Postupci ispitivanja pritiskom cjevovoda

za transport i distribuciju gasa

1
DVGW - Njemačko strukovno udruženje za gas i vodu - sa svojih 14 000 saradnika je naučno tehničko
udruženje u struki gasa i vode koje već više od 150 godina postavlja standarde za sigurno i pouzdano
snabdjevanje gasom i vodom, aktivno razmjenjuje ideje i informacije u podrčju gasa i vode i praktićno
relevantnim pomoćima motiviše i zahtijeva dalji razvoj u struci.

DVGW je ekonomski neovisno i politčki neutralno i obavezuje se zajedničkom dobru zajednice.

Tehnička regulativa DVGW-a je centralni instrument za ispunjenje svrhe po pravilu i za ispunjenje zadataka
DVGW-a. Na bazi zakonskih odredbi u DVGW - regulativi posebno se definišu sigurnosno - tehnički
zahtijevi, higijenski zahtijevi, zahtijevi referentni na okolinu, zahtijevi referentni na upotrebljivost, zahtijevi
referentni na korisnika, i organizacioni zahtijevi na snabdjevanje i upotrebu gasa i vode. Sa svojom
regulativom DVGW odgovara vlastitoj odgovornosti, koju davaoc zakona dodjeljuje privredi snabdjevanja -
za zaštitu tehničke sigurnosti, zaštitu higijene, zaštitu okoline i zaštitu potrošaća.

Uputa za korištenje

Sa DVGW-regulativom spojeni su slijedeći principi:

DVGW-regulativa je rezultat dobrovoljne honorarne volonterske aktivnosti koja je izrađena prema principima
koji za to važe (DVGW - statut, poslovnik GW 100). Za ovo prema pravnoj administraciji postoji stvarna
pretpostavka da je sadržajno i stručno ispravno.

• DVGW - regulativa stoji svim licima na raspolaganju da je koriste. Obaveza se može dati iz pravnih propisa
ili administrativnih pravila, ugovora ili drugog pravnog osnova.
• Upotrebom DVGW - regulative nikome se ne oduzima odgovornost za vlastite poslove. Onaj koji ih koristi
mora da se brine za tačnu upotrebu u konkretnom slučaju.
• DVGW - regulativa nije jedini nego važan izvor saznanja za profesionalna rješenja. Ne može obuhvatiti
sve moguće pojedinaćne slučajeve u kojima se mogu ponuditi dalje i ograničavajuće mjere.

2
Postupci ispitivanja pritiskom cjevovoda za transport i distribuciju gasa

Sadržaj
DVGW Predgovor ........................................................................................................................................ 5
1 Područje primjene .................................................................................................................................... 7
2 Upućivanje na normativne dokumente .................................................................................................. 7
3 Pojmovi i definicije ................................................................................................................................... 8
3.1 Svrha ispitivanja ................................................................................................................................. 8
3.1.1 Mjere sigurnosti ................................................................................................................................ 8
3.2 Podjela postupaka ispitivanja pritiskom............................................................................................... 8
3.3 Ispitni mediji ......................................................................................................................................... 8
3.3.1 Općenito ........................................................................................................................................... 8
3.3.2 Ispitivanja pritiskom s vodom kao ispitnim medijem ......................................................................... 9
3.3.3 Ispitivanja pritiskom sa zrakom kao ispitnim medijem ...................................................................... 9
3.3.4 Ispitivanja pritiskom s pogonskim gasom kao ispitnim medijem ...................................................... 9
3.4 Pregled postupaka ispitivanja pritiskom .............................................................................................. 9
3.5 Tok ispitivanja .................................................................................................................................... 10
3.6 Zahtjevi za mjerne uređaje ................................................................................................................ 11
3.6.1 Općenito ......................................................................................................................................... 11
3.6.2 Uređaji za mjerenje pritiska za postupak ispitivanja B 3 ................................................................ 11
3.6.3 Uređaji za mjerenje pritiska za postupak C 3 ................................................................................. 12
3.6.4 Uređaji za mjerenje temperature .................................................................................................... 12
4 Opis postupaka ispitivanja pritiskom ................................................................................................... 12
4.1 Vizuelni postupak ispitivanja A .......................................................................................................... 12
4.1.1 Vizuelni postupci ispitivanja s vodom kao ispitnim medijem (jednokratno opterećivanje pritiskom)
A 1 ........................................................................................................................................................... 12
4.1.2 Vizuelni postupak ispitivanja s vodom kao ispitnim medijem (dvokratno opterećivanje pritiskom) A
2 ............................................................................................................................................................... 13
4.1.3 Vizuelni postupak sa zrakom A.3 .................................................................................................. 13
4.1.4 Vizuelni postupak ispitivanja s pogonskim gasom A 4 .................................................................. 13
4.2 Postupak mjerenja pritiska B ......................................................................................................... 13
4.2.1 Postupak mjerenja pritiska s vodom kao ispitnim medijem B2 ...................................................... 13
4.2.2 Postupak mjerenja pritiska sa zrakom kao ispitnim medijem B3 ................................................... 17
4.3 Postupak preciznog mjerenja pritiska C ....................................................................................... 17
4.3.1 Postupak preciznog mjerenja pritiska sa zrakom kao ispitnim medijem C 3 ................................. 17
4.3.1.1 Općenito ...................................................................................................................................... 17
4.3.1.2 Test rasterećenja ........................................................................................................................ 18
4.3.1.3 Karakteristike pri ispitivanju polietilenskih vodova ..................................................................... 18

3
 4.3.1.4 Alternativni postupci mjerenja ..................................................................................................... 19
4.3.2 Ocjena ............................................................................................................................................ 19
4.3.2.1 Ocjena preciznog postupka mjerenja pritiska bez mjerenja temperature zemljišta/temperature
stijene cijevi ............................................................................................................................................. 19
4.3.2.2 Ocjena postupka preciznog mjerenja pritiska s mjerenjem temperature tla/ temperature stijenke
cijevi ......................................................................................................................................................... 20
4.4 Postupci mjerenja pritiska i zapremine - postupci mjerenja D2 ........................................................ 21
4.5 Postupak ispitivanja sa zrakom u podpritisku E.3 ............................................................................ 21
5 Ispitni izvještaj/potvrda o prijemu ............................................................................................................. 22
Dodatak A (normativno) - Računske vrijednosti A i B ................................................................................. 23

4
DVGW Predgovor

Ovaj radni list je preradio tehnički komitet „Distribucija gasa” u saradnji s tehničkim komitetom „Transportni
gasovodi”. U ovom radnom listu su, kao i u prethodnoj verziji, aktualizirani i objedinjeni u jednu cjelinu
primjenjivi postupci ispitivanja pritiskom vodova i postrojenja snabdjevanja gasom, i opisan je njihov tok.

Nakon izrade voda ili postrojenja mora se ispitivanjem pod pritiskom dokazati da su oni pogodni za pogon
s predviđenim dozvoljenim pogonskim pritiskom.

Kod vodova i postrojenja u području važenja Uredbe o gasovodima visokog pritiska (GasHDrLtgV) projektni
pritisk (DP) je mjerodavan za utvrđivanje ispitnog pritiska. Za sve druge vodove i postrojenja ispitni pritisak
se orijentiše na maksimalno dozvoljeni pogonski pritisak (MOP).

Nije dozvoljeno stavljanje u pogon vodova i postrojenja bez dokaza uspješno završenog ispitivanja
pritiskom. Koji če se od postupaka ispitivanja pritiskom koji su opisani u ovom radnom listu upotrijebiti i ko
če biti validan za inspekciju, utvrđuje se u tehničkim pravilima DVGW-a za postavljanje i pogon vodova i
postrojenja snabdjevanja gasom sa uputom na ovaj radni list.

Ovom preradom radnog lista G 469, izdanje iz juna 2010. godine usklađuje se s aktuelnim tehničkim
stanjem, uvažavajući funkcionalne zahtjeve DIN EN 12327. Kod opisanih postupaka ispitivanja sa zrakom
kao ispitnim medijem, sada kao postupak preciznog mjerenja pritiska, precizirani su okvirni uslovi za
upotrebu mehaničkih i elektronskih aparata za mjerenje pritiska i temperature.

Ovaj radni list zamjenjuje DVGW-Radni list G 469, Izdanje juni 2010.

Izmjene:

Poduzete su slijedeće izmjene u odnosu na DVGW – radni list G 469:2010-06.

a) uvođenje postupka ispitivanja podpritiskom sa zrakom E 3

b) dopunjene upute za senzore relativnog pritiska za precizni postupak mjerenja pritiska C 3

c) preciziranje ispitnog pritiska za vizuelni postupak sa zrakom A 3

d) dodatna uputa za vizuelan postupak sa pogonskim gasom A 4

e) odbacivanje obaveze za provođenje testova za rasterećenje kod mjernog postupka C 3

5
Ranija izdanja

DVGW G 469:1977-10

DVGW G 469:1987-07

DVGW G 469:2010-06

6
1 Područje primjene

Ovo tehničko pravilo važi za ispitivanje pritiskom gasovoda ili gasnih postrojenja koji služe za potrebe javnog
snabdijevanja gasom, npr. transportnih i distributivnih gasovoda, kao i kompresorskih postrojenja,
postrojenja za regulaciju pritiska i mjerenje gasa.

Za ispitivanja pritiskom ostalih gasovoda i postrojenja koja općenito ne služe za potrebe javnog
snabdijevanja gasom, ovo tehničko pravilo se može primjeniti ako se uzmu u obzir specifične osobine
gasova i eventualno druge postojeće odredbe.

Kod vodova i postrojenja u području važenja Uredbe o gasovodima visokog pritiska (GasHDrLtgV) projektni
pritisk (DP) je mjerodavan za utvrđivanje ispitnog pritiska. Za sve druge vodove i postrojenja ispitni pritisak
se orijentiše na maksimalno dozvoljeni pogonski pritisak (MOP). U slijedećem tekstu se stoga u zahtijevima
za ispitni pritisak imenuju kako projektni pritisak tako i maksimalno dozvoljeni pritisak.

2 Upućivanje na normativne dokumente

Slijedeći normativni dokumenti sadrže odredbe, koje su kroz upućivanje u ovom tekstu sastavni dio tehničke
regulative***). Kod datiranih upućivanja ne važe kasnije izmjene ili prerade ovog izdanja. Korisnici tehničke
regulative***) trebaju provjeriti mogućnost da primjene najnovija izdanja navedenih normativnih dokumenta.
Kod nedatiranih upućivanja važi posljednje izdanje normativnog dokumenta. Navedeni standardi su
sastavni dio ovog tehničkog pravila.

G 459-1 Kućni gasni priključci za radne pritiske do 5 bar

G 465-4 Tehnika aparata za preispitivanje gasovoda i gasnih postrojenja

GW 310 Betonski oslonci; Osnove za dimenzionisanje

GW 368 Spojevi mufni za prihvat aksialnih sila za cijevi, fazonske komade i armature od duktilnog sivog liva
ili čelika

DIN 30690-1 Konstrukcioni elementi u postrojenjima javnog snabdijevanja – dio 1; Zahtjevi za konstrukcione
elemente postrojenja za snabdijevanje gasom

EN 12327 Gasna infrastruktura - Postupci za ispitivanje pritiskom, puštanje u pogon i stavljanje van pogona
- Funkcionalni zahtjevi

EN 14291 Pjenušavi rastvori za otkrivanje curenja na gasnim instalacijama

VdTUV - Podsjetni list cjevovodi 1060, Smjernice za provođenje stres testa

DKD-R 6-1, Kalibriranje aparata za mjerenje pritiska

Industrija - standard IAPWS-IF 97, Parametri stanja vode i vodene pare; Industrija - standard IAPWS-IF
97 za termodinamičke parametre stanja i dopunjene jednačine za druge osobine.

7
3 Pojmovi i definicije

3.1 Svrha ispitivanja

Prilikom primjene postupaka ispitivanja pritiskom opisanih u poglavlju 4 treba uzeti u obzir sadržajne
odredbe koje se nalaze u odgovarajućim tehničkim pravilima.

Ispitivanja pritiskom koja su ovdje opisana mogu se primjenjivati pojedinačno ili u kombinaciji. Ona služe za
ocjenjivanje čvrstoće i/ili zaptivenosti sistema koji se ispituje i na taj način doprinose dokazivanju sigurnosti
gasovoda vodova i postrojenja.

3.1.1 Mjere sigurnosti

Kod spojeva koji nisu otporni na prihvat aksialnih sila naprezanje na vučenje, oslonci ili privremena
osiguranja se moraju dimenzionirati za ispitni pritisak. Ovi zahtijevi važe kao ispunjeni zadovoljeni, ako se
uzima u obzir GW 310 ili spojevi koji odgovaraju DVGW – radnom listu GW 368.

Dionica koja se ispituje pritiskom se treba posmatrati, najmanje na početku i prije kraja ispitivanja pritiskom.
U slučaju potrebe, dionica i otkriveni dijelovi gasovoda se moraju obilježiti (npr. natpisnom pločom) i
eventualno zatvoriti. Za vrijeme postupka, u području voda ne smiju se poduzimati mjere koje nisu u funkciji
ispitivanja pritiskom.

Kod kompresibilnih ispitnih medija, ispitni pritisak se mora kontrolirano sniziti preko prikladnih uređaja, npr.
uređaja za odušivanje i eventualno prigušivač zvuka.

3.2 Podjela postupaka ispitivanja pritiskom

Postupci ispitivanja se dijele u zavisnosti od toga da li se:

 gasovod ili postrojenje, koji su pod ispitnim pritiskom, u toku ispitnog vremena pregledaju izvana (vizuelni
postupak ispitivanja);
 ispitni pritisak u gasovodu ili postrojenju mjeri u toku ispitnog vremena (postupak mjerenja pritiska);
 ispitni pritisak u gasovodu u toku ispitnog vremena mjeri preciznim uređajem aparatom za mjerenje pritiska
(postupak preciznog mjerenja pritiska);
 dodatno uz ispitni pritisak u gasovodu mjeri količina vode koja je upumpana i koja uzrokuje obodno
naprezanje cjevovoda (postupak mjerenja pritiska / postupak mjerenja zapremine)
 da li se zavarivački šav ispituje pod vakumom sa sredstvom koje formira pjenu (postupak ispitivanja sa
podpritiskom).

3.3 Ispitni mediji

3.3.1 Općenito

Neovisno od tačke 3.2 ovog tehničkog pravila, postupci ispitivanja pritiskom se razlikuju i prema tome da li
se za ispitivanje primjenjuje tečni medij (voda) ili gasoviti medij (zrak, pogonski gas).

Umjesto vode, mogu se koristiti i drugi odgovarajući tečni ispitni mediji; u daljem tekstu se govori samo o
vodi.

Umjesto zraka mogu se koristiti i drugi odgovarajući gasoviti ispitni mediji; u daljem tekstu se govori samo
o zraku.

Umjesto pogonskog gasa mogu se koristiti i smjese pogonskog gasa i inertnih gasova (po pravilu azot); u
daljem tekstu se govori samo o pogonskom gasu.

8
3.3.2 Ispitivanja pritiskom s vodom kao ispitnim medijem

Kod ispitivanja pritskom s vodom kao ispitnim medijem treba voditi računa o sljedećem:

• Ispitivanje se treba provoditi samo ako je temperatura vode i okoline iznad 4 °C (277 K). Kod nižih
temperatura poduzimaju se posebne mjere (npr. dodavanje sredstva za zaštitu od smrzavanja). Potrebno
je predvidjeti dovoljno vremena za izjednačavanje temperature ispitnog medija vode i temperature okoline.

• Voda koja se primjenjuje za ispitivanje ne smije agresivno djelovati na materijal; Cjevovod i voda ne smiju
imati primjese koje bi mogle uticati na ispitivanje, a kasnije i na pogon. Potrebno je predvidjeti odgovarajuće
mjere za prikladno odvođenje vode na kraju ispitivanja.

• Punjenje cjevovoda ili dijelova postrojenja vodom mora se vršiti tako da su oni zadovoljavajuće odzračeni.
Odnos dodate količine vode prema rezultirajućem porastu pritiska več pri nanošenju ispitnog pritiska može
dati prve znakove o nedovoljnom odzračavanju ili o večim nezaptivenostima. Nezadovoljavajuća
odzračenost ili veća nezaptivenost se može ustanoviti već preko nedovoljnog odzračavanja ili preko večih
nezaptivenosti. Za kontrolno ispitivanje odzračenosti (testom rasterećenja) opisuje se u tačka 4.2.1 postupci
ispitivanja pritiskom sa vodom B 2.

Kod ispitivanja pritiskom s vodom kao ispitnim medijem, općenito kod naprezanja cijevi preko 95 %
minimalne granice razvlačenja Rt 0,5 na najnižoj tački voda, potrebno je preduzeti mjerenje pritiska /
mjerenje zapremine za vrijeme procesa stavljanja pod pritisak ispitivanja pritiskom.

3.3.3 Ispitivanja pritiskom sa zrakom kao ispitnim medijem

Ukoliko se primjenjuje ispitni pritisak koji je veći od 7 bar i ako vod ili postrojenje nisu ranije ispitivani istim
ili većim ispitnim pritiskom, potrebno je poduzeti posebne sigurnosne mjere (npr. povećanje udjela ispitanih
zavarenih spojeva, pojačani nadzor nad gradnjom, pooštreni nadzor nad ispitivanjem).

U cilju izbjegavanja formiranja vodenog kondenzata u vodu, zrak se eventualno mora osušiti.

3.3.4 Ispitivanja pritiskom s pogonskim gasom kao ispitnim medijem

Ispitivanje se vrši pogonskim medijem (pogonskim gasom) pri čemu ispitni pritisak odgovara pogonskom
pritisku koji vlada u vodu ili postrojenju u koji se ubacuje. Kod ispitivanja pritiskom s pogonskim gasom kao
ispitnim medijem, vod ili postrojenje se mogu izložiti ispitnom pritisku koji je iznad postojećeg pogonskog
pritiska voda ili postrojenja (vidi također tačku 4.1.4). To se može postići dodavanjem npr. azota koji se
nalazi pod većim pritiskom. Inače, važi poštivanje posebnih sigurnosnih mjera iz tačke 3.3.3.

3.4 Pregled postupaka ispitivanja pritiskom

U zavisnosti od ispitne metode koja se primjenjuje, postupci ispitivanja se dijele na:

A vizuelne postupke

B postupke mjerenja pritiska

C postupke preciznog mjerenja pritiska

D postupke mjerenja pritiska i zapremine

E postupke ispitivanja u podpritisku

9
Na osnovu vrste ispitnog medija i načina izlaganja ispitnom pritisku, postupci ispitivanja se dijele na:

1 voda / jednokratno

2 voda / dvokratno

3 zrak

4 pogonski gas

Uzimajući u obzir gore spomenute podjele, u tabeli 1 je dat pregled postupaka ispitivanja

Tabela 1: Pregled postupaka ispitivanja pritiskom

ispitni medij voda zrak pogonski

gas
jednokratno dvokratno
Postupak ispitivanja 1 2 3 4
Vizuelni postupci A1 A2 A3 A4
Postupci mjerenja pritiska B2 B3 -
Postupci preciznog - C3 -
mjerenja pritiska
Postupci mjerenja pritiska i D2 -
zapremine
Postupci ispitivanja u E3
podpritisku

3.5 Tok ispitivanja

Vremenski tok ispitivanja pritiskom se može podijeliti na intervale. Kao primjer je na slici 1. shematski
prikazan vremenski tok ispitivanja pritiskom prema postupku B 2.

Slika 1: Vremenski tok ispitivanja pritiskom za cjevovode prema postupku B 2

10
Vremenski tok za

1 - prvo opterećivanje ispitnim pritiskom

2 - prvo vrijeme zadržavanja pritiska (ispitni pritisak)

3 - prvo snižavanje pritiska

4 - drugo vrijeme zadržavanja pritiska (pritisak u najvišoj tački voda iznosi minimalno 2 bar)

5 - drugo opterećenje ispitnim pritiskom

6 - treće vrijeme zadržavanja pritiska

7 - rasterećivanje ili popuštanje

3.6 Zahtjevi za mjerne uređaje

3.6.1 Općenito

Za mjerne uređaje koji se primjenjuju za ispitivanje pritiskom (aparati uređaji za mjerenje pritiska, uređaji
aparati za mjerenje temperature, itd.) trebaju se odrediti mjerne nesigurnosti i dokumentovati s dokazima.
Kontrolni manometri služe za provjeru pritiska, a ne njegovom mjerenju.

Radi ponovljivosti mjerenja, kao i priključenja na nacionalni etalon, mjerni uređaj se mora podvrgnuti prvom
certificiranju prije prvog korištenja. Prvo certificiranje se može provesti putem ovlaštene institucije za
mjeriteljstvo*) Prvo certificiranje se provodi od strane akreditovane laboratorije. Osim toga, godišnje se od
strane operatera, vanjske ispitne laboratorije ili od strane proizvođača moraju dokazati (detektovati) i
dokumentirati mjerne nesigurnosti aparata. Na zahtjev autoriziranog stručnjaka moraju se priložiti
odgovarajući dokazi. Za uređaje aparate za mjerenje pritiska za postupak C 3, osjetljivost reagovanja
(odziva) aparata za mjerenje na promjene pritiska od 1 mbar može se dokazati testom rasterećenja na
ispitivanom cjevovodu (vidi tačku 4.3.1.2).

Uzimajući u obzir smjernice o kalibraciji**) **) “Uvažavanjem DKD smijernica 6-1 (kalibracija aparata za mjerenje pritiska)“,
mjerna nesigurnost upotrijebljenog mjernog uređaja za mjerenje pritiska smije iznositi maksimalno 1/3
dozvoljene promjene pritiska, prema odgovarajućim odredbama tehničkih pravila***) “Tehnička pravila DVGW-
a”.

Primjer: Dozvoljena promjena pritiska od 50 mbar zahtijeva uređaj za mjerenje pritiska s mjernom
nesigurnošću manjom ili jednakom 17 mbar.

Sve vrijednosti mjerenja za vrijeme ispitivanja trebaju biti stalno vidljive, odnosno da se mogu pozvati tako
da u svako doba procesa mjerenja stoje na raspolaganju.

Kod elektronskih mjernih uređaja koji raspolažu automatskim snimanjem mjernih vrijednosti, početak, kraj,
kao i interval snimanja mjerne vrijednosti treba imati mogućnost slobodnog izbora. Za ostalu obradu i
arhiviranje mjernih vrijednosti mora se predvidjeti mogućnost transfera podataka.

Mjerne uređaje treba zaštiti od vanjskih uticaja u posudi koja ima mogućnost zatvaranja tipa zaštite IP67,
ukoliko nisu poduzete posebne zaštitne mjere (npr. mjerne vage), odnosno ako te mjere ne postoje.

3.6.2 Uređaji za mjerenje pritiska za postupak ispitivanja B 3

Kao uređaji za mjerenje pritiska potreban je elektronski uređaj za mjerenje pritiska sa zapisivanjem.

11
3.6.3 Uređaji za mjerenje pritiska za postupak C 3

Kao uređaji za mjerenje pritiska potrebni su ili mehanički aparat za fino mjerenje pritiska (npr. klipni
manometar), ili elektronski aparat za mjerenje pritiska koji se sastoji od senzora za pritisak i pretvarača
mjernih vrijednosti, kao i kontrolni manometar, čije mjerno područje odgovara 1,5 -strukom ispitnom pritisku.

Mora se navesti veličina mjerne greške uslovljene temperaturom u zavisnosti od temperature senzora
mjernih vrijednosti. Kompenzacija temperature mora uzeti u obzir promjenu temperature od 0,1 K.

Uređaj za mjerenje pritiska mora bez ikakve sumnje prepoznati promjenu pritiska od 1 mbar. Ukoliko se
upotrebljavaju uređaji za mjerenje na koje ima uticaj atmosferski pritisak (tzv. senzori relativnog pritiska),
mora se uzeti u obzir uticaj atmosferskog pritiska s tačnošću mjerenja od 1 mbar (barometar, meteorološka
služba).

Suma mjernih grešaka uređaja za mjerenje pritiska u odnosu na ponovljivost mora iznositi manje od 5 mbar,
u temperaturnom području od 0 °C do 40 °C (273 K do 313 K) i pri promjeni temperature od 15 K.

Eventualno se moraju poduzeti mjere da bi se spriječili negativni uticaji temperature na senzor pritiska, npr.
kompenzacija temperature, pozicioniranje senzora u blizini voda.

3.6.4 Uređaji za mjerenje temperature

Kao uređaji za mjerenje temperature potrebni su ili konvencionalni ili elektronski mjerni uređaji koji bez
sumnje mogu prepoznati promjenu temperature od 0,05 K.

Suma mjernih grešaka uređaja za mjerenje temperature u odnosu na ponovljivost mora iznositi manje od
0,1 K u temperaturnom području od 0 °C do 40 °C (273 K do 313 K) i pri promjeni temperature od 15 K.

4 Opis postupaka ispitivanja pritiskom

4.1 Vizuelni postupak ispitivanja A

Kod vizuelnih postupaka, na cjevovodu ili postrojenju se vizuelno ocjenjuje njihova zaptivenost prilikom
opterećivanja ispitnim pritiskom, kao i njihova čvrstoća, kada ispitni pritisak značajno prelazi projektni
dozvoljeni pogonski pritisak.

Spojevi vodova koji se moraju ispitati trebaju biti pristupačni, očišćeni od masti, naslaga i premaza.
Odstupanja se prije provođenja ispitivanja pod pritiskom moraju uskladiti sa autoriziranim stručnjakom. Pri
tome za ispitivanje moraju biti dovoljno dobri odnosi osvijetljenja.

U cilju dokumentacije ispitnog pritiska kod postupaka A.1, A.2 i A.3 mora se upotrijebiti aparat za mjerenje
pritiska sa mogučnošću zapisivanja. Kod postupka A.4 ispitni pritisak/pogonski pritisak, postrojenja koja su
postavljena ispred i postrojenja koja se nalaze iza, se mora dokumentovati.

4.1.1 Vizuelni postupci ispitivanja s vodom kao ispitnim medijem (jednokratno opterećivanje pritiskom) A 1

Visina ispitnog pritiska za cjevovod ili postrojenje se određuje prema važećoj regulativi*) *) “tehnička pravila
DVGW-a”. Ispitni pritisak se određuje prije ispitivanja i na najnižoj tački voda ne smije prekoračiti 95 %
minimalne granice razvlačenja cijevi Rt 0,5, odnosno postrojenja - konstrukcionih dijelova prema DIN 30690
- 1. Vrijednost ispitnog pritiska u najvišoj geodetskoj tački cjevovoda (ispitne sekcije) mora iznositi najmanje
vrijednosti 1,3 puta projektni pritisak.

12
Nakon punjenja ispitnog pritiska sa utvrđenom vrijednošću (do max. 3 bar/min) i nakon što se pod pritiskom
držao 1 sat, vod ili postrojenje se pod pritiskom drži toliko dugo dok se svi spojevi voda, armature, prirubnice
i drugo ne ispitaju na zaptivenost.

4.1.2 Vizuelni postupak ispitivanja s vodom kao ispitnim medijem (dvokratno opterećivanje pritiskom) A 2

Visina ispitnog pritiska se određuje prije ispitivanja i ona ne treba prekoračiti 95 % vrijednosti granice
razvlačenja cijevi Rt 0,5. Vrijednost ispitnog pritiska u najvišoj tački cjevovoda ipak mora iznositi najmanje
1,3 puta maksimalno dozvoljeni pogonski pritisak odnosno mora iznositi projektnom pritisku u najvišoj tački
voda.

Nakon punjenja i odzračivanja (vidjeti tačku 3.3) s porastom pritiska do max. 3 bar/min, ispitni pritisak se
drži cca 90 minuta. Nakon snižavanja pritiska na najmanji mogući pritisak (i zadržavanja tog pritiska 30
minuta) koji u najvišoj tački cjevovoda ipak treba da iznosi najmanje 2 bar, ponovo se opterećuje ispitnim
pritiskom i zadržava najmanje 90 minuta. Na kraju ovog vremena zadržavanja vod se ispituje na zaptivenost
na njegovim spojevima i na ugradbenim elementima (prirubnice, mufe, armature itd.).

4.1.3 Vizuelni postupak sa zrakom A.3

Ispitni pritisak iznosi 1,1 puta maksimalni dozvoljeni pogonski pritisak, pri čemu ispitni pritisak mora da
preraste maksimalno dozvoljeni pogonski pritisak za minimalno 2 bar. Moraju se uvažiti ograničenja za
primjenu ovog postupka koja za vod ili postrojenje važe u tehničkim pravilima DVGW-a.

Nakon što se cjevovod ili postrojenje izloži ispitnom pritisku (s utvrđenim prirastom pritiska do max. 3
bar/min), i nakon držanja 30 minuta, vod ili postrojenje se i dalje drže pod ispitnim pritiskom sve dok se
pomoću pjenušavog sredstva prema EN 14291 ne ispita zaptivenost svih spojeva cijevi, armatura,
prirubnica i sl.

Preporučuje se, nakon sniženja ispitnog pritiska na ca. 2 bar (brzina sniženja maksimalno 3 bar/min) i nakon
vremena držanja od 15 minuta, da se ispitivanje ponovi uz upotrebu sredstva koje formira pjenu. dovde

4.1.4 Vizuelni postupak ispitivanja s pogonskim gasom A 4

Ovaj postupak se primjenjuje za ispitivanje zaptivenosti šavova za zavarivanje i šavova za uvezivanje i za

ispitivanje zaptivenosti razdvojivih spojeva. Postupak kod projektnih pritisaka večih od 16 bar ne zamjenjuje
ispitivanje čvrstoće konstrukcionih dijelova.

Ispitni pritisak odgovara pogonskom pritisku i ne smije prekoračiti najveći dozvoljeni pogonski pritisak čak i
ako se dodaje azot (vidi tačku 3.3).

Nakon pravilnog punjenja, s utvrđenim prirastom pritiska (do maksimalno 3 bar/min), opterećenje se dovodi
na nivo ispitnog pritiska. Za vrijeme i nakon procesa opterećivanja ispitnim pritiskom ispituje se zaptivenost
svih spojeva na vodu, armatura, prirubnica i dr. pomoću dozvoljenih pjenušavih sredstava prema EN 14291
ili pomoću odgovarajućih aparata za mjerenje koncentracije gasa prema DVGW - podsjetnom listu G 465-
4.

4.2 Postupak mjerenja pritiska B

Dovde Kod postupka mjerenja pritiska, ocjena čvrstoće i zaptivenosti voda se dobija iz promjene pritiska
koja je rezultat finog mjerenja za vrijeme ispitivanja. Stoga, ovi postupci se naročito mogu primjeniti kod
podzemnih vodova koji nisu dostupni za pregled.

4.2.1 Postupak mjerenja pritiska s vodom kao ispitnim medijem B2

13
Ispitni pritisak iznosi minimalno 1,3 puta projektni pritisak na najvišoj tački cjevovoda, pri čemu se ne smije
prekoračiti 95 % minimalne granice razvlačenja cijevi Rt 0,5 na najnižoj tački cjevovoda. Stvarna visina
ispitnog pritiska se utvrđuje prije ispitivanja.

Prilikom ocjenjivanja promjene pritiska moraju se uzeti u obzir varijacije temperature ispitnog medija,
stijenke cijevi, okolnog tla i/ili okolne atmosfere.

Sa ispitivanjem pritiskom počinje se tek nakon uspješnog izjednačenja temperature između ispitnog medija
i tla, odnosno atmosfere.

Prilikom ispitivanja pritiskom nadzemni dijelovi cjevovoda se moraju zaštititi od uticaja temperature (npr.
mraza ili sunčevog zračenja).

Da bi za vrijeme ispitivanja temperaturne varijacije bile manje, potrebno je što je moguće više popuniti
rovove u koje je položena cijev. Nezatrpani dijelovi bi trebali iznositi manje od 3 % dužine voda. Armature i
rastavljivi spojevi, po mogućnosti, trebaju biti dostupni.

Ispitne dionice ne bi trebale biti duže od 15 km ili da prekorače zapreminu od 6 000 m3.

Za provođenje ispitivanja potrebni su slijedeći mjerni uređaji:

• uređaji za određivanje pritiska:

- kontrolni manometar (mjerno područje cca. 1,5 puta ispitni pritisak)

- uređaj za mjerenje pritiska s minimalno 0,1% mjerne tačnosti (npr. klipni manometar)
- uređaj za mjerenje pritiska s pisačem vrijednosti (registrator) pritiska klase 1,0 (mjerno područje
cca. 1,5 puta ispitni pritisak)
- manometar s punjenjem klase 1,0 (mjerno područje: 1,5 puta ispitni pritisak).

Za vrijeme ispitivanja treba zabilježit ukupnu promjenu pritiska pomoću uređaja za mjerenje pritiska s
pisačem

• uređaji za mjerenje temperature:

- termometar za mjerenje temperature zraka,

- termometar za mjerenje temperature zida cijevi prekrivenog i otkrivenog područja voda koji je postavljen
dovoljno duboko, odnosno minimalno do tjemena cijevi (preporučeno mjerno područje od 268 K do 303 K),
- termometar za mjerenje temperature vode kojom se puni sistem.

Za mjerenje temperature zida cijevi u pravilu je dovoljan jedan termometar za dužinu ispitne dionice od 2,5
km. Neovisno od dužine ispitne dionice ipak se moraju koristiti najmanje tri termometra.

• uređaji za kontrolno ispitivanje odzračenosti (test rasterećenja):

- odgovarajući uređaj za mjerenje količine vode koja se ispušta iz voda (npr. decimalna vaga i posuda;
mjerna posuda dovoljno velikog sadržaja ili s kalibrisanim mjeračem protoka); alternativno kod provođenja
postupka sa mjerenjem zapremine, u cilju kontrole nepostojanja zraka, mogu se uzeti u obzir mjerne
vrijednosti dopumpane zapremine.

Nakon punjenja i odzračivanja (vidi tačku 3.3.2) ispitni pritisak se povećava s prirastom pritiska do max. 3
bar/min. Preporuka je da se prije ispitivanja izvrši kontrola odzračenosti voda. Nakon vremena držanja pod
pritiskom od oko 60 minuta, ukoliko je moguće, snižava se pritisak tako da na najvišoj tački voda postoji
pritisak od najmanje 2 bar. Vrijeme držanja sniženog ispitnog pritiska iznosi 30 minuta. Nakon toga, pritisak
se ponovo podiže na ispitni pritisak. Ovaj pritisak se po pravilu drži 24 sata. U toku ovog vremena sve
mjerne vrijednosti se moraju dokumentovati. Kod mjerenja temperature zida cijevi prekrivenih dijelova

14
ispitnih dionica u pravilu je dovoljno očitavanje termometra svakih 6 sati. Sve ostale mjerne vrijednosti
trebaju se uzimati svaki sat.

Vremena stajanja držanja/mjerenja se mogu smanjiti u suglasnosti s autoriziranim stručnjakom ako se za

to ispune mjerno-tehnički preduslovi, ako promjena pritiska slijedi promjene temperature i ako, kao rezultat
toga, promjene zapremine pokazuju odgovarajući vremenski tok.

Na kraju pvog vremena stajanja, kontrolnim ispitivanjem treba utvrditi odzračenost voda (test rasterećenja).
U tu svrhu treba preduzeti minimalno 2 snižavanja pritiska.

Za analizu treba uzeti u obzir samo zadnju ispuštenu količinu vode i pripadajuće sniženje pritiska.

Proračun

Stvarno ispuštena količina vode se upoređuje s računskom vrijednosti količine ispuštene vode prema
sljedećoj formuli:

(1)

Kod različitih debljina zida i radijusa cijevi, za odnose

ri/s

treba odrediti odgovarajuće proporcionalne vrijednosti zapremina i debljina stijenki, kako slijedi:

(2)

Izmedu računske i stvarno ispuštene količine vode mogu nastupiti odstupanja koja nastaju zbog neznatnih
količina zraka u cjevovodu (zračnih đepova), ovaliteta cijevi, tolerancija debljine stijenke i prečnika cijevi.
Obzirom na dovoljnu tačnost proračuna ovo odstupanje ne bi trebalo biti veće od 6 % pri čemu u formuli (3)
treba u obzir uzeti odstupanje za odnos

ΔVAb/ ΔVA.

Promjena zapremine ispitivane dionice cjevovoda može se odrediti iz slijedeće jednačine stanja jednačine
stanja kako slijedi:

(3)

Ako se radi o različitim debljinama zida i različitim poluprečnicima cijevi, u jednačini (2) treba primijeniti
formulu (3).

Pri tome je:

ΔV = promjena zapremine u l

ΔVhzul = promjena zapremine u jedinici vremena, l/h

15
ΔVA = računska količina ispuštene vode, l

ΔVAB = stvarna količina ispuštene vode, l

Vri = zapremina ispitne dionice s poluprečnikom cijevi ri, m3

ri = unutrašni poluprečnik cijevi, mm

s = postojeća debljina zida cijevi, mm

A = proračunski koeficijent prema dodatku A u 1/bar

B = proračunski koeficijent prema dodatku A u 1/K

p = nadpritisak u cjevovodu, bar

T = srednja temperatura zida cijevi, K

l = dužina cjevovoda, m

Index 1 = na početku ispitivanja

Index 2 = na kraju ispitivanja

Index x,y, ukupno = debljina zida cijevi, poluprečnik dionice dionice odnosno debljine

0,89 = Proračunski koeficijent za promjenu zapremine preko promjene pritiska za uzemljene cijevi od čelika
u 10-6 bar -1. Proračunski koeficijent važi za čelične cijevi s modulom elastičnosti E = 206 000 u N/mm2 i
koeficijentom poprečne kontrakcije μ = 0,3 [-] [ = 2 x 105 x ((1 -μ2 / E)]

Analiza

U pravilu, promjene zapremine se dobijaju na osnovu mjernih tolerancija postupka. Kada se gleda sumarno,
promjene zapremina se ne anuliraju međusobno i mogu se izračunati pomoću odgovarajuće računske
formule uzimajući u obzir sve tolerancije. Stoga je za određivanje dozvoljene satne promjene zapremine
dovoljna primjena slijedeće pojednostavljene formule:

(4)

Pri tome važe sljedeće granične vrijednosti:

a) Za prečnike cjevovoda da ≥ 500 mm, ako su kod ispitivanja pritiskom sve cijevi bile opterećene tako
da je obodno naprezanje za minimalnu debljinu zida iznosilo najmanje 87 % minimalne granice
razvlačenja Rt 0,5, važi:

0,3 l/h ≤ ΔVhzul ≤ 4,0 l/h

b) Za prečnike voda da ≥ 500 mm, ako kod ispitivanja pritiskom sve cijevi nisu bile opterećene tako da
je obodno naprezanje za minimalnu debljinu zida cijevi iznosilo najmanje 87 % minimalne granice
razvlačenja Rt 0,5 i za prečnike cjevovoda da < 500 mm

16
 0,05 l/h ≤ ΔVhzul ≤ 0,8 l/h

4.2.2 Postupak mjerenja pritiska sa zrakom kao ispitnim medijem B3

Ispitni pritisak mora prekoračitii maksimalno dozvoljeni pogonski pritisak za najmanje 2 bar.

Postupak ispitivanja se primjenjuje kod, ako je moguće, potpuno prekrivenih vodova. Otkrivenih dijelovi
voda se moraju zaštititi od temperaturnih uticaja (npr. mraz ili sunčevo zračenje).

Za vrijeme mjerenja, pritisak u cjevovodu treba bilježiti (zapisivati) pomoću uređaja za mjerenje i zapisivanje
vrijednosti pritiska.

Vrijeme trajanja ispitivanja pritiskom se izračunava kako slijedi:

t = 0,5 h/m3 x Vgeo

Pri tome je:

t - period ispitivanja u satima

Vgeo - geometrijska zapremina voda u m3

Minimalno vrijeme trajanja ispitivanja iznosi 30 minuta; kod nadzemnih vodova, minimalno vrijeme trajanja
ispitivanja iznosi 2 sata.

PRIMJEDBA: Kod mrežnih priključnih vodova prema DVGW – radnom listu G 459-1 vrijeme mirovanja i
vrijeme ispitivanja pritiskom se za svaki slučaj može smanjiti na 15 minuta.

Dozvoljeni pad pritiska iznosi 50 mbar.

Mjerenje počinje nakon stavljanja pod ispitni pritisak (porast pritiska maksimalno 3 bar/min) i dostizanja
stacionarnog stanja. Kao orijentaciona vrijednost za izjednačenje temperature nakon punjenja može se
uzeti 1 sat / 1 bar ispitnog pritiska, ukoliko se vrijeme izjednačenja ne može skratiti putem odgovarajućih
mjera (npr. kompresorom s hlađenjem).

Da bi se na cijevima i na fazonskim komadima od PE materijala izbjegla oštećenja kada se kao ispitni medij
upotrebljava zrak, mora se spriječiti da ulje iz kompresora dospije u cjevovod. Za stavljanje pod pritisak PE-
voda, mora se eventualno upotrijebiti kompresor sa naknadnim hlađenjem da bi se na PE vodu izbjegli
temperaturni uticaji koji mogu nanijeti štetu.

Uticaj mjernog voda na rezultate mjerenja mora se držati što je moguće manjim.

4.3 Postupak preciznog mjerenja pritiska C

4.3.1 Postupak preciznog mjerenja pritiska sa zrakom kao ispitnim medijem C 3

4.3.1.1 Općenito

Ispitni pritisak iznosi najmanje 1,1 puta maksimalno dozvoljeni pogonski pritisak, pri čemu ispitni pritisak
mora prekoračiti maksimalno dozvoljeni pritisak za najmanje 2 bar.

Ispitivanje zaptivenosti se vrši putem ocjene pritiska u cjevovodu za vrijeme trajanja ispitivanja uzimajući u
obzir promjene temperature. Nadzemni dijelovi cjevovoda se moraju minimirati i zaštiti od temperaturnih
uticaja.

17
Autorizirani stručnjak utvrđuje koji postupak preciznog mjerenja pritiska će se upotrijebiti. Ukoliko postoje
očigledni uticaji koji imaju nadprosječni uticaj na temperaturu zemljom pokrivenih vodova, tada se treba
primjeniti postupak preciznog mjerenja pritiska uz mjerenje temperature tla. Uticaji na temperaturu kod
zemljom pokrivenih dionice/a cjevovoda mogu pored ostalog biti: vremenske prilike, tok trase, eventualno
postojeći izvori grijanja ili hlađenja, kao i karakteristike gradilišta.

Ako ne postoje očigledni uticaji na temperaturu kod zemljom pokrivene dionice/a cjevovoda, može se
primjeniti postupak preciznog mjerenja pritiska bez mjerenja temperature tla. Ovdje se ne treba prekoračiti
geometrijska zapremina voda od 100 m3.

Ukoliko je negativan rezultat ispitivanja pritiskom prema postupku preciznog mjerenja pritiska bez mjerenja
temperature tla, ispitivanje pritiskom se može nastaviti s postupkom preciznog mjerenja pritiska uz mjerenje
temperature tla, da bi se kompenzirali postojeći temperaturni uticaji na zemljom pokrivene dionice
cjevovoda.

Prilikom upotrebe klipnog manometra, povezanost između pritiska ulja u uređaju za mjerenje i zraka (npr.
preko pokazivača nivoa tečnosti) mora se održavati optički vidljiva.

Mjerenje počinje nakon stavljanja pod ispitni pritisak (porast pritiska maksimalno 3 bar/min) i dostizanja
stacionarnog stanja. Kao orijentaciona vrijednost za izjednačenje temperature nakon punjenja može se
uzeti 1 sat / 1 bar ispitnog pritiska, ukoliko se vrijeme izjednačenja ne može skratiti putem odgovarajućih
mjera (npr. kompresorom s hlađenjem).

4.3.1.2 Test rasterećenja

Da bi se utvrdila podobnost aparata za mjerenje pritiska odnosno da bi se utvrdila integracija ukupne ispitne
dionice u ispitivanje pritiskom, nakon utvrđivanja od strane autoriziranog stručnjaka i nakon izjednačenja
temperature, prije ili poslije mjerenja se provodi test rasterećenja. Svi uređaji upotrijebljeni za test
rasterećenja moraju biti projektovani za ispitni pritisak inače se ispred mora obezbjediti osigurano sniženje
pritiska.

Nakon priključenja uređaja za mjerenje pritiska i određivanja postojećeg ispitnog pritiska ispušta se
određena količina zraka iz ispitivanog cjevovoda, koja u stanju pri normalnim uslovima ima zapreminu
1/1000 od geometrijske ispitne zapremine. Ovo se može vršiti ili mjerenjem pomoću mjerača gasa nakon
rasterečenja uzete količine zraka ili pomoću kalibrirane mjerne posude pod pritiskom, koja je pod ispitnim
pritiskom i nakon toga se rasterečuje na pritisak zraka. Nakon toga na mjernom uređaju mora se utvrditi
promjena pritiska od 1 mbar. Po potrebi, npr. kod zapremine cjevovoda manjeg od 1 m3, autorizirani
stručnjak može povisiti količinu koja se ispušta do maksimalno 10/1000 od geometrijske ispitne zapremine.
Poslije toga, na uređaju za mjerenje pritiska mora se utvrditi promjena pritiska od 1 mbar po 1/1000 od
geometrijske ispitne zapremine. Kod odušivanja maksimalne količine od 10/1000 geometrijske ispitne
zapremine pokazivana promjena pritiska smije iznositi 10 mbar ± 1 mbar.

NAPOMENA: Ako se nakon testa rasterećenja (vidi gore) ne utvrdi promjena pritiska na mjernom uređaju,
mjerni uređaj nije podesan za postupak mjerenja C 3 jer ne pokazuje promjenu pritiska koja odgovara
zapremini rasterećenja. Ako se utvrdi veća promjena pritiska, tada na uređaj za mjerenje nije priključena
cijela zapremina ispitne dionice (npr. voda u sinkeru ili zatvorena armatura na trasi).

4.3.1.3 Karakteristike pri ispitivanju polietilenskih vodova

Da bi se uzeti u obzir visokoelastične osobine materijala polietilena, preporučuju se slijedeći postupci:

Nakon stavljanja pod ispitni pritisak, on se zadržava 2 sata. Nakon toga se ispitni pritisak snižava na 2 bar.
Nakon završetka faze kontrakcije, vrši se ispitivanje pod pritiskom sa sniženim pritiskom prema postupku
C.3. Za proračun dozvoljene promjene pritiska primjenjuje se ispitni pritisak koji je bio prije sniženja pritiska.

18
Da bi se izbjegle štete na cijevima i fazonskim komadima od PE materijala, mora se, ako se kao ispitni medij
koristi zrak, spriječiti da ulje iz kompresora dospije u cjevovod. Za stavljanje pod pritisak PE-voda
eventualno treba upotrijebiti kompresor s hlađenjem kako bi se izbjegli štetni uticaji uslovljeni temperaturom
na PE-vod.

4.3.1.4 Alternativni postupci mjerenja

Da bi se omogućio dalji razvoj mjerne tehnike mogu se primjeniti i drugi postupci mjerenja. Ipak, oni moraju
zadovoljavati osnovne zahtjeve ovog tehničkog pravila.

4.3.2 Ocjena

Prilikom ocjenjivanja zaptivenosti cjevovoda upoređuje se izmjereni pritisak pabs1 na početku vremenskog
perioda ispitivanja s pritiskom pabs2 na kraju vremenskog perioda ispitivanja.

Za direktno mjerenje pritiska sa elektronskim senzorima apsolutnog pritiska mora se uvažiti da se pabs1 i
pabs2 direktno mjere. Kod mjerenja pritiska relativnim snimanjem pritiska (manometar sa klipom, senzori)
atmosferski pritisak se mora uzeti u obzir za određivanje apsolutnog pritiska.

Dobijena promjena pritiska ne smije prekoračiti dozvoljenu promjenu pritiska od:

Δpzul = ± Δpabs1 x 1,4 x 10-3 u mbar

Dozvoljena pozitivna promjena pritiska zahtijeva ispitivanje razumljivosti od strane autoriziranih stručnjaka.

4.3.2.1 Ocjena preciznog postupka mjerenja pritiska bez mjerenja temperature zemljišta/temperature
stijenke cijevi

Trajanje ispitivanja treba iznositi najmanje 24 sata. Treba se uvažiti razgraničenje zapremine ispitne dionice
navedeno u 4.3.1.1.

Dobijena promjena pritiska se računa po formuli:

Δp = (pabs1) - (pabs2) - (Δpa) u mbar

Za kompenzaciju uticaja temperature na otkrivene (nazemne) dijelove cjevovoda mora se odrediti relativni
zapreminski udio otkrivenog cjevovoda i multiplicirati sa stvarnom promjenom temperature.

ΔTf = (( Va /100) x (Tf1-Tf2)) u K

Završno određivanje promjene pritiska nastale uslijed uticaja promjene temperature na otkrivene dijelove
cjevovoda vrši se završno pomoću formule:

Δpa = (pabs1 / Tf1) x ΔTf u mbar

Pri tome je

Va relativni zapreminski udio otkrivenih dijelova cjevovoda, u %

pabs apsolutni pritisak u cjevovodu, u mbar

19
Δpa promjena pritisaka putem uticaja temperature za otkrivene dijelove voda, u mbar

Tf temperatura otkrivenih dijelova cjevovoda

ΔTf promjena temperature otkrivenih dijelova cjevovoda, u K

Δp promjena pritiska, u mbar

Indeks 1 na početku vremenskog perioda ispitivanja

Indeks 2 na završetku vremenskog perioda ispitivanja

Preporučuje se da se za vrijeme mjerenja preduzme kontrolni proračun da bi se dobila ranija informacija

(uputa) o stanju zaptivenosti voda.

4.3.2.2 Ocjena postupka preciznog mjerenja pritiska s mjerenjem temperature tla/ temperature stijenke cijevi

Određena promjena pritiska se računa prema formuli:

tL = (t1V1 + t2V2 +........) / Vgeo

Trajanje ispitivanja zavisi od geometrijske zapremine voda Vgeo i računa se prema formuli:

tmin = 0,5 h/m3 x Vgeo

Trajanje ispitivanja treba iznositi najmanje 2 h i mora se prije ispitivanja uskladiti s autoriziranim stručnjakom.

Autorizirani stručnjak može da skrati vrijeme ispitivanja ukoliko se postojeći rezultati tekučeg ispitivanja pod
pritiskom prije isteka regularnog vremena ispitivanja bez sumnje temelje na dokazu o ispitivanju.

Pri tome je:

Vgeo geometrijska zapremina cjevovoda, u m3

pabs apsolutni pritisak u cjevovodu, u mbar

pamb atmosferski pritisak, u mbar

tL srednja izmjerena temperatura cjevovoda, u °C

TL apsolutna temperatura cjevovoda (tL + 273,15), u K

Δp promjena pritiska, u mbar

tmin minimalno vrijeme ispitivanja, u satima

Indeks 1 na početku vremenskog perioda ispitivanja

20
Indeks 2 na završetku vremenskog perioda ispitivanja

V1,V2, … dio dionice zapremine koje se mora ispitati u m3

4.4 Postupci mjerenja pritiska i zapremine - postupci mjerenja D 2

Provođenje se vrši prema smjernicama za provođenje stres testa* ) „opisuje u VdTUV - Podsjetni list Cjevovodi 1060
“ Smjernica za sprovođenja stres testa”. Postupak ispitivanja se provodi kao ispitivanje pritiskom s vodom kao
ispitnim medijem koji u velikoj mjeri odgovara postupku mjerenja pritiska B2. Prilikom ispitivanja, cijevi i
cijevni lukovi se opterećuju do područja granice razvlačenja uzimajući u obzir dozvoljenu integralnu
plastičnu deformaciju cjevovoda. Sa ovim postupkom se ispituje kako čvrstoća tako i zaptivenost.

Ispitivanje prema postupku mjerenja pritiska / zapremine

 omogućava konkretno pronalaženje slabih mjesta. To je integralno i sveobuhvatno završno

ispitivanje

 može smanjiti odnosno otkloniti napone polaganja, dodatne napone putem odstupanja od oblika,
vlastite napone i vršne napone

Na kraju ispitivanja prema postupku mjerenja pritiska / zapremine potrebno je provesti neposredno
ispitivanje zaptivenosti sa sniženim pritiskom analogno postupku mjerenja pritiska B2.

4.5 Postupak ispitivanja sa zrakom u podpritisku E.3

Postupak ispitivanja sa zrakom u podpritisku je prikladan kao alternativni postupak ispitivanja za ispitivanje
zaptivenosti na zavarivačkim varovima gasovoda i gasnotehničkih rezervoara, koji se sa pritiskom ne mogu
neposredno opteretiti.

Zavarivački varovi koji se moraju ispitati moraju biti čisti od masti, naslaga i namaza. Nakon kvašenja sa
sredstvom koje formira pjenu prema DIN EN 14291 postavljaju se vakum naočale (naočale za traženje
mjesta curenja). vakum naočale se moraju upotrijebiti sučeono (preklopno) za potpuno ispitivanje
zavarivačkog spoja. Kod manjih nazivnih otvora prilikom vrednovanja zavarivačkog šava mora se uvažiti
formiranje mjehura u rubnom području vakum naočale koje je uslovljeno postupkom.

Putem vakumpumpe evakuira se prostor ispod okvira ispitivanja.

Ako u zavarivačkom šavu postoje nezaptivenosti, putem sredstva koje formira pjenu, u spoju sa
podpritiskom ispod uređaja za ispitivanje u nekoliko sekundi nastaju mjehurovi.

Ispitni pritisak se mora nalaziti u području od 200 do 500 mbar. vakum naočale moraju najmanje 30 sekundi
bez dodatnog fiksiranja prekriti područje zavarivačkog šav.

Moraju se protokolisati upotrijebljeni ispitni aparat, ispitni podpritisak, trajanje ispitivanja i upotrijebljeno
sredstvo za formiranje pjene.

21
5 Ispitni izvještaj/potvrda o prijemu

Nakon uspješno završenog ispitivanja, odgovorna osoba za ispitivanje mora uraditi ispitni izvještaj, odnosno
potvrdu o prijemu, koja sadrži minimalno sljedeće podatke:

 operater cjevovoda / postrojenja, odnosno nalogodavac

 ime osobe koja je izvodila ispitivanje, odnosno autorizirane osobe

 mjesto (eventualno tlocrt) i opis ispitivane dionice

 datum ispitivanja

 maksimalni dozvoljeni pogonski pritisak odnosno projektni pritisak

 postupak ispitivanja

 visina ispitnog pritiska

 vrijeme trajanja ispitivanja

 rezultat ispitivanja

 potvrda /e o ispitivanju dijelova cjevovoda (ukoliko je potrebno).

22
Dodatak A (normativno) - Računske vrijednosti A i B

Veličine stanja A i B računaju se iz parcijalnih izvoda specifične zapremine prema:

Subtrahend (umanjilac) 28,86 važi za čelične cijevi (uzemljene) sa koeficijentom poprečnog sužavanja μ =
0,3 [-] i linearnim koeficijentom razvlačenja β = 11,1 x 10 -6 l/K, a za cijevi od drugog materijala računa se
prema:

ΔB = 2 x 106 β (1 + μ).

Za tabele, specifična zapremina vode i njeni parcijalni izvodi, a time i A i B izračunate su prema
formulacijama datim u industrijskom standardu IAPWS-IF 97.

Veličine stanja A i B skoro linearno zavise od pritiska. Stoga, one se mogu interpolirati za vrijednosti pritisaka
koji su između vrijednosti navedenih u tabeli.

23
Tabela A 1- Računski koeficijent A u 1/bar za vodu (od 0 bar do 70 bar)

24
Tabela A 2- Računski koeficijent A u 1/bar za vodu (od 80 bar do 150 bar)

25
Tabela A 3- Računski koeficijent B u 1/K za vodu (od 0 bar do 70 bar)

26
Tabela A 4- Računski koeficijent B u 1/K za vodu (od 80 bar do 150 bar)

27
28