Professional Documents
Culture Documents
Duevni mir
Prvi od sedam elemenata uspjeha, i jedan od najvanijih, je duevni mir. To je
ovjekovo najvee blagostanje. Ukoliko toga nema, sve ostalo gubi vrijednost.
Upravo zbog toga, to je neto za to se borite cijelog svog ivota.
Da li vam u odreenom trenutku ivota ide dobro ili ne obino procjenjujete na
osnovu toga koliko imate duevnog mira.
Duevni mir je va unutarnji iroskop. Kada ivite u skladu sa svojim
najuzvienijim sistemom vrijednosti i najdubljim uvjerenjima - kada ste
savreno uravnoteeni tada ste ispunjeni duevnim mirom. Ali, ako iz bilo
kog razloga kompromitirate svoj sistem vrijednosti, ili postupate suprotno glasu
svog unutarnjeg vodia, prvo to ete izgubiti je va duevni mir.
Duevni mir, ili sklad, je od osnovne vanosti za funkcioniranje ovjeka u
okviru svih grupacija, poevi od vae veze sa prijateljima i lanovima obitelji
do poslovnih odnosa i organizacije u kojoj radite. Svi ljudi tee tome da njeguju
skladne odnose sa drugim ljudima. Svi maniri, moralna pravila, propisano
ponaanje i diplomacija su organizirani oko elje svake osobe da sebi osigura
duevni mir ne naruavajui duevni mir drugih.
Ljepota istine o duevnom miru sastoji se u tome da je to vae normalno,
prirodno stanje. Vi imate pravo biti sretni. To je neto to vam pripada. Nije to
nikakvo iskustvo kroz koje prolazite povremeno ako vam je srea naklonjena.
Duevni mir je od osnovnog znaaja za samu vau egzistenciju. To je osnovni
preduvjet za uivanje u svim ostalim ivotnim sadrajima.
Dostizanje unutarnjeg mira mora biti osnovni princip vaeg ivota. To mora
postati glavni cilj kome su podreeni svi ostali ciljevi. U stvari, vi ste sretan
ovjek u onoj mjeri koliko ste sposobni sebe uiniti sretnim, zadovoljnim i
ispunjeni blagostanjem jednom rijeju, duevnim mirom.
Duevni mir je toliko znaajan za sve ostalo emu teite da on mora biti
podvrgnut vrlo ozbiljnoj analizi. Odakle on potjee? Pod kojim uvjetima vas
ispunjava taj unutarnji mir? Kako dostii jo dublji unutarnji mir?
Najjednostavnije reeno, vi ste sretni i spokojni kad god u vama ne postoje
destruktivna osjeanja kao to su strah, ljutnja, krivica, uvrijeenost i
zabrinutost. im se oslobodite negativnih emocija u vama se spontano javlja
unutarnji mir. U skladu s tim, klju sree sastoji se u sistematskom
odstranjivanju, ili barem svedete na minimum, one sadraje svog ivota koji
predstavljaju izvor negativnih emocija ili bilo kakvog stresa.
Kada svoj duevni mir budete postavili sebi kao cilj i sve to radite budete
planirali u vezi s tim da li to potie ili koi ostvarivanje tog cilja, nikada vie
neete napraviti greku. init ete i govorit ete prave stvari. Otkrit ete da
djelujete na osnovu vaih principa. Bit ete zadovoljni sobom. Duevni mir je
klju svega.
Zdravlje i energija
Drugi element uspjeha je zdravlje i energija. Poput duevnog mira, isto tako i
zdravlje i energija predstavljaju normalno i prirodno psihiko stanje. Vae tijelo
po prirodi tei k tome da bude zdravo. Ono spontano proizvodi energiju bez
obzira na psihike ili fizike utjecaje. A zdravljem zrai onda kada nema
nikakvog bola, bolesti ili oboljenja. Nevjerojatna stvar, ali vae tijelo sazdano je
na takav nain da se ono esto spontano oporavi, ozdravi i obnovi energiju im
prestanete koditi mu na neki nain.
Ako i postignete viestruki uspjeh u materijalnom svijetu, a pri tome
izgubite zdravlje i duevni mir, nikakvo zadovoljstvo neete osjeati zbog
svih svojih dostignua.
Veze prepune ljubavi
Trei element uspjeha su veze prepune ljubavi. Rije je o odnosima sa onim
ljudima koje vi volite i do kojih vam je stalo, kao i onim ljudima koji vole vas.
Oni su pravo mjerilo vae ostvarenosti kao ljudskog bia. Vei dio sree i
nesree u ivotu izvire iz vaih odnosa sa drugim ljudima, jer vas upravo veze s
drugima ine pravim ovjekom.
Osnovno obiljeje koje ukazuje na to da li nekom ovjeku sve ide od ruke sastoji
se u tome da li ima sposobnost da stvara i odri dugotrajna prijateljstva i intimne
veze sa drugim ljudima. Osnova vae osobnosti se vidi u nainu na koji
njegujete odnose s drugima, kao i u nainu na koji se drugi odnose prema vama.
Gotovo uvijek moete procijeniti kvalitetu svoje komunikacije s drugim ljudima
na osnovu jednog vrlo jednostavnog testa, a to je smijeh. Koliko se dvoje ljudi,
ili obitelj, smiju dok su zajedno je najpouzdanije i jedino mjerilo kvaliteta
njihovih odnosa. Kada veza odie pravim skladom i sreom, ljudi se puno smiju
dok su zajedno. Ali kada odnos izmeu dvoje ljudi zahladi, prvi znak predstavlja
odsustvo smijeha.
Ovo pravilo odnosi se i na kompanije.Najreprezentativnije, visokoprofitne
organizacije jesu one u okviru kojih se ljudi ale i zbijaju ale jedni sa drugima.
Oni uivaju u uzajamnom drutvu i atmosferi u kojoj rade. Oni
funkcioniraju kao jedan uigran i sretan tim. Prepuni su entuzijazma, otvoreni za
nove ideje, kreativniji i fleksibilniji.
Neoptereenost financijskim problemima
etvrti element uspjeha jeste neoptereenost financijskim problemima, a to
znai imati dovoljnu koliinu novca kako ne bi bili stalno zabrinuti, kao to je
sluaj kod veine ljudi. Ne nalazi se novac u korijenu svih zala, ve nedostatak
novca. Stjecanje financijske nezavisnosti je jedan od najvanijih ciljeva i
odgovornosti u vaem ivotu. Daleko je vanije sebe staviti na probu.
Punih 80% populacije je preoptereeno problemima oko novca. Oni razmiljaju
i brinu o novcu im ustanu ujutro, dok dorukuju i tokom cijelog dana. Da bi
tokom veeri opet bili opsjednuti istim problemom, bilo da priaju ili razmiljaju
o njemu. A to znai da ne ive na zdrav nain, kao i to da njihov ivot nije
ispunjen sreom i zadovoljstvom. Takav nain ivota ne doprinosi ostvarenju
punog potencijala vae osobnosti.
Novac je znaajna stvar u ivotu. Iako je stavljen na etvrto mjesto na listi
elemenata uspjeha, on je osnovni faktor od kojeg zavisi ostvarenje prva tri
elementa. Najvei dio briga, stresa, strahovanja i gubitka duevnog mira
prouzrokovano je zabrinutou oko novca.
Osjeaj nezavisnosti i slobode je od bitnog znaaja za ostvarenje bilo kog
drugog cilja, tako da vi ne moete biti slobodni sve dok ne zaradite dovoljno
novca da to prestane biti vam glavna preokupacija. Jedan od vaih glavnih
ciljeva u ivotu mora se sastojati u tome da izgradite svoju financijsku
nezavisnost, bez samoobmanjivanja, odugovlaenja ili vjerovanja u sreu.
Zamislite da ste imali arobni tapi i da ste mogli zamahnuti njim tako da
osmislite svoju idealnu financijsku situaciju u ivotu. Kako bi va ivot izgledao
kada biste postigli sve svoje ciljeve u pogledu novca? U emu bi se razlikovale
vae svakodnevne aktivnosti? ime bi se bavili vie, a ime manje?
Koliko biste novca voljeli zaraditi za jednu godinu, pet godina, deset godina
poevi od danas? Na koji nain bi u tom sluaju ivjeli? Koliko novca bi voljeli
imate u banci? Koliku mirovinu bi eljeli?
Ovo su vrlo vana pitanja! Veina ljudi ih nikada ni ne postavi, niti odgovori na
njih tokom itavog svog ivota. Ali, ako ne moete precizirati koliko u ivotu
novca elite zaraditi, onda moete nauiti ono to vam je potrebno i poduzmete
korake koji e vas odvesti do cilja.
U onom trenutku kada budete imali jasnu predstavu o tome kako elite da
izgleda vaa financijska situacija, vi ete biti u stanju primijeniti ovaj sistem koji
e vam omoguiti da svoje ciljeve ostvarite bre nego to ste ikada mogli da
zamislite da je mogue. Sve poinje sa preciznom definicijom vaeg budueg
materijalnog stanja i detaljnim nacrtom plana koji e dovesti do ostvarenja vae
vizije. To e biti izvor svega.
Znaajni ciljevi i ideali
Peti element uspjeha su znaajni ciljevi i ideali. Moda je va najdublji
podsvjesni poriv potreba za smislom i svrhom u ivotu. Da bi zaista bili sretni,
potreban vam je jasno zacrtan pravac djelovanja. Osjeate potrebu posvetiti se
neemu to je vee i vanije od vas samih. Jednom rijeju, imate duboku
potrebu za tim da se u ivotu borite za neto, da vi na neki nain dajete znaajan
doprinos svijetu.
Srea je definirana kao postepeno ostvarivanje uzvienog ideala. Moete biti
sretni samo onda kada se korak po korak pribliavate nekom svom stvarno
vanom cilju.
Promislite u kojim vrstama aktivnosti i uspjeha najvie uivate. Koji vas je
posao i prolosti uinio najsretnijim? Koje vrste aktivnosti vas ispunjavaju
najsnanijim osjeajem smisla i svrhe u ivotu
Samospoznaja i samosvijest
esti element uspjeha jesu samospoznaja i samosvijest. Tokom itave povijesti,
samospoznaja je bila neophodan preduvjet unutarnjeg zadovoljstva i uspjeha u
ivotu. Fraza ovjee, spoznaj samoga sebe potie jo iz stare Grke. Da bi
ostvarili vrhunski uspjeh, potrebno je spoznati samog sebe i otkriti najdublje
uzroke svog trenutnog raspoloenja i naina razmiljanja. Potrebno je stei uvid
u sve ono to je potaklo i utjecalo na formiranje vaeg karaktera od najranijeg
djetinjstva. Morate otkriti zbog ega na izvjesne situacije i ljude reagirate na
odreeni nain. I tek tada kada budete razumjeli i prihvatili sebe, vi ete poeti
napredovati i na drugim ivotnim planovima.
Osobna ostvarenost
Sedmi element uspjeha je osjeaj osobne ostvarenosti. To je osjeaj da postajete
olienje svih sposobnosti koje posjedujete. Jednostavno reeno, to je pouzdan
osjeaj da polako ostvarujete svoj puni potencijal kao ljudsko bie. Psiholog
Abraham Maslov je to nazvao samoaktualizacija. On je rekao da je to
osnovno obiljeje najzdravijih, najsretnijih i najuspjenijih ljudi.
Definiranje sedam elemenata uspjeha postavlja pred vas niz ciljeva kojima treba
teiti. Od onog trenutka kada definirate pojam idealnog ivota, i skupite
hrabrosti odluiti to je to to zaista elite, pokreete proces oslobaanja svojih
potisnutih sposobnosti za postizanje uspjeha.
VJETINA KOJA OTKLJUAVA VRATA USPJEHA
Sposobnost zacrtavanja ciljeva i osmiljavanja plana za njihovo ostvarenje
predstavlja vjetinu koja otkljuava vrata uspjeha. Razvijanje ove vjetine e
vam osigurati uspjeh prije nego bilo koje drugo umijee kojem ste ikada
pribjegavali. Tokom dvadeset pet godina prouavanja i stjecanja iskustava,
doao sam do zakljuka da postoji jedna jedina jednadba, a to je: uspjeh
jednako ciljevi, a sve ostalo su komentari. Intenzivna usmjerenost k ciljevima je
osnovna karakteristika ljudi koji su ostvarili velike uspjehe, u svakoj studiji, na
svakom polju. Ne postoji mogunost da shvatite ak i najmanji dio vlastitog
potencijala sve dok ne budete nauili da svoje ciljeve postavljate i ostvarujete na
jedan toliko prirodan i spontan nain kao to ujutro perete zube ili eljate svoju
kosu.
Ciljevi kao gorivo
Ciljevi su gorivo pomou kojeg idete k uspjehu. Osoba bez ciljeva je poput
broda bez kormilara, koji pluta besciljno i kojem neprestano prijeti opasnost od
toga da ne zavri putovanje razbivi se o stijene. Osoba sa ciljevima je nalik
brodu sa kormilarom kojim upravlja kapetan sa mapom, kompasom i
odreditem, plovei direktno i pravo prema luci koju je sam odredio. Tomas
razvijajui se u ovom ili onom pravcu. Stvari ili idu nabolje za vas ili se
pogoravaju, ali nikada ne ostaju iste.
Zakon kontrole glasi da ste sobom zadovoljni u onoj mjeri u kojoj osjeate da
kontrolirate svoj ivot. Prva dobrobit postavljanja ciljeva je u tome to vam cilj
omoguava da kontrolirate pravac u kome se promjena odvija u vaem ivotu,
uz sigurnost da je promjena uglavnom pozitivna i sprovedena vaom voljom.
Niko se ne boji promjene koja predstavlja unapreenje. Sa jasnim ciljevima,
potpomognutim detaljnim planom akcije, vi ste sigurni u to da promjene, koje se
odigravaju, predstavljaju unapreenje u vaem ivotu, tako da eliminirate glavni
uzrok straha i osjeaja nesigurnosti.
Ljudi koji nemaju ciljeve osueni su da zauvijek rade za one koji ih imaju. Vi ili
radite da ostvarite vlastite ciljeve ili radite da ostvarite ciljeve nekog drugog. A
najbolje od svega je kada svoje ciljeve postiete pomaui drugima da ostvare
svoje.
Tuna je injenica to to veoma mali broj ljudi uope ima prave ciljeve. Manje
od tri posto ljudi imaju svoje ciljeve zapisane. Manje od jedan posto njih
redovno itaju i pregledavaju spisak svojih ciljeva. A veina ljudi izgleda da
uope ak nemaju ni predstavu o tome koliko su ciljevi vani.
Zato ljudi ne postavljaju ciljeve
Prvi razlog zbog kojeg ljudi sebi ne postavljaju ciljeve je to su jednostavno
neozbiljni. Oni su ljudi od rijei a ne od akcije. Oni ele biti uspjeniji,
unaprediti kvalitetu svog ivota, ali nisu spremni da naine neophodan napor.
Oni nemaju ara u trbuhu koji bi se rasplamsao u arku elju da od sebe
naprave neto, da svoj ivot uine znaajnijim, boljim i uzbudljivijim.
Jedini nain na koji moete da ustanovite u to neka osoba stvarno vjeruje je da
obratite panju na njena djela, a ne na rijei. Tu se ne rauna ni ono to kaete,
ni ono to namjeravate, elite, emu se nadate ili za to se molite, ve samo
ono to uradite. Va pravi sistem vrijednosti i uvjerenja se ogledaju i izraavaju
samo i uvijek u vaem ponaanju. Jedna osoba koja e da poduzme neku akciju
vrednija je od deset briljantnih govornika koji ne rade nita.
Drugi razlog zbog kojeg ljudi sebi ne postavljaju ciljeve se sastoji u tome to
jo uvijek nisu prihvatili odgovornost za svoj ivot. Imao sam obiaj da ciljeve
smatram polaznom tokom uspjeha sve dok nisam uvidio da ljudi ak nee
napraviti ni onaj prvi korak k tome da ih postave, ukoliko prethodno u
potpunosti ne preuzmu odgovornost za svoj ivot i sve ono to im se deava.
Neodgovorna osoba je ona osoba koja i dalje eka na to da njen pravi ivot
pone. Takva osoba iscrpljuje svu svoju stvaralaku energiju na pronalaenje
izvinjenja u pogledu toga to nije uspjela napredovati, da bi potom kupovala
listie lotta i otila kui gledati televiziju.
Trei razlog zbog kojeg ljudi ne zacrtavaju svoje ciljeve su njihova duboko
ukorijenjena osjeanja krivice i nie vrijednosti. Osoba koja je toliko klonula
duhom i duom da mora pogledati nagore da bi vidjela dno, ne pripada tipu
osobe koja sa pouzdanjem i optimizmom postavlja ciljeve mjesec ili godinu
bio naslov govora sveenika po imenu Rasel Konvel. Njegov govor je postao
toliko popularan da je na zahtjev mnogih na kraju morao odrati govor vie od
pet tisua puta, rije po rije.
U prii, stari farmer, Afrikanac, jednog dana se vrlo uzbudio kada je uo od
trgovakog putnika za ovjeka koji je otiao u Afriku, otkrio polje dijamanata i
postao basnoslovno bogat. Zato je on odluio prodati farmu, organizirati
karavanu i krene u vlastito istraivanje Afrike ne bi li pronaao dijamante kako
bi svoj ivot mogao okruniti nevjerojatnim bogatstvom.
Dugi niz godina je proveo u potrazi za dijamantima lutajui po nepreglednim
prostranstvima afrikog kontinenta. I na kraju, ne samo da mu je ponestalo
novca, nego su ga napustili svi sa kojima je bio zajedno. Ostavi na kraju sam, i
bez trunke nade, bacio se u ocean i udavio.
U meuvremenu, na farmi koju je prodao, novi farmer je pojio magarca na
potoku koji je tekao preko farme. Tu je pronaao udan kamen koji se vrlo
neobino presijavao. Uzeo je taj kamen i ponio ga kui ni ne razmiljajui vie o
njemu. Par mjeseci kasnije isti trgovac, na poslovnom proputovanju, zaustavio
se da bi prenoio na farmi. Kada je ugledao kamen, on se uzbudio i upitao da li
se stari farmer konano vratio. Ne, bio je odgovor koji je dobio, starog farmera
vie nikada niko nije vidio, ali zbog ega je on bio tako uzbuen?
Trgovac je podigao kamen i rekao: Ovo je dijamant basnoslovne vrijednosti i
kota itavo bogatstvo. Novi farmer je bio sumnjiav, ali je trgovac uporno
insistirao na tome da mu ovaj pokae gdje je pronaao taj dijamant. Otili su na
ono mjesto na farmi gdje je on pojio magarca, i kada su na istom tom mjestu
potraili unaokolo, pronali su drugi dijamant, pa jo jedan i jo jedan.
Ispostavilo se na kraju da je cijela farma zapravo bila prekrivena nalazitima
dijamanata. Stari farmer je otiao u Afriku tragajui za dijamantima a da
prethodno nije pretraio tlo pod vlastitim nogama.
Pouka ove prie sastoji se u tome da stari farmer nije shvatio da dijamanti ne
lie na dijamante kada su neobraeni. Nevjetom oku oni jednostavno izgledaju
kao kamenje. Dijamanti moraju da se isjeku, izbruse, poliraju i obrade prije nego
to postanu nalik na onu vrstu dijamanata kakve vidite u trgovinama nakita.
Isto tako, vaa polja dijamanata vjerojatno lee direktno ispod vaih nogu. Ali su
ona preruena u vidu tekog rada. Mogunosti pristiu obuene u radna
odijela.
Vaa polja dijamanata vjerojatno lee u vaim talentima, interesiranjima,
obrazovanju, vaoj sredini i iskustvu, proizvodnji, vaem gradu i kontaktima.
Jednostavno reeno, vaa polja dijamanata vjerojatno lee odmah ispod
vaih nogu samo ako izdvojite malo vremena da ih prepoznate i potom
krenete raditi na njima.
etvrti princip koji se odnosi na uspjeno zacrtavanje ciljeva je princip
ravnotee. Princip ravnotee ukazuje na to da vam je potreban itav spektar
ciljeva u est kljunih podruja ivota da bi bili u potpunosti ostvarena osoba.
Upravo tako kao to toak automobila mora biti izbalansiran kako bi se mogao
kretati glatko, tako i vi morate uravnoteiti svoje ciljeve kako bi vam ivot
prolazio u savrenoj harmoniji.
Potrebno je imati ciljeve koji se tiu obitelji i vas osobno. Treba imati ciljeve u
pogledu svog psihofizikog zdravlja. Zatim bi trebalo imati ciljeve u pogledu
uma i intelekta, kao i ciljeve sa uenjem i osobnim razvojem. Isto tako, treba
imati ciljeve koji se tiu vae karijere i posla. Neophodno je imati ciljeve u
pogledu financija i materijalnog stanja. Konano, potrebno je imati ciljeve
duhovne prirode, ciljeve koji se odnose na va unutarnji razvoj i duhovno
prosvjetljenje.
Da bi odrali ravnoteu kako treba, potrebno je imati po dva ili tri cilja u svakoj
oblasti, sveukupno od dvanaest do osamnaest ciljeva. Ova vrsta ravnotee e
vam omoguiti da stalno radite na neemu to je za vas vrlo bitno. Kada ne
radite na poslu, onda se moete posvetiti ostvarivanju ciljeva koji se tiu vae
obitelji. Kada ne radite na poboljanju vae fizike kondicije, onda moete raditi
na osobnom i profesionalnom razvoju. Va krajnji cilj je svoj ivot uiniti
jednim kontinuiranim procesom napretka i dostignua.
Peti princip u zacrtavanju ciljeva je odreenost vae glavne svrhe u ivotu. Vaa
glavna svrha je va cilj broj jedan, cilj koji vam je vaniji od bilo kog drugog
pojedinanog cilja ili namjere u tom trenutku. Moete imati itav niz razliitih
ciljeva, ali moete imati samo jednu glavnu svrhu. Propust koji osoba napravi u
tome da odabere jedan jedini osnovni cilj je glavni razlog rasipanja napora,
gubitka vremena i nesposobnosti da se napravi korak naprijed u ivotu.
Metoda pomou koje birate svoj osnovni cilj sastoji se u tome da analizirate sve
svoje ciljeve i pitate se koji je to cilj koji bi mi, u sluaju da ga ostvarim,
pomogao u tome da ostvarim sve moje druge ciljeve?
Obino je to cilj koji se tie financija i biznisa, ali to ponekad mogu biti i
zdravlje ili odnosi sa ljudima. Izbor vae glavne svrhe je polazna toka svih
velikih uspjeha i dostignua. Taj cilj postaje vaa misija, princip organizacije
svih vaih ostalih aktivnosti.
Pravila zacrtavanja ciljeva
Postoji nekoliko vanih pravila koja obavezno prate efikasno zacrtavanje ciljeva.
Prije svega, vai ciljevi moraju biti u skladu jedan sa drugim. Ne moete imati
cilj da budete uspjeni na financijskom planu, ili da postiete uspjeh u okviru
vlastitog biznisa, i da u isto vrijeme imate cilj da pola dana provedete na teaju
golfa ili na plai. Vai ciljevi moraju podravati jedni druge i da se meusobno
potiu.
Drugo, vai ciljevi moraju biti izazovni. Oni moraju izazvati vas u tom pogledu
da uloite dodatni napor, ali da vas pritom ne opterete previe. Kada u poetku
postavljate ciljeve, vjerovatnoa da ih ostvarite se poveava za otprilike pedeset
posto. Ovaj stupanj vjerovatnoe je idealan za motivaciju, a ipak nije toliko
teak da bi vas lako obeshrabrio.
Tree, trebalo bi imati i dodirljive i nedodirljive ciljeve, i kvantitativne i
kvalitativne. Trebalo bi imati konkretne ciljeve koje moete objektivno
procijeniti i ocijeniti. U isto vrijeme, morate imati i kvalitativne ciljeve, koji se
tiu vaeg unutranjeg ivota i odnosa sa drugima.