Professional Documents
Culture Documents
etiri sporazuma
Praktini vodi ka linoj slobodi
SADRAJ
Uvod
Zamaglljeno ogledalo
1 Pripitomljavanje i planetarni san
2 Prvi sporazum
Besprekorno koristite svoju re
3 Drugi sporazum
Nita nemojte shvatati lino
4 Trei sporazum
Nemojte stvarati pretpostavke
5 etvrti sporazum
Uvek inite sve to moete
6 Tolteki put ka slobodi
Raskidanje starih sporazuma
7 Novi san
Raj na zemlji
Molitve
Tolteci
Pre mnogo hiljada godina Tolteci su bili poznati u celom junom Meksiku
kao "ueni mukarci i ene". Antropolozi govore o Toltecima kao o naciji ili rasi,
ali Tolteci su prvenstveno bili naunici i umetnici. Oni su osnovali udruenje koje
je prouavalo i uvalo duhovna znanja i iskustva drevnih vremena. Okupljali su
se kao uitelji (naguali ) i studenti u Teotihuakanu, drevnom gradu piramida u
blizini Meksika, poznatom kao mesto na kome "ovek Postaje Bog".
Tokom milenijuma, naguali su bili primorani da uvaju drevnu mudrost i
dre je u tajnosti. Evropska osvajanja, kao i velike zloupotrebe line moi od
strane nekolicine uenika, obavezivali su ih da kriju ova znanja od onih koji nisu
eleli da ih na mudar nain koriste ili od onih koji bi ih mogli namerno
zloupotrebiti radi sticanja line dobiti.
Na sreu, ezoterino znanje Tolteka sauvano je i prenoeno s jedne
generacije na drugu u porodicama naguala. Iako je stotinama godina bila
skrivena velom tajne, drevna proroanstva nagovetavala su da e doi vreme
kada e biti neophodno da se ova mudrost vrati ljudima. Sada je don Miguel
Ruis, nagual iz roda Viteza orla, upuen da s nama podeli svoje snano tolteko
uenje.
Tolteko znanje potie iz istog sutinskog istinskog jedinstva kao i sve
ostale svete ezoterine tradicije irom sveta. Iako ono ne predstavlja religiju, ono
potuje sve duhovne uitelje koji su pouavali ljude na Zemlji. Iako je usmereno
ka duhovnosti, ono se najtanije moe opisati kao nain ivota, koji nas vodi
putem sree i ljubavi.
Uvod
Zamagljeno ogledalo
Pre tri hiljade godina, jedan ovek sasvim slian meni i vama, iveo je u
blizini grada okruenog planinama. Taj ovek je prouavao medicinu i eleo je da
stekne znanja svojih predaka, ali se nije u potpunosti slagao sa svim onim to je
uio. U svome srcu oseao je da tu neto nedostaje.
Jednoga dana, dok je spavao u jednoj peini, sanjao je da vidi sopstveno
usnulo telo. Izaao je iz peine u no mladog meseca. Nebo bee vedro i on
ugleda milione zvezda. A zatim se u njemu dogodi neto to je zauvek izmenilo
njegov ivot. Posmatrao je svoje ruke, oseao svoje telo, i uo svoj glas kako
govori: Ja sam stvoren od svetlosti; stvoren sam od zvezda."
On ponovo pogleda zvezde i shvati da zvezde ne stvaraju svetlost, ve da,
zapravo, zvezde nastaju od svetlosti. "Sve je sainjeno od svetlosti", ree on , "a
ono izmeu nije samo prazan prostor." I znao je da je sve to postoji jedno ivo
bie, i da je ta svetlost vesnik ivota, jer je i sama iva i u sebi sadri sva znanja.
Tada je shvatio da, iako je sainjen od svetlosti, on nije isto to i zvezde.
Ja sam meuprostor izmeu zvezda", mislio je. I tako je zvezde nazvao tonal a
svetlost izmeu zvezda nagual, i znao je da je ono to stvara harmoniju i prostor
izmeu to dvoje ivot ili Namera. Bez ivota, tonal i nagual ne bi mogli da
postoje. ivot je apsolutna sila, boanstvo, Tvorac koji stvara sve.
Evo ta je otkrio: Sve to postoji je manifestacija jednog ivog bia koje
nazivamo Bogom. I on shvati da ljudska percepcija nije nita drugo do svetlost
koja opaa svetlost. Takoe je uvideo da je materija ogledalo - sve to odraava
svetlost i stvara slike od te svetlosti jeste ogledalo - i da je svet iluzije, San, samo
dim koji nas spreava da vidimo ta mi zaista jesmo. "Nae istinsko bie je ista
ljubav, ista svetlost", ree on.
1
Pripitomljavanje i planetarni san
Ono to ovog trenutka vidite i ujete nije nita drugo nego san. Vi sanjate
upravo sada, ovog trenutka. Sanjate iako je va mozak u budnom stanju.
San je glavna funkcija uma, i um sanja dvadeset i etiri sata na dan. Sanja
kada je mozak u budnom stanju, a isto tako i kada je mozak u stanju sna. Razlika
je u tome to, onda kada je mozak u budnom stanju, postoji materijalni okvir koji
ini da stvari opaamo linearno. Kada utonemo u san, taj okvir nestaje, i san ima
tenju da se neprestano menja.
Ljudi neprestano sanjaju. Pre nego to smo roeni, ljudi su ve stvorili
jedan veliki spoljanji san, koji emo nazvati drutvenim snom ili planetarnim
snom. Planetarni san je kolektivni san sainjen od milijardi manjih, linih snova,
koji zajedno sainjavaju porodini san, san zajednice, san grada, san drave, i
konano san itavog oveanstva. Planetarni san ukljuuje svadrutvena pravila,
verovanja, zakone, religije, razliite kulture i naine ivota, sve vlade, kole,
drutvene dogaaje i praznike.
Nae uroene sposobnosti omoguavaju nam da nauimo da sanjamo, a
oni koji su poeli da ive pre nas ue nas kako da sanjamo drutveni san. Pravila
spoljanjeg sna su tako brojna da, im se jedno novo ljudsko bie rodi, mi
skreemo panju tog deteta i uvodimo ta pravila u njegov ili njen um. Spoljanji
san koristi roditelje, kolu i religiju da nas naui kako da sanjamo.
sporazum.
Ja ovaj proces nazivam pripitomljavanjem ljudi. Prilikom tog
pripitomljavanja mi uimo kako da ivimo i kako da sanjamo. U pripitomljavanju
ljudi, informacije iz spoljanjeg sna prenose se u unutranji san, oblikujui itav
sistem naih verovanja. Dete najpre ui nazive stvari: mama, tata, mleko, flaica.
Dan za danom, kod kue, u koli, u crkvi, i na televiziji, govore nam kako treba
da ivimo, kakvo ponaanje je prihvatljivo. Spoljanji san nas ui kakvi kao ljudi
treba da budemo. Mi imamo itav koncept o tome ta znai biti "ena" i ta znai
biti "mukarac". A takode uimo i da procenjujemo: procenjujemo sebe,
procenjujemo druge, procenjujemo svoje blinje.
Deca se pripitomljavaju na isti nain kao to se pripitomljava i pas, maka,
ili bilo koja druga ivotinja. Da bismo obuili psa, mi ga kanjavamo i dajemo mu
nagrade. I svoju decu, koju toliko volimo, obuavamo na isti nain kao i bilo koju
pripitomljenu ivotinju: koristei sistem kazni i nagrada. Stalno nam govore: "Ti si
dobar deko", ili "Ti si dobra devojica", kada radimo ono to roditelji ele da
radimo. Kada to ne inimo, mi smo "nevaljali deak" ili "nevaljala devojica".
Kada smo se ponaali protivno pravilima, bili smo kanjeni; kada smo se
ponaali u skladu sa pravilima, dobijali smo nagradu. Bili smo kanjavani vie
puta svakoga dana, a takoe i nagraivani vie puta na dan. Uskoro smo poeli
da se plaimo kazne, a isto tako smo se plaili i toga da neemo dobiti nagradu.
Nagrada je panja koju dobijamo od roditelja ili drugih ljudi, kao to su braa i
10
11
da ona nisu istinita, oseamo krivicu, stid i sramotu, koji se pojavljuju onda kada
se suprotstavimo tim verovanjima.
Ba kao to vlada ima knjige zakona koje upravljaju drutvenim snom, na
sistem verovanja predstavlja Knjigu zakona koja upravlja naim linim snom. Svi
ti zakoni postoje u naoj svesti, mi verujemo u njih, a Sudija u nama sudi
iskljuivo na osnovu tih verovanja. Sudija donosi presudu, a rtva trpi sramotu i
kaznu. Ali ko kae da u ovom snu ima pravde? Istinska pravda znai platiti samo
jednom za svaku greku. Istinska nepravda je kada plaamo vie puta za svaku
greku.
Koliko puta plaamo jednu greku? Odgovor je, hiljadama puta. ovek je
jedina ivotinja na Zemlji koja hiljadu puta plaa istu greku. Ostale ivotinje
plaaju jednom za svaku greku koju uine. Ali ne i mi. Mi imamo snanu
memoriju. Mi uinimo greku, sudimo sami sebi, proglaavamo sebe krivim, i
kanjavamo sebe. Kada bi bilo pravde, to bi bilo dovoljno; ne bi trebalo da to
inimo ponovo. Ali svaki put kada se setimo toga, mi sebi ponovo sudimo,
ponovo sebe proglaavamo krivim, i ponovo kanjavamo sebe, iznova, iznova i
iznova. Ako imamo mua ili enu, on ili ona nas takode podseaju na tu greku,
tako da mi sebe ponovo osuujemo, ponovo kanjavamo i ponovo smatramo
krivim. Da li je to fer?
Koliko puta smo naterali svog mua ili enu, svoju decu ili roditelje da
ponovo plaaju za istu greku? Svaki put kada se setimo te greke, opet ih
iznova krivimo i aljemo im sav emocionalni otrov koji oseamo zbog te
nepravde, a zatim ih teramo da opet iznova plaaju zbog iste greke. Je li to
pravedno? Na unutranji Sudija grei zbog toga to je sistem verovanja, kao i
Knjiga zakona, pogrean. itav san je zasnovan na pogrenom zakonu.
Devedeset i pet procenata tih verovanja koje smo smestili u svoj um nisu nita
drugo nego lai, i mi patimo zbog toga to verujemo u sve te lai.
U planetarnom snu normalno je da ljudi pate, da ive u strahu i da
doivljavaju emocionalne drame. Spoljanji san nije prijatan san; to je san pun
nasilja, san pun straha, ratova, nepravdi. Pojedinani ljudski snovi se razlikuju, ali
12
13
da pronalazimo istinu. Svuda oko sebe, mi vidimo istinu, ali zbog sporazuma i
verovanja koje nosimo u svojoj svesti, mi ne moemo da sagledamo tu istinu.
Mi ne vidimo istinu jer smo slepi. Ono to nas ini slepima, to su ta lana
verovanja koja se nalaze u naoj svesti. Mi imamo potrebu da uvek budemo u
pravu i da ubedimo druge da gree. Oslanjamo se na svoja uverenja, a naa
uverenja nam prouzrokuju patnju. ini se kao da ivimo okrueni gustom
maglom od koje ne moemo da vidimo dalje od svog nosa. Ta magla u kojoj
ivimo nije stvarna. Ta magla je san, va lini san o ivotu - ono u ta verujete,
sve predstave koje imate o sebi, svi sporazumi koje ste sklopili sa drugima, sa
sobom, pa ak i sa Bogom.
itav va um je magla koju su Tolteci nazvali mitota (izgovara se MIHTOE'-TAY). Va um predstavlja san u kome hiljadu ljudi govori istovremeno i niko
nikoga ne razume. To je stanje ljudskoga uma - jedna velika mitota, i zbog te
velike mitote vi ne moete da vidite kakvi ste zaista. U Indiji mitotu nazivaju maja,
to znai iluzija. To je lina predstava naega "Ja sam." Sve to mislite o sebi i o
itavom svetu, sve je to mitota. Mi ne moemo da vidimo ta zaista jesmo; nismo
u stanju da vidimo da u stvari nismo slobodni.
Eto zbog ega se ljudi opiru ivotu. Sam ivot predstavlja najvei ljudski
strah. Smrt nije na najvei strah; na najvei strah je rizik koji moramo da
preuzmemo da bismo iveli - rizik da ivimo i izrazimo svoje pravo ja. Ljudi se
najvie plae da budu ono to jesu. Nauili smo da ivimo pokuavajui da
zadovoljimo potrebe drugih. Nauili smo da ivimo prema merilima drugih ljudi
zbog straha da nas oni nee prihvatiti i da nas nee smatrati dovoljno dobrim.
Tokom procesa pripitomljavanja, pokuavajui da budemo dovoljno dobri,
mi u sebi stvaramo sliku savrenstva. Mi zamiljamo kakvi bi trebalo da budemo
da bi nas svi prihvatili. Naroito se trudimo da zadovoljimo one koji nas vole, kao
to su majka i otac, starija braa i sestre, svetenici i uitelji. Trudei se da
budemo dovoljno dobri u njihovim oima, mi stvaramo sliku savrenstva, ali mi
ne odgovaramo toj slici. Mi stvaramo tu sliku, ali ta slika nije stvarna. Na taj nain
nikada neemo postati savreni. Nikada!
14
15
U itavom vaem ivotu niko vas nije zlostavljao vie od vas samih. A
granica ovog samozlostavljanja upravo je ista ona granica koju smo spremni da
trpimo od nekoga drugog. Ako vas neko maltretira malo vie nego to vi
maltretirate sami sebe, verovatno ete napustiti tu osobu. Ali ako vas neko
maltretira malo manje nego to vi maltretirate sebe, vi ete verovatno ostati u
vezi s tom osobom i beskonano dugo je trpeti.
Ukoliko veoma loe postupate sa sobom, moete ak trpeti i to da vas
neko tue, poniava, i tretira vas kao krpu. Zbog ega? Zbog toga to u svom
sistemu verovanja, vi kaete: "Ja to zasluujem. Ova osoba mi ini uslugu jer ivi
sa mnom. Ja nisam vredan ljubavi i potovanja. Ja nisam dovoljno dobar."
Mi imamo potrebu da nas drugi vole i prihvataju, ali mi ne moemo da
prihvatimo i da volimo sebe. Sto vie volimo sebe, manje emo zlostavljati sebe.
Samozlostavljanje je posledica samoodbacivanja, a samoodbacivanje potie od
toga to imamo predstavu o savrenstvu i to nikada ne moemo dostii taj ideal.
Naa predstava o savrenstvu je razlog zbog kojeg odbacujemo sebe; to je
razlog to ne moemo da prihvatimo sebe onakve kakvi jesmo, i to ne moemo
da prihvatimo druge onakve kakvi jesu.
16
17
2
Prvi sporazum
18
osloboditi, ili vas baciti u najstranije ropstvo. Sva magija koju posedujete
zasnovana je na vaim reima. Vaa re je ista magija, a zloupotreba rei
predstavlja crnu magiju.
Re je toliko mona da jedna re moe izmeniti ivot ili unititi ivote
miliona ljudi. Pre nekog vremena, u Nemakoj, jedan ovek je, koristei rei,
manipulisao itavom zemljom punom veoma inteligentnih ljudi. On ih je poveo u
svetski rat koristei iskljuivo mo svoje rei. Naveo je druge ljude da poine
najsvirepije zloine. Svojim reima pokrenuo je njihov strah, i poput ogromne
eksplozije, poelo je ubijanje i ratovanje irom sveta. U celom svetu ljudi su
ubijali jedni druge jer su se plaili jedni drugih. Hitlerova re, zasnovana na
verovanjima i sporazumima koji su posledica straha, pamtie se vekovima.
Ljudski um je kao plodno tlo na koje neprestano padaju semenke. Te
semenke su miljenja, ideje i koncepti. Kada posadite jedno seme, jednu misao,
ona poinje da raste. Re je kao semenka, a ljudski um je tako plodan! Jedini
problem je u tome to on i suvie esto postaje plodno tlo za seme straha. Svaki
ljudski um predstavlja plodno tlo, ali samo za onu vrstu semena za koju je
pripremljen. Vano je imati u vidu za kakvu vrstu semena je spreman na um, i
pripremiti ga da prihvati seme ljubavi.
Pogledajte primer Hitlera: on je razvejao sve to seme straha, koje je
bogato proklijalo i sa velikim uspehom izazvalo masovna unitenja. Shvatajui
ogromnu mo rei, moramo imati na umu da ta mo izlazi iz naih usta. Jedan
strah ili sumnja zasaeni u na um mogu prouzrokovati beskonaan niz
dramatinih dogaaja. Re je poput arolije, a ljudi koriste rei kao crnu magiju,
nepromiljeno bacajui ini jedni na druge.
Svaki ovek je arobnjak, i svi smo mi u stanju da nekoga zaaramo
svojim reima ili da nekoga oslobodimo arolije. Izraavajui svoje miljenje, mi
neprestano bacamo ini. Primer: sretnem svoga prijatelja i kaem mu jedno svoje
miljenje koje mi je upravo palo na um. Kaem mu: "Hm! Ima istu onu boju lica
kao ljudi koji obino obolevaju od raka." Ako on poslua moju re i sloi se s
njom, on e oboleti od raka za manje od godinu dana. Tolika je mo rei.
19
20
samih jeste greh. Vi se suprotstavljate sebi kada sebe osuujete ili krivite zbog
neega. Biti bez greha znai upravo suprotno. Biti besprekoran znai ne raditi
protiv sebe. Kada se ponaate besprekorno, vi preuzimate odgovornost za svoja
dela, ali vi sebe ne osuujete i ne krivite.
Sa ovog gledita, itav koncept greha menja se od neega to ima moralni
ili religiozni smisao ka neemu to tumaimo na osnovu zdravog razuma.
Odbacivanje sopstvene linosti osnovno je obeleje greha. Samoodbacivanje je
najvei greh koji moete poiniti. U skladu sa religijskim nainom izraavanja,
samoodbacivanje je "smrtni greh", koji vodi u smrt. Besprekornost, s druge
strane, vodi u ivot.
Besprekorno koristiti re znai ne koristiti re protiv sebe. Ako vas sretnem
na ulici i kaem vam da ste glupi, to izgleda kao da ja koristim tu re protiv vas.
Ali zapravo ja svoju re koristim protiv sebe, jer ete me vi zbog toga mrzeti, a to
to ete me vi mrzeti nije dobro za mene. Dakle, ako se ja naljutim i svojom reju
poaljem vama sav taj emocionalni otrov, ja koristim re protiv sebe.
Ako volim sebe, ja u tu ljubav izraavati u svojoj komunikaciji s vama, i to
znai da besprekorno koristim re, jer e taj in proizvesti slinu reakciju. Ako ja
volim vas, onda i vi volite mene. Ako ja vas uvredim, vi ete uvrediti mene.
Ukoliko sam vam zahvalan, i vi ete biti zahvalni meni. Ako sam sebian prema
vama, i vi ete biti sebini prema meni. Ako koristim rei da bih na vas bacio ini,
i vi ete baciti ini na mene.
Besprekorno korienje rei znai pravilnu upotrebu energije; to znai
usmeravanje vae energije u pravcu istine i ljubavi prema sebi. Ako sa sobom
sklopite sporazum da ete besprekorno koristiti svoju re, upravo s tom
namerom, istina e se manifestovati kroz vas i vi ete oistiti sav emocionalni
otrov koji postoji u vama. Ali teko je sklopiti takav sporazum zbog toga to smo
nauili da radimo upravo suprotno. Nauili smo i prihvatili obiaj da laemo u
komunikaciji s drugima, i to je jo vanije, sa sobom. Mi ne koristimo svoje rei
besprekorno.
21
22
23
24
25
26
besprekorne upotrebe rei jainom ljubavi prema sebi. Ljubav prema sebi i va
nain razmiljanja o sebi upravo su srazmerni kvalitetu i integritetu vaih rei.
Kada besprekorno koristite rei, oseate se dobro; sreni ste i smireni.
Moete prevazii pakleni san jednostavnim sklapanjem sporazuma o
besprekornom korienju rei. Upravo sada, ja bacam to seme u va um. Da li
e to seme proklijati ili ne, zavisi od toga koliko je va um prijemiv za seme
ljubavi. Od vas zavisi da li ete sami sa sobom sklopiti ovaj sporazum: ja u
besprekorno koristiti svoju re. Gajite ovo seme, i kada ono izraste u vaim
mislima, iz njega e nastati mnoge semenke ljubavi koje e zameniti seme
straha. Ovaj prvi sporazum promenie vrstu semena koje uspeva u vaem umu.
27
3
Drugi sporazum
meni. Ako to shvatite lino, onda ete moda poverovati da ste glupi. Moda ete
pomisliti: "Odakle on to zna? Je li on to vidovit, ili moda svi mogu da vide koliko
sam glup?"
Vi to shvatate lino zbog toga to se slaete sa onim to je reeno, ma ta
to bilo. im se sloite, kroz vas poinje da tee otrov, i vi ste zarobljeni u
paklenom snu. Ono to vas dri zarobljene to je ono to nazivamo linom
28
29
svakom sluaju, to ne utie na mene jer ja znam kakav sam ja. Nije mi potrebno
da budem prihvaen. Nemam potrebu da ujem kako mi neko govori: "Miguele, ti
odlino radi!" ili "Kako se samo usuuje da to radi!"
Ne, ja to ne shvatam lino. ta god vi mislili, ta god da oseate, ja znam
da je to va problem a ne moj. To je va nain gledanja na svet. To nije nita
lino, jer se vi bavite sobom, a ne mnome. Drugi e imati svoje miljenje koje je u
skladu sa njihovim sistemom verovanja, tako da nita od onoga to oni misle
nema nikakve veze sa mnom, ve s njima.
Moda ete mi ak rei: "Miguele, tvoje rei mi nanose bol." Ali vi niste
povreeni zbog onoga to ja govorim; stvar je u tome to ono to ja govorim
povreduje rane koje vi ve imate. Vi povredujete sami sebe. Nema nikave anse
da ja to shvatim lino. Ne zbog toga to vam ja ne verujem ili nemam poverenja u
vas, ve zato to ja znam da vi gledate svet drugim oima, svojim oima. Vi
stvarate u svojoj glavi itavu sliku ili film, a u tom filmu vi ste reiser, vi ste
producent, vi ste i glavni glumac ili glumica. Svi ostali igraju sporedne uloge. To
je va film.
Nain na koji vi posmatrate taj film u skladu je sa sporazumima koje ste
sklopili sa ivotom. Vae gledite je neto to je lino vae. To je samo vaa
istina i niija vie. Dakle, ako se vi naljutite na mene, ja znam da se vi u stvari
bavite sobom. Ja sam vam pruio izgovor da se naljutite. A vi se ljutite zbog toga
to se bojite, zbog toga to se bavite strahom. Ako se vi ne bojite, nema naina
da se naljutite na mene. Ako se ne bojite, nema anse da me mrzite. Ako se ne
bojite, nema anse da budete ljubomorni ili tuni.
Ako ivite bez straha, ako volite, onda tu nema mesta nijednoj od tih
emocija. Ako vi nemate takvih oseanja, logino je da ete se oseati dobro.
Kada se vi oseate dobro, sve oko vas je dobro. Kada je sve oko vas sjajno, sve
vas ini srenim. Vi volite sve oko sebe, jer volite sebe. To je zato to se sviate
sami sebi. Zbog toga to ste zadovoljni sobom. Zbog toga to ste sreni u svom
ivotu. Sreni ste u tom filmu koji reirate, sreni sa svojim sporazumima sa
ivotom. Vi ste spokojni, i vi ste sreni. Vi ivite u stanju blaenstva u kome je
30
sve divno, i sve je tako lepo. U tom stanju blaenstva vi neprekidno vodite ljubav
sa svim onim to opaate.
***
ta god da drugi ljudi rade, oseaju, misle, ili kau, nemojte to shvatati
licno. Ako vam oni kau kako ste divni, oni to ne govore zbog vas. Vi znate da
ste divni. Nije potrebno da verujete drugima koji vam kau da ste divni. Nemojte
nita shvatati lino. ak i ako neko uzme pitolj i prosvira vam metak kroz glavu,
ni to nije nita lino. ak ni u takvom ekstremnom sluaju.
ak ni miljenja koja imate o sebi ne moraju nuno biti istinita; zbog toga,
nema potrebe da shvatate lino ak ni ono to ujete u svom sopstvenom umu.
Um ima sposobnost da razgovara sam sa sobom, ali takoe ima i sposobnost da
uje informacije koje dopiru iz drugih sfera. Ponekad ujete neki glas u svojoj
svesti, i moda se pitate odakle on dolazi. Taj glas moda dolazi iz druge
stvarnosti u kojoj postoje iva bia veoma slina ljudskom umu. Tolteci su ta bia
nazvali saveznicima. U Evropi, Africi i Indiji nazvali su ih bogovima.
Naa svest takoe egzistira i na nivou bogova. Naa svest takoe ivi i u
toj stvarnosti i moe da je opaa. Svest svojim oima posmatra i opaa ovu
stvarnost koja postoji u budnom stanju. Ali svest takode vidi i opaa i bez oiju,
iako na um gotovo i nije svestan te percepcije. Svest ima vie od jedne
dimenzije. Moe se povremeno dogoditi da imate ideje koje ne potiu od vae
svesti, ali ih vi opaate svojom sveu. Vi imate pravo da verujete ili da ne
verujete tim glasovima i imate pravo da ono to oni kau ne shvatate lino. Mi
imamo pravo izbora hoemo li ili neemo verovati glasovima koje ujemo u svojoj
svesti, ba kao to imamo pravo izbora u ta emo verovati i sa ime emo se
sloiti u planetarnom snu.
Svest takoe moe da govori i slua samu sebe. Svest je isto tako
podeljena kao i vae telo. Ba kao to moete da kaete: "Imam jednu ruku i
mogu da dodirnem svoju drugu ruku i da osetim drugu ruku", svest moe da
31
razgovara sama sa sobom. Jedan deo svesti govori, a drugi deo slua. To
postaje veliki problem kada hiljade delova vae svesti govore u isto vreme. To se
zove mitota, seate se?
Nemojte nita shvatati lino jer kada shvatate stvari lino vi sebi stvarate
bespotrebnu patnju. Ljudi su navikli da pate na razliitim nivoima i u razliitom
stepenu, i mi podravamo jedni druge u odravanju tih navika. Ljudi su se
meusobno sloili da pomognu jedni drugima da pate. Ako imate potrebu da
budete zlostavljani, lako ete postii da budete zlostavljani. Isto tako, ako ste u
drutvu ljudi koji imaju potrebu da pate, neto u njima e vas navesti da ih
zlostavljate. To je kao da na leima nose natpis koji kae: "Molim te, udari me."
Oni trae opravdanje za svoju patnju. Njihova sklonost ka patnji nije nita drugo
nego sporazum koji oni obnavljaju iz dana u dan.
32
Gde god da krenete otkriete da vas ljudi lau, i, kako budete postajali sve
svesniji, primetiete da i vi takode laete sebe. Nemojte oekivati da vam ljudi
govore istinu jer i oni takode lau sebe. Morate verovati sebi i odluiti da li da
verujete ili da ne verujete u ono to vam neko govori.
Kada zaista vidimo druge ljude onakve kakvi jesu a da pri tome nita ne
shvatamo lino, nikada neemo biti povreeni onim to oni govore ili rade. ak i
ako vas drugi lau, u redu je. Oni vas lau zbog toga to se plae. Oni se plae
da ete vi otkriti da oni nisu savreni. Bolno je skinuti tu drutvenu masku. Ako
drugi kau jedno, ali rade drugo, vi ete lagati sebe ako ne sluate njihova dela.
Ali ako ste iskreni prema sebi, utedeete sebi mnogo patnje. Moe vas zaboleti
ako kaete sebi istinu o tome, ali ne treba da se vezujete za taj bol. Ubrzo e
doi do izleenja i samo je pitanje vremena kada ete se oseati bolje.
Ako vam neko ne prua ljubav i potovanje, pravi je blagoslov ako vas ta
osoba napusti. Ako vas ta osoba ne napusti, svakako ete s njim ili s njom
doiveti mnogo godina patnje. Odlazak moe da boli neko vreme, ali e vae
srce na kraju zaceliti. Tada moete odabrati ono to zaista elite. Otkriete da ne
morate verovati drugima onoliko koliko morate verovati sebi da biste napravili
pravi izbor.
Kada navika da stvari ne shvatate lino postane kod vas duboko
ukorenjena, moete izbei mnoge stresove u ivotu. Va bes, ljubomora i zavist
e nestati, pa ak i tuga e jednostavno nestati ako stvari ne budete shvatali
lino.
Ako vam ovaj drugi sporazum pree u naviku, otkriete da vas nita ne
moe vratiti u pakao. Otkriete da ste osvojili neizmerno veliku slobodu kada
nita ne budete shvatali lino. Postaete imuni na crne magove i nikakva arolija
nee delovati na vas bez obzira na to koliko je mona. itav svet vas moe
ogovarati, ali ako vi to ne shvatite lino biete imuni. Neko vam moe namerno
poslati emocionalni otrov, ali ako ga ne shvatite lino, vi ga neete progutati. Ako
vi ne primite taj emotivni otrov, on e delovati jo gore na onoga ko ga alje, ali
ne i na vas.
33
34
4
Tri sporazum
35
36
postavimo pitanja.
Te pretpostavke nastaju veoma brzo i uglavnom nesvesno zbog toga to
se drimo sporazuma da na taj nain komuniciramo. Mi smo se sloili s tim da
nije bezbedno postavljati pitanja; sloili smo se s tim da, ukoliko nas ljudi vole,
oni treba da znaju ta elimo ili kako se oseamo. Kada poverujemo u neto to
smo pretpostavili, verujemo da smo u pravu do te mere da moemo da unitimo
svoje odnose s drugima da bismo odbranili svoju poziciju.
37
prihvatanje drugih ljudi onakvih kakvi jesu bez nastojanja da ih promenimo. Ako
pokuavamo da ih promenimo, to znai da nam se oni zapravo ne sviaju.
Naravno, ako odluite da ivite s nekim, ako sklopite taj sporazum, uvek je bolje
38
Moramo biti onakvi kakvi jesmo, zbog toga ne treba da drugima pruamo
lanu sliku. Ako me voli onakvog kakav sam, ,,U redu, uzmi me." Ako me ne
voli onakvog kakav sam, ,,U redu, poljubi pa ostavi. Nai nekoga drugog." Ovo
moe zvuati grubo, ali ovakva vrsta komunikacije znai da su lini sporazumi
koje sklapamo s drugima jasni i besprekorni.
Zamislite samo dan kada budete prestali da stvarate pretpostavke u vezi
sa svojim partnerom i, konano, u vezi sa svim ostalim ljudima u svom ivotu.
Va e se nain komuniciranja potpuno promeniti i vai odnosi vie nee biti
optereeni konfliktima koji su posledica pogrenih pretpostavki.
Najbolji nain da sebe spreimo da stvaramo pretpostavke jeste da
postavljamo pitanja. Obezbedite sebi jasnu komunikaciju. Ako neto ne
razumete, pitajte. Naite u sebi dovoljno hrabrosti da postavljate pitanja sve dok
ne obezbedite da je sve onoliko jasno koliko moe biti, pa ak i tada nemojte
pretpostavljati da znate sve ono to se moe znati o nekoj situaciji. Kada jednom
ujete odgovor, neete morati da stvarate pretpostavke jer ete znati istinu.
Takoe, pronaite u sebi dovoljno hrabrosti da traite ono to elite.
Svako ima pravo da vam odgovori da ili ne, ali ete uvek imati pravo da pitate.
Na isti nain, svako ima pravo da pita vas, i vi imate pravo da kaete da ili ne.
Ukoliko neto ne razumete, bolje je za vas da pitate i da to razjasnite,
umesto da stvarate pretpostavke. Onoga dana kada prestanete da stvarate
pretpostavke, komuniciraete jasno i isto, osloboeni emocionalnog otrova.
Ukoliko ne stvarate pretpostavke, vaa re postaje besprekorna.
39
40
5
etvrti sporazum
Uinite sve to moete.
41
napreete, slabite svoje telo i radite protiv sebe, i tada e vam trebati vie
vremena da postignete svoj cilj. Ali ako inite manje od onoga to je - sve to vi
moete, izlaete sebe frustracijama, samoosuivanju, oseaju krivice i kajanju.
Jednostavno uinite sve to moete - u bilo kakvim okolnostima u svom
ivotu. Nije vano da li ste slabi ili bolesni, ako uvek dajete sve od sebe nikada
neete morati sebe da krivite. A ako ne krivite sebe nikada neete morati da
patite zbog oseaja krivice, stida, i da kanjavate sami sebe. Ako uvek budete
cinili sve to moete, razbiete veliku aroliju kojom ste bili zaarani.
Bio jednom jedan ovek koji je eleo da se rei patnji i uzdigne do vieg
stanja svesti i zato poe u budistiki hram da pronae uitelja koji bi mogao da
mu pomogne. Doavi kod uitelja, on ga zapita: "Uitelju, ako meditiram etiri
sata dnevno, koliko e mi vremena biti potrebno da se uzdignem do vieg stanja
svesti?"
Uitelj ga pogleda i ree: "Ako meditira etiri sata dnevno, moda ce se
uzdii do vieg stanja svesti za deset godina."
Mislei da moe da postigne i bolje od toga, ovek ga zatim upita: "O,
uitelju, a ta ako budem meditirao osam sati dnevno, koliko e mi trebati da
stignem do vieg stanja svesti?"
Uitelj ga pogleda i ree: "Ako bude meditirao osam sati dnevno, moda
e se uzdii do vieg stanja svesti za dvadeset godina."
"Ali zato e mi trebati vie vremena ako budem meditirao due?" upita
ovek.
Uitelj odgovori: "Ti nisi doao ovde da bi rtvovao svoju radost ili svoj
ivot. Ti si ovde da bi iveo, da bi bio srean i voleo. Ako si u stanju da uini sve
to moe tokom dva sata meditacije, ali ipak umesto toga meditira osam sati,
samo e se umoriti, promaiti svoj cilj i nee uivati u ivotu. Uini sve to
moe, i moda e shvatiti da bez obzira na to koliko dugo bude meditirao, ti
moe da ivi, voli i bude srean."
***
42
43
sve to sam mogao." Nee biti kajanja. To je razlog zbog kojeg uvek inimo sve
to moemo. Ovaj sporazum nije lako sprovoditi, ali e vam njegovo sprovoenje
zaista doneti slobodu.
inei sve to moete vi uite da prihvatate sebe. Ali morate biti svesni
svojih greaka i uiti iz njih. Uenje iz sopstvenih greaka znai da vi delate,
iskreno sagledavate rezultate i nastavljate dalje da radite. To razvija vau svest.
Kada inite sve to moete neete se oseati kao da zaista obavljate neki
posao jer ete uivati u svemu to radite. Znadete da inite sve to moete kada
budete uivali u tome to radite ili radite na nain koji za vas nee imati
negativne posledice. iniete sve to moete zbog toga to tako elite, a ne
zbog toga to to morate, ne zbog toga to pokuavate da zadovoljite Sudiju, i ne
zbog toga to pokuavate da zadovoljite druge.
Ukoliko neto radite zbog toga to ste na to prinueni, nikada neete biti u
stanju da date sve od sebe. Tada je bolje da to uopte ne radite. Ne, vi ete initi
sve to moete jer to to uvek inite sve to moete vas ini tako srenim. Kada
inite sve to moete samo zbog toga to u tome uivate, vi radite zbog toga to
uivate u tome to radite.
Biti aktivan znai iveti punim ivotom. Pasivnost znai odbacivanje
ivota. Biti pasivan znai sedeti ispred televizora svakoga dana godinu za
godinom zbog toga to se plaite da ivite i da preuzmete rizik da pokaete svoje
pravo lice. Pokazati svoje pravo lice znai stupiti u akciju. Moete imati mnogo
ideja u svojoj glavi, ali ono to menja stvari jeste akcija. Bez sprovodenja ideja u
delo ne moe biti ni manifestacije, ni rezultata, ni nagrade.
Dobar primer imamo u prii o Forestu Gampu. On nije imao sjajne ideje,
ali je bio aktivan. Bio je srean zato to je uvek davao sve od sebe u svemu to
je radio. Bio je bogato nagraen iako nije oekivao nikakvu nagradu. Biti aktivan
znai iveti. To znai preuzeti rizik da krenemo u akciju i ostvarimo svoje snove.
To nije isto to i nametati svoj san nekome drugom, jer svako ima pravo da
ostvari svoj san.
44
initi sve to moete jeste sjajna navika. Ja uvek inim sve to mogu u
svemu to radim i oseam. U mom ivotu, to to inim sve to mogu predstavlja
ritual jer sam ja odluio da to treba da postane ritual. To je moje verovanje kao i
bilo koje verovanje koje sam sam odabrao. Ja od svega pravim ritual i uvek inim
sve to mogu. Tuiranje je za mene ritual, i dok to inim ja govorim svom telu
koliko ga volim. Oseam vodu na svome telu i uivam u tome. inim sve to
mogu da bih ispunio potrebe svoga tela. inim sve to mogu da bih svome telu
pruio sve i da bih primio ono to moje telo moe da mi da.
U Indiji ljudi izvode ritual koji nazivaju pua. Taj ritual izvode tako to
uzimaju idole koji predstavljaju Boga u mnogim razlicitim oblicima i kupaju ih,
hrane, i pruaju im svoju ljubav. Oni ak izgovaraju mantre tim idolima. Sam idol
nije vaan. Ono to je vano jeste nain izvoenja rituala, nan na koji oni kau:
"Volim te, Boe."
Bog je ivot. Bog je ivot u akciji. Najbolji nan da kaete "Volim te, Boe",
jeste da u svom ivotu nite sve to moete. Najbolji nan da kaete: "Hvala ti,
Boe", to je da se okanite prolosti i da ivite u ovom trenutku, upravo ovde i
upravo sada. Sta god da vam ivot uzme, dignite ruke od toga. Kada se
prepustite i okanite se prolosti, omoguiete sebi da ivite punim pluima u
ovom trenutku. Okaniti se prolosti znai da moete da uivate u snu koji se
deava upravo sada.
Ako ivite u snu prolosti, ne moete da uivate u onome to se deava
upravo sada jer ete uvek eleti da to bude drugaije nego to jeste. Nemate
vremena da alite za bilo kim ili bilo im zbog toga to ivite. Ako ne uivate u
onome to vam se deava upravo sada, znai da ivite u prolosti i da ivite
samo polovino. To vodi ka samosaaljenju, patnji i suzama.
Pravo da budete sreni je pravo koje ste stekli roenjem. Roenjem ste
stekli i pravo da volite, da uivate i delite s nekim svoju ljubav. ivi ste, zato ivite
svoj ivot i uivajte u njemu. Nemojte se opirati tome da vas ivot prome, jer vas
tako proima Bog. Samo vae postojanje dokazuje postojanje Boga. Vae
postojanje dokazuje postojanje ivota i energije.
45
46
47
48
lake, sve dok jednoga dana ne otkrijete da ste stekil kontrolu nad svojim
ivotom uz pomo ova cetiri sporazuma. I, iznenadiete se kada vidite koliko se
va ivot promenio.
Nije potrebno da budete vernik ili da svakodnevno idete u crkvu. Vaa
ljubav i samopotovanje bie sve vei iz dana u dan. Vi to moete. Ako sam ja to
mogao, i vi to moete da uinite. Nemojte brinuti za budunost; usmerite svoju
panju na dananji dan i ostanite u sadanjem trenutku. ivite dan za danom.
Uvek inite sve to moete da biste ispotovali ove sporazume, i uskoro e vam
to postati lako. Dananji dan predstavlja poetak novog sna.
49
6
Tolteki put ka slobodi
Raskidanje starih sporazuma
Svi priaju o slobodi. Sirom sveta, mnogi ljudi, mnogi narodi, mnoge
zemlje bore se za slobodu. Ali ta je to sloboda? U Americi govorimo da ivimo u
slobodnoj zemlji. Ali jesmo li mi zaista slobodni? Imamo li slobodu da budemo
onakvi kakvi zaista jesmo? Odgovor je ne, mi nismo slobodni. Istinska sloboda je
pitanje ljudskog duha - to znai slobodu da budemo onakvi kakvi zaista jesmo.
Ko nas spreava da budemo slobodni? Mi krivimo vladu, krivimo loe
vremenske uslove, krivimo svoje roditelje, krivimo religiju, krivimo Boga. Ko nas
zapravo spreava da budemo slobodni? Spreavamo sami sebe. ta zaista
znai biti slobodan? Deava se da se udarno ili oenimo i onda kaemo da smo
izgubili svoju slobodu, zatim se razvedemo ali i dalje nismo slobodni. ta nas
spreava u tome? Zbog ega ne moemo da budemo onakvi kakvi smo? U sebi
nosimo davne uspomene, na doba kada smo bili slobodni i voleli tu slobodu, ali
mi smo zaboravili ta zapravo znai sloboda.
Ako vidimo dete koje ima dve ili tri, ili moda etiri godine, vidimo
slobodno ljudsko bie. Zbog ega je to ljudsko bie slobodno? Zato to on ili ona
rade ta god ele. To ljudsko bie je potpuno neobuzdano i divlje. Ba kao i cvet,
drvo, ili ivotinja koja nije pripitomljena - divlje! A ako pogledamo ljude koji su
stari dve godine, otkriemo da ti ljudi gotovo neprestano imaju irok osmeh na
licu i da se dobro zabavljaju. Oni istrauju svet. Oni se ne plae igre. Oni se
plae onda kada se povrede, kada su gladni, kada njihove potrebe nisu
zadovoljene, ali oni ne brinu o prolosti, ne brinu za budunost, i ive samo u
sadanjem trenutku.
50
51
52
53
54
55
Umetnost transformacije;
san dmgog skretanja panje
Nauili smo da je san u kome sada ivite posledica toga to je spoljanji
san skrenuo vau panju i usadio vam sva vaa verovanja. Proces pripitomljavanja moemo nazvati snom prvog skretanja panje zbog toga to je na taj nain
vaa panja upotrebIjena prvi put da biste stvorili prvi san vaeg ivota.
Jedan od naina da izmenite svoja verovanja jeste da usmerite svoju
panju na sve one sporazume i verovanja, i promenite sporazume koje ste
napravili sami sa sobom. Tokom tog procesa, vi po drugi put skreete svoju
panju, stvarajui na taj nain san drugog skretanja panje ili novi san.
Razlika je u tome to vie niste naivni. Kada ste bili dete nije bilo tako; vi
niste imali izbora. Ali vie niste dete. Sada od vas zavisi u ta ete verovati a u
ta ne. Moete odabrati da verujete u bilo ta, a to ukljuuje i mogunost da
verujete u sebe.
Prvi ete korak uiniti kada postanete svesni magle koja se nalazi u vaoj
svesti. Morate postati svesni toga da vi neprestano sanjate. Samo ako ste svesni
toga imaete mogunost da transformiete svoj san. Ako ste svesni toga da je
itava drama vaeg ivota posledica onoga u ta verujete, a ono u ta verujete
nije istina, onda moete poeti sa promenama. Meutim, da biste istinski izmenili
svoja verovanja, morate usmeriti svoju panju na ono to elite da promenite.
Morate znati koje sporazume elite da promenite pre nego to budete u stanju da
to uinite.
Sledei korak, dakle, sastoji se u tome to ete postati svesni svih
samosputavajuih verovanja zasnovanih na strahu, koja vas ine nesrenim.
Napraviete pregled svega onoga u ta verujete, svih svojih sporazuma, i tokom
tog procesa ete zapoeti transformaciju. Tolteci su to nazvali Umetnou
transformacije, i ona zaista predstavlja majstorstvo. Moete postii Majstorstvo
transformacija time to ete izmeniti sporazume zasnovane na strahu zbog kojih
56
57
Disciplina ratnika:
kontrolisanje sopstvenog ponaanja
Zamislite da ste se jednoga jutra probudili puni entuzijazma. Oseate se
dobro. Sreni ste i puni energije, spremni da proivite taj dan. Zatim za dorukom
58
dolazi do svae sa vaim muem, odnosno enom, koja pokree bujicu emocija.
Vi se naljutite i u tom oseanju besa troite veliki deo line snage. Posle svae
oseate se iscrpljeno i jedino to elite je da sednete i dobro se isplaete. U
stvari, toliko ste umorni da elite da odete u svoju sobu, sruite se na krevet i
pokuate da se oporavite. Dan provodite obuzeti svojim oseanjima. Nemate
snage da nastavite dalje i najradije biste pobegli od svega.
Svakoga jutra budimo se sa odreenom kolinom mentalne, emocionalne
i fizike energije koju troimo tokom dana. Ukoliko dozvolimo da emocije iscrpe
nau energiju, neemo imati dovoljno snage da izmenimo svoj ivot ili da sebe
dajemo drugima.
Va nain gledanja na svet zavisie od emocija koje u tom trenutku
oseate. Kada ste ljuti, sve oko vas je loe, nita ne valja. Vi krivite sve oko sebe
ukljuujui i vreme; bez obzira na to da li pada kia ili ija sunce, nita vam ne
odgovara. Kada ste tuni, sve oko vas je tuno i dovodi vas do suza.
Posmatrajui drvee oseate tugu; gledate kako pada kia i sve vam izgleda
tuno. Moda se oseate ranjivim i imate potrebu da zatitite sebe jer ne znate u
kojem trenutku bi vas neko mogao napasti. To je zato to svet gledate oima
punim straha!
Zamislite da je ljudski um slian vaoj koi. Kada dodirujete zdravu kou,
to je divan oseaj. Vaa koa je stvorena za dodire i dodiri vam prijaju. Sada
zamislite da imate neku ranu i da vam je koa raseena i inficirana. Ako
dodirnete inficiranu kou, to e vas boleti, zbog toga je pokrivate pokuavajui da
je zatitite. Tada neete uivati u dodiru jer vam on nanosi bol.
Sada zamislite da svi ljudi imaju takvo kono oboljenje. Niko nikoga ne
moe da dodirne jer pri tome svi oseaju bol. Svi imaju rane na koi, zato ta
infekcija izgleda normalno, a i bol se takoe smatra normalnim; verujemo da tako
treba da bude.
Moete li da zamislite kako bismo se ponaali jedni prema drugima kada
bi svi ljudi imali takvo kono oboljenje? Naravno, skoro se nikada ne bismo grlili
59
jer bi to bilo suvie bolno. I tako bismo morali izmeu sebe da stvorimo veliku
distancu.
Ljudski um je slian upravo takvom konom oboljenju. Svaki ovek ima
osetljivo telo koje je potpuno prekriveno bolnim ranama. Svaka rana je zaraena
emocionalnim otrovom - otrovom koji potie iz svih tih emocija koje nam nanose
bol, kao to su patnja, bes, zavist i tuga. Kada doivimo neku nepravdu, rane u
naoj svesti se otvaraju i mi reagujemo stvarajui emocionalni otrov, zbog toga
to imamo svoje ideje i verovanja o tome ta je pravedno a ta nepravedno.
Naa svest je toliko izranjavljena i ispunjena otrovom tokom procesa
pripitomljavanja, da svi opisuju izranjavljenu svest kao normalnu. To se smatra
normalnim, ali ja vam mogu rei da to nije normalno.
Na planetarni san je disfunkcionalan, a ljudi su mentalno oboleli od
bolesti koja se zove strah. Simptomi ove bolesti su sve emocije koje ljudima
nanose bol: bes, mrnja, tuga, zavist, oseanje da smo naputeni i iznevereni.
Kada strah postane i suvie jak, na razum poinje da poputa, i to nazivamo
mentalnom boleu. Psihotino ponaanje se javlja onda kada smo toliko
zaplaeni a rane toliko bolne, da nam se ini da je bolje da prekinemo kontakt sa
spoljanjim svetom.
Ako svoje duevno stanje shvatimo kao stanje bolesti, otkriemo da
postoji lek. Ne moramo vie da patimo. Najpre treba posegnuti za istinom da
bismo otvorili svoje emocionalne rane, izvadili otrov, i u potpunosti zaleili rane.
Kako emo to uiniti? Moramo oprostiti onima za koje znamo da su nam naneli
zlo, ne zbog toga to oni zasluuju da im mi oprostimo, ve zato to toliko volimo
sebe da ne elimo i dalje da nastavimo da plaamo zbog te nepravde.
Oprotaj je jedini put ka izleenju. Moemo odluiti da oprostimo iz elje
da pomognemo sebi. Moemo prestati sa prebacivanjem i rei: "Sada je dosta! I
ne elim da budem veliki sudija koji sudi samome sebi. Vee ne elim sebe da
kanjavam i zlostavljam. Vie ne elim da budem rtva."
Pre svega, moramo oprostiti svojim roditeljima, svojoj brai, sestrama,
svojim prijateljima, i Bogu. Kada jednom oprostite Bogu, onda konano moete
60
da oprostite i sebi. Kada jednom oprostite sebi, vie neete odbacivati sebe.
Poeete da prihvatate sebe, i vaa ljubav prema sebi postae tako jaka da ete
konano prihvatiti sebe onakve kakvi ste. To je poetak ljudske slobode. Sutina
je u opratanju.
Znaete da ste nekome oprostili kada ga budete videli a pri tome ne
budete doivljavali emotivnu reakciju. Kada ujete ime te osobe neete reagovati
emotivno. Kada neko dotakne ono to je nekada bila rana a vi vie ne budete
oseali bol, tada ete znati da ste zaista oprostili.
Istina je kao skalpel. Istina je bolna, jer ona otvara sve rane koje su
prekrivene laima, zato da bismo mogli da se izleimo. Te lai su ono to
nazivamo sistemom poricanja. Dobro je to imamo sistem poricanja, jer nam on
omoguava da pokrijemo svoje rane i nastavimo da funkcioniemo. Ali kada vie
u sebi nemamo rana ni otrova, nema vie potrebe za laima. Sistem
poricanja nam tada vie nije potreban, jer zdrava svest, poput zdrave koe, moe
da podnese dodir bez bola. Dodiri postaju prijatni za svest kada je ona ista.
Problem veine ljudi je to to gube kontrolu nad svojim emocijama.
Emocije postaju te koje kontroliu ljudsko bie, a ne obrnuto. Kada izgubimo
kontrolu govorimo stvari koje ne elimo da kaemo i inimo stvari koje ne elimo
da inimo. Zbog toga je tako vano da besprekorno koristimo svoju re i da
postanemo duhovni ratnici. Moramo nauiti da kontroliemo emocije tako da
imamo dovoljno line snage da promenimo svoje sporazume zasnovane na
strahu, izvuemo se iz pakla i stvorimo svoj sopstveni raj.
Kako se postaje ratnik? Ratnici irom sveta poseduju neke osobine koje
su gotovo identine. Ratnik je svestan. To je veoma vano. Svesni smo da smo u
ratu, a rat u naoj svesti zahteva disciplinu. Ne vojniku disciplinu, ve disciplinu
ratnika. To nije spoljanja disciplina koja nam odreuje ta treba a ta ne treba
da radimo, ve disciplina koja nam nalae da budemo svoji, bez obzira na sve.
Ratnik ima kontrolu. Ne kontrolu nad drugim ljudskim biima, ve kontrolu
nad svojim emocijama, kontrolu nad samim sobom. Velika razlika izmeu ratnika
i rtve jeste u tome to rtva potiskuje, a ratnik se uzdrava. rtve potiskuju
61
Inicijacija smrti:
prihvatanje andjela smrti
Poslednji nain da steknemo linu slobodu jeste da se pripremimo za
inicijaciju smrti, da prihvatimo samu smrt kao svoga uitelja. Aneo smrti moe
nas nauiti kako da zaista ivimo punim ivotom. Postajemo svesni toga da u bilo
kom trenutku moemo umreti; imamo samo sadanjost da u njoj ivimo. Istina je
da mi zapravo ne znamo hoemo li sutra umreti. Ko zna? Mi pretpostavljamo da
pred sobom imamo jo mnogo godina. Ali da li je zaista tako?
Ako odemo u bolnicu i lekar nam kae da imamo samo jo nedelju dana
ivota, ta emo uiniti? Kao to sam ve rekao, imamo dve mogunosti. Jedna
mogunost je da patimo zbog toga to emo umreti, i da svima govorimo: "Jadan
ja, umreu", i da od svega napravimo veliku dramu. Druga mogunost je da
iskoristimo svaki trenutak da budemo sreni, da radimo ono u emu zaista
uivamo. Ako imamo samo jo nedelju dana ivota, hajde da uivamo u ivotu.
Hajde da ivimo. Moemo rei: "Sada u biti ono to zaista jesam. Vie neu
iveti tako da pokuavam da zadovoljim druge. Vie se neu plaiti toga ta e
oni misliti o meni. Sta me briga ta drugi misle ako u za nedelju dana umreti?
Biu ono to jesam."
Aneo smrti nas moe nauiti da ivimo svakoga dana kao da je to
poslednji dan naeg ivota, kao da moda neemo doekati sutranji dan.
Moemo poeti svaki dan reima: "Budan sam, vidim sunce, pokazau svoju
zahvalnost suncu, svemu i svakome, jer sam jo uvek iv. Imam jo jedan dan na
raspolaganju da budem ono to jesam."
62
63
To je ono emu nas, prema shvatanju Tolteka, ui aeo smrti. Aneo smrti
dolazi govorei nam: "Sve ovo to vidi i to ovde postoji jeste moje; to nije tvoje.
Tvoj dom, tvoj mu/ena, tvoja deca, tvoja kola, tvoj posao, tvoj novac - sve je to
moje i ja ti to mogu uzeti kad god poelim, ali zasad moe biti tvoje."
Ako se predamo anelu smrti biemo zauvek sreni. Zato? Zato to
aneo smrti odnosi prolost da bi nam omoguio da nastavimo da ivimo. U
svakom trenutku koji proe, aneo smrti uzima ono to umire a mi nastavljamo
da ivimo u sadanjosti. Parazit eli da sa sobom nosimo prolost koja nam
oteava ivot u sadanjosti. Ako pokuavamo da ivimo u prolosti, kako
moemo da uivamo u sadanjosti? Dok sanjamo o budunosti, zato bismo
morali da nosimo teret prolosti? Kada emo iveti u sadanjosti? To je ono
cemu nas ui aneo smrti.
64
7
Novi san
Raj na zemlji
elim da zaboravite sve to ste celoga ivota uili. Ovo je poetak novog
shvatanja, novog sna.
San u kojem ivite je vaa tvorevina. To je vaa percepcija stvarnosti koju
u svakom trenutku moete promeniti. Vi imate mo da stvorite pakao, a imate i
mo da stvorite raj. Zato ne biste sanjali drugaiji san? Zato ne biste upotrebili
svoj um, svoju imaginaciju i svoja oseanja da stvorite rajski san?
Treba samo da upotrebite svoju matu i dogodie se udo. Zamislite da
imate mo da svet gledate drugim oima, kada god to poelite. Svaki put kada
otvorite oi, vidite svet oko sebe na drugi nain.
Sada zatvorite oi, a zatim ih otvorite i pogledajte oko sebe.
Ono to ete videti je ljubav koja izvire iz drvea, ljubav koja dolazi sa
neba, ljubav koja potie od svetlosti. Videete ljubav u svemu to vas okruuje.
To je stanje blaenstva. Vi direktno primate ljubav iz svega, ukljuujui i sebe i
druge ljude. ak i kada su ljudi tuni ili besni, ispod tih njihovih oseanja vi vidite
da vam oni takode upuuju i svoju ljubav.
Koristei matu i svoju novu sposobnost opaanja, videete sebe kako
ivite novim ivotom, u novom snu, kako ivite ivotom u kojem neete morati da
opravdavate svoje postojanje i u kojem ete imati slobodu da budete onakvi
kakvi zaista jeste.
Zamislite da imate dozvolu da budete sreni i da istinski uivate u svom
ivotu. Va ivot je rastereen od sukoba sa sobom i drugima. Zamislite da ivite
tako da moete dez straha da izrazite svoje snove. Vi znate ta elite, a ta ne
65
elite, i kada to elite. Slobodni ste da menjate svoj ivot onako kako vi istinski
elite. Ne plaite se da traite ono to vam je potrebno, da kaete da ili ne bilo
kome i bilo emu.
Zamislite da ivite bez straha od toga da li e vas drugi osuivati. Vi vie
ne odreujete svoje ponaanje prema onome to e drugi moda misliti o vama.
Vi vie niste odgovorni za bilo ije miljenje. Nemate vie potrebu da kontroliete
bilo koga drugog, a ni vas takoe vie niko ne kontrolie.
Zamislite da ivite tako to ne krivite nikoga ni zbog ega. Moete lako da
opratate drugima i da prestanete da osuujete druge. Nemate potrebu da
budete u pravu, i nemate potrebu da bilo koga ubedujete da nije u pravu.
Potujete sebe i sve druge, i oni za uzvrat potuju vas.
Zamislite da ivite ne plaei se da volite a da pri tom ne budete voljeni.
Vie se ne plaite da ete biti odbaeni, i nemate potrebu da budete prihvaeni.
Moete rei "Volim te" bez stida i ne traei pri tome nikakve razloge. Moete ii
svetom irom otvorenog srca, ne strahujui da ete biti povreeni.
Zamislite da ivite ne plaei se da prihvatite rizik i istraujete ivot. Ne
plaite se da ete neto izgubiti. Ne plaite se da ivite na ovom svetu, i ne
plaite se smrti.
Zamislite da volite sebe upravo onakve kakvi ste. Volite svoje telo ba
takvo kakvo je, i volite svoja oseanja ba takva kakva su. Vi znate da ste
savreni upravo onakvi kakvi ste.
Razlog zbog kojeg traim da zamislite sve te stvari upravo je taj to su sve
one savreno mogue! Moete iveti u tom stanju blaenstva, stanju milosti, u
rajskom snu. Ali da biste doiveli taj san, prvo morate shvatiti ta on znai.
Samo nas ljubav moe dovesti u to stanje blaenstva. Stanje blaenstva
je kao stanje zaljubljenosti. Stanje zaljubljenosti je kao stanje blaenstva. Vi
lebdite u oblacima. Svuda oko sebe vidite ljubav. Savreno je mogue iveti na
taj nain celog ivota. Mogue je jer su to uinili i drugi a oni nisu nita drugaiji
od vas. Oni ive u stanju blaenstva zahvaljujui tome to su promenili svoje
sporazume i sanjaju drugaiji san.
66
67
pitanju srea. Jedini razlog to ste sreni jeste taj to ste odluili da budete sreni. Srea je stvar izbora, a isto tako i patnja.
Moda ne moemo izbei svoju ljudsku sudbinu, ali mi ipak moemo da
biramo: da trpimo svoju sudbinu, ili da u njoj uivamo. Da patimo, ili da volimo i
da budemo sreni. Da ivimo u paklu, ili da ivimo u raju. Ja sam odluio da vim
u raju. Kakav je va izbor?
68
Molitve
Molim vas da na trenutak zatvorite oi, otvorite srce i osetite svu ljubav
koja izvire iz vaeg srca.
elim da se pridruite mojim reima svim svojim mislima i svim srcem, da
osetite snane spone ljubavi. Zajedno emo izgovoriti ovu molitvu da bismo
osetili vezu sa svojim Tvorcem.
Koncentriite se na svoja plua, kao da su ona jedino to postoji. Osetite
zadovoljstvo kada vam se plua ire da bi zadovoljila najsnaniju potrebu
ljudskoga tela - disanje.
Duboko udahnite i osetite kako vam se plua pune vazduhom. Osetite
kako vazduh nije nita drugo nego ljubav. Osetite vezu izmeu vazduha i plua,
vezu ljubavi. Punite svoja plua vazduhom sve dok vae telo ne oseti potrebu da
izbaci taj vazduh. A zatim izdahnite, i ponovo osetite zadovoljstvo. Jer, kada
ispunjavamo bilo koju potrebu ljudskog tela, to nam prua zadovoljstvo. Disanje
nam prua veliko zadovoljstvo. Samo disanje je dovoljno da nas uvek ini
srenim, da uvek uivamo u ivotu. Dovoljno je iveti. Osetite zadovoljstvo
ivljenja, zadovoljstvo oseanja ljubavi...
Molitva za slobodu
Danas, Tvorcu svemira, molimo te da nam prie i podeli s nama snano
oseanje ljubavi. Znamo da je tvoje pravo ime Ljubav, da optiti s tobom znai
osetiti iste vibracije, istu talasnu duinu na kojoj se nalazi i ti, jer si ti jedino to
postoji u svemiru.
Danas, pomozi nam da budemo kao ti, da volimo ivot, da ivimo, da
volimo. Pomozi nam da volimo tvojom ljubavlju, bez ikakvih uslova, bez
69
oekivanja, bez obaveza, bez bilo kakvog prebacivanja. Pomozi nam da volimo i
prihvatimo sebe ne sudei o sebi, jer kada sudimo sebi, mi sebe okrivljujemo i
tada imamo potrebu da kanjavamo sebe.
Pomozi nam da bezrezervno volimo sve to si stvorio, posebno druga
ljudska bia, posebno one koji nas okruuju - sve nae roake i ljude koje toliko
elimo da volimo. Kada ih odbacujemo, mi odbacujemo sebe, a kada
odbacujemo sebe, odbacujemo i Tebe.
Pomozi nam da volimo druge ba takve kakvi su bez ikakvih uslova.
Pomozi nam da ih prihvatimo, ne sudei o njima, jer kada im sudimo, mi ih
okrivljujemo i tada imamo potrebu da ih kanjavamo.
Danas, oisti nae srce od otrovnih oseanja koja nosimo u sebi, izbaci
svaku osudu iz naih misli zato da bismo mogli da ivimo u savrenom miru i
savrenoj ljubavi.
Danas je veoma poseban dan. Danas otvaramo svoja srca da bismo mogli
ponovo da volimo i kaemo jedni drugima "Volim te", bez ikakvog straha, i da to
zaista i oseamo. Danas ti pruamo svoje srce. Pridi nam, govori naim glasom,
gledaj naim oima, upotrebi nae ruke, i upotrebi naa srca da bismo mogli da
pruimo sebe jedni drugima u meusobnoj ljubavi. Danas, Tvorcu, pomozi nam
da budemo ba kao ti. Hvala ti za sve to nam danas daje, posebno za slobodu
da budemo onakvi kakvi zaista jesmo. Amin.
Molitva za ljubav
Zajedno emo usniti predivan san - san koji ete uvek voleti da sanjate. U
tom snu oko vas je predivan, topao sunan dan. Sluate pesmu ptica, apat
vetra i um reke. Kreete se u pravcu reke. Na ivici reke meditira jedan starac i vi
primeujete da iz njegove glave zrai prekrasna svetlost raznih boja. Vi ne elite
da mu smetate, ali on opaa vae prisustvo i otvara oi. Oi su mu pune ljubavi a
na licu mu je veliki osmeh. Pitate ga kako uspeva da zrai svim tim divnim
70
bojama. Pitate ga moe li vas nauiti kako da inite isto to i on. On odgovara da
je pre mnogo, mnogo godina on postavio isto pitanje svom uitelju.
Starac poinje da pria svoju priu: "Moj uitelj otvori svoje grudi i izvadi iz
njih svoje srce, i iz svog srca izvadi prekrasan plamen. Zatim otvori moje grudi,
otvori moje srce, i stavi u njega mali plamen. On vrati moje srce u moje grudi, i
im mi je srce bilo na mestu, ja osetih ogromnu ljubav, jer je plamen koji je on
uneo u moje srce bila njegova ljubav.
Taj plamen rastao je u mom srcu i razbuktao se u veliku, veliku vatru vatru koja ne gori, ve proiava sve ega se dotakne. Ta vatra dotakla je svaku
eliju moga tela, i elije mog tela me zavolee. Sjedinio sam se sa svojim telom,
ali moja ljubav je i dalje rasla. Ta vatra dodirnu sva moja oseanja i moj um, i
moja oseanja se pretvorie u snanu i iskrenu ljubav. I ja zavoleh sebe, iskreno
i bezrezervno.
Ali vatra je i dalje plamtela i ja osetih potrebu da s nekim podelim svoju
ljubav. Odluio sam da ugradim deo svoje ljubavi u svako drvo, i drvee me
zavole, i ja se sjedinih sa drveem, ali moja ljubav se tu nije zaustavila, ona je i
dalje rasla. Ja dadoh jedan deo svoje ljubavi svakom cvetu, i travi, i zemlji i oni
me zavolee, i sjedinie se sa mnom. A moja je ljubav rasla sve vie i vie i ja
zavoleh sve ivotinje na svetu. One mi uzvratie svojom ljubavlju i zavolee me, i
ja se sjedinih s njima. Ali moja ljubav je i dalje rasla.
Unesoh deo svoje ljubavi u svaki kristal, u svaki kamen na zemlji, u
prainu, u metale, i oni me zavolee, i ja se sjedinih sa zemljom. A tada odluih
da svoju ljubav unesem u vodu, u okeane, u reke, u kiu, u sneg. Oni me
zavolee i sjedinie se sa mnom. A moja ljubav je i dalje rasla sve vie i vie.
Odluih da svoju ljubav dam vazduhu i vetru. Osetih snano jedinstvo sa
zemljom, sa vetrom, sa okeanima, sa prirodom, i moja ljubav je i dalje rasla.
Okrenuh se ka nebu, ka Suncu, ka zvezdama, i pruih jedan deo svoje
ljubavi svakoj zvezdi, Mesecu, Suncu, i oni me zavolee. I ja postadoh jedno sa
Mesecom i Suncem i zvezdama, i moja ljubav nastavi da raste sve vie i vie. Ja
dadoh svoje ljubavi svakom oveku, i sjedinih se sa itavim coveanstvom. Gde
71
god sam iao, koga god sam sretao, u njegovim oima sam video sebe, jer ja
sam deo svega, jer volim."
A tada starac otvori svoje grudi, izvadi svoje srce u kome je goreo
prekrasan plamen, i stavi taj plamen u vae srce. I sada u vama raste ljubav.
Sada ste postali jedno sa vetrom, sa vodom, sa zvezdama, sa itavom prirodom,
sa svim ivotinjama, i sa svim ljudima. Oseate kako iz plamena u vaem srcu
izviru svet-lost i toplota. Iz vae glave zrai prekrasna svetlost raznih boja. Vi
zraite ljubavlju i molite se:
Hvala ti, Tvorcu svemira, za darove ivota koje mi prua. Hvala ti to mi
daje sve to mi je potrebno. Hvala ti to mi prua priliku da ivim u ovom
prekrasnom telu, sa ovim udesnim umom. Hvala ti to ivi u meni sa svom
svojom ljubavlju, svojim istim i beksrajnim duhom, svojom toplotom i sjajnom
svetlou.
Hvala ti to, gde god da krenem, doputa da svojim reima, svojim
oima, svojim srcem pruam tvoju ljubav. Volim te ba takvog kakav si, i zbog
toga to sam i ja tvoja tvorevina, volim i sebe onakvog kakav sam. Pomozi mi da
u svome srcu nosim ljubav i rnir i da ivim novim ivotom ljubavi, da bih mogao
iveti u ljubavi do kraja svog ivota. Amin.
BELEKA O PISCU
Don Miguel Ruis je uitelj tradicije toltekih misterija. Ve vie od decenije, on
prenosi mudrost drevnih Tolteka svojim studentima i uenicima, pokazujui im
put ka linoj slobodi. Danas nastavlja da iri svoj jedinstveni spoj antike
mudrosti i savremenih znanja drei predavanja i kurseve, i putujui u svete
gradove irom sveta.
72