Professional Documents
Culture Documents
I Lucic
I Lucic
Zagreb, 2010.
UDK: 323.26(497.6)1945/1951
323.282(497.1)1945/...
94(497.6=163.42)1945/1951
Izvorni znanstveni lanak
Primljeno: 29. 3. 2010.
Prihvaeno: 22. 11. 2010.
Uvod
U svibnju 1945. godine zavrio je Drugi svjetski rat iz kojega su jugoslavenski komunisti izali kao pobjednici s golemom vojnom i politikom snagom.1
Nisu prihvaali zahtjeve zapadnih saveznika za uspostavom viestranakog
sustava i osiguranjem minimuma graanskih prava. Vlast im je bila mnogo
vanija od demokracije i saveznitava. Vladko Maek optuio je Titovu vlast
kao totalitarnu i teroristiku i izjavio da je osloboenje zemlje nita drugo do
zamjena nacistikog totalitarizma komunistikim. Sline ocjene dolazile su i iz
slubenih krugova zapadnih zemalja. Prevladavalo je miljenje da Josip Broz i
njegovi fanatino agresivni sljedbenici pokazuju servilnost prema Kremlju te
da e Beograd suraivati s Bijelom kuom onoliko koliko budu suraivali Rusi.
Iz amerike vojne misije upozoravali su da tek demokratizacija samog SSSR-a
moe jamiti demokratsku promjenu i u Jugoslaviji. Ameriki veleposlanik u
Kopnena vojska JNA III., Edicija Razvoj oruanih snaga SFRJ 19451985., 3/I, VINC, Beograd 1988., 430.
1
631
632
633
15
634
vojsci i politici. Broj Hrvata lanova KPJ/SKJ u BiH bio je u prosjeku oko 2%
od ukupnog broja Hrvata. Muslimana je u Partiji bilo oko 3%, a Srba oko 5%.19
Jedan broj preivjelih pripadnika poraene hrvatske vojske odluio se nakon
rata boriti protiv komunista, bilo za politike ciljeve ili za goli ivot.
635
ostalo je samo nekoliko desetaka gerilaca.22 Rankovi je i u lipnju 1956. govorio o nekoliko desetina hiljada naoruanih odmetnika, a koji su ostali u zemlji
i posle proterivanja okupatora.23
Prema podacima nasljednice Ozne, Uprave dravne bezbednosti (Udbe) za
NR BiH,24 u razdoblju od 1945. do 1. svibnja 1959. u BiH ubijeno je 5 098 gerilaca, od ega je bilo 3 184 etnika i 1 914 ustaa. Osueno je 2 452 gerilaca,
od ega je bilo 1 228 ustaa i 1 224 etnika. Osueno je i 12 861 njihovih pomagaa, koji su oznaeni kao jataci odmetnike bande, te 1 378 pripadnika
kriarskih organizacija, 411 pripadnika etnike organizacije i 513 pripadnika
Mladih Muslimana.25 Primjetno je da je broj uhienih i ubijenih etnika vei
od broja ustaa to je zato to je veina ustaa ubijena ve prije u prigodi razoruanja u svibnju 1945. i nisu ulazili u ovu statistiku. Na sastanku Oblasnog
komiteta Odjeljenja zatite naroda za Hercegovinu odranom 24. oujka 1945.
ocijenjeno je da se u Ljubukom nalazi oko 400 odmetnika, ustakog zelenog
kadra. Veinom su u manjim grupama. Prenose parole o dolasku Engleza i
njihovom izmirenju sa Nijemcima. Utvreno je da se u posukom srezu nalazi oko 300 odmetnika, da su Hrvati u Mostaru veinom ustaki nastrojeni
i trae propusnice za Dalmaciju. U apljini je strijeljano oko 60 onih koji su
sposobni za vojsku a saekali su neprijatelja tako da je bilo sluajeva strijeljanja nevinih. Strijeljanje je izvreno kao represivna mjera. Nije se uzimalo u
obzir jesu li strijeljani sudjelovali u pobuni nego je ocijenjena njihova prolost. Navedeno je da su Rajko i Vojo strijeljali 30 a pustili 42. apljinaca. U
srpnju 1945. Ozna je raspolagala informacijom da se u livanjskom srezu nalazi
oko 200, u duvanjskom 18, a u bugojanskom 78 odmetnika.26
U vrijeme odravanja prvih izbora u novoj Jugoslaviji krajem 1945. godine na prostoru Sarajevskog okruga nalazilo se oko 500 pripadnika poraenih
vojski. Od toga je bilo oko 70 pripadnika ustakih postrojbi, a ostali su bili
Z. RADELI, Kriari: Gerila u Hrvatskoj, 179.
Mato RADULOVI, Poslednje odmetnike grupe, Odelenje za organizaciju i struno obrazovanje slubenika SSUP-a, Beograd 1963., 3.
24
Nakon donoenja Ustava Federativne Narodne Republike Jugoslavije 31. sijenja 1946.,
reorganiziraju se obavjetajno-sigurnosne slube. U oujku 1946. od Prvog i Drugog odsjeka
Ozne formira se pri Ministarstvu unutarnjih poslova Uprava dravne bezbednosti (Udba), dok
se od Treeg odsjeka Ozne pri Ministarstvu narodne obrane formira Kontraobavjetajna sluba
Jugoslavenske armije (KOS).
25
NR BiH, Dravni sekretarijat za unutranje poslove, Uprava dravne bezbjednosti Sarajevo, br. B-62/1., dana 7. 5. 1959., Pregled likvidiranih i suenih neprijateljskih elemenata u Bosni
i Hercegovini od 1945. do maja 1959. godine, upueno Dravnom sekretarijatu za unutranje
poslove FNRJ, Upravi dravne bezbjednosti, dravnom podsekretaru, drugu uri Stankoviu,
dravni podsekretar Vojo olovi. Napomena: Autor posjeduje preslike svih dokumenata koji
su citirani u tekstu, a nije navedeno gdje se nalaze. Radi se o dokumentima koji se ne uvaju u
arhivima, nego su prikupljeni iz raznih rasutih i nesreenih fondova.
26
Arhiv Federacije BiH Sarajevo (dalje AFBiH), Fond KPJ, Ugljea Danilovi, Prijepis rukopisnih zabiljeki, Odeljenje zatite naroda/OZNA/, Sastanak za Hercegovinu, Mostar, 24. 3.
1945. Radi se o oficirima Ozne Rajku Vukoji i Voji Vukoviu. Napomena: u dokumentima najee pie odjelenju ili odeljenju, a ne odjeljenju.
22
23
636
637
se s onima koji su se odmetnuli od vlasti i sami ih likvidirati, ili kad bi vanjskopolitiki razlozi nalagali reimu potrebu da dade obeanja u tom smislu.
U studenom 1946. u travnikom okrugu bilo je oko 110 gerilaca. U mostarskom okrugu registrirano ih je 409 a pretpostavljalo se da ima oko 450. U
tuzlanskom okrugu registrirana su 154 gerilca.31 kripari u Hercegovini sve
tee su mogli opstajati u blizini svojih kua, a tamo su ugroavali i svoje obitelji,
pa su se predavali ili okupljali u grupice i sklanjali na nepristupana planinska
podruja Vrana, Ljubue i vrsnice u opinama Duvno, Posuje i iroki Brijeg.
Jedan dio hercegovakih kripara djelovao je na susjednom dalmatinskom podruju. U makarskom kotaru ubijeno je (i tek poneki uhien) 262 kriara. Od
toga ih je na podruju Imotskoga bilo 109, Makarske 87 i Metkovia 66. Neki
od njih bili su iz Hercegovine, a zadnji su likvidirani 1951. godine.32
638
639
Prema dokumentaciji KPJ iz Posuja na njihovu terenu bilo je 11 kriparskih odnosno kriarskih grupa. Pod utjecajem ovih grupa osnovana je u Posuju 1946. godine kriarska organizacija s desetak ljudi, koja je zahvaala sela
Batin i Osoje, a postojala je i veza s organizacijama u Imotskom i Splitu. Poslije
je osnovana i druga kriarska organizacija koja je zahvaala sela Batin, Osoje,
itluk, Vinjani, Zagorje i Tribistovo. Ova je organizacija imala 75 lanova. Na
elu obiju organizacija bio je Stipe Brekalo zvani Nevi. Uz njih su bile aktivne
i grupe Tolerija iz apljine, Nenadia iz Imotskog, grupa Inila iz Tribistova, Reze Ivande iz Sutine, Pere Bage iz Posuja, Drage Kotre iz Vira, Petra
Ljubia-utia, Vinka krobe i Stipe Brekala-Nevia iz irokog Brijega.41
Posuke su vlasti kao poseban uspjeh isticale uhienje Pere Bage u oujku
1946. godine, jer su vjerovale da ima utjecaj na narod.42 Zadnja grupa od sedmorice kriara u Posuju strijeljana je 1947. godine. Prilikom akcija Udbe uhieno je oko 100 ljudi optuenih za suradnju s kriarima (jatakovanje). Mnogi
su osueni na zatvorske kazne.43 Tako je Jure ori iz Zagorja (danas opina
Posuje) optuen u lipnju 1948. zbog jatakovanja, odnosno veze s Dragom
Kotrom, Boom Budimirom i voom kriarske skupine Matom Borasom iz
Vira. Po optunici ori se s kriarima povezao tijekom 1947. godine preko
poznatog odmetnikog jataka Ivana Maria zvanog Bili iz Zagorja, koji je
strijeljan 1947. godine.44
Spomenutu grupu Nenadia iz Imotskoga vodio je bivi ustaki porunik Ivan Nenadi zvani Peinovi iz Gornjih Vinjana. S njim su bili i Luka,
Mate, Petar i Stipe Nenadi. Oni su pripadali skupini Nenadi-Medvidovi od
sedamdesetak lanova, koja je djelovala u Imotskoj krajini i Hercegovini. Braa
Mate i Petar Medvidovi poginuli su krajem 1945. godine. Ivan Nenadi strijeljan je zajedno s bratom Stipom u Imotskome 16. svibnja 1946. U njihovoj
skupini bili su jedno vrijeme i hercegovaki kriari Benko Penavi, Mariofil
40
AH Mostar, SK KP Po/K1-Ia-1., SK KPJ Posuje, 16. 12. 1945., Izvjee OK KPJ za Hercegovinu Mostar. U izvjeu je utvreno da je Slavko Starovi, bivi sekretar pri opunomostvu
Ozne, otiao u Partizansku gimnaziju u Sarajevo.
41
AH, SKSK Mostar, 1961.1966., Analiza o politikom stanju na terenu, Posuje, svibanj
1961., (nesreena graa). Graa o kriarskim grupama u BiH nije dostupna. U posjedu je MUPa Federacije BiH koji s nje nije skinuo oznaku tajnosti. Tako da za sada o ovoj temi uz rasuto
i nesreeno gradivo iz raznih izvora moemo pisati na temelju izvjetaja opinskih komiteta
SK. Ona su pisana na temelju dokumentacije stanica milicije i sekretarijata Narodne obrane, te
zapaanja sudionika dogaaja, stoga ih moramo uzeti s rezervom. Imena su esto pogreno
napisana, pa tako umjesto grupa Drage Kotre pie grupa Kotre Dragia. Mogue je da ima jo
slinih greaka.
42
AH, SKSK BiH, Posuje, 1945.1947., Inv. Br. Kut. 1., prepiska 1946. g., OK KPJ za Hercegovinu Br. 910/46., SK KPJ Posuje br. 44, 27. 3. 1946., OK KPJ za Hercegovinu Mostar.
43
AH, SKSK Mostar, 1961,1966., Analiza o politikom stanju na terenu, Posuje, svibanj
1961.
44
Okruno javno tuilatvo u Mostaru, br. B. 413./48., Mostar, 25. 6. 1948.
640
Mandi, Boo Mandi, Zvonko Brnadi zvani Mostarac i drugi. Kada su bili
ugroeni u Imotskoj krajini, prebacili su se na Vran i pridruili Mirku Kapulici.45
Mirko Kapulica, roen je 1912. godine u obitelji Ivana i Ive (roene Kolak)
iz Prisoja (Tomislavgrad). Jedan je od najuvenijih hrvatskih gerilaca iz Bosne
i Hercegovine. U prosincu 1941. godine prijavio se u Zagrebu na doasniki
teaj te je od sijenja 1942. kao ustaki vodnik rasporeen u Poglavnikov tjelesni sdrug (PTS). U Prisoju su ga 1942. uhitili i razoruali Talijani. U lipnju
1943. u Zagrebu je iz osvete ubio svoga susjeda Bou Ljubiia (i ranio Petra
avaruia) koji mu je 1936. godine ubio brata Antu. Osuen je na 7 godina
zatvora, ali je nakon tri mjeseca amnestiran i puten. U oujku 1944. uhien je
zbog vrijeanja poglavnika i drave. Ubrzo je puten i otiao je u Prisoje gdje
je organizirao miliciju koja je brojala i do 600 ljudi. Na suenju je tvrdio da je
miliciju osnovao kako bi sprijeio Nijemce da regrutiraju duvanjske mladie u
SS Handar diviziju.
U proljee 1945. u Konjicu je ubio svoga milicionara Pavkovia jer ga je
zatekao u pljaki. Bio je sumnjien i uhien od Maksa Luburia u Sarajevu.
Pred partizanima se povukao do Dravograda. Nije se predao nego se odluio
vratiti u Duvno. Prilikom povratka, na Vlaiu su ga ranili etnici, a krili su ga i
lijeili muslimani. im se oporavio vratio se u duvanjski kraj i opet poeo skupljati ljude. Partizani su ga prvi put uhitili 23. prosinca 1945. u selu Potubolja
(nedaleko od Tomislavgrada). S njim je bio Dane Beno, koji se ubio da ne bude
zarobljen. Kapulica je neko vrijeme boravio u zatvorima u Travniku i Mostaru.
Prilikom transporta vlakom, u travnju 1946. godine, pobjegao je vezan na
stanici u Slavonskom Brodu. Nakon toga kretao se na prostoru izmeu Radue, Vrana, vrsnice i Zavelima, pa do Biokova i Kamenice. U njegovoj grupi
bili su: Mijo karo, Boo i Stipe Markovi, Ivica Marijanovi, Benko Penavi,
Niko Filipovi, Jozo Kovaevi, Mijo Landeka, trojica Liana ija imena nisu
zabiljeena, kao i izvjesni Tono i Mijo. U svibnju 1947. spojili su se s grupom
Drage Kotre u kojoj su bili Boo Budimir, Mate Boras, Ante amber i Ilija
Krii. Prikljuila im se i dalmatinska grupa u kojoj su bili: Ante Meter, Pero
Laeta, Ivan Kegalj i Nedjeljko Piplica, a zatim i Zvonko Bernardi. Radi jaanja i irenja organizacije te jaanja dojma kod pomagaa u ljeto 1948. godine osnovali su Prvu Hrvatsku diviziju kralja Tomislava. Piplica je izraivao
oznake, a Stipe Siaja Gegan je obavijestio Kapulicu da se nazovu kriarima.
Pomo jataka kojih je ukupno bilo oko 120 nije bila dostatna. Progonjeni i
u stalnoj borbi s vlau, pripadnici Kapuliine milicije poinili su niz ubojstava
i pljaki. Motivi nekih od njih su poznati, dok za veinu moemo samo nagaati. rtve su uglavnom bili komunistiki aktivisti, osobe sklone reimu ili
osumnjieni za pijunau i izdaju. Antu Krajinu i Antu uria ubili su u ljeto
1944. godine nakon to su saznali da za Nijemce prikupljaju podatke o miliciji.
Ivan GABELICA, Kriari-hrvatski pokret otpora u Imotskoj krajini 1944.-1951. (II.),
Politiki zatvorenik, br. 123., lipanj 2002., 27.-31. Vie vidi HDA, Banditizam, V.
45
641
642
643
644
Po pitanju likvidacije bande, nije bilo nekih veih uspjeha sem sluaja u selu Vaaroviima, gdje se je bio sklonio i sakrio bandit Marko Luburi, koji je bio nedavno uhapen od strane organa UDB-e, kao suradnik nedavno likvidiranog bandita
Buljana i koji je nedavno uspio pobjei iz zatvora UDB-e u Ljubukom. Meutim
drugovi iz Partijske elije Grab i Vaarovii, saznali su da se bandit Marko Luburi
krije u selu Vaarovii kod nekih svojih roaka, blokirali su kuu u kojoj je bio
Marko Luburi koji je u tom momentu pokuao da bjei, meutim drugovima iz
Graba i Vaarovia uspjelo je da ga likvidiraju prilikom pokuaja bjekstva.58
Jedinice Udbe i KNOJ-a nisu bile dostatne za obraun sa kriparima i pasivizaciju Hrvata u Hercegovini.59 Zato je KPJ po hercegovakim selima formirala i dobrovoljake milicije, sastavljene od svojih lanova, kandidata za prijam
u Partiju i skojevaca. Radilo se uglavnom o domaim ljudima, koji vie nisu
mogli natrag kada bi ubili koga od kripara. Mrnja obitelji ubijenih, kao i
veine naroda, prema njima i strah od osvete vrsto je vezao njihovu sudbinu
uz KPJ. Oni su poslije bez pogovora obavljali sve zadae, budno motrei na
svoje neprijatelje, odnosno neprijatelje Partije, koja je na taj nain dobivala
svoje ljude u neprijateljskom kraju. Te veze obino su bile motivirane materijalnim interesom i ambicijama, a ne ideologijom. Nepoznavanje terminologije
i osnovnih elemenata ideologije za koju su se novoprimljeni komunisti toboe
borili znalo je biti i komino. U izvjetaju sa sastanka Mjesne elije Grab odranog 8. lipnja 1947. i upuenom Sreskom komitetu KPJ Ljubuki pie:
Predloen je dnevni red gdje je jednoglasno usvojen i prelo se je na prvu taku
dnevnog reda, gdje je drug marinovi izloio, da drugovi komunisti nemaju konspiracije medju vanpartijskim masama i masi da poznaju kada e biti partijski
sastanak i koje su sve nai komunisti, radi toga to drugovi nemaju konspiracije i
opili su se uspjesima, ve bi trebalo da kada se ide na sastanak, da se neprimjetno
odlazi jedan po jedan ili po dva do tri druga, a ne kao to je do sada u grupi do 10
drugova idu na sastanak i mase otvoreno govore odoe komunisti na konferenciju
i poslije se ufate neki razni antifaisti i saznaju svakog pojedinca i ak podju u
pratnju i interesuje ih tko je sve tu i onda klevetaju i ire vijesti ovaj komunist onaj
58
AH, SK BiH, Ljubuki, 1946.1949., Opti spisi, kut. 2, SK KPJ Ljubuki, br. 148/48., dana
7. III. 1948.,Izvjetaj za mjesec februar 1948. god., Pokrajinskom komitetu KPJ Sarajevo.
59
Optinski komitet SK BiH, Ljubuki, Broj: 158/65., dana 22. 11. 1965., Kadar koji se nalazio
na politikim funkcijama u vremenu od 1945.-1965. god. Oficiri Ozne i Udbe bili su: Mustafa Fazlagi, azim Dizdarevi, Ante Barbir-Kralj, Risto Rui, Kreo imi, Damjan Bokovi, Cvitan
Zori, Milan Tuka, Pero Primorac, Drago Marki, emo Novo, Krsto Poli, Salko Konjhodi,
Haso Fazlinovi, Mirko Grgi, Ivan Mihaljevi, Vice alinovi, Sreko Primorac, Ante Stupalo,
Tadija Gali, Stanko Barbari i Vlado Dodig. efovi Ozne, odnosno Udbe u Ljubukom bili su:
Pero Jeli, Marijan Primorac, Ivan Grani, Jovo Vujinovi, Vlado Radanovi, Ante Primorac,
Jure Grani i Franjo Crnjkovi. U dokumentima se jo spominju: Branko Bibi, Boko Iveti,
Pantelija Atlagi, Vinko Petrovi i zapisniarka Aia eri. Komandiri milicije u Ljubukom
bili su: Maksim Kojovi, Slavko Miunovi, Slavko Golub, Jozo Bubalo i Ivan Gagro. U Vitini
komandiri su bili: Jure Tolj, Todor Dolo i Blagoje elija. U strukturi milicije u navedenom razdoblju bilo je 11 Srba, 14 Hrvata (od ega samo jedan Ljubuak) i 5 muslimana. U dokumentima
se spominju: Jovo uk, Stipe Semren, efik Mesihovi, Slavko Vukainovi, Vukain Skoaji,
Boko Okuka, Stevo Mitrovi.
645
646
Borba KPJ protiv kripara imala je najmanje dva cilja: unititi svaku opasnost po svoju vlast i po osobnu sigurnost lanova Partije, a opasnost su predstavljale naoruane grupe i pojedinci na terenu. Njihovo unitenje demonstriralo je snagu nove vlasti i osiguravalo politiku stabilnost. S druge strane u
hrvatskim krajevima u kojima Partija nije imala znatnija uporita organiziranom prisilnom masovnom hajkom naroda na kripare dogaala se diferencijacija. Do tada prilino kompaktna masa dijelila se na one koji su ustrajavali u
potpori kriparima, te na taj nain ostajali na starim politikim pozicijama, i
one koji su sudjelujui u akcijama protiv kripara prihvaali novu vlast, pa su se
radikalnim postupcima vezali za nju. Tako u jednom izvjetaju iz Konjica pie:
Za partizanske porodice kripari su predstavljali veliku opasnost i vjeiti strah.
Njihovo povezivanje (jatakovanje) sa brojnim ljudima otvaralo je posebne probleme. Jataci su hapeni, njih oko 200 koji su jatakovali samo sa ustaama. Ili na primjer u selu Bijeloj bilo je 29 jataka meu kojima i 2 lana partije koji su podravali
etnike. Vreno je preseljavanje porodica u druga mjesta, preseljavanje jednog sela
sa svim ivim u drugo selo itd. Pripadnicima pomenutih grupa poslije predaje ili
hvatanja sueno je. Neki su sueni na smrt, a neki se jo i danas nalaze u zatvoru,
dok ih je vei broj izdrao kaznu.64
63
AH, SKSK Mostar, 1961.1966., Informacija o nekim problemima iz rada organizacija
Saveza komunista u hrvatskim krajevima, SKJ CK SK BiH Organizacioni sekretarijat, Sarajevo,
januara 1957., 2.-3.
64
AH, SKSK BiH Mostar, 1958.1959., Informacije, Kratak presjek ocjene stanja na podruju
opine Konjic (prije rata, za vrijeme rata, poslije rata i sada), OK SK BiH Konjic, br. 01-85-2/6,
Konjic, 17. 5. 1961.
647
648
649
ovih porodica aktivni lanovi u radu s omladinom ili u Socijalistikom savezu radnog naroda (SSRN).75
Prema analizi Opinskog komiteta KPJ iroki Brijeg, dolaskom partizana
oko 800 ljudi povuklo se u ume. Nakon amnestija 1945. i 1946. godine vei
se broj predao, dok je oko 87 osoba, uglavnom pripadnika poraene hrvatske
vojske, ostalo u umama rasporeeno u 13 grupa.76 Tijekom 1946. godine gerilci su organizirali Prvi hercegovaki kriarski zdrug i Hrvatsku diviziju kralja Tomislava, iji je zapovjednik bio satnik Boo Mandi iz irokog Brijega.77
Mandi se odbio predati kod Bleiburga i vratio se u Hercegovinu s odreenim politikim ciljevima i ambicijama. Tijekom 1946. godine jo 24 mladia
iz irokog Brijega pridruila su se kriparima, koji su uzeli ime kriari. Vei
dio naroda ih je podravao, a KPJ je organizirala masovna uhienja i ubojstva. Uhiena je 301 osoba zbog pomaganja kriparima.78 Ukupno je osueno
508 irokobrijeana za djela politikog karaktera, a meu njima je i jedan broj
pripadnika ustakih i domobranskih postrojbi. O njima sekretar Opinskog
komiteta SK Litica (danas iroki Brijeg) u jednom izvjetaju pie: Ostaci neprijateljskih vojnih formacija i pored njihovog masovnog likvidiranja jo su
brojni i znaajni. Navodi i da su kripari ubili 18 komunistikih aktivista te
zapalili 6 i opljakali 40 njihovih kua.79
U optunici duvanjsko-mostarskom biskupu Petru uli pie da su kriari od kraja rata do oujka 1948. ubili 53 osobe hrvatske nacionalnosti koje
su suraivale s komunistikom vlau, radei u Fronti, radnim brigadama,
na Omladinskoj pruzi, narodnim odborima i to su sluila u J. A. i Narodnoj
miliciji.80
75
AH, SKSK Mostar, 1961.1966., Analiza o politikom stanju na terenu, OK SK BiH itluk,
br. 01-104-1/61., 16. 5. 1961., Analiza o politikom stanju, itluk, 15. 5. 1961., 5.-6. U razgovoru
s nekolicinom ljudi iz itluka saznao sam da su pripadnici Udbe ubili brau Jakova i Jozu Mandu, brau Rozie iz itluka, brau evo, brau Ivana i Stipu Kordia na Sretnicama, brau Ivana
i Silvestra Belju, Matu Stojia, Martina Musu te kriare Antu Luburia, Dragu Luburia, Grgu
Vasilja Kekuia i Iliju Vasilja Stania. Ove podatke tek treba potvrditi.
76
AH, SKSK Mostar, 1961.1966., Privredna i politika analiza (Optina Litica 1958), br.
128/58., dat. 31. 5. 1958. (nesreena graa).
77
Z. RADELI, Kriari: Gerila u Hrvatskoj, 108. U izvjetajima OK KPJ Litica gerilska postrojba naziva se Zapadnohercegovaki gorski zdrug.
78
AH, SKSK Mostar, 1961.1966., Privredna i politika analiza (Optina Litica 1958), br.
128/58., dat. 31. 5. 1958. (nesreena graa). Nakon pada irokog Brijega i Mostara pripadnici
razbijenih ustakih postrojbi, koji se nisu htjeli povui prema Zagrebu odnosno Austriji, nego su
po svaku cijenu htjeli ostati u blizini svojih kua, grupirali su se na planinskom podruju Vrana
i vrsnice.
79
Isto. Po izvjetaju Opinskog povjerenitva KPJ za iroki Brijeg od 30. kolovoza 1945.
godine kripari su dva dana prije ubili jednoga druga koji je u momentu stradavanja ubio
jednoga napadaa. Dalje se navodi kako kripari prijete onima koji namjeravaju izii na izbore.
AH, SK Mostar, Zapisnici sa sastanaka elija KPJ iz 1945. godine, OP KPJ za iroki Brijeg, 30. 8.
1945.
80
Ante LUBURI, Ratko PERI, Za kraljevstvo boje-ivot i djelo dra Petra ule, Crkva na
kamenu, Mostar 1991., 135., 166., 199.
650
Partija nije zadugo bila zadovoljna uinkovitou lokalnih partijskih organizacija u borbi protiv kripara. Malobrojno lanstvo bilo je u strahu od osvete
i nesposobno potpuno unititi kripare. Okruni komitet KPJ za Hercegovinu
poslao je 22. travnja 1946. iz Mostara okrunicu sreskim komitetima, u kojoj
zakljuuje da je partijsko rukovodstvo postavilo pitanje unitenja bandi, kao
najozbiljniji zadatak u ovom periodu pred sve nae partijske organizacije ()
ali je sve ostalo bez uspjeha do sada, a to svjedoe najbolje rezultati. Okruni
komitet je nastojao preko Divizije narodne obrane i OZN-e objediniti te akcije, da se stvori suradnja, a da ove akcije potpomogne u punoj mjeri partijska
organizacija na terenu. Iz svih dosadanjih izvjetaja vojska nije nigdje naila
na podrku partijske organizacije. Takoer je naglaeno da narod treba angairati i odgajati ga u duhu unitenja posljednjih ostataka bandi-faistikih
pomagaa.81
Partijska kritika i angaman dodatnih snaga su djelovali. Na brdu Mosor
u Opini iroki Brijeg ubijena su 18. rujna 1946. desetorica kripara: Marijofil
Mandi, Zlatko avar, Jure Zovko, Boo Hrka, Jakia Alpeza, Vidak Prskalo,
Veselko Rezi, Ivan Juri, Ivan Kolobari i Ivan Katura.82 U Pokleanima je 28.
studenoga 1947. ubijen kripar Stanko Zeljko iz Crna.83 Boo Mandi ubijen
je 1947. godine na planini vrsnici.84 Najpoznatiji kripari u Hercegovini uz
Mandia su bili Benedikt (Benko) Penavi, koji je bio Mandiev zamjenik, te
Vinko krobo. Kada su djelatnici Udbe otkrili i ubili Penavia, njegovo mrtvo
tijelo izloili su 11. prosinca 1947. u sreditu irokog Brijega (Litice), na mostu, gdje je stajalo tri dana kao trofej.85 Posljednje kriparske odnosno kriarske
grupe iz irokobrijeke opine likvidirane su 1951. godine.
Divizijski vojni sud u apljini osudio je Mika Kitina iz Gradca na osam
godina zatvora s prinudnim radom jer je, nakon to su partizani zauzeli teritorij Neuma i apljine, otiao na planinu abu i pridruio se kriarskoj skupini
koju je vodio Ilija Babi. Iz presude se vidi da su u kriarskoj skupini bili Ivica
Bogoje i Vide Obad.86 Mate Mii osuen je u veljai 1946. godine na 15 godina zatvora s prinudnim radom jer je u rujnu 1945. priao kriarskoj skupini
81
AH, SKSK BiH, Posuje, 1945.1947., Inv. Br. Kut. 1, prepiska 1946. god., OK KPJ za Hercegovinu, br. 910/46., Mostar, 22. 4. 1946.
82
http://www.hercegovina.info/vijesti/vijesti/bih/na-mosoru-obiljezena-63-godisnjica-pogibijehrvatskih-vojnika, pristup ostvaren 8. 4. 2010. Spomenik kriparima na brdu Mosoru, Krni zaviaj, br. 33, Humac 2000., 148.-150.
83
AH, SKSK BiH, Posuje, 1945.1947., kut. 1, prepiska 1946. godina, Zapisnik sa sastanka
mjesne elije KPJ Pokleani, 30. studenoga 1947., nazoni: Petar Ore iz UDB-e i Arif Maksumi
komandir stanice narodne milicije. U dokumentima se spominje i Markica Dobrijevi kao ef
opunomostva Udbe u Posuju.
84
Karlo ROTIM, rtvoslov irokog Brijega u Drugom svjetskom ratu i porau, Mostar 2000.,
288. Boo Mandi-Juki, sin Andrije, roen je 1921. u Lisama, Opina iroki Brijeg. Vidi K.
ROTIM, n. dj., 180.
85
Josip Jozo SUTON, Posuki rtvoslov, Hrvatsko rtvoslovno drutvo K. Kreimir, Zagreb
1998., 108.-110. Vidi Ivica PENAVI, Spomen na Benka Penavia, Chicago, 2007.
86
Vojni sud Vojne oblasti XXIX. Divizije, Sud 62/2., Presuda, apljina, 31. 3. 1945.
651
Rafe Maslaa, zatim skupini imuna Sesara i na kraju skupini Marijana Papca.
Zajedno s njim osueni su Boko Butigan, Rade Krei, Luca Njavro i Manda
Njavro.87 Zanimljiva je primjedba iz jednog izvjetaja Opinskog komiteta SK
apljina, koja glasi:
Neprijateljska propaganda, koja je jo bila jaka i imala utjecaja itavo vrijeme od
poetka 1944. godine tvrdila je da partizani kolju sve redom. U zaostalim sredinama gdje je kler imao jo potpuno ouvane pozicije, likvidiranje ratnih zloinaca
koje je uslijedilo neposredno poslije osloboenja, upravo su tako shvatili i objasnili neprijateljski elementi.88
87
Divizijski vojni sud VI armije pri 29. Udarnoj diviziji u Mostaru, Sud, 266/46., Presuda,
Mostar, 13. 2. 1946.
88
AH, SKSK Mostar, 1961.1966., Analiza o politikom stanju na terenu optine apljina, br.
01-54/1-61, dat. 18. 5. 1961.
89
AH, SKSK Mostar, 1958.1959., Informacije, SKJ, OKSK BiH, Gacko, br. 201., 30. 12.
1958., SKSK BiH Mostar, Analiza o privrednim i politikim pitanjima na podruju optine Gacko.
652
Okruno Odelenje Unut. Poslova Banja Luka, Pov. Br. 698/46., dne 5. 4. 1946., Kriarska
organizacija otkrivena u Bos. Gradici-izvjetaj, Ministarstvu Unutranjih Poslova Odelenje narodne bezbjednosti, Sarajevo, u potpisu za naelnika arka Bumu njegov pomonik Grli.
91
Zapisnik o sasluanju Tomas Ivice sin Marka i Valerije, roen 1928. u Duvnu, raen u Opunomostvu OZN-e u Bosanskoj Gradici, dana 4. III. 1946., isljednik Branko Malbai, zapisniar Mirko Opai.
92
Z. RADELI, Kriari: Gerila u Hrvatskoj, 429.
93
J. J. SUTON, Ante Vrban i Mirko avar na vrsnici 1946., Politiki zatvorenik, br. 122.,
svibanj 2002., 39.
94
Tomislav JONJI, Organized Resistance to The Yugoslav Communist Regime in Croatia in
1945.-1953., Review of Croatian History, Hrvatski institut za povijest, III., br. 1, 2007., 109.-145.
90
653
Milievi je ustvrdio da e kriari nastojati izazvati nerede na predstojeim izborima te kako kler koristi Karitas za pomaganje narodnih neprijatelja,
odnosno obitelji ljudi koji su u odmetnitvu, ili obitelji palih ustaa. Zakljuio
je da treba vrbovati to vie agenata meu kriarima najbolje ih je vrbovati
95
Ivica LUI, Komunistiki progoni Katolike crkve u Bosni i Hercegovini (1945.1990.),
Fra Ferdo Vlai-vizionar i patnik, Naa ognjita, Tomislavgrad 2005., 62.-66. Usp. Anto BAKOVI, Hrvatski sveenici rtve Bleiburga, Bleiburg 19451995., Zagreb 2000., 96.; ISTI, Stradanja crkve u Hrvata u Drugom svjetskom ratu, Sveenici rtve rata i poraa 19411945 i dalje,
izdanje autora, Zagreb 1994. Bakovi je 2008. izdao knjigu Hrvatski martirologij 20. stoljea, u
kojoj je naveo da su u Jugoslaviji od komunista stradale 664 osobe iz Katolike crkve. Prema
ranijim podacima u BiH su stradale 184 crkvene osobe, i to 136 sveenika, 39 bogoslova i sjemenitaraca, 4 redovnika laika, a 5 je sveenika umrlo u zatvoru. Usp. Marijan KARAULA, rtve i
muenici, Svjetlo rijei, Sarajevo 1999.
96
Ivica LUI, Zloin i la, odnos Katolike crkve i jugoslavenskih komunistikih vlasti
u Hercegovini, Franjevci i Hercegovina, Zbornik radova, Hercegovaka franjevaka provincija Uznesenja BDM Franjevaka knjinica Mostar, Mostar 2009., 155.-163. Komunistike su
vlasti od 1945. do 1990. uhitile, zatvorile i osudile 76 hercegovakih fratara. Samo u poratnom
razdoblju zatvoreno je, ili se im sudilo, 58 katolikih sveenika iz Mostarske biskupije. Njih 47
osueno je na zatvorske kazne od 1 do 20 godina.
97
NR BiH, OZN-a, Zapisnik sa sastanka efova odsjeka okrunih odjeljenja po referatu ustaa
i etnika, raen u odjeljenju OZN-e za BiH dana 4. dec. 1945. god., upueno Odjelenju zatite
naroda OZNA, Ministarstvo narodne odbrane FNRJ, Beograd.
654
prije uhienja te im dati zadatke da sami likvidiraju svoje voe ili da omogue
njihovu likvidaciju.98 Milievi je rekao i da e broj sveenika i asnih sestara kojima e se suditi biti oko trideset. Taj e se broj poslije znatno poveati.
Sudilo im se po raznim optubama, a vrlo esto za organiziranje i pomaganje
kriarskih skupina. Bili su to uglavnom montirani politiki procesi u kojima su
se optube protiv sveenika veinom temeljile na izjavama agenata provokatora, ucjenama, iznuenim izjavama i izmiljenim i(li) krivotvorenim dokazima.
Tumaenja i opisi kriarskog pokreta na niim razinama vlasti bili su jo
slikovitiji. Na sjednici Sreske konferencije KPJ u irokom Brijegu odranoj 3.
sijenja 1946. kao prva toka dnevnog reda itan je Politiki referat u kojem
je bilo govora o ustaama koji pokuavaju na vlast dovesti Maeka i ostale
izrode hrvatskog naroda. U referatu pie i sljedee:
Rad ustakih zlikovaca omoguen je i velikom podrkom pojedinih katolikih
sveenika, koji imaju vrlo jak uticaj u ovom narodu, koji nekad otvoreno preko
crkvenih propovjednica govore protiv nae vlasti i pokreta a preko ispovjedi nagovaraju ljude da podpomau materijalno ustae kriare i da bjee k njima u umu.
Nije rijedak sluaj da pojedini upski stanovi su rukovodei centri u pojedinim
akcijama bandita. Kroz sve ovo vrijeme zapaa se pojaana vjerska djelatnost u
upskim centrima u kojima ne samo nedjeljno u obine dane nalaze se mase svijeta kao nikada prije gdje se odravaju este ispovjedi i propovjedi u kojima oni
u veini sluajeva kleveu nau (vlast) i stvaraju muno raspoloenje masa prema
njoj, a nikad se nije zapazilo da su sa ti(h) propovjedi rekli koju rije u prilog
naeg pokreta. Ti nenarodni sveenici proiruju sa novim lanovima Drutvo sv.
Ante nastojei da ono prodre u svaki zase(l)ak, a u tome im izdano pomau asne
sestre. Zapaa se takoer masovno noenje pasia III reda sv. Frane i to ne samo
kod ena ve i kod mukaraca, a isto tako i krieva koje nose na prsima i mukarci
i ene. Sve nam to jasno dokazuje, da dananji ovdanji kler vodi organizovanu
borbu protiv nae narodne vlasti. Jasno je da ti svi koji nose krieve na prsima su
povezani sa ustakim bandama kriarima i da ih ba takovi podravaju. Dokaz
je taj to uhvaeni banditi imaju na kapi kraj slova U i kri nazivajui sami sebe
kriarima i borcima za vjeru i krista.99
655
die se poslije bez nekog objavljivanja u tampi. Po kriarskoj provali bie sueno
svega oko 250 na itavoj teritoriji Bosne i Hercegovine, a kroz zatvor je prolo oko
400.100
656
osuena je na 14 godina zatvora s prinudnim radom i gubitkom politikih prava, Jozefina uri na 15 godina, a svi ostali na neto krae zatvorske kazne.102
Akcije Udbe protiv katolikih sveenika i Crkve u Hercegovini rezultirale su uhienjem mostarsko-duvanjskoga biskupa Petra ule. Javni tuitelj NR
BiH edomir Mijovi podigao je 28. lipnja 1948. optunicu protiv biskupa
ule, fra Mladena Barbaria, fra Rufina ilia, don Mate Nuia, fra Zlatka
Sivria te Slavice Bonjak, Krescencije Novak, Melite Gali, Danice Bartuli,
Otilije Dugandi i Felikse Kravcar. Biskup ule i skupina sveenika iz njegove biskupije optueni su za povezanost s rukovodiocima naoruane ustako-kriarske odmetnike bande s hercegovakih prostora: Boom Mandiem,
Nikom Vladiem, Nikom Laziem, Jurom Mariem, Lovrom Bonjakom,
Markom Lonarom, Nedom Markotiem, Benkom Penaviem, Mijom Kreom, Jozom Vidoviem, Vinkom krobom, Mariofilom Mandiem, Zlatkom
Penaviem, Stipom Siajom-Geganom, Jurom Faletarom te odmetnicama
Maricom Jurilj, Marijom Alilovi i Janjom Petri.103
Fra Zlatko Sivri je puten, a ostali su proglaeni krivima i u nedjelju 18.
srpnja 1948. osueni su na zatvorske kazne. Biskup ule osuen je na 11 godina i est mjeseci zatvora, od ega je izdrao 7 i pol godina. Jo 2 godine proveo
je u zatoenitvu, uglavnom u franjevakom samostanu u Tolisi. Osuen je za
kolaboraciju s neprijateljem i vezu s kriarima. Bilo je to montirano politiko suenje, a presuda je utemeljena na iznuenim svjedoenjima. Jedan od
komunistikih voa iz Hercegovine, Demal Bijedi, koji je u vrijeme suenja
bio pomonik ministra unutranjih poslova NR BiH, nakon svega rekao je biskupu uli: Takva je bila direktiva moj biskupe.104
Nisu svi sveenici proli kao biskup ule. Dio ih je prihvatio komunistiku vlast i odluio suraivati s njom. Naime, komunistika je vlast u sijenju
1950. godine inicirala osnivanje Udruenja katolikih sveenika Bosne i Hercegovine Dobri pastir, preko kojeg je dio sveenika, pritisnut terorom vlasti
i brigom za zajednicu, uao u Socijalistiki savez radnog naroda i uspostavio
suivot s reimom.105 Jedan od njih bio je i fra Zlatko Sivri. U knjizi Crveni
102
Divizijski vojni sud u Banja Luci, Sud broj 446/47., dana 17. 7. 1947., predsjedatelj Kazimir
Ili, predsjednik Divizijskog vojnog suda Vaso Doenovi, lanovi vijea Sakib Zili i Stjepan
Filipovi. Tuitelj je bio Veljko Pejovi.
103
A. LUBURI, R. PERI, Za kraljevstvo boje, 135., 166., 199. Janja Ani, jedna od optuenih asnih sestara, poslije je napisala da su je prilikom istrage u zatvoru istraitelji Udbe Ljubo
Zurovac i izvjesni Mesud tukli te iznudili lana priznanja. upnik iz Kongore fra Damjan Rozi
uhien je 1946. i osuen na zatvorsku kaznu zbog pomaganja Mirku Kapulici.
104
Lav ZNIDARI, Biskup ule u zatvoru i zatoenitvu, Za kraljevstvo Boje. ivot i djelo
nadbiskupa dra Petra ule, Crkva na kamenu, Mostar 1991., 109.-133. Sudskim vijeem predsjedao je Tahir Hadovi. Zatvorenici su posvjedoili da im je poloaj posebno oteavao oficir
Udbe Teufik Selimovi Buoni.
105
Ivica LUI, Komunistiki progoni Katolike crkve u Bosni i Hercegovini (1945.1990.),
62.-66. Usp. Jure KRITO, Korisne budale, svjesni suradnici ili mudri manipulatori? Udruenje
katolikih sveenika BiH Dobri pastir, Fra Ferdo Vlai, vizionar i patnik. Spomenica, ur. fra
Robert Joli, fra Gabrijel Mio, Marija Vukadin, Naa ognjita, Tomislavgrad 2005., 81.-101.
Zajedno s polemikama s nekolicinom bosanskih franjevaca objavljeno u J. KRITO, Rije je o
Bosni, Golden marketing Tehnika knjiga, Zagreb 2008., 315.-347.
657
fratar opisana su njegova ratna sjeanja. Sivri je bio poznat kao estit ovjek,
ali je u skladu s ulogom koju je dobio, za razliku od veine Hrvata u Hercegovini, kripare nazivao rjenikom Partije: aka jada, zloinci, banditi i slino,
a za jatake kae sljedee:
Meu tim banditima bilo je i rodbine mojih upljana, kod kojih su se preteno i
snabdijevali. Narodna vlast bila je stroga prema tim jatacima, to je i opravdano.
Kanjavala ih je zatvorom i pljenidbom dobara, jer se tom zlu moralo stati na kraj.
106
Branko INJAC, Crveni fratar-razgovor sa fra Zlatkom Sivriem, August Cesarec, Zagreb
1979., 105.-124.
107
I. PULJI, S. VUKOREP, . BENDER, Stradanje Hrvata tijekom Drugog svjetskog rata i
poraa u istonoj Hercegovini, 216.-217.
108
Spomenica ljubukim rtvama, 193.-196.
658
659
u tome to joj je brat bio kriar. Uhiena je i muena i Ana Arapovi, majka
sedmero djece, koja je tri mjeseca poslije umrla. Pripadnici Ozne uhitili su i
muili 16-godinju Matiju Kordi iz Podgorja, koja je nekoliko dana potom
umrla od posljedica muenja. esnaestogodinja Janja Marijanovi uhiena je
14. lipnja 1946. s jo petnaestero Kruevljana koji su optueni da su povezani s
kriarima. U zatvoru je muena i dvije godine poslije je umrla.116
U irokom Brijegu, pripadnici Udbe ubili su 3. svibnja 1946. etiri djevojke
i jednog esnaestogodinjeg djeaka Anu, Milu, Zoru, Ivu i Ivana Slikovia
optuivi ih da pomau kripare. U jesen 1947. u irokobrijekom selu Oklaji
operativci Udbe ubili su dvije djevojke, imu Topi i Ivu Soldo. U Drinovcima
je 8. studenoga 1947. ispred crkve javno ustrijeljena Dragica Glava zato to
nije pripadnicima Udbe rekla gdje joj se krije mu. U prosincu 1947. ispred
crkve u Gorancima Udba je ubila Mandu Vrlji, zajedno s njezinim muom
Jurom i njegovim bratom Franom, zato to su skrivali ranjenog kripara Benku
Penavia. Ubijena je i Anica avar jer je pomogla ranjenom kriparu Vinku
krobi.117 Nedaleko od irokog Brijega 12. prosinca 1947. ubijene su dvije ene
s istim imenom i prezimenom: Dragica Pavkovi. Jedna je ubijena zato to nije
znala gdje joj je mu nije ni mogla znati jer je ve mjesecima bio mrtav. Ubila
ga je Udba. Druga je ubijena zato to nije znala ili nije htjela rei gdje joj je brat
Vinko.118 Osim ubojstava, kao to je ve reeno, itave su obitelji bivale iseljene
iz svojih sela i odvedene u istoni dio Hercegovine ili na druga mjesta, gdje su
boravili due vrijeme, kako se kripari ne bi imali na koga osloniti.
Blagica Soldo iz Britvice (iroki Brijeg) optuena je da je od proljea 1948.
sve do kraja 1950. odravala vezu s odmetnicima Petrom Ljubiem utiem,
Jozom Vidoviem, Nikolom i Antom Mariem i Stipom Soldom. S njom je
optuena i Milica Tica iz Duica (iroki Brijeg).119 Udba je 25. studenoga 1947.
uhitila dvadesetak civila u selu Crne Lokve, Opina iroki Brijeg. Desetero
njih osueno je na zatvorske kazne. ima Brekalo osuena je na dvije godine
Ljubo PLANINI, Stradanje Hrvata Krueva, upni ured Kruevo, Kruevo Mostar
2004., 91.-186.
117
J. J. SUTON, Posuki rtvoslov, 108.-110. Suton je naveo i komunistike funkcionare, koji
su tamo stigli odmah po zauzimanju Posuja. Svi su bili srpske nacionalnosti, a veina ih je
bila u miliciji: Danilo Kovaevi, Radivoje Tomaevi, Boko Suboti, Mirko upljeglav, oko
Milidragovi, Mirko evo i Milan Kuni. U svjedoenjima koje je prikupio Slavko Grubii, kao
operativci Udbe odgovorni za navedene zloine spomenuti su Ante Primorac, Marko Knezovi, Ivan Grani, Mirko Praljak, Lovre Kovaevi, Ante Kruni, Mitar Vujii, Atif Lati, Petar
Ore, Duan Pudar i Vice Sopta. Osim njih na terenu su bili i drugi oficiri Ozne: Teufik Selimovi Buoni, Ivan prlje, Milorad Drakovi, Markica Dobrijevi, Osman imi, Simo akovi,
edo Mili, Sreko Sui, Jovo Lukaji, Alija Pokovi, Tomo Bili i Milan ain. Vidi Slavko
GRUBII, Nad ponorom pakla-svjedoanstvo o komunistikim zloinima, Hrvatsko drutvo politikih zatvorenika Zagreb, Zagreb 2000., 78.-94.
118
Franjo MABI, Dvije Dragice Pavkovi (Muenitvo u kasnu jesen 1947. u Izbinu), upa
Sv. Josipa Radnika u Izbinu, Izbino, 2007., 92.
119
M. NALETILI, Djelovanje poslijeratnih kriarskih i kriparskih skupina u Hercegovini,
179.-195.
116
660
661
U posljednje vrijeme ima sluajeva najgrublje samovolje u pogledu obraunavanja sa takozvanim neprijateljskim elementima u pozadini. Pojavljuje se sluaj da
se bez ikakvog ili na osnovu vrlo povrnog provjeravanja streljaju seljaci na licu
mjesta. Zbog streljanja desetak seljaka na ovakav nain na sektoru Viteza iz straha
se odmetnulo od svojih kua oko 60 drugih. Ovo je samo jedan primjer.
Rankoviev dopis, s popratnim aktom koji je potpisao bosansko-hercegovaki ef Ozne Ugljea Danilovi, poslan je svim okrunim opunomostvima
Ozne u BiH. Rankovi je upozorio na tetnost ovakvih radnji koje neprijatelj
moe iskoristiti te naveo kako je nedopustivo paljenje seljakih kua i strijeljanja jataka, osim teih sluajeva. Koji su to tei sluajevi opet je ostalo nedefinirano.126 Vodstvo Ozne za Bosnu i Hercegovinu odgovorilo je izvjetajem
iz prosinca 1945. na prethodna Rankovieva upozorenja i objasnilo sporne
dogaaje i ponaanje svojih slubenika:
O sluaju na Vitezu mi smo Vas kratko obavijestili. Istraga po istoj stvari pokazala
je da nije po sredi rad neprijatelja nego nepravilna direktiva od taba XXIX. Divizije koju su nii rukovodioci shvatili bukvalno. U direktivi je stajalo da se ima
otro obraunati sa odmetnicima i njihovim jatacima a nii rukovodioci su to
shvatili tako da mogu ubiti svakoga za koga postoji sumnja da je odmetniki jatak.
Stanje na tom srezu sada se smirilo. Mnogo tei sluaj desio se na tuzlanskom
srezu u selu Jeginov Lug. Tu je udarna grupa artiljerijske brigade 27. divizije napravila teak zloin. Trojica oficira i to: obavjetajac diviziona i komesar i komandir baterije vrili su streljanja i tuu muslimana iz tog sela tako da je itavo selo
bilo pobjeglo u Tuzlu od straha. Oni su streljali te ljude navodno zato to su isti
uestvovali 1941. u pokoljima Srba. Streljano je 7 ljudi. Taj sluaj izazvao je veliko
neraspoloenje u svim okolnim muslimanskim selima, a istraga je pokazala da se
ovdje radi vie o ovinizmu tih rukovodioca nego o neznanju. Smatramo da e u
ovom sluaju trebati primjerna kazna.127
Ovaj citat oslikava meunacionalne odnose, ali i poloaj Hrvata u BiH tijekom poraa. Autor izvjetaja tek sporadino navodi sluaj strijeljanja desetak
Hrvata u selu Kruica kod Viteza i pie da se radi o nepravilnoj direktivi, odnosno bukvalnom shvaanju direktive te da se stanje smirilo, dok za sluaj
strijeljanja 7 muslimana u Tuzli koji su uestvovali 1941. u pokoljima Srba
pie kako je to mnogo tei sluaj, teak zloin, ovinizam koji treba primjereno kazniti. Hrvati su ubijani i u drugim srednjobosanskim opinama,
na podruju Kiseljaka, Kreeva, Busovae i Fojnice. Velik, ali jo uvijek nepoznat broj ih je ubijen i pokopan u masovnoj grobnici na Crvenim stijenama
126
Odjeljenje zatite naroda za Bosnu i Hercegovinu, Ministarstvo narodne odbrane federativne Jugoslavije, Odjeljenju zatite naroda za okrug 1-7., Odjeljenju zatite naroda za grad Sarajevo.
Naelnik pukovnik U. D. Dokument nema datuma, ali je na vrhu rukom napisano XI. 45..
127
Odjeljenje zatite naroda za BiH, Izvjetaj, Odjelenju zatite naroda OZNA, Ministarstvo
Narodne odbrane FNRJ Beograd, XII. 1945.
662
Oficir Ozne koji je ubijen na Boi 25. prosinca 1945. u Sretnicama nedaleko od Mostara bio je Dejan apin, a za odmazdu je strijeljano 7, a ne 6
izrazitih jataka odnosno stanovnika Krueva, kako je to napisano u izvjetaju.131 Strijeljani su Jozo Kordi, Ivan Kordi, Mate Mari, Andrija ule, Andrija
128
V. TOPALOVI, Srednja Bosna ne zaboravimo hrvatske rtve, 577.-578. Zloini u Kiseljaku najee se veu uz ime oficira Ozne Reada Dizdarevia.
129
NR BiH, Odjeljenje zatite naroda (OZN-a) za Bosnu i Hercegovinu, Ministarstvo narodne odbrane federativne Jugoslavije, Str. Pov. Br. 13., 12. 1. 1946., Sarajevo, Izvjetaj naelnika
Odjelenja zatite naroda OZNA za BiH, Odjelenju zatite naroda OZNA Ministarstva narodne
odbrane FNRJ Beograd. U potpisu naelnik, pukovnik Ugljea Danilovi.
130
NR BiH, Odjeljenje zatite naroda (OZN-a), Str. Pov. Br. 13., 12. 1. 1946., Sarajevo, Izvjetaj
naelnika Odjelenja zatite naroda OZNA za BiH. Komandant 29. divizije bio je Vlado egrt,
a opunomoenici Ozne bili su Slobodan akota i Mirko Kolak. Bataljunom Narodne zatite
zapovijedao je Gao eur. Naelnici obavjetajnog odsjeka bili su Petar Milidragovi, Milisav
Aleksi, Savo olovi i Ljubo Kovaevi. Opunomoenici Ozne u brigadama bili su Simo Vojinovi, Vito Milivojevi, Vaso Kovaevi, Nikola Komar, Branko Popadi, ore urica, Vukota
Miloevi, Sveto Gagovi, Simo Opali, Boko Vukovi i Danilo Kijac. Pripadnici Ozne koji su
u poratnom vremenu boravili u zapadnome dijelu Hercegovine bili su i Rajko Vukoja i Milivoj
Drakovi. Vidi Danilo KOMNENOVI, Muharem KRESO, Dvadeset deveta hercegovaka divizija, Vojnoizdavaki zavod, Beograd 1979., 575.-591.
131
Dejan apin je Srbin s Dubrava (Stolac). Jedno vrijeme (1943. i 1944.) bio je u etnicima,
a poslije je preao u partizane, gdje je postao oficir Ozne, odnosno ef zatvora elovina u Mostaru. Vidi S. VUKOREP, Preivjeli svjedoe, 131., 300. Podatke o ovom sluaju dobio sam i od
663
Smoljan, Nikola Vui i Rua Rozi. Ona je bila sedma, a strijeljana je zato to
joj je brat Grgo Vasilj bio u kriparima.132 Vodstvo prokomunistike Hrvatske
Republikanske Seljake Stranke (HRSS), osnovane kako bi privukla Hrvate u
Narodnu frontu, i spomenuti komunista iz irokog Brijega nisu bili jedini
koji su upozoravali na neprihvatljiv odnos vlasti prema narodu u zapadnome
dijelu Hercegovine. Bilo je sluajeva i kada je partijska elija reagirala na zlostavljanje stanovnitva. U izvjetaju iz Gradca od 7. oujka 1947. pie:
Dragi drugovi aljemo vam izvjetaj sa terena ovog odbora odnosno elije o stvarnom stanju i situaciji na naem terenu: dne 26. II. 1947. god kada su doli vojnici
da trae Dragicu Begi, onda je doao sa njima i neki omladinac te su toga dana
odnili Begi Ani majki Dragice jedne arape jedan kaji i koni rusak te su stvari
sve odnili, a kod Begi Ivana + Joze omladinca terorisali su mainkom da dade
kabanicu kinu koju je dobio od omladinske organizacije, a Begi Ivu su otrali te je
pleskali na Vraniu i onda je vratili kui, a Grubii Jozo + Joze koji je iao u Mostar odnosno na posao te ga sreli u putu od Begia kua do Vrania te terorisali da
izuje cipele i svue kaput, te su mu kaput odnili, a cipele nije dao. Povodom toga
narod govori da ovako nije nikad bilo sve kao (h)ajduci odnose stvari i prodaju
i(h) drugima teroriu na narod gore nego ikakva banda i to teroriu sve na ljude
koji su simpatizeri naeg pokreta.133
664
jednu enu. U srezu bilekom u periodu od nekoliko mjeseci kroz zatvor je prolo
preko 500 ljudi, a oko 60-70 njih je isprebijano, a da se nije o njima imalo konkretnih dokaza, ovo su ljudi sada na slobodi i o tome se pria u itavom kraju. Ima i tri
sluaja samoubistva zatvorenika iskakanjem kroz prozor. Najei su sluaji pljake, psovanja i tue: jednom lanu KP demobilisanom borcu sa dva odlikovanja u
ljubukom srezu oficir UDB-e Primorac poto ga je pretukao opsovao i dobro iamarao odnio mu je slaninu, prutu i ita. Ovakvih i slinih primjera ima dosta.135
Da je navedenih primjera stvarno bilo dosta potvruje i brzojav Pokrajinskog komiteta KPJ iz Mostara, upuen 12. veljae 1948. u Opinski komitet
KPJ u Ljubukom:
U roku od sedam dana treba poslati informacije P.K. o tome kako se je odrazila na
narod akcija ienja bande, kako je narod reagovao na iseljavanje pojedinih sela
i podruja, kakvo je uee naroda bilo u proganjanju i otkrivanju bande, kako je
narod prihvaao uee u hajkama, da li je bilo pljake, silovanja, ubijanja ili tue
i drugih pojava od strane organa UDB-e i milicije. Informacije moraju biti tane
i to konkretnije.136
Ovaj brzojav jasno pokazuje da je Partija jako dobro znala za sve to se dogaalo na terenu. Bili su joj poznati i svi oficiri Udbe koji su poinili vee greke, pa su ih premjetali na druge lokacije kako bi ih zatitili. Pritom su pazili i
na njihov ugled te titili Udbu od neprijateljske javne kritike. Iz brzojava se
vidi i da je Partija tek poetkom 1948. zaustavila preseljavanje seljaka iz njihovih domova, najee u udaljene krajeve ili kolektivne smjetaje bez osnovnih
sredstava za ivot. Prestale su i hajke koje je Partija organizirala tako to bi
natjerali seljake da tjeraju odnosno trae kripare. Naravno, itavu bi akciju
135
Arhiv Jugoslavije, Beograd, fond SKJ, br. fonda 507, CK SK BiH, kut. 20, predmet 26.,
Izvjetaj o obilasku organizacija u Hercegovini, 13. mart 1948., 5.-6.
136
Opinska pismohrana Ljubuki (dalje: OPLJ), Knjiga depea SKSK Ljubuki 1947.1950.
god., Depea od 12. 2. 1948. godine. Na brzojavu je rukom dopisano Udovoljeno pod brojem
112/48.. Nije sauvan (pronaen) odgovor.
137
OPLj, Knjiga depea SKSK Ljubuki 1947.1950. god., Depea od 25. 2. 1948. godine.
665
kontrolirali komunisti odnosno KNOJ.138 U izvjetaju od 18. rujna 1948. godine Sreski komitet KPJ Ljubuki pie Pokrajinskom komitetu SKJ u Sarajevo:
Poetkom ove godine zavreno je ienje terena naeg sreza od ostataka odmetnika /bande/ a i susjedni(h) srezova, to je omoguilo bolji rad. U akcijama ienja bande nalazilo se uporita u masama. Izuzev na tri mjesna podruja na
ostalim mjestima nijesu preduzimane represivne mjere nad stanovnitvom. Danas
na terenu nema odmetnika.139
666
SUMMARY
CROATIAN ANTICOMMUNIST GUERILLA IN BOSNIA-HERZEGOVINA, 1945-1951
Communist party of Yugoslavia was victorious at the end of World War II
and it was able to reestablish the Yugoslav state under its rule. Using the army,
police and security services it took measures to secure its power. Individual
members and gropus of the defeated Croatian armed forces tried to resist the
communist regime. These soldiers of the former Independent State of Croatia
became guerillas who more or less successfully tried to resist the new authorities or at least wanted to hide from its persecution. These guerillas had various
names (kriari, umnjaci, kamiari, kripari) and the communist authorities
called them outlaws or bandits. The Croatian guerrillas hoped that there
would be a new world war between western powers and the Soviet Union and
they believed that would give them the opportunity to destroy the communist regime and reestablish independent Croatian state. Others waited for the
amnesty and tried to survive in the meantime, hoping that they would be able
to return to normal life. Communists saw these guerillas as a potential danger
in the case of new world war and at the same time they danger to the new social order. The struggle of the communist authorities against these guerillas was
also used to discipline the population that was not inclined toward the new
authorities and to crush other opposition such as the Catholic church. Guerillas sometimes attacked and killed communists, soldiers and secret policemen,
but also the civilians who supported the new regime. Most of the guerillas were
finally killed by the communist authorities and some were sentenced to long
prison sentences. Many of the civillinas who supported guerillas or were just
accused of supporting them were also terrorized or killed. The communist authorites also deported or cut food supplies to the local population or used them
as live shields in the attacks on guerilla strongholds. Many of these civilan victims were women and children. The Croatian guerilla movement finally ended
after the split between Yugoslav communist regime and the Soviet Union after
which Yugoslavia gained the support of the western powers.
Key words: Communists, Croatian anticommunist guerilla, Outlaws,
Ustasha, Herzegovina, Bosnia, Yugoslavia, Church
669
670