Professional Documents
Culture Documents
HRONONUTRICIJA
HRONONUTRICIJA
Preskakanje obroka
Pored uzimanja grickalica, drugi najei poremeaj u navikama u ishrani je
preskakanje obroka.
U naoj praksi, od mnogih pacijenata ujemo da ne dorukuju, ali ima i
sledeih izjava: ne veeram uopte jer je to zdravije; ujutru jedem samo
voe; pojedem do 2 kg voa svaki dan; nikad ne stignem da ruam; uopte
ne jedem meso, najsladje mi je da jedem uvee u 11.. itd... sve ovo nije
dobro, uopte nije dobro!
-u organizmu oveka se skoro nita nije izmenilo od vremena kad je
primitivni ovek bio lovac i kad nije imao mnogo razliitih namirnica u
svakodnevnoj ishrani. Svakako je dolo do odredjenih minimalnih promena u
genetskom kodu nakon prelaska oveka iz nomadskog naina ivota (kad je
samo lovio) u mirniji ivot sa uzgajanjem poljoprivrednih kultura.
Voe i bobice su drevni lovci jeli kad nisu imali ulov, to jest, kad nisu mogli da
nabave meso. S druge strane, ljudi koji su se bavili poljoprivredom su osim
mesa jeli i razno povre, itarice i voe, pa se njihov organizam pomalo i
polako prilagodio na takvu vrstu hrane.
Na ovom saznanju iz
Prvi lovci su imali O
menjao i nain ivota
energiju od unetog
organizma od mesa.
polimorfizam,
naslaga.
10
Naprotiv.
Znamo da se moramo pokrenuti, ali i to moramo raditi pametno.
- Kad i kako se veba je takodje veoma bitno.
Trik je u tome, kako imati najveu korist od vebanja uklapanjem fizike
aktivnosti u hronobioloki ritam.
ne
Znai,
vebamo posle obroka i to najmanje sledea 2 sata.
Sem to je potpuno neefikasno, moe biti optereujue za varenje unete
hrane, mogue je da se varenje uspori i da imamo kontraefekat ukoliko
elimo da smramo.
Iskoristimo prirodno
najaktivniji
period
za
lipolizu,
odnosno
a pre doruka.
Statistika kae: ljudi koji primenjuju ovaj princip ine upravo najvei
procenat onih koji imaju idealnu telesnu teinu. I to bez ikakve muke.
Ove jutarnje vebe moraju biti umerene, a prema savetima strunjaka,
pogreno je ujutru trati (to veina ljudi smatra veoma zdravim), jer
naem srcu i krvnim sudovima treba najmanje 3 sata nakon budjenja da
postignu pun kapacitet, pa nije dobro preopteretiti srce veim naporima u to
vreme. Statistika kae da je procentualno daleko vei broj iznenadnih smrti
usled optereenja srca u toku tranja u rano jutro nego u bilo koje drugo
doba dana.
Ostali
termini za vebanje
poslednje
je
najgora
vebanje posle 9
11
12
13
14
Takozvane trans-masti
Posebna kategorija namirnica je ona koja u sebi ima diskutabilne masnoe, a
radi se o biljnim proizvodima, za koje se donedavno verovalo da nisu tetne
(margarin, biljni lag, biljna pavlaka, biljni sir itd...)
Najsavremenijim metodama je ipak dokazano je da je teta ogromna pri
unosu ovih namirnica. Te masti se zovu trans-masti, a postoje prirodni izvori i
sintetska grupa.
Do skora se smatralo da su tetne namirnice crveno meso i punomasno
mleko, pa je veliana uloga margarina u ishrani, ali, nauka ipak kae: mnogo
su tetnije industrijski proizvedene trans masti, od prirodnih. One poveavaju
nivo takozvanog loeg (LDL), a sniavaju nivo takozvanog dobrog (HDL)
holesterola.
U svetu je zapoela borba da se zakonom regulie zabrana uvoza namirnica
koje sadre trans masti (Kanada), u Americi postoji zabrana korienja takvih
namirnica u restoranima, a u Danskoj je odavno regulisan propis o procentu
trans masti u namirnicama (manje od 2%).
Ove masti se dobijaju hidrogenizovanjem i drugim industrijskim procesima
prerade namirnica biljnog porekla. Koriste se za produenje trajnosti peciva,
slatkia, slanih grickalica, brze hrane, ima ih u svim supama iz kesice, svim
konzervisanim namirnicama...
Najvei izvor je margarin, zatim hidrogenizovano biljno ulje, pekarske
masnoe itd...
Preporuka je da se detaljno proui sastav neke namirnice koja je industrijski
proizvedena i da se proveri procenat sadraja trans masti (ne sme biti vei
od 2%, mada je daleko najbolje da ne postoji uopte).
Znai: im vidimo da u sastavu proizvoda pie - hidrogenizovana biljna
masnoa, neka to bude signal za oprez (na alost, to emo videti na veoma
velikom broju proizvoda, mi smo do sada u naim prodavnicama pronali
samo malo proizvoda na kojima pie taan procenat ovih masti).
Proteini-belanevine: naa bazina konstrukcija
Proteini, odnosno belanevine, snabdevaju telo amino kiselinama, koje
obezbedjuju rast, odravanje i reparisanje, odnosno popravljanje tkiva, a
takodje su fundamentalan izvor vitalnih supstanci: enzima, hormona, neuro
transmitera itd..
Nae telo niti proizvodi, niti skladiti proteine. Ukoliko unosimo malo ili ne
unosimo uopte proteine, nae telo poinje da razgradjuje sopstveno miino
15
mesa,
mnogi
Hrono ishrana kae da ipak treba unositi umerene koliine crvenog mesa, jer
to moe da bude vie korisno nego tetno.
Ogranienje unosa neophodno je kod bolesnika koji boluju od parkinsonove
bolesti (ne zabranjeno, ve ogranieno) i druga ogranienja za sada nisu
poznata.
Gojaznost
Gojaznost negativno utie na mnoge, dobro poznate naine, kao to su
opereenje srca i krvnih sudova, porast krvnog pritiska, taloenje opasnih
materija u crevima, oteava i remeti funkcije rada unutranjih organa (jetra,
pankreas, bubrezi), ugroava metabolike procese, dovodi do poremeaja u
funkciji i strukturi zglobova i kostiju, itd.
Ali, danas su opsena ispitivanja pokazala direktnu povezanost izmedju
debljine oveka i skraenja njegovog ivotnog veka putem jednog donedavno
malo poznatog mehanizma, kojim nae sopstvene masne elije jedu onaj
genetski materijal koji presudno odredjuje duinu naeg ivotnog veka.
Na osnovu radova doktora Tim Spectora, naunika iz St. Thomas Hospital u
Londonu, koji je prouavajui genetsku strukturu i patoloka optereenja
blizanaca, dolo se do zapanjujuih rezultata o ponaanju genetskih zapisa
kako kod gojazne dece, tako i kod gojaznih odraslih pojedinaca.
16
17
18
19
20
21
Svaki ovek ima jedinstven genetski zapis. Prema tom zapisu se odvijaju sve
nae fizioloke funkcije, a svakako se ovo odnosi na metabolizam i
iskoristljivost namirnica u cilju stvaranja energije. Jednom oveku je za
stvaranje energije odgovarajua jedna vrsta namirnica, nekom drugom,
sasvim druga vrsta. Unutar jedne porodice ak veoma esto postoje razlike u
sposobnosti iskorienja namirnica.
Mi esto imamo oseaj da neku hranu volimo ili ne volimo , a to je
samo ostatak drevne moi koju su nai preci imali kad su birali namirnice od
kojih mogu imati samo korist, a ne i tetu.
22
Nije isto ako u jedno doba dana jedemo vrstu hrane koju prema naem
prirodnom ritmu izluivanja hormona i enzima ne moemo iskoristiti u to
odredjeno doba dana, a mogli bismo imati veliku korist da smo je pojeli
nekoliko sati ranije ili kasnije.
Na metabolizam je dirigovan od strane hormona i enzima koji se izluuju u
okviru odredjenih organa, a ovo luenje je uvek vremenski odredjeno i to ne
prema naim individualnim navikama, ve po zakonu univerzalnog ritma
dana i noi. Ovaj ritam je predstavljen sledeim: izlazak sunca, podne, posle
podne, zalazak sunca, no. On diktira i to kako e izgledati na individualni
bioloki ritam.
Postoji odredjeno vreme za stvaranje energije, potronju energije, stvaranje
masnih depozita (u cilju kasnijeg korienja ovih skladita za stvaranje
energetskih zaliha) itd, a ovi intervali su fizioloki, znai prirodni, nesvesni i
odredjeni su zapisom u naem genetskom materijalu.
Hrana koju pojedemo se nikako ne moe upotrebiti za direktno stvaranje
energije.
Da bi nai organi mogli nesmetano da obavljaju svoje funkcije, potrebno je
da se sva hrana u digestivnom sistemu rastvori do posebnih molekula, koji se
tek tada mogu koristiti dalje za stvaranje odgovarajueg oblika energije.
Neki enzimi se vie izluuju ujutro, neki u podne, neki posle podne ili uvee.
Hormoni se takodje izluuju u dnevnom ritmu, na primer, rano ujutro se
izluuje najvea koliina kortizola i insulina, dok se melatonin, hormon sna
lui samo uvee i nou.
Pojedine namirnice se prirodno izuzetno lako vare u odredjeno doba dana,
dok za varenje neke druge namirnice u to isto doba dana, moramo da
iskoristimo sve postojee fizioloke rezerve organizma u cilju korienja te
namirnice za stvaranje potrebne energije za rad organa.
Kad pojedemo neodgovarajuu hranu u odredjeno doba dana, mi zbunjujemo
nae lezde koje lue bitne hormone za aktivnost naeg organizma, traimo
od njih da se aktiviraju i u vreme kad se one prirodno odmaraju.
Kad se usled tih nepravilnosti pojavi nedovoljno i neadekvatno luenje
enzima, dolazi do greki u metabolizmu koje vode u hronine bolesti i
gojaznost.
Kliniki je dokazano da je voe pogrean izbor za jutro, a testenina za vee.
Niti je nama voe potrebno ujutro, niti imamo fizioloku mogunost da ga
iskoristimo na pravi nain u to doba dana. Isto tako, testenina u veernjim ili
nonim satima (a ovo je apsolutno najea greka u ishrani) nam nije
23
dovodi
do
stvaranja
Ovo vremenom izaziva razne bolesti organizma. Pre svega, nastaju razne
metabolike bolesti (eerna bolest, usled iscrpljivanja pankreasa, poremeaj
lipidnog statusa poveanje vrednosti triglicerida i holesterola u krvi i kao
posledica ovoga, nastaju bolesti srca i krvnih sudova, visok pritisak, ali i
prerano starenje, razni maligniteti, degenerativni poremeaji, gojaznost itd.
Najea vidljiva posledica greaka u ishrani je pojava gojaznosti, kako
opte, tako i parcijalne (nakupljanje masnih depozita u odredjenim delovima
tela).
Kad pojedemo neku hranu koju ne moemo da koristimo za stvaranje
energije, mi je uskladitimo u obliku masnih naslaga, za neku drugu
priliku.
Problem nastaje zbog toga to ova uskladitena masnoa nikad nije sasvim
ista, ve ona koja se u naem organizmu pravi sa dodacima metabolikog
otpada. Ova masnoa se kao takva ne koristi na pravi nain ni kasnije, u
sluajevima kad bi trebalo da se oslobodi iz depozita u cilju stvaranja
energije.
Dodatno optereenje za na organizam je to to mi nastavimo sa unosom
hrane u pogreno vreme, pa osim to se nakupljena masnoa nikad ne
iskoristi, mi dodajemo novu koliinu u skladita. Naravno, odsustvo fizike
aktivnosti je okida za nastavljanje taloenja masnoa, jer miii za svoj rad
koriste veliku koliinu energije, pa se masnoe veoma lako nakupljaju kod
ljudi koji nisu fiziki aktivni.
Ako pokrenemo miie, mi smo uradili vei deo posla za na pravilan
metabolizam i stvaranje siluete tela koja odgovara naoj prirodnoj
konstituciji. Prirodna konstitucija oveka je vrsto i zategnuto, a ne mlitavo i
debelo telo.
Uzroci prekomerne teine, pojave koja predstavlja izuzetno veliki problem
kod oveka u svetu su raznoliki, mada je najee u pitanju skup vie faktora
(navike, psiholoka struktura linosti, kulturno okruenje itd).
24
25
godina starosti), itd. Da bismo pouzdano znali koja vrsta hrane odgovara
naim pacijentima, mi obavljamo test intolerancije na hranu i InBody analizu
tela pri prvom pregledu.
Prema francuskim autorima, velike se greke prave ba unosom vrste
namirnica koje ne odgovaraju morfolokoj karakteristici naeg tela.
Do skora je bila aktuelna i veoma znaajna uloga krvnih grupa u nainu
ishrane i izboru namirnica, ali je naputena samim inom autora teorije, koji
se iste javno odrekao 2007 godine.
Dr.Piter D'Adamo je 1996 godine objavio prvu u nizu knjiga, koje se bave
ovom temom. Ovaj lekar zasniva svoju teoriju (ovo je zapravo teorija
njegovog oca, stara pedesetak godina) o slaganju odreenih krvnih grupa sa
vrstama namirnica. Prema toj teoriji, vrsta belanevina koje se nalazi u hrani
(lektini) ponaa se kao izaziva hemijske reakcije u dodiru sa belanevinama
naih krvnih elija i ovom reakcijom dolazi do oteenja elija. Budui da su
nae krvne elije razliite (razne krvne grupe ABO sistema) odreena hrana
e bukvalno za neke ljude prestavljati lek, a za druge otrov, smatra dr
D'Adamo.
Zamerka za dosledno primenjivanje ove strategije je i dalje u tome to mi
ipak nismo svi isti unutar 4 krvne grupe. Dokazano je da je varijacija unutar
svake krvne grupe izvanredno velika. Najvea zamerka ove teorije je
potpuno uoptavanje ljudskog organizma u pogledu varenja belanevina: svi
ljudi krvne grupe A bi trebalo da budu vegeterijanci. Belanevine iz mesa za
pripadnike krvne grupe A predstavljaju okida u nastanku karcinoma, na
primer, dok itarice za krvnu grupu O predstavljaju izvor raznih hroninih
bolesti uzrokovanih padom imuniteta. Prema klinikim studijama, dosledno
primenjivanje dijetetike zasnovane na krvnim grupama niti produava ivot
statistiki znaajno, niti ga dokazano skrauje.
Kao to je reeno, dr D'Adamo se javno odrekao ove svoje teorije pre tri
godine.
Pravila Hrono - ishrane
Kad se paljivo bira vreme obroka i vrsta namirnica koju unosimo, vie ne
dolazi do skladitenja masnoa u odredjenim zonama tela i time se oblik tela
za kratko vreme menja.
Prioriteti u dnevnom rasporedu obroka su na doruku i ruku, koji su i
najee zanemarivani obroci.
26
Kravlje mleko nije hrana koju ljudi mogu lako variti, a iako se i
dalje oko toga polemie danas u svetu, hrono ishrana ga u
potpunosti zabranjuje, ne pije se, niti se stavlja u kafu.
Dozvoljeno je mleko koristiti ponekad u nekim kuvanim jelima,
a kiselo mleko i sirevi su dozvoljeni
27
28
OBROCI
DORUAK - ovo je najvaniji obrok !!!
Doruak je kapitalni obrok, jer ovaj obrok definie sve elijske funkcije u
organizmu dalje u toku dana.
Ako niste spremni da uvedete doruak kao obavezan i najvaniji
dnevni obrok, vi niste pravi kandidat za primenu hrono nutritivnog
reima, jer neete imati eljene rezultate.
Razmislite o tome.
Idealan doruak trebalo bi da sadri masti, belanevine i spore eere
(itarice), jer je na organizam prilagodjen da samo ujutro moe dobro variti
i iskoristiti kombinacije ove hrane.
Ujutro je najvea proizvodnja enzima koji uestvuju u metabolisanju masnih
namirnica (lipaze). Od produkata metabolizma masti, kasnije se nou, u toku
sna stvaraju novi i zaceljuju oteeni zidovi elija.
Ujutro se proizvodi takozvani endogeni holesterol u jetri, neophodan za
sintezu hormona i za mnoge druge funkcije, a masnoe u jutarnjem obroku
pomau da se sintetie kvalitetan ( dobar ) holesterol.
Ukoliko kroz due vreme ujutro ne unosimo masnoe ivotinjskog porekla,
poveava se produkcija lipoproteina niske gustine, odnosno, takozvanog
loeg holesterola. Ovaj LDL, lo holesterol, umesto da uestvuje u zatiti i
obnavljanju elija naeg organizma, naprotiv, uestvuje u mnogim
zapaljenskim procesima i podloan je oksidaciji slobodnim radikalima, pa se
ubrzava proces starenja i samim tim pojava mnogih oboljenja (karcinomi,
bolesti srca i krvnih sudova visok pritisak, ateroskleroza..).
Ujutro je znaajna sekrecija i enzima koji metaboliu unete belanevine, pa
je i iskoristljivost proteina takodje dobra (ovi proteini iz hrane se kasnije
koriste u stvaranju sadraja naih elija). Ovo znai da se ujutro mogu jesti
jaja, sirevi, unka i slino.
Ujutro je sekrecija hormona insulina najvia u toku dana, a ovo veliko luenje
insulina odgovara i velikom luenju kortizola, hormona budnosti, koji takodje
ujutro ima najviu koncentraciju u organizmu u toku dana. Kortizol svojom
aktivnou prirodno dodatno utie na poveanje vrednosti eera u krvi.
Znaaj ovoga je u tome to oba navedena hormona ujutro iscrpljuju
pankreas ukoliko unosimo brzovaree eere (med, beli eer, voe i naroito
vetake zasladjivae).
29
30
beli hleb
kafa
okolada
sladoled
brusnice
Kao to je reeno, voe nije poeljno jesti ujutro, jer osim to na organizam
nema nikakvu korist ujutro od njega, zbog slabog izluivanja enzima koji
uestvuju u varenju voa, teko ga i varimo. Iako mnogi nutricionisti i dalje
preporuuju unos voa ujutro, ako ovo inite, promenite navike danas!
Nova preporuka Svetske Zdravstvene Organizacije je da se u dijetetskim
reimima voe zabrani u jutarnjem obroku!
Kliniki je dokazano da se redovnim unosom sveeg voa ujutro pankreas
polako iscrpljuje, a iskustva u praksi pokazuju da se kod svih ljudi koji ujutro
jedu samo voe, telesna teina ne moe dovesti do idealne vrednosti. Iako
kod nekih pacijenata postoji gubitak teine za vreme vonih dijeta, on je
privremen, a jo-jo efekat je drastian.
Dugotrajno konzumiranje veih koliina voa ujutro i prepodne, kod mnogih
ljudi dovodi do pojave pre- dijabetesa i sledstveno eerne bolesti u starijem
ivotnom dobu, to je danas sve ea pojava, a to starije ivotno doba
se sve vie odnosi na ljude starosti od 40 godina, pa na vie.
Deca koja jedu vie voa u svako doba dana, a naroito ujutro su najee u
grupi dece sa veom telesnom teinom. Skoro svako uvek zaboravlja da je
voe = slatki! I to sa vie vrsta razliitih eera od okolade, na primer.
Doruak bi trebalo da traje 30 minuta i da ne bude kasnije od 11 sati pre
podne.
Ukoliko je doruak kvalitetan, kasnije se u toku dana smanjuje elja za veim
koliinsko kalorijskim unosom hrane.
31
Ako se pojavi glad u prepodnevnim satima, posle obilnog ili manje obilnog
doruka, a znamo da neemo biti u mogunosti da jedemo do kasnih
popodnevnih sati, sasvim je u redu ponoviti unos hrane, slian doruku, ne
kasnije od 13 asova. Na primer, ukoliko smo za doruak pojeli tost sa
puterom i ureim prsima ili slino, plus kiselo mleko, moemo ponoviti do 13
asova ovakav obrok, ali bez kombinovanja hleba i jakih proteina, znai
moemo pojesti tost sa puterom i kiselo mleko, ili samo urea prsa (pilea
prsa, unka, peenica, itd) sa sveom paprikom, krastavcem i slino. Ili proju
sa sirom i kiselim mlekom.
PRIMERI JELOVNIKA ZA DORUAK: (ovo su primeri koji se odnose na period
nakon poetne restrikcije, a potrebno je uskladiti ove primere sa listom
namirnica po testu intolerancije na hranu)
Ukoliko je body mass index do 30 koliine nisu ograniene!!
Kod BMI preko 30, koliine obavezno moraju da se uskladjuju prema savetu
lekara.
Dobro je popiti povremeno sve sok od pomorande (sve cedjeni sok je
alkalan, odnosno baznog pH dok je pasterizovan kiselog pH, to je
nepovoljno za organizam, dugotrajno zakiseljavanje organizma dovodi do
slabljenja imunog sistema, a veoma esto do poveanja telesne teine). Ovo
je jedino voe osim limuna koje je dozvoljeno povremeno unositi ujutro, jer
ima veoma malu koliinu vonog eera, a veliku koliinu izvesnih enzima
koji olakavaju varenje (ponavljamo, ujutro je prirodna sekrecija enzima koji
uestvuju u varenju voa minimalna).
1) Tostiran integralni hleb (hleb treba tostirati, jer se tada aktivnost kvasca
smanji ili poniti, to olakava mravljenje ili odravanje idealne teine),
maslac, odnosno puter i kiselo mleko (jogurt treba izbegavati, jer tehnoloki
postupak u proizvodnji jogurta dovodi do fizioloke reakcije u organizmu,
tako da je mogue stvaranje masnih naslaga na stomaku i bokovima, a kod
mukaraca esto i na podbratku). Takodje je dozvoljen i tostiran hleb sa
puterom i demom bez eera (najbolji je izbor dem bez ikakvog dodatog
eera ili onaj sa dodatom fruktozom ova fruktoza ne podie nivo insulina,
jer za razliku od eera iz sveeg voa, ne dovodi do aktivacije pankreasa!).
2) Palenta sa feta sirom ili kravljim mladim sirom, kiselo mleko.
3) Kifla od heljdinog ili kukuruznog brana, aa kiselog mleka sa 2.8 ili 3.2%
masnoe
4) Prena jaja, moe i vie jaja, a u tom sluaju treba ukloniti umanca
(dovoljno je u toku sedmice pojesti 4 umanca, dok za unos belanaca ne
postoji nikakvo ogranienje), sa prenom ili sveom unkom, paradajz, sir,
kiselo mleko, aj ili kafa.
32
5) Musli, kiselo mleko ili voni jogurt (voni jogurt se preporuuje povremeno
za doruak, iako ne pripada pravom hrononutritivnom obroku za doruak - iz
psiholokih razloga; nee nauditi ako se povremeno pojede, a moe doneti
zadovoljstvo punog ukusa kod onih koji su navikli na ovakav ukus).
6) Tost sa puterom i unkom, uti sir kakavalj, trapist, gauda, kiselo
mleko, krastavac
7) Kajmak, tost, tvrdo kuvana jaja (1-2 cela, ostala bez umanca), kiselo
mleko, paradajz
8) Proja sa sirom
9) Pita na plotni (kora za gibanicu ili pitu se premae sa sveim muenim
jajima i mladim sirom, zatvori se u obliku kvadrata ili trougla i ispi na malo
ulja).
10) Gibanica, kiselo mleko
Praka unka, pilee i uree grudi su dozvoljene, peenica takodje, ali bi
trebalo biti oprezan sa namirnicama kao to su patete, virle i nekim
suhomesnatim poizvodima ukoliko ne znamo taan sastav i koliinu aditiva.
33
Dobro je za ruak jesti jedan jedinstven obrok, bogat belanevinama, ribu ili
meso, jer ove namirnice obezbedjuju unos vitamina rastvorljivih u vodi,
gvodja, cinka, selena, ali i aminokiselina tirozina i triptofana. Da bi dolo do
dobre apsorpcije, nikad ne treba uzeti kuvanog povra previe u odnosu na
meso lili ribu. Ovo se ne odnosi na brokole, kupus, prokelj, blitvu, spana,
kelerabu i karfiol.
Obavezno treba izbegavati deserte najmanje dva sata nakon ruka.
Jedna aa crvenog vina je idealna za varenje (ukoliko nam obrok nije bio
sainjen od ugljenih hidrata). Eventualno se moe konzumirati jedna vrsta
voa, sat vremena nakon obroka (samo kad je telesna teina stabilizovana),
ali na svaka tri do etiri dana.
Meso je mogue zameniti proteinima iz biljaka (pasulj, soja, soivo), prema
tanoj proceni proteinskog sastava.
Iako postoje mnogobrojni dijetetski reimi, kao i razlika u stavovima
nutricionista po pitanju kombinacija namirnica, samo jedan reim iskustveno
daje odline rezultate: proteini i ugljeni hidrati se ne kombinuju u jednom
obroku, bilo da je ruak ili veera u pitanju. Poznati svetski naunici su
objavili poslednjih godina, da je potrebno ak do godinu dana, da se
organizam metaboliki oisti od toksina nakupljenih usled loeg i sporog
metabolisanja kombinovanih namirnica.
Jedino vreme kad je kombinacija mogua, ak i poeljna je jutro. Tada je
aktivnost enzima veoma znaajna i jedino ujutro ne postoji kompeticija ovih
enzima u varenju.
Kombinovanje belanevina i ugljenih hidrata u svako drugo doba dana nije
dobro, jer se enzimska aktivnost za njihovo varenje i metabolisanje ne
poklapa, naprotiv, dolazi do blokiranja aktivnosti jednog enzima od strane
drugog, pa e jedna vrsta namirnica usporiti varenje druge vrste. Najee je
ugroeno varenje ugljeno hidratnih namirnica (hleb, testenina) pa ove
namirnice ostaju dugo u crevnom traktu dovodei do truljenja i oteenja
zidova creva. Varenje belanevina podie kiselost eludanog soka, a ta
kiselost zaustavlja varenje ugljenih hidrata. Bolje je jesti samo belanevine ili
samo ugljene hidrate.
U teke kombinacije spadaju: nicla s krompirima; meso i hleb, meso i
testenina (lazanje, pagete sa mesom, musaka od krompira) banana i jogurt;
Trebalo bi izbegavati graak s mesom. Belanevine prisutne u mleku,
sirevima i mahunarkama i one prisutne u mesu, ne idu zajedno. Ove prve u
grumenima se rasporeuju oko belanevina iz mesa, onemoguavajui tako
pravilno varenje.
Teke su i sledee kombinacije: riba na aru i gorgonzola; hamburger sa
sirom; meso ili riba pripremljeni na pavlaci; svinjske kobasice sa soivom;
34
35
Integr. pirina
Integr. hleb
Bela testenina
Pekmez
Banana
Cvekla kuvana
Polubeli hleb
Beli pirina
Kukuruz
Keks, biskviti
Kuvani krompir
Mle. okolada
itarice sa eerom
Beli hleb
Beli eer
Kukur. pahuljice
Kokice
argarepa kuvana
Med
Krompir pire
Beli tost
Pekarski krompir
Pakanat
Napolitanke
Maltoza
50
50
55
55
60
65
65
70
70
70
70
70
70
70
75
85
85
85
90
90
95
95
101
109
110
Povre je idealno jesti presno (argarepu i celer naroito), dok mnoga druga
povra treba samo kratko skuvati na pari. Pakanat iz supe dijabetiari
nikako ne treba da jedu. Idealne namirnice su one iji glikemijski indeks ne
prelazi 45. Dobro je kombinovati namirnice niskog i visokog glikemijskog
indeksa.
36
37
38
3) Pilee belo meso sa paprikom i belim lukom (pilee belo, par enova belog
luka, nakon 10 min. dinstanja dodati par crvenih babura iseenih na komade,
dinstati jo dok ne omeka), zelena salata sa balzamikom i zainskim uljem
je odlian prilog
4) Testenina sa paradajzom i bosiljkom, zelena salata, ili meavina vie
raznih salata (hrastov list, crveni i zeleni), malo radia i malo rukole, nadev
od balzamika, pola kaiice senfa i zainskog ulja)
5) Musaka od paprika (paprike ispei u rerni i oljutiti, mleveno meso
prodinstati na luku ili praziluku, zainiti i dodati malo bibera, poredjati u
posudu red iseenih paprika, red mesa, itd, zavriti sa paprikom, naliti sa
umuenim jajetom i malo kisele pavlake i zapei u rerni). Ovo jelo ne smeju
jesti osobe koje imaju prekomernu teinu, jer kombinacija pavlake i mesa
nije odgovarajua, eventualno mogu umesto pavlake koristiti punomasno
kiselo mleko. Iako je kombinacija mesa, jaja i pavlake teka, ovo jelo se lako
vari zbog dodatka paprike i luka. Kad musaku ne pravimo sa pirinem i
mesom, razlika u varenju je znaajna!
6) nicla sa povrem i salatom (moe i krmenadla, ako MORA test
intolerancije na hranu dozvoljava upotrebu svinjetine), na ulju se ispri
izlupana nicla, posebno se griluje meavina povra (tikvice, patlidan,
paprika, itd, ili se prodinsta neko od povra brokoli, prokelj, karfiol,
spana), paradajz salata sa krastavcem
7) Piletina sa limunom (pilee belo, dinstati na ulju, malo vode dodati,
izvaditi meso i u tiganj staviti beli luk, prodinstati, dodati limunov sok, au
belog vina, malo pilee supe ili kocku, u dobijeni sos vratiti piletinu i jo malo
dinstati), za one koji imaju idealnu teinu, moe se garnirati sa malo
kuvanog pirina (pirina sa piletinom, uretinom i ribom ne blokira u
potpunosti aktivnost digestivnih enzima, ali pirina svakako ne treba
kombinovati sa takozvanim jakim mesima, kao to je reeno), odlino je uz
ovo jelo dodati brokole i prokelj, zelena salata sa zainima
8) orba od karfiola ili brokola, zainjena sa pola ae slatke pavlake,
teletina sa mladim povrem (meso iseeno na krupne kocke ispei sa svih
strana, dodati so i zaliti sa belim vinom, dodati paradajz i zaine timijan,
perun, majina duica, poklopiti i ostaviti na laganoj vatri oko pola sata,
dodati nekoliko glavica luka krupno seenog, mlade argarepe, graak, pa
kuvati jo 15 minuta, zatim dodati boraniju i kuvati jo 15 minuta). Ovo jelo
je malo tea kombinacija, ali je veoma ukusno i moe biti na trpezi
povremeno.
9) Pastrmka i kuvani karfiol (zainjen samo sa malo belog luka), salata
10) Soivo u crvenom vinu (isei povre crni luk, argarepu, en belog
luka, iseckati malo slanine, zeleno soivo zaliti crvenim vinom na pola kg
ide oko 5 dl, dodati vode i kuvati, kad provri dodati povre i slaninu, kuvati
39
40
41
radimo svom organizmu kad uvee nakon dobre veere pojedemo par velikih
komada ovog slatkog otrova.
22
22
25
32
32
36
38
43
43
52
55
57
62
65
66
64
72 !!!!
42
43
Zelena salata, hrastov list (crveni i zeleni), endivija, radi crveni, rukola
operu se dobro, ocede, pomeaju i ostave u istoj najlon kesi u friideru.
Ovako mogu da stoje do 3-4 dana i da ostanu svee. U iniju se stavi
odgovarajua koliina salate, prelije se sa balzamikom, hladno cedjenim
uljem i bosiljkom, doda se kaiice senfa, malo bibera, nekoliko eri
paradajza preseenih na pola, nekoliko kockica avokada, pola ake semenki
od suncokreta, bundeve i sitno seckan beli luk, pola do jednog ena. Salata
izgleda izvanredno i takav joj je i ukus, a pri tom predstavlja najzdraviji
mogui obrok. U ovako spremljenu salatu mogu se dodavati razne namirnice,
kao to su kuvana jaja, tunjevina iz konzerve, seena piletina, uretina, riba
list ili osli ili neke vrste mladih sireva.
Ako uvee pojedemo sendvi, picu ili testeninu, dodali smo nekoliko masnih
klobuka na na stomak, zadnjicu, butine itd.
Neki ljudi poseduju metabolizam koji moe veoma dugo tolerisati razne
greke u ishrani. Mnogi mladii i devojke esto dodaju veernjem
ugljenohidratnom obroku i koka kolu ili mleko u neogranienim koliinama.
Pri tom mnogi izgledaju ak i dobro. Uvek se setite reenice jednog uvenog
fiziologa: telo pamti! Izgledaemo dobro i oseaemo se zdravo sve do
jednog momenta. A taj momenat se bez izuzetka pojavi svakome ko je dugo
greio u izboru hrane i vremenu obroka.
Deklaracije, odnosno nalepnice na pojedinim namirnicama su ture ili
napisane neverovatno malim fontovima, za koje su ponekad potrebna
pomagala i najotrijem oku.
Proitajte svaku deklaraciju, to je od ogromnog znaaja, recimo, na mnogim
proizvodima emo videti da imaju u svom sastavu mleko u prahu tost hleb,
dvopek, integralni biskviti, supe iz kesice, biljni lag, jogurt itd... ovo tada
nije dobra namirnica za sve one koji imaju intoleranciju na kravlje mleko, a
ova intolerancija je najea u naoj praksi.
Ovde ak i ne spominjemo emulgatore i pojaivae ukusa, kao ni ostale
hidrogenizovane biljne masnoe, to sve skupa uopte nije poeljno u
ishrani!
Za poboljanje imunog sistema, birajte biljne ajeve, koji su bazni, a ne
vone ili crne, koji su kiseli, obavezno dodajte sok od limuna (koji ostavlja
bazni trag kao to je reeno).
Suve smokve, suene masline, rendan celer, maslinovo ulje, sve perun,
paradajz, krastavac, plavi patlidan, brokoli, kupus, argarepa, crni i beli luk,
jabuke, lubenice, kajsije, kupine, ribizle, to su samo neke od namirnica koje
nam pomau u borbi protiv infekcija.
44
Ono to nam odmae je sledee: pivo, coca cola, kikiriki, orasi, kafa, eer,
okolada, keap, majonez, brusnice, borovnice, kukuruz, soivo, ljive,
kakao, senf i drugo.
Iako i danas postoje burne rasprave u vezi sa znaajem holesterola u
nastanku sranih bolesti, medicinski strunjaci sve vie dolaze do saznanja
da ba nije lako optuiti holesterol za srane probleme savremenog oveka.
Rezultati mnogih savremenih studija su i dalje nedosledni i zbunjujui.
ta je holesterol?
Holesterol je alkohol velike molekulske teine, koji se proizvodi u jetri i nekim
elijama u organizmu. Znaaj ovog jedinjenja je veoma veliki za ivot
oveka, a najbitnije uloge holesterola su sledee:
-obezbedjivanje integriteta elijskog zida i stabilnost svih elija u organizmu
-on je prekursor kortikosterida, odnosno od njega se dalje sintetiu hormoni
koji nam omoguavaju ivot i funkionisanje u stresnim situacijama, kao i
prekursor testosterona, estrogena i progesterona, najvanijih hormona u
reprodukciji i vitalnosti.
-holesterol je prekursor vitamina D, vitamina rastvorljivog u mastima,
neophodnog u zatiti nervnog sistema, odravanju zdravih kostiju i miinog
tonusa, vitamin D uestvuje u proizvodnji insulina, metabolizmu minerala i u
imunom odgovoru organizma. Kliniki je dokazano je da vitamin D spreava
nastanak karcinoma pankreasa, debelog creva i dojke, ali i drugih
maligniteta.
-une soli, koje omoguavaju varenje masti, napravljene su od holesterola
-holesterol je neophodan za modanu aktivnost, jer serotoninski receptori u
mozgu ne funkcioniu bez njega.
-majino mleko sadri visok nivo holesterola, jer je on, zajedno sa zasienim
masnoama iz mleka od vitalnog znaaja za rast bebe i razvoj mozga.
Glavni razlog zato je ogroman akcenat stavljen na znaaj holesterola je
njegova potencijalna uloga u razvoju koronarne - srane bolesti, iako je
podjednak broj studija koje pokazuju da ne postoji korelacija izmedju nivoa
holesterola i kardiovaskularnih. tavie, utvrdjeno je da znaajan rizik od
nastanka koronarne bolesti postoji i kod starijih osoba koje imaju normalne ili
niske vrednosti ukupnog holesterola.
S druge strane, u mnogim zemljama zapadne Evrope se svim mukarcima,
starijim od 55 godina prepisuje jedan od registrovanih statina, odnosno
45
46
47
48
49
50
(beli i uti eer, med, kolai, rafinisane cerealije musli sa dodatkom meda,
eera ili voa itd).
Jedna velika studija u Velikoj Britaniji, radjena na nekoliko hiljada dece
kolskog uzrasta je pokazala da je u grupi dece koja nekontrolisano jedu
slatkie i sve vrste brzih eera, u proseku nivo inteligencije nii za 25 poena
(ovo je stvarno veoma lo rezultat!!!)
Dokazano je da se pri dugotrajnoj i obilnoj konzumaciji slatkia, kod ljudi u
mozgu, tanije u sinapsama koje omoguavaju komunikaciju izmedju
modanih elija (time ostvarujui misaone procese), pojavljuje takozvani
cross-linking fenomen.
eer u krvi prolazi modanu barijeru, vezuje se za belanevine sinaptikih
veza (komunikacionih kanala), a novonastala veza se zove proteoglikan.
Vremenom se stvara pauinasta materija izmedju vie sinapsi, belanevinasti
put postaje zadebljan, modani impuls spor, a sve to usporava misaone
tokove, smanjuje inteligenciju i dovodi do rane demencije.
Dokazano je da se demencija javlja mnogo ranije kod ljudi koji konzumiraju
vee koliine eera, a u skoro 50% se javlja i upadljivo smanjenje
inteligencije, a sama izjava dr peter Rogersa, psihologa sa univerziteta u
Bristolu dobija sve vie smisla eer pri mozak!
Profesor Gerald Reaven sa univerziteta Stanford u Kaliforniji je doao do
rezultata koji daju veoma mrane prognoze. Naime, 25% zdravih ljudi u
proseku imaju neki oblik poremeaja aktivnosti insulina, upravo zbog
nekontrolisane upotrebe slatkia. Ovo je ujedno i procenat faktora rizika za
nastanak ozbiljnog poremeaja metabolizma eera. Znai, svaki 4-ti
potpuno zdrav ovek ima rizik da razvije ozbiljna oteenja organizma usled
koritenja hrane koja sadri proste eere.
Poremeaj metabolizma eera je prozvan i kao jedan od uzronika nastanka
ili pogoranja mnogih psihijatrijskih bolesti, od depresije do shizofrenije. Dr
Carl Pfeiffer, osniva centra za istraivanje mozga u Prinstaunu, je dokazao
da je poremeaj metabolizma eera uzrok za nestabilnost pacijenata
obolelih od shizofrenije. Konzumacija eera pogorava bolest do te mere, da
terapija postaje nedovoljna. Dovodi do agresivnog ponaanja, fobija,
psihotinih kriza i samoubilakih istupa. Iz ovog razloga je, na na poslednjem
svetskom kongresu psihijatara, dato saoptenje da je upotreba eera u
ishrani izuzetno loa za mentalne funkcije i apsolutno zabranjena kod svih
pacijenata koji imaju neki psihijatrijski poremeaj.
Leenje depresije okoladom i tortom je siguran put u jo veu depresiju!!!
Poznato je da eer u ishrani troi nae vitaminske rezerve i dovodi
organizam u stanje razliitih avitaminoza.
51
52
umor/slabost
zamagljen vid
Tipovi dijabetesa
Postoje dve glavne kategorije dijabetesa:
Dijabetes tip 1 se javlja u detinjstvu ili mladosti i insulin je neophodan u
leenju. Izazvan je aktivnou imunog sistema organizma koji unitava elije
sopstvene guterae - koje proizvode insulin (beta elije).
Dijabetes tip 2 se obino polako razvija kod odraslih. Napreduje s vremenom.
U poetku se moe leiti dijetom i vebom, a u kasnijoj fazi bolesti potrebno
je uvesti u leenje tablete, pa insulinske injekcije.
Najee su mnogobrojne greke u ishrani, stres i loe ivotne navike uzrok
nastanka dijabetesa tip 2. Dugotrajan unos brzih eera (slatkii, voe, med)
ujutro i uvee, prekomerna teina, alkoholizam i stres ubrzavaju iscrpljivanje
pankreasa, odnosno guterae i izazivaju nastanak eerne bolesti.
Rizik za pojavu eerne bolesti je naroito visok kod osoba koje imaju masne
naslage u predelu struka i stomaka, visok pritisak i poviene masnoe u krvi.
Ako pri ovome postoji i istorija ove bolesti u porodici, rizik je ak nekoliko
puta vei.
Masne naslage na stomaku su biohemijski veoma aktivne. Ova masnoa lui
razne supstance, koji su pravi takozvani hemijski medijatori za razvijanje
upalnih procesa (CRP, IL-6 itd, itd). Kad se kae upalni proces, ovom prilikom
se misli na razvoj patolokih promena na krvnim sudovima, u elijama, na
ubrzano starenje, nastanak eerne bolesti, pojavu malignih bolesti sve
ovo, a i mnogo drugih pojava je rezultat zapaljenske reakcije u organizmu.
Smanjenje teine, a pre svega masnih naslaga na stomaku je od vitalnog
znaaja za svakog ko ima ovaj problem.
Preporuka je da nauimo da ne podleemo primamljivim ukusima slatkia.
Oni nam svakako mogu nauditi mnogo vie nego to smo verovali do sada.
Program Hrono ishrane je tako dizajniran da nikada ne dolazi do udnje za
slatkim, takozvani sugar craving syndrom se nee javiti ukoliko smo u
regularnim razmacima imali prave obroke.
Ova udnja se javlja u svakom sluaju zbog nepravilnih obroka, estog unosa
slatkia, a naroito ukoliko jedemo uvee testo, hleb ili okoladu.
53
54