Professional Documents
Culture Documents
Dakle pojam ROS (RUS) pripadao je odreenoj etnikoj skupini s jugoistoka azovskog i
crnomorskog primorja i sjevernog Kavkaza, oznaavajui titulu, ali i marrutu, koja se
poklapa s genetskom linijom pra Hrvata - Sarmata i dr.hrvatskih plemea na tom podruju.
HROS, ili HRUS ime je i naroda iz 6.st., koji je ivio iza Meotijske movare na sjeveru
Azovskog mora.
Arheoloki nalazi iz Penkovske kulture (UKIN 1990) na podruju Crvene Hrvatske u Ukra
jini od 5.- 7. st. sadre izmijeane ostatke,ali i iransko-sarmatske elemente a napose kovinske ivoti
njske figurine poput lavia i slinih dekoracija, kakvih inae nema medju drugim ranim narodima.
Ovo upuuje na prednjoazijsko iransko podrijetlo tadanjega vladajueg sloja Sarmata u Ukra
jini, a u istom smislu govori i susjedni raniji nalaz heraldike ahovnice.
Novija prouavanja i nalazi najjasnije upuuju na povijesno-etimologijske veze s vladarskim titula ma
iz ranijih alarodskih, urartskih i huritskih drava. Antike alarodske dinastije Atropati i Oro ntidi u
Zakavkazju od 5.- 1. st. pr.Kr. nosile su titulu sarmada (= kralj), pa ranoantiki urart ski carevi
od 9.- 6. st. naslov armt, te huritsko-mitanski kraljevi od 16.- 14. st. titulu armta, a
prapovijesni ranohuritski vladari od 22.- 18. st. naslov arru-mata, to bi bio najstariji proto log
(prauzor) za kasnije Sarmate.
Takodjer i francuski povjesniar FLODOARD (894.- 966.) u svojim Annales izriito navodi da
Velikom (Bijelom) Hervatskom vladaju sarmatski kraljevi.
Po Oroziju i Alfredu, vladajua etnoskupina u ukrajinskoj Crvenoj Hrvatskoj bili su sarmatski Horiti,
a ovo je ime identino s biblijskim Horitima (Stari Zavjet), koji su potvrdjeni kao antiki ranohelen
ski sinonim za prapovijesne alarodske Hurite (23.- 10. st.), a ovi su sami sebe na vlasti tu jeziku
zvali Hurrwuhi tj. vrlo slino kasnijim Hrvatima. Zatim vikinki putopisci u 8. i 9. st. na podruju
Velike Hrvatske spominju znaajna plemenska imena u iransko-huritoidnom obliku, napose u
Bijeloj Hrvatskoj Likkaviki, a istonije oko Crvene Hrvatske Kardariki, Drogowiki, Radamiki,
Kriwiki itd. Nadalje, kraljevski glavni grad Crvene Hrvatske po arapskim se putopiscima zvao ehr
Khurdb, to se nadovezuje na etnonim Kurdi - a upravo su oni takodjer iranizirani potomci prapovi
jesnih Hurita. Takodjer i vladarska imena horitske dinastije u Crvenoj Hrvatskoj esto sadre
osnovicu "Mir", a to isto u zapadnoiranskim i kurdskim govorima znai vladar (kralj).
Konano je pri kraju Bijele Hrvatske poznat i biskup Vojtjech - Adalbert iz dinastije Slavniko
via, kojemu je ime Vojtjech slavizirani sinonim, a izvorni prahrvatski tj. huritski oblik je Adal
bert u znaenju "Veliki Berto": = velik ili jak, huritski Adal = velik ili jak, Bert = vlastito ime.
Tek u 17.st posl.Kr. kada Bogdan Hmeljnicki svoju preporoenu dravu Moskovsku
Kneevinu imenuje kao RUS, Rusku kneevinu, a sebe samodrcem ruskim, nastaju
tekoe s dananjim pojmom Rusa.
Na Ukrajinske prostore pristiu rodovske skupine, donosei sa sobom vlastiti gosapodarsko
kulturni tip rano skitske kulture ( Skiti orai i Sarmati Kraljevski Skiti ) i kulturu ko njanika u kojoj dominantnu ulogu ima vojno plemiko konjanika elita.( Prema antikim
izvorima ; jezino i kultturno srodna plemena : Jazigi, Roksolani, Alani, Aorsi i posebno
HRVSI,Polani, Horvati Poetkom 1.st.pos.Kr. napadaju rimsku granicu i naseljavaju se
izmeu Dona i Dnjepra,uz crnomorsku obalu, preli Dunav, a sredinom 2.st ve su ivjeli u
dolini rijeke Tise u Karpatima. str.295)
Tradiciju Alano huritrske ( hrvatske ) vojske tvorilo je elitistiko ratno plemstvo. Huratele iz
perzijskog carstva stvorili su najraniju i najjau konjicu, koju je predvodila vojna elita i koja je
utjecala na prihvaanje imena Hrvat.
U tim uvjetima razvijenog kulta rata u Kijevu kao centru ratne elite, dominiraju Polani i
usporedo s njma Horvati, pa je cijeli prostor Ukrajine bio podruje irenja hrvatskog imena.
Napredovao je taj etnos od junih stepa sve do Kijeva i to junim prostorima dananje Ukrajine, dok se njihov pojam RUS (titule za plemenitost i elitnost ) irio obrnuto od karpatskih
granica prema sjeveru sve do Bjelorusije i na istok do Moskovije.
Prije oblikovanja Kijevske Rus postojalo je 14 velikih plemena i
rodova : Poljani,Drevljani, Volinjani,Dulebi,Uani,Ulii,Tiverci,
Horvati Severjani, Vjatii, Radimii, Dregovii, Krivii Iljmenski
Sloveni. Najznaajnije rodovske skupine bili su Poljani i Horva
ti (prostor izmeu Dnjestra i Dnjepra) i to od 1. tisu. pr.Kr 4.
st.pos.Kr. Oni su nasljednici skitske drave Velike Skitije, na
seljavajui desnu obalu kijevske zemlje.
Zlatna vaza iz grobnog humka (kurgana ) u Kul - Obi na poluo
toku Krimu u Crnom moru.
(Prikazuje prizor iz skitske legende, koju je zabiljeio grki po
vijesniar Herodot.)
Danas, Rusi su jedan od rasno najraznovrsnijih europskih
naroda, to je posljedica njihova ivlje nja tijekom jednog
tisuljea u kojem su upili toliko naroda.
Od ukupno oko 150 milijuna stanovnika Rusa je oko 80 %, a oko 25 milijuna rasporee-no
je u raznim zemljama i dravama.: 11 milijuna u Ukrajini, 6,2 milijuna u Kazahstanu, 2,3
milijuna u baltikim dravama, oko 1 milijun u Uzbekistanu i Moldoviji i dr., te vie od 1
milijun na Zapadu.( od ruske revolucije i 2.Svj. rata.). Ostalo stanovnitvo Rusije sai njava oko 130 raznih narodnih manjina.
Oko 1. st.pr.Kr.prostori junae Ukrajine nalaze se kao vazalna Crnomorsko Bosporska
kraljevina u Rimskom carstvu. - Poveaj ! . . . . ( Vidi Mitani, Harauvati, Izrael....str.2 )
raspala na Karantaniju, Moravsku, te Bijelu Hrvatsku koje je dalja povijest od 658. do 869.
opet slabije poznata.
980 g.pos.Kr. ( prema Nestoru ) kijevski knez Vladimir ...postavio je kumira na brdu iza
tremskog dvora drvenog Peruna sa srebrnom glavom i zlatnim brkovima. Blizu Peruna stajao je HORS veliki bog rata, dok je iza njega VOLOS uvar stoke i pokrovitelj trgovine, a
jo dalje Dadbog i Stribog, koji su svojim rukama drali nebo i vjetar. ( Dakle predkra- nski
vjerski panteon.)
Perunov kult ima stara porijeklo, jerje slian indoarijskom boanstvu Indri, babilonskom
Marduku, huritskom Teubu i perzijskom Mitri, koji su pobjedili bika.
Od 988 g.pos. Kr. poelo se iriti i prihvaati kransko ( bizantsko), irei se na sjev er i istok.
10.st. pos.Kr.opisan rat kijevskog kneza Vladimira s Hrvatima opisan u ukrainskom povi
jesnom dokumentu LJETOPIS KRONIARA NESTORA , koji spominje Hrva- te,
a u stvari predstavlja nastanak Kijevske Rus kneevine.
Poetak nacionalne povijesti Ukrajine je srednjevjekovna kneevina, koja je dobila ime po
KIJEVU drevnom gradu na rijeci Dnjepar ( Raskrije trgovakih puteva sjevera i
juga tj. Vikinga i Bizanta i istoka i zapada, tj. Europe i Srednje Azije.
U 10 st pos.Kr.nastaje KIEVSKO PEERSKA LAVRA ( kompleks pravoslavnih samostana, crkava i kapela s orijentalnim kupolastim zvonicima a sve ukopano uz
monake spilje uz obalu Dnjepra.)
Knezovi dalekih ( Sibir ) trgovakih centara gradova poput Novgoroda i Suzda-lja
priznavali su suverenitet kneza Kijeva. sve do XII st. pos.Kr., kada poinju
ozbiljne nesuglasice i dinastijske borbe za prevlast i dominaciju.
1240 g.pos.Kr. Kjievski knez ALEKSANDAR JAROSAVLJEVI zvan NEVSKI porazio je
vedsku vojsku na rijeci Nevi.
Iste godie poinje provala Mongola i pustoenje Kijeva, ime je staroj slavi doao kraj.
1242 g. Kijevski knez Aleksandar Jarosavljevi porazio je njemaku vojsku na udskom
jezeru. (U lanom povlaenju, namamio teutonski teku oklopnu konjicu na
smrtznuto jezero, iji led nije izdrao, ve progutao teutonske vitezove. (Teutonci =
kranski vitezovi sa crnim krievima na platevima.)
Centri moi preselili su se na zapad u Galiku i Volinsku kneevinu, gdje se
povezuju s katolikom Poljskom i Maarskom, dok je na sjeveru ojaala mo Velike
Kneevine Litve.
1362 g. pos.Kr. Velika Kneevina Litva progutala je kneevinu Kijev, a na sjeverois-toku
su se poele iriti ruske kneevine, dok su istovremeno Mongoli i njihovi
nasljednici ZLATNA HORDA trgovinom uzdigli Krim i crnomorsku obalu.
1569 g.pos.Kr. Kijev bude pripojen novostvorenoj Uniji Poljske i Litve pod neposrednom
vlau poljske krune.
Sada u XVI st. poinje gospodarski oporavak Kijeva i od tada se poinje upo
-trjebljavati naziv UKRAJINA (Krajina) i tada poinje poljska kolonizacija i sve
vei utjecaj rimokatolike crkve.
U stvaranju modernog ideala Ukrajine vanu ulogu su odigrali KOZACI. Oni su od prvih
pljakakih skupina iza dnjeparskih klisura, stekli glas zatitnika pravoslavlja.
1648 g. Poslije ustanka pod vodstvom Bogdana Hmeljnickog uspostavljena je Kozaka
drava. ( Nain na koji su Kozaci vodili unutarnje poslove , neki i danas smatraju
uzorom demokraciji. usp.str. 333)
1654 g.Kozaci moraju birati saveznika i oni se opredjeljuju za priznavanje vlasti ruskog
cara..- tzv. Ukrajina na lijevoj obali. tj. sve ukrajinske zemlje istono od Dnjepra.
Nad ostatkom vladala je i dalje Poljska.
1709 g. kozaki knez Mazep pokuava posljednji put stei nezavisnost Ukrajine od Moskve, pridruivi se vedskom kralju Karlu XII u ratu protiv ruskog cara Petra Velikog.
Ruskom pobjedom kod Poltave u Ukrajini zapeaena je sudbina Ukrajine.
( Kozake su institucije rasputene, Kozaci ine posebne ruske postrojbe,dok
ukrajinski plemii imaju sve veu ulogu u carstvu (zbog vieg obrazovanja.)
1772 g. zapoela podjela Poljske i Litve, ime je gotovo cijela Ukrajina dospjela pod rus
ku vlast , osim Galicije na zapadu, koja je pripala Austiji.1783 g. u rusko carstvo ukljuen je i poluotok Krim i crnogorska obala , do tada pod vlau
Osmanlijskog carstva.
1820. / 30. g.( u XIX st. ) u Ukrajini se poeo javljati osjeaj nacionalnog pripadnosti u dva
centra grada, u Kijevu (u ruskom carstvu ) i Lavovu ( u austrijskoj Galiciji )
1917 g. 22.studenoga pri kraju Prvog svijetskog rata u jeku Oktobarske revolucije usljedila
je boljevika invazija na Ukrajinu, a
1921 g. sljedom revolucionarnih dogaaja, komunisti oblikuju Ukrajinsku Sovjetsku
Socijalistiku Republiku.
1932 g. komunistika vlast na elu sa Staljinom u opem ugnjetavanju stanovnitva uz
rokuju sveopu glad od koje umiru na miljune ljudi.
1940 g. Ukrajina se nala usred njemake agresije u Drugom Svijetskom ratu.
1944 g. Poslije Drugog Svijetskog rata u Ukrajini ponovno uspostavljena Sovjetska vlast
na elu sa Staljinom.
1991 g.( 24. kolovoza )Ukrajina stie nezavisnost ( poslije raspada Sovjetskog saveza)
Svjedoanstvo ukrajinsko hrvatskih toponima
U stepama priazovlja, Meotida uz rijeke Tanais ( Don ) i uz strednji tok Borisfena ( Dnjepar ) postoje toponimi s korijenom Horvat oko predjela grada Kijeva i
itomira ( grada blizu Kijeva.) To su nazivi rijeke Horvatos u bazenu Tanaisa, Horvatka
pritokrijeke Viljanke i njihove inaice: Hovratka,Havratka, kao i istoimena naselja na tim rijekama.
U predgrau Kijeva je rijeka Horvatka, a na zapadu, u okolici Ljvova ( Lavova) na rijeci
Gorynj poznato je naselje Hors. U srednjem dijelu desne obale Dnjepra postoje nazivi kao
Hovrat, Havra, Horvativ.
Na krajnjem zapadu Ukrajine 1947 g.staro ime Horvati promijenjeno je u Nagirnij, a naselje
Horvacke u Drunij.
U Transilvaniji ( juno od ukrajinskih Karpata) postoje Horvati naseljenad rijekom Bodva i
blizu rijeke Krasne: a Disnos Horvat je naselje nad rijekom Suha, dok je Erdo(e)- Horvat u
regiji aro- Potoka.
O Hrvatima svjedoe dvije ploe iz grada Tanaisa na Azovskom moru iz oko 1.st pr.Kr.)
Vidi poglavlje : Mitani, Harauvati, Izrael, Huriti na str. 23. 25.)
Postoje i zagonetne toponiske slinosti
U centralnoj Ukrajini postoje dva naziva Sambor Stari i Novi u meurijeju
Strvjaa i Dnjestra,odnosno u predkarpau, gdje su neko bili Bijeli Hrvati, a sjevernije od
Kijeva na prostoru Cernigiva postoje jo dva Samobora ( Vliki i Mali ) - (Rije Samobor dolazi od ilirskog Sam bar = sljevanje, stijek.)
Zanimljiv je i naziv nae rijeke Save, kako se u Ukrajini istoimeno naziva pritoka rijeke
Berezine.
Toponim Kijev poznat je i na hrvatskom prostoru pod inaicama: Kijeva, Kijani i Kijevci.
Toponim Zagreb postojiu i u Ukrajinskom prostoru, jer se tako naziva naselje pored grada
Vinnice (centralna Ukrajina), ali i inaice Zagreba kao: Zagreblja, Zagrebellja, Zagrebeline.
Od mnogobrojnih primjera treba spomenuti i nazive karpatski i hrvatski Gali ( Gali ),
Terebivlja ( Trbovlje) kod Ljviva Jesenice ( Jesenice ) i dr.
Od jezine srodnosti, spomenut treba neistovjetnost sa ruskim jezikom, odnosno slinost s
njine, kao i sa hrvatskim dijalektalnim govorom, obzirom na ukrajinsku ikavicu.
( Obzirom na izneseni povijesni tijek nastajanja Kijevske Rus ( kneevine )od ( hrvatskih)
plemena Velike Skitije, a kasnije irenjem utjecaja na nastajanje Moskov Rus, ispada da je i
jezini utjecaj iao istim putem, jer je i ruski jezik vrlo slian hrvatskom dijaletnom govo-ru. )