, koji se nalazi u uputstvu koje stiže uz
foto lak, glasi ovako: za 1 litar rastvora potrebno Vam je 770 ml vode, 200 ml 35% sone kiseline i 30 ml 30%
hidrogena. Pošto je malo teže naci 35% kiselinu, možete da smanjite kolicinu vode, a povecate kolicinu kiseline.
Licno ne koristim taj recept, pošto koristim kiselinu 18% i hidrogen 30%, i to bez vode.
Kolicinu hidrogena odredjujem prema reakciji; ako posle desetak sekundi rastvor ne pocne da menja boju u
zelenu, dodam još hidrogena, a ako je rekacija previše burna, tj. razvija se velika kolicina mehurica, dodam malo
kiseline. Obratite pažnju da je ovaj rastvor jako isparljiv i OTROVAN, pa se ne preporucuje njegovo korišcenje u
zatvorenim prostorijama. Vreme potrebno za nagrizanje zavisi najviše od odnosa kiseline i hidrogena, ali i od
temperature. Ne preporucuje se ponovno korišcenje jednom upotrebljnog rastvora, pa sipajte u posudu samo
onoliko rastvora koliko je potrebno. Nakon što je sav nepotreban bakar uklonjen, plocicu je potrebno dobro isprati
vodom.
SKIDANJE ZAŠTITE SA BAKRA

Nakon što je sav nepotreban bakar uklonjen, treba skinuti sloj kojim smo zaštili bakarne površine koje su nam
potrebne. Za skidanje flomastera, najbolje je upotrebiti medicinski alkohol; za skidanje laka za nokte, aceton; za
skidanje selotejpa treba trljati pod mlazom vode ili premazati nitro razredjivacem i kada se sve skine, ponovo
dobro ocistiti nitro razredjivacem kako bi se uklonio preostali lepak. Letraset se može ukloniti alkoholom ili nitro
razredjivacem; foto lak I sloj tonera takodje nitro razredjivacem, a farba naneta sito štampom se uklanja sredstvom
predvidjenim za tu farbu. Svaku od ovih zaštita (sem salotejpa) možete da uklonite i finom šmirglom, ali to treba
izbegavati, jer je bakarni sloj ionako tanak, pa ga ne treba dodatno tanjiti.
BUŠENJE
78
Najlakše je izbušiti plocicu pomocu male modelarske bušilice. Najcešce ce Vam trebati burgije precnika od 0,7mm
do 1,2 mm, mada je poželjno imati i burgije od 1,5 mm, 2 i 3 mm. Postoje standardne i specijalne burgije;
standardne burgije ce Vam biti dovoljne za bušenje pertinaksa, dok ce Vam, ako cesto koristite vitroplast, biti
neophodne specijalne burgije, jer se standardne istupe posle par desetina izbušenih rupica (ako ste vešti, možete da
ih naoštrite). Iako su specijalne burgijice skupe, za veliki broj rupica u vitroplastu prakticno su neophodne, ali je
potrebno pažljivo rukovati sa njima jer su krte i vrlo lako pucaju. Za one koji nemaju dovoljno iskustva, za njihovo
korišcenje preporucuje se nabavka stalka za bušilicu. Ako je ne slomite, moci cete, verovali ili ne, sa jednom
burgijicom da izbušite nekoliko desetina hiljada rupica !
ZAŠTITA GOTOVE PLOCICE

Zaštita se vrši da bi se bakar zaštitio od oksidacije i time se produžio vek plocici. Za amaterske potrebe
najjednostavnije je plocicu premazati rastvorom alkohola i kalafonijuma, ili nitrorazredjivaca i kalafonijuma. Time
se pored zaštite ostvaruje i lakše lemljenje, pa je to vrlo poularan metod. Za profesionalnu primenu, plocice se
zašticuju posebnim tzv. lot-stop lakom koji se nanosi sito štampom, a "maska" je takva da se lakom pokriva sve
sem lemnih tacaka, cime se omogucava nesmetano lemljenje.
KALAJISANJE
Kalajisanje može da se vrši rucno ili mašinski. Najcešca rucna metoda se sastoji u prethodnom premazivanju
plocice rastvorom kalafonijuma u alkoholu ili nitro razredjivacu, kako bi se olakšalo nanošenje kalaja na bakar.
Zatim se lemilicom sa adekvatno oblikovanim vrhom nanosi kalaj u tankom sloju po vodovima i lemnim tackama.
U tom slucaju, to je ujedno i zaštita plocice, pa se posle kalajisanja može (ali ne mora) skinuti sasušeni premaz
rastvora sa plocice nitro razredjivacem. Ako je plocica zašticena lot-stop lakom, kalajišu se, logicno, samo lemne
tacke.
FINALNA OBRADA
U finalnu obradu spada sve što je potrebno uraditi na plocici pre samog lemljenja, a to može da bude isravljanje
uocenih nedostataka (npr. izbušiti preskocenu rupicu), obrada ivica plocice ili štampanje rasporeda i oznaka
elemenata. Nakon toga, plocica je spremna za lemljenje. Pošto poslednje tri faze nisu neophodne, možete ih
preskociti sve ili samo neku od njih.
79
CRTANJE ELEKTRIČNIH ŠEMA 1
UČENIK: ________________________
RAZRED: ________________________
DATUM: ________________________

DATUM: _________________________
80
Cilj vježbe:
Upoznavanje sa tehnikom crtanja električnih šema, priprema za projektovanje elektronskih
sklopova.
Zadatak vježbe:
Na osnovu montažne šeme, nacrtati elektricnu šemu spoja.
1. __________________
2. __________________
3. __________________
4. __________________
5. __________________
6. __________________
7. __________________
8. __________________
Šema spoja:
81
UČENIK: ________________________
RAZRED: ________________________
DATUM: ________________________

DATUM: _________________________
82
Cilj vježbe:
sklopova.
Zadatak vježbe:
1. __________________
2. __________________
3. __________________
4. __________________
5. __________________
6.
7. __________________
8. __________________
9. __________________
Montažna šema spoja:
83
UČENIK: ________________________
RAZRED: ________________________
DATUM: ________________________

DATUM: _________________________
84
Cilj vježbe:
sklopova.
Zadatak vježbe:
1. __________________
2. __________________
3. __________________
4. __________________
5. __________________
6. __________________
7. __________________
8. __________________
Šema spoja:
85
PROJEKTOVANJE I IZRADA SKLOPA ZA ISPRAVALJENJE NAIZMJENIČNOG

NAPONA (GRECOV SPOJ)
UČENIK: ________________________
RAZRED: ________________________
DATUM: ________________________

DATUM: _________________________
86
Cilj vježbe:
Upoznavanje sa tehnologijom izrade štampanih veza.
Zadatak vježbe:
Isprojektovati i relizovati poluvalni ispravljač.
1. Diode 1N4148 – 4 kom.

2. Elektrolitski kondezator 1000 μF /16v– 1 kom.
3. Matador ploča
4. Pertinaks ili vitroplast
5. Osciloskop
Šema spoja:
Napomena:
Grecov spoj je spoj četiri diode u tzv. mosnom spoju. Kao i svaki ispravljač, on obezbjeđuje pretvaranje
naizmjeničnog signala u jednosmjerni signal ali za razliku od jednosmjernog ispravljača on to čini i u pozitivnoj i
u negativnoj poluperiodi naizmjeničnog signala. On spada u vrstu dvosmjernih ispravljača ali se on uvodi da bi se
izbjegao transformator sa dva sekundarna namota. Grecov spoj se izvodi sa elektrolitom koji ima funkciju filtra
koji omogućava bolje ispravljanje napona na potrošaču.
Koraci za realizaciju vježbe:
1. U praktikumu realizovati šemu spoja na matador ploči

2. Praktično realizovati šemu spoja na matador ploči
3. Izvršiti provjeru šeme spoja osciloskopom
4. Nacrtati približno valne oblike napona na ulazu I izlazu
5. Isprojektovati PCB vodeći računa o utrošku materijala
6. Izraditi PCB nekom od tehnologija izrade PCB-a!
7. Izvršiti provjeru funkcionalnosti sklopa!
87
88
Izgled predloženog PCB-a
Zaključak:
____________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________
89
PROJEKTOVANJE I IZRADA SKLOPA ZA SIGNALIZACIJU

(LED FLASHER)
UČENIK: ________________________
RAZRED: ________________________
DATUM: ________________________

DATUM: _________________________
90
Cilj vježbe:
Zadatak vježbe:
Isprojektovati i relizovati led flasher.
1. __________________
2. __________________
3. __________________
4. __________________
5. __________________
6. __________________
7. __________________
8. __________________
Šema spoja:
1. Prepoznati i navesti elemente kola koji se koriste u šemi spoja

4. Izvršiti provjeru šeme spoja
5. Nacrtati približno valne oblike napona izlazu
91
92
Zaključak:
____________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________
93
SKLOP ZA PROMJENU SMJERA VRTNJE ISTOSMJERNOG MOTORA
UČENIK: ________________________
RAZRED: ________________________
DATUM: ________________________

DATUM: _________________________
94
Cilj vježbe:
Zadatak vježbe:
Isprojektovati i relizovati sklop za promjenu smjera vrtnje istosmjernog motora.
1. Tranzistori BD135 T1, T2 2kom

2. Diode 1N4001 D1,D2 2kom
3. Diode BA127D D3,D4 2kom
4. Potenciometar žičani 50R/5W P 1kom
5. 33R R1,R2 2kom
6. Baterija 4,5V U 1kom
7. Priključnice 4kom
Napomena:
Ovakav sklop će dobrodoći svima koji se koriste istosmjernim motorima. Omogućena je promjena smjera gibanja
motora a u isto vrijeme i kontrola brzine motora. Kada je kliznik potenciometra u sredini motor miruje.
Pomicanjem kliznika npr. ulijevo dolazi do dijeljenja napona s baterije na potenciometru te se pobuđiva tranzistor
T2 preko diode D1. Tada radna struja teče preko D1-motor-T2-masa(minus pol izvora).Diode D3 i D4 te otpornici
R1 i R2 dodani su spoju radi smanjenj preostale struje tranzistora u zapiranju. Najbolje je uzeti žičani
potenciometar opteretivosti 5W. Pošto DC motori nemaju veliku snagu sa ovim sklopom ćete moći pokretati jedan
motor izvađen iz kazetofona ili nekog takvog motora.
Šema spoja:

3. Izvršiti provjeru šeme spoja
95
Zaključak:
____________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________
96
IZRADA UŠICA I OMČI
UČENIK: ________________________
RAZRED: ________________________
DATUM: ________________________

DATUM: _________________________
97
S A V IJA N JE U Š IC A
1 2 3
S A V IJA N JE O M Č I
1 2 3
P O L O Ž A J U Š IC A
P ra v iln o N e p ra v iln o
S m je r s a v ija n ja u N e d o s ta je p o d lo ž n a U š ic a p o s ta v lje n a
s m je r u o k re ta n ja v ijk a p lo č ic a n e p ra v iln o
98
A ) u š ic e
B ) om če
C ) k a b e ls k a s to p ic a
99
PROVJERA ZNANJA
UČENIK: ________________________
RAZRED: ________________________
DATUM: ________________________

DATUM: _________________________
100
101
102
LEMLJENJE I SPAJANJE PROVODNIKA LEMLJENJEM
UČENIK: ________________________
RAZRED: ________________________
DATUM: ________________________

DATUM: _________________________
103
PRIKAZ ISPRAVNOG LEMLJENJA
PRIKAZ NEISPRAVNOG LEMLJENJA
104
ISPITIVANJE ISPRAVNOSTI SKLPONIH APARATA
UČENIK: ________________________
RAZRED: ________________________
DATUM: ________________________

DATUM: _________________________
105
Cilj vježbe:
Upoznavanje sa elektromagnetnim sklopnicima i tasterima i njihovm funkcijom u pogonskim
instalacijama.
Zadatak vježbe:
Ispitati ispravnost sklopnika i tastera i upisati podatke u tabelu
1. elektromagnetni sklopnici
2. tasteri
3. ommetar
Napomena:
1. Šta su elektromagnetni sklopnici ( kontakteri )?
Uklapanje i isklapanje strujnih krugova sa elektromagnetima i drugim trošilima sa daljine vrši se
pomoću posebnih naprava koje nazivamo sklopnici (kontakteri). Sklopnici omogućavaju do 2000
pa i više isklapanja na sat.Sposobne su i za isklapanje kada su struje i do 8-10 puta veće od nazivne
struje sklopnika.Elektromagnetne sklopke imaju svoju oznaku na osnovu koje možemo odrediti nazivnu
pogonsku struju sklopnika.npr: Sklopke sa oznakom CN 10 imaju nazivnu pogonsku struju 10A, koriste
se za motore nazivne snage 2,5kW pri naponu 220V, i za motore nazivne snage 4,7kW pri naponu380V.
2. Šta su tasteri (tipkala )?
Tasteri služe za isklapanje i uklapanje strujnih krugova sa elektromagnetima.Ugrađuju se u upravljačko
kolo sklopa. Sastoji se od mirnih ,radnih kontakata i kućišta.
3. Koji su osnovni dijelovi kontaktera ?
Sklopnik se sastoji od stezaljke, nepokretnih kontakata, kotve elektromagneta, lučne komore i kućišta
sklopnika. U donjem dijelu kućišta nalazi se jezgro elektromagneta sa namotom elektromagneta.U
gornjem dijelu je lučna komora u kojoj se gasi luk. Namot elektromagneta spojen je u upravljačko kolo
uređaja koji se uklapa i isklapa sklopnikom. Stavljen pod napon, elektromagnet privuče kotvu i zatvori
kontakte zatežući oprugu.
4. Šta je to bimetalna zaštita ?
Bimetalna zaštita služi za zaštitu motora od preopterećenja.
5. Šta je to motorna zaštitna sklopka?
Tropolna motorna zaštitna sklopka je zaštita trofaznih asinkronih motora. Na zajedničkom kućištu
nalazi se nadstrujni uređaj za sve tri faze, tako da kod nastajanja kvara u jednoj fazi istovremeno iskapča
sve tri faze.
6. Ispitati ispavnost elemenata koji se koriste za izradu sklopa prije njihove upotrebe
(pomoću instrumenta).
106
Šema spoja:
Sklopka A00 Sklopka A22

R(A1-A2) R(A1-A2) R (13-14)
R (1-2) R (1-2) R (21-22)
R (3-4) R (3-4) R (43-44)
R (5-6) R (5-6)
Zaključak:
____________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________
____________________________________________________________________________
107
UKLJUČENJE POTROŠAČA
PREKO GREBENASTE SKLOPKE 0-1
UČENIK: ________________________
RAZRED: ________________________
DATUM: ________________________

DATUM: _________________________
108
Cilj vježbe:
instalacijama.
Zadatak vježbe:
Ispitati ispravnost sklopnika i tastera i relalizovati pokretanje potrošača preko grebenaste
sklopke.
Potrebni materijal i mjerni instrumenti:

2. tasteri
3. ommetar
4. grebenasta sklopka
Šema spoja:
Slučaj kada potrošač neradi ( gori scrvena signalna sijalica )
Slučaj kada potrošač radi ( gori zelena signalna sijalica )
109
(START/STOP) - DALJINSKA KOMANDA
UČENIK: ________________________
RAZRED: ________________________
DATUM: ________________________

DATUM: _________________________
110
Cilj vježbe:
instalacijama.
Zadatak vježbe:
Ispitati ispravnost sklopnika i tastera i relalizovati pokretanje potrošača preko grebenaste
sklopke.
Potrebni materijal i mjerni instrumenti:

2. tasteri
3. ommetar
4. grebenasta sklopka
Šema spoja:
Šema djelovanja kada je motor u radnom režimu
111
MATERIJAL POTREBAN ZA REALIZACIJU VJEŽBE:
112
ELEKTROINSTALACIONI MATERIJALI
UČENIK: ________________________
RAZRED: ________________________
DATUM: ________________________

DATUM: _________________________
113
Elektroinstalacioni materijali
Materijali koji služe za izradu električnih instalacija nazivaju se elektroinstalacioni materijali. U
elektroinstalacione materijale spadaju:provodnici i kablovi,instalacione cijevi, pribor za kablove, osigurači,
prekidači, priključni uređaji, sijalična grla, razvodne table i materijali za izradu kućnog priključka.
Provodnici
Provodnik je metalni dio izolovanog provodnika koji služi za provođenje el.struje.U el. instalacijama se pomoću
njih povezuju pojedini elementi strujnih kola. Materijal koji se koristi za izradu provodnika potrebno je da ima
mali el.otpor i veliku el. provodnost.Najpoznatiji su srebro,bakar i aliminijum.
Vodovi za niskonaponske instalacije mogu se podijeliti na dvije osnovne grupe:
A. instalacijski vodovi za priključak prijenosnih trošila

B. instalacijski vodovi za trajno polaganje
a. nadžbukno polaganje
b. podžbukno polaganje
c. polaganje u instalacijske cijevi
Provodnici mogu biti:goli(neizolovani) i izolovani nekom iyolacijom.

Provodici se označavaju bojama za lakšu upoterebu i korištenje i to:
Vrsta struje Oznaka voda BOJA

Faza R crna
Faza S smeđa
Trofazna Faza T crvena
Nulovod plava
Zaštitno uzemljenje žuto-zelena
Izbor izoliranih vodiča

P za uvlačenje u instalacijske cijevi
P/L za priključak malih pokretnih trošila
PP 00/0 za nadzemno polaganje, vanjsku rasvjetu i kućne priključke

PP-41 za razvod u gradskim mrežama
PP-45 za polaganje u zemlju
PP/L za priključak malih pokretnih trošila
PP/R za polaganje pod žbuku
PG/R za polaganje pod žbuku
PG/P za nadžbukno polaganje
GT/U za priključak pomičnih trošila (npr. glačalo)
Koji su standardni presjeci vodiča i koje su dopuštene trajne struje u kabelima ?
Standardni presjeci vodiča i dopuštene trajne struje u kabelima možemo prikazati tablicom .
Standardni presjeci vodiča (Cu)
0.75 mm2 rasvjeta (<10A)

1.5 mm2 prijenosna trošila (el. alati, uređaji;16-20A)
2.5 mm2 čvrsto postavljanje (utičnice; 20-25A)
4 mm2 veća trošila (25-35A)
6 mm2 kućni priključak (35-50A)
10 mm2 kućni priključak (50-63A)
114
16 mm2 NN mreža (>63A)

25mm2
35mm2
50mm270mm2
Šta je P - vod?
P -vod je sastavljen od golog bakrenog vodiča i sloja pvc-izolacije. Izrađuju se samo jednožilni, od 1,5 do
95mm2,za čvrsto polaganje u cijevima iznad ili ispod žbuke u suhim prostorijama, prikazan je na slici 2.
Slika 2 P - vod
Šta je PGP –vod ?

PGP - vod je sastavljen od golog bakrenog vodiča, sloja pvc mase, gdje se tako žile usukaju zajedno te se obloži
slojem prirodne gume i slojem od pvc - mase. Izrađuju se dvožlni, trožilni i četverožlni od 1,5 do 10 mm 2 , za
polaganje bez instalacionih cijevi iznad ili ispod žbuke u suhim i vlažnim prostorijama, prikazan je na slici 3.
Slika 3 PGP - vod

Šta je PP/R- vod ?
PP/R - vod je sastavljen od golog bakrenog vodiča, sloja pvc mase, gdje se tako žile polože jedna uz drugu u istoj
ravnini i zajedno se oblože slojem od pvc - mase tako da između žila postoji razmak. Izrađuju se dvožilni i trožilni
od 1,5 do 4 mm2 , za polaganje bez instalacionih cijevi ispod žbuke u suhim prostorijama, prikazan je na slici 4.
Slika 4 PP/R - vod
Šta je GT - vod?
GT - vod je sastavljen od bakrenog finožilnog pokositrenog vodiča, sloja gume, sloja pamučnih niti i sloja
obojenog pamučnog konca. Izrađuju se dvožilni i trožlni od 1,5 ; 1 i 1,5 mm2 , za priključak svih vrsta prenosivih
trošila, kazan je na slici 5.
Slika 5 GT – vod
115
Šta je GG/L - vod?
GG/L - vod je sastavljen od bakrenog finožilnog pokositrenog vodiča, sloja gume i sloja gumenog plašta Izrađuju
se dvožilni, trožilni i četverožilni od 0,75 i 1 mm2 , za priključak manjih prenosivih trošila, prikazan je na slici 6.
Slika 6 GG/L -vod
Šta je PP00 - kabel?
PP00 - kabel je sastavljen od golog bakrenog vodiča, sloja pvc mase, gdje se tako žile usukaju zajedno te se obloži
slojem pvc - mase i slojem od pvc - mase. Izrađuju se dvožini, trožilni, četverožilni i peterožilni od 1,5 mm 2
naviše, za polaganje u suhim i vlažnim prostorijama u kabelskim kanalima i razvodnim postrojenjima, prikazan je
na slici 7.
Slika 7 PP00 – kabel
Dozvoljena opterećeja za kabal PP OO

Dimenzije 2x1,5 3x1,5 3x2,5 4x1,5 4x2,5 4x4 4x6 4x10 4x16 4x25 4x35 4x50 4x70 4x95 4x120
Max. opterenje
U ZRAKU (20°C) 32 27 36 27 36 46 58 78 101 132 159 188 232 280 318

U ZEMLJI (30°C)
20 19,5 26 19,5 26 34 43 59 78 105 129 157 199 246 285

Elementi niskonaponske instalacije
A. instalacijske cijevi (Bergman, PVC, čelične, polietilen)

B. instalacijske kutije
a. prema upotrebi (montažne, razvodne, univerzalne)
b. prema obliku (četvrtaste, okrugle)
c. načinu polaganje (ukopane, nadžbukne)
116
d. prema namjeni (križanje,odvajanje i prolaz vodova;montaža sklopnih elemenata)

C. obujmice (za učvršivanje cijevi ili kabela na zid/strop)
D. kanalice (nadžbukna instalacija)
E. posebne metalne konstrukcije za stropno/podno polaganje kabela
Instalacione kutije
Služe za uvod i smještaj provodnika,uklještenja ili odvajanja instalacionoh cijevi ili za smještaj
elektroinstalacionog materijala (prekidači,priključnice) i zaštitu njihovih spojeva od uništenja.
Prema načinu upotrebe djele se na :
montažne(za prekidače,priključnice)
kutije koje služe za uvod i smještaj provodnika na mjestima granjanja
Prema obliku dijele se na :okrugle i četvrtaste i one imaju specijalne poklopce kojima se zatvaraju.
Obujmice
Obujmice se primjenjuju za učvršćivanje instalacionih cijevi na zidu.
Priključni uređaji
Priključni uređaji se koriste za spajanje pokretnih potrošača kao što su npr.: električne pegle,TV aparati, aparati za
zavarivanje itd. Prema namjeni, priključni uređaji su podijeljeni na:
utičnice (priključnice),
utikače,
natikače i
račve.
117
Utičnice
Utičnice se prema ugradnji dijele na podžbukne (p/ž), nadžbukne (n/ž) i prijenosne koje se koriste kod produžnih
kablova. Prema broju faza imamo monofazne i trofazne utičnice, a prema stupnju zaštite imamo nezaštićene
utičnice, utičnice za vlažne prostorije i utičnice za prostore ugrožene eksplozivnim smjesama. Posebna vrsta
utičnica su utičnice sa ugrađenom prenaponskom zaštitom. Danas su u upotrebi mnogi elektronski uređaji koji su
jako osjetljivi na povišenje napona. To su npr. računari, TV aparati i drugi uređaji. Da bi se ovi uređaji zaštitili
preporučljivo je da se napajaju preko utičnica sa prenaponskom zaštitom. Ove utičnice imaju ugrađen osigurač
koji pregorijeva pri povišenju napona. Da bismo znali da li je osigurač
ispravan u ove utičnice se ugrađuje kontrolna lampica. Također imamo posebne utičnice za telefonske instalacije,
TV instalacije, instalacije mreže računara i instalacije zaštitno niskog napona.
Osnovni podaci o utičnici su radni napon i radna struja. Standardne struje utičnica su: 10A,16A, 32A, 63A i
125A. Utičnice za podžbukno instaliranje se montiraju u instalacionim kutijama prečnika Ö 55 mm. Pri
instaliranju se obavezno mora izvršiti spajanje zaštitnog PE vodiča na zaštitne kontakte.
Kod trofaznih utičnica raspored priključaka je dat na slici 11b (pogled sa prednje strane utičnice). Treba voditi
računa da se ne zamjene zaštitni PE I neutralni N vodič, jer će u tom slučaju pri uključenju potrošača FI sklopka
izvršiti isključenje.
Dupla I obična monofazna utičnica Nadzidna EURO utičnica IZN IP44

sa zaštitnim kontaktom
Obična monofazna utičnica bez zaštitnog kontakta Nadgradna utičnica sa zaštitnim kontaktom
Utikači
Utikači služe da se spoje provodnik za napajanje električnog prijemnika sa priključnicom.Sastoji se od čepova i

tijela utikača.Na utikač se uvijek spaja samo jedan provodnik.
118
Priključne naprave: (račva,produžni kabl, monofazni (šuko)utikač, trofazni utikač)
Trofazni euro utikač
Instalacione sklopke ( prekidači )

.
Prekidači služe za ručno ili automatsko uključivanje ili isključivanje strujnog kola električnih prijemnika ili grupe
el. prijemnika.Oni moraju istovremeno da uključe ili isključe sve polove strujnog kruga.
–sklopni uređaji služe za uklapanja strujnih krugova u instalacijskim krugovima u domaćinstvima
–izrađuju se za maksimalne napone 500 V, i nazivne struje 2,4,6,10,16 i 25 A
–predviđene su za sklapanja struja do nazivnih vrijednosti
Prema izvedbi unutrašnjih spojeva razlikujemo:
jednopolne (isključuju ili uključuju samo fazu), jednopolni prekidač sa regulacijom

dvopolne (isključuju ili uključuju fazu i nulu)
tropolne prekidače
grupne ili serijske (služe za uključenje ili uključenje grupe potošača)
izmjenične
križne ili unakrsni
taster (tipkalo),
Uz prekidače se još koriste i uređaji kao što su: impulsni automat i stubišni automat.
SIMBOLI
vod
119
120
JEDNOPOLNI PREKIDAČ
UČENIK: ________________________
RAZRED: ________________________
DATUM: ________________________

DATUM: _________________________
121
Cilj vježbe:
Upoznavanje sa jednopolnim prekidačem i njegovom funkcijom u električnim instalacijama.
Jednopolni prekidač se koristi za uključenje rasvjete, zidnih električnih grijalica, ventilatorai

drugih uređaja sa jednog mjesta.Sklopka se smješta u fazu jer u suprotnome uz isklopljenu
sklopku koja se nalazi u nul vodiču instalacija ostaje pod naponom.
Potreban materijal i oprema:

1. monofazna utičnica sazaštitnim kontaktom
2. fleksibilno crijevo
3. obujmice
4. izolir traka ili redna stezaljka
5. jednopolni prekidač
6. razvodna kutija
7. sijalično grlo
0 0
R R
jednopolna dvopolna
Zadatak br.1:Nacrtaj kako izgleda jednopolna sklopka sa prednje i zadnje strane
122
Razvod električne instalacije sa jednopolnim prekidačem, dvije sijalice i jednom utičnicom
Zadatak br.2: Nacrtaj jednopolnu, tropolnu i montažnu šemu za razvod na slici
123
Zadatak br.3:
Praktično uraditi razvod električne instalacije za po datoj šemi.
Za spajanje se koristi kabl PP-Y 3x1,5 mm2 ili PP/R 3x1,5 mm2 koji imaju po tri provodnika.
dvopolna šema
124
Montažna šema jednopolnog prekidača i jedne sijalice
MONTAŽA
Priključivanje jednopolnog prekidača
Prilikom priključivanja prekidača mora se voditi računa o pravilnom postavljanu ušice pod
vijak (da se prilikom zavrtanja vijka ušica savija i sama sebe doteže te da prilikom skidanja
izolacije sa vodića neviri goli dio vodića ).
125
SERIJSKI PREKIDAČ
UČENIK: ________________________
RAZRED: ________________________
DATUM: ________________________

DATUM: _________________________
Cilj vježbe:
Upoznavanje sa serijskim prekidačem i njegovom funkcijom u električnim instalacijama.
Serijski (dvostruki) prekidač se koristi kada je potrebno sa jednog mjesta uključivati dva
potrošača. Moguće je naizmjenično sklapanje dvije grupe trošila, pri čemu obje grupe mogu biti
istodobno uklopljene.
126

3. obujmice
5. serijski prekidač
6. razvodne kutije
7. sijalična grla
0
grupna
Zadatak br.1:
Nacrtaj kako izgleda serijski prekidač sa prednje i zadnje strane
Zadatak br.2:
Na datoj slici pravilno pospajati zadate instalacione elemente
127
Zadatak br.3:
Praktično uraditi razvod električne instalacije za datu šemu
Tropolni razvod sa pripadajućim elementima
128
Jednopolna šema
Shema i mjesto primjene serijskog prekidača prikazana je na slici .
Zadatak br.4 :Nacrtati tropolnu šemu za dati razvod sa slike.
129
IZMJENIČNI PREKIDAČ
UČENIK: ________________________
RAZRED: ________________________
DATUM: ________________________

DATUM: _________________________
130
Cilj vježbe:
Upoznavanje sa izmjeničnim prekidačem i njegovom funkcijom u električnim instalacijama.
Stubišta i hodnici su često osvijetljeni jednom sijalicom. Da bismo tu sijalicu mogli upaliti i
ugasiti i na početku i na kraju hodnika, odnosno stubišta, konstruirani su izmjenični prekidači.

3. obujmice
5. izmjenični prekidači
6. razvodna kutije
7. sijalična grla
Izmjenični prekidač ( sklopka) Izmjenični prekidač sa utičnicom
Potezni izmjenični prekida
131
Zadatak br.1:
Nacrtati jednopolnu šemu za razvod sa prethodne slike
132
Primjeri primjene izmjeničnog prekidača( sklopke) sa utičnicom:
Univerzalna razvodna kutija
133
134
Shema i mjesto primjene izmjeničnog prekidača prikazana je na slici .
Zadatak br.2:
Praktično uraditi razvod električne instalacije za šemu na slici i nacrtati jednopolnu šemu date
instalacije
135
KRIŽNI PREKIDAČ
UČENIK: ________________________
RAZRED: ________________________
DATUM: ________________________

DATUM: _________________________
136
Cilj vježbe:
Upoznavanje sa križnim prekidačem i njegovom funkcijom u električnim instalacijama.
Križni prekidači su konstruirani da bi se na stubištima i hodnicima mogla paliti i gasiti rasvjeta

sa tri mjesta. Danas se jako malo koriste, jer su ih istisnuli impulsni i stubišni automati. Izvoru i
trošilu uvijek je najbliža izmjenična sklopka – između njih se nalaze križne.

3. obujmice
5. križni i izmjenični prekidači
6. monofazne utičnice
7. razvodna kutije
8. sijalična grla
137
Zadatak br.1:
Praktično uraditi razvod električne instalacije za šemu na slici i nacrtati tropolnu šemu
138
Zadatak br.2
Praktično uraditi razvod električne instalacije za po datoj šemi
139

Praktikum Energetika I

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Praktikum Energetika I

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

22222222222222222222222222222222+

PRAKTIKUM ZA PRAKTIČNU NASTAVU/LABORATORIJSKI RAD

(3 časa nedeljno, 34 sedmice)

PRAVILA ZA RAD U RADIONICI

1. Praktične vježbe predviđene su za samostalan rad učenika pojedinačno i u grupi, čime

Napon 220 V 380 V

PRUŽANJE PRVE POMOĆI KOD UDARA ELEKTRIČNE STRUJE

U svakoj radnoj i pomoćnoj prostoriji ili na radilištu gdje se nalaze električna

Postupak oslobađanja ozlijeđenog od djelovanja električne struje zavisi od okolnosti u

- umjetnog disanja u slučaju prestanka disanja,

- vanjske masaže srca,

Od metoda umjetnog disanja najbolje je primjenjivati umjetno disanje uduvavanjem zraka

1. Ozlijeđeni se položi na leđa i brzim manevrom srednjeg prsta provjeri se prohodnost

VANJSKA MASAŽA SRCA

KOMBINOVANA METODA OŽIVLJAVANJA

U slučaju da istovremeno prestane disanje i rad srca treba primjeniti kombinovanu

LABORATORIJSKA VJEŽBA BR.1

PREFIKSI MJERNIH JEDINICA

VJEŽBU PREGLEDAO: ____________

- ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA TUZLA –

Naziv skraćenice Odnos prema jedinici Oznaka

Tabela 1. Prefiksi mjernih jedinica

Na osnovu sledećih primjera rješiti radni zadatak:

Primjer 1: 1 Km = 1000 m = 103 m

Primjer 3 : 1 μF = 0,000001 F = 10-6 F

Primjer 4 : 1 MΩ = 1000000 Ω = 106 Ω

Primjer 6: 56 pF + 8000 μF + 150 mF =

Primjer 7: 1400 mm + 14 m + 0,1 km =

Primjer 13 : 22 pF + 800 μF + 250 mF =

Primjer 14 : 1000 mm + 1 m + 0,1 km =

LABORATORIJSKA VJEŽBA BR.2

UPOTREBA MJERNOG PRIBORA

VJEŽBU PREGLEDAO: ____________

- ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA TUZLA –

Potrebni elementi za vježbu:

Glavni dijelovi pomičnog mjerila su: 1. kljun

Načini mjerenja pomoču pomićnog mjerila se dati na slikama A;B;C;D;E;F.

LABORATORIJSKA VJEŽBA BR.3

UPOTREBA MJERNOG PRIBORA

VJEŽBU PREGLEDAO: ____________

- ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA TUZLA –

Potrebni elementi za vježbu:

Najpreciznija mjerila sa crticama za mjerenje dužina su mikrometri. Mjerenje mikrometrom se zasniva na

očitavanje mm (6 mm) očitavanje stotih dijelova mm (0,16 mm)

(5) (1) (2)

očitavanje polovine mm (0,5 mm) (4)

LABORATORIJSKA VJEŽBA BR.4

OBRADA IZOLACIONIH MATERIJALA

VJEŽBU PREGLEDAO: ____________

- ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA TUZLA –

Potrebni elementi za vježbu:

LABORATORIJSKA VJEŽBA BR.5

OČITAVANJE OZNAKA I SIMBOLA MJERNIH INSTRUMENATA

VJEŽBU PREGLEDAO: ____________

- ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA TUZLA –

Karakteristične osobine mjernih instrumenata su:

Tabela 1. Simboli prema vrsti napona/struje

Tabela 2. Simboli prema sistemu djelovanja

Precrtaj oznake i simbole sa mjernih instrumenata i iste objasni i opiši:

1. WAT-METAR 2. AMPERMETAR 3. VOLTMETAR

_______________________ ______________________ ______________________

_______________________ ______________________ ______________________

_______________________ ______________________ ______________________

_ __

_ __

_ __

_ __

_ __

_ __

_ __