Pravila pasivne suneve arhitekture

Pravilna orijentacija objekta s obzirom na strane svijeta

Pasivne solarne graevine najee imaju tlocrt (pogled odozgo) u obliku pravokutnika, tako da
je jedna stranica pravokutnika dua od druge. Da bi se maksimalno iskoristio utjecaj Sunca, dua
stranica mora biti okrenuta uzdu osi istok-zapad, tako da je cijela dua stranica graevine
izloena Suncu koje dolazi s juga (ili sjevera ako se nalazimo u junoj Zemljinoj polutki). [3]

Velike staklene povrine na osunanoj strani

Ako elimo maksimalno iskoristiti potencijal Sunca moramo mu omoguiti da u maksimalnoj
koliini prodre u unutranjost graevine. To se postie na taj nain da se veina prozora i
staklenih povrina postavi na junoj strani. No staklene povrine ne smiju biti niti prevelike, jer
se tijekom noi i oblanih dana toplina akumulirana unutar kue gubi upravo kroz prozore. Da bi
se smanjio gubitak topline kroz staklene povrine koriste se izostakla ili termostakla. U nekim
sluajevima ak se koriste pomini zatvarai kojima se nou prekrivaju stakla da bi se smanjio
gubitak topline. Sa istone, zapadne i sjeverne strane mogu se postaviti manji prozori koji slue
iskljuivo da osiguraju dnevnu svjetlost.

Streha koja sprjeava da ljeti svjetlost prodire u unutranjost kue

Velike staklene povrine mogu u toplijem dijelu godine prouzrokovati pregrijavanje prostora. Da
bi to sprijeili iskoristit emo injenicu da je putanja zimskog Sunca vrlo niska, a putanja ljetnog
Sunca visoka. Duina strehe mora biti tono proraunata tako da u periodu kada korisnicima vie
nije potrebno zagrijavanje streha, blokira priodiranje Sunca kroz prozore.

Dovoljna koliina toplinske mase

U pasivnoj sunevoj graevini za vrijeme zimskog sunanog dana dovoljno je toplo da ne treba
paliti dodatno grijanje. Meutim, kada ne bi bilo akumulacije topline, im Sunce zae, zrak bi se
ohladio i u prostoriji bi postalo hladno. Zato je prikupljenu toplinu potrebno akumulirati. Toplina
se akumulira pomou toplinske mase. U tu svrhu se grade pregradni zidovi ili podovi od
materijala sa visokim toplinskim kapacitetom. To su najee betonski, kameni ili cigleni (puna
opeka) elementi, a nerijetko se koriste i vodeni zidovi, zbog visokog toplinskog kapaciteta vode.
Na taj nain i tijekom noi i za vrijeme oblanih dana toplinska masa isijava toplinu prikupljenu
za vrijeme sunanih dana. Toplinska masa je vana i po ljeti jer upija toplinu iz prostora, inei
ga tako hladnijim. Vano je po noi dozvoliti hladnom zraku da ohladi toplinsku masu i ponese
sa sobom toplinu akumuliranu danju.

Toplinska izolacija
Podrobniji lanak o temi: Toplinska izolacija

Da bi se usporio proces hlaenja prostora u pasivnim sunevim graevinama se koriste obilne

koliine toplinske izolacije, ponekad ak i trostruko vie nego u klasinoj arhitekturi.

Obina, niskoenergetska i pasivna kua

Gradnja kue za svakog je pojedinca velik izazov, ali i velika investicija. Prije samog poetka
gradnje kue treba odluiti o puno stvari: koliko velika e biti kua, koliko i kakvih e imati
prostorija, od kakvih e materijala biti izgraena, kakvi e biti prozori, kakav krov, kakvo
grijanje, hlaenje, izolacija i fasada, a u posljednje vrijeme i kakvog e kua biti energetskog
standarda obina, niskoenergetska ili pasivna. [4]
Nazivi niskoenergetska kua i pasivna kua ne oznaavaju direktno nain same gradnje kue, ve
prvenstveno oznaavaju potronju energije za grijanje. Ovakve se kue danas grade kako bi se
utedjelo na energiji za grijanje i hlaenje, te preko toga i smanjilo zagaenje okolia tj. smanjilo
isputanje ugljikovog dioksida u prirodni okoli. Osim utede i ouvanja okolia takvim se
nainom gradnje ujedno i poveava ugodnost ivljenja.
Treba naglasiti da se do naziva niskoenergetska ili pasivna kua ne moe doi samo
podebljanjem izolacije i zamjenom stolarije. Kod takvih se kua mora posvetiti puno panje
prvom koraku - projektiranju koje kod takvih kua obavezno mora biti multidisciplinarno, to
znai sudjelovanje strunjaka iz vie polja, od arhitekta, strojara, elektriara do graevinara. [5]

Obina kua
Danas bi se u Hrvatskoj trebale graditi kue sa prosjeno 80 do 100 kWh/m2god. potrebe energije
za grijanje. Prema jednostavnom izraunu proizlazi da e takva kua na grijanje troiti otprilike 9
lit/m2god. lo ulja, 9 m3/m2god. prirodnog plina ili 18 kg/m2god. drvenih peleta.

Niskoenergetska kua
Niskoenergetska kua je kua koja troi maksimalno 30 kWh/m2god. energije za grijanje. Takve
se kue zovu i trolitarske kue. Prema jednostavnom izraunu proizlazi da e takva kua na
grijanje troiti otprilike 3 lit/m2god. lo ulja, 3 m3/m2god. prirodnog plina ili 6 kg/m2god. drvenih
peleta. Smanjenje toplinskih gubitaka niskoenergetske kue ostvaruje se na slijedee naine:

orijentacija kue na jug

odvajanje toplinskih zona kue (dnevna soba prema jugu, ostave na sjever)

kompaktna gradnja

vrlo dobra toplinska izolacija cijelog oploja kue

prozori sa 3-slojnim staklom

niskotemperaturni sustav grijanja

kontrolirana ventilacija prostorija sa rekuperacijom

Kako bi poveali dobitke energije preporua se:

aktivno koritenje suneve energije pomou sunevih toplovodnih kolektora (topla voda)
i fotonaponskih kolektora (elektrina struja) i

pasivno koritenje suneve energije preko velikih staklenih ploha okrenutih na jug.

Pasivna kua
Podrobniji lanak o temi: Pasivna kua
Pasivna kua je kua koja troi maksimalno 15 kWh/m2 god. energije za grijanje. Takve se kue
zovu i jednolitarske kue. Prema jednostavnom izraunu proizlazi da bi takva kua na grijanje
troila otprilike 1,5 lit/m2god. lo ulja, 1,5 m3/mm2 god. prirodnog plina ili 3 kg/mm2 god.
drvenih peleta. Ovdje je bitno za naglasiti da pasivne kue nemaju vie potrebe za
konvencionalnim sustavom grijanja, nego potrebu za toplinom namiruju preko sloenog sustava
ventilacije sa rekuperacijom i dizalicom topline. Osnovne razlike izmeu niskoenergetske i
pasivne kue su: [6]

vrlo debela toplinska izolacija oploja kue

kontrolirana ventilacija sa rekuperacijom i mogunou dogrijavanja

prozori sa 3-slojnim staklom punjenim plinom

nepostojanje konvencionalnog sustava grijanja zbog vrlo niskih toplinskih gubitaka

Dodatni dijelovi pasivne suneve arhitekture

Trombeov zid
Podrobniji lanak o temi: Trombeov zid
U mjestu Odeju u Pirinejima (Francuska) Flix Trombe je 1965. sagradio kuu s tamnim zidom
na junoj strani, koji je po njemu dobio naziv Trombeov zid. Pomou ovog zida Trombe je
pokazao mogunost djelotvorne pasivne toplinske pretvorbe Sunevog zraenja. Trombov zid je
okrenut prema Suncu i zamiljen kao pasivni sunev kolektor. Zid je istovremeno sluio za
apsorbiranje topline, za akumulaciju topline i kao tijelo za zagrijavanje unutranjih prostorija.

Sunev dimnjak

Podrobniji lanak o temi: Sunev dimnjak

Sunev dimnjak je jednostavni pasivni sunev sustav ventilacije koji je poznat jo od antike, a u
sutini se sastoji od upljeg spremnika koji povezuje unutranji i vanjski dio graevine. Sile koje
pokreu i utjeu na prirodnu ventilaciju prostora su energija vjetra, odnosno efekt dimnjaka. Pod
energijom vjetra smatra se strujanje zraka kroz ventilacijske kanale uzrokovano vjetrom kao
rezultat pretvorbe dinamikog tlaka zraka u statiki. S porastom temperature zraka dolazi i do
smanjenja njegove gustoe (ime on postaje laki) zbog ega dolazi do njegova strujanja prema
gore. Efekt dimnjaka je upravo pojava u ijoj je sri ova pojava. Da bi dolo do njegove pojave
mora postojati temperaturna razlika izmeu unutranjeg prostora i okolia. Ovaj vrlo jednostavan
i jeftin nain ventilacije u svojoj se najjednostavnijoj varijanti sastoji od dimnjaka obojanog u
crno.

Vjetrohvat
Podrobniji lanak o temi: Vjetrohvat
Vjetrohvat je konstrukcija u obliku dimnjaka koja je smjetena iznad objekta, a ima dva
funkcionalna otvora koji slue dovlaenju i odvlaenju zraka. Otvori vjetrohvata smjeteni su
najee na svim fasadama tornja zbog efikasnijeg dovlaenja svjeeg zraka. Ulazni zrak dolazi i
iz kanatskog tunela, koji prolazi do prostorije kroz vertikalno okno i pritom stvara niski tlak
(Bernoullijev efekt), te izvlai hladni zrak iz kanata u prostoriju gdje se mijea za svjeim
zrakom koji dolazi iz vjetrohvata. U suhim pustinjskim podrujima ovaj sustav moe smanjiti
temperaturu zraka i preko 15C, a jedan kanat moe sluiti za hlaenje vie vjetrohvata. Ipak,
mijeani zrak je i dalje relativno suh, ali ugodan za boravak. Sustavi hlaenja pomoi kanata i
vjetrotornja rabe se u pustinjskim podrujima preko 1000 godina.

Zeleni krov
Podrobniji lanak o temi: Zeleni krov
Zeleni krov je odlian nain da se izbjegne koritenje skupog crijepa. Ako je dobro napravljen,
toplinska su izolacija s vanjske strane kue, a i lijepi su, jer na njima moe biti travnjak,
cvjetnjak ili povrtnjak. Orijentacijom kue s obzirom na strane svijeta omoguava se da Sunce
maksimalno prodire u unutranji prostor i udara u neku termalnu masu, podove i zidove, koji
akumuliraju toplinu. Zeleni krov zimi spreava gubitak topline, a ljeti osvjeava stambeni
prostor.
Zeleni krov moe posluiti i kao terasa, jer njegov nagib treba biti minimalan, toliki da voda
moe otjecati. Dovoljna je kosina od svega 0,5 %. Inae, nagib zelenih krovova ne bi smio biti
vei od 40 zbog erozije i ouvanja kompaktnosti zelene mase. No, postoje tehnologije gradnje i
na veim kosinama, ali one i kotaju. Ovisno o statici objekta, treba paziti i na teinu zelenog
krova. Postoje oni gdje je sloj zemlje debeo ak pola metra, do onih s vrlo tankim slojem zemlje.
A moe se staviti i ljunak ili bale slame iz kojih s vremenom krene vegetacija, prvo gljive, a
potom itarice iz zaostalih sjemenki u balama. Bale s vremenom strunu, pa ostane organski

materijal pogodan kao izolator. Slama se uglavnom koristi za krovita na gospodarskim

objektima.

Zemljana kua
Podrobniji lanak o temi: Zemljana kua
Zemljana kua je posebna vrsta kua, koja je sagraena u ekoloko arhitektonskom stilu, koji
stanarima omoguuje ne da ive pod zemljom nego sa zemljom. U usporedbi s
tradicionalnim kuama, zemljane kue savreno se uklapaju u svoju okolinu, a mogu se lako
graditi i na brdovitom terenu. Zemljana kua ne mora nuno biti izgraena pod zemljom. Moe
je se postaviti i na prirodno uzgojene terene koji joj omoguuju da se oko nje obavije zemlja.
Zemljana kua je prilagodljiva konstrukcija koja u potpunosti moe biti izgraena u skladu sa
eljama svog budueg vlasnika i ispunjava sve uvjete za posebno stanovanje. U prolosti nisu
imale prozore, no moderne ih imaju, na (ili u) krovu, to znai da u njih prodire vie prirodne
svjetlosti nego u standardno graenim (nadzemnim) kuama.