SVEUILITE U ZAGREBU

FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

DIPLOMSKI RAD

Hrvoje Petruni

Zagreb, 2011.

SVEUILITE U ZAGREBU
FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

DIPLOMSKI RAD

Mentor:

Student:

Prof. dr. sc. Igor Balen, dipl. ing.

Zagreb, 2011.

Hrvoje Petruni

Izjavljujem da sam ovaj rad izradio samostalno koristei steena znanja tijekom studija i
navedenu literaturu.
Zahvaljujem se svom mentoru prof. dr. sc. Igoru Balenu na strunim savjetima prilikom
izrade rada.

Hrvoje Petruni

Hrvoje Petruni

Diplomski rad

SADRAJ
SADRAJ ................................................................................................................................... I
POPIS SLIKA .......................................................................................................................... III
POPIS TABLICA..................................................................................................................... IV
POPIS TEHNIKE DOKUMENTACIJE ................................................................................ V
POPIS OZNAKA ..................................................................................................................... VI
SAETAK...............................................................................................................................VII
1. ANALIZA SUSTAVA GRIJANJA OBRAZOVNIH USTANOVA .................................. 1
1.1. Sustavi s prisilnom cirkulacijom (sustavi s pumpom) ................................................. 1
1.1.1. Jednocijevni sustav ............................................................................................... 1
1.1.2. Dvocijevni sustav.................................................................................................. 4
1.2. Ogrjevna tijela i povrine ............................................................................................. 7
1.2.1. Radijatori............................................................................................................... 7
1.2.1.1. Ploasti radijatori ........................................................................................... 7
1.2.1.2. lankasti radijatori......................................................................................... 8
1.2.2. Konvektori ............................................................................................................ 8
1.2.3. Cijevni grijai........................................................................................................ 9
1.2.4. Podno grijanje ..................................................................................................... 10
1.3. Izvori toplinske energije za grijanje........................................................................... 12
1.3.1. Izvor topline smjeten u vlastitoj kotlovnici....................................................... 12
1.3.2. Daljinsko grijanje................................................................................................ 12
1.3.2.1. Prednosti i nedostatci distribucijskih medija ............................................... 12
1.3.2.2. Direktni prikljuak ....................................................................................... 13
1.3.2.3. Indirektni prikljuak..................................................................................... 14
1.3.3. Grijanje koritenjem dizalica topline .................................................................. 15
2. TOPLINSKA BILANCA ZA ZIMSKO RAZDOBLJE.................................................... 17
3. TEHNIKI PRORAUNI I IZBOR OPREME................................................................ 21
3.1. Odabir i dimenzioniranje radijatora ........................................................................... 21
3.2. Proraun cjevovoda.................................................................................................... 24
3.3. Proraun pada tlaka kritinih dionica cjevovoda ....................................................... 29
3.3.1. Prizemlje - Zona 1............................................................................................... 29
3.3.2. Prizemlje - Zona 2............................................................................................... 30
3.3.3. 1. i 2. kat - Zona 1 .............................................................................................. 30
3.3.4. 1. i 2. kat - Zona 2 .............................................................................................. 31
3.4. Sustav pripreme potrone tople vode ......................................................................... 32
3.5. Odabir kotla................................................................................................................ 34
3.6. Dimenzioniranje razdjeljivaa - sabirnika ................................................................. 34
3.7. Odabir hidraulike skretnice ...................................................................................... 34
3.8. Proraun volumena ekspanzijske posude................................................................... 35
3.9. Odabir pumpi ............................................................................................................. 36
3.9.1. Pumpa za krug grijanja "Prizemlje - Zona 1" ..................................................... 36
3.9.2. Pumpa za krug grijanja "Prizemlje - Zona 2" ..................................................... 37
3.9.3. Pumpa za krug grijanja "1. i 2. kat - Zona 1"...................................................... 38
Fakultet strojarstva i brodogradnje

Hrvoje Petruni

Diplomski rad

3.9.4. Pumpa za krug grijanja "1. i 2. kat - Zona 2"...................................................... 39

3.9.5. Kotlovska pumpa ................................................................................................ 40
3.9.6. Pumpa za pripremu PTV-a.................................................................................. 41
3.10. Ventilacija kotlovnice ................................................................................................ 42
3.11. Ventilacija sanitarnih vorova ................................................................................... 42
3.11.1. Proraun potrebne koliine zraka za ventilaciju ................................................. 42
3.11.2. Proraun pada tlaka u ventilacijskom kanalu...................................................... 43
3.11.3. Odabir opreme .................................................................................................... 43
3.12. Ventilacija kuhinje ..................................................................................................... 44
3.12.1. Proraun potrebne koliine zraka za ventilaciju ................................................. 44
3.12.2. Dobavna ventilacija ............................................................................................ 45
3.12.2.1. Proraun pada tlaka u ventilacijskom kanalu............................................... 45
3.12.2.2. Odabir opreme ............................................................................................. 45
3.12.3. Odsisna ventilacija .............................................................................................. 46
3.12.3.1. Proraun pada tlaka u ventilacijskom kanalu............................................... 46
3.12.3.2. Odabir opreme ............................................................................................. 46
3.13. Specifikacija opreme.................................................................................................. 48
3.13.1. Grijanje ............................................................................................................... 48
3.13.2. Ventilacija ........................................................................................................... 52
4. TEHNIKI OPIS SUSTAVA ........................................................................................... 54
4.1. Sustav grijanja............................................................................................................ 54
4.2. Sustav za pripremu PTV-a ......................................................................................... 55
4.3. Sustavi ventilacije ...................................................................................................... 55
4.3.1. Ventilacija sanitarnih vorova ............................................................................ 55
4.3.2. Ventilacija kuhinje .............................................................................................. 56
5. ZAKLJUAK.................................................................................................................... 57
LITERATURA......................................................................................................................... 58
PRILOZI................................................................................................................................... 59

Fakultet strojarstva i brodogradnje

II

Hrvoje Petruni

Diplomski rad

POPIS SLIKA
Slika 1.
Slika 2.
Slika 3.
Slika 4.
Slika 5.
Slika 6.
Slika 7.
Slika 8.
Slika 9.
Slika 10.
Slika 11.
Slika 12.
Slika 13.
Slika 14.
Slika 15.
Slika 16.
Slika 17.
Slika 18.
Slika 19.
Slika 20.
Slika 21.
Slika 22.

Shema spajanja radijatora kod sustava jednocijevnog grijanja

Shema jednocijevnog vertikalnog sustava grijanja s gornjim razvodom
Shema spajanja radijatora kod horizontalnog sustava dvocijevnog grijanja
Shema dvocijevnog sustava grijanja s donjim razvodom
Shema dvocijevnog sustava grijanja s gornjim razvodom
Ploasti radijator
lankasti radijator
Podni konvektor
Cijevni grija
Podno grijanje
Shema direktnog prikljuka daljinskog grijanja
Shema indirektnog prikljuka daljinskog grijanja
Dizalica topline spojena na sustav podnog grijanja
Radna toka pumpe "Prizemlje - Zona 1"
Radna toka pumpe "Prizemlje - Zona 2"
Radna toka pumpe "1. i 2. kat - Zona 1"
Radna toka pumpe "1. i 2. kat - Zona 2"
Radna toka kotlovske pumpe
Radna toka pumpe za pripremu PTV-a
Radna toka odsisnog ventilatora sanitarnih vorova
Radna toka dobavnog ventilatora kuhinje
Radna toka odsisnog ventilatora kuhinje

Fakultet strojarstva i brodogradnje

2
3
4
5
6
8
8
9
9
11
14
15
16
36
37
38
39
40
41
44
46
47

III

Hrvoje Petruni

Diplomski rad

POPIS TABLICA
Tablica 1. Proraunski gubici topline svih prostorija............................................................. 18
Tablica 2. Toplinski uinak radijatora Lipovica Solar 600 na ostalim temperaturnim
reimima................................................................................................................ 21
Tablica 3. Dimenzioniranje radijatora.................................................................................... 21
Tablica 4. Maksimalne preporuene brzine strujanja vode u cijevima .................................. 24
Tablica 5. Proraun glavnih grana cjevovoda ........................................................................ 25
Tablica 6. Pad tlaka kritine dionice "Prizemlje - Zona 1" .................................................... 29
Tablica 7. Pad tlaka kritine dionice "Prizemlje - Zona 2" .................................................... 30
Tablica 8. Pad tlaka kritine dionice "1. i 2. kat - Zona 1" .................................................... 30
Tablica 9. Pad tlaka kritine dionice "1. i 2. kat - Zona 2" .................................................... 31
Tablica 10. Volumen vode u sustavu grijanja .......................................................................... 35
Tablica 11. Proraun pada tlaka kritine dionice ventilacijskog kanala sanitarnog vora....... 43
Tablica 12. Proraun pada tlaka kritine dionice dobavnog ventilacijskog kanala kuhinje..... 45
Tablica 13. Proraun pada tlaka kritine dionice odsisnog ventilacijskog kanala kuhinje ...... 46

Fakultet strojarstva i brodogradnje

IV

Hrvoje Petruni

Diplomski rad

POPIS TEHNIKE DOKUMENTACIJE

01-2011

Tlocrt prizemlja

02-2011

Tlocrt 1. kata

03-2011

Tlocrt 2. kata

04-2011

Shema usponskih vodova - prizemlje

05-2011

Shema usponskih vodova - 1. i 2. kat

06-2011

Tlocrt kotlovnice

07-2011

Funkcionalna shema spajanja

08-2011

Ventilacija sanitarnog vora

09-2011

Ventilacija kuhinje

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Hrvoje Petruni

Diplomski rad

POPIS OZNAKA
Oznaka

Jedinica

A
a
c
d
H
k
l
n

m2
m3 /(m Pa 2/3 )
J/kgK
m

L
p

m
Pa
Pa

p
qV

R
r
V
w
Z

W/(m 2 K)
m

m3 /s
Pa/m
m3
m/s
Pa

h -1

C
kg/m3
W

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Opis
Povrina
Koeficijent propusnosti procjepa
Specifini toplinski kapacitet
Promjer
Karakteristika zgrade
Koeficijent prolaza topline
Duina procjepa
Eksponent grijaa
Duina dionice cjevovoda
Tlak
Pad tlaka
Volumenski protok
Linijski pad tlaka
Karakteristika prostorije
Volumen
Brzina
Lokalni pad tlaka
Broj izmjena zraka
Visinski korekcijski faktor
Faktor istovremenosti
Temperatura
Gustoa
Toplinski uinak
Koeficijent lokalnog otpora

VI

Hrvoje Petruni

Diplomski rad

SAETAK
U radu je projektiran sustav grijanja zgrade Veleuilita u Karlovcu. Prikazana je i analiza
sustava grijanja obrazovnih ustanova s osnovnim shemama. Naglasak je stavljen na sustave
grijanja koji se u dananje vrijeme najvie primjenjuju i na one koji e se sve vie
primjenjivati u budunosti, dok sustavi grijanja koji se smatraju zastarjelima nisu obuhvaeni
ovom analizom. Prema zadanoj arhitektonskoj podlozi zgrade izraunati su gubici topline za
svaku prostoriju za zimsko razdoblje, te za cijelu zgradu iznose ukupno GT =318 kW .
Prema izraunatoj toplinskoj bilanci dimenzionirani su radijatori, te je odreen i njihov
raspored u prostorijama. Odabrani su lankasti radijatori tip Solar 600, proizvod tvrtke
Lipovica, te je izraunato da je potrebno ukupno 2852 lanaka za grijanje cijele zgrade.
Dimenzioniranje cjevovoda je izvreno prema toplinskom uinku odabranih ogrjevnih tijela.,
uz podjelu zgrade na etiri zone grijanja ( G,P1 =53144 W , G,P2 =46166 W , G,K1 =105946 W
i G,K2 =126455 W ). Tehniko rjeenje kotlovnice ukljuuje odabir plinskog kondenzacijskog
kotla toplinskog uinka K,n =370 kW , akumulacijskog spremnika potrone tople vode
volumena V PTV =300 l , zatvorene membranske ekspanzijske posude Vn = 400 l , razdjeljivaasabirnika NO150, toplovodnih cirkulacijskih crpki, te ostale pripadajue armature. Rad
obuhvaa i tehniko rjeenje odsisne ventilacije sanitarnih prostora, te odsisnu i dobavnu
ventilaciju kuhinje.

Fakultet strojarstva i brodogradnje

VII

Hrvoje Petruni

Diplomski rad

1. ANALIZA SUSTAVA GRIJANJA OBRAZOVNIH USTANOVA

Obrazovne ustanove najee se griju nekim od toplovodnih sustava centralnog grijanja.
Jedini toplovodni sustavi koji se ne koriste su toplovodni sustavi s prirodnom cirkulacijom
(gravitacijski) i to prvenstveno zbog slabe mogunosti regulacije. Regulacija je bitan element
sustava grijanja obrazovnih ustanova, i to prvenstveno zbog specifinog radnog vremena.
Potrebno je da sve prostorije budu ugrijane na njihovu projektnu temperaturu tijekom radnog
vremena ustanove, to je u veini sluajeva od ponedjeljka do petka izmeu 7h i 19h.
Kvalitetnom regulacijom omoguava se odravanje projektne temperature prostorija tijekom
radnog vremena i odravanje sniene temperature u vrijeme kada ustanova ne radi uz
najmanju potronju energije.

1.1.

Sustavi s prisilnom cirkulacijom (sustavi s pumpom)

Cirkulacija vode u sustavu postie se pomou toplovodne cirkulacijske pumpe.

Prednosti sustava s prisilnom cirkulacijom:

brzo zagrijavanje sustava

dobro centralno i lokalno upravljanje

cijevna mrea je manjih promjera

Nedostaci sustava s prisilnom cirkulacijom:

1.1.1.

ovisi o opskrbi elektrinom energijom

stalna potronja elektrine energije

Jednocijevni sustav

Najjednostavniji i najjeftiniji sustav toplovodnog grijanja predstavlja jednocijevno grijanje sa

serijskim spajanjem ogrjevnih tijela. Jedan cjevovod se koristi i za polaznu i za povratnu
cirkulaciju vode. Protok vode kroz ogrjevna tijela je konstantan, pri emu voda prostruji kroz
sve radijatore na pojedinoj dionici. Zbog toga je potrebna pumpa s veom visinom dobave.

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Hrvoje Petruni

Slika 1.

Diplomski rad

Shema spajanja radijatora kod sustava jednocijevnog grijanja

Nedostatak starijih sustava je to se toplinski uinak pojedinih ogrjevnih tijela esto ne moe
lokalno regulirati. Znatno poboljanje jednocijevnog grijanja postie se tako da se ogrjevna
tijela postavljaju u ogranke glavnih razvodnih vodova, te se opremaju i regulacijskim
ventilima. U tom sluaju je mogue reguliranje uinka pojedinih ogrjevnih tijela.
Svako ogrjevno tijelo nalazi se u hidraulinoj i paralelnoj vezi sa polaznim vodom, tako da
kroz ogrjevno tijelo i ogranak struji voda. Na prikljuku povratnog voda u ogranku ogrjevnog
tijela vri se mijeanje dvije struje zbog ega se sniava temperatura. Slijedee ogrjevno tijelo
u smjeru strujanja radi hidrauliki na isti nain, ali sa neto niom temperaturom polaznog
voda u odnosu na prethodno ogrjevno tijelo. Ostala ogrjevna tijela u pravcu strujanja rade po
istom principu, odnosno svako slijedee ogrjevno tijelo ima niu temperaturu od prethodnog,
to je vano pri dimenzioniranju ogrjevnih tijela kako bi se sa poveanjem ogrjevne povrine
pokrio temperaturni pad. Jedini nain da se to izbjegne je primjena dvocijevnog sustava.
Cijevni vod moe biti u horizontalnom i vertikalnom pravcu. U vertikalnom cijevnom vodu
mogu je i gornji i donji razvod kao i kombinacija oba razvoda. U horizontalnom cijevnom
vodu cijevi se esto ugrauju u pod.
Prednosti horizontalnog cijevnog voda

mogue je zatvaranje i reguliranje po katovima

manje proboja meukatne konstrukcije

laka nadogradnja sustava

jednostavna montaa

lake mjerenje potronje topline

Prednosti vertikalnog cijevnog voda:

laka montaa

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Hrvoje Petruni

Diplomski rad

Nedostaci oba sistema:

iskljuivanje pojedinih ogrjevnih tijela utjee na ostala

potrebne vee ogrjevne povrine za svako ogrjevno tijelo koje je dalje od prikljuka
polaznog voda

Vertikalno jednocijevno grijanje naroito je pogodno za viekatnice jer tu najmanji utjecaj

zatvaranja pojedinih ogrjevnih tijela na ostala.
U manjim obrazovnim ustanovama jednocijevno grijanje s prisilnom cirkulacijom se pokazalo
kao prihvatljivo jeftinije rjeenje. Uglavnom se koriste toplinski izolirane bakrene cijevi.
Cijevi se uglavnom postavljaju u podu, zbog ega upotreba elinih cijevi nije poeljna, zbog
opasnosti od korozije. Kod postavljanja cijevi u podu pranjenje sustava je oteano.

Slika 2.

Shema jednocijevnog vertikalnog sustava grijanja s gornjim razvodom

1.

kotao

2.

pumpa

3.

radijator

4.

troputni ventil

5.

otvorena ekspanzijska posuda

6.

sigurnosni polazni vod

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Hrvoje Petruni

Diplomski rad

7.

sigurnosni povratni vod

8.

odzraivanje

9.

preljev

1.1.2.

Dvocijevni sustav

To je najei sustav dovoenja topline do potroaa. Svako ogrjevno tijelo je prikljueno na

odvojeni polazni i povratni vod, te dobiva vodu priblino iste temperature iz polaznog voda.
Regulacija toplinskog uinka vri se pomou regulacijskog ventila priguivanjem protoka
vode.

Slika 3.

Shema spajanja radijatora kod horizontalnog sustava dvocijevnog grijanja

Razlikuju se donji i gornji razvod ogrjevne vode.

Pri donjem razvodu (koji se najee primjenjuje) polazni i povratni vodovi postavljaju se
ispod stropa podruma. Iz njih ogrjevna voda preko polaznih usponskih vodova struji u
ogrjevna tijela i zatim se preko povratnih vertikalnih vodova vraa u kotao. Na najviem
mjestu predvieno je centralno ili lokalno odzraivanje.
Pri gornjem razvodu ogrjevnu vodu potiskuje pumpa u usponski vod do krova, odakle se
preko polaznih vodova razvodi prema spusnim dionicama do ogrjevnog tijela. Preko
povratnih vertikalnih vodova ogrjevna voda se vraa u kotao. Odzraivanje je centralno na
najviem mjestu. Primjena ovog sustava pogodna je naroito onda kada u podrumu nema
mjesta za cjevovod.
Donji razvod je jeftiniji, ali je grijanje inertnije nego pri gornjem razvodu. U prvom sustavu
toplina se razvodi iz podruma, a u drugom u prostoru krova, odnosno toplina se gubi na
krovu.

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Hrvoje Petruni

Diplomski rad

Pored donjeg i gornjeg razvoda u dvocijevnom sustavu ogrjevne povrine mogu biti
postavljene i horizontalno. Ovdje je ukupna duina prikljuka (polazni i povratni) ista od
kotlovnice do svakog ogrjevnog tijela.

Slika 4.

Shema dvocijevnog sustava grijanja s donjim razvodom

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Hrvoje Petruni

Diplomski rad

Slika 5.

Shema dvocijevnog sustava grijanja s gornjim razvodom

1.

kotlovi

2.

cirkulacijska pumpa

3.

povratna zaklopka

4.

polazni vod

5.

povratni vod

6.

radijator

7.

otvorena ekspanzijska posuda

8.

sigurnosni polazni vodovi

9.

sigurnosni povratni vod

10. odzrani vodovi

11. odzrane posude
12. preljev

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Hrvoje Petruni

1.2.

Diplomski rad

Ogrjevna tijela i povrine

Ogrjevna tijela koja se preteno koriste za grijanje obrazovnih ustanova su radijatori i panelni
grijai (podno grijanje). Njihova svrha je da toplinu dobivenu od ogrjevne vode konvekcijom
ili zraenjem prenesu na zrak u prostoriji. Dijele se na slobodne i panelne grijae integrirane u
graevinskim elementima (povrinski sustavi grijanja kao podno i zidno grijanje).
Ogrjevne povrine koje se uglavnom koriste, prenose toplinu na prostorije konvekcijom i
zraenjem. Pri tome udio zraenja i konvekcije varira kod razliitih sustava. Toplozrana
grijanja su isti konvekcijski ogrjevni sustavi, dok zidna i podna grijanja imaju visok udio
zraenja.
Temperaturni reim moe se slobodno birati. Za nie temperaturne reime potrebne su vee
povrine ogrjevnih tijela, ali je ravnomjernija distribucija topline u prostoriji. Postojee
ogrjevne povrine su u pravilu fiksne i odreuju temperaturni reim.
U praksi moe doi do smanjenja toplinskog uinka ogrjevnih tijela i to iz raznih razloga
poput ugradnja ogrjevnih tijela u nie, pokrivanje maskama i ostalim ukrasnim graevinskim
elementima.

1.2.1.
1.2.1.1.

Radijatori
Ploasti radijatori

Izraeni su od zavarenih elinih ploa. To su izgledom moderna i cijenom povoljna ogrjevna

tijela. Imaju mali sadraj vode, a po dunom metru imaju visok toplinski uinak. Sastoje se od
konvektorskih limova. To su vertikalni vodei limovi od elika ili aluminija (lamele) i
postavljeni su na jednoj strani ploe. Oni slue za poveanje odavanja topline konvekcijom.
Zadnja strana ploe djeluje kao konvekcijska ogrjevna povrina, dok prednja strana uglavnom
odaje toplinu zraenjem. Udio konvekcije se poveava sa brojem konvektorskih limova.
Osnovni mehanizam izmjene topline je konvekcija.

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Hrvoje Petruni

Diplomski rad

Slika 6.

1.2.1.2.

Ploasti radijator

lankasti radijatori

Radijatori se sastoje od veeg broja lanaka iste veliine poredanih jedan pored drugog i na
taj nain ine ogrjevne povrine raznih veliina. Izrauju se iz ljevanog eljeza/aluminija ili
su zavareni od elika. Prednost im je to se od lanaka mogu sastaviti radijatori svih veliina
(od najmanjih do najveih). Osnovni mehanizam izmjene topline je konvekcija.

Slika 7.

1.2.2.

lankasti radijator

Konvektori

Konvektori su izmjenjivai topline izraeni od rebrastih elinih cijevi ili od bakrenih cijevi s
aluminijskim lamelama. Ugrauju se u nie, podove ili u kuita. Zbog uzgonskog efekta zrak
kroz konvektor struji poveanom brzinom ime se dobiva uinkovitiji prijelaz topline.
Fakultet strojarstva i brodogradnje

Hrvoje Petruni

Diplomski rad

Konvektori su jeftiniji, manji, laki i bre se zagrijavaju nego radijatori, ali je ienje
oteano. Postoje i ventilokonvektori; konvektori u kojima se strujanje zraka ostvaruje prisilno
ugraenim ventilatorom. Osnovni mehanizam izmjene topline je konvekcija.

Slika 8.

1.2.3.

Podni konvektor

Cijevni grijai

Cijevni grijai su ogrjevna tijela jednostavne kontrukcije izraena od glatkih cijevi. Izvode se
jednostruko (u obliku cijevnih zavoja) ili kao cijevni registri (baterija paralelno spojenih
cijevi). Upotrebljavaju se uglavnom za grijanje nusprostorija (npr. u obliku suila za runike).
Imaju mali ogrjevni uinak, a osnovni mehanizam izmjene topline je konvekcija.

Slika 9.

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Cijevni grija

Hrvoje Petruni

1.2.4.

Diplomski rad

Podno grijanje

Podno grijanje dvije treine topline odaje zraenjem i jednu treinu konvekcijom. Podno
grijanje se sastoji od ogrjevnih cijevi u betonu, estrihu ili u upljim prostorima poda.
Bitna prednost podnog grijanja su niski temperaturni reimi (pogodno za dizalice topline,
niskotemperaturne kotlove i solarno grijanje). Ne zauzima prostor kao sobna ogrjevna tijela u
zoni boravka i moe postii ravnomjernu distribuciju topline u prostoriji.
Nedostatak sustava postavljenih u estrihu je vea inertnost ogrjevnih povrina zbog ega je
slabija mogunost regulacije. Investicijski trokovi su vei, a naknadna promjena sustava
grijanja je gotovo nemogua.
Podni ogrjevni sustavi se dijele na mokre i suhe. Kod mokrih sustava cijevi lee iznad
izolacijskog sloja u estrihu. Ogrjevne cijevi privrene su za podlogu i postavljaju se
direktno na toplinsku izolaciju ili na plou pripremljenu za to. Betonska kouljica sa metalnim
ulokom za bolju toplinsku vodljivost omoguuje ravnomjernu distribuciju topline.
Kod suhog sustava cijevi se postavljaju u ploe od pjenastih materijala i pokrivaju ploama.
Suhi sustavi imaju manju konstruktivnu visinu i pogodni su za naknadno izvoenje podnih
grijanja u postojeim zgradama.
Kako bi se postigla toplinska ugodnost temperatura poda ne bi trebala prelaziti navedene
temperature:

za zonu boravka

29C

za rubne zone

35C

za kupaonice

33C

Iz gore navedenih graninih uvjeta moe se izraunati maksimalni toplinski uinak podnog
grijanja; u zoni boravka i kupaonicama do 100 W/m2 , a u rubnim zonama do 175 W/m2.
Udaljenost izmeu dviju susjednih cijevi kree se od 10 cm do 30 cm, ovisno o eljenom
toplinskom uinku.
Cijevi iz prostorije se vode do razvodnika i sabirnika koje se nalaze u hodnicima. Razvodnici
ogrjevnih krugova moraju biti opremljeni armaturom za runo zatvaranje, automatsko
reguliranje sobne temperature i hidrauliko podeavanje sustava.
Fakultet strojarstva i brodogradnje

10

Hrvoje Petruni

Diplomski rad

Cijevi koje se uglavnom koriste su proizvedene od sintetikog materijala. Ranije su se

koristile i cijevi od bakra koje su pokazale dobre karakteristike, no zbog vie cijene danas se
rijetko koriste.

Slika 10. Podno grijanje

Fakultet strojarstva i brodogradnje

11

Hrvoje Petruni

1.3.

Diplomski rad

Izvori toplinske energije za grijanje

1.3.1.

Izvor topline smjeten u vlastitoj kotlovnici

Izvor topline je kotao smjeten u vlastitoj kotlovnici. Kotlovnica je samostojea ili odreena
prostorija unutar zgrade druge namjene u kojoj se nalazi jedan ili vie kotlova loenih
odreenim gorivom. Prednost predstavlja neovisnost o vanjskim dobavljaima toplinske
energije, mogunost odabira energenta (plin, loivo ulje,), te rad sustava samo onda kada
postoji stvarna potreba za grijanjem. Nedostatak predstavljaju vei investicijski trokovi i
trokovi odravanja sustava.

1.3.2.

Daljinsko grijanje

Toplinska energija iz sredinjeg izvora prenosi se distribucijskim medijem do potroaa.

Sredinji izvor energije moe biti kotao, geotermalna energija, solarna, te energija dobivena
pri proizvodnji struje. Cijevnu mreu ine predizolirane cijevi i cijevi izolirane pri polaganju
u betonske tunele ili direktno zakpane. U Hrvatskoj se najvie koristi dvocijevni sustav, a kao
distribucijski medij se koristi para (bez povrata kondenzata) stanja 9bar/235C ili
17bar/250C, te vrela voda zagrijana na 110C ili 130C.
1.3.2.1.

Prednosti i nedostatci distribucijskih medija

Prednosti pare:

nema cirkulacijske pumpe

nema dodatnih trokova za odravanje pritiska

visok temperaturni nivo

mogunost prikljuka razliitih potroaa topline

Nedostaci pare:

potrebni su vei promjeri cijevi cijevne mree

vei trokovi za odvodnjavanje

problem korozije pri vraanju kondenzata

vei gubici topline

manja mogunost regulacije

Fakultet strojarstva i brodogradnje

12

Hrvoje Petruni

Diplomski rad

Prednosti vode:

lako pokrivanje vrnih optereenja viim temperaturama polaznog voda

mogua je centralna regulacija

jeftinije odravanje sustava

mali gubici topline

akumulacijska sposobnost mree

distribucija topline na velike udaljenosti

Nedostaci vode:

vei pogonski trokovi zbog prisilne cirkulacije vode

skuplji mjerni ureaji

1.3.2.2.

Direktni prikljuak

Kod direktnog prikljuka nema razdvajanja izmeu krugova vode daljinskog grijanja i sustava
unutar zgrade (npr. izmjenjivaa topline u sustavu ventilacije, radijatora, procesnog
optereenja,). Voda koja cirkulira sustavom daljinskog grijanja ima istu kvalitetu kao i
voda potroaa, te stoga komponente potroakih sustava moraju biti prilagoene za tlakove,
temperature i kemijski sastav vode daljinskog grijanja. Ekonominost je vea nego kod
indirektnog prikljuka, jer potroai ne trebaju dodatne izmjenjivae topline, cirkulacijske
pumpe i sustave pripreme vode. Tlak u glavnom distribucijskom sustavu mora zadovoljavati
lokalne graevinske pravilnike da bi se zatitile instalacije potroaa. U obzir se mora uzeti
utjecaj statikog tlaka kod visokih zgrada. Termoregulacijskim ventilom se regulira protok
radi postizanja konstantnog protoka polazne tople vode ili odravanje povratne temperature
na strani potroaa. Traena temperatura polaza prema potroaima se postie mijeanjem
povratne vode sa polazom tople vode sustava daljinskog grijanja. Temperatura polazne vode
daljinskog grijanja ovisi o vanjskoj temperaturi. Diferencijalni regulator tlaka odrava
konstantan pad tlaka na prigunici u cijevi polaza, ime je protok vode ogranien na
maksimalno ugovorenu vrijednost. Koliina potroene energije za grijanje se mjeri
kalorimetrom (mjerilom toplinske energije).

Fakultet strojarstva i brodogradnje

13

Hrvoje Petruni

Diplomski rad

Slika 11. Shema direktnog prikljuka daljinskog grijanja

1.3.2.3.

Indirektni prikljuak

Izmeu sustava daljinskog grijanja i sustava grijanja u zgradi postavljen je izmjenjiva topline
koji prenosi toplinu. Njime se omoguuje odravanje tlaka vode u visokim zgradama,
sprjeava mijeanje tekuina dviju strana (koje mogu biti razliito kemijski pripremljene).
Potroai moraju sami nadoknaivati sve svoje gubitke vode. Dodatne trokove predstavlja
izmjenjiva topline, dodatni toplinski gubitci, te poveanje potrebne snage pumpe zbog
dodavanja jo jednog izmjenjivaa topline. Standardne temperature polaza/povrata vode
sustava daljiskog grijanja su 160/80C, 150/90C, 130/70C, 110/50C.
Regulacija na strani sustava daljinskog grijanja je slina direktnom prikljuku. Traena
temperatura polaza prema potroaima se postie promjenom protoka vode sa strane

Fakultet strojarstva i brodogradnje

14

Hrvoje Petruni

Diplomski rad

daljinskog grijanja kroz izmjenjiva topline. Danas se esto koriste i tvorniki proizvedene
"kompakt-stanice" daljinskog grijanja.

Slika 12. Shema indirektnog prikljuka daljinskog grijanja

1.3.3.

Grijanje koritenjem dizalica topline

Sustavi grijanja s dizalicama topline su se ve poeli primjenjivati za grijanje obrazovnih

ustanova, a njihova primjena e sigurno biti sve vea u budunosti.
Pomou dizalice topline mogue je uloenim radom u krunom procesu oduzeti toplinu od
okoline, kako bi se ista na viem temperaturnom nivou koristila za grijanje, pri emu je
koliina topline mnogostruko vea od toplinskog ekvivalenta utroenog rada. Dizalicama
topline na elektrini pogon moe se postii isporuka topline od 3 do 4 kW/kW kapaciteta
kompresora, dok se pri direktnom elektrootpornom grijanju moe dobiti najvie 1 kW topline.
Ukupna toplina kojom se raspolae za grijanje sastoji se iz dva dijela: toplinske niske

Fakultet strojarstva i brodogradnje

15

Hrvoje Petruni

Diplomski rad

temperature koja je pomou pumpe postigla viu temperaturu i toplinskog ekvivalenta za to

uloenog rada.
Dizalica topline radi kao rashladni ureaj, samo sa razlikom to nije bitan rashladni kapacitet
isparivaa ve toplinski kapacitet kondenzatora. Pomou dizalica topline mogu se relativno
hladni izvori topline iskoristiti u svrhu grijanja, pripreme potrone tople vode, zagrijavanje
bazena i sl. Tipini izvori topline su podzemne vode, zemlja i vanjski zrak.
Toplovodno centralno grijanje je uobiajeni sustav za grijanje obrazovnih ustanova. Stariji
sustavi projektirani su za temperaturu polaznog voda od 90C. Stoga dizalice topline ne mogu
pokriti maksimalno toplinsko optereenje zgrade, poto one rade s polaznom temperaturom
od samo 50C (ogrjevna tijela su poddimenzionirana). Radi utede energije danas se
projektiraju nova toplovodna centralna grijanja za nie temperature u polaznom vodu sa
veim ogrjevnim tijelima ili toplovodna podna grijanja koja su najpovoljnija za rad sa
dizalicom topline. Veim ogrjevnim povrinama omoguujemo rad sustava sa niim
temperaturama polaznog voda, ime se poveava uinkovitost dizalica topline.

Slika 13. Dizalica topline spojena na sustav podnog grijanja

Fakultet strojarstva i brodogradnje

16

Hrvoje Petruni

Diplomski rad

2. TOPLINSKA BILANCA ZA ZIMSKO RAZDOBLJE

Potrebna koliina topline za grijanje proraunata je po normi DIN 4701.
Projektni toplinski gubici prostorije jednaki su sumi projektnih transmisijskih gubitaka i
projektnih ventilacijskih gubitaka prostorije. (1)

G = T +V

(1)

Projektni transmisijski gubitci raunaju se posebno za svaku plohu u prostoriji, te njihov zbroj
ini ukupni transmisijski gubitak prostorije. (2)

G = A k (i a )

(2)

Kod projektnih ventilacijskih gubitaka raunamo minimalnu potrebnu toplinu za ventilaciju

(3)

Vmin = V cp (i a )

(3)

i potrebnu koliinu toplinu uslijed prirodne ventilacije. (4)

PVII = (a l ) r H (i a )

(4)

Vea dobivena vrijednost od te dvije uzima se za V .

Vanjska projektna temperatura za grad Karlovac iznosi a ' = 18C . Meutim, zbog teine
konstrukcije zgrade

m
kg
>1400 2 vanjska projektna temperatura se korigira za 4C, te
m
Ad

iznosi a = 14C .
Unutarnja projektna temperatura i iznosi 20C za sve prostorije osim za stubita i spremita
koja se griju na 15C. U prizemlju se nalaze i dva spremita koja se griju na 5C samo kako bi
se zatitila od smrzavanja.
U Prilogu I. nalazi se runi proraun toplinskih gubitaka prostorije 001.
U Prilogu II. nalazi se proraun toplinskih gubitaka svih prostorija izraen pomou softvera
INTEGRA 90.
Fakultet strojarstva i brodogradnje

17

Hrvoje Petruni

Diplomski rad

Tablica 1. Proraunski gubici topline svih prostorija

PROSTORIJA

NAZIV

i [C]

G [W]

20
20
20
20
20
20
20
20
5
5
20
20
15
20
20
15
20
20
20
20
20
20
20
20
20
15
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
15
20
20
20
20
20

2931
2647
2697
2647
4459
2460
2326
3123
1384
1213
3922
3812
5169
4390
3552
1327
3858
2102
2741
2542
2151
2639
6667
2346
2605
1879
3048
1407
1407
3960
1415
5776
3895
1222
2096
2241
3653
863
4175
4411
866
1188
2428

PROSTORIJE
001
002
003
004
005
006
007
008
009
011
012
014
016
017
019
020
021
022
023
024
025
026
027
028
029
030
031
032
033
034
101
102
103
104
105
106
107
108
110
111
112
113
114

Laboratorij
Laboratorij
Laboratorij
Laboratorij
Laboratorij
Laboratorij
Laboratorij
Laboratorij
Spremite
Spremite
Kuni majstor
Laboratorij
Referada
Referada
Porta
Spremite
Menza
Menza
Laboratorij
Pivovara
Pivovara
Predavaonica
Predavaonica
Kabinet
Kabinet
Stubite
WC
WC
WC
WC
Kabinet
Predavaonica
Predavaonica
Kabinet
Kabinet
Kabinet
Kabinet
Spremite
Raunalni kabinet
Predavaonica
Administracija
Administracija
Administracija

Fakultet strojarstva i brodogradnje

18

Hrvoje Petruni

115
116
117
118
119
120
121
122
123
124
125
127
128
129
130
131
132
133
134
135
136
201
202
203
204
205
206
207
208
209
210
211
212
213
214
215
216
217
218
219
220
221
222
223
225
226
227
228

Diplomski rad

Administracija
Administracija
Administracija
Administracija
Kabinet
Predavaonica
Kabinet
Predavaonica
Kabinet
Kabinet
Stubite
WC
WC
WC
WC
Hodnik
Hodnik
Hodnik
Hodnik
Hodnik
Hodnik
Predavaonica
Predavaonica
Predavaonica
Kabinet
Kabinet
Kabinet
Predavaonica
Predavaonica
Kabinet
Kabinet
Kabinet
Kabinet
Kabinet
Kabinet
Kabinet
Predavaonica
Kabinet
Predavaonica
Kabinet
Predavaonica
Kabinet
Kabinet
Stubite
WC
WC
WC
WC

Fakultet strojarstva i brodogradnje

20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
15
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
15
20
20
20
20

1051
1246
3251
1256
1911
3121
1573
4634
1266
1551
2069
3408
750
3408
750
3922
8321
7874
4467
4300
5054
9146
7371
8205
4129
1790
2428
4844
6342
1729
2056
2340
1918
1774
4748
2305
3399
2750
5057
2953
5067
2322
2629
2943
4153
910
910
4036
19

Hrvoje Petruni

229
230
231
232
233
234

Diplomski rad

Hodnik
Hodnik
Hodnik
Hodnik
Hodnik
Hodnik

20
20
20
20
20
20

3878
8243
7796
4112
4218
4644

Ukupni gubici topline G = 317967 W

Gubici topline po jedinici korisne povrine zgrade iznose (5)

G
Ak

= 93.52

W
m2

Fakultet strojarstva i brodogradnje

(5)

20

Hrvoje Petruni

Diplomski rad

3. TEHNIKI PRORAUNI I IZBOR OPREME

3.1.

Odabir i dimenzioniranje radijatora

Toplinski uinak radijatora za ostale temperaturne reime raunamo pomou formule (6)

m
=
N m,N

(6)

Srednja temperaturna razlika izmeu ogrjevnog tijela i zraka u prostoriji (7)

m =

V + R
2

(7)

Odabiremo radijatore proizvoaa Lipovica, tip Solar 600.

Tablica 2. Toplinski uinak radijatora Lipovica Solar 600 na ostalim temperaturnim reimima

Temperaturni reim Toplinski uinak [W/l]

70/55/20C

112

70/55/15C

129

70/55/5C

166

Prema navedenim toplinskim uincima raunamo potreban broj lanaka radijatora za svaku
prostoriju.
Tablica 3. Dimenzioniranje radijatora

Broj

Temperatura

Proraunski

prostorije

prostorije

gubici

i [C]

prostorije [W]

radijatora

radijatora [W]

20
20
20
20
20
20
20
20

2931
2647
2679
2647
4459
2460
2326
3123

27
24
24
24
40
22
21
28

3024
2688
2688
2688
4480
2464
2352
3136

001
002
003
004
005
006
007
008

Fakultet strojarstva i brodogradnje

Broj

topline lanaka

Toplinski
uinak

21

Hrvoje Petruni

009
011
012
014
016
017
019
020
021
022
023
024
025
026
027
028
029
030
031
032
033
034
101
102
103
104
105
106
107
108
110
111
112
113
114
115
116
117
118
119
120
121
122
123
124

Diplomski rad

5
5
20
20
20
20
20
15
20
20
20
20
20
20
20
20
20
15
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
15
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20

1384
1213
3922
3812
5169
4390
3552
1327
3858
2101
2741
2542
2151
2639
6667
2346
2605
1879
3048
1407
1407
3960
1415
5776
3895
1222
2096
2241
3653
863
4175
4411
866
1188
2428
1051
1246
3251
1256
1911
3121
1573
4634
1266
1551

Fakultet strojarstva i brodogradnje

9
8
36
35
47
40
32
11
35
19
25
23
20
24
60
21
24
13
28
13
13
36
13
52
35
11
19
21
33
7
38
40
8
11
22
10
12
30
12
18
28
15
42
12
14

1494
1328
4032
3920
5264
4480
3584
1419
3920
2128
2800
2576
2240
2688
6720
2352
2688
1677
3136
1456
1456
4032
1456
5824
3920
1232
2128
2352
3696
903
4256
4480
896
1232
2464
1120
1344
3360
1344
2016
3136
1680
4704
1344
1568
22

Hrvoje Petruni

125
127
128
129
130
131
132
133
134
135
136
201
202
203
204
205
206
207
208
209
210
211
212
213
214
215
216
217
218
219
220
221
222
223
225
226
227
228
229
230
231
232
233
234

Diplomski rad

15
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20
15
20
20
20
20
20
20
20
20
20
20

2069
3408
750
3408
750
3922
8321
7874
4467
4300
5054
9164
7371
8205
4129
1790
2428
4844
6342
1729
2056
2340
1918
1774
4748
2305
3399
2750
5057
2953
5067
2322
2629
2943
4153
910
910
4036
3878
8243
7796
4112
4218
4644

Fakultet strojarstva i brodogradnje

13
31
7
31
7
36
75
71
40
39
46
82
66
74
37
16
22
44
57
16
19
21
18
16
43
21
31
25
46
26
46
21
24
13
37
9
9
37
35
74
70
36
38
42

1677
3472
784
3472
784
4032
8400
7952
4480
4368
5152
9184
7392
8288
4144
1792
2464
4928
6384
1792
2128
2352
2016
1792
4816
2352
3472
2800
5152
2912
5152
2352
2688
1677
4144
1008
1008
4144
3920
8288
7840
4032
4256
4704
23

Hrvoje Petruni

Diplomski rad

Za grijanje cijele zgrade potrebno je ukupno 2852 lanaka radijatora Lipovica Solar 600 od
kojih je sastavljeno ukupno 245 radijatora.
Ukupni toplinski uinak radijatorskog grijanja R = 321311 W

3.2.

Proraun cjevovoda

Za izradu cjevovoda odabrane su bakrene cijevi. Cjevovod je dimenzioniran tako da brzina

vode u cijevima ne prelazi maksimalne preporuene vrijednosti niti u jednoj dionici.
U dolje navedenoj tablici navedene su maksimalne preporuene brzine strujanja vode i
toplinski tok koji cijev pri toj brzini moe prenositi. Toplinski tok rauna se

prema

jednadbama (8), (9) i (10).

qV =

du 2
w
4

(8)

qm = q V w

(9)

=qm cw

(10)

Tablica 4. Maksimalne preporuene brzine strujanja vode u cijevima

Cijev

max [ W ]

qV [ l/h ]

d u [ mm ]

wmax [ m/s ]

Cu15x1

2900

166,39

13

0,35

Cu18x1

6250

358,59

16

0,50

Cu22x1

12650

725,79

20

0,65

Cu28x1.5

24300

1394,21

25

0,80

Cu35x1.5

49800

2857,28

32

1,00

Cu42x1.5 110500

6340

39

1,50

Cu54x2

10442

50

1,50

182000

Fakultet strojarstva i brodogradnje

24

Hrvoje Petruni

Diplomski rad

U slijedeoj tablici prikazan je proraun glavnih grana cjevovoda. Spojevi grijaa i ogranaka
nisu proraunati, ve je za njih dimenzija cijevi odabrana prema Tablici 4.
Tablica 5. Proraun glavnih grana cjevovoda

DIONICA Cijev
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37

Cu15x1
Cu18x1
Cu18x1
Cu22x1
Cu22x1
Cu22x1
Cu22x1
Cu15x1
Cu22x1
Cu28x1.5
Cu28x1.5
Cu35x1.5
Cu35x1.5
Cu35x1.5
Cu35x1.5
Cu35x1.5
Cu35x1.5
Cu15x1
Cu18x1
Cu18x1
Cu22x1
Cu15x1
Cu15x1
Cu18x1
Cu18x1
Cu22x1
Cu22x1
Cu28x1.5
Cu15x1
Cu15x1
Cu28x1.5
Cu42x1.5
Cu42x1.5
Cu42x1.5
Cu42x1.5
Cu15x1
Cu18x1

max [ W ]

qV [ l/h ]

d u [ mm ]

wmax [ m/s ]

2240
3584
5003
6235
7579
8923
10267
784
11184
21451
22795
24139
25483
26827
28171
29515
30859
1904
3920
5936
7952
1456
2688
3584
4928
6272
7616
15568
1344
2352
17920
48779
50123
51467
53144
1792
3136

129
206
287
358
435
512
589
45
642
1231
1308
1385
1462
1539
1616
1693
1771
109
225
341
456
84
154
206
283
360
437
893
77
135
1028
2799
2876
2953
3049
103
180

13
16
16
20
20
20
20
13
20
25
25
32
32
32
32
32
32
13
16
16
20
13
13
16
16
20
20
25
13
13
25
39
39
39
39
13
16

0,27
0,29
0,40
0,32
0,39
0,46
0,53
0,10
0,58
0,71
0,75
0,49
0,51
0,54
0,57
0,60
0,62
0,23
0,32
0,48
0,41
0,18
0,33
0,29
0,40
0,32
0,39
0,51
0,16
0,29
0,59
0,66
0,68
0,70
0,72
0,22
0,25

Fakultet strojarstva i brodogradnje

25

Hrvoje Petruni

38
39
40
41
42
43
44
45
46
47
48
49
50
51
52
53
54
55
56
57
58
59
60
61
62
63
64
65
66
67
68
69
70
71
72
73
74
75
76
77
78
79
80

Diplomski rad

Cu18x1
Cu18x1
Cu22x1
Cu22x1
Cu22x1
Cu22x1
Cu22x1
Cu28x1.5
Cu28x1.5
Cu28x1.5
Cu28x1.5
Cu28x1.5
Cu28x1.5
Cu35x1.5
Cu35x1.5
Cu15x1
Cu18x1
Cu18x1
Cu18x1
Cu22x1
Cu22x1
Cu22x1
Cu35x1.5
Cu15x1
Cu18x1
Cu18x1
Cu15x1
Cu35x1.5
Cu35x1.5
Cu15x1
Cu18x1
Cu18x1
Cu42x1.5
Cu15x1
Cu15x1
Cu18x1
Cu22x1
Cu22x1
Cu22x1
Cu28x1.5
Cu28x1.5
Cu28x1.5
Cu28x1.5

4480
5712
7056
8400
9744
11088
12432
13776
15120
16464
17808
19152
20496
21840
23632
1680
3024
4368
5712
7504
8624
9632
33264
1792
4032
5488
1494
40246
41574
1792
3136
4592
46166
1456
2800
5264
7728
9072
11760
14224
16688
19152
21840

Fakultet strojarstva i brodogradnje

257
328
405
482
559
636
713
790
868
945
1022
1099
1176
1253
1356
96
174
251
328
431
495
553
1909
103
231
315
86
2309
2385
103
180
263
2649
84
161
302
443
521
675
816
957
1099
1253

16
16
20
20
20
20
20
25
25
25
25
25
25
32
32
13
16
16
16
20
20
20
32
13
16
16
13
32
32
13
16
16
39
13
13
16
20
20
20
25
25
25
25

0,36
0,46
0,36
0,43
0,50
0,57
0,64
0,46
0,50
0,54
0,59
0,63
0,68
0,44
0,48
0,21
0,24
0,35
0,46
0,39
0,45
0,50
0,67
0,22
0,33
0,44
0,18
0,81
0,84
0,22
0,25
0,37
0,63
0,18
0,34
0,42
0,40
0,47
0,61
0,47
0,55
0,63
0,72
26

Hrvoje Petruni

81
82
83
84
85
86
87
88
89
90
91
92
93
94
95
96
97
98
99
100
101
102
103
104
105
106
107
108
109
110
111
112
113
114
115
116
117
118
119
120
121
122
123

Diplomski rad

Cu35x1.5
Cu35x1.5
Cu35x1.5
Cu35x1.5
Cu35x1.5
Cu35x1.5
Cu35x1.5
Cu15x1
Cu15x1
Cu18x1
Cu22x1
Cu22x1
Cu22x1
Cu28x1.5
Cu28x1.5
Cu15x1
Cu15x1
Cu18x1
Cu22x1
Cu35x1.5
Cu35x1.5
Cu35x1.5
Cu35x1.5
Cu35x1.5
Cu42x1.5
Cu15x1
Cu18x1
Cu22x1
Cu22x1
Cu54x2
Cu54x2
Cu54x2
Cu54x2
Cu15x1
Cu18x1
Cu22x1
Cu22x1
Cu54x2
Cu15x1
Cu15x1
Cu18x1
Cu22x1
Cu22x1

23184
26432
29120
31696
34384
36512
39424
1232
2352
4704
7168
9520
11984
14336
16688
1456
2800
5712
8512
25200
27888
30576
33264
36512
75936
1904
3808
7616
9408
85344
87808
90496
91952
1904
3808
7616
9408
101360
1456
2800
5488
9184
12551

Fakultet strojarstva i brodogradnje

1330
1517
1671
1819
1973
2095
2262
71
135
270
411
546
688
823
957
84
161
328
488
1446
1600
1754
1909
2095
4357
109
218
437
540
4897
5038
5192
5276
109
218
437
540
5816
84
161
315
527
720

32
32
32
32
32
32
32
13
13
16
20
20
20
25
25
13
13
16
20
32
32
32
32
32
39
13
16
20
20
50
50
50
50
13
16
20
20
50
13
13
16
20
20

0,47
0,53
0,59
0,64
0,69
0,74
0,80
0,15
0,29
0,38
0,37
0,49
0,62
0,47
0,55
0,18
0,34
0,46
0,44
0,51
0,56
0,62
0,67
0,74
1,03
0,23
0,31
0,39
0,49
0,71
0,73
0,75
0,76
0,23
0,31
0,39
0,49
0,84
0,18
0,34
0,44
0,47
0,65
27

Hrvoje Petruni

124
125
126
127
128
129
130
131
132
133
134
135
136
137
138
139
140
141
142
143
144
145
146
147
148
149
150
151
152
153
154
155
156
157
158
159
160
161
162
163
164
165
166

Diplomski rad

Cu28x1.5
Cu28x1.5
Cu28x1.5
Cu35x1.5
Cu54x2
Cu15x1
Cu15x1
Cu18x1
Cu22x1
Cu22x1
Cu28x1.5
Cu28x1.5
Cu28x1.5
Cu35x1.5
Cu35x1.5
Cu35x1.5
Cu35x1.5
Cu35x1.5
Cu35x1.5
Cu15x1
Cu15x1
Cu18x1
Cu22x1
Cu15x1
Cu15x1
Cu18x1
Cu22x1
Cu22x1
Cu22x1
Cu28x1.5
Cu28x1.5
Cu35x1.5
Cu42x1.5
Cu42x1.5
Cu42x1.5
Cu42x1.5
Cu42x1.5
Cu54x2
Cu54x2
Cu54x2
Cu54x2
Cu54x2
Cu54x2

15239
17927
20615
25095
126455
1120
2464
4928
7392
10864
13552
16912
21728
24864
28000
30464
32928
36176
39872
1344
2688
5264
7952
1120
2240
4480
6720
9072
11312
13552
15792
23744
63616
65968
69104
71344
73920
76384
77728
80192
81872
84448
87024

Fakultet strojarstva i brodogradnje

874
1029
1183
1440
7255
64
141
283
424
623
778
970
1247
1427
1607
1748
1889
2076
2288
77
154
302
456
64
129
257
386
521
649
778
906
1362
3650
3785
3965
4093
4241
4383
4460
4601
4697
4845
4993

25
25
25
32
50
13
13
16
20
20
25
25
25
32
32
32
32
32
32
13
13
16
20
13
13
16
20
20
20
25
25
32
39
39
39
39
39
50
50
50
50
50
50

0,50
0,59
0,68
0,51
1,05
0,14
0,30
0,40
0,38
0,56
0,45
0,56
0,72
0,50
0,57
0,61
0,66
0,73
0,80
0,16
0,33
0,42
0,41
0,14
0,27
0,36
0,35
0,47
0,58
0,45
0,52
0,48
0,86
0,90
0,94
0,97
1,00
0,63
0,64
0,66
0,68
0,70
0,72
28

Hrvoje Petruni

Cu54x2
Cu54x2
Cu54x2
Cu54x2
Cu54x2
Cu54x2
Cu54x2

167
168
169
170
171
172
173

3.3.

Diplomski rad

88368
90832
94640
98336
100800
102592
105946

5070
5211
5430
5642
5783
5886
6079

50
50
50
50
50
50
50

0,73
0,75
0,78
0,81
0,83
0,85
0,88

Proraun pada tlaka kritinih dionica cjevovoda

Cjevovod se razvodi za etiri kruga grijanja; dva u prizemlju i dva koja zajedniki pokrivaju
prvi i drugi kat. Za svaki krug grijanja proraunava se pad tlaka kritine dionice, prema kojem
se odabire cirkulacijska pumpa.
Pad tlaka dionice jednak je zbroju pada tlaka uslijed trenja i lokalnom padu tlaka (11)
l

p = +
d

3.3.1.

w
= RL + Z

2
2

(11)

Prizemlje - Zona 1
Tablica 6. Pad tlaka kritine dionice "Prizemlje - Zona 1"

D.
1
2
3
4
5
6
7
10
11
12
13
14
15
16
17
32
33
34

Cijev

qV

RL

Cu15x1
Cu18x1
Cu18x1
Cu22x1
Cu22x1
Cu22x1
Cu22x1
Cu28x1.5
Cu28x1.5
Cu35x1.5
Cu35x1.5
Cu35x1.5
Cu35x1.5
Cu35x1.5
Cu35x1.5
Cu42x1.5
Cu42x1.5
Cu42x1.5

W
2240
3584
5003
6235
7579
8923
10267
21451
22795
24139
25483
26827
28171
29515
30859
48779
50123
51467

l/h
129
206
287
358
435
512
589
1231
1308
1385
1462
1539
1616
1693
1771
2799
2876
2953

mm
13
16
16
20
20
20
20
25
25
32
32
32
32
32
32
39
39
39

m/s
0,27
0,29
0,40
0,32
0,39
0,46
0,53
0,71
0,75
0,49
0,51
0,54
0,57
0,60
0,62
0,66
0,68
0,70

m
14,5
7,0
6,8
6,6
9,0
9,3
2,3
7,0
9,2
9,0
8,9
9,1
10,4
10,4
4,5
4,6
9,0
9,0

Pa/m
90
76
138
69
95
131
166
210
232
79
85
95
107
116
123
110
120
125

Pa
1305
532
938
455
855
1218
382
1470
2134
711
757
865
1113
1206
554
506
1080
1125

Fakultet strojarstva i brodogradnje

RL + Z

28,5
3,0
9,0
3,0
6,0
3,0
3,0
3,0
3,0
3,0
3,0
3,0
15,0
15,0
3,0
3,0
3,0
3,0

Pa
1050
123
721
153
452
313
414
741
837
350
390
432
2380
2613
571
647
683
720

Pa
2355
655
1659
608
1307
1531
796
2211
2971
1061
1146
1296
3493
3819
1125
1153
1763
1845
29

Hrvoje Petruni

35

Diplomski rad

Cu42x1.5 53144

3049

39

0,72

12,0

130

1560

42,0

10751 12311

Ukupni pad tlaka kritine dionice pP1 = 43106 Pa

3.3.2.

Prizemlje - Zona 2
Tablica 7. Pad tlaka kritine dionice "Prizemlje - Zona 2"

D.
36
37
38
39
40
41
42
43
44
45
46
47
48
49
50
51
52
60
65
66
70

Cijev

qV

RL

Cu15x1
Cu18x1
Cu18x1
Cu18x1
Cu22x1
Cu22x1
Cu22x1
Cu22x1
Cu22x1
Cu28x1.5
Cu28x1.5
Cu28x1.5
Cu28x1.5
Cu28x1.5
Cu28x1.5
Cu35x1.5
Cu35x1.5
Cu35x1.5
Cu35x1.5
Cu35x1.5
Cu42x1.5

W
1792
3136
4480
5712
7056
8400
9744
11088
12432
13776
15120
16464
17808
19152
20496
21840
23632
33264
40246
41574
46166

l/h
103
180
257
328
405
482
559
636
713
790
868
945
1022
1099
1176
1253
1356
1909
2309
2385
2649

mm
13
16
16
16
20
20
20
20
20
25
25
25
25
25
25
32
32
32
32
32
39

m/s
0,22
0,25
0,36
0,46
0,36
0,43
0,50
0,57
0,64
0,46
0,50
0,54
0,59
0,63
0,68
0,44
0,48
0,67
0,81
0,84
0,63

m
12,4
6,5
5,3
8,6
5,0
8,8
17,2
9,8
9,9
9,8
9,8
9,9
8,6
8,6
8,7
12,0
1,6
7,2
23,4
6,1
12,0

Pa/m
60
60
110
170
93
115
151
188
235
97
113
130
152
170
195
68
78
140
200
210
100

Pa
744
390
583
1462
465
1012
2597
1842
2327
951
1107
1287
1307
1462
1697
816
125
1008
4680
1281
1200

RL + Z

31,5
3,0
6,0
3,0
6,0
3,0
3,0
3,0
3,0
3,0
3,0
3,0
3,0
3,0
3,0
6,0
3,0
6,0
6,0
6,0
42,0

Pa
743
94
385
313
391
277
373
483
608
306
368
436
511
591
676
572
335
1328
1943
2074
8113

Pa
1487
484
968
1775
856
1289
2970
2326
2934
1256
1476
1723
1818
2053
2373
1388
460
2336
6623
3355
9313

Ukupni pad tlaka kritine dionice pP2 = 49264 Pa

3.3.3.

1. i 2. kat - Zona 1
Tablica 8. Pad tlaka kritine dionice "1. i 2. kat - Zona 1"

D.

Cijev

129 Cu15x1
130 Cu15x1

qV

W
1120
2464

l/h
64
141

mm
13
13

m/s
0,14
0,30

m
5,0
9,4

Pa/m Pa
28
140
105 987

Fakultet strojarstva i brodogradnje

RL

RL + Z

22,5
6,0

Pa
207
267

Pa
347
1254
30

Hrvoje Petruni

131
132
133
134
135
136
137
138
139
140
141
142
156
157
158
159
160
161
162
163
164
165
166
167
168
169
170
171
172
173

Cu18x1
Cu22x1
Cu22x1
Cu28x1.5
Cu28x1.5
Cu28x1.5
Cu35x1.5
Cu35x1.5
Cu35x1.5
Cu35x1.5
Cu35x1.5
Cu35x1.5
Cu42x1.5
Cu42x1.5
Cu42x1.5
Cu42x1.5
Cu42x1.5
Cu54x2
Cu54x2
Cu54x2
Cu54x2
Cu54x2
Cu54x2
Cu54x2
Cu54x2
Cu54x2
Cu54x2
Cu54x2
Cu54x2
Cu54x2

Diplomski rad

4928
7392
10864
13552
16912
21728
24864
28000
30464
32928
36176
39872
63616
65968
69104
71344
73920
76384
77728
80192
81872
84448
87024
88368
90832
94640
98336
100800
102592
105946

283
424
623
778
970
1247
1427
1607
1748
1889
2076
2288
3650
3785
3965
4093
4241
4383
4460
4601
4697
4845
4993
5070
5211
5430
5642
5783
5886
6079

16
20
20
25
25
25
32
32
32
32
32
32
39
39
39
39
39
50
50
50
50
50
50
50
50
50
50
50
50
50

0,40
0,38
0,56
0,45
0,56
0,72
0,50
0,57
0,61
0,66
0,73
0,80
0,86
0,90
0,94
0,97
1,00
0,63
0,64
0,66
0,68
0,70
0,72
0,73
0,75
0,78
0,81
0,83
0,85
0,88

8,6
8,6
5,0
6,5
9,0
6,1
7,0
6,6
6,6
4,8
9,3
3,8
5,3
4,5
4,7
4,4
4,6
4,3
4,6
3,8
5,3
4,4
4,5
4,5
4,6
9,1
9,0
6,6
2,6
20,0

135
90
180
103
140
220
83
107
120
137
165
195
170
190
205
220
230
72
76
82
86
90
92
95
100
120
130
137
142
150

1161
774
900
670
1260
1342
581
706
792
658
1535
741
901
855
964
968
1058
310
350
312
456
396
414
428
460
1092
1170
904
369
3000

6,0
3,0
3,0
3,0
3,0
3,0
3,0
3,0
3,0
6,0
3,0
3,0
3,0
3,0
3,0
3,0
3,0
3,0
3,0
3,0
3,0
3,0
3,0
3,0
3,0
3,0
3,0
3,0
3,0
53,0

466
215
464
296
461
760
371
470
557
1301
785
954
1100
1183
1298
1384
1486
587
608
647
675
718
762
786
830
901
973
1023
1059
19958

1627
989
1364
965
1721
2102
952
1177
1349
1958
2320
1695
2001
2038
2262
2352
2544
897
958
959
1130
1114
1176
1213
1290
1993
2143
1927
1428
22958

RL + Z

22,5
6,0
3,0
3,0

Pa
350
345
266
235

Pa
650
1353
962
715

Ukupni pad tlaka kritine dionice pK1 = 70204 Pa

3.3.4.

1. i 2. kat - Zona 2
Tablica 9. Pad tlaka kritine dionice "1. i 2. kat - Zona 2"

D.
71
72
73
74

Cijev

qV

RL

Cu15x1
Cu15x1
Cu18x1
Cu22x1

W
1456
2800
5264
7728

l/h
84
161
302
443

mm
13
13
16
20

m/s
0,18
0,34
0,42
0,40

m
5,0
5,6
4,8
4,8

Pa/m
60
180
145
100

Pa
300
1008
696
480

Fakultet strojarstva i brodogradnje

31

Hrvoje Petruni

75
76
77
78
79
80
81
82
83
84
85
86
87
105
110
111
112
113
118
128

Cu22x1
Cu22x1
Cu28x1.5
Cu28x1.5
Cu28x1.5
Cu28x1.5
Cu35x1.5
Cu35x1.5
Cu35x1.5
Cu35x1.5
Cu35x1.5
Cu35x1.5
Cu35x1.5
Cu42x1.5
Cu54x2
Cu54x2
Cu54x2
Cu54x2
Cu54x2
Cu54x2

Diplomski rad

9072
11760
14224
16688
19152
21840
23184
26432
29120
31696
34384
36512
39424
75936
85344
87808
90496
91952
101360
126455

521
675
816
957
1099
1253
1330
1517
1671
1819
1973
2095
2262
4357
4897
5038
5192
5276
5816
7255

20
20
25
25
25
25
32
32
32
32
32
32
32
39
50
50
50
50
50
50

0,47
0,61
0,47
0,55
0,63
0,72
0,47
0,53
0,59
0,64
0,69
0,74
0,80
1,03
0,71
0,73
0,75
0,76
0,84
1,05

5,0
4,8
5,0
4,9
4,9
4,9
5,0
8,6
8,6
8,7
6,0
8,9
6,0
4,2
6,8
7,9
7,3
4,7
1,9
24,0

135
214
100
135
170
220
75
94
104
130
150
170
195
225
91
95
100
105
130
180

675
1027
500
662
833
1078
375
808
894
1131
900
1513
1170
945
619
751
730
494
247
4320

3,0
3,0
3,0
3,0
3,0
3,0
3,0
3,0
3,0
3,0
6,0
3,0
3,0
6,0
6,0
3,0
3,0
6,0
3,0
56,0

324
544
326
448
591
768
322
419
509
603
1418
800
932
3136
1466
776
824
1702
1034
30042

999
1571
826
1110
1424
1846
697
1228
1403
1734
2318
2313
2102
4081
2085
1526
1554
2195
1281
34362

Ukupni pad tlaka kritine dionice pK2 = 70335 Pa

3.4.

Sustav pripreme potrone tople vode

Toplinski uinak potreban za zagrijavanje potrone tople vode rauna se jednadbom (12)

PTV = qV n (iv uv ) cw w

(12)

Pretpostavljamo da se u kuhinji nalaze dva sudopera za koja je potrebna ukupna koliina tople
vode od 100 litara temperature 55C u jednom satu:
qV,1 = 100 l/h
n1 = 1

1 = 1.15
iv,1 = 55C

Fakultet strojarstva i brodogradnje

32

Hrvoje Petruni

Diplomski rad

uv = 10C
U svakom wc-u se nalaze tri umivaonika za koja je potrebna ukupna koliina vode od 60
litara temperature 35C u jednom satu. U zgradi se nalazi 6 wc-a.:
qV,2 = 60 l/h

n2 = 6

2 = 0.56
iv,2 = 35C
Toplinski uinak potreban za zagrijavanje potrone tople vode iznosi (13)

PTV = 100 11.15 (55 10) 1.16 103 + 60 6 0.56 (35 10) 1.16 103
PTV = 11850 W

(13)

Za vrijeme pripreme i vrijeme potronje tople vode odabiremo

za = z b = 2 h
Toplinski uinak kotla potreban za zagrijavanje potrone tople vode iznosi (14)

K,PTV =

K,PTV zb
za + z b

(14)

K,PTV = 5925 W
Za temperaturu vode u spremniku odabiremo vrijednost s = 60C .
Dodatak za mrtvu zonu ispod grijaa u bojleru b = 1.2
Potrebni volumen spremnika iznosi (15)
VS =

K,PTV za
b
(s uv ) cw w

(15)

VS = 245.17 l
Odabiremo spremnik zapremnine V PTV =300 l , tip Vitocell 100-V, proizvod tvrtke
Viessmann.

Fakultet strojarstva i brodogradnje

33

Hrvoje Petruni

3.5.

Diplomski rad

Odabir kotla

Ukupni potrebni toplinski uinak kotla iznosi (16)

K = R + K,PTV + V,K
K = 321311 + 5925 + 10400
K = 337636 W

(16)

Odabiremo plinski kondenzacijski kotao nazivnog toplinskog uinka K,n =370 kW ,

tipVitocrossal 300 CT3, proizvod tvrtke Viessmann. Kotao ima ugraen plamenik na prirodni
plin.

3.6.

Dimenzioniranje razdjeljivaa - sabirnika

Popreni presjek razdjeljivaa i sabirnika odreuje se tako da bude za 50% vei od ukupnog
zbroja povrina poprenih presjeka prikljuaka sekundarnog kruga kotlovnice. Prikljuci na
sekundarnom krugu razdjeljivaa - sabirnika su: 2 x NO25, 4 x NO40 i 4 x NO50.

ASK = 14250 mm
Promjer razdjeljivaa - sabirnika iznosi (17)

DRS =

4 ASK

= 134.7 mm

(17)

Odabiremo razdjeljiva - sabirnik dimenzije NO150.

3.7.

Odabir hidraulike skretnice

Volumni protok polaznog voda iz kotla iznosi qV,K = 19.372 m3 /h

Odabiremo hidrauliku skretnicu tip WST 161, proizvod tvrtke Magra, dimenzije
160x160x930 mm, maksimalan protok 21 m 3 /h .

Fakultet strojarstva i brodogradnje

34

Hrvoje Petruni

3.8.

Diplomski rad

Proraun volumena ekspanzijske posude

Tablica 10.

Cjevovod

1390 l

Radijatori

981 l

Volumen vode u sustavu grijanja

Razdjeljiva - sabirnik 71 l
Hidraulika skretnica

27 l

Kotao

490 l

Spremnik PTV-a

10 l

Ukupni volumen vode u sustavu VA = 2969 l

Volumen predpunjenja (18)
VV = 0.005 VA = 14.85 l

(18)

Volumen irenja vode (19)

Ve =

VA 4.31
= 127.96 l
100

(19)

Krajnji tlak (20)

pe = psv d pA = 3 0.5 = 2.5 bar

(20)

Statiki tlak (21)

pstG =

h
8
=
= 0.8 bar
10mVS 10mVS

(21)

Primarni tlak ekspanzijske posude (22)

p0 = pstG + pD = 0.8 + 0.2 = 1 bar

(22)

Minimalni volumen zatvorene ekspanzijske posude (23)

Fakultet strojarstva i brodogradnje

35

Hrvoje Petruni

Diplomski rad

Vn,min = (Vv + Ve )

pe + 1
= 333.22 l
pe p0

(23)

Odabiremo zatvorenu membransku ekspanzijsku posudu Vn = 400 l , tip UR400471, proizvod

tvrtke Varem.

3.9.
3.9.1.

Odabir pumpi
Pumpa za krug grijanja "Prizemlje - Zona 1"

Volumni protok pumpe qV,P1 = 3.049 m3 /h

Pad tlaka cjevovoda pP1 = 43106 Pa
Odabiremo toplovodnu cirkulacijsku pumpu tip MAGNA 32-60, proizvod tvrtke Grundfos.

Slika 14. Radna toka pumpe "Prizemlje - Zona 1"

Fakultet strojarstva i brodogradnje

36

Hrvoje Petruni

3.9.2.

Diplomski rad

Pumpa za krug grijanja "Prizemlje - Zona 2"

Volumni protok pumpe qV,P2 = 2.649 m3 /h

Pad tlaka cjevovoda pP2 = 49264 Pa
Odabiremo toplovodnu cirkulacijsku pumpu tip MAGNA 32-60, proizvod tvrtke Grundfos.

Slika 15. Radna toka pumpe "Prizemlje - Zona 2"

Fakultet strojarstva i brodogradnje

37

Hrvoje Petruni

3.9.3.

Diplomski rad

Pumpa za krug grijanja "1. i 2. kat - Zona 1"

Volumni protok pumpe qV,K1 = 6.079 m3 /h

Pad tlaka cjevovoda pK1 = 70204 Pa
Odabiremo toplovodnu cirkulacijsku pumpu tip MAGNA 32-120 F, proizvod tvrtke
Grundfos.

Slika 16. Radna toka pumpe "1. i 2. kat - Zona 1"

Fakultet strojarstva i brodogradnje

38

Hrvoje Petruni

3.9.4.

Diplomski rad

Pumpa za krug grijanja "1. i 2. kat - Zona 2"

Volumni protok pumpe qV,K2 = 7.255 m 3 /h

Pad tlaka cjevovoda pK2 = 70335 Pa
Odabiremo toplovodnu cirkulacijsku pumpu tip MAGNA 32-120 F, proizvod tvrtke
Grundfos.

Slika 17. Radna toka pumpe "1. i 2. kat - Zona 2"

Fakultet strojarstva i brodogradnje

39

Hrvoje Petruni

3.9.5.

Diplomski rad

Kotlovska pumpa

Volumni protok pumpe qV,K = 19.372 m3 /h

Pad tlaka cjevovoda pK = 10624 Pa
Odabiremo toplovodnu cirkulacijsku pumpu tip UPS 80-30 F, proizvod tvrtke Grundfos.
Predvieno je da pumpa radi u 1. brzini.

Slika 18. Radna toka kotlovske pumpe

Fakultet strojarstva i brodogradnje

40

Hrvoje Petruni

3.9.6.

Diplomski rad

Pumpa za pripremu PTV-a

Volumni protok pumpe qV,PTV = 0.34 m 3 /h

Pad tlaka cjevovoda pPTV = 5383 Pa
Odabiremo toplovodnu cirkulacijsku pumpu tip UP 20-07 N, proizvod tvrtke Grundfos.

Slika 19. Radna toka pumpe za pripremu PTV-a

Fakultet strojarstva i brodogradnje

41

Hrvoje Petruni

Diplomski rad

3.10. Ventilacija kotlovnice

Povrina dozranog otvora (24)

A0 = 5.8 K
A0 = 1958.3 cm 2

(24)

Odabiremo aluminijsku reetku tip OAS-R 1025x525 slobodne povrine 2160 cm 2 , proizvod
Klimaoprema Samobor. Reetka se ugrauje u vrata kotlovnice na visinu 30 cm od poda.
Povrina odzranog otvora (25)

1
A1 = A0
3
A1 = 652.7 cm 2

(25)

Odabiremo aluminijsku reetku tip OAS-R 625x325 slobodne povrine 765 cm 2 , proizvod
Klimaoprema Samobor. Reetka se ugrauje u gornji dio prozora.

3.11. Ventilacija sanitarnih vorova

Za svaki sanitarni vor predvien je zasebni sustav odsisne ventlacije. Kako je svih 6
sanitarnih vorova istih dimenzija, proraunavamo samo jedan od njih.

3.11.1. Proraun potrebne koliine zraka za ventilaciju

Odabrani broj izmjena zraka: nWC = 10 h -1
Koliina dobavnog zraka za prostoriju 127 (26)

qV,027 = nWC V027 = 10 62.58 = 625.8 m3 /h

(26)

Koliina dobavnog zraka za prostoriju 128 (27)

qV,028 = nWC V028 = 10 16.34 = 163.4 m 3 /h

Fakultet strojarstva i brodogradnje

(27)

42

Hrvoje Petruni

Diplomski rad

3.11.2. Proraun pada tlaka u ventilacijskom kanalu

Tablica 11.

D.

qV
3

1
2
3
4

m /h
164
321
478
792

Proraun pada tlaka kritine dionice ventilacijskog kanala sanitarnog vora

a
mm
200
200
200
250

b
mm
100
150
200
250

A
2

m
0,02
0,03
0,04
0,06

de

pdin

mm
152,34
188,85
218,63
273,29

m/s
2,28
2,97
3,32
3,52

Pa
3,11
5,30
6,61
7,43

L
m
1,5
0,9
2,3
1

R
Pa/m
0,60
0,70
0,70
0,60

RL
Pa
0,90
0,63
1,61
0,60

1,6
1,6
2,6
3,8

Z
Pa
4,98
8,48
17,19
28,25

RL + Z
Pa
5,88
9,11
18,80
28,85

Volumni protok zraka qV,WC = 792 m 3 /h

Pad tlaka u zranom kanalu pWC,K = 63 Pa

3.11.3. Odabir opreme

Za odsis zraka odabiremo zrani ventil ZOV-160, proizvod tvrtke Klimaoprema.
Pad tlaka na ZOV-160: pWC,Z = 50 Pa
Na vanjski kraj kanala postavlja se pretlana aluzina tip P-T 400x315 mm. Lamele aluzine
se otvaraju strujanjem zraka kroz aluzinu kada je ventilator ukljuen. Po prestanku strujanja
lamele se zatvaraju, te spreavaju strujanje zraka u suprotnom smjeru.
Pad tlaka na P-T 400x315 mm: pWC,PZ = 35 Pa
Ukupni pad tlaka (28)
pWC = pWC,K + pWC,Z + pWC,PZ = 148 Pa

(28)

Prema ukupnom padu tlaka i volumnom protoku zraka odabiremo kanalni ventilator
proizvoaa Helios, tip RR 250 C.

Fakultet strojarstva i brodogradnje

43

Hrvoje Petruni

Diplomski rad

Slika 20. Radna toka odsisnog ventilatora sanitarnih vorova

Zrak se u sanitarna vorove dobavlja iz hodnika kroz dobavne reetke ugraene u vrata prema
hodniku. Dobavne reetke odabiremo prema koliinama dobavnog zraka iz jednadbi (26) i
(27) prema dijagramima iz kataloga proizvoaa, uz odabranu brzinu zraka od 1 m/s.
Za prostoriju 027 odabiremo reetku OAS-R 625x425 mm slobodne povrine 1030 cm 2 ,
proizvod tvrtke Klimaoprema.
Za prostoriju 028 odabiremo reetku OAS-R 425x225 mm slobodne povrine 325 cm 2 ,
proizvod tvrtke Klimaoprema.

3.12. Ventilacija kuhinje

3.12.1. Proraun potrebne koliine zraka za ventilaciju
Odabrani broj izmjena zraka: nK = 20 h -1
Koliina dobavnog i odsisnog zraka (29)

qV,K = nK VK = 20 34 = 680 m3 /h

(29)

Toplinski tok potreban za zagrijavanje zraka (30)

V,KD = qV,K cp
V,KD =

680 1.2 1 38
= 8.61 kW
3600

Fakultet strojarstva i brodogradnje

(30)

44

Hrvoje Petruni

Diplomski rad

3.12.2. Dobavna ventilacija

3.12.2.1. Proraun pada tlaka u ventilacijskom kanalu
Tablica 12.

D.

qV
3

1
2

Proraun pada tlaka kritine dionice dobavnog ventilacijskog kanala kuhinje

m /h
340
680

a
mm
200
200

de
pdin L
w
A
R
RL
b
2
mm m
mm
m/s Pa
m Pa/m Pa
200 0,04 218,63 2,36 3,34 7
0,40 2,80
300 0,06 266,41 3,15 5,95 6,5 0,50 3,25

3,6
5,2

Z
RL + Z
Pa
Pa
12,04 14,83
30,92 34,17

Pad tlaka u zranom kanalu pKD,K = 49 Pa

3.12.2.2. Odabir opreme
Za ubacivanje zraka koristit e se stropni anemostat ANE 11 500x155 mm, proizvod tvrtke
Klimaoprema.
Pad tlaka na anemostatu ANE 11 500x155 mm: pKD,ANE = 38 Pa .
Potrebno je ugraditi kutiju s filter kutiju tip FKV-C 250-F5, proizvod tvrtke Klimaoprema.
Pad tlaka na filteru FKV-C 250-F5: pKD,F = 250 Pa .
Za zagrijavanje dobavnog zraka koristit e se toplovodni grija zraka tip WHR 315, proizvod
tvrtke Helios.
Toplinski uinak grijaa: V,K = 10400 W
Pad tlaka u grijau: pKD,G = 20 Pa
Na vanjski kraj kanala postavlja se fiksna aluzina F 225x325 mm sa zatitnom mreicom.
Pad tlaka na F 225x325 mm: pKD,FZ = 25 Pa
Ukupni pad tlaka potreban za odabir ventilatora (31)
pKD = pKD,K + pKD,ANE +pKD,K + pKD,F + pKD,G + pKD,FZ = 319 Pa
pKD = 382 Pa

Fakultet strojarstva i brodogradnje

(31)

45

Hrvoje Petruni

Diplomski rad

Prema ukupnom padu tlaka i volumnom protoku zraka odabiremo kanalni ventilator
proizvoaa Helios, tip RR 315 C.

Slika 21. Radna toka dobavnog ventilatora kuhinje

3.12.3. Odsisna ventilacija

3.12.3.1. Proraun pada tlaka u ventilacijskom kanalu
Tablica 13.

D.

qV
3

m /h
680

Proraun pada tlaka kritine dionice odsisnog ventilacijskog kanala kuhinje

b
mm mm
300 300

de

pdin

L
mm
m/s Pa
m
m
0,09 327,95 2,10 2,64 12
2

R
RL
Pa/m Pa
0,18 2,16

4,7

Z
RL + Z
Pa
Pa
12,42 14,58

Pad tlaka u zranom kanalu pKO,K = 15 Pa

3.12.3.2. Odabir opreme
Za odsis se koristi kuhinjska napa tip NZK 1600x1000 mm, proizvod tvrtke Klimaoprema.
Pad tlaka na filteru nape: pKO,F = 200 Pa
Ukupni pad tlaka potreban za odabir ventilatora (32)
pKO = pKO,K + pKO,F = 215 Pa

Fakultet strojarstva i brodogradnje

(32)

46

Hrvoje Petruni

Diplomski rad

Prema ukupnom padu tlaka i volumnom protoku zraka odabiremo radijalni krovni ventilator
proizvoaa Helios, tip VDRW 200/2 D. Ventilacijski kanal se vodi vertikalno do krova i na
vrhu se postavlja ventilator.

Slika 22. Radna toka odsisnog ventilatora kuhinje

Fakultet strojarstva i brodogradnje

47

Hrvoje Petruni

Diplomski rad

3.13. Specifikacija opreme

3.13.1. Grijanje
Plinski kondenzacijski kotao nazivnog toplinskog uinka =370 kW tip Vitocrossal

1.

VT3, s ugraenim plamenikom na prirodni plin, tip MatriX, proizvod tvrtke

Viessmann,

Duljina:

1871 mm

irina:

1128 mm

Visina:

2290 mm

Teina:

890 kg

Prikljuak polaznog voda:

NO 100

Prikljuak povratnog voda:

NO 100

Sigurnosni prikljuak:

NO 50

Prikljuak za pranjenje:

1"

Prikljuak za odvod kondenzata: 1/2"

Prikljuak dimnih plinova:

250 mm

Normni stupanj iskoritenja:

95 ( Hs ) /106 ( Hi )

kom

Regulacija za upravljanje sa etiri kruga grijanja i sustavom pripreme PTV-a u

2.

ovisnosti o vanjskoj temperaturi, tip Vitotronic 300, proizvod tvrtke Viessmann,

komplet sa LON modulom i pripadajuim osjetnicima temperature
komplet

3.

Spremnik PTV-a zapremnine V =300 l tip Vitocell 100-V, proizvod tvrtke Viessmann

Duljina:

633 mm

irina:

705 mm

Visina:

1746 mm

Teina:

151 kg

Volumen ogrjevne vode:

10 l

Prikljuci polaznog i povratnog voda:

1"

Prikljuci tople vode, hladne vode i

Fakultet strojarstva i brodogradnje

48

Hrvoje Petruni

Diplomski rad

recirkulacije:
kom

4.

1"

Zatvorena membranska ekspanzijska posuda zapremnine V =400 l tip UR400471,

proizvod tvrtke Varem

Promjer:

624 mm

Visina:

1525 mm

Prikljuak na sustav:

6/4"

kom

Toplovodna cirkulacijska pumpa sa elektronikom regulacijom, tip Magna 32-60,

5.

proizvod tvrtke Grundfos

Cijevni prikljuak:

5/4"

Ugradbena duljina:

180 mm

kom

Toplovodna cirkulacijska pumpa sa elektronikom regulacijom, tip Magna 32-120 F,

6.

proizvod tvrtke Grundfos

Cijevni prikljuak:

DN 32 PN 6

Ugradbena duljina:

220 mm

kom

Toplovodna cirkulacijska pumpa tip UP 20-07 N, proizvod tvrtke Grundfos

7.

Cijevni prikljuak:

3/4"

Ugradbena duljina:

150 mm

kom

8.

Toplovodna cirkulacijska pumpa tip UPS 80-30 F , proizvod tvrtke Grundfos

Cijevni prikljuak:

DN 80 PN 6

Ugradbena duljina:

360 mm

kom

Fakultet strojarstva i brodogradnje

49

Hrvoje Petruni

Diplomski rad

Hidraulika skretnica tip WST 161, proizvod tvrtke Magra

9.

Dimenzije: 160x160x930 mm

Maksimalan protok: 21 m3 h

kom

10. Razdjeljiva-sabirnik NO150 sa prikljukom na primaru 2xNO100 i prikljucima na

sekundaru 2 x NO25, 4 x NO40 i 4 x NO50, duina 4 m
kom

11. Troputni mjeajui ventil DN40 tip SQS40, proizvod tvrtke ESBE
kom

12. Troputni mjeajui ventil DN50 tip SQS50, proizvod tvrtke ESBE
kom

13. Nepovratni ventil:

NO 25

kom

NO 40

kom

NO 50

kom

NO 100

kom

14. Kuglasti ventil:

NO 25

kom

NO 40

kom

10

NO 50

kom

10

NO 100

kom

15. Bakrene cijevi, komplet s fitinzima i konzolama:

Cu15x1

Fakultet strojarstva i brodogradnje

2072
50

Hrvoje Petruni

Diplomski rad

Cu18x1

266

Cu22x1

283

Cu28x1.5

176

Cu35x1.5

290

Cu42x1.5

118

Cu54x2

163

16. Beavne eline cijevi, komplet s fitinzima i konzolama

NO 25

12

NO 40

10

NO 50

NO 100

20

17. Radijator tip Solar 600, proizvod tvrtke Lipovica

Visina lanka:

676 mm

Prikljuna mjera:

600 mm

irina lanka:

81 mm

Ugradbena dubina:

80 mm

Teina lanka:

1.54 kg

Sadraj vode u lanku:

0.38 l

Toplinski uinak 90/70/20C:

175 W

Eksponent grijaa:

n = 1.3

lanaka 2852

18. Radijatorski ventil sa termostatskom glavom 1/2", proizvod tvrtke Herz

kom

245

19. Radijatorska prigunica 1/2", proizvod tvrtke Herz

kom

245

Fakultet strojarstva i brodogradnje

51

Hrvoje Petruni

Diplomski rad

20. Radijatorske redukcije 1"-1/2"

kom

735

21. Radijatorske konzole i privrsnice

kom

980

22. Radijatorski ispusni pipac 1/2"

kom

245

23. Radijatorski automatski odzrani loni 1" tip Aercal 507, proizvod tvrtke Caleffi
kom

245

3.13.2. Ventilacija
1.

2.

Aluminijska reetka proizvod tvrtke Klimaoprema, tip:

OAS-R 425x225 mm

kom

OAS-R 625x325 mm

kom

OAS-R 625x425 mm

kom

OAS-R 1025x525 mm

kom

Pretlana aluzina tip P-T 400x315, proizvod tvrtke Klimaoprema

kom

3.

Fiksna aluzina tip F 225x325 mm, proizvod tvrtke Klimaoprema

kom

4.

Zrani ventil, tip ZOV-160, proizvod tvrtke Klimaoprema

kom

30

Fakultet strojarstva i brodogradnje

52

Hrvoje Petruni

5.

Diplomski rad

Filter kutija tip FKV-C 250-F5, proizvod tvrtke Klimaoprema

kom

6.

Stropni anemostat tip ANE 11 500x155 mm

kom

Toplovodni grija zraka tip WHR 315, proizvod tvrtke Helios

7.

Toplinski uinak grijanja:

Prikljuak na ventilacijski kanal: fi 315 mm

Prikljuci na vod grijanja:

kom

8.

10400 W

1"

Kanalni ventilator tip RR 250 C, proizvod tvrtke Helios

Prikljuak na ventilacijski kanal: fi 250 mm

kom

9.

Kanalni ventilator tip RR 315 C, proizvod tvrtke Helios

Prikljuak na ventilacijski kanal: fi 315 mm

kom

10. Radijalni krovni ventilator tip VDRW 200/2 D, proizvod tvrtke Helios

Prikljuak na ventilacijski kanal: 330x330 mm

kom

11. Kuhinjska napa tip NZK 1600x1000 mm, proizvod tvrtke Klimaoprema
kom

Fakultet strojarstva i brodogradnje

53

Hrvoje Petruni

Diplomski rad

4. TEHNIKI OPIS SUSTAVA

4.1.

Sustav grijanja

Za potrebe grijanja zgrade projektiran je toplovodni sustav centralnog radijatorskog grijanja,

temperaturnog reima 70C/55C. Izvor toplinske energije je plinski kondenzacijski kotao tip
Vitocrossal 300 CT3, nazivnog toplinskog uinka K,n =370 kW . Ogrjevne povrine kotla
izraene su od nehrajueg plemenitog elika, to osigurava visoku pogonsku sigurnost i
dugotrajno koritenje. Kotao dolazi s ugraenim plamenikom na prirodni plin tip MatriX.
Podruje modulacije rada plamenika je od 30% do 100%, to omoguuje dobru regulaciju i
nisku potronju goriva. Kotao je opremljen sigurnosnim ventilom NO50 badarenim na
p =3 bar .
Ekspanzijski sustav sastoji se od zatvorene membranske ekspanzijske posude volumena

Vn = 400 l tip UR400471. Primarni tlak ekspanzijske posude iznosi p0 = 1 bar .

Hidraulikom skretnicom tip WST 161, osigurano je uravnoteenje primarnog i sekundarnog
kruga od kojih svaki pojedinano ima cirkulacijske pumpe. U primarnom krugu ugraena je
kotlovska pumpa tip UPS 80-30 F. Razdjeljiva-sabirnik je predvien za pet krugova grijanja,
od toga se jedan krug koristi za pripremu potrone tople vode, a ostala etiri za grijanje zgrade
koja je podijeljena u etiri zone grijanja ( G,P1 =53144 W , G,P2 =46166 W , G,K1 =105946 W
i G,K2 =126455 W ).
Pumpe za krugove grijanja zgrade su s elektronikom regulacijom, to znai da se pumpa
automatski prilagoava odabranoj radnoj toki. Pumpa za krug PTV-a i kotlovska pumpa nisu
s elektronikom regulacijom, jer volumni protok vode u ta dva kruga ne varira znaajno.
Dodatna prednost elektronikih pumpi je uteda energije. Najvea uteda se postie pri
djelominom optereenju sustava. Kada temperatura prostorija postigne eljenu temperaturu,
termostatski radijatorski ventili poinju priguivati protok vode kroz radijatore, ime rastu
brzine vode u mrei, a s njima i otpori mree. Elektronika regulacija pumpe detektira porast
otpora, te smanjuje dobavu, pri emu se tedi energija. Pumpe za dvije zone grijanja prizemlja
su tip Magna 32-60, a za dvije zone grijanja 1. i 2. kata su tip Magna 32-120 F.

Fakultet strojarstva i brodogradnje

54

Hrvoje Petruni

Diplomski rad

Regulacija sustava grijanja, tip Vitotronic 300, upravlja sa etiri kruga grijanja i sustavom
pripreme potrone tople vode, te vremenom i reimom rada sustava (dnevni ili noni).
Temperature polazne vode iz kotla i polazne vode krugova grijanja odreuje se u ovisnosti o
vanjskoj temperaturi, koja se mjeri vanjskim temperaturnim osjetnikom postavljenim na
sjevernoj strani zgrade. Temperatura polazog voda svakog kruga grijanja dodatno se regulira i
sobnim termostatom. Za svaki krug grijanja postavlja se po jedan sobni termostat u jednoj od
prostorija koju taj krug pokriva. eljena temperatura vode polaznog voda postie se
mijeanjem struja polaznog i povratnog voda u troputnom mjeajuem ventilu s
elektromotornim pogonom.
Radijatori su lankasti, tip Solar 600. Ukupan broj radijatora je 245, te se sastoje od ukupno
2852 lanaka. Svaki radijator je opremljen s radijatorskim ventilom s termostatskom glavom,
radijatorskom prigunicom, radijatorskim automatskim odzranim loniem i radijatorskim
ispusnim pipcem. Radijatorski ventil s termostatskom glavom dodatno regulira temperaturu u
prostoriji, priguujui protok vode kroz radijator kada temperatura u prostoriji postigne
odabranu temperaturu.

4.2.

Sustav za pripremu PTV-a

Sustav za pripremu potrone tople vode je akumulacijski sa spremnikom volumena

V PTV =300 l tip Vitocell 100-V. Ogrjevnu vodu za pripremu potrone tople vode dobavlja
cirkulacijska pumpa tip UP 20-07 N preko razdjeljivaa-sabirnika. Toplinski uinak potreban
za pripremu PTV iznosi K,PTV = 5925 W . Sustav je predvien za rad uz vrijeme pripreme i
vrijeme potronje tople vode od za = zb = 2 h . Spremnik je opremljen i s pumpom za
recirkulaciju potrone tople vode.

4.3.
4.3.1.

Sustavi ventilacije
Ventilacija sanitarnih vorova

Za svaki sanitarni vor predvien je zasebni sustav ventilacije. Ventilacija sanitarnih vorova
vri se putem odsisnog ventilacijskog kanala sa ugraenim zranim ventilima ZOV-160.
Ventilator je kanalni tip RR 250 C. Na vanjski kraj kanala postavlja se pretlana aluzina tip
P 400x315. Lamele aluzine se otvaraju strujanjem zraka kroz aluzinu kada je ventilator
Fakultet strojarstva i brodogradnje

55

Hrvoje Petruni

Diplomski rad

ukljuen. Po prestanku strujanja lamele se zatvaraju, te sprjeavaju strujanje u suprotnom

smjeru.
Dobava zraka vri se kroz prestrujne reetke postavljene u vratima prema hodniku.

4.3.2.

Ventilacija kuhinje

Za ventilaciju kuhinje predviena je dobavna i odsisna ventilacija.

Zrak se dobavlja u prostoriju se kroz tlani ventilacijski kanal. Vanjski zrak ulazi kroz fiksnu
aluzinu tip F 225x325 u ventilacijski kanal, prolazi kroz filtersku kutiju tip FKV-C 250-F5,
zagrijava se u toplovodnom zagrijau zraka tip WHR 315, te se kroz stropne anemostate tip
ANE 11 500x155 mm ubacuje u prostoriju. Ventilator je kanalni tip RR 315 C.
Za odsis zraka koristi se kuhinjska napa tip NZK 1600x1000 mm. Od nape do krova (uz
fasadu) izvodi se odsisni ventilacijski kanal, te se na vrhu kanala postavlja radijalni krovni
ventilator tip VDRW 200/2 D.

Fakultet strojarstva i brodogradnje

56

Hrvoje Petruni

Diplomski rad

5. ZAKLJUAK
Ovaj diplomski rad, prema postavljenom zadatku, predstavlja projektno rjeenje sustava
grijanja zgrade Veleuilita u Karlovcu. Uz samo grijanje zgrade, dana su i rjeenja za sustav
pripreme potrone tople vode, ventilaciju sanitarnih vorova i ventilaciju kuhinje.
Sustavi grijanja obrazovnih ustanova ne razlikuju se mnogo od sustava grijanja ostalih zgrada.
Jedina razlika koju bih istaknuo je automatska regulacija. Naime, zbog specifinog radnog
vremena obrazovnih ustanova, nuno je da sustavi grijanja istih budu opremljeni kvalitetnim
sustavom automatske regulacije. Kvalitetnom regulacijom omoguava se odravanje
projektne temperature prostorija tijekom radnog vremena i odravanje sniene temperature u
vrijeme kada ustanova ne radi uz najmanju potronju energije.
U dananje vrijeme kada cijene energenata neprekidno rastu nuno je projektirati energetski
to uinkovitije sustave grijanja. Stoga sam u ovom radu, uz kondenzacijski plinski kotao,
odabrao cirkulacijske pumpe sa elektronikom regulacijom i radijatorske ventile s
termostatskim glavama. To su elementi koji povisuju cijenu investicije, ali su dugorono
gledano isplativi upravo zbog utede energije koju postiu.

Fakultet strojarstva i brodogradnje

57

Hrvoje Petruni

Diplomski rad

LITERATURA
[1]

Kraut, B.: Strojarski prirunik, Axiom d.o.o., Zagreb, 1997.

[2]

Recknagel, H.: Grijanje i klimatizacija, Interklima d.o.o., V. Banja, 2004.

[3]

VIESSMANN, katalog proizvoaa, 2010.

[4]

KLIMAOPREMA, katalog proizvoaa 2011.

[5]

HELIOS, katalog proizvoaa, 2010.

[6]

GRUNDFOS, katalog proizvoaa, 2011.

[7]

MAGRA, katalog proizvoaa 2011.

[8]

VAREM, katalog proizvoaa 2011.

Fakultet strojarstva i brodogradnje

58

Hrvoje Petruni

Diplomski rad

PRILOZI
I.

Proraun toplinskih gubitaka prostorije 001

II.

Proraun toplinskih gubitaka svih prostorija

III.

CD-R disk

Fakultet strojarstva i brodogradnje

59