Umjeravanje Mjernih Instrumenata

SVEUILITE U ZAGREBU
FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE
DIPLOMSKI RAD
Danijel Horvati
Zagreb, 2012.
SVEUILITE U ZAGREBU
FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE
DIPLOMSKI RAD
Mentor:
Student:
Dr.sc.Biserka Runje, dipl. ing.
Danijel Horvati
Zagreb, 2012.
IZJAVA
Izjavljujem da sam diplomski rad na temu ''Umjeravanje mjernih instrumenata'' izradio

samostalno, koristei navedenu strunu literaturu i znanje steeno tijekom studija.
Danijel Horvati
ZAHVALA
Uvelike se zahvaljujem svojoj mentorici
profesorici dr.sc. Biserki Runje
na strunom
voenju kroz ovaj rad, pruenoj literaturi te mnogim korisnim savjetima koji su doprinijeli
izradi ovog diplomskog rada.
elio bi se takoer zahvaliti djelatnicima tvrtke Zrinski Tehnologija d.o.o. te direktorici

dipl.oec.Ines Lukman na pruenom vremenu i pomoi tijekom izrade diplomskog rada.
Posebnu zahvalu posveujem svojoj mami i obitelji koji su me nesebino pratili i podupirali
tijekom mog itavog kolovanja.
Danijel Horvati
Diplomski rad
SADRAJ
SADRAJ.............................................................................................................................I
POPIS SLIKA....................................................................................................................III
POPIS TABLICA...............................................................................................................IV
POPIS TEHNIKE DOKUMENTACIJE...........................................................................V
POPIS OZNAKA...............................................................................................................VI
SAETAK.........................................................................................................................VII
1. UVOD...................................................................................................................................1
2. POJAM KVALITETE.........................................................................................................2
2.1. Razvoj kvalitete............................................................................................................3
3. OSNOVE MJERNJA I KONTROLE...................................................................................5
3.1. Metrologija...................................................................................................................5
3.1.1. Kategorije metrologije.......................................................................................6
3.2. Mjerne tehnike.............................................................................................................6
3.3. Mjerna i ispitna sredstva..............................................................................................9
3.4. Mjerna nesigurnost....................................................................................................10
3.4.1. Odreivanje standardne nesigurnosti A vrste...................................................11
3.4.2. Odreivanje standardne nesigurnosti B vrste...................................................12
3.4.3. Odreivanje sastavljene mjerne nesigurnosti....................................................15
4. MJERNA SREDSTVA......................................................................................................17
4.1. Digitalno pomino mjerilo.......................................................................................17
4.2. Mikrometar...............................................................................................................19
4.3. Mjerna ura i komparator...........................................................................................20
4.4. Finomjerna ura za mjerenje unutarnjih promjera, Subito..........................................21
5.
ORGANIZACIJA I STRATEGIJA TVRTKE..................................................................23

5.1. Strategija...................................................................................................................23
5.2. Sustav upravljanja....................................................................................................24
I
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Danijel Horvati
6.
Diplomski rad
ORGANIZACIJA UNUTAR LABORATORIJ ZA MJERENJE I KONTROLU..........26

6.1. Nabava mjerne i ispitne opreme...............................................................................26
6.2. Oznaavanje i evidencija opreme.............................................................................27
6.2.1. Softverski paket Gewatec................................................................................28
6.3. Rukovanje mjernom opremom.................................................................................29
6.4. Odravanje opreme...................................................................................................29
6.5. Osiguranje sljedivosti................................................................................................30
7. PRIJEDLOG PROTOKOLA I RADNIH UPUTA ZA UMJERAVANJE.........................31

7.1. Proces provjere mjerne opreme unutar laboratorija...................................................31
7.2. Izrada uputa za umjeravanje......................................................................................33
7.3. Izrada radnih podloga za umjeravanje......................................................................34
8. ZAKLJUAK.....................................................................................................................35
9. LITERATURA...................................................................................................................36
10. DODATAK.........................................................................................................................37
II
Danijel Horvati
Diplomski rad
POPIS SLIKA
Slika 1.
Faze razvoja kvalitete...............................................................................................3
Slika 2.
Ispitivanje, mjerenje i kontrola.................................................................................7
Slika 3.
Osnovna podjela tehnike mjerenja...........................................................................8
Slika 4.
Pravokutna razdioba...............................................................................................14
Slika 5.
Trokutasta razdioba................................................................................................14
Slika 6.
Shematski prikaz digitalnog pominog mjerila......................................................17
Slika 7.
Sustav za oitavanje vrijednosti.............................................................................18
Slika 8.
Nezadovoljavanje Abbe-ovog principa..................................................................19
Slika 9.
Shematski prikaz analognog mikrometra...............................................................20
Slika 10. Vrste komparatora..................................................................................................21

Slika 11. Mjerenje komparatorom........................................................................................21
Slika 12.
Osnovni dijelovi subito mjernog ureaja..............................................................22
Slika 13.
Sustav upravljanja.................................................................................................23
Slika 14.
Elementi sljedivosti...............................................................................................30
III
Danijel Horvati
Diplomski rad
POPIS TABLICA
Tablica 1.
Definicije kvalitete kroz povijest........................................................................2
Tablica 2.
Nadzor ispitne opreme......................................................................................32
IV
Danijel Horvati
Diplomski rad
POPIS TEHNIKE DOKUMENTACIJE
Privitak 1.
Upute za umjeravanje pominog mjerila..........................................................37
Privitak 2.
Radna podloga za umjeravanje pominog mjerila............................................50
Privitak 3.
Upute za umjeravanje mikometra.....................................................................53
Privitak 4.
Radna podloga za umjeravanje mikrometra.....................................................66
Privitak 5.
Upute za umjeravanje mjernih ura...................................................................70
Privitak 6.
Radna podloga za umjeravanje mjerne ure......................................................80
V
Danijel Horvati
Diplomski rad
POPIS OZNAKA
Oznaka
Jedinica
Opis
a+, a-
granica intervala
ci, cij
koeficijent osjetljivosti
faktor pokrivanja
lix
mm
oitanje pominog mjerila
ls
mm
duljina etalona
Ls
mm
nominalna duljina etalona
m/K
prosjeni koeficijent toplinskog irenja
n
P
razlika temperatura mjerila i etalona

broj ponovljenih mjerenja
m ili nm
nm / m
vjerojatnost
procijenjeno standardno odstupanje
proirena mjerna nesigurnost
u(xi)
standardna mjerna nesigurnost
uc(y)
sastavljena standardna nesigurnost
Xi
ulazna veliina
xi
procjena ulazne veliine
l ix
korekcija zbog procijene oitanja
l m
korekcija zbog mehanikih utjecaja
l 0
korekcija zbog postavljanja na nulu
VI
Danijel Horvati
Diplomski rad
SAETAK
U ovom diplomskom radu opisan je postupak provedbe umjeravanja mjernih sredstva i

instrumenata sukladno zahtjevima meunarodnih normi DIN 862, DIN 863 te DIN 868 a koja
se koriste u proizvodnom pogonu te u prostorima za mjerenja i kontrolu tvrtke Zrinski
Tehnologija d.o.o.
Da bi Laboratorij za mjerenja i kontrolu navedene tvrtke dobio odgovarajui certifikat za
umjeravanje vlastite opreme, mora svoje postupke prilagoditi zahtjevima normi te za svaki od
njih posjedovati odgovarajui unificirani protokol po kojem se pojedino umjeravanje provodi.
Zbog toga se u ovom radu prvo osvre na samu analiza proizvodnje, zahtjeve proizvoaa
prema kontroli i mjerenju pojedinih pozicija, te se onda prema tome formira popis ureaja i
sredstava za koje je potrebo izraditi radne upute za umjeravanje.
Nadalje se u radu
razrauju i opisuju pojedina mjerna sredstva, njihove karakteristike,
mogunosti i podruja mjerenja te mogue pogreke mjerenja. Iz tih podataka te prema gore
navedenim normama formirane su radne upute za umjeravanje pojedinog mjernog sredstva a
sve u svrhu dobivanja certifikata ISO 9001:2008.
VII
Danijel Horvati
Diplomski rad
1. UVOD
Da bi proizvodnja u svakoj tvrtki tekla nesmetano, sustav kontrole kvalitete mora biti
dobro posloen i organiziran i ni u jednom trenutku ne smije biti upitna njegova tonost ili
sumnja u dobiveni rezultat. Da bi ostvarili takav rezultat moraju biti koritena odgovarajua
mjerna sredstva tijekom same proizvodnje te unutar mjernog ili kontrolnog laboratorija. Da
bi takva sredstva ili instrumenti bili mjerodavni moraju se redovito umjeravati te dobiveni
rezultati moraju biti dokumentirani na za to odgovarajui i propisani nain a shodno normi
ISO 9001:2008.
U ovom radu se daje konkretni primjeri izbora, rukovanja te umjeravanja mjerne i

ispitne opreme koja se koristi unutar proizvodnog pogona za mjerenja tijekom proizvodnje na
pojedinom stroju a koja provode sami operateri, te opreme koja se koristi unutar laboratorija
za mjerenje i kontrolu kao zavrna kontrola. Poto se zbog obujma mjernih sredstva sva
umjeravaju vre unutar samog laboratorija, osoblje zadueno za njihovu provedbu mora biti
dobro upueno u protokole za umjeravnje pojedine vrste mjernih sredstava, pa su shodno
tome izraeni i predloeni protokoli za sva mjerna sredstva i instrumente.
1
Danijel Horvati
Diplomski rad
2. POJAM KVALITETE
Pojam kvalitete spominje se u mnogo disciplina ali uvijek ima jednoznano znaenje
a to je da se povezuje sa poboljanjem proizvoda da bi zadovoljio zahtjeve kupaca bez obzira
da li se odnosilo na sustav ili radnje unutar tog procesa.[1] Kvaliteta u proizvodnji najvie se
odnosi na ispunjavanja zahtjeva kupca te potpunu funkcionalnost gotovog proizvoda uz to
manje nesukladnih dijelova. Kroz vremena nain provoenja kvalitete u proizvodnji je proao
nekoliko faza i za pojam kvalitete se veu mnogi
pojmovi kao osiguranje ili kontrola
kvalitete, menadment kvalitete te upravljanje kvalitetom.

Opu definiciju kvalitete jo je uvijek teko odrediti ali sigurno je jedno, da se nakon
pojave standarda ISO 9000:1987 puno stvari i pojmova objedinilo u korist definiranja
kvalitete kao jednoznanog pojma u mnogim granama koritenja. Korisno je vidjeti kako se
pojam kvalitete [1] definirao kroz sve godine do dolaska standardizacije. Neke vanije
definicije navedene su u tablici 1.
Tablica 1. Definicije kvalitete kroz povijest
Prema ovim definicijama [1] kvaliteta bi se mogla opisati na jednostavan nain sljedeim
funkcijama:
KVALITETA = ZNANJE + PLANIRANJE + DOKUMENTACIJA
2
Danijel Horvati
Diplomski rad
2.1. Razvoj kvalitete

U samim poecima provoenje kvalitete odnosilo se kontrolu kvalitete nakon samog procesa
proizvodnje te nije bilo mogue kontrolirati proces. Pojavom osiguranja kvalitete te potpunim
upravljanjem kvalitetom pojam kvalitete je stao na viu stepenicu s naglaskom na mogunost
upravljanja procesom kvalitete. Tijekom godina shvaanja o kvaliteti su se bitno mijenjala
to je dovelo do toga da se poelo sistemski pristupati kvaliteti to je i pridonijelo velikom
skoku u pozitivnom smjeru. Kvaliteta je postala funkcija organizacije, kupca, dobavljaa,
vlasnika te zaposlenih radnika koja se i danas razvija u pozitivnom smjeru koliko zbog novih
tehnolokih otkria, novih materijala, novih pristupa a ponajvie zbog veeg obujma znanja i
zahtjeva trita. Tijek preobrazbe shvaanja kvalitete [1] prikazan je slikom 3.
Slika 1. Faze razvoja kvalitete
3
Danijel Horvati
Diplomski rad
Iz navedenih faza razvoja vidljivo je kako je pojam kvalitete izrastao iz zavrne kontrole
1920. koja se provodila pomou mjernih i kontrolnih sredstava, te je odvajala loe proizvode
od dobrih proizvoda. Sve do pojave osiguranja kvalitete proces proizvodnje nije bio ukljuen
u sustav provoenja kvalitete pa se nakon pojave tog pojma kvalitete poela provoditi kroz
preventivne mjere procesa proizvodnje te kroz trokove nesukladnih proizvoda. U dananje
vrijeme kvaliteta je dobila nove zahtjeve, vie i bolje od onih prethodnih to se moe i vidjeti
iz zahtjeva trita, a tvrtke svjesne te injenice preuzele su dva napredna modela provoenja
kvalitete koja karakteriziraju svjesnost ugraivanja kvalitete u sam proizvod, koritenje
ekspertnih metoda podranih visokim stupnjem informatizacije, veliki ekonomski utjecaj,
unaprijed propisana pravila koja se odnose na proizvodne postupke, procese i aktivnosti,
dokumentacija po kojoj se vode svi procesi, a sve u svrhu voenja kvalitete u samo jednom
smjeru, ka to manje nesukladnih proizvoda i to manje trokova proizvodnje.
4
Danijel Horvati
Diplomski rad
3. OSNOVE MJERENJA I KONTROLE
Pojam mjerenje [2] pojavljuje se kao rezultat potrebe za kvantitativnim opisom prirodnih
pojava, a direktno je rezultat opaanja i potrebe za usporedbom s drugim pojavama tj.
veliinama. Takvo miljenje zapoelo je ve u 17. stoljeu i razvija se sve do dananjih
vremena
s pretpostavkom da bez mogunosti kvantitativnih rezultata mjerenja nema ni
razvoja na podruju znanosti.

Mjerenje je skup eksperimentalnih postupaka koji imaju za cilj odreivanje jedne ili vie
veliina tj. mjerenje je proces usporedbe dobivenog rezultata sa rezultatom koji je uzet kao
referentna vrijednost, jedinina mjera.
3.1. Metrologija
Mjerenje kao disciplina [2] razvijala se u svim smjerovima te je bila sveobuhvatna u svim
granama znanosti to je rezultiralo pojavom pojma metrologije kao znanosti koja se bavi
metodama mjerenja prije svega fizikih veliina. Njezina primarna zadaa je realizacija i
odravanje etalona fizikih veliina prema kojima se svako mjerenje moe usporediti i postati
valjano, te bi se to moglo nazvati temelj mjeriteljstva. Nadalje metrologija se kao znanstvena
disciplina bavi razvojem i izradom mjernih sredstava i ureaja koji su neophodni da bi se
mjerni rezultat mogao prikazati kvantitativno te kao takav biti mjerodavan za daljnje
usporedbe ili vrednovanja. Obrada rezultata i analiza izmjerenih vrijednosti nefiziki su dio
metrologije koji je jednako vaan kao i sam rezultat, jer izmjerena vrijednost bez pravilne
interpretacije istovjetna je krivo izmjerenoj vrijednosti.
5
Danijel Horvati
Diplomski rad
3.1.1. Kategorije metrologije
Tri su grane metrologije trenutno prisutne u mjeriteljstvu [2] a podijeljene po podrujima na

kojima djeluju:
Znanstvena metrologija
Industrijska metrologija
Zakonska metrologija
Znanstvena metrologija zasluna je za objedinjenje razvoja te znanstveno istraivakog rada u
jednu cjelinu, pri emu ima za zadatak organizaciju i razvoj mjernih etalona te odravanje
etalona najvie razine.
Industrijska metrologija ima za cilj usmjerenje proizvodnje da tee u skladu sa meunarodnim
i nacionalnim standardima, a u svrhu ostvarivanja kvalitetnog proizvoda. Paralelno s time ona
je zasluna za pravilno funkcioniranje i odravanje mjernih sredstava i ureaja koja su
neophodna da bi pojam mjerenja uope bio prisutan u industriji. Ta vrsta metrologija mogla bi
se poistovjetiti sa standardizacijom svega to obuhvaa, od izbora mjerila pa do samog
procesa mjerenja koji se provodi unutar nekog pogona. Upravo je industrijska metrologija ta
disciplina koja mora teiti uvoenju standardizacije unutar svog podruja djelovanja
3.2. Mjerne tehnike

Svaka mjerljiva veliina iziskuje odreeni pristup mjerenju iste, pa se shodno tome razvilo
mnogo tehnika mjerenja, kao i mjerila koja doprinose to tonijem i jednostavnijem dobivanju
mjerene veliine. Najee koriteni pojmovi [3] u mjeriteljstvu su ispitivanje, mjerenje i
kontrola. Naizgled slini pojmovi koji se odnose na ocjenu proizvoda, imaju neke razlike koje
se ne bi smjele zanemariti. Slikom 2. prikazane su definicije pojedine discipline.
6
Danijel Horvati
Diplomski rad
Slika 2. Ispitivanje, mjerenje i kontrola

Ispitivanje je proces provjere bez opreme eksperimentalno ili uz koritenje bilo koje
opreme, mjerne ili kontrolne. Ispitivanje se vre najveim dijelom u dimenzionalnoj te
industrijskoj metrologiji. Ispitivanja moemo dijeliti na subjektivna ispitivanja te objektivni
postupci, pri emu se objektivni postupci veu uz dimenzijske veliine te se dijele na kontrolu
i mjerenje.
Kontrola se svrstava u objektivne postupke ispitivanja te se njezinom provedbom ne
dobivaju brojane vrijednosti kontroliranih veliina ve se dobiva samo povratna informacija
da li je mjerena veliina u granicama postavljenih dimenzija tj. tolerancija ili nije. Provedbom
kontrole neke pozicije moemo dobiti tri mogua odgovora: mjerena pozicija zadovoljava, ne
zadovoljava ili je za doradu da bi zadovoljila kriterije. Kontrola je relativno brz proces iz
kojeg se lako moe zakljuiti sposobnost i stabilnost proizvodnog procesa kojim je
kontrolirani komad bio proizveden.
Osnovne mjerne tehnike od kojih su potekle sve ostale mogle bi ralaniti te prikazati kao na
slici 3.
7
Danijel Horvati
Diplomski rad
Slika 3. Osnovna podjela tehnike mjerenja
Svako mjerenje moemo podijeliti na subjektivno i objektivno mjerenje veliine [3]. Naravno
da kod objektivnog mjerenja dobivamo kvantitativni rezultat mjerenja koji moemo usporediti
sa naim referentnim, dok kod subjektivnog mjerenja moe samo konstatirati da li je neto
loe ili dobro.
Time to subjektivno ''mjerenje'' ne moe dati brojani rezultat, ne znai da je loije ili manje
vrijedno od objektivnog mjerenja. Dapae subjektivno mjerenje je uvijek prisutno, ak i prije
samog objektivnog mjerenja jer gledanjem, opipom ili sluhom moemo odmah uoiti
nepravilnost koja mjerenu poziciju stavlja u nesukladne proizvode. Ova subjektivna metoda
uvelike je zastupljena kod proizvodnje medicinske tehnike i implantanata, tim vie to ne
postoji mjerno sredstvo ili ureaj koji je u mogunosti otkriti srh, oteenje povrine ili slino.
8
Danijel Horvati
Diplomski rad
3.3. Mjerna i ispitna sredstva

Da bi neka tehnika imala svoju svrhu mora za to imati sredstvo s koji e se neko mjerenje ili
kontrola provesti. Sva mjerna oprema izrauje se sa jednim ciljem, a to je da izmjerena
vrijednost bude to tonija normiziranoj i uz to manje izglede za pogrekom. Ispitna sredstva
se mogu razvrstati u tri grupe:
Mjerni ureaji
Kontrolnici
Pomona sredstva
Mjerne ureaje moemo podijeliti na vrsta i pokazna mjerila ( pomino mjerilo,

mikrometar, mjerna ura . . ) a slue objektivnom mjerenju veliina s mogunosti pokazivanja
trenutnog, relativnog ili kumulativnog rezultata mjerenja. Mjerni ureaji biti e detaljno
obraeni u poglavlju 3. gdje e biti opisane njihove bitne karakteristike te podruja primjene.
Kontrolnici su tijela sa odreenom mjerom ili mjerom i oblikom ispitnog predmeta sa
slue za ispitivanje mjera kod kojih nije vaan iznos ve samo tonost izrade. U tu kategoriju
spadaju kontrolni zatici, kontrolni trnovi, paralelne kladice, navojni trnovi i zatici te ablone.
U posebnu kategoriju mjernih ureaja svrstavaju se bezkontaktni mjerni ureaji te
trokoordinatne mjerilice koji se najvie koriste kod mjerenja oblika i poloaja to u nekim
sluajevima nije mogue izmjeriti kontaktnim mjernim sredstvima ili kontrolnicima.
9
Danijel Horvati
Diplomski rad
3.4. Mjerna nesigurnost
Kod svakog mjerenja najvanije je da rezultat mjerenja bude to toniji te da bude

mjerodavan. Kod iskazivanja rezultata mjerenja fizike veliine prema [4], obavezno se mora
dati pokazatelj kakvoe tog rezultata da bi on kao takav bio mjerodavan i imao neku svoju
pouzdanost pri iskazivanju, a takva pouzdanost se u mjeriteljstvu naziva nesigurnost.
Nesigurnost mjerno rezultata se moe opisati kao pomanjkanje tonog znanja vrijednosti
mjerene veliine. Metoda za izraun i izraavanje nesigurnosti mjernog rezultata trebala bi
biti:
sveobuhvatna; primjenjiva na sve vrste mjerenja i za sve vrste ulaznih podataka koji se
upotrebljavaju pri mjerenju
, dok bi stvarna veliina kojom se izraava nesigurnost trebala biti:
unutarnje povezana
prenosiva
Mogui izvori nesigurnosti u mjerenju jesu2:

nepotpuna definicija mjerene veliine
nereprezentativno uzorkovanje
osobna pristranost u oitanju rezultata analognih instrumenata
razluivost instrumenata ili prag pokretljivosti
netone vrijednosti mjernih etalona i referentnih tvari
aproksimacije i pretpostavke ukljuene u mjernu metodu i postupak
neispravnost mjernog sredstva
uvjeti okoline
10
Danijel Horvati
Diplomski rad
Nesigurnost i pogreka nisu istoznani pojmovi, pa pogreku definiramo kao posljedicu

nesavrenosti koje postoje kod svakog mjerenja. Pogreke moemo razlikovati prema nainu
nastanka na sluajne i sustavne pogreke. Sluajne pogreke nastaju iz nepredvidivih ili
sluajnih promjena utjecajnih veliina i na njih se ne moe utjecati prije nastanka, ali ih je
mogue reducirati poveanjem frekvencije opaanja kod mjerenja. Oekivana vrijednost kod
sluajne pogreke zbog toga je jednaka nuli. Sustavna pogreka za razliku od sluajne
pogreke za uzrok ima neki izvor ije je djelovanje mogue koliinski iskazati te utvrditi i
prema tome ga reducirati na nain da se primjeni faktor ispravka. Oekivana vrijednost
pogreke kod ispravka sustavne pogreke jednaka je nuli .
3.4.1. Odreivanje standardne nesigurnosti A vrste

Prema [4] uvjet za odreivanje standardne nesigurnosti A vrste je da istu ulaznu veliinu
neovisno promatramo vie puta pod istim mjernim uvjetima. Ako je ulazna veliina q, a broj
opaanja jednak n, dobivamo sljedee:
Mjerna nesigurnost za dobivenu aritmetiku sredinu ulazne veliine moe se odrediti jednom
od ovih metoda:
a) Procjena varijance razdiobe jednaka je eksperimentalnoj varijanciji s2(q)
pri emu se drugi korijen iz izraza naziva eksperimentalnim standardnim odstupanjem, dok je
najvea procjena varijance aritmetike sredine jednaka eksperimentalnoj varijanciji srednje
vrijednosti
11
Danijel Horvati
Diplomski rad
te se drugi korijen iz izraunate jednadbe naziva eksperimentalnim standardnim

odstupanjem srednje vrijednosti.
Standardna nesigurnost u(q) pridruena procijeni ulazne veliine eksperimentalno je

standardno odstupanje srednje vrijednosti
b) Za dobro opisana mjerenja pod statistikim nadzorom mogue je koristiti sastavljenu

procijenu varijance iz izraza
3.4.2. Odreivanje standardne nesigurnosti B vrste
Za sve proraune nesigurnost u ovom radu biti e koriteni izrazi izraunavanja nesigurnosti
umjeravanja prema izrazima danima iz [4] ili izvedeni izrazi iz istih.
Kod odreivanja standardne nesigurnosti B vrste u obzir se uzimaju sljedei podaci dobiveni
znanstvenom prosudbom:
podaci dobiveni iz prijanjih mjerenja
prijanja znanja i iskustva o mjerilima
specifikacija proizvoaa
podaci iz prijanjih umjeravanja ili potvrda o umjeravanjima
nesigurnosti pridruene referentnim podacima a uzete iz prirunika
12
Danijel Horvati
Diplomski rad
Odreivanje standardne nesigurnosti B vrste mogue je na sljedee naine:

a) ako je poznata samo jedna vrijednost mjerene veliine Xi, rezultata prijanjeg
mjerenja ili neke referencijske vrijednosti iz prirunika, ta se vrijednost
upotrebljava za procjenu ulaznih veliina xi. Standardna nesigurnost u(xi)
pridruena xi mora se prihvatiti tamo gdje je dana.
b) Kada se na temelju teorije ili iskustava moe pretpostaviti razdioba vjerojatnosti za
veliinu Xi , tada se procjena ulazne veliine xi te pridruene standardne
nesigurnosti u(xi) uzima redom iz odgovarajueg oekivanja ili oekivanu
vrijednost i drugi korijen varijancije te razdiobe.
c) Ako nam je poznata samo gornja i donja granica a+ i a- vrijednosti veliine Xi kao u
mnogim sluajevima proizvoake specifikacije mjerila, za mogue vrijednosti
ulazne veliine Xi pretpostavlja se razdioba vjerojatnosti sa stalnom gustoom
vjerojatnosti izmeu tih granica. U skladu sa (b) za procijenjenu se vrijednost
dobiva:
dok je kvadrat standardne nesigurnosti
Vano je napomenuti da kad se procjena ulazne veliine temelji na procijeni granica intervala
pojavljivanja ( od -a do +a ), uz istu vjerojatnost pojavljivanja unutar intervala, odnosno uz
vjerojatnost jednakoj nuli za pojavljivanje izvan tog intervala, tada standardnu nesigurnost
dobivamo iz pravokutne razdiobe. Standardna nesigurnost dobiva se iz izraza:
13
Danijel Horvati
Diplomski rad
Slika 4. Pravokutna razdioba

U sluaju kada se pretpostavlja procjena ulazne veliine, a vjerojatnost pojavljivanja u
granicama od -a do +a u okolici pretpostavljene vrijednosti je nepoznata, koristi se simetrina
trokutasta razdioba. U tom sluaju standardna nesigurnost iznosi:
Slika 5. Trokutasta razdioba
14
Danijel Horvati
Diplomski rad
3.4.3. Odreivanje sastavljene mjerne nesigurnosti

Sastavljena mjerna nesigurnost [4] odreuje se sastavljanjem standardnih mjernih nesigurnosti
u(xi) procjene ulaznih veliina x1, x2, ...,xn. Takva sastavljena mjerna nesigurnost procjene y
oznauje se sa uc(y).
Ulazne veliine x1, x2, ...,xn mogu biti neovisne jedna o drugoj, u tom sluaju se radi o
nekolinearnim ulaznim veliinama, i mogu biti ovisne jedna o drugoj i u tom sluaju
govorimo o kolineranim ulaznim veliinama. Kod izrauna sastavljene mjerne nesigurnosti
uc(y) za umjeravanja mjerne opreme biti e koriteni izraz za nekolinerane ulazne veliine dan
izrazom:
, gdje je sastavljena mjerna nesigurnost uc(y) jednaka drugom korijenu sastavljene

varijancije
u2c(y)
3.4.4. Odreivanje proirene mjerne nesigurnosti
Iz [1] proirena mjerna nesigurnost je mjera nesigurnosti koja odreuje interval oko mjernog
rezultata za koji se moe oekivati da obuhvaa veliki dio razdiobe vrijednosti koje se
razumno mogu pridruiti mjerenoj veliini. Proirena mjerna nesigurnost dobiva se
mnoenjem sastavljene standardne nesigurnosti uc(y) s faktorom pokrivanja k te se oznaava s
U:
U = kuc (y)
15
Danijel Horvati
Diplomski rad
Vrijednost faktora pokrivanja k odabire se na temelju zahtijevane razine povjerenja za interval

y-U do y+U. Openito k e biti u podruju izmeu 2 i 3. U mjernim situacijama gdje je
razdioba vjerojatnosti opisana s y
i uc(y) priblino normalna, a broj stvarnih stupnjeva
slobode sastavljene standardne nesigurnosti uc(y) znaajan po iznosu, esto je prikladan

jednostavniji pristup koji se pojavljuje u praksi, moe se pretpostaviti da uzimanje k=2 daje
interval koji ima razinu povjerenja od priblino 95 posto, a uzimanje k=3 daje interval koji
ima razinu povjerenja od priblino 99 posto.
16
Danijel Horvati
Diplomski rad
4. MJERNA SREDSTVA
Osnovna podjela mjernih i ispitnih sredstava navedena su u toci 3.3. te e se u toi 5. opisati
i detaljnije razraditi mjerna sredstva koja se koriste unutar tvrtke Zrinski tehnologija d.o.o.
koja e u kasnijem razmatranju biti predmetom prijedloga umjeravanja pa je vano znati
naine na koje pojedina mjerna sredstva funkcioniraju te koja su im ogranienja kod mjerenja.
4.1. Digitalno pomino mjerilo

Pomino mjerilo je prema [5] runi alat koji ima mogunost mjerenja vanjskih i unutarnjih
promjera, mjerenja dubine te visine utora, mjerenja vanjskih i unutranjih dimenzija pravilnih
oblika. Mjerno podruje pominih mjerila kree se od 0-1000mm, dok razluivost lei u
granicama od 0,001 do 0,01mm ovisno o potrebama mjerenja. U ovom radu biti e
obuhvaena i obraena pomina mjerila u mjernom rasponu od 0-300mm, razluivosti
0,01mm propisanih prema specifikacijama proizvoaa.
Dijelovi digitalnog pominog mjerila prikazani su na shematskoj slici 4.
Slika 4. Shematski prikaz digitalnog pominog mjerila

17
Danijel Horvati
Diplomski rad
Kljunovi za unutarnja i vanjska mjerenja najvaniji su dijelovi mjernog sredstva jer oni dolaze
u kontakt sa mjerenom pozicijom te je za njih veoma vano da budu napravljeni od tvrdog
metala otpornog na troenje. Mjerne povrine su obraene najfinijom procesom zavrne
obrade, lepovanjem pri emu ravnost mjernih povrina dosee vrijednosti 0,0005mm.
Funkcijske tipke najee se sastoje od funkcija ukljui/iskljui, funkcija ponitavanja
vrijednosti te mogunost 'zamrzavanja' rezultata ukoliko se radi o mjerenju dimenzija u
skuenim prostorima.
Sustav za oitanje vrijednosti sastoji se mjerne skale koja je sa vanjske stane vidljiva kao i
mjerna skala analognog pominog mjerila, dok je onaj nevidljivi dio magnetne mjerne skale
podijeljen u mreu razmaka 0,01mm to je ujedno i razluivost mjernog sredstva. Gornji
sustav oitanja koji klie po magnetnoj mjernoj skali mjeri svaku liniju kojom prolazi te time
pokazuje rezultat na ekranu. Iz tog razloga je vrlo biti voditi rauna o istoi mjerne skale jer
ukoliko postoji i najmanja zapreka ili oteenje mjerni sustav e oitavati pogrenu vrijednost.
Nain na koji su podijeljeni dijelovi mjerne skale prikazan je na slici 5.
Slika 5. Sustav za oitavanje vrijednosti
Poto je pomino mjerilo veoma raireno i popularno kod kontrole i mjerenja u proizvodnji
zbog svoje izvedbe i jednostavnim nainom primjene, to je mjerno sredstvo jedino kod
kojega nije zadovoljen Abbe-ov princip te je potrebno voditi brigu oko paralelnosti mjernih
povrine te pritisne sile kod mjerenja, posebno kod mjerenja vrhovima.
18
Danijel Horvati
Diplomski rad
Mogunost pojave pogreke zbog nezadovoljavanja Abbe-ovog principa prikaza je na slici 6.
Slika 6. Nezadovoljavanje Abbe-ovog principa
4.2. Mikrometar
Mikrometar ili stremeni vijak je prema [6] runo mjerno sredstvo kojim je mogue mjeriti
vanjske mjere i promjere u rasponu od 0-1000mm ( u specijalnim izvedbama i vie ),
razluivosti 0,001mm. U ovom radu biti e obuhvaeni mikrometri mjernog podruja od 0150mm, razluivosti 0,001mm, sa analognim i digitalnim prikazom vrijednosti. Mjerenje se
ostvaruje dodirom vretena sa jedne i druge strane dok je sila pritiska ograniena egrtaljkom.
Dodirne povrine na vretenu najee se izrauju od karbida zbog otpora na troenje te
mogunost fine zavrne obrade lepovanjem. Navojno vreteno pomou kojeg se ostvaruje
kretanje najee je kaljeno i od materijala otpornog na temperaturne oscilacije. Na kraju
vretena nalazi se egrtaljka koja uvijek ostvaruje istu pritisnu silu kod mjerenja.
Kod specijalnih izvedbi mikrometara, mjerne povrine mogu biti razliitih oblika ovisno o
potrebama mjerenja, pa se tako esto sreu tanjuraste izvedbe, izvedbe za mjerenje unutarnjih
promjera, izvedbe sa vrlo tankim mjernim povrinama na utore.
19
Danijel Horvati
Diplomski rad
Svi dijelovi analognog mikrometra prikazani su na shematskoj slici 7.
Slika 7. Shematski prikaz analognog mikrometra
4.3.Mjerna ura i komparator
Mjerna ura je prema [7] mehaniki runi mjerni alat s kojim je mogue precizno mjerenje
duljina. Karakterizira je mogunost primjene u skoro svim smjerovima mjerenja poto ima
mogunost prihvata za posebne drae i mjerne granitne stolove. Podruje mjerenja kree se
od 0-125mm, dok je rezolucija najee u granicama od 0,001-0,01mm. Mjerna ura ima
mogunost pokazivanja rezultata kao izmjerenu vrijednost ( digitalni ili analogni) ili kao
razliku rezultata naspram neke uzete reference ( komparator ). Komparataor se najee
koristi kod mjerenja ravnosti povrine, krunosti vanjskog promjera ili paralelnosti pozicije
gdje je bitno odrediti odstupanje mjernog komada od samoga sebe. Kod mjerne ure i
komparatora postoji fleksibilnost i u pogledu ticala koja su u kontaktu sa mjerenom
veliinom, a mogu se mijenjati prema trenutnoj potrebi. Na slici 8. prikazani su analogni
komparatori dok su na slici 9. prikazana dva mogua naina mjerenja komparatorom u
proizvodnji.
20
Danijel Horvati
Diplomski rad
Slika 8. Vrste komparatora
Slika 9. Mjerenje komparatorom
4.4. Finomjerna ura za mjerenje unutarnjih promjera, Subito
Subito mjerna na ura ureaj je namijenjeni za mjerenje unutarnjih promjera cilindra vrlo
visoke tonosti, i to raspona od 4,5 - 800mm i dubine do 300mm ovisno o namjerni te vrsti
tastera koji se koriste. Ureaj je specifian po svoj fleksibilnosti prema rasponu i rezoluciji
mjerenja pri emu se raspon mjerenog promjera namjeta stavljanjem pojedinog mjernog
ticala koje je namijenjeno samo za taj mjereni promjer. Rezolucija mjerenja ovisi o mjernoj
uri koja se stavlja na stalak za mjerenje a moe biti u rasponu od 0,001-0,02mm, digitalno ili
analognog prikaza. Mehanizam koji koristi ovaj ureaj omoguuje ponovljivost mjerenja
unutar 0,5m a garantira maksimalno odstupanje od 2,0 m.
21
Danijel Horvati
Diplomski rad
Ovaj ureaj ima specifinost i mogunost mjerenja forme oblika, i to krunosti promjera te
cilindrinosti mjerenog cilindra.
Nain mjerenja provodi se tako da se za unaprijed eljeni promjer koji e biti mjeren stavlja
ticalo duine jednake polumjeru mjerenog radijusa, te se u spravu za nuliranje mjerne ure
stavlja planparalelna granina mjerka duljine jednake promjeru mjerenog provrta i na taj
nain se subito mjerni ureaj umjeri za odreeni promjer ( stavi se u nulti poloaj ). Nakon
toga se eljeni promjer mjeri na nain da subito pomie u lijevu i desnu stranu, okomito na
povrine koje mjeri te se kod toke preklopa
oitava njegovo odstupanje u odnosu na
unaprijed umjerenu nazivnu veliinu.

Na slici 10. prikazani su osnovni dijelovi subita.
Slika 10. Osnovni dijelovi subito mjernog ureaja
22
Danijel Horvati
Diplomski rad
5. ORGANIZACIJA I STRATEGIJA TVRTKE
5.1 Strategija
Osnovna i dugorona politika tvrtke Zrinski tehnologija d.o.o. je konstantno praenje i
unapreenje kvalitete poslovanja, proizvoda i usluga, te stvaranje konkurentskog ugleda na
tritu.
Naela na kojima se temelji politika kvalitete tvrtke su:
Sredite poslovanja tvrtke je kupac
Samo zadovoljni i motivirani djelatnici proizvode kvalitetne proizvode
Postavljaju se standardi koji e drugima biti izazov
Gospodarski uspjeh osigurava budunost
Kvaliteta, sigurnost i zatita okolia su jednako vane smjernice u postizanju

uspjenosti tvrtke
Za provoenje mjera upravljanja kvalitetom kao i procesa konstantnog unapreenja

osiguravaju se potrebna sredstva i zapoljavaju kvalificirani djelatnici.
Zadatak svakog djelatnika je provedba politike kvalitete kao i provedba svih

dokumentiranih postupaka koji iz nje proizlaze
23
Danijel Horvati
Diplomski rad
5.2. Sustav upravljanja
Slika 11. Sustav upravljanja
24
Danijel Horvati
Diplomski rad
Iz sheme sustava upravljanja vano je uoiti Osiguranje kvalitete ( kratica QS ) koja je zadnja
stepenica prije skladitenja i u nju ulaze svi procesi koji se tiu proizvodnje i dokumentacije
poto je interakcija proizvodnje i Osiguranja kvalitete bitan faktor da bi procesi tekli
nesmetano i sa to manje nesukladnih dijelova. Na taj nain se pokuava svaka radnja ili
proces dokumentirati i standardizirati na nain da izrade radne upute koje su jedinstvene, a
proizale su iz praenja proizvodnje i kontrole kvalitete.
25
Danijel Horvati
Diplomski rad
6. ORGANIZACIJA UNUTAR LABORATORIJ ZA MJERENJE I KONTROLU

Laboratorij za mjerenje i kontrolu tvrtke Zrinski tehnologija d.o.o. ima organizaciju i sve
tehnike zahtjeve postavljene prema normi ISO 17 025 te u svrhu osiguranja kvalitete
rezultata sustavno provodi niz aktivnosti od organizacije rada, izobrazbe osoblja, osiguranja
uvjeta prostora, kontrole svih faza ispitivanja do postupanja s mjernom opremom. Poto je
tema ovog rada umjeravanje mjerne i ispitne opreme, u nastavku rada vie panje biti e
posveeno toj djelatnosti Laboratorija.
6.1 Nabava mjerne i ispitne opreme

Proces osiguranja kvalitete kree od nabave opreme [8] koja je potrebna da bi se proces
mjerenja uope mogao provesti. O mjernoj opremi uvelike ovisi kvaliteta rezultata pa je to
vaan imbenik koji treba uzeti u obzir kod procesa nabave mjerne opreme. Za nabavu
mjerene opreme postoji plan nabave, a izrauje se prema planu uvoenja novih pozicija,
novih mjernih metoda , analize postojee opreme, analize preventivnih radnji ili u sluaju kad
neki od mjernih ureaja vie ne zadovoljava kriterije. Plan nabave kreira se prema ponudama
proizvoaa opreme te prema financijskom kriteriju. Odabir odgovarajueg ponuaa najvie
ovisi o udovoljavanju ureaja traenim specifikacijama. Cilj i svrha izrade plana nabave je
eliminirati poetnu mogunost odstupanja kupljene mjerne opreme od zadanih ili eljenih
karakteristika ime se odmah smanjuje i mogunost poje pogreke kod mjerenja.
Kod svake nabave mjerne opreme, provjerava se da li postoji specifikacija proizvoaa te
umjernica, te ukoliko ona ne postoji takvo mjerno sredstvo ili ureaj provjeravaju se internim
umjeravanjem ili se daju na provjeru u ovlateni laboratorij za umjeravanje.
26
Danijel Horvati
Diplomski rad
6.2 Oznaavanje i evidencija opreme
Svako novo mjerno sredstvo ili ureaj dobivaju svoj jedinstveni interni broj koji se sastoji od
slova koja oznaavaju vrstu, te etiri znamenke koje oznaavaju redni broj. Takva oznaka
ugravirana je na mjerno sredstvo i na kutiju u kojoj je skladiteno kada nije u upotrebi.
Procesu graviranja na samom sredstvu se pristupilo nakon loih iskustava sa naljepnicama i
upisivanje brojeva markerom pri emu se esto dogaalo da se brojevi izbriu ili budu
odlijepljeni, posebno kod mjernih sredstva koja se koriste direktno u proizvodnji.
Za svako mjerno sredstvo nakon to dobije svoj unificirani broj, u bazu mjernih sredstva
upisuje se radno mjesto na kojem se nalazi te ime i prezime osobe koja ga zaduuje i
odgovara za njegovu funkcionalnost. Zajedno sa tim podacima upisuje se i datum prvog
umjeravanja, ime i prezime mjeritelja , te se podaci o umjeravanju dokumentiraju i uvaju sve
dok mjerno sredstvo ne bude otpisano kao nesukladno.
Za dokumentiranje podataka o mjernim sredstvima koristi se softverski paket Gewatec koji e
biti opisan i objanjen ukratko u poglavlju 6.2.1 dok se evidencija o umjeravanju opreme
upisuje direktno u evidencijski list koji se sastoji od radnog postupak i radne upute za
umjeravanje pojedinog mjernog sredstva.
Poto se umjeravanja provode prema unaprijed odreenim intervalima 6,12 ili 24 mjeseca, za
svaki interval postoje posebne markice koje su odreene bojom, mjesecom i godinom kad je
umjeravanje provedeno to za svrhu ima lake uoavanje da li je neko sredstvo mjerodavno ili
mu je validacija umjeravanja istekla te se na taj nain pokuava izbjei mogunost mjerenja
opremom kojoj je istekao interval umjeravanja.
27
Danijel Horvati
Diplomski rad
6.2.1 Softverski paket Gewatec

Ovaj softwarski paket ima vrlo veliki znaaj u voenju evidencije mjernih sredstava unutar
laboratorija ukoliko se radi o velikom broju istih. U laboratoriju za mjerenje i kontrolu tvrtke
Zrinski tehnologija broj mjernih i ispitnih sredstava neto je malo iznad 400 rasporeenih na
28 radnih mjesta, pa je voenje brige o datumima umjeravanja te smjetaju pojedinog vrlo
komplicirana. Ovakav sustav evidencije u tom sluaju jako olakava posao jer se u njegovoj
bazi nalazi sva mjerna oprema koja je ula u tvrtku. Podaci koji se stavljaju u bazu Gewatec a
vani su za voenje evidencije mjerne opreme su sljedei:
datum ulaska opreme u tvrtku, odgovorna osoba za preuzimanje i odobravanje

valjanosti nove opreme
evidencijski broj pojedinog mjerila, naziv proizvoa, mjerno podruje, tolerancijsko

podruje, datum prvog umjeravanja i tko ga je proveo
smjetaj pojedine opreme prema sektoru tvrtke te prema pojedinim radnim grupama
eventualna oteenja koja su bila na mjerilu ukoliko su otklonjena
rezultati zadnjeg umjeravanja i tko ga je proveo
interval nakon kojeg dolazi do sljedeeg umjeravanja i provjere opreme
Uz to vano je napomenuti da postoji mogunost automatskog upozorenja kada dolazi vrijeme

za ponovno umjeravanje/provjeru mjerne opreme u intervalu koji je zadan te se na taj nain
mogunost neispravnog mjernog sredstva ili opreme svodi na minimum.
28
Danijel Horvati
Diplomski rad
6.3 Rukovanje mjernom opremom
Rukovanje opremom jedan je od nunih uvjeta da bi rezultata mjerenja bio ispravan. Zbog
toga laboratorij za svaki ureaj posjeduje upute o pravilnom rukovanju mjerne i ispitne
opreme, koji je izraen od stane kvalificiranih osoba, a ujedno se te upute nadopunjuju i
odravanju prema potrebi proizvodnje i laboratorija.
Rukovanje opremom smije samo kompetentno osoblje koje je kvalificirano ili obueno preko
internih programa izobrazbe, ili u sluaju specijalne ili kompliciranije opreme mogua je
eksterna izobrazba. O svakom programu izobrazbe, te o osposobljenosti vode se zapisi za koje
je odgovoran voditelj laboratorija.
6.4 Odravanje opreme

U postupak rukovanja opremom upisano je i odravanja opreme te potrebne radnje prije
samog koritenja opreme koje su korisnici opreme duni odraditi prije mjerenja. U takve
preventivne mjere odravanja i inspekcije spadaju sljedee radnje, a obavezne su za mjerna
sredstva koja se nalaze direktno u proizvodnji:
vizualna inspekcija mjernog sredstva prema moguim oteenjima
funkcionalnost ( zbog blizine emulzije mogue prolijevanje po ureaju/sredstvu )
iste mjerne povrine ( mogunost lijepljena strugotine na povrinu )
vidljivost rezultata na ekranu
provjera markice valjanosti umjeravanja
Zbog ekstremnih uvjeta koritenja mjernih ureaja u proizvodnji, ove radnje su nuno
potrebne neposredno prije koritenja mjerne opreme.
29
Danijel Horvati
Diplomski rad
6.5. Osiguranje sljedivosti

Svaki ureaj koji ima utjecaj na rezultat ispitivanja mora biti umjeren uz osiguranje
neprekinutog lanca sljedivosti do primarnih etalona SI jedinica. Svrha zahtijevanja sljedivosti
jest osiguranje da rezultati mjerenja budu tona reprezentacija odreene mjerne veliine,
unutar iskazane mjerne nesigurnosti.
Sljedivost karakterizira 6 bitnih elemenata prema [8] prikazanih slikom 14.
Slika 14. Elementi sljedivosti
U praksi laboratorija za mjerenje i kontrolu tvrtke Zrinski tehnologija d.o.o. sljedivost se

osigurava vajskim umjeravanjem u akreditiranom laboratoriju (LFSB), internim
umjeravanjem i pregledom opreme. Umjeravanje referentnih etalona provodi se jednom
godinje u akreditiranom laboratoriju.
30
Danijel Horvati
Diplomski rad
7. PRIJEDLOG PROTOKOLA I RADNIH UPUTA ZA UMJERAVANJE
7.1. Proces provjere mjerne opreme unutar laboratorija

Zbog velikog broja mjerne opreme laboratorij je odluio sam provoditi interna umjeravanja
vlastite opreme s ciljem smanje trokova umjeravanja kod vanjski umjernih laboratorija a
ponajvie zbog vremena potrebnog da se pojedino sredstvo umjeri. Kod slanja mjerne opreme
na umjeravanja vanjskim umjernim laboratorijima interval izbivanje opreme bio je izmeu 310 dana to nije bilo prihvatljivo pa se prelo na interno umjeravanje koje traje puno krae.
Da bi laboratorij samostalno mogao provoditi interna umjeravanja mora zadovoljavati uvjete
norme ISO 17 025 u pogledu organizacije laboratorija te provoditi umjeravanja prema
propisanim normama za umjeravanje za pojedino mjerno sredstvo.
U tablici 2. dani je blok dijagram koji prikazuje tijek kontrole mjernih sredstva unutar tvrtke.
31
Danijel Horvati
Diplomski rad
Tablica 2. Nadzor ispitne opreme
32
Danijel Horvati
Diplomski rad
7.2. Izrada uputa za umjeravanje

Da bi laboratorij pravilno provodio mjerenja, mjeritelj koji dolazi u kontakt sa mjernom
opremom za umjeravanje mora biti dobro upuen u proces umjeravanja kao i u funkcije
mjerne opreme. Da bi mjerenje bilo neovisno o mjeritelju ( faktor koji je kod mjerenja
utjecajan na rezultat mjerenja ) i unificirano za svakog mjeritelja, izraene su upute za
umjeravanje sa kojima se mjeritelj obavezno mora upoznati prije poetka umjeravanja
mjerne opreme. Upute su izraene prema zahtjevima sljedeih normi:
DIN 862 [5] - Specifikacije i tehniki zahtjevi pominih mjerila za proizvoae
VDI/VDE/DGO 2618 / 9.1 [9] - Upute za umjeravanje pominih mjerila
DIN 863-1 [6] - Specifikacije i tehniki zahtjevi mikrometara za proizvoae
DIN 863-2 [6] - Upute, zahtjevi i umjeravanje mikrometara
VDI/VDE/DGO 2618 / 10.1 [10] - Upute za umjeravanje mikrometara
DIN 878 [7] Specifikacije i tehniki zahtjevi mjernih ura
VDI/VDE/DGO 2618 / 11.1 [11] - Upute za umjeravanje mjerne ure
Svaka uputa jasno daje opis mjernog sredstva sa svim bitnim dijelovima, nadalje daje popis
referentnih etalona koje je potrebno koristiti, opisuje kako iskazati mjernu nesigirnost kod
umjeravanja te koji uvjeti okoline moraju biti zadovoljeni da bi umjeravanje bilo
pravovaljano.
33
Danijel Horvati
Diplomski rad
7.3 Izrada radnih podloga za umjeravanje
Radne podloge izraene su prema radnim uputama [9] [10] [11] i kao takve prate koncepciju
radnih uputa za umjeravanje a istovremeno zadovoljavaju norme navedene kao referentne kod
izrade uputa za umjeravanje.
Radne podloge za svrhu imaju iskljuivo upisivanje rezultata mjerenja koji su dobiveni
mjerenje prema radnoj uputi za zadano mjerno sredstvo.
Kod svake radne podloge najvanije je navesti podatke koji su kljuni za informaciju o
dotinom mjerilu, da svi upisani podaci budu itljivi i da nema dvosmislenosti kod navoenja
informacija o stanju opreme i uvjetima u kojima je umjeravanje provedeno.
Radna podloga postaje pravovaljana i mjerodavna u onom trenutku kada mjeritelj stavi svoj
potpis te datum umjeravanja. Radne podloge koje su neispunjene u zadanim poljima ili
nemaju potpis ne smiju biti uzeti kao valjane.
Mjerenja koja se provode od strane mjeritelja a da on nije istodobno i voditelj laboratorija,
moraju biti odobrena i od strane odgovorne osobe u laboratoriju.
34
Danijel Horvati
Diplomski rad
8. ZAKLJUAK
U okviru ovog rada razraena je i realizirana metoda provoenja umjeravanja mjernih

sredstava i instrumenata unutar laboratorija jedne tvrtke u vlastite svrhe a s ciljem to
kvalitetnijeg i breg umjeravanja iz razloga da ne bi dolazilo do zastoja proizvodnje ukoliko
bi se ta ista mjerna oprema umjerava kod vanjskog umjernog laboratorija. Sve metode i
prijedlozi navedeni u ovom radu, a vezani za spomenuta mjerna sredstva mogu se primijeniti
kod umjeravanja u svim internim laboratorijima koji se nalaze u sklopu proizvodnje a koji
zadovoljavaju uvjete norme HRN ISO 17 025. Nadalje sve navedeni metode i radne podloge
te upute mogu se koristiti za vie varijanti navedene mjerne opreme ukoliko se pravilno
dopune u skladu sa zadanim normama.
Svrha izrade uputa te radnih podloga za umjeravanje mjerne opreme za primarni cilj ima
unificiranje svakog postupka koji se obavlja sa ili na mjernoj opremi te se time pokuava
smanjiti pojava sluajnih pogreaka kod mjerenja ili umjeravanja. Svaki ispitni ili mjeriteljski
laboratorij tei da oprema koju koristi bude mjerodavna te sukladno tome mora provoditi
radnje koje su propisane normama ili odgovarajuim dokumentima.
Nadalje upute i radne podloge za umjeravanje svoju svrhu nalaze u eliminaciji mogueg
utjecaja mjeritelja ili postupka mjerenja na rezultat mjerenja. Time se tovie uvelike
pridonosi tonijem i preciznijem odreivanju dimenzije koju mjerimo.
35
Danijel Horvati
Diplomski rad
9. LITERATURA
[1] Petkovi D.: Odabrana poglavlja iz upravljanja kvalitetom, Zenica, 2010.

[2] Metrologija ukratko, DZM, Zagreb, 1999.
[3] IS: Mjerenje i kontrola u alatniarstvu, Zagreb, 2001.
[4] EA-4/02 Izraavanje mjerne nesigurnosti pri umjeravanju, DZM, Zagreb, 2008.
[5] DIN 862 Teil 1 - Messschieber, 1981.
[6] DIN 863 Messschrauben, Bbelmessschrauben, Tiefenmessschrauben, 1981.
[7] DIN 878 Messuhren, 1983.
[8] IGH: Uloga mjerne opreme u osiguranju kvalitete rada laboratorija
[9] VDI/VDE/DGO
2618 / 9.1 - Prfmittelberwachung - Prfanweisung fr
Messschieber fr Auen-, Innen- und Tiefenmae, 2006.
[10] VDI/VDE/DGO 2618 / 10.1 - Prfmittelberwachung - Prfanweisung fr
Bgelmessschrauben, 2001.
[11] VDI/VDE/DGO 2618 / 11.1 - Prfmittelberwachung - Prfanweisung fr
Messuhren, 2001.
[12] HRN ISO/IEC 17025 Opi zahtjevi za mjerodavnost ispitnih i mjeriteljskih
laboratorija, Zagreb, 2000.
36
Danijel Horvati
Diplomski rad
10. DODATAK
Privitak 1. Upute za umjeravanje pominog mjerila
37
UPUTE ZA UMJERAVANJE
POMINOG MJERILA
Dokument br.:
Datum:
Odobrio:
POMINOG MJERILA
IZRADIO: __________________
PROVJERIO:
ODOBRIO:
________________
__________________
1
POMINOG MJERILA
Dokument br.:
Datum:
Toka poglavlja
Odobrio:
Naslov
Opis
Podruje primjene
Norme i referentni dokumenti
Nazivlje
Koritena mjerna sredstva i oprema
Prethodna kontrola mjerne opreme
Provoenje umjeravanja
Proraun za iskazivanje mjerne nesigurnosti
2
POMINOG MJERILA
Dokument br.:
Datum:
Odobrio:
OPIS
Ovaj protokol sadri upute za pravilno provoenje umjeravanja pominih mjerila te dubinomjera
prema normi DIN 682, VDI/VDE/DGQ 2618 - 9.1 te voenje dokumentacije mjerenja prema istoj.
PODRUJE PRIMJENE
Pomina mjerila slue za mjerenje vanjskih i unutarnjih dimenzija, kao i dubine. Ovaj
dokument vrijedi za pomina mjerila tipa A ( klasificirano prema DIN 682 ) sa digitalnim
prikazom rezultata mjerenja, i to mjernog podruja od 0-150mm te mjernog podruja 0300mm.
2.1 Ovaj dokument je namijenjen ispitivanju pominih mjerila za vanjska i unutarnja mjerenja
tipa A klasificirano prema DIN 682 , i to mjernog podruja od 0-300mm.
2.2 Ovaj postupak za umjeravanje vaei je za pomina mjerila sa konvencionalnom mjernom
skalom i pomina mjerila sa digitalnim prikazom
NORME I REFERENTNI DOKUMENTI
Kod primjene ovog postupka potrebno je koristiti sljedee dokumente:
3.1 VDI/VDE/DGQ 2618 - 9.1 (2001): Prfanweisung fr Messschieber.
3.2 DIN 862, Teil 1 (1981): Messschieber
3
POMINOG MJERILA
Dokument br.:
Datum:
Odobrio:
NAZIVLJE
Nazivlje koje se spominje u ovom dokumentu a vezano je za sastavne dijelove pominog mjerila
prikazano je na slici 1.
Mjerni iljci
Mjerni kljunovi
Konica
Ekran
Mjerna igla
Funkcijske tipke
Slika 1. Osnovni dijelovi pominog mjerila
4
POMINOG MJERILA
Dokument br.:
Datum:
Odobrio:
KORITENA MJERNA SREDSTVA I OPREMA
Kod umjeravanja pominih mjerila tipa A, mjernog podruja 0-300mm koriste se referentni
etaloni klase tolerancije 1
Set planparalelnih graninih mjerki (ISO 3650) Mitutoyo; oznaka KS-01 , 3-dijelni set koji se
sastoji od :
Planparalelne granine mjerke dimenzije L=30,00mm, serijskog broja PGM01
Set kontrolnih prstena (ISO 3650) Mitutoyo; KS-02, 2-dijelni set koji se sastoji od:
Kontrolnog prstena D=4,00mm, serijskog broja KP-01
Kontrolnog prstena D=25,00mm, serijskog broja KP-02
NAPOMENA: Kod provjere mjerne opreme i mjernih sredstva potrebno je provjeriti valjanost
certifikata.
5
POMINOG MJERILA
Dokument br.:
Datum:
Odobrio:
PRETHODNA KONTROLA MJERNE OPREME
Prije same provedbe mjerenja potrebo je provesti ispitne radnje na mjernoj opremi, a koje se
tiu funkcionalnosti te vizualne kontrole opreme. Preventivna kontrola mjerne opreme
obuhvaa sljedee radnje:
6.1 Vizualna kontrola mjernih povrina koja obuhvaa koroziju, oteenja te neistoe.
Ukoliko je uoena jedna ili vie nepravilnosti, iste ukloniti ienjem ili doradom na
mjernim povrinama. Ukoliko su na mjernoj opremi napravljene korektivne radnje
potrebo je provjeriti da li mjerna oprema i dalje zadovoljava specifikacije proizvoaa
prema DIN 862 za pomina mjerila
6.2 Kontrola digitalnog prikaza provodi se na nain da se pomino mjerilo namjesti na
poziciju kada pokazuje sve ''8'' ili ''0'' te nakon toga na mjesto gdje pokazuje sve ''2''
6.3 Kontrola kliznih staza od oteenja, neistoa i potroenosti provodi se na nain da se
pomino mjerilo lagano pomie od poetne do krajnje vrijednosti pri emu klizanje mora
biti lagano i bez zapinjanja
6.4 Ispravno funkcioniranje konice odnosi se na provjeru navoja koji slui za funkcioniranje
konice te njezina dovoljna sila da se izmjereni rezultat moe fiksirati pri daljnjem
koritenju pominog mjerila
6.5 Pravilna funkcionalnost tipki odnosi se na provjeru tipke ''reset'' nuliranja pominog
mjerila te na tipku ''on/off' iskljuivanja i ukljuivanja pominog mjerila. Vano je uoiti
da tipke nisu oteene ili da zaglavljuju kod koritenja.
6.6 Provjera napajanja, baterije, odnosi se na uoljivost prikaza ekrana te eventualne pojave
oznake '' B '' u gornjem desnom dijelu ekrana to oznaava istroenost baterije. Baterija bi
trebala biti izmijenjena barem svaka tri mjeseca ili ee ukoliko je to potrebno.
6.7 Temperiranje mjerne i ispitne opreme barem 5 sati na temperaturu 201
NAPOMENA: Rezultati mjerenja upisuju se u Radnu podlogu za umjeravanje pominog

mjerila, toka 6.
6
POMINOG MJERILA
Dokument br.:
Datum:
Odobrio:
PROVOENJE UMJERAVANJA
Model umjeravanja napravljen je prema dokumentu VDI/VDE/DGQ 2618 - 9.1 ( istovjetno sa

normom DIN 682 ) i kao takav je vaei za pomina mjerila tipa A prema normi DIN 862,
mjernog podruja 0-300mm.
7.1 Odreivanje mjerne pogreke za vanjska mjerenja
Provoenje mjerenja te odreivanje mjerne pogreke provodi se primjenom seta

planparalelnih graninih mjerki KS-01 iz toke 5 i to prema slici 3.
Slika 2. Odreivanje mjerne pogreke kod mjerenja kljunovima
7
POMINOG MJERILA
Dokument br.:
Datum:
Odobrio:
7.2 Odreivanje mjerne pogreke za unutarnja mjerenja
Provoenje mjerenja te odreivanje mjerne pogreke provodi se primjenom seta kontrolnih

prstena KS-02 iz toke 5 i to prema slici 3.
Slika 3. Odreivanje mjerne pogreke kod mjerenja iljcima
7.3 Odreivanje neparalelnosti mjernih povrina
7.3.1 Provjera paralelnosti mjernih povrina za unutarnja mjerenja

Provjera paralelnosti mjernih povrina za unutarnja mjerenja provodi se
mjerenjem promjera kontrolnog prstena D=25mm, oznake KP-02. Mjerenje se
provodi na dva mjesta uzdu mjernih povrina za unutarnja mjerenja kao to je
prikazano na slici 4.
8
POMINOG MJERILA
Dokument br.:
Datum:
Odobrio:
Slika 4. Mjerenje paralelnosti povrina za unutarnja mjerenja
7.3.2 Provjera paralelnosti mjernih povrina za vanjska mjerenja

Provjera paralelnosti mjernih povrina za vanjska mjerenja provodi se mjerenjem
udaljenosti mjernih povrina na vrhu te u korijenu mjernih kljunova primjenom
plaparalelne granine mjerke L=30,00mm, oznake PGM-01, i to kao na slici 5.
Slika 5. Mjerenje paralelnosti povrina za vanjska mjerenja
9
POMINOG MJERILA
Dokument br.:
Datum:
Odobrio:
PRORAUN ZA ISKAZIVANJE MJERNE NESIGURNOSTI
8.1 Matematiki model mjerenja:
E x lix ls lix lm l0 Ls t
gdje su:
lix
- oitanje pominog mjerila
ls
- duljina etalona
- prosjeni koeficijent toplinskog irenja mikrometra i etalona
- razlika temperatura pominog mjerila i etalona
l ix
- korekcija zbog procijene oitanja na skali mikrometra
l m
- korekcija zbog mehanikih utjecaja
l 0
- korekcija zbog postavljanja na nulu
Ls
- nominalna duljina etalona
10
POMINOG MJERILA
Dokument br.:
Datum:
Odobrio:
8.2 Sastavnice standardne nesigurnosti
U Tablici 1. dane su sastavnice standardne nesigurnosti za postupak umjeravanja pominog

mjerila rezolucije 0,01mm
Tablica 1. Sastavnice standardne nesigurnosti kod umjeravanja mikrometra za vanjska mjerenja
rezolucije 0,01mm
Sastavnica
standardne
mjerne
nesigurnosti
Izvor nesigurnosti
Procjena
u( lix )
Pokazivanje mjerila
150,00
u(Lref)
Duljina etalona
u( t )
Iznos
standardne Koeficijent
nesigurnosti osjetljivosti Razdioba
ci
Doprinos
mjernoj
nesigurnosti,
m, L u m
150,00
0,46 m
-1
Normalna
-0,46
Razlika temperatura
0,173 oC
Ls
Pravokutna
0,17311,5Ls
u( l ix )
Oitanje skale
0,01
0,578 m
Pravokutna
0,578
u( l m )
Mehaniki utjecaji
0,578+1,73L
m
Pravokutna 0,578+1,73L
u( l 0 )
Postavljanje na nulu
0,01
0,578 m
Pravokutna
uc=(0,9+2,0L) m, L u m
Sastavljena mjerna nesigurnost uc:
Linearizirana proirena mjerna nesigurnost U,

P=95%:
0,578
k=2,
U = (1,8+4,0L) m, L u m
11
POMINOG MJERILA
Dokument br.:
Datum:
Odobrio:
8.3 Proirena mjerna nesigurnost
U = (1,8+4,0L) m, L u m; k=2, P=95%
12
Privitak 2. Radna podloga za umjeravanje pominog mjerila
50
RADNA PODLOGA ZA UMJERAVANJE

POMINOG MJERILA
ODREIVANJE MJERNE POGREKE
7.1 ODREIVANJE MJERNE POGREKE ZA VANJSKA MJERENJA

Referentna
vrijednost
Odstupanje
L u mm
Doputeno odstupanje
m
30,00
41,30
131,40
Mjerna nesigurnost, U=
7.2 ODREIVANJE MJERNE POGREKE ZA UNUTARNJA MJERENJA

Referentna
vrijednost
D u mm
Odstupanje
f max
Srednja
vrijednost
4,00
25,00
Stranica 1/2
Izmjereno
Doputeno
odstupanje

POMINOG MJERILA
7.3 ODREIVANJE NEPARALELNOSTI

Odstupanje
Referentna
vrijednost
L,D u mm
m
Poloaj 1
Doputeno
odstupanje
Poloaj 2
L=30,00
D=25,00
Mjerenje proveo:_______________
Datum:_____________
Datum sljedeeg umjeravanja ( interval 6mj.):___________
Mjernja proveo:______________
odobrio:______________
Mjerenja
U ____________, datum ______________
Stranica 2/2
Privitak 3. Upute za umjeravanje mikometra
53
MIKROMETRA ZA VANJSKA MJERENJA
Dokument br.:
Datum:
Odobrio:
UPUTE ZA UMJERAVANJE MIKROMETRA

ZA VANJSKA MJERENJA
IZRADIO: __________________
PROVJERIO:
_________________
ODOBRIO:
__________________
Trnovec Bartoloveki, svibanj 2012.
Dokument br.:
Datum:
Toka poglavlja
Naslov
Opis
Podruje primjene
Nazivlje
Odobrio:
Dokument br.:
Datum:
Odobrio:
OPIS
Ovaj protokol sadri upute za pravilno provoenje umjeravanja digitalnih i analognih

mikrometara prema normi DIN 683, VDI/VDE/DGQ 2618 - 10.1 te voenje dokumentacije
mjerenja prema istoj.
PODRUJE PRIMJENE
2.1 Ovaj dokument je namijenjen ispitivanju mikrometara za vanjska mjerenja sa ravnim

mjernim povrinama ( klasificirano prema DIN 683 ), i to mjernog podruja od 0-25mm,
25-50mm te 50-75mm .
2.2 Ovaj postupak za umjeravanje vaei je za mikrometre sa konvencionalnom mjernom
skalom i mikrometre sa digitalnim prikazom
2.3 Tipovi mikrometara za koje vrijedi i moe se primijeniti ovaj postupak su sljedei:
2.3.1 Mikrometar za vanjska mjerenja sa ravnim mjernim povrinama
Slika 1. Mikrometar za vanjska mjerenja sa ravnim mjernim povrinama
Dokument br.:
Datum:
Odobrio:
2.3.2 Mikrometar s tanjuriima
Slika 3. Mikrometar s tanjuriima
3.1
VDI/VDE/DGQ 2618 - 10.1 (2001): Prfanweisung fr Bgelmessschrauben.
3.2 DIN 863, Teil 1 (1981): Messschrauben, Bbelmessschrauben, Tiefenmessschrauben.

3.3 DIN 863, Teil 3 (1983): Messschrauben, Bblemessschrauben,Sonderausfhrungen.
Dokument br.:
Datum:
Odobrio:
NAZIVLJE
Nazivlje koje se spominje u ovom dokumentu a vezano je za sastavne dijelove mikrometra za vanjska
mjerenja prikazano je na slici 4.
Slika 6. Osnovni dijelovi mikrometra za vanjska mjerenja
Dokument br.:
Datum:
Odobrio:
Kod umjeravanja mikrometara sa digitalnim prikazom i analognih mikrometara sa ravnim

povrinama za vanjska mjerenja, mjernog podruja 0-25mm, 25-50mm te 50-75mm koriste se
referentni etaloni klase tolerancije 1.
sastoji od :
Planparalelne granine mjerke dimenzije L=2,50mm, serijskog broja PGM-04
Kontrolno staklo za mjerenje neravnosti mjernih povrina Mitutoyo, serijskog broja S-02
Stalak za mikrometar Garant, serijskog broja STM-01
NAPOMENA: Kod provjere mjerne opreme i mjernih sredstva potrebno je provjeriti valjanost
certifikata.
Dokument br.:
Datum:
Odobrio:
6.1 Vizualna kontrola mjernih povrina koja obuhvaa koroziju, oteenja te neistoe.
Ukoliko je uoena jedna ili vie nepravilnosti, iste ukloniti ienjem ili doradom na
mjernim povrinama. Ukoliko su na mjernoj opremi napravljene korekrivne radnje
potrebo je provjeiti da li mjerna oprema i dalje zadovoljava specifikacije proizvoaa
prema DIN 863 za pomina mjerila
6.2 SAMO KOD DIGITALNOG UREAJA Kontrola digitalnog prikaza provodi se na nain
da se pomino mjerilo namjesti na poziciju kada pokazuje sve ''8'' ili ''0'' te nakon toga na
mjesto gdje pokazuje sve ''2''
6.3 SAMO KOD ANALOGNOG UREAJA Kontrolu mjernih skala na glavnom vretenu i
bubnju provesti na nain da se mikrometar postavi u maksimalni poloaj gdje su sve linije
glavnog vretena vidljive, te se kontrolira vidljivost i debljina pojedine linije.
6.4 Kontrola navojnog vretena od oteenja, neistoa i potroenosti provodi se na nain da
se mikrometar lagano pomie od poetne do krajnje vrijednosti pri emu pomicanje mora
biti lagano i bez zapinjanja
6.5 Ispravno funkcioniranje konice odnosi se na provjeru navoja koji slui za
funkcioniranje konice te njezina dovoljna sila da se izmjereni rezultat moe fiksirati pri
daljnjem koritenju mikrometra
6.6 SAMO KOD DIGITALNOG UREAJA Pravilna funkcionalnost tipki odnosi se na
provjeru tipke ''reset'' nuliranja pominog mjerila te na na tipku ''on/off' iskljuivanja i
ukljuivanja pominog mjerila. Vano je uoiti da tipke nisu oteene ili da zaglavljuju
kod koritenja.
6.7 SAMO KOD DIGITALNOG UREAJA Provjera napajanja, baterije, odnosi se na
uoljivost prikaza ekrana te eventualne pojave oznake '' B '' u gornjem desnom dijelu
ekrana to oznaava istroenost baterije. Baterija bi trebala biti izmijenjena barem svaka
tri mjeseca ili ee ukoliko je to potrebno.
Dokument br.:
Datum:
Odobrio:
Model umjeravanja napravljen je prema dokumentu VDI/VDE/DGQ 2618 - 10.1 ( istovjetno

sa normom DIN 683 ) i kao takav je vaei za mikrometre sa ravnim mjernim povrinama za
vanjska mjerenja, digitalnog i analognog prikaza rezultata mjerenja.
7.1 Mjernje neravnosti mjernih povrina

Mjerenje neravnosti mjernih povrina provodi se pomou kontrolnog stakla KS-02-1 koje
se postavlja na mjerne povrine pri emu se vidljivi broj kolobara na staklu mnoi sa
vrijednosti 0,3 i pri tome se dobiva vrijednost neravnosti mjerne povrine. Nain mjernje
primjenjuje se samo za mikrometre tipa 2.3.1
PRIMJER:
Broj vidljivih interferencijskih kolobara
k=5
Izraun neravnosti
Neravnost= k x 0,3 =0,15m
Slika 7. Mjerenje neravnosti mjernih povrina
NAPOMENA: Rezultati mjerenja upisuju se u Radnu podlogu za umjeravanje, toka 3,

Tablica 3.
Dokument br.:
Datum:
Odobrio:
7.2 Odreivanje mjerne pogreke F

7.2.1 Razlika izmjerene vrijednosti plaparalelne granine mjerke i nazivne vrijednosti je
mjerna pogreka mikrometra u odreenoj toki.
7.2.2 Za odreivanje mjerne pogreke F potrebo je provesi mjerenje u vie toaka (
najmanje 9 ) uz primjenu seta planparalelnih graninih mjerki KS-02 iz toke 5.
7.2.3 Mjerenje u svakoj toki ponoviti dva puta te upisati rezultate i izraunati pripadne
aritmetike sredine te i njih upisati u Radnu podlogu za umjeravanje mikrometara
7.2.4 Vrijednost fmax izraunati kao raspon vrijednosti mjernih pogreaka F te izraunati
iznos upisati u Radnu podlogu za umjeravanje mikrometara
E x lix ls lix lm l0 Ls t
gdje su:
lix
- oitanje mikrometra
ls
- duljina etalona
- prosjeni koeficijent toplinskog irenja mikrometra i etalona
- razlika temperatura mikrometra i etalona
l ix
- korekcija zbog procijene oitanja na skali mikrometra
l m
- korekcija zbog mehanikih utjecaja
l 0
Ls
Dokument br.:
Datum:
Odobrio:
U Tablicama 1. i 2. dane su sastavnice standardne nesugurnosti za postupak umjeravanja

mikrometra za vanjska mjerenja.
rezolucije 0,01mm
Sastavnica
standardne mjerne
nesigurnosti
Izvor nesigurnosti
u( lix )
Mjerna ponovljivost
u(Lref)
Duljina etalona
u( t )
Razlika temperatura
u( l ix )
Oitanje skale
u( l m )
Mehaniki utjecaji
u( l 0 )
Iznos standardne Koeficijent

nesigurnosti
osjetljivosti
ci
Doprinos mjernoj
nesigurnosti, m, L
Razdioba
um
0,416 m
Normalna
0,416
0,46 m
-1
Normalna
-0,46
0,173 oC
Ls
Pravokutna
0,17311,5Ls
0,578 m
Pravokutna
0,578
0,578+1,73L m
Pravokutna
0,578+1,73L
0,578 m
Pravokutna
0,578
uc=(1,1+2,0L) m, L u m
Linearizirana proirena mjerna nesigurnost U, k=2, P=95%:
10
U = (2,2+4,0L) m, L u m
Dokument br.:
Datum:
Odobrio:

rezolucije 0,001mm
Sastavnica
standardne mjerne
nesigurnosti
Izvor nesigurnosti
u( lix )
Mjerna ponovljivost
u(Lref)
Duljina etalona
u( t )
u( lix )

nesigurnosti
osjetljivosti
ci
0,254 m
Normalna
0,254
0,46 m
-1
Normalna
-0,46
0,173 C
Ls
Pravokutna
0,17311,5Ls
0,145 m
Pravokutna
0,145
0,578+1,73L m
Pravokutna
0,578+1,73L
0,173 m
Pravokutna
0,173
Razlika temperatura
Oitanje skale
u( l m )
Mehaniki utjecaji
u( l 0 )
Razdioba
Doprinos mjernoj
nesigurnosti, m,
Lum
uc=(0,7+2,5L) m, L u m
11
U = (1,4+5,0L) m, L u m
Dokument br.:
Datum:
8.3.1
Mikrometar rezolucije 0,01 mm:
U = (2,2+4,0L) m, L u m; k=2, P=95%
8.3.2
Mikrometar rezolucije 0,001 mm:
U = (1,4+5,0L) m, L u m; k=2, P=95%
12
Odobrio:
Privitak 4 . Radna podloga za umjeravanje mikrometra
76

PODACI O MJERILU:
Vrsta mjernog ureaja:
__________________________
Tip mjernog ureaja/sredstva:
__________________________
Serijski broj:
__________________________
Identifikacijski broj:
__________________________
Proizvoa:
__________________________
Nazivna duljina:
__________________________
DODATAK:
Tip mjernog ureaja/sredstva nalazi se sa zadnje strane mjerno ureaja
Serijski broj nalazi se sa zadnje strane mjernog ureaja i ima oblik XXX-XXXXX
Identifikacijski broj nalazi se graviran sa zadnje strane tijela mikrometra oblika MSxxxx
Proizvoa je naveden u dokumentima od pominog mjerila ili se nalazi na samom mjerilu
Stranica 1/4


Zaokruiti ''da'' ukoliko mjerno sredstvo zadovoljava kriterij, zaokruiti ''ne'' ukoliko mjerno
sredstvo ne zadovoljava kriterij ili je uoena nepravilnost. Pod napomenu obavezno navesti
razlog odbacivanja.
Tablica 1. Kontrola mjerne opreme
6.1 Vizualna kontrola mjernih povrina
da
ne
6.2 Kontrola digitalnog prikaza ( DIGITALNI UREAJ )
da
ne
6.3 Kontrola mjernih skala ( ANALOGNI UREAJ )
da
ne
6.4 Kontrola navojnog vretena
da
ne
6.5 Ispravnost konice
da
ne
6.6 Funkcionalnost tipki ( DIGITALNI UREAJ )
da
ne
6.7 Provjera napajanja ( DIGITALNI UREAJ )
da
ne
6.8 Temperiranje mjerne opreme
da
ne
Napomene te primjedbe:
NAPOMENA: Ukoliko jedan od kriterija ne zadovoljava daljnja provedba mjerenja nije

potrebna te se mjerno sredstvo oznaava kao ''nevaee'' i zbrinjava se na to propisan nain.
Provjeru proveo:_______________
Datum:_____________
Stranica 2/4

7.2 ODREIVANJE MJERNE POGREKE

Referentna
vrijednost
mm
Odstupanje
f max
Srednja
vrijednost
A=
A + 2,5
A + 5,1
A + 7,7
A + 10,3
A + 12,9
A + 15,0
A + 17,6
A + 20,2
A + 25,0
Mjerna nesigurnost , U=
Stranica 3/4
Izmjereno
Doputeno
odstupanje

7.1 ODREIVANJE NERAVNOSTI MJERNIH POVRINA

Neravnost
m
Mjerna povrina
Izmjerena vrijednost
Doputeno odstupanje
Nakovanj
Vreteno
Mjerna nesigurnost , U=
Datum:_____________
Mjernja proveo:______________
odobrio:______________
Mjerenja
U ____________, datum ______________
Stranica 4/4
Privitak 5 . Upute za umjeravanje mjernih ura
81
MJERNIH URA
Dokument br.:
Datum:
Odobrio:
MJERNIH URA
IZRADIO: __________________
PROVJERIO:
ODOBRIO:
________________
__________________
MJERNIH URA
Dokument br.:
Datum:
Toka poglavlja
Naslov
Opis
Podruje primjene
Nazivlje
Odobrio:
MJERNIH URA
Dokument br.:
Datum:
Odobrio:
OPIS
Ovaj protokol sadri upute za pravilno provoenje umjeravanja digitalnih i analognih mjernih
ura prema normi DIN 878 te voenje dokumentacije mjerenja prema istoj.
PODRUJE PRIMJENE
U ovima uputama za umjeravanje obuhvaene su mjerne ure rezolucije 0,001-0,01, mjernog

podruja 0-30mm, digitalno i analognog prikaza rezultata
3.1 VDI/VDE/DGQ 2618 - 11.1 (2001): Prfanweisung fr Messschieber.

3.2 DIN 878, Teil 1 (1983): Messuhren
3.3 ISO R 463 (1965): Dial gauges reading in 0,01mm, 0,001 inch and 0,0001 inch
MJERNIH URA
Dokument br.:
Datum:
Odobrio:
NAZIVLJE
Mjerna skala podjele 0,01mm

Vodilica
Mjerna kapica
Mjerna skala podjele

1mm
Slika 1. Dijelovi analogna mjerne ure
Mjerno
ticalo
MJERNIH URA
Dokument br.:
Datum:
Odobrio:
sastoji od :
Planparalelne granine mjerke dimenzije L=2mm, serijskog broja PGM-11
Mramorni stolia sa draem za mjerne ure
dimenzije (xDxV) 150x300x100mm
ravnost povrine 0,002mm
MJERNIH URA
Dokument br.:
Datum:
Odobrio:
6.1 Vizualna kontrola mjerne povrine koja obuhvaa koroziju, oteenja te neistoe.
Ukoliko je uoena jedna ili vie nepravilnosti, iste ukloniti ienjem ili doradom na mjernim
povrinama. Ukoliko su na mjernoj opremi napravljene korektivne radnje potrebo je provjeriti
da li mjerna oprema i dalje zadovoljava specifikacije proizvoaa prema DIN 878 za mjerne
ure.
6.2 Kontrola digitalnog prikaza provodi se na nain da se pomino mjerilo namjesti na
poziciju kada pokazuje sve ''8'' ili ''0'' te nakon toga na mjesto gdje pokazuje sve ''2''
6.3 Kontrola klizaa i vodilice od oteenja, neistoa i potroenosti provodi se na nain da se
mjerna ura lagano pomie od poetne do krajnje vrijednosti pri emu klizanje mora biti
lagano i bez zapinjanja
6.4 Pravilna funkcionalnost tipki odnosi se na provjeru tipke ''reset'' nuliranja mjerne ure te
na tipku ''on/off' iskljuivanja i ukljuivanja. Vano je uoiti da tipke nisu oteene ili da
zaglavljuju kod koritenja.
6.5 Provjera napajanja, baterije, odnosi se na uoljivost prikaza ekrana te eventualne pojave
oznake '' B '' u gornjem desnom dijelu ekrana to oznaava istroenost baterije. Baterija bi
trebala biti izmijenjena barem svaka tri mjeseca ili ee ukoliko je to potrebno.
NAPOMENA: Rezultati mjerenja upisuju se u Radnu podlogu za umjeravanje mjernih ura,

toka 6.
MJERNIH URA
Dokument br.:
Datum:
Odobrio:
Model umjeravanja napravljen je prema dokumentu VDI/VDE/DGQ 2618 - 11.1 (
istovjetno sa normom DIN 878 ) i kao takav je vaei za mjerne ure razluivosti 0,01mm i
0,001mm, mjernog podruja 0-30mm
7.1 Odreivanje pogreke

Provoenje mjerenja te odreivanje mjerne pogreke provodi se na nain da se mjerna ura
postavi na mjerni stol te se namjesti u najnii poloaj te se pri tome stavi u nulu. Nakon
toga se primjenom seta planparalelnih graninih mjerki KS-03 iz toke 5. vri mjerenje
za pojedine duljine.
Slika 2. Odreivanje mjerne pogreke
MJERNIH URA
Dokument br.:
Datum:
Odobrio:
7.1.1. Razlika izmjerene vrijednosti plaparalelne granine mjerke i nazivne vrijednosti

je mjerna pogreka mjerne ure u odreenoj toki.
7.2 Ponovljivost
Ponovljivost se odreuje ponovljeni mjerenjima u jednom dijelu mjernog podruja
proizvoljno odabranim. Rezultat mjerenja je najvea razlika izmjerene vrijednosti.
E x lix l s lix l 0 Ls t
gdje su:
lix
- oitanje mjerne ure
ls
- duljina etalona
- prosjeni koeficijent toplinskog irenja mjerne ure i etalona
- razlika temperatura mjerne ure i etalona
lix
- korekcija zbog procijene oitanja na skali mjerne ure
l 0
Ls
MJERNIH URA
Dokument br.:
Datum:
Odobrio:
U tablicama 1. i 2. dane su sastavnice standardne nesigurnosti za postupak umjeravanja

mjerne ure
Tablica 1. Sastavnice standardne nesigurnosti kod umjeravanja analogne mjerne ure rezolucije
0,01mm i mjernog podruja 0-30mm
Sastavnica
standardne mjerne
nesigurnosti
Izvor nesigurnosti

nesigurnosti
osjetljivosti
ci
u( lix )
Mjerna ponovljivost
1,342 m
u(Lref)
Duljina etalona
0,46 m
Razlika temperatura
u( t )
u( l ix )
u( l 0 )
Oitanje skale
Doprinos mjernoj
nesigurnosti, m, L
Razdioba
um
Normalna
1,342
-1
Normalna
-0,46
0,173 oC
Ls
Pravokutna
0,17311,5Ls
0,578 m
Pravokutna
0,578
0,578 m
Pravokutna
0,578
uc=2,7 m
U = 5,4 m
MJERNIH URA
Dokument br.:
Datum:
Odobrio:
Tablica 2. Sastavnice standardne nesigurnosti kod umjeravanja digitalne mjerne ure rezolucije
0,001mm i mjernog podruja 0-300mm
Sastavnica
standardne mjerne
nesigurnosti
Izvor nesigurnosti
u( lix )
Mjerna ponovljivost
u(Lref)
Duljina etalona
u( t )
u( lix )
u( l 0 )

nesigurnosti
osjetljivosti
ci
0,395 m
Normalna
0,395
0,46 m
-1
Normalna
-0,46
0,173 C
Ls
Pravokutna
0,17311,5Ls
0,145 m
Pravokutna
0,145
0,058 m
Pravokutna
0,058
Razlika temperatura
Oitanje skale
Razdioba
Doprinos mjernoj
nesigurnosti, m,
Lum
uc= 0,45 m
10
U = 1 m
MJERNIH URA
Dokument br.:
Datum:
8.3.1
Mjerna ura rezolucije 0,01 mm:
U = 5,4 m; k=2, P=95%
8.3.2
Mjerna ura rezolucije 0,001 mm:
U = 1m ; k=2, P=95%
11
Odobrio:
Privitak 6 . Radna podloga za umjeravanje mjernih ura

MJERNIH URA
PODACI O MJERILU:
Vrsta mjernog ureaja:
__________________________
Tip mjernog ureaja/sredstva:
__________________________
Serijski broj:
__________________________
Identifikacijski broj:
__________________________
Proizvoa:
__________________________
Nazivna duljina:
__________________________
DODATAK:
Tip mjernog ureaja/sredstva nalazi se sa zadnje strane mjernog ureaja
Serijski broj nalazi se sa zadnje strane mjernog ureaja i ima oblik XXX-XXXXX
Identifikacijski broj nalazi se graviran sa zadnje strane u obliku MSxxxx
Proizvoa je naveden u dokumentima proizvoaa mjerne ure ili se nalazi na samom mjerilu
Stranica 1/3

MJERNIH URA
Zaokruiti ''da'' ukoliko mjerno sredstvo zadovoljava kriterij, zaokruiti ''ne'' ukoliko mjerno
sredstvo ne zadovoljava kriterij ili je uoena nepravilnost. Pod napomenu obavezno navesti
razlog odbacivanja.
6.1 Vizualna kontrola mjerne povrina (ticala )
da
ne
6.2 Kontrola digitalnog prikaza
da
ne
6.3 Kontrola klizaa i vodilice
da
ne
6.4 Funkcionalnost tipki
da
ne
6.5 Provjera napajanja
da
ne
6.6 Temperiranje mjerne opreme
da
ne
Napomene te primjedbe:
NAPOMENA: Ukoliko jedan od kriterija ne zadovoljava daljnja provedba mjerenja nije

potrebna te se mjerno sredstvo oznaava kao ''nevaee'' i zbrinjava se na to
propisan nain.
Provjeru proveo:_______________
Datum:_____________
Stranica 2/3

MJERNIH URA
7.1 ODREIVANJE MJERNE POGREKE
Referentna vrijednost
Odstupanje
Doputeno odstupanje
L u mm
2,00
10,00
16,00
21,00
25,00
Datum:_____________
Mjerenja proveo:______________
Mjerenja odobrio:______________
U ____________, datum ______________
Stranica 3/3

Umjeravanje Mjernih Instrumenata

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Umjeravanje Mjernih Instrumenata

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEUILITE U ZAGREBU

FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

Dr.sc.Biserka Runje, dipl. ing.

Izjavljujem da sam diplomski rad na temu ''Umjeravanje mjernih instrumenata'' izradio

Uvelike se zahvaljujem svojoj mentorici

profesorici dr.sc. Biserki Runje

elio bi se takoer zahvaliti djelatnicima tvrtke Zrinski Tehnologija d.o.o. te direktorici

ORGANIZACIJA I STRATEGIJA TVRTKE..................................................................23

Fakultet strojarstva i brodogradnje

ORGANIZACIJA UNUTAR LABORATORIJ ZA MJERENJE I KONTROLU..........26

7. PRIJEDLOG PROTOKOLA I RADNIH UPUTA ZA UMJERAVANJE.........................31

Faze razvoja kvalitete...............................................................................................3

Ispitivanje, mjerenje i kontrola.................................................................................7

Osnovna podjela tehnike mjerenja...........................................................................8

Shematski prikaz digitalnog pominog mjerila......................................................17

Sustav za oitavanje vrijednosti.............................................................................18

Nezadovoljavanje Abbe-ovog principa..................................................................19

Shematski prikaz analognog mikrometra...............................................................20

Slika 10. Vrste komparatora..................................................................................................21

Osnovni dijelovi subito mjernog ureaja..............................................................22

Definicije kvalitete kroz povijest........................................................................2

Nadzor ispitne opreme......................................................................................32

POPIS TEHNIKE DOKUMENTACIJE

Upute za umjeravanje pominog mjerila..........................................................37

Radna podloga za umjeravanje pominog mjerila............................................50

Upute za umjeravanje mikometra.....................................................................53

Radna podloga za umjeravanje mikrometra.....................................................66

Upute za umjeravanje mjernih ura...................................................................70

Radna podloga za umjeravanje mjerne ure......................................................80

oitanje pominog mjerila

nominalna duljina etalona

prosjeni koeficijent toplinskog irenja

razlika temperatura mjerila i etalona

standardna mjerna nesigurnost

sastavljena standardna nesigurnost

procjena ulazne veliine

korekcija zbog procijene oitanja

korekcija zbog mehanikih utjecaja

korekcija zbog postavljanja na nulu

U ovom diplomskom radu opisan je postupak provedbe umjeravanja mjernih sredstva i

razrauju i opisuju pojedina mjerna sredstva, njihove karakteristike,

U ovom radu se daje konkretni primjeri izbora, rukovanja te umjeravanja mjerne i

pojmovi kao osiguranje ili kontrola

kvalitete, menadment kvalitete te upravljanje kvalitetom.

2.1. Razvoj kvalitete

Slika 1. Faze razvoja kvalitete

3. OSNOVE MJERENJA I KONTROLE

s pretpostavkom da bez mogunosti kvantitativnih rezultata mjerenja nema ni

razvoja na podruju znanosti.

3.1.1. Kategorije metrologije

Tri su grane metrologije trenutno prisutne u mjeriteljstvu [2] a podijeljene po podrujima na

3.2. Mjerne tehnike

Slika 2. Ispitivanje, mjerenje i kontrola

Slika 3. Osnovna podjela tehnike mjerenja

3.3. Mjerna i ispitna sredstva

Mjerne ureaje moemo podijeliti na vrsta i pokazna mjerila ( pomino mjerilo,

3.4. Mjerna nesigurnost

Kod svakog mjerenja najvanije je da rezultat mjerenja bude to toniji te da bude

Mogui izvori nesigurnosti u mjerenju jesu2:

Nesigurnost i pogreka nisu istoznani pojmovi, pa pogreku definiramo kao posljedicu

3.4.1. Odreivanje standardne nesigurnosti A vrste

te se drugi korijen iz izraunate jednadbe naziva eksperimentalnim standardnim

Standardna nesigurnost u(q) pridruena procijeni ulazne veliine eksperimentalno je

b) Za dobro opisana mjerenja pod statistikim nadzorom mogue je koristiti sastavljenu