Molba itateljima

Ukoliko vam se ova knjiga nije svidjela, molim vas, darujte je nekom drugom, moda e se
njemu svidjeti: a ako smatrate da je dobra i vrijedna, molim vas, da proirite barem dvije tri
kopije: na taj ete nain i vi dati svoj doprinos irenju ovog znanja, koje je mnogo bitnije od
svjetovnog.
Ovo molim zbog toga, to prijevod nije predvien za tisak, pa e samo na ovaj nain iri krug
ljudi imati prilike proitati ovo vrijedno djelo. Nova saznanja mogu dovesti do promjene
svijesti: a promjena svijesti kod to veeg broja ljudi, predstavlja jedinu nadu za bolju
budunost cijelog ovjeanstva.
Unaprijed zahvaljujem.

Prevodilac

-I-

- II -

O T LA PR I N C I P
EGLI REN
Sadraj
PREDGOVOR.........................................................................................................................................................3
O T L A PRINCIP.................................................................................................................................................4
UVOD 1....................................................................................................................................................................5
UVOD 2....................................................................................................................................................................6
TO JE NAJBITNIJE U IVOTU?......................................................................................................................7
PRVI DIO.................................................................................................................................................................9
1.
2.

IZGON IZ RAJA...............................................................................................................................................9
OVAKO OD SEBE INITE BESPOMONO BIE................................................................................................11
2.1.
Strah....................................................................................................................................................12
2.2.
Grijeh..................................................................................................................................................13
2.3.
Neprihvaanje odgovornosti...............................................................................................................15
2.4.
Uplitanje.............................................................................................................................................16
2.5.
Traenje u izvanjskom svijetu.............................................................................................................17
2.6.
Kompleksnost ivota...........................................................................................................................19
2.7.
Racionalnost / Analiza........................................................................................................................21
2.8.
Nesposobnost da se samostalno i logino razmilja...........................................................................22
3. POSLJEDICE: PROBLEMI SU NERJEIVI..........................................................................................................26
DRUGI DIO...........................................................................................................................................................28
1.

OVAKO OVJEK FUNKCIONIRA.....................................................................................................................28

1.1.
Najradikalnije temeljno pravilo..........................................................................................................28
1.2.
Princip slobodne volje........................................................................................................................31
1.3.
ovjekov potencijal............................................................................................................................32
2. OVAKO FUNKCIONIRA UNIVERZUM / IVOT.................................................................................................36
2.1.
Sve je vibracija / energija...................................................................................................................36
2.2.
Objektivni svijet ne postoji..................................................................................................................37
2.3.
Sve je JEDNOTA.................................................................................................................................40
2.4.
Totalna komunikacija..........................................................................................................................42
3. POSLJEDICE: PROBLEMI SU RJEIVI..............................................................................................................43
TREI DIO...........................................................................................................................................................45
1.

AKCIJA = REAKCIJA.....................................................................................................................................45
1.1.
Jedna lekcija iz fizike s posljedicama: nain na koji funkcionira nae miljenje...............................45
1.2.
to je svijet? Klju ljudske moi.........................................................................................................52
1.3.
Totalna samoodgovornost: dovienja sluajnosti..............................................................................54
2. OTPUTANJE................................................................................................................................................57
2.1.
Radi se o moi nad ivotom i smru...................................................................................................57
2.2.
Aktiviranje vae univerzalne inteligencije..........................................................................................58
2.3.
Izbjegavanje nepotrebnog gubitka energije i energetskih blokada.....................................................63
2.4.
Jedno zapanjujue otkrie: idealno ivotno stanje.............................................................................69
2.5.
Smisao ivota......................................................................................................................................71
3. LJUBAV........................................................................................................................................................72
3.1.
Ljubav je.............................................................................................................................................72
3.2.
Put od socijalne do kozmike svijesti..................................................................................................76
3.3.
Ljubi svog blinjeg poput samoga sebe..............................................................................................79
3.4.
Uzrok svih ljudskih problema i njihovo nadilaenje...........................................................................81
3.5.
Zahvalnost zaboravljena dimenzija.................................................................................................82

-1-

ETVRTI DIO......................................................................................................................................................85
1.
2.
3.

SAETAK......................................................................................................................................................85
VELIKA ZABLUDA: "BITI ETE KAO BOG"...................................................................................................86
MOGUNOST KOJA ODUZIMA DAH...............................................................................................................88

-2-

Predgovor
Autor se preko 30 godina bavi prouavanjem na koji nain ivot funkcionira. RENE EGLI je
utemeljitelj i voditelj Instituta za impulse uspjeha u Oetwilu a. D. L.
Svejedno da li je u pitanju Hermann Hesse, Voltaire, Lao Tze, Krinamurti,
Buddha ili Isus Egli sve njih integrira u svojem jedinstvenom O T L A principu.
Ovaj kreativni mislilac, kojeg je nemogue klasificirati u neku od postojeih shema,
prezentira nam prastaro znanje na sasvim nov i jedinstven nain.
Tema "Ljubav" vjerojatno nikada do sada nije bila prikazana na ovakav nain.
Autor nam pokazuje, zato je ljubav ekonomska i fizikalna tema, te nam dokazuje,
da je uz pomo ljubavi svaki problem rjeiv.
Svijet nije nesavren i / ili kompliciran. Svijet je savren
i mnogo, mnogo jednostavniji no to smo ikada mislili.
O T L A princip je univerzalno upotrebljiv, to znai: u voenju poduzea, u politici,
u sportu i sasvim openito u privatnom ivotu.
Ovo nije ezoterika, nije mistika, ovo nije religija: ovo je ivot!
"Svijet, prijatelju Govinda, nije nesavren niti se nalazi na polaganom putu usavravanja: ne,
on je u svakom trenutku savren."
pisac Hermann Hesse, Siddhartha
"Po mom miljenju, sve to postoji, mora se temeljiti na jednoj izrazito
jednostavnoj ideji.
I po mom miljenju kada konano otkrijemo tu ideju, ona e biti toliko logina,
da emo rei jedni drugima: ...ta kako bi drugaije i moglo biti!"
fiziar John Wheeler

-3-

O T L A princip
Ovdje se radi o univerzalnoj ivotnoj zakonitosti,
kojoj podlijee svaki ovjek bez izuzetka.
O T L2 A je skraenica za
OT = otpustiti
L = L2 ljubav puta ljubav, odnosno na kvadrat
A = akcija / reakcija
O T L A princip je najradikalniji izraaj ekonomskog principa,
i to stoga, jer se tu radi o supravodljivosti u ivotu ovjeka.
To znai:
O T L A princip pokazuje,
kako ete svaki cilj postii u najkrae vrijeme
i s manje napora nego to se postie na uobiajen nain
L2 ukazuje na to, da se poveavanje ljubavi
ne odraava linearno na uinak odreene osobe,
ve djeluje na kvadrat (analogno Ohm-ovom zakonu) !

-4-

Uvod 1
U beskraju svemira lebdi zrno praine jedno od milijardi zrna praine, a njegovi ga
stanovnici nazvae "planet Zemlja".
Ve tisuama godina, tamo se dogaaju udne stvari. Bia koja tamo ive, koja sama sebe
nazvae ljudima, troe velik dio svog vremena na meusobne borbe: ponekad se ak i
meusobno ubijaju. A to se dogaa iz razloga, koji su jednom izvanjskom promatrau sasvim
neshvatljivi. Ne radi se naime o vladanju cijelim zrnom praine "Zemlja", ne, radi se uvijek
tek o vladanju jednim njezinim neshvatljivo malim djeliem.
Isto je tako neshvatljiva i injenica, da ti ljudi ve tisuama godina misle, da ne postoji
nikakva inteligencija u beskraju svemira, koja bi bila via od njih.
Iako ta bia ne znaju kako svemir funkcionira, ona su se oduvijek smatrala krunom
"Stvaranja". Jo i danas postoje teorije koje polaze od toga da je ovjek kruna "Stvaranja", u
osnovi agresivan i da su zbog toga sukobi, ratovi i ubojstva neto s ime ovjeanstvo uvijek
mora ivjeti.
Ako Zemlju stvarno uzmemo kao da je zrno praine u beskraju svemira, tada je lako zamisliv
sljedei prizor: visoko razvijena bia iz dubina svemira posjeuju Zemlju u razmacima od
nekoliko stotina ili tisua godina (to u svemiru znai tisuu godina). Oni dolaze, da bi vidjeli,
da li je ovjeanstvo u meuvremenu shvatilo kako "on" , ivot funkcionira. Do sada su ti
posjetioci sasvim sigurno uvijek iznova ponovo otili kimajui glavama, jer im jednostavno
nije bilo jasno, zato ljudi ne ele shvatiti. Za svaki razvijeni duh, svakako je zagonetka zato
ljudski duh ne funkcionira.
Ono, o emu se u ovoj knjizi izvjetava, naziva se ivotom. Ovo je pokuaj pisanja "uputa za
upotrebu" to se odnose na ivot. Mi imamo upute za upotrebu za automobile, maine za
pranje rublja, hladionike, televizijske aparate itd., itd.
Ovdje je uputa za upotrebu ivota. Ona bi za neke ljude moda mogla biti sasvim korisna.
Moglo bi biti, da ne postoji prirodni zakon,
koji kae da se moramo meusobno boriti i ak ubijati.
Moglo bi biti, da ne postoji prirodni zakon,
koji kae da se ivot mora nuno sastojati od serije veih ili manjih problema.
Moglo bi biti, da postoje ivotni zakoni,
koji moda esto, suvie esto krimo, i time nepotrebno sebi oteavamo ivot.
A moglo bi biti i to da nam O T L A princip stvarno pokazuje mogunost za rjeavanje svih
problema. Ali to ete moi ustanoviti samo ako ga u vaem ivotu isprobate.
Tada ete sami moi ustanoviti, da li je Hermann Hesse imao pravo, kada je u svojoj knjizi
Siddhartha napisao slijedee rijei:
"Svijet, prijatelju Govinda, nije nesavren niti se nalazi na polaganom putu usavravanja: ne,
on je u svakom trenutku savren."

-5-

Uvod 2
Kada je rije o mudrim uenjima ili ivotnim zakonitostima, esto se misli na mudrosti Istoka.
Tamo je stvarno bilo a i sada ih ima gurua, majstora itd., koji su doli do velikih uvida. to
se ove knjige tie, elim spomenuti slijedee:
kao prvo, ja ne dijelim u istone i zapadne mudrosti i znanja: ili je neto zakonitost, tada
vrijedi svuda na svijetu i u svemiru, ili nije zakonitost, tada ne vrijedi nigdje.
Drugo, ja ne obraujem temu sa zapadnjakog gledita, ve, a to je odluujue, sa
ekonomskog gledita.
Ja sam u prvom redu ekonom, a ta injenica nalazi svoj odraz i u O T L A principu.
Kao stanovnik Zapada i ekonom, ja, primjerice, imam potekoa s dugotrajnim meditacijama
o mantrama ili o "niem". Divim se onim ljudima koji to mogu; ali sumnjam, da li je to za
veinu ljudi posebno na Zapadu prikladan put za rjeavanje njihovih problema.
ini mi se takoer, da su mnoga od tih uenja namijenjena jednoj eliti. A cilj ne moe biti, da
samo jednoj maloj eliti uspije stei izvanredne uvide i uspije doi do optimalnog rjeenja
njihovih problema.
Ono to je nama potrebno, po mom miljenju, je nain ponaanja, uz pomo kojeg svatko
moe smjesta rijeiti svoje probleme i postii svoje ciljeve a da prije toga ne mora godinama
meditirati.
Ako postavimo zahtjev, da svatko moe smjesta primijeniti bitne zakonitosti, tada to takoer
znai, da se ne trae nikakva povijesna , filozofska ili prirodoznanstvena predznanja. Jedino
to se trai, to je zdrav ljudski razum. Naalost je est sluaj, da velika koliina filozofskih i
prirodoznanstvenih znanja ne pogoduje uvijek zdravom ljudskom razumu. I suvie nauenog,
knjikog znanja, vrlo esto zastire pogled na jednostavne istine.
Zato je meni stalo da pokaem jedan princip, kojeg svatko moe smjesta isprobati i testirati u
svom ivotu. Svaka itateljica i svaki itatelj e tada moi sam ustanoviti da li funkcionira. Ne
radi se o nekoj teoriji, ne radi se o filozofiji, o kojoj se moe lijepo diskutirati i raspravljati.
Diskusija o teoriji, koju pojedinac ne moe sam isprobati, gubljenje je vremena.
Ovdje se radi o naem ponaanju u svakodnevnom ivotu.

-6-

to je najbitnije u ivotu?
Budhha je navodno jednom rekao da ga pitanje Boga ne zanima, da je to teorija.
Ali to je onda ono bitno? to je vano? Meni se ini da posebno mi na Zapadu imamo sve
razloge da sebi ozbiljno postavimo ovo pitanje.
Ja tako mislim stoga, to od strane mnogih ljudi esto ujem "nemam vremena"
Ako ve smatramo da imamo premalo vremena, tada bi bilo logino da se pozabavimo barem
s najbitnijim, s onim (sada govori ekonom) to donosi najveu korist.
Zanimljivo je, da mnogi ljudi niti za to nemaju vremena.
U obliku male prie, to izgleda ovako:
Na obali sjedi ovjek i pokuava rukama loviti ribe. Jedan prolaznik ga potapa po ramenu i
ree:"Hej, dobri ovjee, doi , pokazat u ti kako se plete mrea. S njom e moi mnogo
bre i vie riba uhvatiti, nego rukama."
Onaj prvi je toliko koncentriran na jezero pred sobom, da je jedva sluao. Ne podiui pogled,
on odgovori prolazniku: "Nemam vremena. Moram loviti ribu."
Ovo zvui trivijalno, ali je svakodnevna realnost. Koliko li se ljudi nalaze upravo u ovakvoj
situaciji? Nemam vremena za bitno, jer se moram koncentrirati na nebitno.
No to je to to je bitno?
Radi se o odgovoru na jedno jedino centralno pitanje, a to pitanje glasi:
Kako da s najmanje napora i koliko je bre mogue prijeem iz SADANJEG stanja u
ELJENO stanje?
I to je ve sve. Nita vie nije vam potrebno znati. Zato? Sasvim jednostavno:
Sve to sainjava ivot pojedinca, moe se podijeliti na SADANJE i ELJENO.
Sadanje stanje je trenutno stanje. eljeno stanje je ono, kakvo bi trebalo biti; ono to mi sebi
zamiljamo. Sasvim je logino da eljene ciljeve ne elimo dosei s mnogo truda i na polagan
nain, nego to je mogue bre i s najmanje napora. Slaete li se?
Moda ete sada misliti: tipini ekonom. S najmanjim moguim naporom to vei uspjeh.
Gdje je tu ovjenost? Odgovor je sasvim jednostavan.
I nematerijalne se vrijednosti mogu podijeliti u ono to JEST i ono to bi TREBALO
Trenutno stanje moe biti: nezadovoljstvo, nezaposlenost, ovisnost o drogi, rat itd.,
A odgovarajue eljeno stanje bi bilo zadovoljstvo, posao, ivot bez droge, mir...
Ako dakle govorim o SADANJEM i ELJENOM, tada niti u kojem sluaju ne mislim samo
na materijalne ciljeve. Mislim na sve.
O T L A princip je univerzalno primjenljiv. A to znai: primjenljiv u privatnom ivotu,
poslovnom , u sportu, u politici (rat/ mir), u drutvu. Za poslovnog ovjeka se eljeno stanje
moda sastoji u veoj dobiti. Za zen-budista je eljeno stanje prosvjetljenje. Za Palestinca je
eljeno stanje vlastita drava. Za amerikog predsjednika se eljeno stanje moda sastoji u
miru na bliskom i dalekom Istoku. Za majku je eljeno stanje, kada njezina djeca dobro
napreduju. Za brojne dravne uprave je eljeno stanje smanjenje nezaposlenosti.

-7-

Sve to moete zamisliti, moete podijeliti na sadanje i na eljeno, i time vam O T L A

princip pokazuje, kako ete brzo i s najmanje napora postii vae sasvim osobno eljeno
stanje.
Ja jo nisam nikoga sreo, tko bi svoje ciljeve htio dosei sa to je mogue vie napora i to
polaganije.
A ipak: izjava "sa to je mogue manje napora" u opreci je s naim cjelokupnim zapadnjako
kranskim odgojem. Nama je reeno, da moramo u znoju lica svoga zaraivati na kruh.
to vie napora (borbe) tim vea zasluga. ak i istonjaki mudraci puu u isti rog. Nedavno
sam u nekoj knjizi o Zenu itao da italac sebi ne treba praviti nikakve iluzije, jer da e se od
njega traiti mnogo, mnogo rada.
Iza toga stoji ideja: tko se jako trudi, na kraju biva nagraen.
O T L A princip tvrdi upravo suprotno. Nitko se ne treba muiti. Postoji jednostavniji i bri
put za rjeavanje naih problema i postizanje ciljeva. ak ako se ovom tvrdnjom
suprotstavljam raznim filozofijama, ipak osjeam da se nalazim u najboljem drutvu. Jedan od
najveih uitelja mudrosti svih vremena, Isus, rekao je o tome kako slijedi:
"Pogledajte ptice nebeske! One ne siju i ne anju i ne sakupljaju u itnice, a va nebeski Otac
ih ipak snabdijeva hranom. Zar vi niste mnogo vredniji od njih?...
Promatrajte poljsko cvijee kako raste! Ono ne radi i ne trudi se; a ja vam kaem, da niti
Salomon u svoj svojoj raskoi nije bio tako odjeven kao ono."(Mat. 6,26)
Ovdje nema niti rijei o tome, da bi mi nae ciljeve trebali ostvariti po mogunosti sa to vie
truda. Sve, to je Isus rekao, odgovara osnovama ekonomije: radikalnije ekonomske
zakonitosti od ovih Isusovih, neemo nai nigdje.
Zanimljivo je, da se ovo jako malo odrazilo na nau kulturu i na odgoj. Ideal vrijednog
radnika u apsolutnoj je opreci s gornjom izjavom Isusovom. Sada vas jedino molim, da ne
mislite kako zagovaram lijenost: ne, ja samo predlaem drugaiji, ekonominiji put.
Ovdje se namee jo jedna vana primjedba u vezi sa eljenim stanjem:
Meni nije do toga da pokaem, kako se moe postii jedan sasvim odreeni cilj. Radi se o
prikazu temeljnog ivotnog mehanizma, uz pomo kojeg su dostini mnogi ciljevi. To ima jo
jedno vano znaenje: vi od mene nikad neete uti to bi trebalo biti va cilj. Ja ovdje ne
govorim o dobrim ili loim ciljevima. To je ljudsko vrednovanje. Ovdje se radi o
zakonitostima koje ne potjeu od mene, koje ne potjeu od nijednog ovjeka. Te zakonitosti
su oduvijek bile, jesu i ostati e takvima kakve jesu.
Ako poznajemo zakonitosti, moemo ih iskoristiti u nae svrhe. Ako ih ne poznajemo, tada
postoji mogunost da ih primijenimo na nau tetu i time nepotrebno oteamo sebi ivot. Tako
sam ja radio tijekom polovice svog ivota, sve dok mi jednog dana nije bilo dosta, te sam
rekao sebi "to ne moe biti, mora da ide i drugaije"
Iz toga je nastalo ovo, to nazivam "O T L A principom" .

-8-

PRVI DIO

Ljudska drama
"Mi nalazimo utjehe, nalazimo olakanja, uimo vjetine uz pomo kojih sebe zavaravamo.
Ali ono bitno; Put putova ne nalazimo."
Hermann Hesse, Siddhartha

1. Izgon iz raja
"Nije moje da sudim o ivotima drugih!"
Hermann Hesse, Siddhartha
Ljudi su optereeni jednim centralnim problemom. Radi se o stalnom prosuivanju
to je dobro i to je zlo. Mi sudimo o sebi samima, o drugim ljudima i o situacijama.
Problem je tada slijedei: ono to je dobro za Majera, za Millera je moda loe.
I sukob je ve programiran. Dijeljenje na dobro i zlo nema nikakve veze sa nekim prirodnim
zakonom. To su ljudske predodbe o moralu, koje se mijenjaju tijekom vremena i koje se ak
razlikuju od podruja do podruja.
Njima je zajedniko da proizvode sukobe. Sukobe u ljudima i izmeu ljudi.
Time je, naravno, stvorena i podloga za ratne sukobe.
Otkuda potjee to donoenje sudova, ovo dijeljenje na dobro i loe? Uili smo to
u koli: to je pria o jabuci i Adamu i Evi. U njoj se kae, da su jeli plodove sa stabla spoznaje
dobra i zla. Ovdje upada u oi slijedee: oito neto poput dobra i zla prije toga nije postojalo.
Zamisliv je dakle oblik postojanja koji ne poznaje niti dobro niti zlo.
Kako je ime tom obliku postojanja, to kae nam naslov prie: govori se o izgonu iz raja.
Stanje dakle u kojem nema dijeljenja na dobro i zlo, ovdje se sasvim naziva "rajem" .
Raj nije neko geografsko mjesto ili neto to e se nekada u budunosti dosei, ne, raj je oito
i jednostavno, stanje duha. Svaki bi se ovjek mogao trenutno katapultirati u raj, kada bi
prestao svijet a time naravno i sebe samoga dijeliti na dobro i loe.
Nitko ovjeka ne sprjeava da se vrati u raj osim njega samoga. Konano, on nije niti bio
protjeran iz raja, kao to naslov kae, jer, na kraju krajeva, on sam je dobrovoljno jeo plodove
stabla spoznaje dobra i zla. On je dakle samoga sebe izbacio iz raja. A upravo ono utjeno u
cijeloj stvari: poto je samoga sebe svojim donoenjem sudova protjerao iz raja ; njemu je
mogue i ako prestane suditi vratiti se tamo.
Mi bi trebali sebi jasno predoiti:
Upravo u onom trenutku, kada smo poeli suditi i praviti razliku izmeu dobra i zla, zapoeli
su i nai problemi.
Vi drage itateljice i itatelji, ne bi imali nikakvih problema, da ne sudite.
Molim vas da o tome jednom dobro razmislite.

-9-

Ovo dijeljenje na dobro i loe je isto ljudska osobina. Priroda ne dijeli: priroda ne sudi.
Zamislite sebi, to bi se dogodilo, kada bi Sunce poelo suditi! Kada bi Sunce reklo:
Millera je ubio jednog ovjeka, zbog toga on danas nee imati svjetla; Majer je pomagao
svojim prijateljima, a osim toga je dao i prilog dobrotvornoj organizaciji, zato e danas dobiti
vie svjetla. Moete li sebi zamisliti kaos koji bi u tom sluaju nastao? Ako to sebi ne moete
zamisliti, tada jednostavno pogledajte, to je ovjek pomou donoenja sudova! napravio u
svijetu. Nita ne izgleda suvie harmonino.
Budimo dakle sretni, to barem priroda ne sudi.
To se uostalom moe proitati i u Svetom pismu:
"Jer Bog doputa da Sunce obasjava i dobre i zle, a kia pada i za pravedne i za nepravedne"
(Mat. 5,44)
Jedino je ovjek taj, koji se oajno dri donoenja sudova. Ja ih uvijek iznova vidim na mojim
seminarima: ljude, koji se dre svojih sudova kao da su to pozitivna dostignua. Lako je
shvatljivo zato. Kada bi se odrekli donoenja sudova, tada vie ne bi mogli suditi susjedu ili
nekom suradniku. A tog se "zadovoljstva" mnogi ne ele odrei.
To bi, naime, znailo neto sasvim posebno: znailo bi, da ja odjednom vie nisam bolji od
drugih. Sve dok mogu prstom ukazivati na takozvane zle ili loije ljude, sve dotle sam oito
bolji od njih. To daje ugodan osjeaj nadmoi.
Samo: iz toga nastaju hrpe problema i sukoba.
Ako smo ozbiljno zainteresirani za rjeavanje naih problema i sukoba tada moramo prestati
sa donoenjem sudova. Ali ako smo ozbiljno uvjereni da se svijet sastoji od dobra i zla, tada
moramo biti i spremni ivjeti s odgovarajuim sukobima. Pokuaj stvaranja pitomijeg svijeta
u tom je sluaju gubljenje vremena. Mirniji svijet nee postojati sve dok se drimo navike
suenja. Primijenjeno na pojedinca, to znai nee postojati harmoniniji ivot, sve dok lijevo i
desno sudite o drugim ljudima a i o sebi samome!
Ovdje imam objanjenje zato crkve i UN, kao i brojna etika udruenja dobre volje, ne mogu
mnogo doprinijeti rjeavanju problema. Upravo suprotno: zbog toga to i ove organizacije sve
dijele na dobro i na loe, one sasvim logino, stvaraju istovremeno nove probleme. Poznati
psiholog C. G. Jung opisao je to na svoj nain: "Vrline su po ljude opasnije odo poroka".
ovjek s vrlinama sklon je stroe suditi od poronog ovjeka a time automatski stvara nove
sukobe, dakle upravo suprotno onome to eli.
Teko je shvatiti zato brojni ljudi ovo ne ele uvidjeti. Postoje brojni primjeri, koji potvruju
ispravnost izloenog gledita. Najupeatljiviji primjer iz politike za mene predstavlja odnos
izmeu Izraelaca i Palestinaca. Oni su desetljeima meusobno ratovali jer je svaki od njih
onog drugog smatrao zlim: Rezultat je svakome vidljiv: tisue mrtvih, neizrecive patnje
mnogih ljudi, ali bez napretka u mirovnom procesu, bez napretka u kvaliteti ivota.
Usprkos (ili upravo zbog) ? visoke cijene svega, uope nije bilo napretka.
O ekonomiji ovdje sasvim sigurno ne moe biti govora. A onda sasvim iznenada, netko vie
ne prijeti akom, ve prua ruku pomirnicu. I praktiki preko noi, stvari se poinju odvijati.
Postaje moguim ono, to desetljeima nije bilo mogue i to uz minimalan napor.
Sada se poinje dogaati neto udno. Postoje ljudi koji usprkos svemu i dalje sude, oni ele
sukob a ne rjeenje sukoba. To je njihova odluka. Samo se takvi sutra ne bi smjeli tuiti na
svoje mrtve.

- 10 -

Jo se neto dogaa, ili bolje reeno: ne dogaa se. Mi oito nismo sposobni ono to su nam
Izrael i PLO demonstrirali, primijeniti na druge situacije. Na sukobe u vlastitom poduzeu ili
porodici. Na ovo sam mislio, kada sam u uvodu spomenuo vanzemaljce. Jedno vanzemaljsko
bie, koje nas posjeti svako nekoliko tisua godina, ne bi vjerojatno moglo zamijetiti nikakav
napredak u naem nainu razmiljanja. To to sada definitivno znamo da se Zemlja vrti oko
Sunca nije za zanemariti, ali u pogledu ovjenosti nije nas mnogo dalje odvelo. I vjerojatno
ima malo ljudi , koji smatraju da su problemi postali manjima. Niti let na Mjesec nije nita
doprinio rjeavanju etnikih sukoba, a nezaposleni takoer zbog tog dogaaja nisu sretniji.
Povijest je puna primjera slinih Izraelu i PLO. Ali nije obavezno potrebno da se sluimo
povijesnim primjerima, ako elimo saznati neto o dijeljenju na dobro i zlo. Veina ljudi e
primjere za to nai u svome osobnom ivotu. Koliko nam se esto neto dogodi , to smjesta
ocijenimo kao loe. Ali gledajui unatrag, recimo nakon dvije, tri ili vie godina,
ustanovljavamo da ono to smo smatrali loim, i nije bilo tako loe, da je imalo svoj smisao.
Ali u trenutku donoenja suda, stvoren je konflikt. A s ekonomskog gledita, svaki konflikt je,
naravno, rasipanje energije, vremena i novca.
Ovo nije mogue izbjei: ako svoje probleme, bez obzira na koje se podruje odnose, elite
stvarno rijeiti, tada morate prestati dijeliti svijet na dobro i zlo.
Svijet jest. On nije dobar, on nije lo. On jest. To je tako jednostavno, a opet tako teko.
Ako se ne elimo odrei naeg dijeljenja svega na dobo i loe, tada se, ako elimo biti iskreni,
ne smijemo uzbuivati nad svjetskim i osobnim problemima. Jedino "uzbuivanje" koje bi
imalo smisla, bilo bi nad nama samima, nad naom nesposobnou to nam ne uspijeva
nadvladati dualitet dobra i zla.
Nitko nas nije protjerao iz raja. Mi smo sami sebe izbacili iz njega. Raj je ovdje, samo jednu
jedinu misao udaljen od nas, od vas, dragi itatelji. No sad vas molim, ne pravite greku
ekajui druge. U tom sluaju moete dugo ekati. Ne radi se o svijetu, ne radi se o drugima,
radi se o vama. Raj eka, on je samo jednu jedinu misao udaljen od vas ali vi ga morate
misliti. Nitko to nee uiniti umjesto vas.
Mi emo se u knjizi uvijek iznova vraati na ovu temu. Ovdje mi je bilo stalo do toga, da vam
pojasnim sr ljudskoga problema. elio sam vam pokazati, gdje se nalazi linija to razdvaja
raj od ljudske patnje. elio sam vam pokazati, da mi sami sebe svakodnevno izgonimo iz raja,
time to donosimo nae sudove.

2. Ovako od sebe inite bespomono bie

"Njemu je preprekom bilo suvie znanja, suvie svetih strofa, suvie rtvenih pravila, suvie
posta, suvie napora i stremljenja!"
Hermann Hesse, Siddhartha
ovjekova mo je tako ogromna, da on ak ima mo, odloiti je i samoga sebe uiniti
bespomonim stvorenjem. Ovom se mogunou obilno sluimo. tovie, ini se kao da se
time ovjek najradije bavi. Na mojim seminarima, ja uvijek iznova imam priliku promatrati
kako ljudi svim silama nastoje izgledati bespomonima. Ljude nita vie ne uzbuuje od
izjave da su mona bia. Razlog tome je jasan: ovjek koji posjeduje mo odgovoran je za

- 11 -

svoj ivot! Nekima je to suvie. Oni radije preuzimaju ulogu rtve; tada barem imaju
mogunost da se ale i druge ine odgovornima za svoju bijedu.
Ako pripadate takvima, tada vam ova knjiga u ovom trenutku nee biti korisna. Moda je
moete ponovo poeti itati za desetak godina.
Sada emo govoriti o nekoliko trikova koje mi ljudi primjenjujemo, pomou kojih sebe
inimo bespomonima.

2.1. Strah
Strah utjee na mnogo ljudi. Pri tome mislim na strah od bolesti, nesretnog sluaja, recesije,
otpusta s posla. Ili sasvim jednostavno strah od efa, ili suradnika. Spomenuti treba jo strah
od odgovornosti i tuih miljenja. Zatim od provale, agresije, od rata. Moemo nastaviti
nabrajati unedogled.
Da bi ovim strahovima postavili izvjesne granice, izmislili smo dvije stvari: osiguranje i
socijalnu dravu. Oboje ljudima nudi barem neku vrstu sigurnosne mree. Koliko je velik
strah, vidljivo nam je ako pogledamo kako veliko znaenje ove dvije institucije imaju. Radi se
o golemim sumama, koje one posjeduju i kojima raspolau. U materijalnom svijetu je samo
po sebi shvatljivo da se novcem pokuava kupiti izvjestan stupanj sigurnosti.
Dublji je problem u tome, da smo mi nesigurni u svojoj nutrini. Nesigurnost uzrokuje strah, a
strah ne vodi samo osiguranjima nego dovodi do borbe, obrane, agresije. to vie nesigurnosti
tim vie straha, tim vie obrane, tim vie agresije. ovjek koji se osjea nesigurnim, je
naravno, ovjek bez moi. Jedan stvarno moan ovjek se, sasvim logino nee osjeati
nesigurnim, a to znai, on se nee plaiti.
Time je strah jedan problem ljudske nesigurnosti. Nesigurnost je nedostatak povjerenja u
svijet. I sada se polako pribliavamo neemu zanimljivom. Veina ljudi pripada nekoj religiji,
a time vjeruje i u Boga. U normalnom sluaju je to vrlo moan, svemoan Bog. Ako se dakle
ljudi koji vjeruju u Boga plae i sklapaju osiguranja, tada to ne znai nita drugo do...
Povjerenje u Boga je dobro, ali bolje je osigurati se. (!)
Nama sasvim jednostavno nedostaje temeljno pouzdanje u Boga, ili u ivot, ili kako ve elite
nazvati tu snagu. Kada bi to povjerenje postojalo, ne bi postojao strah. Iako veina ljudi
pripada nekoj religiji, mi smo ipak u osnovi bezbono drutvo. To nije vrednovanje, to je isto
utvrivanje injenica. To ne govori nita protiv osiguranja; sasvim je u redu sklapati
osiguranja, ako nedostaje povjerenje u ivot. Na temu povjerenje, vratit emo se prilikom
obraivanja samog OTLA principa.
Ono to naa na ovom mjestu zanima, zo su posljedice straha. Strah vodi do toga da se vrsto
hvatamo dogmi, sudova, raznih sustava vjerovanja, nekog odreenog ovjeka. Mi vjerujemo
da nam to daje sigurnost, identitet, orijentaciju.
Posljedice su upeatljive: hvatajui se o neto, mi blokiramo ivot, blokiramo na osobni
razvoj. Ono to ovjek dri ne moe se kretati. Ono to se ne kree, umire. To nije teorija ve
dnevna praksa.
Jedan mi je ovjek priao da je imao suradnika koji je u roku od est mjeseci umro od raka.
Taj se suradnik grevito hvatao ta sve.

- 12 -

Nedavno sam uo zapanjujuu teoriju. Jedna je dama govorila, da je strah neophodan, zbog
toga to nas uva od opasnosti. Treba sebi predstaviti ovo praznovjerje: strah nas uva od
opasnosti! Ako dakle elim bez nezgode stii autom od A do B, tada se samo trebam plaiti, i
nita mi se nee dogoditi. Naravno da je stvar sasvim obrnuta: strah privlai ono ega se
bojimo. Povjerenje me bez ikakve sumnje uva od opasnosti mnogo bolje nego strah. To je
ono to vanzemaljac nikada nee razumjeti!
Gdje je tu logika, gdje je zdrav ljudski razum? Za to bi strah mogao posluiti? Strah je
suprotnost ljubavi i nije za nita upotrebljiv. ( Na ovu temu emo se jo vratiti ).
Ljudski um ponekad donosi udne plodove.
Ono to ovdje piem, nije, naravno, nita novo. Tko eli, moe u Svetome pismu proitati, da
strah privlai ono ega se ovjek plai i da su brige bezrazlone. To zna ne samo kranstvo
nego i islam. Mohhamad Iqbal, duhovni voditelj milijuna Arapa pie na temu strah izmeu
ostalog: "Oajanje je otrov za ivot... Bespomonost je plod oajanja.. O zatvorenie tvojih
briga, ui od proroka poruku "ne brini se". A u vezi s naim OTLA- principom moe se rei
jo konkretnije: "Strah tvojim nogama oduzima energiju za napredovanje a intelektu oduzima
sposobnost razmiljanja."
Osnove OTLA- principa vrlo su lijepo vidljive i u sportu. Strah uzrokuje grevitost, zbog ega
nije mogue upotrijebiti sve raspoloive snage. U curlingu se primjerice, kamenje ije je
stavljanje vezano o strah naziva "kamenjem straha" . Takav kamen naravno nikada ne zauzme
onakav poloaj kako je to igra sebi zamislio. Strah, svejedno kako malen bio, ometa
harmonian tijek ivota. To vrijedi za sport, zanimanje, privatni ivot i politiku.
Dakle, ukratko reeno: strah izvire iz temeljnog nedostatka povjerenja u ivot i vodi s jedne
strane do odgovarajuih obrambenih reakcija (gr), a s druge strane ne samo da openito
blokira ivot, ve sasvim konkretno i energiju i sposobnost razmiljanja pojedinca. Strah vam
zasigurno ne pomae da optimalno rjeite svoje probleme i da brzo postignete svoje ciljeve.

2.2. Grijeh
Pri naim razmatranjima o bespomonim ljudima, uloga grijeha igra vanu ulogu.
Grijeh je izvanredno praktian kada se uz njegovu pomo eli vladati ljudima, uiniti ih
ovisnima. Mehanizam koji se iza toga krije, jednostavan je, a njegova se pouzdanost dokazuje
uvijek iznova ve tisuama godina.
Ljudima se objasni "svi ste vi grenici" . Zbog toga imaju lou savjest, a zato to imaju lou
savjest, njima je mogue manipulirati. Tako je kod odraslih, tako je i kod djece. im neko ima
lou savjest, od njega je mogue dobiti stvari koje inae ne bi bilo mogue dobiti. Trik izgleda
ovako: njega se naravno ne ostavlja samog s njegovom loom savjeu. Ta nismo neljudi.
Greniku se pokazuje put kojim se moe izbaviti. Potrebno je samo da napravi ovo ili ono ili
da plati i vidi, grijesi su mu oduzeti. To ide tako jednostavno i brzo. Ali sada je vano, da se
pojedinac usprkos tome ne osjea sigurno, jer inae bi mu moglo biti predobro i njega se vie
ne bi moglo tako lako kontrolirati. Radi se dakle o tome, da mu se pojasni, kako grijeh poput
neke prijetnje stalno lebdi nad njime. Tako je njime mnogo lake manipulirati.
Konkretno, sve skupa izgleda kako slijedi: Jedan pozvani (od koga pozvan?) objanjava
mnotvu sveanim glasom: "Svi ste vi grenici. Doite k meni (dok je jo vrijeme) i ja u vam
pokazati put vaeg izbavljenja."

- 13 -

Ovaj princip funkcionira bez greke. Neobjanjivo je meutim zato ljudi dozvoljavaju da se
tako s njima postupa. Zato toliko mnogo ljudi, mo nad sobom predaje u ruke drugim
ljudima? I otkuda ti drugi ljudi sebi uzimaju pravo da odluuju o grijehu ili
ne grijehu? Otkuda bilo koji ovjek uzima sebi pravo da sudi drugima?
Grijeh nije prirodni zakon. To je ista izmiljotina ljudi koja ima jednu jedinu svrhu;
ovladavanje drugim ljudima. Sve dok netko dozvoljava da se prema njemu tako postupa , ne
moe postati stvarno snanim ovjekom.
Ovdje se ne radi o tome da se osude propovjednici grijeha. Tko uestvuje u toj igri grijeha,
sam je za to odgovoran, nitko ga na to ne prisiljava.
Neshvatljivo je zato toliki ljudi, mo nad njima dragovoljno ustupaju drugim ljudima.
Neshvatljivo je takoer, zato to funkcionira ak i u kranstvu. Nedavno sam u jednom
kranskom asopisu proitao slijedeu reenicu: "Nama je potrebno oboje Mesija, koji
dolazi kao sudac nacijama, kao i ljudi, koji su voljni podvrgnuti se jednoj novoj etici."
Zamislite ovo: Mesija bi trebao suditi nacijama! Oito zato, to su svi grenici. Neka mi je
dozvoljeno pitanje: kakva nam je korist od toga? to imamo od toga ako se sudi nacijama? I
kojim e se nacijama suditi stroe a kojima blae? Hoe li dotina nacija biti bolja, Nakon to
joj je sueno? Sve skupa nema nikakva smisla. To je znao i Isus. Prolo je ve dvije tisue
godina od vremena kad je na upeatljiv nain rekao:
"Ne sudite, da vam ne bi bilo sueno!"
A to mi radimo? Neumorno sudimo drugim ljudima. Ako nekog oznaimo kao grenika,
sudili smo mu. Mi dakle radimo upravo ono, to je utemeljitelj kranstva odbacivao. A
nazivamo se kranima!
Nije shvatljivo zato toliko mnogo ljudi ini sebe bespomonim biima, izjanjavajui se da
su grenici. Rezultat toga vidimo svuda oko nas. Meusobne optube, agresije, ratovi, a prije
svega: nesposobnost da rijeimo svoje probleme.
Na koji je nain mogue iz jednog snanog bia napraviti slabo, degenerirano bie, slikovito
nam prikazuje upeatljiva pria iz Orijenta:
Na nekoj livadi je mirno paslo stado ovaca. Iznenada, iz oblinje se ume pojavie lavovi koji
se bacie na stado. Livada je bila natopljena krvlju ovaca. Lavovi su ostali, oduzevi ovcama
njihovu slobodu. Ovce su jako patile, jer su bile u potpunosti izloene nadmonim lavovima.
One se skupie da bi razgovarale o novonastaloj situaciji. Ovako niti u kojem sluaju nije
moglo ii dalje.
Dogodilo se da je meu ovcama bila jedna stara i lukava ovca, koja je svoja razmiljanja
ovako iznijela:
"Snagom se ne moemo oduprijeti lavovima; mi se ne moemo pretvoriti u lavove. Ali
mogue je neto drugo: mi moemo iz lavova napraviti pitome ovce. Moemo lavove navesti
na to da zaborave tko su; to je mogue."
Ostale se ovce sloie da bi to trebale pokuati. Tako je inspirirana ovca poela propovijedati
krvolonim lavovima. Rekla im je:
"O, vi besramni laci, koji nita ne znate o vjenom prokletstvu. Ja posjedujem duhovnu mo,
ja sam poslanik Boji za lavove. Ja sam svjetlo za zamraene oi, ja dolazim da bih objavio
zakone i podijelio zapovijedi. Ostavite se svojih besramnih djela! Vi koji u sebi nosite zlo,

- 14 -

pomislite na dobro! Tko je divljak i brutalan, taj je tiranin. Pravedna se bia ne hrane mesom
nego travom. Vegetarijance Bog voli. Vai otri zubi su vaa sramota. Raj pripada slabima.
Loe je stremiti blagostanju, siromatvo se Bogu vie svia od bogatstva. Umjesto da ubija
ovce ubij svoj ego i bit e nagraen! Morate biti ludi ako niste spremni zaboraviti sebe same.
Zatvorite svoje oi, zatvorite svoje ui, svoja usta kako bi vae misli mogle dosei najvie
nebo. Ova livada nije nita, ona je iluzija, nemojte se zadovoljiti iluzijom!" Tako je govorila
lukava ovca. I dogodilo se to se moralo dogoditi. Lavovi, umorni od stalne borbe, postepeno
usvojie religiju ovaca. Poeli su jesti travu, njihovi zubi vremenom otupjee, a strano
svjetlucanje u njihovim oima izgubilo se; polako je nestalo i hrabrosti iz njihova srca.
Izgubili su sposobnost da vladaju, izgubili su ugled, mo, blagostanje. Njihova je tjelesna
snaga nestajala, a duhovni strah je postajao sve veim. Strah od smrti, strah od Bojeg suda
oduze im hrabrost. Strah je proizveo mnoge bolesti koje do tada nisu poznavali. Siromatvo i
maloduni nain razmiljanja ovladae krdom neko monih lavova. Lavovi su ovu propast
nazivali "moralnom kulturom".
Kakva se pouka krije u ovoj prii? Ako uspijete nekog ovjeka uvjeriti da greno ivi i ako
uspijete uliti mu strah od njega ete napraviti slabia i bit e vam jednostavno vladati njime.
Ukoliko elite osnovati sektu ovdje imate recept koji je ve tisuljeima uspjean.
Ili da formuliramo pozitivno: ne dozvolite da vas itko uvjeri kako ste grenik. Radije se
pitajte, koji bi mogli biti njegovi motivi zbog kojih vas eli napraviti bespomonim ovjekom.
I molim vas da se upitate: kako bi se grijeh mogao uklapati u sliku kranske ljubavi. To nije
mogue, jer se bezuvjetna ljubav i grijeh (osuivanje) meusobno iskljuuju.

2.3. Neprihvaanje odgovornosti

Neprihvaanje odgovornosti je omiljena drutvena igra. Pokuat u pokazati da se tu opet radi
o odricanju od moi.
Svima nama su dovoljno poznate izreke: Miller je kriv! Drava je kriva!
Inflacija je kriva! Moj ef je kriv!.. itd.
Kao prvo, skreem vam pozornost na to da rije "kriv" opet u sebi krije ideju grijeha. Ona je
ovdje oito takoer i u naem jeziku duboko ukorijenjena
Ako je netko "kriv" tada to znai da grijei, da je grenik. I ve smo ga osudili.
Drugo- a o tome se radi u ovom poglavlju ovo znai da oito drugi (Miller, drava...) ima
mo, a ne ja. Ako nita ne mogu napraviti, tada nemam snage, ovisan sam o drugima. Drugim
rijeima, to takoer znai: ja sam rtva. Onaj drugi je moni poinilac. U medijima se
svakodnevno govori o rtvama: igra rtve je krajnje popularna jer je praktina. Onaj tko sebe
moe prikazati kao rtvu, ima obino veinu ljudi na svojoj strani, on zadobiva naklonost i
panju, pa ak i divljenje, ukoliko svoju teku (greniku) sudbinu hrabro podnosi.
Neto se meutim potpuno zaboravlja: biti rtvom znai biti bespomonim. Da li je to
dostojno ovjeka? Je li ovjek predodreen da bude bespomonom rtvom izvjesnih snaga
koje izmiu kontroli? Kada bi stvarno bilo tako, tada bi mi ljudi imali jednu potpuno
neprihvatljivu egzistenciju, jednu egzistenciju nedostojnu ovjeka.
Zastraujue je vidjeti kako se grevito ljudi dre svoje bespomonosti. To djelomino ide sve
do agresije. Postoje ljudi koji ele biti rtve drugim ljudima, koji ele biti rtve neke nesree,
oni ele biti rtvama bolesti.
To je praznovjerje najdubljeg Srednjeg vijeka - usred visoko tehnologiziranog drutva!
- 15 -

Sljedei primjer bi trebao pokazati kao je vrlo esto nerazumno i nelogino nae miljenje.
Uzmimo voditelja prodaje jednog poduzea. Iako su ekonomske prilike teke, on do sada nije
izgubio svoj posao, te je uvjeren da e i dalje raditi u svom poduzeu. injenicu da sve tako
dobro ide, on pripisuje svojim sposobnostima. To znai: on preuzima odgovornost za svoju
situaciju. Do sada je sve u redu. Iznenada on dobiva otkaz. I sada zapoinje on traiti krivce.
ef je kriv,.. ili recesija,.. ili onaj klijent koji mu je obeao dobar ugovor a onda mu ga ipak
nije dao.
Ovo je na "normalan" misaoni mehanizam: sve dok se sve odvija povoljno po nas, mi se
osjeamo odgovornima; kada se dogodi neto to nam ne odgovara, traimo krivce negdje
drugdje. Ako moj auto sretno prevezem od A do B tada sam ponosan na sebe. Ali ako mi se
dogodi nesrea, tada onaj drugi nije pazio, ili je vrijeme krivo, ili...ili. Proizvoljno
prebacujemo odgovornost sad na ovo, sad na ono. A preuzimamo je samo u sluaju ako smo
bili uspjeni.
Jedna od omiljenih igri je neko vrijeme bilo prebacivanje odgovornosti na roditelje. Tada je
mogue na primjer nekoga ubiti ili silovati te zatim objasniti "imao sam naalost teko
djetinjstvo"
A pogoeni roditelji sa svoje strane mogu ukazati na svoje osobno teko djetinjstvo, koje je
naravno dovelo do toga da je njihov odgoj djece bio manjkav. I tako dalje, itd..
Ali na ovaj nain ne stiemo nikuda.
Mi smo svjetski majstori u izmiljanju izlika, u traenju krivaca. Biblioteke su prepune knjiga
o tome. Sve dok se tako ponaamo, inimo od sebe bespomona bia i nemamo nikakve anse
da rijeimo nae probleme.
Mi smo uvijek samo rtve naeg vlastitog miljenja. Naa mo je tolika, da sebe moemo
uiniti bespomonim rtvama, ako to elimo. A iz nekog neobjanjivog razloga, mnogi ljudi
to oito ele.

2.4. Uplitanje
Brojni ljudi osjeaju neodoljiv poriv da se svuda umijeaju, da drugima kau to su krivo
napravili, i kako to trebaju drugaije raditi. Do ovog uplitanja dolazi, naravno u ime vrline.
Ta, nismo neljudi, elimo pomoi, konano , mi to znamo bolje. to znai bolje? Tko odluuje
to je bolje? O tome odluuju dobri. Tko su dobri? Tko odluuje o tome tko su dobri?
Naravno , sami dobri. A ako se loi takoer osjeaju dobrima- to je u politici uobiajeno- to
onda?
Ovdje se nalazimo u punom sukobu. Uplitanje je praktiki uvijek povezano sa donoenjem
suda: suenje uvijek uzrokuje sukobe. Ljudi koji imaju unutranje sukobe, pokuavaju rijeiti
sukobe kod drugih; to jednostavno nije mogue. To nije bilo mogue tijekom cijele povijesti
ovjeanstva, to nije mogue danas, a ne e biti mogue niti za tisuu godina.
Takoer niti UN nisu sposobne da svojim intervencijama smanje broj sukoba. Ako je neki
sukob prividno rijeen, pojavljuju se dva nova. Jo nikada do sada nisu UN morale
intervenirati na toliko mnogo mjesta istovremeno. To je povrinska terapija: lijepo izgleda,
ovjek sebi moe estitati i mirno otii na spavanje. A rijeeno nije time ba nita. Sukobi su u
porastu.

- 16 -

Ili, uzmimo religije kao primjer. Mi (krani) moemo biti sretni, to niti u islamu niti u
budizmu ideja misionarstva to znai uplitanja nema nikakvog znaenja. Slabu slutnju o
tome, to bi se u suprotnom moglo dogoditi, prua nam islamski fundamentalizam. Na
Zapadu je strah od takvog razvoja prilino velik.
No, ne moramo ii toliko daleko. Koliko se esto mi upliemo u stvari nama bliskih ljudi?
Gospoa Miller nema pojma o odgoju djece! A Majer ve tri tjedna nije pokosio travu u svom
vrtu! A ako se gospodin Hofer i dalje bude tako ponaao izgubit e svoje radno mjesto.
Gospoa Armein mora oboljeti pri takvom nainu ivljenja!
Mi znamo kako treba ivjeti. Oni drugi ne znaju - ili barem ne znaju ispravno. Glupo je samo
to to i drugi na isti nain misle o nama. To se naziva uzajamnim uplitanjem. To je jedan od
razloga zato se sukobi ne smanjuju, zato se vrtimo u krugu. Povijest ovjeanstva nam to
pokazuje.
Ima jo jedna misao koju meutim ovdje neemo dalje slijediti, a to je: uvijek ima ljudi koji iz
sukoba izvlae korist i zbog toga, sasvim logino, nisu zainteresirani za njihovo rjeavanje.

2.5. Traenje u izvanjskom svijetu

"Ako netko trai tada se lako moe dogoditi da njegovo oko vidi jo samo onu stvar koju trai,
da nita ne moe nai i nita primiti u sebe, jer uvijek misli samo na traeno, jer ima cilj, jer
je opsjednut ciljem. Traiti znai: imati neki cilj. A nai znai: biti slobodnim, biti otvorenim,
nemati nikakav cilj. Ti si potovani, moda uistinu tragalac, jer, stremei tvome cilju, ne vidi
mnoge stvari koje su pred tvojim oima."
Hermann Hesse, Siddhartha
Mi smo navikli da pomo, rjeenje problema i odgovore uvijek traimo van nas samih.
I to opet pokazuje da mi oito nemamo povjerenja u nau mo i mudrost. Da smo nau mo i
mudrost opet dali drugima.
U izvanjskom moramo traiti odgovore samo ako unutra nieg nema. Time moramo
pretpostaviti, da mnogi ljudi ne dre mnogo do svoje nutrine.
Gdje konkretno traimo odgovore u izvanjskom svijetu?
Odlazimo ekspertima, lijenicima, psiholozima, pravnicima, astrolozima, vidovnjacima...
Drugi bi trebali za nas misliti, oni bi trebali rijeiti nae probleme. To je opasna stvar, mi
naime delegiramo miljenje. Drugi su sve, mi smo nita.
Ovo se lijepo moe promatrati na etama ljudi koji hodoaste guruima u Indiju, Tibet, Japan i
drugdje. Pretpostavlja se da drugi moe ono to pojedinac misli da sam ne moe. A upravo to
spreava vlastiti razvoj. Tu se uvijek radi o kretanjima koja ovjeka udaljuju od njega samog.
Da se razumijemo: u redu je, ako se netko obrati izvanjskome autoritetu. Samo, on bi trebao
znati to radi: on time svoju mo predaje u ruke autoriteta koji je izvan njega.
Da li e time njegovi problemi biti rijeeni veliko je pitanje.
Nekoliko e primjera ovo pojasniti:

- 17 -

Jedna mlada dama je posjetila astrologa jer sebi vie nije znala pomoi. Kod njega je saznala
da e od 15. kolovoza sve krenuti na dobro. Time je sebe uinila potpuno bespomonim
stvorenjem: do 15. kolovoza ne moe nita postii jer je to ionako loe razdoblje, nakon 15.
kolovoza ne mora se nita truditi jer e stvari krenuti same od sebe. Ona je sebe u potpunosti
prepustila zvijezdama. Da li je to ivot dostojan ovjeka. To vie nije ovjek, nego
bespomona marioneta.
Jedan otprilike 45- godinjak se morao podvri transplantaciji srca. Nakon nje je dolo do
komplikacija i ovjek je tijekom tri godine lutao od jednog specijaliste do drugog. Nije vie
mogao raditi ali je u meuvremenu i sam postao specijalist jer se bavio jo samo svojom
boleu i iskuao sve mogue terapije. Nita nije pomagalo. Njemu se stanje nije
poboljavalo. Kada je opet jednom, po ko zna koji put bio kod svoga kardiologa, ovaj mu
iskreno ree: "Mi vie ne moemo napraviti nita za vas. Sada si morate sami pomoi; morate
mobilizirati svoje rezerve." Mislite li da je to taj ovjek napravio? Ni u kojem sluaju. On je
svu svoju mo dao u ruke lijenicima, terapeutima on se rukama i nogama branio od uvida
da bi sam mogao neto napraviti, da posjeduje mo nad svojim ivotom. On je oito htio
radije umrijeti kao rtva. Kada sam ga naime posljednji puta vidio, rekao mi je da e
najvjerojatnije umrijeti ako ovako ide dalje. Ja sam mu estitao na toj spoznaji i rekao mu da
je sasvim normalno da on ima pravo umrijeti kada hoe. Ali isto tako sam mu garantirao da
sasvim sigurno ne mora umrijeti, ako se konano osloni na sebe, na svoje snage. To nije
nikako htio! U tom bi sluaju naime on morao neto poduzeti- ne lijenici. Tada bi on bio
odgovoran za svoje stanje, a neka nepravedna sudbina nad kojom se moe aliti. Neki ljudi
oito radije umru nego da preuzmu odgovornost za svoj ivot, i potrae je u sebe. Ja sam tog
ovjeka izgubio iz vida i ne znam da li je jo i danas iv.
Rjeavanje naih problema nikada nije zadaa drugih ljudi. Na podruju politike lijep primjer
za to je pomo za razvoj Afrike. Ovaj kontinent nita toliko ne koi u njegovom razvoju, kao
pomo koja dolazi izvana. Do te spoznaje su doli i Afrikanci, koji su miljenja da je teta
nanesena kroz pomo za razvoj vea od njezine koristi. Ako ekamo dok nam netko izvana ne
pomogne inimo sami sebe bespomonim ljudima. To znai da mi nau mo predajemo
drugima.
Ideja o izvanjskoj pomoi je oito ukorijenjena duboko u nama. Pogodilo me kada sam u
nekom asopisu proitao: "Jo i danas svijet eka onog jedinog, koji moe zauvijek stvoriti
mir na Zemlji Mesiju. A isto tako eka novo srce, nov nain razmiljanja, koji mu samo Duh
Boji moe dati!"
Kako praktino. Nije dakle potrebno nita raditi, osim da ekamo. Koliko dugo jo? U
meuvremenu mi sebi meusobno razbijamo glave i objanjavamo kako do "novog miljenja"
u nas jo eto nije dolo, jer nas Duh Boji jo nije posjetio. Stvarno jako praktino. Ali
vjerojatno nema nikoga tko bi vjerovao da na ovakav nain moemo nekuda stii. U ovakvoj
filozofiji su prepoznatljiva dva elementa odricanja moi: prvo, odgovornost za mir se
elegantno prebacuje na drugoga; drugo, pomo se oekuje izvana. Priekajmo dakle.
Jedno mi pitanje ne da mira: ako moemo doi do mira i do novog naina miljenja samo kroz
Duh Boji to jo onda Bog eka? Zar nije voeno dovoljno ratova, zar nije pobijeno
dovoljno ljudi? Moje miljenje: on Bog prilino dugo oklijeva da se umijea za dobro
ovjeanstva. Ili se ovdje moda radi samo o jednom problemu koji je poznat u informatici?
Mi ekamo Boga, Bog eka nas. To dovodi do totalne blokade situacije. Problem je mogue
rijeiti jedino ako netko od to dvoje prestane ekati.

- 18 -

Moj prijedlog e se tijekom ove knjige sastojati u tome da bi ovjek trebao prestati ekati;
ekati na pomo izvana.
Dopustite mi da na ovom mjestu jo jednom navedem islamskog filozofa Mohammada Iqbala,
da bih pokazao, na koji se nain njegova religija bavi s ovdje navedenom temom:
"Bog voli onog ovjeka, koji zasluuje ivot. Nesrea neka stigne onoga, tko se hrani sa
tuega stola... On je svoju ast prodao za jedan novi. Sretan je onaj ovjek, koji ea pod
sunanim zrakama ne molei au vode. Njegovo elo nije znojno od sramote prosjaenja; on
je jo ovjek, nije prah. Taj potovanja vrijedan mladi ovjek kroi uzdignuta ela poput
stabla. Njegove su ruke prazne? Utoliko vie je on majstor sebe samoga.. Cijeli jedan ocean,
zadobiven kroz prosjaenje, nije nita drugo do more vatre."
Krije li se tu jedan od razloga naeg straha od islama? Usporedite askom gornji tekst s naim
predodbama o takozvanim socijalnim postignuima industrijskih nacija Zapada koja su nam
postala toliko draga. Mislim na socijalnu sigurnosnu mreu i prividno bespomone ljude.
Razlike su zapanjujue.
Tamo (u Islamu) govori se o moi i majstorstvu ljudi. O tome govori i ova knjiga.
Mi meutim u naim sitim industrijskim drutvima otkrivamo stopostotno sluganstvo jer smo
ovisni o suvie mnogo stvari izvan nas samih. To nikada ne moe biti put rjeavanja naih
problema. Ovo vrijedi kako za nacije, tako i za pojedince.

2.6. Kompleksnost ivota

Ja sam vrsto uvjeren, a to u pokazati i dokazati, da je istina jednostavna, da mora biti
jednostavna . Ili bi istina trebala biti rezervirana samo za malu elitu natprosjeno inteligentnih
ljudi?
Svakodnevna realnost meutim takva je da se sve uvijek prikazuje strahovito kompliciranim.
To je jako praktino za eksperte. Oni se tada mogu jasno isticati nad obinim smrtnicima, pa
ih se zbog toga i odgovarajue cijeni i novano nagrauje.Postoje ljudi, koji su u neto
uvjereni tek onda kad to vie ne razumiju. A postoje i ljudi koji prestanu vjerovati u neto ili u
odreenu stvar, im je shvate. To zvui udno ali je istina.
U mojim seminarima ja esto ujem "Ne, tako jednostavno to ne moe biti!"
ak je i prilikom najnovijih istraivanja kaosa utvreno da se i najkompleksnije tvorevine
sastoje od sasvim jednostavnih struktura. Ako dovoljno duboko pogledamo stvari postaju
sasvim jednostavne. No ako se kreemo povrinom, ako ponemo znanstveno analizirati, tada
sve postaje komplicirano i teko.
Uzmimo jedan primjer:
Hodanje se ini sasvim jednostavnom stvari. To praktino svatko moe. Ali ako ponemo
analizirati sam proces hodanja, mogli bi analizama napuniti cijele biblioteke- a usprkos tome
vjerojatno ne bi shvatili proces hodanja isto tako, pomou takvih knjiga vjerojatno nikome
ne bi bilo mogue nauiti hodati- iako je to sasvim jednostavno ako to ovjek prakticira. Isto
tako, ako elimo, mi moemo sve toliko zakomplicirati da samo rijetkim ekspertima bude
mogue neto razumjeti.

- 19 -

Primjer s hodanjem moda nema nikakvih daljnjih posljedica. No drugaije stoji stvar ako
obraujemo temu ljubav. Ovoj temi je posveeno jedno od sljedeih poglavlja; zato; ovdje
samo toliko: o ljubavi se moe visokoparno filozofirati s rezultatom da nitko vie ne zna to je
ljubav. A prije svega to vodi do toga da se ljubav ne prakticira. Prakticirati ljubav jednostavno
je, ali ljubav definirati, analizirati, vrlo je komplicirano, toliko komplicirano da za ljubav vie
uope ne ostaje vremena. Kada polaznicima mojih seminara objasnim da je uz pomo ljubavi
svaki ljudski problem rjeiv, tada ima takvih, koji se gube u nedoglednoj diskusiji s ako i
ali. Sve odjednom postaje visoko komplicirano, to opet postaje opravdanjem da se nita ne
poduzme. Zato to oito ipak sve skupa nije tako jednostavno.
Poznat i ugledan zastupnik medicine i psihologije, Balthasar Staehelin ve je poetkom 70- ih
u svojoj knjizi "Svijet kao ti" napisao: "U cjelokupnoj dananjoj medicini psihologiji
nedostaje nam istinsko i jednostavno". Dokle je taj nedostatak jednostavnog u medicini doveo
u meuvremenu, vidljivo je po eksploziji trokova u zdravstvu.
Nae je zdravstvo toliko kompleksno da ga financijski nije vie mogue podnijeti (20 godina
nakon to je Staehelin ukazao na to!) I druge zemlje imaju taj problem.
Nedavno sam na francuskom radiju uo kako je objavljena spoznaja od revolucionarnog
znaenja. Neki je strunjak na temu eksplozije trokova u zdravstvu dao na razmiljanje da su
tri ultrazvuna pregleda tijekom trudnoe sasvim dovoljna.
Ja sebe sasvim ozbiljno pitam, kako su djeca ranije dolazila na svijet? I kako uspijeva
Indijkama, Afrikankama, Junoamerikankama da bez ultrazvuka uzrokuju eksplozije
puanstva!? Postoje ljudi koji nau kompleksnu visoku tehnologiju nazivaju napretkom; po
mom miljenju to je prije znak duhovne pomraenosti.
Poput Balthasara Staehelina vrsto sam uvjeren da je istina vrlo jednostavna.
Bilo bi mnogo bolje da o nekim stvarima ne bi u beskonanost raspravljali, nego ih
jednostavno napravili.
Istina je jednostavna: tko jednostavne stvari ini kompliciranima, budala je jer blokira sebe
samoga u vlastitom razvoju.

- 20 -

2.7. Racionalnost / Analiza

Za znanstvenost i management su racio (intelekt) i analiza od presudnog znaenja. U
meuvremenu se meutim otkrilo da to moda ipak nije put koji vodi do dubljih spoznaja i do
optimalnih rjeenja problema. Bit u kratak jer na ovu temu postoji ve dovoljno saznanja.
Za nas je vana spoznaja da mi nae mogunosti izuzetno ograniavamo ako se oslanjamo
samo na racionalnost i analizu. Intelekt nema nikakve informacije o budunosti, njemu uvijek
stoje na raspolaganju tek malobrojne informacije na koje se moe osloniti prilikom donoenja
odluka. S tog gledita nije shvatljivo zbog ega je intelektu u prolosti pridavano tako veliko
znaenje. Vjerojatnost donoenja pogrenih odluka jako je velika kod onoga tko se oslanja
samo na svoj intelekt. I obratno, anse da se postignu velik uspjesi vrlo su male ako se netko
slui smo svojim intelektom. Niti jedan od svjetskih natprosjeno uspjenih produkata nije
nastao na temelju racionalne analize potreba kupaca.
Jedan od moda najupeatljivijih primjera za ovo: 50-tih godina je Ford proveo vjerojatno
najopseniju studiju trita koja je ikad poduzeta. Cilj je bio da se nae najoptimalniji dizajn
za novi auto 'Edsel'. Ovaj veliki napor zavrio je najveim neuspjehom u povijesti gradnje
automobila a poduzee Ford je to kotalo vie stotina milijuna dolara.
Auto je oito bio toliko racionalan, toliko prosjean da ga nitko nije htio kupiti.
Obratno, Ray Kroc je usprkos svim racionalnim protuargumentima svojih pravnika
1960-te kupio ime McDonald. On je u svojoj nutrini osjeao da e to biti sigurna stvar.
Ostatak je povijest. Svakome je poznata pria o uspjehu McDonalda. Ovako neto nije
mogue racionalno planirati.
Pravi natprosjeni uspjesi se izrazito rijetko temelje na isto racionalnim razmiljanjima.
Racionalnost trai znanje u izvanjskom svijetu. Taj nain potrage je vrlo ogranien. Istinsko
znanje dolazi iznutra. to vie netko istie svoju racionalnost tim manje vjeruje samome sebi
odnosno svome znanju koje dolazi iznutra. U poglavlju 2.5 ukazao sam na potragu u
izvanjskom svijetu. Racionalnost je jedna od takvih traenja u izvanjskom. Tko se oslanja
iskljuivo na racionalnost na kraju je uvijek nesiguran. Znanost prua najbolji dokaz da
spoznaje dobivene pomou racionalnog razmiljanja vrlo brzo mogu zastarjeti. Nasuprot tome
primjerice spoznaje Isusa, Buddhe, Laotsea, itd. nikada nisu zastarile. Te spoznaje nisu
dobivene uz pomo racionalnog naina razmiljanja.
udovine stvari se mogu initi i od strane same znanosti. Francuski biolog Joel de Rosnay
dokumentira u svojoj knjizi 'Makroskop' da postupci kojima se istraivai slue prilikom
uobiajenog znanstvenog istraivanja nisu prikladni u svrhu obuhvaanja istine ve da oni
sasvim suprotno istinu izobliuju. U takve postupke spada i racionalna analiza. On ukazuje na
to da je analitiko miljenja za znanost vanije od usporeujueg to vodi do toga da se
znanost ograuje. Ona naginje skuenosti i krutosti.
Za nas to znai sljedee: racionalnost i analiza ograniavaju ovjekov potencijal, ograniavaju
va potencijal. Tijekom ove knjige postat e vidljivo da za mene usporeujue miljenje,
miljenje u analogija stoji u prvome planu.

- 21 -

Neuspjeh znanstvenog rada na bazi racionalnosti posebno je uoljiv u medicini. Jedva da

postoji jedino znaajnije medicinsko otkrie u zadnjih 150 godina koji slubeni univerzitetski
profesori nisu smjesta osudili kao neznanstveno. Tako je primjerice pronalaza Properdina
koji je toliko vaan za ljudski imunoloki sustav 1954. godine poinio samoubojstvo, nakon
to su ga njegovi kolege godinama ismijavali. Svega nekoliko mjeseci nakon njegove smrti
slubena je medicina poela uvaavati njegova otkria.
Medicina oito predstavlja jedno od najalosnijih poglavlja to se tie brutalnog osuivanja
neistomiljenika. I sve to u ime racionalnosti!
U stvari se naravno ne radi niti o ljudskosti niti o saznanju; radi se o moi.
Zdrav ljudski razum trebao bi nam pokazati u najmanju ruku sljedee: dananji eksperti
(lijenici, psiholozi, biolozi, itd.) smiju se ekspertima iz godine 1500. a isto tako e se eksperti
iz godine 2500. smijati dananjim ekspertima. Budite dakle oprezni u osuivanju stavova koji
ne odgovaraju slubenoj znanosti. Danas zna svako dijete: Zemlja se okree oko Sunca.
Ovi bi primjeri trebali biti dovoljni da pokau kako uskogrudnost koja se temelji na
racionalnosti koi ovjekov razvoj. Racio trai u izvanjskom svijetu, ali istinsko znanje,
istinski razvoj, dolaze iznutra.

2.8. Nesposobnost da se samostalno i logino razmilja

Mi ljudi openito smatramo da smo bia koja logino misle. Mnogo drimo do nae
sposobnosti miljenja. U ovom poglavlju u nastojati pokazati da naa logika ne see daleko,
da ponekad potpuno nelogino razmiljamo i djelujemo. To je ve bilo vidljivo i na
dosadanjim primjerima. Tako smo primjerice vidjeli da znanost uvijek prihvaa samo ono to
se uklapa u trenutno vladajuu sliku o svijetu. S logikom i samostalnim miljenjem ovo nema
suvie zajednikog: tko ima pregled nad povijeu, trebao bi znati da se znanost tijekom malo
godina moe jako promijeniti.
Iz povijesti nam je takoer vidljivo da smo se oito programirali za sukobe. Povijesne knjige
prepune su opisa raznih ratova. to su svi ti sukobi, ti ratovi donijeli? Gdje je danas slavno
Rimsko Carstvo, gdje je nekad ponosna panjolska i mona Engleska. Kada bi mi stvarno
mogli samostalno i logino razmiljati, mi bi ve odavno potraili druge putove suivota, a i
nali bi ih. Treba primijetiti da su ovi "drugi putovi" tisuljeima uvijek iznova propagirani.
Usprkos tome oito nismo u stanju te druge oblike suivota shvatiti i primijeniti. U 19.
stoljeu je u prvom planu bila borba za opstanak. Stjeemo utisak kao da mnogi ljudi,
posebno manageri, jo uvijek ive u duhu 19.-og stoljea.
No u meuvremenu znamo da je ideja evolucije kroz borbu, unitenje, iskoritavanje
odgovarala upravo motritu, odnosno stanju svijesti tadanjih ljudi. Mi znamo takoer da je
ono to nam je znanost tada objasnila kao iskoritavanje u stvarnosti simbiotika kooperacija..
Znamo da su paraziti u prirodi atipini i da se dogaa upravo suprotno: simbiotika pomo je
dio evolucije. Veina ivih bia (ovdje iskljuujem ovjeka) oito je shvatila da sve to ivi
ini jednu cjelinu, i da smrt jednog "protivnika" ili jedne vrste takoer uvijek predstavlja i
opasnost po sve ostale vrste i po sustav kao cjelinu. Jedan od najuspjenijih parazita je rak. On
je tako uspjean da ubija ak i svog domaina (ovjeka) koji ga hrani a time ubija i samoga
sebe. Mi danas znamo da odnos razbojnik rtva u prirodi predstavlja izuzetak. Zbog toga
smo taj odnos vjerojatno i uoili. Pritom smo zaboravili da postoje milijarde kooperativnih i
simbiotikih odnosa a samo mali broj ubitanih. U suprotnom, ivot ne bi bio mogu.

- 22 -

Neki manageri i politiari to niti do danas nisu shvatili. Za ovo bi vjerojatno bio potreban
trening u analognom nainu miljenja. Samo tako bi netko bio u stanju da primjer raka
primjeni, recimo i na ekonomiju. Ovdje nas oito blokira naa fiksacija na uvijek iznova
uvjebavan ravno-linijski nain razmiljanja.
ini mi se da je ovdje od odluujueg znaaja injenica da ne postoji samo jedna logika,
nama poznata Aristotelova logika, ve da postoje i druge vrste logike. U naem ogranienom
nainu razmiljanja mi smo toliko fiksirani na ili ili logiku Aristotela, da
sebi neku drugi logiku ne moemo zamisliti. U naem govoru ne postoji ak niti oblik
mnoine za rije logika! A ipak, postoje druge logike, koje su ve prije tisuljea bile poznate
u hinduizmu i budizmu, a koje su danas potvrene spoznajama moderne
teoretske fizike. Ne postoji samo jedan ili ili, dobro ili loe, postoji takoer "jedno kao i
drugo", dobro i loe istovremeno. To je vrlo dobro formulirao atomski fiziar Heisenberg. On
zahtjeva "nadilaenje one jednodimenzionalne, krute logike koja svijet noem dijeli na ili
ili, da bi iz njegove rascjepkane leine pokuala izgraditi apstraktni pojmovni svemir."
No mi smo toliko ukorijenjeni u naem ili ili nainu razmiljanja, da nam teko pada
osloboditi se istog; moda i zato to je to oslobaanje povezano sa izvjesnom mjerom
samostalnog razmiljanja. (vidi i poglavlje o izgonu iz raja). U ovoj emo knjizi uvijek iznova
morati ukazivati na jedno kao i drugo logiku usprkos opasnosti da e se neki itaoci
morati dosta potruditi da bi to shvatili.
Svaki ovjek moe ako hoe u svom ivotu nai primjere koji pokazuju to vodi do konflikta,
i koji pokazuju to vodi ka njihovom rjeavanju. Ali kako nismo nauili samostalno misliti, mi
preuzimamo programe naih roditelja ili okoline. To znai da mi dodue ivimo u
visoko-tehnologiziranom svijetu, ali nai obrasci miljenja ne razlikuju se od onih koje smo
imali prije tisuu ili vie godina. To je apsurdna situacija. Naa sposobnost miljenja nije u
nikojem smislu drala korak sa sposobnou produkcije i mijenjanja svijeta. Mi smo se toliko
koncentrirali na razvoj i produkciju dobara, da nam nije preostalo nita vremena za razvoj
samog ovjeka. Prije nekog vremena, jako je bila popularna rije: granice rasta. Mnogo je
razmiljamo o granicama materijalnog rasta, jer se oito primijetilo da to ovako dalje nee
moi ii.
Ono ime se mi ovdje bavimo je unutarnji rat ovjekov. To je polje najveeg mogueg rasta
koji moemo zamisliti. S jedne strane zato to je ovjek potpuno nerazvijen, a s druge zato to
na ljudskom podruju ne postoje granice rasta. Iako e neki znanstvenici rei da je ovjek vrlo
ogranieno bie, to je i istina, jer je ovjek samoga sebe napravio takvim ogranienim biem.
Ako je imao mo to napraviti onda sasvim logino ima i mo nadilaenja granica koje je sam
sebi postavio.
Evo nekoliko primjera nae nesposobnosti da samostalno i logino mislimo:
Postoje inteligentni manageri, koji se ponu smijati ili neugodno osjeati kada u seminarima
govorim o temi ljubavi. Istovremeno su ti manageri lanovi kranske crkve: krteni su i
vjerojatno su i brakove sklopili u crkvi. Ti ljudi sasvim sigurno poznaju i temeljnu izjavu
kranstva : "ljubi blinjega svoga kao samoga sebe!" Kako se moe biti pripadnikom
kranske crkve a smijati se kada je tema ljubav; boriti se sa svojim konkurentima do krvi a
istovremeno zahtijevati da se bombardiraju tamo neki ZLI LJUDI.
Gdje je tu logika?

- 23 -

Moe netko sve to raditi, ali sasvim sigurno ne kao lan katolike crkve. Moja je namjera da
pokaem, kako u osnovi inteligentni ljudi esto strahovito malo razmiljaju. Po roenju
oni automatski pripadaju jednoj organizaciji o ijim temeljnim pravilima vie uope ne brinu.
To ba nije dokaz mnogo hvaljene ljudske inteligencije.
Zamislimo da smo osnovali novu organizaciju. Jedno od pravila glasi:
"Mi neemo suditi o drugim ljudima". I sada pokuavamo ljude nagovoriti da se ulane u
novu organizaciju. Vjerojatno emo nai vrlo mali broj ljudi koji su spremni prikljuiti se.
Malo se ljudi moe drati tog pravila i mnogi e stoga rei da se ne mogu prikljuiti.
I to ima logike.
Ali ti isti ljudi su lanovi katolike crkve, a crkva postavlja isti zahtjev. Gdje je tu logika?
Pozor: ja ne nagovaram na istupanje iz crkve. Ja zagovaram samostalno i logino
razmiljanje. Ili smo lanovi crkve bilo bi poteno i logino da bar pokuamo drati se
njenih pravila; ili ako se ne obaziremo na ta pravila bilo bi poteno i logino, istupiti iz
crkve. Sve drugo je nepoteno, da ne kaem licemjerno.
Pitanje u zraku: kako moe jedno drutvo ili organizacija koja sasvim oito rauna sa
nepotenjem ili barem s ne razmiljanjem veine svojih lanova, rijeiti vae probleme?
Kako moe jedna kranska publikacija objaviti: "Nama je potreban Mesija, koji dolazi kao
sudac", kako je poznato, Isus je rekao: "Ne sudite..." Gdje je tu logika? Gdje je tu samostalno
razmiljanje?
Nedavno sam uo za dva primjera koja se lijepo uklapaju u reeno:
Neko poduzee je prijavilo etiri svoja suradnika za kurs pod nazivom: Pozitivno
razmiljanje. Kurs je trajao pola dana i kotao 120 franaka. Kratko prije poetka kursa
poduzetnik je svoje suradnike odjavio, a kao razlog naveo da je ekonomska situacija poduzea
vrlo loa! Gdje je tu logika? Vjerojatno bi upravo tim ljudima nekoliko misli o pozitivnom
miljenju bilo neophodno! Ako poslovi idu dobro, ljude se alje na kursove o pozitivnom
miljenju. Ako poslovi ne idu dobro, tada se za pozitivno miljenje vie nema vremena ni
novaca. Kakva glupost!?!
I onda kaemo: "ovjek: kruna Stvaranja"
Drugi primjer je jo apsurdniji: ako je apsurd mogue poveavati.
Nekoj je eni ispriala prijateljica kako je ne bodu komarci jer se zna zatititi. Na to je
inteligentna, moderna ena s kraja 20 og stoljea odgovorila da komarcima treba krv kako
bi mogli ivjeti. Ona je to proitala u nekoj knjizi. Zato nije lijepo ne dozvoliti da nas bodu.
Ovdje dakle imamo vrlo zanimljivu teoriju:
Bog je stvorio ovjeka jer je komarcima potrebna krv.
I mi se jo udimo problemima s kojima se ovjeanstvo, a i pojedinac bori.
Jedan do tih problema je primjerice nadaleko rasprostranjena nezaposlenost. I to je jedan od
vrlo dobrih primjera nae nesposobnosti da samostalno i logino razmiljamo. Uvijek se
iznova predlae da se radi manje sati tjedno kako bi se raspoloiv posao podijelio na vie
ljudi. Ovo nema ama ba nieg sa realnou i tisugodinjim iskustvom. Iza tog prijedloga
stoji ideja kako je koliina posla ograniena. E, to ne odgovara stvarnosti ali je u skladu sa
naim ogranienim nainom razmiljanja. Oito je da nismo sposobni sebi predoiti kako je

- 24 -

koliina posla neograniena. ovjek je onaj koji kreira posao. Ali sigurno ne time da manje
radi, nego time to je kreativan. Koliina posla nije izvana zadana, nego ju stvaramo mi sami.
Ogranienim nainom razmiljanja i uslijed nae ideje kako je posao neto loe te ga treba po
mogunosti reducirati, stvarno nam je uspjelo smanjiti koliinu posla. Zato se sada tuimo na
nezaposlenost. S logikom to ima jako malo veze. Mi ne moemo godinama posao prikazivati
kao neto loe borei se za smanjenje radnog vremena i pritom misliti kako nee biti
posljedica. Postigli smo sada ono to su neki jako htjeli: manje posla. Nitko nije
pretpostavljao da e to dovesti do nezaposlenosti. Sada anjemo ono to smo godinama sijali.
Zakonitosti su jednostavne!
Sjetimo se Edisonovih (el. sijalica) i Fordovih (pokretna traka) pronalazaka. Stvoreno je
milijune radnih mjesta. Ali ne idimo tako daleko unatrag. Sjetimo se vicarskih satova, i
marke Swatch. To je stvarno bilo kreativno postignue koje je odralo i otvorilo nova radna
mjesta. Ali to je danas glavna tema u poduzeima? Smanjenje proizvodnih trokova a time i
broja radnih mjesta. To nema veze s nedostatkom posla, ve je to nedostatak kreativnosti i
fleksibilnosti. Ne radi se o tome da se odreena koliina posla nanovo podijeli, radi se o tome
da treba stvoriti novu koliinu rada. No za ovo je potrebno neto fantazije, neto kreativnog
razmiljanja. Oito je ovo tee, nego jednostavno govoriti o preraspodjeli posla.
U redukciji radnog vremena u svrhu rjeavanja problema nezaposlenosti krije se jo jedna
neloginost. Ako namjetenici manje rade, poduzetnik manje zarauje osim ako
namjetenici u odgovarajuoj mjeri manje zarauju. No ako oni manje zarauju, manje e i
konzumirati. A smanjenim konzumiranjem, sasvim sigurno nije mogue rijeiti problem
nezaposlenosti. Treba se dogoditi upravo suprotno. Namjetenici bi trebali vie raditi za isti
novac. Samo e u tom sluaju poduzetnici vie zaraivati. A ako poduzetnici vie zarauju,
zaposlit e vie namjetenika, sve drugo je iluzija. Osim toga e poduzetnici vie investirati
ako vie zarauju. A to pospjeuje ekonomski napredak. Vie rada za isti novac. To je
socijalno. Manje rada uz manje posla nema nieg zajednikog sa socijalnim, a i pogorava
nezaposlenost. Ako stvarno elimo sami sebe upropastiti tada je sasvim dovoljno da
zahtijevamo manje posla uz istu plau.
Nuno su potrebni ljudi koji su sposobni misliti samostalno i neovisno od bilo kakvih dogmi.
Ljudi koji ne preuzimaju postojee misaone forme te se bez razmiljanja i dalje njima slue,
ve oni koji su sposobni da postojee ideje dovode u pitanje. Na sreu je uvijek bilo ljudi koji
su za tako neto bili sposobni. Primjer je Kristofer Kolumbo. On je bio skoro osuen kao
heretik jer se usudio misliti ono to danas zna svako dijete: Zemlja je okrugla! U njegovo
vrijeme je to bila udovina pomisao. I danas postoje ljudi sa "udovinim" mislima : imajmo
na umu da bi takve misli ve za koju godinu mogle biti normalne. Moda ete i u ovoj knjizi
pronai takve "udovine" misli. U tom sluaju imam jednu preporuku: odbacite sve do sada
usvojeno znanje i pokuajte u stvari samostalno, neovisno i temeljito razmisliti. I testirajte
"udovine" misli u vaem ivotu. Filozofiranje o tome ne donosi nita. Bitna je samo praksa.
Kolumbo je o okrugloj zemlji mogao desetljeima diskutirati: da li je stvarno okrugla time se
ne bi saznalo. Jedino to vrijedi je praksa.
S tim u vezi obraam pozornost na izjavu francuskog atomskog fiziara: J. E. Charona:
"Nasuprot rasprostranjenom miljenju, ja sam najdublje uvjeren da znanost najvie napreduje
kada negira iskustvene injenice."
I vi ete kao pojedinac takoer najvie napredovati ako barem ponekad dovedete u pitanje
uobiajena gledita.

- 25 -

3. Posljedice: problemi su nerjeivi

Tko sebe uini bespomonim ovjekom, naravno da se ne moe nadati da e brzo postii
svoje ciljeve i da e svoje probleme optimalno rijeiti. No svi mi poznajemo primjere ljudi
koji su to mogli.
Kao ekstremni primjer na ekstremnim primjerima se najbolje moe vidjeti odreeni
mehanizam uzet u Isusa iz Nazareta. S obzirom na nae nabrajanje onih osobina koje nas
ine bespomonim ljudima moemo ustanoviti sljedee:
Isus nije imao strah.
Isus sebe nije smatrao grenikom.
Isus nije odbijao nikakvu odgovornost.
Isus se nije mijeao u stvari drugih ljudi.
Isus nije traio spas u vanjskome svijetu.
Isus je ivot prikazao radikalno jednostavnom.
Isus se nije oslanjao na racio i analizu.
Isus je razmiljao u potpunosti samostalno i logino.
Isus je analogno razmiljao.
to je time postigao svima nam je poznato. Bio je nezamislivo moan.
Nai e se ljudi koji e rei: "Naravno da je Isus to mogao. Ali ja nisam Isus"
Tim ljudima preporuam, kao prvo da malo samostalnije razmiljaju, onda e naime vidjeti da
u gore nabrojenom nema nieg, emu pojedinac ne bi mogao barem stremiti.
Ako to jo nije dovoljno, tada, kao drugo, preporuam paljivo prouavanje Svetog pisma.
Tamo doslovno stoji Isusova izjava: "to sam ja napravio, isto to moete i vi".
Dvije tisue godina oito nisu bile dovoljne, da bi se shvatilo ovu jednostavnu izjavu. "Sve to
sam ja napravio, moete i vi."Ako to itko mora znati, tada bez sumnje onaj, koji je sve te
stvari mogao napraviti.
Kao pojedinci, nacija ili ovjeanstvo, mi moemo raditi to hoemo: ali ako nismo sposobni i
spremni rijeiti se odreenih naina ponaanja koji nas koe, nikada neemo postii istinski
napredak. Po mom miljenju, pogreno bi bilo da sada zaponemo veliku diskusiju o
osobinama koje nas ine bespomonima i da intelektualiziramo tu temu. Ovdje se radi o
ivotu, o praksi. Ili emo neto uraditi, tada emo vidjeti rezultate, ili neemo uraditi nita, u
tom sluaju nam ne pomae nikakvo teoretiziranje.
Mi emo u drugom dijelu koji slijedi jo vie pojasniti da se ne radi u provom redu o tome da
rjeavamo svjetske probleme, to bi naime znailo uplitanje, ve se radi jedino o tome da
rijeimo svoje vlastite probleme. Sve dok ovo nismo shvatili, nee biti nikakvog napretka u
ljudskom razvoju.
Ja jo jednom podsjeam, da problemi nisu rjeivi uz pomo nae uobiajene odluke ili-ili.
Takoer i Frederic Vester u svojim publikacijama navodi brojne primjere koji pokazuju, da
uobiajeno logino razmiljanje ne rjeava meusobno isprepletene kompleksne probleme
dananjeg svijeta, nego ih jo pogorava. Ovo je na poraavajui nain vidljivo u podruju

- 26 -

medicine, u terapijama raka, side i pri pokuajima da se rijei narkomanija. Ovdje na najoitiji
nain moemo doivjeti neuspjeh 'nae' racionalne logike.
Nuno je da uvidite, u koliko velikoj mjeri sami sebe ograniavate i prema tome iskljuujete
mogunost jednostavnih rjeenja problema. istog racionalistu e vjerojatno smetati rije
"jednostavnih". Za njega, nita ne smije biti jednostavno. Takvima preporuam, da jo jednom
proitaju izjavu Johna Wheelera, koju sam citirao u uvodu knjige, a osim toga takvima moram
rei da nisu obavijeteni, te ive jo u prolom stoljeu. Oni jo nisu saznali da je upravo
najrazvijenija znanost Zapada, na koju se oni pozivaju u meuvremenu naila na paradoksno
logine sisteme koji odgovaraju onima to postoje ve tisuljee u Aziji, i koji temeljnim
osnovama kranstva, na koje se takoer pozivaju, takoer ne proturjee ni na koji nain.
Na Vama je, da li iz sebe elite napraviti jednog bespomonog ili snanog ovjeka.
Ovo je Va ivot, ne moj.

- 27 -

DRUGI DIO

Temeljne osnove O T L A principa

1. Ovako ovjek funkcionira
"O niti jednoj stvari na svijetu ne znam manje nego o sebi, o Siddharthi!"
Hermann Hesse, Siddhartha
Osnovu O T L A principa ini jedan sasvim odreen lik ovjeka; prikazan je u ovom
poglavlju. Svakodnevno iskustvo nas ui da e nam rjeavanje problema biti mogue samo
ako se strogo drimo ovog lika. No dnevno iskustvo nas takoer ui da se mi najee ne
drimo ovih pravila i zato se problemi ne smanjuju ve uglavnom postaju jo veima.
Tko u svom ivotu poeli napraviti veliki korak naprijed, taj se treba drati samo ovog ovdje
opisanog lika ovjeka; a to znai da ovdje spomenute principe treba primijeniti u praksi.

1.1. Najradikalnije temeljno pravilo

"Na sebi samome elim uiti, sam sebi uenikom elim biti, sebe elim upoznati."
Hermann Hesse, Siddhartha
U svojim seminarima uvijek postavim pitanje: tko ili to se mora promijeniti ako elimo
poboljati neku situaciju. Odgovor uvijek dolazi relativno sa spoznajom: do promjene mora
doi u meni samome.
Ovaj je odgovor udan. udan je jer je praksa po pravilu tono obrnuta. Iskustvo pokazuje da
obino od drugih oekujemo da se promijene.
Suradnik oekuje da se ef promijeni. ef oekuje da se suradnici promijene. Graanin
oekuje da se dravna uprava promijeni. Dravna uprava oekuje da se graani promijene.
Poduzetnik oekuje da banka smanji kamate. tedie oekuju da banke poveaju kamate.
Sredinom 1993. Francuzi su oekivali da Nijemci smanje kamate kako bi francuskoj privredi
krenulo nabolje. A ga Majer je miljenja da ga Miller potpuno pogreno odgaja svoju djecu,
a to znai da bi se trebala promijeniti.
Karl Marx je mislio da treba promijeniti drutvo kako bi se konano promijenio ovjek. Ali
zar se drutvo ne sastoji od ljudi? ak i UN misli da bi se odreeni ljudi, dravne uprave ili
narodi trebali promijeniti.
Openito moemo utvrditi ovakvo stanje: ispravan ovjek oekuje da se drugi- oito:
neispravni ljudi promijene. Meutim, u praksi svatko polazi od toga da se drugi treba
promijeniti, pa je sasvim logino da se zato ne mijenja nitko niti nita. Vlada pat pozicija.
Situacija je to koju karakterizira da se svuda odgovornost i mo prebacuju na druge.

- 28 -

Stvarno je jako udno da pri loginom razmiljanju svatko ustanovljava kako do promjene
ponajprije treba doi u njemu samome, ali da praksa izgleda upravo obratno.
Lijep primjer ovog je izmeu ostalog i nezaposlenost. Postoje mase ljudi koji znaju to bi
drugi trebali raditi.
Evo na primjeru jednog nezaposlenog ovjeka. Ako on misli da je za njegovu nezaposlenost
kriv bivi poslodavac ili uprava ili nacionalna banka, ili, ili, on tada u stanovitoj mjeri
smanjuje ansu da nae novo radno mjesto. Zato? Sasvim jednostavno zato to sebe ini
bespomonim ovjekom. ini sebe ovisnim o drugima. A tko eka da se drugi pobrinu o
njemu, dugo e ekati.
Molim vas nemojte rei da je ovo teorija. Sedamdesetih godina sam i sam ostao bez posla. Na
moju sreu, za situaciju nisam krivio ni efa ni recesiju, nego sam odgovornost potraio u
sebi. Potpuno sam preuzeo odgovornost za svoju situaciju, i u skladu s time relativno brzo
naao novo zaposlenje. A da sam za svoju situaciju krivio Boga ili svijet, vjerojatno bih due
vrijeme bio nezaposlen.
Ideja kako se drugi trebaju promijeniti neizbjeno vodi do umnoavanja sukoba, a time i
problema, i to svatko moe primijetiti u praksi.
Sve dok elimo poboljati svijet na nain da promijenimo druge- stvaramo samo nove sukobe.
Ruski komunizam bi kao primjer morao biti sasvim dovoljan. Tamo se neko vrijeme vjerovalo
kako je njihovo spasonosno uenje potrebno nametnuti po mogunosti to veem broju ljudi.
Rezultat je bio ugnjetavanje, sukobi i rat.
Ono to vrijedi za ovjeanstvo ili jedan narod, to vrijedi i za pojedinca. Ako smatrate da
moete rijeiti svoje probleme ne mijenjajui se, tada se varate. Zanimljivo je da postoje ljudi
koji e radije umrijeti nego da se mijenjaju. (Sjetite se ovjeka sa transplantiranim srcem).
Oito je jednostavnije druge praviti odgovornima za neku situaciju nego u sebi zapoeti s
promjenom. Promjena koju u nama provedemo ima daleko vee posljedice nego ste to ikad
zamiljali. Razlog je: ako se mijenjamo, mijenja se takoer i izvanjski svijet! (Vie o ovom u
poglavlju 2. 2.)
Ako sebe mijenjate, mijenja se svijet! Osjeate li koja se mo tu krije!?
Ovo je najradikalnije temeljno pravilo koje mora biti osnova svih naih razmiljanja:
Svaka promjena mora zapoeti u nama samima.
To je prastara mudrost: ako svatko mete pred svojim vratima, svuda e biti pometeno.
Ali gdje mete UN? Gdje metu oni to se smatraju ispravnima i punima vrlina? Gdje metu
etika udruenja? Gdje metu politike stranke? Pred vlastitim vratima?
Ova je istina bila poznata i na Istoku ve prije tisua godina. Tamo to ovako zvui:
Ako eli dravu dovesti u red, mora dovesti u red pokrajine.
Ako eli pokrajine dovesti u red, mora u red dovesti gradove.
Ako eli gradove dovesti u red, mora dovesti u red porodice.
Ako eli porodice dovesti u red, mora svoju vlastitu porodicu dovesti u red.
Ako eli vlastitu porodicu dovesti u red, mora sebe dovesti u red.
Toliko jednostavno je to. A oito ipak jako teko.

- 29 -

Zbog toga nai politiari nikada nee moi rijeiti nae probleme. Po definiciji, politiar je
ovjek koji se mijea u stvari drugih ljudi. Kolike se zemlje i organizacije mijeaju u stvari
drugih zemalja? Neka vas to ne brine. Ono to drugi rade njihov je problem. Jedino to je
vama bitno - ste vi. Svojim optimalnim ponaanjem bi trebali rijeiti vae probleme i dosei
vae ciljeve.
Postoji samo jedna najvanija osoba na svijetu, koja se mora promijeniti, a to ste vi.
Sve druge emo ostaviti na miru.

- 30 -

1.2. Princip slobodne volje

ovjek, svaki ovjek, opremljen je slobodnom voljom. Sada ete vjerojatno rei :
"da, i to onda? to tu ima posebnoga?"
Mnogo! U tome je sve.
Slobodna volja znai da ovjek moe misliti to hoe. To opet znai da mi nismo rtve ii
robovi naih misli, ne, mi smo njihovi gospodari.
Zamislite sebi ovo: ovjek moe misliti to hoe. Vi moete misliti to hoete! To nije
razumljivo samo po sebi. To vama daje totalnu slobodu. A ta totalna sloboda vam takoer daje
i mo. Razloge tomu emo detaljnije pojasniti u poglavlju akcija = reakcija.
Meni je ovdje vano istai da princip slobodne volje nije neto samo po sebi razumljivo, tu se
po mom miljenju radi o najveem daru kojeg je ovjek dobio za svoj ivotni put. To mu daje
mogunost da o svijetu, ivotu, o drugima i o sebi samome misli to eli.
Svi mi obilno koristimo tu mogunost neki na korist, a neki na tetu.
Primjer: postoje ljudi koji smatraju kako je Zemlja dolina suza. Postoje i drugi ljudi koji
smatraju da je ovaj svijet pun udesnih mogunosti. Ima ljudi koji misle da je Majer
beznaajni prialica, i drugih koji misle da je Majer ljubazan otac porodice. Sve je mogue,
jer mi imamo slobodnu volju.
Sve je mogue, znai i rat je mogu i mir je mogu. Bolest je mogua, i zdravlje je mogue.
Bogatstvo je mogue, i siromatvo je mogue.
Postoje ljudi koji u sluaju rata, gladi ,.. i sl. Viu: "Kako je tako neto mogue?! Kako Bog
moe dozvoliti tako neto!?"
On ne samo da moe tako neto, On to i mora. On mora, jer je ovjek opremljen slobodnom
voljom, a to znai da je sve mogue.
Ali to znai i jo neto drugo. To znai totalnu odgovornost. Sloboda da mislimo to hoemo
znai takoer da smo odgovorni za ono to mislimo. A to ima posljedice jer nae miljenje
vri utjecaj na nae osjeaje i djela. Sloboda je uvijek povezana sa odgovornou. Kako svaki
ovjek o svijetu moe misliti to hoe, on ne moe izbjei odgovornost za to. Nitko ga ne sili
da misli kako je svijet lo to je njegova odluka, on je jedini odgovoran za nju! ak ako i est
milijardi ljudi misli kako je svijet lo, vi dragi itaoci, imate jo uvijek mogunost da mislite
suprotno. Vi snosite odgovornost a i posljedice; kakve su to posljedice vidjet emo u
poglavlju akcija = reakcija.
Princip slobodne volje znai jo neto zapanjujue. To znai da nitko, nikakav vanzemaljac,
niti mesija, nemaju pravo da izbave ljude protiv njihove volje (bez obzira to to znailo). Ako
se ovjek eli baciti u propast, on ima pravo na to; on je dobio slobodnu volju. Ali mora
ivjeti s posljedicama.
Ako o principu slobodne volje mislimo do loginoga kraja tada to znai jo neto udovino:
budunost je nepredvidiva. Logino, zar ne? Zahvaljujui slobodnoj volji svaki ovjek moe u
svakom trenutku totalno promijeniti nain svog razmiljanja ako eli. A time se mijenja
- 31 -

budunost. Sada ete s pravom primijetiti da ima ljudi koji mogu predvidjeti budunost. To je
istina; ali to je tako zbog toga to ljudi u veini sluajeva ne mijenjaju svoja miljenja, barem
ne iznenada. Budunost je mogue predvidjeti samo u sluaju ako dotini ovjek ili ljudi ne
mijenjaju svoja miljenja. Ali im netko promjeni nain miljenja time mijenja i svoju
budunost, bez obzira to je neki vidovnjak moda i rekao. Dok je moja ena jo bila dijete
neka joj je vidovnjakinja prorekla da se nikad nee udati, niti imati djece. Moja je ena
odavno udana i ima dva djeaka. Budunost ne stvaraju vidovnjaci niti neka nepoznata
sudbina, nego mi sami- sami stvaramo budunost.
Posljedice nepredvidive budunosti znaajne su. To znai da za ovjeanstvo a i za ovjeka ne
postoji nepromjenjiv plan za budunost, on sasvim jednostavno uope ne moe postojati. To
bi naime proturjeilo principu slobodne volje. A to znai i ovo: sudbina pojedinca tj. Vaa
sudbina nije u talogu kave niti u linijama dlana niti u zvijezdama. Ona je tamo samo ako tim
stvarima date mo nad vama. No vea mo je u ovjeku samom s njegovom sposobnou da
misli to on eli, a ne ono to zvijezde ele.
Vidite dakle da princip slobodne volje ima ogromne posljedice. To je zakon svemira, to je
produkt totalne, bezuvjetne ljubavi. Samo bezuvjetna ljubav moe ovjeku dati dar slobodne
volje. Princip slobodne volje i bezuvjetne ljubavi neraskidivo su meusobno povezani; jedno
ne postoji bez drugoga. Izraz je bezuvjetne ljubavi dakle kada se nekome drugome da pravo
da misli to hoe.
Posljedica slobodne volje e tijekom knjige biti nesumnjivo jo vie vidljive.
Sada jo samo ovoliko na ovu temu:
"Ono to u nekom ovjeku vidi, to e ti postati;
Bog, ako Boga vidi;
Praina, ako prainu vidi."
Na sreu, vi raspolaete sa slobodnom voljom; vi moete vidjeti i misliti to hoete.

1.3. ovjekov potencijal

U ovom emo poglavlju odgovoriti na dva pitanja.
Prvo: u emu se sastoji ovjekov potencijal?
Drugo: da li ovjekov potencijal ogranien ili ne ogranien?
Za naa daljnja razmiljanja su odgovori na ova pitanja od kljunog znaaja.
Od ega se sastoji ovjekov potencijal?
Ljudski potencijal va potencijal sastoji se od dvije temeljne osobine: od energije i od
inteligencije.
Iz fizike znamo da je sve to postoji, jedno pitanje energije. Vi ste energija, ja sam energija,
drvo je energija, stol je energija...itd.. Bez energije nema niega. Bez energije se ne moemo
kretati, bez nje ne moemo nita stvoriti. Bez dovoljno velike koliine energije ne moemo
dosei nae ciljeve i ne moemo rijeiti nae probleme. Obratno: to vie energije imamo na
raspolaganju, tim bre dostiemo nae ciljeve i tim bre rjeavamo nae probleme. Mi to i
elimo, zar ne?
OTLA-princip e stoga trebati odgovoriti na sljedea pitanja: otkuda dolazi energija? Gdje
gubimo energiju? Gdje blokiramo? Kako emo maksimizirati energetski potencijal?
- 32 -

U poduzeu se radi o tome da se suma energetskog potencijala maksimizira i da se usmjeri na

odreene ciljeve. Upravljanje suradnicima bi se time moglo smatrati procesom upravljanja
energijama.
Mi emo vidjeti da stvarno postoji ponaanje koje dovodi do maksimuma ljudske energije a
to znai i moi.
No s energijom samom jo uvijek nije nita napravljeno.
Nama je potrebna i inteligencija koja nam pomae da donosimo pravilne odluke. Pritom
mislim na jednu univerzalnu inteligenciju koja nema nita zajedniko s onim to smo nauili u
koli. Mislim na univerzalnu inteligenciju koja je neovisna o kolskoj izobrazbi i s kojom u
principu svaki ovjek raspolae. Bilo da se radi o dravnoj upravi, o poduzeu ili o pojedincu,
uvijek je bitno da li se donese vie ispravnih ili vie krivih odluka a to je ovisno o reenoj
univerzalnoj inteligenciji koju ovjek moe upotrijebiti ili pak ne.
Tko ne poznaje poduzea ili ljude kod kojih sve glatko tee? A tko ne poznaje poduzea ili
ljude kod kojih sve ide krivo? Poduzee u kojem se donose preteno krive odluke nee se
dugo odrati na tritu. Biti e dakle sasvim korisno ako nam OTLA princip pomogne da
odgovorimo na sljedea pitanja: kako u aktivirati svoju univerzalnu inteligenciju?
Kako i gdje u dobiti ispravne odgovore na moja pitanja?
Sada dolazimo do pitanja da li je ovjekov potencijal ogranien ili ne ogranien.
Ovom emo pitanju pristupiti sa dvije strane. Najprije emo promatrati gore navedene
osobine koje ine ovjekov potencijal: energija i inteligencija. Da li je energija ograniena?
Da li je inteligencija ograniena? Energija je vibracija, vibracija se moe mijenjati po volji. A
inteligencija? Gdje su granice inteligencije?
Ja polazim od pretpostavke da su oboje: i energija i inteligencija bezgranini: a time je i
ljudski potencijal bezgranian. Dovoljno je samo da se informiramo, kako da maksimiziramo
energiju i inteligenciju.
Genijalno na temeljnim principima ivota je to, da postoji ponaanje, koje vodi do
maksimuma energije i istovremeno do maksimuma inteligencije. OTLA princip opirno
opisuje to ponaanje.
Drugo motrite koje slui donoenju prosudbe da li je ljudski potencijal ogranien ili je bez
granian, psiholoko je. Ono potjee od lijenika i psihijatra Balthasara Staehelina iz Zricha.
U svojoj knjizi: "Svijet kao ti" on opisuje odreenu sliku ovjeka koji slui kao predloak
takoer i naim razmiljanjima.
Ova slika polazi od pretpostavke da se ovjek sastoji od dvije stvarnosti.
Prva je stvarnost ograniena, konana. To je podruje naeg racionalnog, dakle analize.
Ja to podruje nazivam podrujem razmiljanja glavom. Mi uz pomo naeg uma elimo sve
objasniti. To je dakle podruje objanjivog i prema tome podruje planiranja. Mi pokuavamo
s naim glavama obuhvatiti budunost, pokuavamo je planirati. Kako mi uz pomo naeg
uma nikada ne moemo s apsolutnom sigurnou znati to nam donosi budunost, u toj se
prvoj stvarnosti nalazi i izvor sumnje i straha. Hoe li uspjeti ili nee uspjeti? Tko to moe
znati? Glava to naravno ne zna. Uz pomo uma mi sebi moemo zamisliti sve mogue
nevolje, nesree i katastrofe. Glava je tu vrlo matovita. Balthasar Staehelin je ustanovio neto
to svaki ovjek moe na sebi promatrati: Iz te prve stvarnosti, iz miljenja glavom, proizlaze
svi nai problemi. Glavom mi sudimo i osuujemo i upliemo se sve vie u bezbrojne
probleme. Da se problemi ne mogu rijeiti glavom vidljivo je ako pogledamo oko sebe: na
svijet raspolae znanjem kakvo jo nikada u povijesti ovjeanstva nije postojalo. Ali to je

- 33 -

isto znanje glave, uma. A posljedica toga je da svijet ima toliko problema, kao nikada do
sada. Kada bi intelekt, naa glava, stvarno bila sposobna rijeiti probleme, mi bi trebali biti
skoro bez ikakvih problema zbog toga to je nae znanje tako veliko. Ali svatko zna da to
nije tako. Nasuprot nadaleko rairenog praznovjerja (praznovjerje nije postojalo samo u
Srednjem vijeku!), racio, miljenje glavom, jako je ogranieno. Uz pomo ogranienog naina
razmiljanja mi ne moemo rijeiti probleme bezgraninog ivota. Bilo bi vrijeme da to
konano shvatimo.
Osobine koje proistjeu iz ove prve realnosti esto se nazivaju mukima: racio, analiza, borba,
vladanje nad drugima itd. Kuda nas je ovo krasno ponaanje dovelo vidimo ako bacimo samo
jedan pogled oko sebe ili u medije.. Problemi i sukobi: koliko oko i uho seu. Preteno su isti
materijalisti oni koji se oslanjaju na ovu prvu stvarnost.
Kuda takav materijalizam vodi moe se lijepo vidjeti na primjeru biveg SSSR-a. Ne
zaboravimo : slubena filozofija ruskog komunizma bio je materijalizam kojeg su razradili
Marx i Engels. Za Engelsa je postojala samo vjeno promjenjiva materija. Posljedice takvog
ogranienog razmiljanja su za pogoene ljude sve drugo nego ugodne.
No na sreu po nas, ovjek se ne sastoji samo od ove prve ograniene stvarnosti. Svaki
ovjek posjeduje jednu takozvanu drugu realnost. Ta druga stvarnost vie nije ograniena, ona
je neograniena. To je podruje ne objanjivog, sinteze a ne analize.
Ovdje se dakle ne ralanjuje neko sastavlja. Ovdje se ne vidi dualnost, dvojstvo, nego
jednota, a to znai: ovdje se ne sudi.
Logina je posljedica: na tom podruju ne nastaju problemi, tu nema sukoba.
Upravo zato to se ne sudi, to se ne ralanjuje niti analizira.
To podruje je podruje vjenoga SADA a to znai: nema niti sumnje niti straha.
Sumnja i strah iskljuivo proizlaze iz razmiljanja o budunosti. Kako ovdje ne postoji
budunost, ne postoje ni spomenuti sumnje i strahovi: to sasvim jednostavno nije mogue. A
kako ovdje ne postoji niti prolost, tu nema niti osjeaja krivnje koji bi nas mogli muiti.
Osjeaji krivnje imaju svoj izvor u prolosti: u stvarima za koje mislimo da smo ih krivo
napravili.
Ako ne postoji strah, ne postoji sumnja, ne postoji osjeaj krivnje, to onda postoji? Postoji
povjerenje. Ovo podruje je podruje apsolutnog povjerenja. Povjerenje u ivot, u univerzalnu
inteligenciju, u Boga svejedno je kako elite ovu mo nazvati.
Ja ovu drugu stvarnost nazivam znanjem srca. Ovdje govori srce, osjeaj, intuicija, a to je
bezgranino, nasuprot ogranienom razmiljanju glavom. Mi smo godinama pokuavali glavu
(um) odijeliti od srca. Silom smo sebe nastojali ograniiti. Umjesto da vjerujemo bezgraninoj
univerzalnoj inteligenciji u naoj nutrini mi smo se oslanjali na nau siunu ogranienu
inteligenciju, te sebi umiljali u besprimjernoj zasljepljenosti da time moemo rijeiti nae
probleme. Nae znanje srca, nae unutarnje znanje, mi smo silom uutkali; zar je onda udo
to su infarkti srca toliko uestali? Kako bi se srce moglo razvijati, ako potisnemo ono to je
ispod nae glave?
Uz pomo mudrosti iz ove druge stvarnosti mi smo u mogunosti rijeiti sve nae probleme.
Kako je ta mudrost bezgranina, ona raspolae svim informacijama (glavi je to nemogue), i
zbog toga je u stanju donositi optimalna rjeenja.
No nemojmo se zavaravati: veina ljudi se jo uvijek mnogo radije oslanja na totalno
ograniene informacije glave, a to nema mnogo zajednikoga sa zdravim razumom. Ve je u
prvom dijelu knjige 2.8. ukazano na nesposobnost ljudi da logino razmiljaju. Ovo je
slijedei dokaz te nesposobnosti.

- 34 -

Osobine koje imaju svoj izvor u toj drugoj stvarnosti esto se smatraju enskim osobinama:
srce, osjeaj, intuicija, jednota. U vezi s time je zanimljivo da ene na svim podrujima
postaju sve aktivnije. Ovaj trend sa budunosti postaje sve jai. Muke su osobine donijele
zapanjujue materijalne rezultate, ali one su zakazale u rjeavanju problema: nama su sada u
poveanoj mjeri potrebne nerazumne (!) osobine. Oito su se nekada muke osobine smatrale
lijepim i velikim, dok su enske smatrane manje razumnima.
Neka mi je ena priala kako mora esto, zajedno sa mukarcima donositi odluke: ona pritom
uvijek intuitivno zna to je s njezinog gledita ispravno. Mukarci tada redovito pitaju kako
dolazi do tog stanovita i da li ga moe objasniti (prva stvarnost). Ona svaki put mora poteno
priznati da "to" ne moe objasniti (druga stvarnost, ne objanjivo!)
Ona se redovito glupo osjeala do sada. Mukarci uvijek mogu sve objasniti, ona kao ena
to ne moe. U stvarnosti, meutim, ona se prikljuila na mnogo obuhvatniju univerzalnu
inteligenciju, dok se mukarci oslanjaju na krajnje ogranienu inteligenciju uma ili glave.
Kako ne bi dolo do nikakvih nesporazuma, moram napomenuti da ove dvije stvarnosti
nemaju nikakve veze s razlikama izmeu ena i mukaraca. Te su dvije stvarnosti prisutne u
svakom ovjeku. Ali pojedincima uspijeva da se bolje prikljue na drugu stvarnost i onda da
je mobiliziraju.
Saetak je: ovjek svaki ovjek sastoji se od jedne ograniene i jedne bezgranine
inteligencije. Ljudima je ostavljeno na volju (princip slobodne volje) na koju e se od ovih
dviju inteligencija htjeti oslanjati. Mene u vezi s ovim zanima jedno jedino pitanje: kako u
aktivirati u meni prisutnu univerzalnu inteligenciju? Ovo pitanje je mogue i drugaije
formulirati: kako da ujem Boga u meni?
OTLA princip na ovo daje jednostavan i jasan odgovor. (Kada tako ne bi bilo, ovu bi knjigu
smjesta mogli baciti).
Posljedice ove nove slike ovjeka koja je do sada samo skicirana, ogromne su; one proimaju
sva podruja naeg ivota, i ja u se u daljnjim poglavljima uvijek iznova vraati na ovo.
Time smo na kraju naih razmatranja o ovjeku. Stoga e se sva naa daljnja razmiljanja o
ovjeku temeljiti na sljedeoj slici:
ovjek posjeduju bezgranian potencijal (energije i inteligencije).
ovjek raspolae slobodnom voljom.
ovjek treba promijeniti jedno jedino bie: samoga sebe.

- 35 -

2. Ovako funkcionira univerzum / ivot

2.1. Sve je vibracija / energija

Istinska realnost nije materija, ve je to vibracija / energija; to dokazuju istraivanja fiziara,
posebno atomskih fiziara. Ova injenica ima nesagledive posljedice po na ivot.
Ako je sve energija, onda su i nae misli energija, a to znai da nae misli posjeduju potencijal
koji u izvanjskom svijetu moe proizvesti neki uinak. Misli nisu neto to se odvija samo u
naim glavama. Posljedice ove spoznaje obraditi emo u poglavlju kojem je tema akcija =
reakcija.
Ako je sve energija, onda je i ovjek energija a to znai dvoje: Prvo: ovjek je, kao to smo
upravo vidjeli sposoban razvijati se kako i koliko god eli , a drugo ovjek je besmrtan.
Energiju nije mogue unititi.
Pogledajmo to se dogaa ako nekom tijelu dovodimo energiju. Vibracija (frekvencija)
tog tijela se poveava a to znai da se stanje tog tijela mijenja. Iz komada leda nastaje voda.
Ako i dalje dovodimo energiju voda se pretvara u paru i iako nae oi vie nita ne vide, ipak
je jo uvijek sve tu, nita nije jednostavno nestalo.
Tu se radi o fizici. A ono to vrijedi za led i vodu vrijedi naravno i za ovjeka. Ako nekom
ovjeku uspije znaajno poveati svoju vibraciju, logino je da e doi trenutak kad e postati
nevidljiv. To nema nieg zajednikog s mistikom ili magijom nego s fizikom. Ako je kao
takav ovjek nevidljiv, tada to ne znai nita drugo nego da je svoje grubo materijalno tijelo
preobrazio u fino materijalno i da ne postoji smrt. Ideja da smrt postoji je krajnje
materijalistiki nain razmiljanja kojeg smo sami sebi priutili i s posljedicama toga sada
moramo ivjeti. Prije 2000 godina je Isus pokuao pokazati da smrt ne postoji: "Smrti, gdje je
tvoj alac?" Ali samo su rijetki shvatili o emu se radi. U takve spada atomski fiziar J. E.
Charon, naslov jedne njegove knjige "Ja sam star 15 milijardi godina" govori da je on sam
star koliko i svemir. I za njega smrt ne postoji.
Dakle, ako je ovjek vibracija, tada se sve vibracije dadu po volji mijenjati. Pitanje je samo
kako? A odgovor je jednostavan - kroz nae misli. Naim miljenjem mi mijenjamo vibracije
tijela. To je lako isprobati. Mislite na ljubav. Mislite na mrnju. Uinak na tijelo je vrlo
razliit, zato to se vibracija mijenja. Moemo se do krajnosti unijeti u materiju neki to
obilno prakticiraju ili se moemo izdii u nebo. Sve ovisi o nama. Sjeate li se principa
slobodne volje.
Kako je sve vibracija, bolest nije nita drugo do disharmonija vibracija. Zato je posve oito da
se na takvu disharmoniju moe utjecati uz pomo drugaijih vibracija. A to znai: kroz
muziku, boje, mirise, a sasvim razumljivo i kroz nae miljenje. Ova spoznaja uope nije tako
nova. Novalis, veliki pjesnik i mistik romantike formulirao je to kratko i jasno: "Svaka bolest
je muzikalni problem . Dakle, problem vibracija. Time nam ve logika i fizika kau da se
bolesti mogu lijeiti pomou misli. To je i Isus demonstrirao.

- 36 -

Sve je pitanje energije a time i vibracija. ovjeka moemo primjerice promatrati kao
muziki instrument. Muzika i tonovi su, kao to znamo takoer vibracije. Ako neki instrument
nije usklaen, proizvodit e disharmonine tonove, a to znai: agresije, sukobe,
nezadovoljstvo. Sigurno poznajete izraz "ratiman je".
Sada se radi o tome da instrument imenom ovjek uz pomo naeg miljenja ponovno
uskladimo. Ali to nitko ne moe napraviti za nas.
Svaki je ovjek odgovoran za sebe samog i za svoje miljenje a time i za harmonine i
disharmonine vibracije koje stvara ili odailje od sebe.
Uvijek se iznova udim velikoj mudrosti koja se krije u govoru. ovjek se naziva i personom.
U toj rijei je korijen latinske rijei personare. Sonare znai zvuati, a personare znai zvuati
kroz. ovjek je time onaj kroz kojeg zvuk prolazi. I opet imamo ton, vibraciju. Svaki je
ovjek ton a svaki se ton po elji moe promijeniti, tako da bude harmonian ili
disharmonian.
Ako elite svoje probleme optimalno rijeiti, ako elite svoje ciljeve dosei brzo i s malo
truda, tada morati imati na umu injenicu da je sve vibracija, a time i da je sve promjenjivo.
Beton je takoer vibracija i on je promjenjiv. I nemogu suradnik, gospodin Majer, i on je
vibracija i on se moe promijeniti. I autistiko dijete je vibracija dakle promjenjivo, iako
e kolska medicina upotrijebiti rije "neizljeiv".
Za materijalistiki usmjerenu kolsku medicinu je naravno mnogo toga neizljeivo. Meutim,
to ni na koji nain ne odgovara iskustvima do kojih se stalno dolazi (to je Isus i
demonstrirao) i nikako ne odgovara najnovijim spoznajama iz podruja atomske fizike. Mi
rasipamo nae vrijeme a time i na novac, ako se drimo materijalistikih, univerzalnih
temeljnih principa. A takav temeljni princip glasi, kao je reeno: sve je vibracija.
To kazuje, usput reeno, i na govor. Uzmimo rije realnost. to ona znai? Ta rije se sastoji
od re i al. rei ili Ra na egipatskom jeziku se nazivao Bog Sunce. A to je Sunce drugo nego
vjeni simbol energije i vibracija. Sunce je toplina, svjetlo: Svjetlo je vibracija, energija u
pravom smislu. Al ukazuje na All (njem. Univerzum) ili takoer Allah (Bog). Realnost je time
boansko univerzalno svijetlo, boanska vibracija ne postoji nita drugo!
OVO je realnost.
Imajte to na umu kada je radi o vaem ivotu. Vi odluujete o tome dali ete se svojim
nainom miljenja uiviti u tamu materije ili ete se uzdii u svjetlo. Vi o tome odluujete
nitko drugi. OVO je realnost. Sve drugo je ogranieno razmiljanje, neznanje, praznovjerje.
Ako mislite da je svijet dolina suza, svojim se mislima sputate nanie. To je tako.
Ako mislite da je svijet radosna sveanost, svojim se mislima izdiete.
Sasvim sigurno.
To nije mistika, nije religija.
To je ista fizika.

2.2. Objektivni svijet ne postoji

"Naiao sam na jednu istinu, Govinda, koju e opet smatrati alom ili glupou, ali to je
moja najbolja misao. Ona glasi: Suprotnost svake istine, takoer je istina!"
Hermann Hesse, Siddhartha

- 37 -

Desetljeima nas se uvjeravalo kako postoji jedan objektivni svijet, svijet dakle kojeg je
mogue mjeriti i koji je za sve ljude jednak. Drugim rijeima da postoji jedan jedini svijet.
Ovo je gledite toliko ukorijenjeno u nama da mnogim ljudima teko pada misliti neto drugo.
To je svakako opet lijep primjer nae nesposobnosti da samostalno razmiljamo. Potpuno smo
impregnirani jednom odreenom slikom svijeta, slikom objektivnog svijeta koji je jednak za
sve.
Ali taj svijet ne postoji!
Pokuat u sada uz pomo fizike i neurobiologije temeljito razoriti ovu sliku objektivnog
svijeta, jer nas ona smeta u rjeavanju naih problema i jer nas ini rtvama jednog sasvim
odreenog pogleda na svijet.
Tijekom ovog stoljea, slutnja je sve vie postajala izvjesnou: objektivan svijet ne postoji.
Ova spoznaja se vjerojatno pojavila sa kvantnom fizikom. Ustanovilo se da se izvjesno neto
moe smatrati kako esticom, tako i vibracijom. I da to ovisi o promatrau. Ova spoznaja je
bila udovina: ne govori nita drugo nego da promatra utjee na svijet. Ovo opet ne znai
drugo ve da ne postoji objektivan svijet koji bi bio isti za sve.
U novije vrijeme se ve spomenuti francuski atomski fiziar J. E. Charon koji je usput reeno
dalje razvio Einsteinovu teoriju relativnosti ovako izjasnio o toj temi :
"Ne postoji objektivan svijet. Svijet je ono, to mi o njemu mislimo."
Treba sebi zamisliti: svijet je ono to mi o njemu mislimo. Ovime itavu dosadanju sliku
svijeta bacamo na smetlite povijesti. A to nosi svoje posljedice.
Svijet je ono to vi o njemu mislite!
Dakle, niste izloeni bilo kakvom dobrom ili loem svijetu. Vi sasvim sami odreujete svoj
svijet. Vi odluujete da li je va svijet dobar ili lo. Zar to nije fer? Zar to nije grandiozno?
Osjeate li mo koju time odjednom dobivate? Niste izloeni svijetu na milost i nemilost, ne,
svijet je izloen vama. Svijet je tono ono to vi o njemu mislite. A to vam daje mo nad
cijelim svijetom, mo nad vaim svijetom.
to mislite o svijetu?
to god mislili, tako je. To je mo.
Ne postoji dakle samo jedan svijet, ve postoje mnogi svjetovi. Svaki ovjek ivi u svojem
vlastitom svijetu, kojeg je sam sebi zamislio. Ako je ta injenica poznata, mora se postaviti
sljedee pitanje: koji je ovjek tako glup da sebi zamilja jedan lo svijet?
Oito ima takvih. To su svi oni koji jo nisu uli da objektivan svijet uope ne postoji. I da su
prema tome nasjeli tisuama godina staroj zabludi na svoju vlastitu tetu.
Spoznaja da je svijet ono to svaki ovjek misli o njemu ima posljedice koje uope nismo do
kraja sagledali. No da se ipak donekle naviknemo na tu ideju, zamijenimo rije svijet sasvim
jednostavno drugim rijeima:
Moja je ena ono to ja o njoj mislim.
Moj je suprug ono to ja o njemu mislim.
Moja su djeca ono to ja o njima mislim.
Moj ef je ono to ja o njemu mislim.
Moji su suradnici ono to ja o njima mislim.

- 38 -

Moji su klijenti ono to ja o njima mislim.

Recesija je ono to ja o njoj mislim.
Osjeate li sad mo, nezamislivu mo koja se tu krije? Ovu igru rijei moete proirivati po
volji.
Ako sada mislite da je ovo teorija tada imate pravo: svijet je ono to vi o njemu mislite! Tako i
ova knjiga i izjave koje ona sadri. Ova knjiga nije objektivna; ona je ono to vi o njoj
mislite! Glupost, ako je smatrate glupom. Ludost ako je smatrate ludou. Ona je
senzacionalna, ako vi tako o njoj mislite.
Da se krivo ne shvatimo: naravno da postoje takozvane objektivne veliine. Jedan je ovjek
primjerice visok 180 cm, a drugi 170. Onaj prvi je dakle objektivno vii od drugoga. Ali ovdje
se radi o neem drugom: radi se o tome kako se djeluje na druge ljude, a to znai, radi se o
osjeaju. To je stvarna realnost. Netko osjea da je 180 cm visok ovjek vrlo visok, netko
drugi ima osjeaj da je to prosjena visina. Svatko ima svoju osobnu istinu a ta istina dolazi
iznutra. To je osjeaj.
Znanstveno utemeljena izjava: "ne postoji objektivan svijet" znai da ne postoji samo jedna
istina. Postoje mnoge istine. Svaki ovjek ima svoju osobnu istinu. to je posljedica toga? O
istini se ne moe diskutirati! Sve to smatrate istinom jest istina. Ako meutim neki drugi
ovjek suprotnost tome smatra istinom, tada je to njegova istina. Na ovoj i sa onoj osnovi
mogli bi nestati svi sukobi, svi ratovi. Zbog istine se ne moe prepirati jer ne postoji samo
jedna istina. U tome je i istona mudrost (vidi Hermann Hesse), koja kae da je suprotnost od
istine takoer istina. to ne znai nita drugo do:
Nita nije istina : sve je istina.
Od presudnog je znaaja ovdje samo pitanje da li ono to smatrate istinom pospjeuje va
razvoj ili ga koi. OTLA principom ja vam elim pribliiti jednu istinu koja e vam sigurno
pomagati u razvoju.
Ako mislite da je to teorija, tada imate pravo. Time ste samim sebe uinili slabim ovjekom,
rtvom svog vlastitog miljenja. Ako tako hoete, neka onda tako i bude. To je vae pravo. Ali
s mojeg gledita to nije jako pametno.
Koji ovjek sebe dragovoljno ini bespomonom rtvom? Oito, mnogi. Ovakvo jedno
dragovoljno ograniavanje moi je nenadmaivo. S razumom to nema nikakve, ama ba
nikakve veze.
Zakljuak: ovjek koji posjeduje neogranien potencijal dragovoljno ini od sebe jedno
potpuno bespomono bie. U tome mu nitko nije ravan!
Da kaemo jo i to da nije samo atomska fizika dola do takvih senzacionalnih saznanja, nove
spoznaje na podruju neurobiologije dolaze u principu do istih rezultata. Dva istraivaa
Maturana i Varel u svojoj knjizi "Stablo spoznaje" piu "Ne postoji nikakva eksterna,
objektivna istina, nikakva univerzalna istina." Kod njih je svijet takoer ovisan i promatrau.
Time smo opet ondje gdje je ve u 14. stoljeu bio jedan od najpoznatijih islamskih mistika:
Abd al Karim Al Jili koji se izjasnio: "Ljudi su poput ogledala koji se nalaze jedno nasuprot
drugom." Ja dakle u drugome vidim samoga sebe, a to znai: moje miljenje. Mi emo to
proiriti i utvrditi: svijet funkcionira poput ogledala. Vi u njemu uvijek vidite jedino samoga
sebe: agresiju, ako ste agresivni. Mir, ako ste mirni.

- 39 -

Mi vi i ja stvaramo svijet naim nainom razmiljanja.

Meutim, to mi radimo? Da bi saznali tko smo ili kakav potencijal imaju nai suradnici mi
idemo i putamo sebe ili svoje suradnike analizirati. U tome se opet nalazi ideja o
objektivnom svijetu. Ne postoje objektivni ljudi. Ponovit u jo jednom:
Vi ste ono to o sebi mislite. Toka.
Vai su suradnici ono to o njima mislite. Toka.
Vai su klijenti ono to o njima mislite. Toka.
Odluite sami to elite misliti o sebi ili o svojim suradnicima. Ali u tom sluaju preuzmite i
odgovornost za ono to mislite.
Ako znate ovo, onda sebi moete pritedjeti mnoge analize. To je ekonomski jer tedi vrijeme
i novac. Svijet, kozmos, organiziran je nezamislivo ekonomski. Samo je ovjeku uspjelo
stvari nezamislivo zakomplicirati. Na sreu su tekoe u meuvremenu toliko porasle da prije
ili poslije moramo doi do novih spoznaja, ukoliko ovdje elimo preivjeti. U sluaju da
ovdje ne preivimo, tada to takoer nije nesrea, poto znamo da smrt ne postoji.
Sada znate kako svijet funkcionira.
Svojim nainom razmiljanja mijenjate svijet.
To vam daje nezamislivu mo.
Napravite s time to elite: imate slobodnu volju.

2.3. Sve je JEDNOTA

"Sada vie nije mogao razlikovati silno mnotvo glasova, nije mogao razlikovati vedre od
rasplakanih, niti djeje od enskih, svi su pripadali zajedno, enjive tualjke i smijeh
znalaca, krici bijesa i uzdasi umiruih, sve je bilo jedno, sve je bilo meusobno povezano i
isprepleteno, tisuustruko izmijeano."
Hermann Hesse, Siddhartha
Prethodno je poglavlje, vjerujem za mnoge bilo teko prihvatljivo. Ali dolazi jo vee.
Jednako kao stvar s ne-objektivnim svijetom, tako je i "Sve je JEDNOTA" neto to se jo ne
nauava u niti jednoj javnoj koli bar ne do danas. Ja sam meutim siguran, da e ove
fiziarima i mistiarima poznate stvari u roku od sljedeih 50 do 100 godina ui i u program
javnih kola. A to je 100 godina u beskraju vremena?
Osjeaj odvojenosti je bez sumnje za mnoge ljude jedan od najveih problema. Time mislim
na odvojenost od drugih ljudi, od prirode ili ak od ivota. No ovaj osjeaj odijeljenosti je tek
ljudska iluzija, u stvarnosti ta odijeljenost uope ne postoji. Osjeaj odijeljenosti potjee od
miljenja glavom (poglavlje 1.3). Miljenje srcem ne poznaje osjeaj odijeljenosti. Ideja
odijeljenosti je time znak u kolikoj smo mjeri odvojili glavu ili um od srca. U naem drutvu
to je vidljivo po narkomanima; to su ljudi koji vie od svih drugih pate od osjeaja
odijeljenosti.
Po mnogim misticima prolosti mi znamo da odijeljenost oito ne postoji; u svemiru postoji
samo Jednota. Sve je povezano sa svime. No promotrimo askom, to su najnovija saznanja s
podruja fizike u vezi s tom temom donijela na svjetlo dana.

- 40 -

U teorijskoj fizici postoji irom svijeta poznat "Bellov teorem". Naime 1964. taj je fiziar
ukazao kako "nikakva teorija o realnosti koja je kompatibilna sa kvantnom teorijom ne moe
polaziti od pretpostavke da bi prostorno odijeljena dogaanja bila meusobno neovisna."
to to znai? To znai da nita u svemiru nije odijeljeno od neeg drugog.! Ne postoji
odijeljenost izmeu ljudi, ne postoji odijeljenost izmeu ovjeka i prirode, ne postoji
odijeljenost izmeu bilo kakvih dogaaja bez obzira koliko bili meusobno udaljeni.
Drugaije reeno to znai da na svakoj toki svemira postoje informacije o cjelini. Jo jasnije
formulirano, to znai svaki ovjek posjeduje cjelokupno znanje svemira, posjeduje sveznanje!
To su mudraci Azije oduvijek tvrdili. Danas to potvruju spoznaje atomske fizike. S tim u
vezi podsjeam na J. E. Charona : "Svaki atom je povezan sa svakim drugim atomom u
svemiru i to preko supstance (duha) antimaterije... Cjelokupno saznanje je potencijalno
dostupno svim atomima svemira."
Ove spoznaje iz fizike su udovine. No mi ih jo niti izdaleka nismo uspjeli ugraditi u na
nain razmiljanja. Radikalni utjecaj ovih injenica na va ivot, na moj ivot, na ivot jednog
prodavaa itd., razmatrat emo u poglavlju "OTLA- princip" Ovdje govorimo samo o tome
kako svijet funkcionira.
Sve je poelo 20-ih godina 20-og stoljea; i to s kvantnom fizikom. Ona je prirodne znanosti
okrenula naglavce (sjeate se: ne postoji objektivan svijet): Ona bi i na ivot okrenula
naglavce u pozitivnom smislu kada bi mi njezine rezultate shvaali ozbiljno. Fiziar i kaos
istraiva Paul Davies S obzirom na kvantnu mehaniku primjeuje:
"Ona je, isto kao prije nje teorija relativnosti rasprila mnoge dotadanje duboko
ukorijenjene pretpostavke o naravi realnosti".
To znai da realnost nije onakva kakvu smo oduvijek zamiljali. U svemiru ne postoji
odijeljenost, nego vlada Jednota. To je realnost.
Ovo meutim nije poigravanje fiziara, to je svakodnevna realnost za svakog ovjeka. U toj
spoznaji lei rjeenje svih naih problema.
Predoite sebi: nita to se u svijetu (a takoer i svemiru) dogaa nije odijeljeno od vas. I
obratno: sve to radite, sve se odraava na cijeli svijet (i cijeli svemir)! Osjeate li svoju
odgovornost? Ova spoznaja oduzima dah u pravom smislu rijei.
Sve to radite i mislite, odraava se, ne samo u vaoj porodici ili vaem poduzeu, ne, to se
odraava u cijelom svemiru. Recite sada, jeste li moan ili bespomoan ovjek? Vidite,
vraamo se na istu temu: na temu neshvatljive moi koju ovjek posjeduje.
Do sada smo utvrdili:
Mistiari su znali: sve je JEDNO.
Atomski fiziari znaju: sve je JEDNO.
Moemo ii jo i dalje. ak i zen-budizam zna: sve je JEDNO! Simbol toga je krug i to krug
koji se crta rukom uz pomo estara. Krug predstavlja Jednotu, on okruuje suprotnosti, on
nije ili ili ve i jedno i drugo. Simbol naeg naina razmiljanja i naeg drutva nije krug,
nego pomou ravnala nacrtana ravna linija. Linija koja razdvaja. Ona dijeli brutalnou
autoputa. Ona simbolizira na u jedan smjer usmjeren dualistiki odjeljujui nain miljenja.
Herbert Achternbuch je za to pronaao upeatljiv izraz:
"Autoput u umovima" Ako tu liniju zamislimo jo sa strelicama na oba kraja tada je to
meusobno suprotstavljanje, dualnost. Obje strelica su meusobno posvaane. Borba sasvim
oigledno ide uz ideju aristotelovske logike ili ili.

- 41 -

Na ovaj se nain nai problemi ne mogu nikada rijeiti, jer je realnost kako smo vidjeli
sasvim drugaija. Nasuprot aristotelskoj ideji ne postoji odijeljenost nego vlada Jednota. Ideja
odijeljenosti neizbjeno vodi do sukoba: a sukobi su uzaludno troenje vremena i novca.
Sukobi nisu ekonomski.
Moda ete sada rei da vi niste budist i da niste upoznati s istonjakim nainom
razmiljanja. Moe biti. Ali u tom bi vam sluaju barem kransko uenje trebalo biti poznato.
A u njemu nailazimo na jedno zapanjujue otkrie: i Isus je, naravno znao, sve je JEDNO.
Kako je Isus ivio prije 2000 godina dok jo nisu postojala otkria na polju fizike nego tek
unazad nekoliko stoljea, on je morao tada pronai neku drugu formulaciju. Poznato je, Isus
je uvijek govorio slikovito: i slikama ili bolje reeno: iskljuivo pomou slika mogue je
upeatljivo prikazati najkompleksnije fizikalne spoznaje.
Isus je rekao: "Ono to uinite jednom od ovih malih, meni ste uinili" kao i
"Otac i ja JEDNO smo. "
Logino je da on to moe rei samo ako zna da je sve JEDNO. U tom sluaju te rijei imaju
smisao, inae ne bi imale. Dakle, bila bi ogromna zabluda vjerovati da ideja Jednote potjee
iskljuivo s Istoka. Ideja se nalazi i u poecima kranstva. Na poetku kranstva nalazi se
takoer i ideja Ljubavi, i jo emo vidjeti Ljubav se ne moe objasniti bez ideje Jednote.
Oboje idu jedno uz drugo. Utoliko Isusovo uenje pokazuje upeatljivu logiku.
Moda ste uli za prirodoznanstveni eksperiment: na neki biljku se prikljui aparat. Na
izvjesnoj udaljenosti, u kipuu vodu se bacaju ivi raii. to se dogaa? Aparat registrira da
biljka reagira na ovo. To je mogue samo u sluaju ako izmeu biljke i raia ne postoji
odijeljenost, ako postoji komunikacija.
I ovaj eksperiment potvruje injenicu: sve je JEDNO. I potvruje izjavu: to ste uinili
najmanjem od mojih, meni ste uinili.
Postoji jedan borilaki port koji se temelji na ideji Jednote: aikido. Kako se temelji na ideji
Jednote, u njemu ne postoji poraeni niti pobjednik, i zato aikido nije zastupljen niti na
svjetskim niti na olimpijskim natjecanjima. Ali neto je za nae razmatranje vano i
zauujue: jednog uvjebanog aikidoka (aikido borca) ne moe poraziti ni jedan borac koji
pripada nekoj drugoj koli borilakih vjetina. Pravi aikidoka je nepobjediv. To je povezano s
moi i idejom Jednote.
OTLA princip e vam pokazati kako u vaem ivotu moete postati nepobjedivim
"aikidokom".
Sve je JEDNO a posljedice po va ivot, nesagledive su.

2.4. Totalna komunikacija

Sada emo spomenuti jednu od posljedica da je sve JEDNO; to je totalna komunikacija.
U literaturi kao i na seminarima mnogo se pie i govori o komunikaciji. Postoje brojne
mogunosti kolovanja na podruju tehnika komunikacije, tehnika prezentacije, prodaje,
govornitva, i sl. Ali pri svim tim tehnikama radi se tek o vrhu ledene sante: o svjesnoj
komunikaciji. Mnogo obuhvatnija i zbog toga utjecajnija nesvjesna komunikacija rijetko se
spominje.

- 42 -

Ako ozbiljno uzmemo temeljne tvrdnje "sve je vibracija" i "sve je JEDNO" tada u svemiru
postoji totalna komunikacija sve komunicira sa svime; htjeli mi to ili ne.
Nitko nije izoliran nitko sebe ne moe izolirati. To ima za svakog ovjeka a posebno za
managera i prodaju dramatine posljedice. OTLA princip koristi ovu injenicu. Brojni
problemi nisu rjeivi bez znanja o toj totalnoj komunikaciji. Zamislite sebi: vi komunicirate sa
svime u svemiru, a svemir s vama! Pitanje je samo, da li sluate...
Za atomske fiziare je to oito samo po sebi shvatljivo. J. E. Charon kae :
"Tko je, primjerice, u naoj navodno tolikoj naprednoj civilizaciji jo sposoban da razumije
govor kamena i stabla? "
Za jednog atomskog fiziara je dakle samo po sebi razumljivo da kamenje i stabla mogu
govoriti, da ak i cijeli svemir "pria". A kako smo i vi i ja dio tog svemira, takoer smo dio te
totalne komunikacije.
Sada ete postaviti pitanje: kako e mi to pomoi, pa da otplatim moju hipoteku? Kako mi to
pomae da smanjim svoju tjelesnu teinu? Kako e mi to pomoi da ponovo dovedem u red
svoj brak? Kako e mi to pomoi prilikom prodaje?
To pomae i vie no to mislite. Kako je sve JEDNO, izmeu vas i vaih kupaca, prijatelja,
bankara, itd, ne postoji distanca. Sve to mislite trenutno se prenosi na dotinu osobu
svejedno gdje se ona nalazila. Htjeli vi to ili ne: sa svojim mislima vi utjeete na svijet. I ako
elite rijeiti vae probleme i postii vae ciljeve, tada, logino je, morate na svijet utjecati na
pozitivan nain. Prilikom opisa OTLA principa, poblie u objasniti.

3. Posljedice: problemi su rjeivi

Ja sam vrsto uvjeren da su nai problemi samo onda rjeivi ako u drugom dijelu opisane
spoznaje ozbiljno shvatimo i konzekventno primijenimo. Ako to napravimo, ne samo da nam
je mogue nae probleme rijeiti na najekonominiji nain, mi moemo i nae ciljeve postii
bre i s manje truda nego do sada.
Postoje ljudi koji misle da su izvjesni problemi ili sukobi nerjeivi. Oni su u pravu iz dva
razloga: prvo, jer je svijet ono to svaki ovjek ono to on o njemu misli (poglavlje 2.2) i
drugo, jer mnogi problemi stvarno nisu rjeivi s uobiajenim nainom razmiljanja.
Ja zastupam miljenje da su svi problemi i sukobi rjeivi. I ja sam u pravu iz dva razloga. Prvo
zato jer je svijet ono to ja o njemu mislim, i drugo, jer predlaem radikalno drugaiji nain
razmiljanja. "Nikakav oblik realnosti nije moniji, oivljavajui, udesniji od ljudskog duha"
rekao je primjerice Iqbal Mohammad, ve spomenuti duhovni uitelj milijuna muslimana.
Kako onda da ovjeku ne bude mogue rijeiti njegove probleme?
Ovdje u kratko saeti principe, koje je po mom miljenju potrebno potovati:
1. Svaki ovjek mora s promjenama poeti kod sebe. Prestanimo se mijeati u stvari
drugih ljudi.
2. Svaki ovjek raspolae sa slobodnom voljom: on moe misliti to hoe. On moe
svoje miljenje u svakom trenutku promijeniti ime mijenja i svoju budunost.

- 43 -

3. Potencijal svakog pojedinca nije ogranien. On je neogranien. Pojedinac mora taj

potencijal upotrijebiti ako eli optimalno rijeiti svoje probleme, a svoje ciljeve postii
bre nego do sada.
4. Sve je vibracija / energija. Prema tome, sve je po volji promjenjivo.
5. Ne postoji objektivan svijet. Svijet je ono to ja o njemu mislim. To svakom ovjeku
daje nezamislivu mo. On moe svojim miljenjem promijeniti svijet.
6. Sve je JEDNO. Posljedice ove spoznaje su nesagledive; one dovode do eliminacije
konflikata a time i do ekonominijeg ponaanja. To znai: ciljevi se bre dosiu a
problemi bre rjeavaju
7. Potrebno je da se oslobodimo ogranienog ili ili razmiljanja koje vodi sukobima i
prijeemo na ovo kao i ono razmiljanje. To znai da moramo prestati
neprekidno donositi sudove.
Uvjet za sve ovo je naa sposobnost da uklonimo ogranienja uobiajenih sustava vjerovanja
koja smo sami sebi nametnuli. Drugaije ne ide.
Svaki ovjek ima u sebi mo da moe trijumfirati nad svim okolnostima.
On sasvim sigurno nije roen da bi u znoju lica svog i u borbi protiv svojih blinjih zaraivao
kruh svoj svagdanji. On je roen da bi se razvijao, da bi pobjeivao, da bi bio sretan i
uspjean. Siromatvo ,bolest i nesrea sasvim sigurno ne spadaju u vrline kojima bi ovjek
trebao teiti.
Svemir je obilje, zdravlje i srea.
OTLA princip kojeg opisujem u treem dijelu ove knjige temelji se na spoznajama iz
drugog dijela i nadilazi ljudska ogranienja opisana u prvom dijelu knjige.
Pravilno primjenjeno to dovodi do nezamislive moi dotinog ovjeka.

- 44 -

TREI DIO
Moni OTLA princip
"Znanje je mogue prenijeti, ali mudrost nije."
Hermann Hesse, Siddhartha
OTLA princip se sastoji iz tri dijela; OT za otpustiti, L za ljubav, A za akcija = reakcija
Zapoeti u objanjavanjem zakona akcija = reakcija jer predstavlja osnovu za prva dva
dijela. Bez tonog poznavanja zakona akcija = reakcija nije mogue dobro shvatiti niti teme
"otputanje" a niti temu "ljubav".
L2 u rijei OTL2A stoji tu zbog injenice da se uinak nekog ovjeka zbog poveanja ljubavi
ne poveava linearno nego na kvadrat. Vi moete rije OTL2A promatrati kao jednadbu i to
kako slijedi: otputanje x ljubav 2 x A (pri emu mora biti A = 1 jer je zakon akcije = reakcije
jedan neutralan zakon) Time se dobiva uinak koji je neki ovjek postigao! Ova jednadba
tono odgovara Ohm-ovom zakonu koji je jako vaan za elektricitet. Ako se napetost povea
(= energija = ljubav) uinak se poveava na kvadrat. Moe se to i ovako promatrati: za protok
ivotne struje vrijede tono isti zakoni kao i za protok elektriciteta!

1. Akcija = reakcija
"Nita ne ine demoni, demoni ne postoje. Svatko moe arati, svatko moe postii svoje
ciljeve, ako moe misliti, ako moe ekati, ako moe postiti."
Hermann Hesse, Siddhartha

1.1. Jedna lekcija iz fizike s posljedicama: nain na koji funkcionira nae

miljenje
Iz fizike nam je poznat zakon akcija = reakcija. To sasvim jednostavno znai: ako snagom od
10 kg vrim pritisak na neki zid, tada i zid na mene vri pritisak od 10 kg. Ako pritiemo
silom od 20 kg, i zid odgovara protu-pritiskom od 20 kg. U ovom emo poglavlju vidjeti kako
se ovaj fizikalni zakon manifestira kada je u pitanju nae miljenje.
Pozabavit emo se naim miljenjem i posljedicama koje proizlaze.
Prvo: to je misao?
Kako je sve vibracija, odnosno energija, i misao je takoer vibracija, tj. energija. Misao dakle
nije "nita". Ona takoer nije neto to se odvija iskljuivo u naem tijelu. ovjek je savren
odailja: on bez prekida odailje misli. Svaka misao odgovara odreenoj vibraciji i prema
tome odreenom energetskom potencijalu koji naputa ovjeka svoj odailja. Zbog toga o
mislima moemo govoriti kao o energetskom tijelu. Jako je vano da sebi moemo predoiti:
svaka misao koju mislimo predstavlja jedno energetsko tijelo. Ovisno o veliini tog
energetskog potencijala, logino je da su i uinci koje misli uzrokuju vrlo razliiti.

- 45 -

Postoje snane i postoje slabe misli. Kako je i sve ostalo to postoji vibracija, mi moemo
naim mislima utjecati na sve to je oko nas.
Kako svaka misao posjeduje energetski potencijal, svaka misao tei svom ostvarenju: ova je
tendencija naravno vea, to je vei energetski potencijal odreene misli.
Dakle, to je vae miljenje snanije, tim je vea i mogunost da se vae misli ostvare. Na
primjer, radost i oduevljenje su energetski jake misli, koje dovode do odgovarajuih
pozitivnih rezultata. Prema tome, kontinuiran pozitivan i vedar nain razmiljanja nije
nikakvo lebdenje u oblacima, ve posjeduje sasvim vrstu fizikalnu pozadinu. To su energije
koje dotinog ovjeka s matematikom sigurnou vode do pozitivnih rezultata. Ali nemojte
zaboraviti: misli straha su esto takoer jako energetski nabijene : i one takoer imaju
tendenciju da se ostvare s matematikom sigurnou. Zato misli straha nikada nisu poeljne.
A sada korak dalje:
Sline misli imaju sline vibracije i zbog toga se meusobno privlae. To uzrokuje stvaranje
takozvanih misaonih oblika koji naravno posjeduju mnogo vei energetski potencijal od
pojedinanih misli. To ima odluujue posljedice po poduzee, narod, cijelo ovjeanstvo.
Zamislite na primjer: neko poduzee zapoljava 1000 suradnika. Svi ti ljudi misle neto od
jutra do mraka. Apsolutno je odluujue za uspjeh tog poduzea, to ti ljudi misle i to svaki
pojedini. Misli svih radnika sumiraju se u jedan veliki energetski potencijal. Ako je on
preteno pozitivan, doi e i do odgovarajuih rezultata: ako je negativan, to e dovesti do
negativnih rezultata. Uprava poduzea moe raditi to hoe ali ako veina namjetenika misli
negativno, onda nema nikakve anse. Jedno poduzee se moe stvarno mislima dovesti do
uspjeha ili neuspjeha; ali ne samo kroz upravu, nego zajednikim mislima svih zaposlenih. To
je ista fizika. To su energije koje tee svom ostvarenju. A upravljanje poduzeem se moe
smatrati i upravljanjem energijama.
Lijep primjer za to to je u stanju napraviti jedan dovoljno veliki energetski potencijal za
mene predstavlja pad Berlinskog zida. Ovakve stvari naravno nisu sluajne. Zid je sruen
upravo u trenutku kada su misaone energije slobode postale vee od misaonih energija
neslobode. Sve je pitanje energije.
A sada ozbiljno pitanje: Kakve vi energije proizvodite od jutra do mraka? Budui da imate
slobodnu volju, moete misliti to hoete; a to vae miljenje onda odreuje energije koje ete
osloboditi. Kakve energije elite osloboditi u svom ivotu? Energije straha ili energije
ljubavi? Imajte na umu da to ima posljedice po va ivot.
Idemo jo korak dalje:
Iz fizike znamo da se energija ne moe izgubiti. To vrijedi isto za duhovno podruje koje nas
zanima. Energija se ne moe izgubiti, znai, i da se niti jedna misao ne gubi.
Sve to mislite, sve to ste ikada pomislili i to ete ikada misliti nita se ne gubi.
to mislite? Sa svakom svojom milju proizvodite energije koje se nikada ne gube; te energije
imaju tendenciju da se ostvare. Izuzetno je sada vano da ne izgubite iz vida slijedee: sve to
ste do sada mislili vie ne moete promijeniti; ali jedno ipak moete: moete promijeniti svoj
nain razmiljanja, i to zahvaljujui udesnom daru slobodne volje. A promjenom naina
razmiljanja vi smjesta proizvodite drugaije vibracije, drugaije energije i time drugaiju
budunost. Prolost ne moete promijeniti, ali va nain razmiljanja moete promijeniti
SADA, ako elite.

- 46 -

Idemo jo korak dalje:

Dolazi zakon koji u ovom poglavlju nosi ime: akcija = reakcija.
To znai: svaka se misao vraa natrag svom poiljaocu.
Vi odailjete misli; to je akcija. Ono to vam se vraa; to je reakcija. Predoite si: sve to
mislite, vraa vam se natrag.
To je genijalno i u vezi sa principom slobodne volje najvea pravda u svemiru. Ne mogu si
zamisliti nikakvu zakonitost koja bi bila pravednija od ove. Sve to mislite, sve to aljete od
sebe, sve vam se vraa natrag.
Posljedice toga su tako dramatine da se time moramo poblie pozabaviti.
Na primjer, kada kritizirate nekog ovjeka, ovaj zakon kae da e i taj ovjek vas kritizirati.
Po zakonu, ta misao e vam se od nekuda vratiti u tono istoj kvaliteti. Moda e vas neka
druga osoba kritizirati, ali moda e doi u obliku zdravstvenog problema ili kao u mojem
sluaju u obliku otkaza. Na sebi samome sam upoznao na ovaj nain zakonitost akcije =
reakcije. Nakon zavrenog studija zaposlio sam se kao asistent poslovoe srednje velikog
poduzea. Naravno da sam sve znao bolje od svog efa, konano, ja sam studirao, a on nije. S
mojeg gledita je on sve radio pogreno. Ja sam kritizirao i kritizirao. Poeo sam tog ovjeka
ak mrziti, i u mislima sam ga ak i vie puta ubio. Iznenada je dolo do sukoba i ja sam se
odjednom naao na cesti, bez posla. Na moju sreu, ja se tada nisam ponaao onako kako se
ponaaju danas mnogi nezaposleni. Nisam krivio niti efa, niti recesiju, nego samoga sebe.
Preuzeo sam odgovornost za svoju situaciju i zbog toga vrlo brzo utvrdio, kakve sam sve
negativne energije odaslao u svijet kroz moju kritiku. I te su mi se energije vratile
konzekventno i brutalno. Ja ovo nazivam pravdom.
Posljedice ovog zakona, meutim idu mnogo dalje. Ako vas netko kritizira ili vara, to se
dogaa? Tada e onaj drugi a ne vi morati snositi posljedice svog ponaanja. Zamislite
samo kako je to ekonomino! Vi ne trebate pokrenuti niti mali prst, a da bi se osvetili. Svemir
je tako organiziran da reakcija neminovno pogaa pokretaa akcije. To je bio razlog Isusovih
rijei: "ako te netko udari po lijevom obrazu, prui mu i desni" Ako pak uzvratite udarac tada
si ne inite apsolutno nikakvu uslugu, jer e vam se sve vratiti.
Zakon akcije i reakcije je stvarno genijalan. On ima i sljedeu posljedicu: vi za samoga sebe
ne moete napraviti nita boljega nego da drugome elite samo najbolje. Sve to napravite
nekom, vraa vam se natrag. Ma koliko udno zvualo: najvei "egoist" je onaj koji drugome
ini po mogunosti to vie dobra. I obratno: onaj koji misli samo na sebe samoga, koji
drugima nikada nita ne da, taj najvie teti sebi samome.
Zar nije grandiozno? Ja uvijek iznova osjeam najdublje potovanje prema tom pravednom
zakonu.
Zamislite samo, kada bi veina ljudi posjedovala znanje o tom zakonu. To bi znailo da bi u
svi nai problemi bili trenutno rijeeni: svatko bi svakomu smjesta elio sve najbolje, jer bi
znao da mu se sve vraa. Da li drugi ljudi poznaju taj zakon ili ne, za vas ne igra nikakvu
ulogu. Radi se o vaem ivotu. Radi se o tome da vi sebi moete ostvariti svoje elje; a ono
to drugi rade, njihova je stvar, a ne vaa.
to dakle elite doivjeti u vaem ivotu? elite li zdravlje, sreu, blagostanje, uspjeh. U tom
sluaju ne moete napraviti nita bolje, nego da sve ovo elite po mogunosti svim ljudima na
koje nailazite- a i onima na koje ne nailazite. Udaljenost na podruju misli ne igra nikakvu

- 47 -

ulogu. To su i fiziari nepobitno utvrdili. Ne igra nikakvu ulogu, da li gospodin Majer sjedi
pred vama kada mu elite neto dobro ili loe, ili se u tom trenutku nalazi na odmoru na
Havajima. U duhovnom podruju ne postoji prostor. Zamislite si to ova injenica znai za
rjeavanje ili pogoranje sukoba u poduzeima ili porodicama. Zamislite kakve to ima
posljedice po prodavaa. Znaajno je to on misli o svojim kupcima, ak i u sluaju ako je
daleko od njih.
Ovu znaajnu stvar moe svatko iskuati u svome ivotu. To nema nita zajednikog s
vjerom; ovo je ista fizika. Ako mislite jednu misao, isto je kao i da bacite kamen u jezero.
Poinju se iriti valovi. Ti se valovi neminovno vraaju na ono mjesto na kojem je kamen pao
u vodu. Ista je stvar s naim mislima. Jedino to u duhovnom podruju ne postoje otpori.
Misli se dakle vraaju s istom energijom s kojom su bile odaslane! Pripazite dakle na svoje
misli!
U praksi je mogue ustanoviti jo jednu zanimljivu stvar. Ako kritiziramo nekoga tko takoer
voli kritizirati, tada reakcija dolazi kasnije nego ako kritiziramo nekoga tko to ne radi. U tom
sluaju povratni udarac dolazi mnogo bre. Ja sam doivio vie sluajeva da je neki ovjek
kritizirao nekog tko je bio otputen, jer je smatrao da se to dogodilo zbog nesposobnosti
otputenog i da je zato sam kriv to je otputen. Ne bi prolo niti pola godine, a kritiar bi i
sam bio otputen i nezaposlen. To ponekad moe ii jako brzo. No to je netko jae vezan o
materiju tim due traje dok se ne pokae reakcija. I upravo je to razlog zbog kojeg mnogi ljudi
govore o sluaju. Tada se kae, ovo ili ono je sluaj. To je velika iluzija. Mi sluajem
nazivamo ono to ne znamo objasniti. Ako bi meutim imali vei vidokrug slino pogledu iz
aviona iznenada bi mogli vidjeti povezanosti. Iznenada bi vidjeli, da je taj takozvani
sluajan dogaaj samo reakcija na neto, to smo odavno mislili i ve zaboravili.
No ponekad do reakcije moe doi i jako brzo, i tada su povezanosti jednostavno vidljive.
Moja supruga je imala jedan takav doivljaj kada je putovala s prijateljicom u Zrich. U
vonji vlakom prijateljica bi kritizirala svakog koga bi ugledala. Kod jednog joj se nije
svialo njegovo lice, kod drugog je nalazila da je obleka grozna. Kratko i jasno: cijeli put
vlakom je bio zainjen kritikom drugih ljudi. Stigavi u Zrich, pooe pjeice u pravcu
Bahnhofstrasse. U susret im je iao neki pijanac. Naavi se pored prijateljice moje ene,
pljunuo joj je na rukav. Reakciju te ene moete zamisliti. Bila je bijesna na pokvarenost
ovoga svijeta. U biti, ovo nije bilo nita drugo do reakcija na njene prijanje akcije.
Ona je za vonje vlakom neprekidno pljuvala po drugima, verbalno dodue, ali nije bitno. U
vidu materijalne reakcije dobila je upravo ono to je u duhu napravila drugima. Potpuno bi
nemogue bilo da taj pijanac pljune na moju enu. Na nikoga se ne pljune sluajno, nitko nije
sluajno orobljen, i nitko nije sluajno ubijen.
U svemiru ne postoji sluaj.
Zato to postoji apsolutno pravedan zakon akcije i reakcije. Taj je zakon nepogreiv. Taj
zakon nema nita zajedniko sa moralom. On nije niti dobar niti lo. On jednostavno jest. To
znai da je on a moralan. Taj je zakon bio, jest, i uvijek e biti isti.
Naim mislima mi sebi stvaramo nau realnost. Sve to doivite u ivotu (pretrpite, izdrite,
podnesete itd.) vi ste uzronik tih stvari. A to znai: Vi moete sve promijeniti. Vidljivo je
uvijek manifestacija nevidljivog. Nevidljivo je vae razmiljanje i osjeanje.
Znate li da je ovo "Posljednji sud" ? Posljednji ili najmlai ne znai nita drugo nego neto to
se dogaa upravo sada; neto to je tako mlado da mlae ne moe biti. A u emu se sastoji

- 48 -

ovaj sud koji se dogaa SADA? Sastoji se jednostavno u tome da morate pojesti ono to ste
sami sebi skuhali. Tko bi inae imao pravo suditi o vama, osim vas samih? SADA je rezultat
vaih dosadanjih misli.
Vaa budunost ovisi o tome to sada mislite. to mislite SADA? U svojem interesu i u
interesu svih drugih, mislite samo najbolje o sebi i o drugima.
Kako vidite, svemir je nezamislivo jednostavno organiziran. Tako jednostavno i genijalno, da
nam to ne upada u oi tek tako, iako...iako je i ova injenica u naem govoru odavno poznata.
Tko ne poznaje uzreicu: "kako netko u umu vie, tako mu se jeka vraa"? Potrebno je
jedino da ovu uzreicu ne tumaimo isto materijalno. Ako je malo prilagodimo, moglo bi se
rei: "kakve misli ovjek alje u svijet, tako odjekuje natrag". Druga poznata mudrost glasi :
"kakva sjetva, takva etva". Sjetva su nae misli, koje od jutra do veeri neprestano mislimo.
etva je ono to nam se vraa, reakcija na nae misli. Tako je to jednostavno.
Dakle: da etva ne bi bila loa, ili u najmanju ruku nezadovoljavajua, morate si obavezno
postaviti pitanje: kako je izgledala sjetva vaih misli. Ako vas spopadne jeza jer u prolosti
niste imali samo plemenite misli, mogu vas umiriti. Vae vam se misli dodue neizbjeno
vraaju, ali vi sebe moete zatititi od negativnih utjecaja. Od asa kada ponete pozitivno
misliti, misliti konstruktivno, vi sebe titite. Time mijenjate svoje vibracije to ublaava
reakciju misli koje se vraaju. Ako vam uspije da svoje misli trenutno preusmjerite na ljubav
tada vam ne moe nita natetiti; ak niti povratni uinak najloijih misli. Ljubav ima jau
vibraciju od svih drugih misli.
Znate li da je i Isus takoer poznavao ovaj zakon?! On nije govorio o akciji i reakciji, ljudi
onog vremena teko da bi to shvatili. On se izrazio ovako: "Ne sudite da vam ne bi bilo
sueno". Odlian primjer akcija = reakcija! Tko osuuje nekog drugog (akcija), tom e biti
sueno (reakcija). To je univerzalan zakon; takoer djeluje i obratno: tko drugome uini
dobro, i sam e doivjeti dobro.
Kako zakon akcija = reakcija djeluje na financije? Imamo pojam "izdaci" gdje se skriva rije
davati. Kod izdataka se radi o darovima koje dajemo drugima. Darovi, izdaci, to je akcija. A
reakcija na te izdatke su primanja. Molim da se dobro upamti: vai primici su reakcija na vae
izdatke. Bez izdataka nema primitaka. Vidi se da je od odluujueg znaaja u kakvom duhu
izdajmo. Ako to inimo suzdrano, i primici e dolaziti suzdrano. Hans C. Leu, vjerojatno
najuspjeniji hotelijer vicarske (hotel Giardino, Ascona) lijepo je u jednom intervjuu rekao:
"tko broji komadie putra ne postie nita. Velikodunost bi trebala biti vrlinom svakog
ugostitelja". Akcija = reakcija.
Ako se izdaci ine sitniavo, mrzovoljno ili s idejom "ovo su nezasitnici" tada se ne treba
uditi reakciji, odnosno slaboj zaradi. to se stvarno dogaa ako kaem: "ovo je skupo"? Tada
dovoljno ne cijenim tui trud. Mislim da je ono to sam dobio manje vrijedno od novca kojim
sam to platio. Na taj se nain stvara siromatvo.
To je neizbjeno. Na taj smo nain izazvali recesiju. Tko misli da je ono to kupuje preskupo,
taj kao posljedicu za svoj novac dobiva uvijek manju protuvrijednost i konano na taj nain
ini sebe siromanim ovjekom. Dublji je razlog ovaj: on dovoljno ne cijeni rad drugog
ovjeka (akcija) pa prema tome niti njegov rad ne nailazi na dovoljnu mjeru priznanja
(reakcija).
No s istim mehanizmom se postie i bogatstvo. Tko kupuje neki proizvod i pri tome misli
"ovo je povoljna kupnja" taj priznaje rad drugog ovjeka, pa e i njegov rad biti odgovarajue

- 49 -

priznat. Kada misli "povoljno" to znai da smatra kako je dobio vie nego je za to platio. U
skladu s tim on postaje sve bogatiji jer prima uvijek vie nego je dao! Cijena neke stvari
pritom uope ne igra nikakvu ulogu. Bitna je predodba o "jeftinom" ili "skupom" u naem
umu.
Siromatvo ili bogatstvo "stvaraju" se u naem umu.
Vlasnik sobo-slikarskog obrta u Francuskoj koji je tijekom 10 godina broj svojih radnika
poveao s 3 na 200, ovako je rekao : "Prvo treba dati, ako ovjek eli neto primiti".
On naravno daje svojim radnicima vie od minimalne, obavezne plae, i po mogunosti dijeli
esto darove.
Najgore to neki poduzetnik ili pojedinac s obzirom na svoje financije moe napraviti jest da
sve smatra "preskupim" a svoje izdatke smanji na minimum. To nije nita drugo nego
praktina primjena univerzalnog zakona Akcija = Reakcija. Sada samo nemojte rei da je sve
to tek lijepa etika ili poigravanje s osjeajima, ali da realnost izgleda sasvim drugaije. To nije
istina. Ovaj zakon nema nieg zajednikog s etikom, a niti s moralom. U svemiru ne postoji
moral! Priroda ne poznaje moral. Moral je ljudski pronalazak, oni time ele vladati nad
drugim ljudima. Otkuda neki ovjek sebi uzima pravo suditi o drugim ljudima? Ovo se protivi
najdubljim temeljnim principima kranstva.
Po mom miljenju, ovo je jako opasan zakon za one koji o tome nita ne znaju. Ja sam zbog
njega ostao bez posla. Jednom se ovjeku zbog njega u roku od nekoliko dana mo vida
smanjila na polovicu: on vie nije htio vidjeti svog zeta. No tko poznaje taj zakon, njemu se
otvaraju nesluene mogunosti.
Jo jednom podsjeam da ovaj zakon ne vrijedi samo za pojedinca, nego tako i za porodice,
poduzea, za svaki narod i za cijelo ovjeanstvo.
Zbir onoga to misli neki narod odreuje njegovu "sudbinu". to se katastrofa tie, postoje
dvije kategorije: postoje katastrofe koje su posljedica prirodnih promjena u svemiru; no
postoje i katastrofe koje su, sasvim jednostavno, posljedica ljudskih misli, tj. energija koje te
misli oslobaaju. Zemlja je bolesna od ljudskih misli. Kada mi u sebi imamo konflikte, oni e
se prenijeti i na izvanjski svijet. To nas ne treba uzbuivati time se stvar samo pogorava
treba samo promijeniti nain razmiljanja. Sve ima svoj praizvor u naem miljenju.
Oneiavanje okoline nije sutina problema: problem je nae miljenje.
Pravi oneiivai prirode su psihike naravi: to su nae misli.
Materijalno oneienje je tek posljedica duhovnog oneienja.
Pripazite, dakle, na svoje misli.
Ono na to se koncentriramo, to i raste.
elim ukazati na jo jednu posljedicu naeg miljenja, kojoj je pridavano isuvie malo
pozornosti. Ako su misli energija, znai da onome ne to se koncentriramo dajemo energiju.
Slaete se? Sve je energija, a naim miljenjem mi dodajemo jo energije.
Posljedice toga su zapanjujue:
Ako se koncentriramo na nae slabosti, one rastu.
Ako se koncentriramo na bolest, ona jaa.
Ako se koncentriramo na konkurenciju, ona se poveava.
Ako se koncentriramo na nedostatak novca, on postaje veim.
Ako se koncentriramo na problem narkomanije, on se poveava.

- 50 -

Naravno da vrijedi i slijedee:

Ako se koncentriramo na blagostanje, ono raste.
Ako se koncentriramo na zdravlje, ono jaa.
Ako se koncentriramo na mir, on postaje veim.
Na to se vi koncentrirate?
Mali primjer: na eljeznikoj stanici blizu mene neki je ovjek bio napadnut i premlaen.
Dogaaj se pojavio na naslovnoj strani lokalnog lista zajedno s fotografijom. Tko imalo
poznaje zakonitosti znat e kakve su posljedice tog izvjetavanja. Tisue ljudi koji proitaju
lanak nalaze da je strano to to se dogodilo i time ideji agresije daju daljnju energiju. To je
isto kao kada bi dolijevali ulje na vatru. Kroz taj dogaaj, a posebno uslijed upadljivog
izvjetavanja o tome poveava se agresija u svijetu, to znai, opasnost od daljnjih agresija se
poveala. Zar mi to zbilja elimo? Ja mislim da ne znamo to radimo to sve uzrokujemo
naim mislima. Nae misli imaju dalekosenije posljedice nego to slutimo.
A ako pogledamo kakvo je stvarno stanje stvari na toj eljeznikoj stanici, morat emo
ustanoviti da tamo dolaze tisue ljudi dnevno, ulaze u vlakove i nitko ih ne uznemirava. To su
injenice. Kako to nikoga ne zanima, ovoj injenici naalost ne dajemo energiju naim
mislima. Ali ako se dogodi samo jednom neto negativno, mi se uzbuujemo i tom
negativnom dogaaju pridodajemo energiju a to znai da potpomaemo negativne dogaaje.
Nedavno se spiker dnevnika na vicarskoj televiziji tuio da se broj ovisnika o drogi poveao
usprkos tome to je mnogo milijuna franaka investirano u kampanju protiv narkomanije.
Naravno da je problem postao jo veim: drugaije i nije moglo biti jer je uslijed kompanije
problemu narkomanije konstantno dodavana energija.
Na ovaj nain nije mogue rijeiti niti problem narkomanije a niti bilo koji drugi problem.
Niti jedan pametan ovjek nee pokuati gasiti poar, dodajui mu kisik.
Mi meutim inimo upravo to, kako u odnosu na nae privatne tako i drutvene probleme.
Ovaj mehanizam naravno vrijedi i u sportu. Sporta koji se suvie koncentrira na svoje
slabosti nee postii posebno dobre rezultate. Izvanredan sporta e biti onaj koji se moe
veseliti svojim jakim osobinama. Tko ne obraa pozornost na svoje slabosti nije naivac, on
primjenjuje jedan temeljni zakon: on svojim slabostima ne daje energiju, ne daje im snagu:
zato one postaju sve manje. Slabosti se ne smanjuju tako to se ovjek na njih koncentrira, ve
se smanjuju time to se pojedinac koncentrira na svoje jake strane!
Ali to rade brojni pojedinci i poduzea? Oni se podvrgavaju analizama kako bi otkrili vlastite
slabosti. Misle da e time nadvladati slabosti. To ili uope ne uspijeva ili tek uz ogroman
napor a to je sve drugo nego ekonomino. Koncentracija na slabosti daje ovima dodatnu
energiju dakle dogaa se upravo ono to ne elimo.
Duhovne zakonitosti su nepromjenjive, nepodmitljive i sveprisutne. Zato postoji samo jedan
logian i razuman stav, a taj je:
Bez obzira kako va ivot u ovom trenutku izgleda, svjesno se koncentrirajte samo na
pozitivne dogaaje: time e se oni umnoiti. Ovo je tako sigurno kao sutranji izlazak Sunca.
ak i ako se nalazite u najgoroj seriji neuspjeha vaeg ivota, uvijek moete nai neto emu
se moete veseliti.

- 51 -

1.2. to je svijet? Klju ljudske moi

Ovdje mogu biti kratak jer smo ovu temu ve obradili u dijelu:
"Ne postoji objektivan svijet"
to je svijet?
Svijet je ono to mi mislimo o njemu.
Ova izjava nam daje nezamislivu mo. I opet se sreemo sa zakonom akcija = reakcija
to to znai za va ivot?
To znai da je za vas istinito ono to vi smatrate istinom.
Na dva primjera prodavaa:
Prvi prodava kae: "Nae su cijene previsoke"
Drugi prodava kae: "Nae su cijene primjerene"
Tko od njih ima pravo? Oboje su u pravu jer ne postoji objektivna istina. Svaki ovjek ima
svoju vlastitu istinu. I ovo je jedna solidna polazna toka za konstruktivnu diskusiju. Ako
zaponete diskusiju s ova dva prodavaa i pritom imate predodbu o "istinitom" i
"neistinitom" tada to nee dovesti do nieg osim do svae. Vi ste u pravu, drugi je u krivu.
Nezgodno je samo to to onaj drugi na stvari gleda upravo suprotno. Ali ako uete u diskusiju
sa stavom "svatko ima svoju vlastitu istinu" tada je konstruktivan razgovor mogu. Tada
moete pokuati ustanoviti zato prvi prodava misli da su cijene previsoke; a prije svega mu
moete objasniti to ini sam sebi s takovim miljenjem. On naime ima pravo, za njega su
cijene previsoke i on e u skladu s time i prodati manje. To sigurno ne odgovara ciljevima
koje si je postavio kao prodava.
Prije mnogo godina sam bio zaposlen u poduzeu s oko trideset prodavaa. Meu njima je bio
jedan ovjek iz Mnchena koji je prodavao dvostruko vie od prosjeka svih prodavaa.
Razlog tomu je sasvim jednostavan. Prije poetka godine, utvrivao se prodajni budet za
slijedeu godinu. Ovaj se budet svodio na cca. milijun franaka po prodavau (radilo se o
raunima i programima za njih). Na kraju godine je o prometu odluivalo jedino to to je
svaki pojedini prodava mislio o tom budetu.
Veina prodavaa je razmiljala otprilike na isti nain "godina e biti teka, ali ja u pokuati"
Onaj spomenuti prodava je naravno mislio neto drugo: "S jednim milijunom prometa ja se
neu zadovoljiti, napravit u barem dva milijuna" I tako je to i bivalo: iz godine, u godinu.
Prosjean prodava je imao pravo: bila je to teka godina. Neki su bili malo iznad budeta, a
neki malo ispod.
Onaj spomenuti prodava je takoer imao pravo: bilo mu je mogue ostvariti svoj cilj.
Ja to ne mogu izmijeniti: svijet je ono to vi o njemu mislite.
Trite je ono to vi o njemu mislite.
Vai su kupci ono to vi o njima mislite.
Vi ste ono to o sebi mislite da jeste.
To znai mo, mo, i jo jednom: mo.
Dobar primjer tog principa dogodio se u naem susjedstvu.
Provaljeno je u kuu jedne familije koja je imala psa uvara: unato psu uvaru.
Mehanizam se odvija kako slijedi:
- 52 -

Prvo: ukuani su imali strah od provale. To je akcija (miljenje i osjeanje)

Drugo: zbog straha od provale, ti su ljudi nabavili psa uvara. Pas uvar je izvanjski znak
straha od provale
Tree: dolo je do provale. To je reakcija.
etvrto: ukuanima se potvrdilo ono to su mislili. To bi moglo zvuati otprilike ovako:
"Vidi da sam imao pravo! ivimo u stranom svijetu. Bilo je ispravno bojati se provale i da
smo kupili psa uvara. Ubudue trebamo jo vie pripaziti."
Svijet je ono to ja o njemu mislim. I ja uvijek primam potvrdu za to. Ja taj mehanizam
nazivam "kota pravednosti". Svakome se uvijek daje za pravo. To je fascinirajue u cijeloj
toj stvari. I to je i Isus znao. On je rekao: "Biti e vam prema vaoj vjeri."
Tako se i dogaa. Ako mislite da ivite u neprijateljskom svijetu punom provalnika tada vam
se dogaa, "prema vaoj vjeri". Ako mislite da ivite u mirnom svijetu, u kojem vas ne moe
snai nita loe tada vas se takoer dogaa, "prema vaoj vjeri".
Svaki kranin to zna. Ili?
I ovdje se radi o niem drugom nego o zakonu akcije i reakcije.
Ja vam savjetujem, iskuajte ovo. Promijenite miljenje o nekoj odreenoj osobi, o nekoj
odreenoj situaciji i promatrajte to e se dogoditi. Ali molim vas, dajte si vremena.
Ako ste godinama mislili da je gospodin Miller posljednji Mohikanac tada ne moete
oekivati da e se Miller promijeniti ako ste vi jedan dan mislili drugaije. Promijenite vae
miljenje i odrite ga promijenjenim bez obzira to se dogodilo. Doivjet ete uda. Razlog
tome je jasan, jednostavan i logian.
Svijet je ono to vi o njemu mislite. I: sve je JEDNO.
Kao to smo vidjeli nema odijeljenosti izmeu vas i gospodina Millera.
Vi ste Miller, Miller, to ste vi. U skladu s time, Miller se mijenja ako se vi promijenite.
Drugaije ne moe biti.
Ako sada mislite da to ne tima: ako mislite da se Millera nee nikada promijeniti; tada vam
moram dati ta pravo. Jer, svijet je ono to vi o njemu mislite. I ako mislite da se Miller nee
promijenit: tada i nee. Drugaije ne moe biti.
Vi ste stvarno svemoan ovjek. Zar ne.
Vi ste samo primijenili zakon akcije i reakcije. Primjenjujete ga svakodnevno, svakog sata,
minute i sekunde htjeli vi to ili ne.
Isto tako podlijeete i zakonu gravitacije, htjeli vi to ili ne.
Ako imate djece, upitajte se slijedee:
koji je najbolji savjet koji moete dati svojoj djeci na primjer, uoi ispita?
Sada poznajete zakon akcije i reakcije. Prema tome, kakav e biti savjet?
Savjetujte ih da misle "ja znam". Ne kota vie energije no ako se misli "ja ne znam" ali
mnogo vie koristi. To otvara put univerzalnoj inteligenciji koja drijema u svakom ovjeku.
Misao "ja ne znam" zatvara vrata ovoj univerzalnoj inteligenciji. Svijet je onakav, kako ja o
njemu mislim; prema tome ima vie smisla misliti "ja znam", nego misliti "ja ne znam".
Iskuajte.

- 53 -

1.3. Totalna samoodgovornost: dovienja sluajnosti

Ako ste razmiljali o do sada reenom moete doi do jednog zakljuka:
a taj je: vi ste odgovorni za sve to vam se dogaa.
Obratite panju:
Vi niste odgovorni samo za ono to vi radite. Vi ste odgovorni za sve to vam se dogaa i to
zato jer ste odgovorni za svoje misli. A ono to vi mislite, odreuje va ivot.
Dakle, nemojte vie nikada bilo kojem ovjeku prepustiti mo nad vama tako to ete rei:
"on je odgovoran, a ja sam rtva"
U svemiru ne postoje rtve.
U svemiru ne postoji sluajnost.
Do ove spoznaje su doli brojni znanstvenici. Zamislite sljedee: da bi se "sluajno" stvorio
ivotno vaan enzim cytochrom c, jedan lanani molekul koji se sastoji od 104 aminokiselina,
potrebno bi bilo 10130 pokuaja. Ovaj enzim dakle niti uz najbolju volju nije mogao nastati
"sluajno". Znanstvenici su naime izraunali da je od trenutka praeksplozije, dakle nastanka
svemira prolo tek 1017 sekundi. Kada bi se dakle od poetka svemira do sada svake sekunde
napravio jedan pokuaj, taj enzim jednostavno ne bi mogao nastati, jer jednostavno nije bilo
dovoljno vremena.
"A ipak se iroki krugovi znanosti i dalje dre teorije o "sluaju" s jednim mentalitetom
zatvaranja oiju koji ima sve karakteristike psihike sklerotinosti."
Napisao je J .E. Berendt u knjizi : "Nada Brahma, svijet je ton".
A sigurno ste uli i za Einsteinovu poznatu izjavu:
"Ja nikada neu vjerovati da se Bog kocka sa svijetom"
I fiziar Paul Davies u knjizi "Princip kaos" kae:
"Otkuda moemo znati da li je pri bacanju novia ili kocke rezultat stvarno sluajan? O
tome ne postoji suglasnost miljenja"
(!) S pojmom "sluaj" morali bismo malo opreznije postupati.
I s vaim ivotom se nitko ne kocka uz jednu iznimku: vi sami. to god se u vaem ivotu
dogaa, nita nije sluaj. Sluaj bi bio u suprotnosti sa svim temeljnim ivotnim
zakonitostima. I osim toga: kada bi polazili od toga da sluaj stvarno postoji, to bi znailo da
imamo jako malo povjerenja u Stvoritelja svemira.
To bi stvarno bio jako alostan svijet u kojem bi vladao sluaj.
Mi smo s naim miljenjem toliko ogranieni da sasvim jednostavno ne poznajemo sve
uzroke, i zato brojne stvari pripisujemo sluaju.
Ve je godine 1908. znanstvenik Henri Poincare to ovako formulirao:
"Vrlo mali uzrok, koji za nas ostaje neprimjeenim, uzrokuje znaajan efekt, kojeg svakako
moramo primijetiti, i onda kaemo da taj efekt ovisi od sluaja."
Znaajan efekt kojeg vidimo moe biti nesrea. Onda mi, primjerice kaemo da je netko
"sluajno" udario svojim vozilom u nas. Ali nitko ne govori o "sasvim sitnom uzorku".
Ovaj vrlo mali uzrok je odreeni nain razmiljanja od kojeg je moda ve prolo dosta
vremena i kojeg se vie niti ne sjeamo. U naoj ogranienosti mi tada govorimo o sluaju
samo zato jer ne vidimo meuovisnosti, zato jer stvari promatramo iz ablje perspektive a ne

- 54 -

iz balona ili iz aviona: odozgo bi naime, smjesta uoili ovisnosti koje, logino, iz ablje
perspektive nije mogue vidjeti.
Evo trenutka da se diskutira o vrlo vanoj temi.
Iz iskustva s brojnim polaznicima mojih seminara znam koje se pitanje sada vrti po glavama
mnogih ljudi. Kada tvrdim "sluaja nema" tada to znai i da ja nisam sluajno roen, da
nemam sluajno svoje roditelje!? Naravno, da je tako.
Molim, obratite panju na slijedee: mi ovdje ne govorimo o bilo kojoj metodi to su je ljudi
izmislili: govorimo o univerzalnim zakonitostima. To znai: sluaj ili postoji, ili ne postoji. Jer
mi ljudi ne moemo po naoj udi i volji odluivati to bi bio sluaj, a to ne. U tom se sluaju
ne bi moglo govoriti o univerzalnoj zakonitosti. Svemir je tako nezamislivo genijalno
organiziran da sluaj ne postoji! U svemiru ne postoji nepravda. Zamislite samo, molim,
monstruoznu nepravdu kada bi sluaj odreivao gdje e se koji ovjek roditi. Ta bi nepravda
bila tako velika da bi bila jedva podnoljiva. I to bi prualo bijednu sliku o univerzalnoj
inteligenciji koja djeluje iza svega. Ja podsjeam, da je stvarno bilo ljudi koji takvu
mogunost nisu mogli podnijeti i koji su sebi zbog toga oduzeli ivot.
Ti su ljudi oito do kraja bili uvjereni u postojanje sluaja, i to im je bilo isuvie
nepodnoljivo.
Ovo meutim nije moje iskustvo, to nije moje uenje. Sluaj ne postoji. Niti s obzirom na
roenje. Kako bi to izgledalo kada bi se sluajno rodili tko zna gdje. To sasvim jednostavno
nema nikakva smisla. Kako bi sve skupa imalo smisla moramo prihvatiti injenicu ponovnog
raanja uenje o reinkarnaciji kao to to prihvaaju milijuni ljudi a od ega je i kranstvo
u svojim poecima polazilo. Budizam to naziva kotaem ponovnog raanja. Cilj svakog
budiste je da nadvlada taj kota ponovnog raanja, kako se vie ne bi morao raati na ovoj
materijalnoj razini.
Prema openito priznatom uenju, ovjek se dijeli na duu, tijelo i duh. Ako je ovjek ovako
sazdan, tada moemo poi od pretpostavke prema zakonu analogije da i svijet mora biti
sazdan na isti nain. To znai: postoji materijalan svijet kojeg svi mi vidimo; postoji astralni
svijet (ljudska dua se esto naziva astralnim tijelom) kojeg ne vidimo; i postoji duhovni
svijet kojeg takoer ne moemo uoiti naim materijalnim osjetilima. ovjek "krui" izmeu
materijalnog i astralnog svijeta. Ono to nam se prikazuje kao smrt s gledita astralnog svijeta
je roenje. Ono to nam se prikazuje kao roenje s gledita astralnog svijeta je smrt. U
jednom odreenom trenutku mi odlaemo materijalno tijelo, a u jednom kasnijem trenutku
ulazimo u novo materijalno tijelo. Ovime je jasno da smrt ne postoji. Bilo bi ogranieno
razmiljanje kada bi vjerovali da je ivot mogue ubiti. To je naravno znao i Isus : "Smrti,
gdje je tvoj alac?"
Smrt ne postoji. Postoji samo jedno: a to je ivot!
Tko dolazi na ovaj materijalni svijet, taj je sebi odabrao neki odreeni zadatak. Da bi taj
zadatak mogao obaviti potrebni su mu odreeni uvjeti. On sebi te uvjete stvara tako to
odabire svoje roditelje. Izborom roditelja on je naravno odabrao i rasu i boju koe, pokrajinu i
narod u kojem e se roditi. I to ne "sluajno".
Ako je princip slobodne volje injenica, tada on mora vrijediti i pri izboru roditelja.
To ima dalekosene posljedice.
Djeca nisu nikakva mala nerazvijena stvorenja. Mogue je da su djeca s obzirom na svoj
razvoj daleko ispred svojih roditelja. I nije uvijek tako da su roditelji tu za svoju djecu; esto
djeca dolaze kako bi roditelji nauili odreenu lekciju.

- 55 -

Nedavno sam uo: neka ena je rodila dijete sa uroenim fizikim nedostacima.Ti su
nedostaci bila posljedica takozvanog fetalalkoholsindroma. Njegova je majka pila prva dva
mjeseca trudnoe ona nije znala da je u drugom stanju jednu bocu votke dnevno. Kada je
ena doznala da je trudna, trenutno je prestala piti. Ali za dijete je ve bilo prekasno. Naravno
da je majci skoro prepuklo srce kada je vidjela to je napravila. Kako je mogue ovakav
dogaaj donekle razumno objasniti, ne uzimajui u obzir injenicu slobodnog izbora svojih
roditelja. To nije mogue.
Uzimajui u obzir injenicu ponovnog raanja objanjenje je relativno jednostavno. Dijete je
sasvim svjesno odabralo ovu majku. Zato? Naravno zato to je dijete majci eljelo pomoi. A
uspjeh je bio trenutaan: ena vie ne pije. Zbog toga je "dijete" koje ispravno gledano to
uope nije preuzelo na sebe da se rodi u jednom unakaenom fizikom tijelu. To je u vezi sa
slobodnom voljom i bezgraninom ljubavlju "djeteta" prema majci. Zato je "dijete" bilo
spremno preuzeti na sebe ovo iskustvo. A osim toga "dijete" naravno sasvim tono zna da
smrt ne postoji i da je ovaj ivot ovdje promatrano s odstojanja relativno kratak.
U vezi s time moram ukazati na jo neto vano. Duh moe ekati do 12 mjeseci nakon
roenja, prije nego to definitivno ue u tijelo jednog novoroenog djeteta. On moe i odbiti
ui u to tijelo, a to znai: dijete umire. Poznat je fenomen umiranja novoroenadi. Dogaa se
da dijete umre bez vidljivog medicinskog razloga. Pa i nije potreban nikakav medicinski
razlog: razlog je to to je duh odbio (po principu slobodne volje) da se nastani u tom tijelu.
Moe se dogoditi i da pri roenju uz pomo klijeta glava djeteta bude ozbiljno ozlijeena.
Ako se duh nije elio nastaniti u tijelu oteenog mozga, dijete e umrijeti.
I jo neto moram rei: Ovo je poglavlje zakona akcija = reakcija; ovaj je zakon univerzalno
vaei, to znai da vrijedi i nakon "smrti". Moe biti da reakcija na neku akciju slijedi tek u
nekom slijedeem ivotu. To je prije svega zamislivo u sluaju ako bi akcija (npr. ubojstvo)
dovela do reakcije koju taj ovjek u tom ivotu ne bi podnio. Za zakon akcija = reakcija
"smrt" ne predstavlja nikakvu prepreku. "Smrt" ionako za nita ne predstavlja prepreku.
Tko ovo zna, nikada nee doi na ideju da svoje roditelje krivi za lo odgoj. Takoer niti
slijedea isprika nema opravdanja: "Ja sam ubio Majera, to dodue alim, ali imao sam teko
djetinjstvo."Ovakav nain opravdavanja prebacuje odgovornost na roditelje a to se protivi
kozmikim zakonima. Svatko snosi potpunu odgovornost za ono to misli i radi kao i za ono
to mu se dogaa.
Ovo daje ljudima, to znai vama ogromnu mo.
Ali u vaoj ogromnoj moi lei i mogunost da ovu mo odbacite: da je date roditeljima ili
nekoj neprozirnoj sudbini.
Jiddu Krinamurti, veliki mislilac naeg stoljea ovako je saeo:
"Ako niste spremni osjeati se odgovornima za sve, za stvarno sve to se dogaa u vaem
ivotu, neete nimalo napredovati"
Ja ovome ne bih dodao nita, osim sljedeeg: ovisi o vaoj slobodnoj odluci (volji) da li elite
napredovati ili ne.
Toliko o osnovi OTLA principa, univerzalnom zakonu akcije i reakcije.
Daljnja razmiljanja se temelje na ovom temeljnom zakonu, kojeg je Isus opisao sljedeim
rijeima:
"Ne sudite, da vam ne bi bilo sueno!"

- 56 -

2. Otputanje
"Ti ga ne prisiljava, ne udara, ne zapovijeda mu, jer zna da je meko jae od tvrdog, voda
jaa od stijene, a ljubav jaa od nasilja."
Hermann Hesse, Siddhartha
U ovom poglavlju elim pokazati kako e vam otputanje pomoi da vae ciljeve postignete
bre i s manje truda nego uz pomo bilo koje druge metode. U vezi s time vas usrdno molim
da na tenu ne gledate sa psiholokog nego sa fizikalnog gledita: ivot nije psiholoki
"problem" kao to emo vidjeti. S fizikalnog stajalita nam se otvaraju dimenzije koje nikada
ne bi smatrali moguima.

2.1. Radi se o moi nad ivotom i smru

U jednom srednje velikom industrijskom poduzeu, 48 godinji poslovoa "iznenada"
je obolio od raka. est mjeseci kasnije ovjek je umro.
Medicinski razlog: rak.
Dublji uzrok: on nije mogao otpustiti.
U jednom uslunom poduzeu bio je zaposlen izvanredno uspjean prodava. Bio je toliko
uspjean da si je mogao dozvoliti povlaenje iz poslovnog ivota ve sa 37 godina.
Razlog: bio je natprosjeno dobar prodava.
Dublji razlog: mogao je otputati.
U nekom vicarskom hotelu je bio zaposlen ovjek koji nije govorio njemaki jezik radio je
kao nosa kofera. Deset godina kasnije, taj je ovjek bio direktor hotela.
Razlog: on je uvijek davao sve od sebe.
Dublji razlog: mogao je otputati.
Ovakve promjene je mogue po volji nabrajati. elim pokazati da se kod teme otputanja
stvarno radi o ivotu (srei, blagostanju, uspjehu...) ili smrti. Tko po prvi puta uje rije
otputanje, tome to vjerojatno udno zvui. Openito se ovo moe i ovako zamisliti:
ivot je tok. To su ve i stari Grci znali: panta rei = sve tee. Ako ivot stvarno znai protok,
tada je jasno da zadravanje znai smrt, zar ne. Ono to zadravamo, vie se ne moe
pokretati, ne moe tei. A ono to se vie ne moe pokretati, za nae je pojmove mrtvo.
Zamislite sebi ivot kao rijeku: rijeka koja vie ne tee, nije rijeka.
Sasvim sigurno vam je poznata i radikalna metoda, kako se moe "dokrajiti" neki brak:
dovoljno je da branog partnera dovoljno vrsto drite: on se vie ne moe kretati, a to prije ili
kasnije vodi do "smrti" braka. Pozor: Ovo nije nikakvo poticanje na razvod!!
Predugo zadravanje moe dovesti i do smrti poduzea. Poznato vicarsko poduzee koje je
proizvodilo kvalitetno vrijedne produkte i imalo vodei poloaj u svijetu, danas se nalazi u
krizi. Broj suradnika je smanjen sa 1300 na 300. Od poduzea nije ostalo mnogo. Uzrok:
poduzee je predugo ustrajalo na svojoj tehnologiji, i, ah, toliko uspjenim produktima. Sada
je potpuno potisnuto sa trita: konkurencija je otila mnogo dalje.

- 57 -

Zadravanjem moete sve "ubiti" : to je samo pitanje vremena.

Neki drugi primjer: kada gaate lukom i strijelom metu. to morate napraviti da bi pogodili
metu? Morate napeti luk (energija), morate nianiti (inteligencija) i morate otpustiti strelicu.
Sada ete misliti: pa to zna svatko. Naravno da je tako.
Ali otkrijte mi zato to nije jasno i svakom prosjeno inteligentnom ovjeku kada je rije o
postizanju ciljeva u svakodnevnom ivotu? Pokuajte objasniti jednom tradicionalnom
"neposveenom" manageru da mora otpustiti kako bi bre postigao svoj cilj. On e vas
pogledati kao da dolazite s drugog planeta. A ipak je to tako.
Otputanje je najbri i najprikladniji put za postizanje svih ciljeva. A kada kaem svih ciljeva,
tada stvarno i mislim na sve ciljeve. Ovdje se govori o univerzalnim zakonitostima to znai
da ne postoje ogranienja na odreene ciljeve.
Razmislite malo to se dogaa ako strijelac dodue nategne svoj luk, ali ga ne otpusti, nego ga
dri tako napetim. U poetku se ne dogaa nita; zatim on postaje umoran. A ako se napetost
jo povea luk puca. Kako se ve kae kad netko zbog pretjeranog rada oboli?! "On je
prenategnuo luk!"
Tko luk prenategne postaje bolestan. Tko je prenategnuo luk predugo je zadravao, nije
mogao otpustiti. Time je postigao negativan rezultat, a to znai: napravio je neto sasvim
neekonomino.
Otputanje je povezano sa ivotom.
Zadravanje je u svezi sa blokadom, boleu i "smru".
Upravo kao u poglavlju o akciji i reakciji i ovdje se takoer ne radi ni o emu drugome nego o
moi: o vaoj moi nad ivotom i "smru".
Sada emo detaljno promotriti to je to otputanje i to ono u stvari znai.

2.2. Aktiviranje vae univerzalne inteligencije

Ustanovili smo da se ovjekov potencijal sastoji od inteligencije i energije. Nadalje, da morate
uloiti maksimum inteligencije i energije ako svoje ciljeve elite postii po mogunosti brzo i
s malo napora. Ovo vrijedi i za rjeavanje problema: ako svoje probleme elite postii po
mogunosti brzo i s malo napora tada morate takoer uloiti maksimum inteligencije i
energije. Logino, zar ne?
Ovdje se radi o tome da istraimo kako se aktivira univerzalna inteligencija. U drugom dijelu
pod 1.3 smo objasnili svaki ovjek ima na raspolaganju nezamislivu inteligenciju
Kako aktivirati tu inteligenciju?
Odgovor glasi: otputanjem!
Sada emo vidjeti to otputanje konkretno znai. Ako ste upali u neki problem, ili ako elite
postii odreeni cilj, a ja vam savjetujem da otpustite, to time mislim.
to znai otputanje?!

- 58 -

Otputanje znai:
1. Prihvaanje trenutnog stanja.
Ako elite to bre stii od trenutnog do eljenog stanja tada se, logino je, ne smijete
grevito drati sadanjeg stanja. Kako bi se sadanje stanje moglo promijeniti u eljeno
ako ga zadravate? Zadravati trenutno stanje znai blokirati ga. Prihvaanje sadanjeg stanja
znai njegovo otputanje a tada se dogaa neto zapanjujue: trenutano se stanje mijenja. Ja
uvijek iznova ujem polaznike mojih seminara kako izjavljuj: "ali ja to ne mogu prihvatiti":
Nekada sam i ja tako mislio skoro sam se time do kraja unitio. ovjek ne samo da moe
prihvatiti to to jest, on to mora. Ovo je naime u svezi s istom logikom. Ono to jest, jest, a
ako neto jest, tada nema nikakva smisla uzbuivati se oko toga. To se zbog naeg uzrujavanja
nee promijeniti. Ono to jest to je ono to je u ovom trenutku. A ono to je sada ne moe
nitko promijeniti. Mi moemo utjecati na budunost, ali nikako na ono to jest i to je sada.
Ako ne prihvaamo ono to jest i to je sada, radimo neto sasvim nelogino. Tada naime
stvaramo sukob, sukob izmeu nas i onoga to jest. Svaki sukob kota energije i novaca, on
blokira inteligenciju. To znai: ako ne prihvaamo to jest, tada sebe totalno onemoguavamo.
Kako da brzo rijeite vae probleme i brzo postignete ciljeve ako se u potpunosti
onemoguavate time to ne prihvaate ono to jest? To nije mogue.
Sada ete primijetiti da se cijeli svijet bori protiv sadanjih stanja svih vrsta: papa jednako kao
i UN. To je istina. I upravo zato se problemi ne rjeavaju, jo se stvaraju novi.
Problemi se ne rjeavaju tako da se bori protiv nekog odreenog trenutnog stanja
(ovjeka ili situacije). Ovo nema nita zajednikog sa psihologijom ili filozofijom: to je ista
logika i fizika: sukob izaziva otpor. I ako se cijeli svijet slui sukobima i otporima, to stvari ne
ini nita boljima a prije svega: ne pomae ljudima pri rjeavanju njihovih problema.
Zamislite samo to bi se s vama i s vaim automobilom desilo kada njegovi amortizeri ne bi
prihvaali neravnine na cesti!
Dakle: kao prvo: prihvaajte ono to JEST ma koliko "loe" to moda bilo.
2. Ne osuivati
Ovo ima veze sa tokom 1. Neto ne prihvatiti znai osuivati to. Ako neto ne osuujete,
lake vam je prihvatiti to. Otpustiti dakle znai takoer i to; ne suditi stalno o ljudima i
situacijama (dobro, loe). Ovo je potpuno u skladu sa zakonom akcije reakcije.
Ako ljude i situacije osudite tada blokirate ivot: blokada znai sukob, sukob znai otpor.
Ponavljam, govorim o fizici. Suditi znai djeliti neto to je cjelina; a ako imam dva dijela:
imam sukob. I tada ni pri najboljoj volji ne moete oekivati da ete svoje ciljeve postii brzo
i s malo truda. To je iluzija. Meutim, postoje ljudi koji pomou sukoba pokuavaju postii
svoje ciljeve. Takvi ljudi oito raspolau sa suvie vremena i novca.
3. Ne odreivati put
Rekao sam, otputanje aktivira univerzalnu inteligenciju koja je prisutna u svakom ovjeku.
Ako elim dosei odreeni cilj a pritom se koncentriram na neki odreen put kojim to elim
postii, tada to totalno ograniavam. To je isto razmiljanje umom koje blokira razmiljanje
srcem, tj. univerzalnu inteligenciju. Na um vidi moda jedan, dva ili tri mogua puta koji

- 59 -

mogu dovesti do cilja. No tko nam kae da ne postoje jo bezbrojni drugi putovi do cilja.
Mnogi poduzetnici dramatski blokiraju potencijal svojih suradnika, uspostavljajui ekipe za
planiranje koje razrauju tone strategije koje bi trebale dovesti do cilja. Takvi poduzetnici
mogu biti osrednje uspjeni, ali oni nemaju nikakve anse u usporedbi sa poduzetnikom koji
zna kako e aktivirati inteligenciju svojih suradnika. Uvoenjem motorkotaa marke Honda u
Ameriku predstavlja jedan takav primjer. Prema istraivanju prof. Mintzberga prodaja tih
motora doivjela je izvanredan uspjeh zahvaljujui nedostatku bilo kakve strategije! Jednom
klasinom manageru se pri takvoj pomisli die kosa na glavi (ali klasian manager se vrlo
rijetko moe pohvaliti izvanrednim uspjesima). Objanjenje Honda uspjeha jasno je i
jednostavno. Oito su voditelji firme kao i svi suradnici imali jasan cilj pred oima. Vodstvo
firme nije meutim napravilo pogreku da potencijal svojih suradnika ogranii na jedan
odreeni put, na jednu odreenu strategiju. Tako je svaki suradnik mogao razviti svoj
potencijal. Pozor: ne treba zajedno sa vodom baciti i novoroene: ovdje ne propovijedam
uklanjanje svih strategija. Strategije zamiljam poput cestovnih rubnjaka unutar kojih bi
trebala postojati po mogunosti to vea sloboda kako bi se suradnici mogli razvijati.
Ovdje u ukazati na jo neke daljnje posljedice. Ako ste bolesni tada je obino va cilj da
ozdravite. Ako se fiksirate na neku odreenu metodu ili terapiju, ograniavate time vau
univerzalnu inteligenciju. Vae srce, va ivot, va Bog zna mnogo bolje od vaeg
ogranienog razmiljanja umom na koji ete nain najbre ozdraviti. Bog nema granica, Bog
je univerzalna inteligencija. Zato blokirati tu inteligenciju?
Sjetimo se prolog poglavlja. ovjek posjeduje slobodnu volju! Dakle je u njegovoj moi da
zanijee tu univerzalnu inteligenciju, svog Boga tako je velika mo ovjekova!
Nitko vas ne moe izlijeiti protiv vae volje.
U vezi s time jo neto: to moe imati sasvim dramatine posljedice.
uo sam o jednoj porodici koja je imala autistino dijete. Lijenici su to dijete proglasili
neizljeivim. To je shvatljivo jer lijenici poznaju samo odreene putove lijeenja a u ovom
sluaju im njihov razum nije pokazao nikakvu mogunost lijeenja. Roditelji ovo miljenje
lijenika nisu prihvatili, to znai da se nisu fiksirali na neki odreeni nain lijeenja, oni su
ostavili otvorenim sve mogunosti. Danas je to dijete izlijeeno bez lijekova "samo" uz
pomo jednog naina ponaanja kojeg mi ovdje nazivamo OTLA principom .To je dijete ak
studiralo na univerzitetu.
Ograniavanje na neki odreeni nain ili put lijeenja predstavlja strahovito ograniavanje
naih mogunosti. Pomislite samo koliko toga jo prije 50 ili 100 godina nije bilo izljeivo a
danas se uspjeno lijei. Isto e se ponoviti za slijedeih 50 i 100 godina. Podruje medicine
je paradni primjer ogranienog naina razmiljanja. Ono to se u odreenom trenutku skoro
zatvorom kanjava esto nekoliko godina kasnije postaje slubenim miljenjem.
Nae umno razmiljanje je u tolikoj mjeri ogranieno da sasvim jednostavno ne moemo
iscrpsti sve mogunosti za postizanje naih ciljeva. Tko se usprkos tome eli osloniti samo na
svoj um neka mu bude, on jednostavno mora i ivjeti s posljedicama svog stava.
4. Ne boriti se za cilj (eljeno stanje) ili protiv sadanjeg (trenutnog) stanja
Borba znai zadravanje i borba znai sukob. Time opet imamo otpor i nepotrebno rasipanje
energije i vremena. Zadravanje ograniava i nau univerzalnu inteligenciju.
Mi se time drimo naeg umnog razmiljanja, a to kako je ve reeno, potpuno limitira nau
univerzalnu inteligenciju. Naravno da se borbom postiu odreeni ciljevi: ali uz koju cijenu?

- 60 -

Uz koliko truda? Kome je to mogue i tko e platiti ovu cijenu neka to i uini sa svim
posljedicama.
Sjetimo se jo jednom borbe izmeu Izraela i PLO koja traje desetljeima. S kojim
rezultatom? Ogroman utroak energije za brojne mrtve, za bol i patnju. Gdje je tu logika? To
nema nita zajednikog s logikom, s ekonomijom. Tu je rije jedino o ljudskom ponosu, o
egoizmu, a to znai: o razmiljanju umom. Tako se ne rjeavaju problemi.
Uz pomo otputanja, mi postiemo ciljeve bre i s manje napora nego uz pomo borbe. A
prije svega, mi nae ciljeve postiemo i onda, ako je protivnik i jai od nas. Dovoljno je da
prouimo povijest. Postoji dovoljno primjera. Najupeatljiviji je Napoleonov pohod na
Rusiju. Napoleon je bio najgenijalniji (inteligencija uma) vojskovoa svog doba i posjedovao
je najbolje opremljenu armiju. Da mu se ruska armija suprotstavila, lako bi ju unitio. to je
za initi u takvom sluaju? Kakvu taktiku treba primijeniti Napoleonov protivnik? To mora
biti strategija koja vodi do vie inteligencije i moi (energije) od one kojom raspolae
Napoleon. Napoleon je imao nesreu da mu je protivnik bio ruski vojskovoa Kutusow koji je
oito bio sposoban razumno razmiljati, za razliku od svojih oficira. Protiv volje svojih
oficira, on nije krenuo u borbu. Povukao se sa svojom vojskom (neotpor / otputanje).
Napoleon je sve vie napredovao i postajao sve vie razoaran jer nije nailazio na neprijatelja
kojeg bi mogao poraziti. Pritom je naravno, Napoleon gubio sve vie energije; ali ne i
Kutusow. On koji je svoju majku Rusiju volio iznad svega, pustio je Napoleona da dopre sve
do Moskve! Uvjeren da je pobijedio, Napoleon je ruskom caru i Kutusowu odaslao ponude za
sklapanje mira. Na te ponude nije nikada dobio odgovor.
Posljedica: Napoleon je bio frustriran i razoaran te je i dalje gubio energiju: to znai da je
sve vie pobolijevao. Kutusow i njegova vojska nisu gubili niti energiju niti inteligenciju.
Kada je naposljetku dola zima a Moskva nestala u plamenu, Napoleon je bio prisiljen na
povlaenje: u tom ga je trenutku Kutusow napao i potpuno unitio ponosnu francusku armiju.
Napoleon je potajno odveden u francusku kao pobijeen i bolestan ovjek.
to je uinio Kutusow: on je otputanje primijenio kao strategiju. Nasuprot svojim oficirima,
on je prihvatio injenicu da je Napoleon uao u Rusiju.
To prihvaanje trenutnog stanja mu je omoguilo da jo uvijek jasno razmilja i da na kraju
pobijedi vjerojatno najveeg vojskovou svih vremena. Da je smjesta zapoeo bitku protiv
trenutnog stanja (prilikom ulaska francuske armije u Rusiju) Kutusow svoj cilj
(protjerivanje Napoleona) nikada ne bi dosegao. Bio bi pobijeen.
Svatko od nas je u neku ruku vojskovoa. Pomislimo na nae svakodnevne borbe. Koja
strategija vodi do uspjeha ako je protivnik jai od nas? Moe biti da je va protivnik neka
bolest. Tko vam jami da ste jai od te bolesti? U tom bi sluaju preporuljiva bila Kutusowa
strategija. Otpustiti, ne opirati se, kako jai protivnik ne bi pobijedio.
Ovo meutim ne znai da se odriemo svog cilja (zdravlja). Niti Kutusow se niti jednog
trenutka nije odrekao svog cilja. To samo znai da smo odluili primijeniti drugu,
inteligentniju i moniju strategiju kako bi postigli na cilj. To znai da se ne sluimo tupim
linearnim miljenjem i jednostavno zaponemo bitku, riskirajui da je izgubimo. Nelogina
strategija borbe je samo onda "pobjednika", ako je protivnik slabiji.
Predlaem jednu strategiju koja je uspjena bez obzira koliko jak bio protivnik, to je strategija
otputanja.

- 61 -

5. Ne koncentrirati se na cilj iskljuivanje

Ako se vrsto koncentrirate na svoj cilj, to znai da zadravate, da ograniavate svoju
inteligenciju jer vie niste sposobni razmiljati jasno i uputeno. Koncentracija znai
iskljuivanje: vie ne zapaate to se dogaa lijevo i desno od vas, a to je sasvim oito
ograniavanje vae inteligencije. Prodava koji se grevito koncentrira na sklapanje ugovora s
kupcem, ne vidi kupca u cjelini, on time niti sebi, a niti kupcu ne pravi nikakvu uslugu.
Da se razumijemo: cilj treba postojati, ali ako se suvie snano na njega koncentriramo vie
ne zapaamo sadanjost u njezinoj cjelini, ne ponaamo se optimalno u sadanjem trenutku.
Drugim rijeima: ograniavamo na potencijal, nau univerzalnu inteligenciju.
Posljedice toga se mogu promatrati i u sportu.
Tko se grevito koncentrira na neki cilj, taj dodue moe postii izvjesne uspjehe, ali pravi
ampion nee postati jer je u gru.
Tko je grevit ne moe postii optimalne rezultate. Jedan je polaznik seminara tako ispriao
slijedee:
esto je igrao tenis protiv oca. (namjerno je rije protiv) Imao je namjeru da pod svaku cijenu
pobijedi. Mislio je da je s obzirom na kondiciju puno bolji i da zato mora pobijediti. Ali je
stalno gubio. Time se naravno poveala njegova grevitost. Jednog dana mu je bilo dosta te
borbe. (borio se za jedan odreeni cilj: koncentrirao se na taj cilj) U sljedei je me uao bez
cilja da pobjedi, nego samo da bi igrao. I vidi : od toga dana vie nije izgubio niti jedan me
protiv svoga oca. Uvijek je pobjeivao. A nije napravio nita drugo, nego otpustio. Otpor i
blokada su se razrijeili, ivot je mogao tei, mogao se mijenjati iz trenutnog stanja u eljeno
stanje.
Ono to vrijedi za sport, vrijedi i za sva ostala ivotna podruja. Vrijedi za managera, za
prodavaa, za nezaposlenog, za majku koja eli da njezin sin bude uspjean u koli. Svuda
vlada isti mehanizam. Ako se kruto koncentrirate na jedan cilj, ograniavate svoj potencijal.
Otpustite svoj cilj!
6. Ne sumnjajte u postizanje cilja
Sumnja potjee od miljenja glavom i u potpunosti ograniava nau univerzalnu inteligenciju.
Sumnja je suprotnost povjerenju; a bez povjerenja naa se inteligencija ne moe aktivirati.
Otpustiti znai imati povjerenje; povjerenje u ivot, u nezamislivu mudrost koja je prisutna u
svakom ovjeku. Tko nema povjerenja, ne moe otpustiti, on se mora svuda hvatati. Ovo
nepovjerenje u ivot je jedna akcija, koja e naravno dovesti do reakcije. Tko nema
povjerenja u ivot, taj ne moe oekivati da e ga ivot nositi, da e mu initi dobro. On time
ograniava svoje mogunosti u velikoj mjeri. Tko eli postii neki cilj, a istovremeno sumnja
da e mu to stvarno uspjeti, taj nema mnogo ansi za uspjeh. Ovakvom sumnjom on blokira
protok ivota. Zbog toga: ako usprkos takvom stavu postignete cilj, tada samo uz pomo
relativno velikog utroka vremena i energije.
Naravno da je i Isus to znao: "Ako posjedujete vjeru, nita vam nee biti nemogue."
To je tako jer uslijed otputanja (vjere, povjerenja) ivot moe tei a naa se univerzalna
inteligencija moe manifestirati. Ova se univerzalna inteligencija ponekad naziva i
supra-inteligencijom ili Bogom.

- 62 -

Saetak:
Otputanje je suprotnost slabosti; ono aktivira u svakom ovjeku prisutnu nezamislivo visoku
inteligenciju, a to konkretno znai:
- prihvatiti sadanje stanje
- ne osuivati, ne suditi
- ne odreivati put
- ne boriti se protiv trenutnog stanja ili za eljeno stanje
- ne koncentrirati se na cilj
- ne sumnjati u postizanje cilja

2.3. Izbjegavanje nepotrebnog gubitka energije i energetskih blokada

Bez energije se ne postiu ciljevi, bez energije se ne rjeavaju problemi. A s malo energije sve
ide mnogo polaganije nego uz pomo mnogo energije. Zbog toga se moramo
Zapitati: gdje nepotrebno gubim energiju i gdje energiju nepotrebno blokiram?
Cilj bi nam trebao biti da ne gubimo i da ne blokiramo energiju nepotrebno.
Energetsku situaciju ovjeka promatram s jednog sasvim praktinog gledita i zbog toga ne
pravim razliku izmeu gubitka energije i njene blokade. U oba sluaja jednostavno nedostaje
odreena koliina energije. Time je potencijal ogranien.
Gdje dakle blokiramo ili nepotrebno gubimo energiju.
Nabrajanje koje slijedi nikako nije potpuno; ali e pokazati da mi "propusni poput sita"
1. Mi gubimo / blokiramo energiju, ako ne prihvaamo trenutno stanje
Ako ne moemo prihvatiti ljude, situacije, nae osobne osjeaje ili nau prolost, tada nas to
nepotrebno kota mnogo energije.
Time stvaramo sukobe, a kao to smo ve ustanovili sukobi blokiraju energiju.
2. Mi gubimo / blokiramo energiju ako sudimo
Ako dijelimo, stvaramo sukob, a samim time i gubitak energije. Analogno je toki 1.
Ono to osuujemo, ne moemo prihvatiti.
Rije je o otputanju, a tu se radi o ivotu i smrti. Osuivanje (dijeljenje) ima veze sa smru;
ono to je podijeljeno, nije cijelo. Ono to nije cijelo ne moe se razvijati. Neosuivanje je
povezano s Jednotom a Jednota je u vezi sa ivotom. Svi poznajemo najljepi primjer toga:
odnos mukarca i ene.
to sa dogaa ako se mukarac i ena stope u jednu cjelinu, ako se dualnost ensko muko
nadvlada? Nastaje nov ivot! ovjek je u stanju proizvesti nov ivot, tako to ne dijeli ne
sudi! Kada bi konzekventno ivjeli odijeljenost mukarac ena, ovjeanstvo bi nakon ve
100 godina izumrlo. ivot je Jednota, dijeljenje je "smrt". Promatrajmo sa energetskog
stanovita: ivot je energija, a osuivanje blokira tu energiju a time i ivot.
Uzmite jednog sportaa koji stalno osuuje svoje rezultate. On tako blokira svoje mogunosti.
Primjer za to je Nick Faldo, nekadanji broj 1 svjetske rang liste profesionalnih golf igraa.
Nick Faldo je perfekcionist. to radi perfekcionist? On nikada nije posve zadovoljan svojom
igrom, on sebe esto osuuje. Nick Faldo je napokon nauio da prihvati i jedan ne posve
savren udarac, da ne sudi. I to se dogodilo? Nick Faldo je igrao kao u transu i jako se
- 63 -

pribliio perfekciji kojoj je prije tako grevito stremio. Perfekcija se ne postie kroz borbu,
nego kroz otputanje, kroz ne osuivanje. U sportu je to dobro vidljivo, jer kroz ne
osuivanje otpada i strah od pogreki.
Time smo kod slijedee toke.
3. Mi gubimo / blokiramo energiju ako se plaimo neuspjeha
U igri "Curling" se kamenje koje se odbacuje sa strahom naziva "kamenje straha" Strah moe
biti toliki da potpuno paralizira ovjeka. Takav ovjek vie ne raspolae nikakvom energijom
koju bi mogao produktivno upotrijebiti. Strah znai: zadravati; ivot vie ne moe tei.
to jae sudimo o sebi (toka 2), tim vie straha proizvodimo. To je strah da neemo ispuniti
zahtjeve koje smo sami sebi postavili. I osim toga, to znai sukob. Stvoren je sukob izmeu
stvarnog i eljenog stanja, a taj nas sukob kota energije, taj sukob spreava protok ivota.
Vjerujem da osjeate kako se uvijek radi o jednom te istom: o sukobu ili ne sukobu; o
otporu ili ne otporu.
4. Mi gubimo / blokiramo energiju ako usporeujemo
To je jedna varijacija prethodne toke. Usporeivati takoer znai suditi. Tko usporeuje taj
obino i sudi. Ako usporeujete svoj auto s autom vaeg susjeda i ustanovite da je ve opet
kupio nov i vei auto, to vas nepotrebno kota energije.
U medicini je ustanovljeno da su oboljeli od raka esto ljudi koji neobino mnogo usporeuju.
Oni sebe stalno usporeuju s okolinom i pokuavaju se to bolje uklopiti u tu sredinu. Oni
pokuavaju izbjei svako zamjeravanje. To vodi tome da su toliko normalni da to prelazi u
bolest. Struni medicinski naziv za to je normalopatija. Bolesno normalan. Oni se toliko
snano usporeuju s drugim ljudima da dolazi do potpune blokade energije. Kada tijelo vie
ne moe izdrati javlja se rak, ono poinje probijati blokadu. I eto nas opet pri temi ivot
(otputanje) i smrt (zadravanje).
Ako vam je stalo do toga da svoj potencijal to je vie mogue razvijete, tada vam ozbiljno
savjetujem: ne usporeujte se sa drugim osobama posebno ne s vaim konkurentima. Vi ste
vi. Drugi su drugi; svatko mora ispuniti svoju vlastitu ivotnu zadau.
5. Mi gubimo / blokiramo energiju ako gajimo negativne osjeaje
Ako se ljutimo na neku osobu, tada ne samo da toj osobi dajemo mo nad nama, nego osim
toga jo i gubimo energiju. To je po nas nepovoljan nain ponaanja.
Pozor: ljutnja nad nekom osobom nije nita drugo nego da tu osobu ne moemo prihvatiti
takvom kakva jest. Posljedice negativnih osjeaja su tono iste kao i one neprihvaanja i
osuivanja.
Sjetimo se ponaanja nekih lanova vicarske nacionalne ekipe prilikom zimske olimpijade u
Albertville, Francuskoj. U tisku se moglo proitati kako su mnogi iz ekipe kritizirali pistu.
Negativnih osjeaja u odnosu na pistu je dakle bilo dovoljno. U skladu s time, rezultat
vicarske momadi je bio odgovarajue lo. Ovo je logina posljedica prekraja protiv
osnovnih ivotnih zakonitosti. Loginu posljedicu ponaanja koje je u skladu sa ovim
zakonitostima pruio je u isto vrijeme Alberto Tomba. Od negativnih osjeaja niti traga, samo
uivanje, uivanje i samo uivanje u natjecanju. Rezultat je bio uvjerljiv: vie zlatnih medalja.

- 64 -

Zabrinjavajue je da su ove stvari na najvioj razini u vicarskom sportu nepoznate. Tjelesna

kondicija i najbolja tehnika nisu dovoljni da bi se odralo na vrhu.
Pravi ampion ivi u skladu sa ovim zakonitostima i to ga ini nepobjedivim.
6. Mi gubimo / blokiramo energiju ako se borimo
Da li se borimo za neki cilj ili protiv trenutnog stanja borba uvijek znai gr: a to
nepotrebno kota energije.
Navest u primjer iz sporta. Na evropskom nogometnom kupu 1992. Njemaka protiv Danske
ju bila oiti favorit s obzirom na tehniku i kondiciju. Za Njemaku je to bila vrlo znaajna
utakmica, zbog toga su i pripreme bile intenzivne i detaljne. Danska nije imala mnogo za
izgubiti, pa su im pripreme bile odgovarajue "intenzivne", dok su Nijemci trenirali, Danci su
se sunali na obali mora. Pobijedila je naravno Danska.
Pri otprilike istoj tehnici i kondiciji, obavezno pobjeuje onaj koji moe otpustiti.
On ima boli protok energije.
Ove zakonitosti nisu primjenjive samo u sportu.
Na primjeru prodavaa: Tijekom mojih 25 godina rada u privredi nisam sreo niti jednog
natprosjenog prodavaa koji se trudio da vie zaradi ili koji se borio protiv preslabog
prometa. I nisam sreo niti jednog natprosjenog prodavaa koji je vrlo brino pripremao svoje
posjete kupcima. Ali sam upoznao hrpe prosjenih prodavaa o kojima se uvijek govorilo da
su jako vrijedni.
Time je uvijek bilo istovremeno reeno da su im prodajni rezultati prosjeni.
Upoznao sam i neke natprosjeno uspjene prodavae i svi su oni bez izuzetka vladali
umijeem otputanja.
Jednom sam bio suodgovoran za ekipu od 30 prodavaa.
Tamo sam ponekad imao neugodan doivljaj. Dogaalo se da smo morali otpustiti nekog
prodavaa, jer pri prodaji nije imao dovoljno dobre rezultate. To su bili marljivi suradnici koji
su se stvarno borili za svoje ciljeve (oni su se borili i time sebe totalno ograniili; ali ja to u
ono vrijeme jo nisam znao). Tijekom otkaznog roka svaki puta se dogaalo neto udno:
otputeni je prodava imao zadovoljavajue rezultate prodaje! I to nije bio samo jedan sluaj,
dogodilo se vie puta!
U svijetlu OTLA principa jasno je zato je to tako. Taj suradnik se odjednom nije vie borio
za svoj cilj, on je svoju situaciju obzirom na postignut promet prihvatio, a svoje posjete
kupcima nije vie procjenjivao kao dobre ili loe. Posljednja tri mjeseca je jednostavno radio
bez procjenjivanja. Prije posjete kupcu, sam bi sebi rekao: ako sklopim posao tada sam onima
gore pokazao da su otpustili krivoga; pravo im budi. A ako ne sklopim posao, i onda im pravo
budi nisu me trebali otpustiti.
Dakle, to god da se dogodilo sve je bilo u redu.
Time je nehotice primijenio najveu umjetnost zenbudizma: staloenost. Meutim, svi su
nai motivacijski sustavi usmjereni upravo na suprotno: na motivaciju malobrojnih i
demotivaciju mnogih. Moete rei: da, ali uz pomo pritiska su ipak postignuti pozitivni
rezultati to je dokazano. No pitanje glasi: to se s ime usporeuje? Ako poem od jednog
loeg poetnog stanja, tada je jednostavno, uz malo pritiska postii bolje rezultate. Ali
usporedbom dvije ekipe od kojih jedna radi pod pritiskom i borei se, a druga uz pomo
OTLA principa, rezultat e biti oit.
Kao prilikom utakmice Njemaka Danska. Ekipa koja se bori nema anse, jer ne samo da
blokira svoju inteligenciju, nego i svoj energetski potencijal.

- 65 -

U privredi ova razlika moe odluivati o biti ili ne biti jednog poduzea. Druga ekipa postie
vei promet sa manje napora. Drugaije ne moe biti. U dananjoj privrednoj situaciji, mnoge
ekipe se slue krutim sredstvima: to je prilika za ekipu koja raspolae jednom mnogo
djelotvornijom strategijom.
7. Mi gubimo / blokiramo energiju ako imamo osjeaje krivnje
Ako mislimo da smo u prolosti neto krivo napravili, to moe dovesti do osjeaja
krivnje. Ovi osjeaji mogu postati toliko jaki da nastaju masivne energetske blokade. Takav
ovjek ne moe biti sposoban svoje probleme rijeiti brzo i optimalno a ciljeve postii brzo i s
malo uloenog truda. U nutrini je totalno blokiran.
Ovakvi osjeaji krivnje kod mnogih ljudi uzrokuje bolove u leima. To je vrlo lako zamisliti:
ovjek nosi na svojim leima tonama teak teret. S tim teretom na leima on se mukotrpno
probija kroz ivot. itavo pognuto dranje odaje takvo stanje. Ovaj teret na leima ovjeka je
apsolutno besmislen. To je isto kao da u auto natovarite stotine kila teko kamenje, samo da bi
to polaganije napredovali.
Nevjerojatno je to sve ljudi ine sami sebi, samo da se ne bi suvie dobro osjeali, da ne bi
mogli letjeti prema svojim visokim ciljevima. Iz nekog neodreenog razloga, ovjek misli da
je asno mukotrpno puzati po praini. Ja ne mogu vidjeti to tu moe biti asno.
Moja preporuka: odbacite nepotreban teret osjeaja krivnje ako imate i to to prije.
Zamislite kako skidate s lea veliki ruksak i bacate ga u ponor. Osjeaje krivnje ovjek
posjeduje samo onda, ako sudi o svojoj prolosti. Ja sam ve ukazao na to: suenje i
osuivanje ne donosi nita. Prestanite to prije suditi o sebi. Vi niste nikada napravili nikakvu
greku! Vi ste uili.
Molim Vas, obratite panju: ovo nije psihologija. Ovo nije religija. Sve je fizika.
Koji ovjek dobrovoljno ide po svijetu bezrazlono nosei ogroman teret na leima? Tko ima
pravo osuditi vas na takvo to? Samo jedan vi sami. Ako tako hoete, ako vam to ini
zadovoljstvo onda neka vam bude.
Ovime je pokazano nekoliko naina ponaanja koji obavezno dovode do gubitka energije ili
do energetske blokade. Svi ovi naini ponaanja vezani su uz zadravanje. Zato moemo i
ovako rei: zadravanje vodi do gubitka energije. Otputanje omoguava da energija slobodno
tee.
Iz prolog poglavlja: otputanje aktivira univerzalnu inteligenciju koja je prisutna u svakom
ovjeku.
Iz ovog poglavlja: otputanje spreava gubitak energije i energetske blokade.
Zar to nije udesno! Jedan jedini nain ponaanja nam pomae da optimalno razvijemo dvije
temeljne osobine: inteligenciju i energiju ljudskog potencijala! To je za mene ekonomino.
S jednim nainom ponaanja otputanjem, postiemo trenutno aktiviranje nae univerzalne
inteligencije i nae bezgranine energije, tj. naeg ljudskog potencijala!
Rei u vam kako sam otkrio "otputanje"
Uz pomo otputanja sam u najkraem moguem roku upoznao jednu djevojku i oenio se.
Moje trenutno stanje je bilo "bez ene". Moje eljeno stanje je bilo "prava ena". Krenuo sam
u potragu i to aktivno. Traio sam na sve strane. Sklapao mnoga poznanstva.
Ali nita nije trajalo dugo. Frustracija je postajala sve veom. Sve dok mi jednog dana nije
bilo dosta, te sam svoj nain razmiljanja radikalno promijenio. Prestao sam traiti. Tri

- 66 -

mjeseca kasnije sam iao na odmor u Tunis. I to u novembru kada obino nitko ne ide u Tunis,
a sigurno ne onaj koji eli upoznati nekoga. Nisam imao namjeru nikoga traiti.
U isto vrijeme u Tunisu je bilo tek vrlo malo francuskih turista: zajedno smo bili na krunom
putovanju Saharom. Tijekom tog putovanja jedna mlada Francuskinja je pokazivala interes za
mene, ja nisam mnogo obraao panju jer nisam nikoga traio. Tijekom nekoliko dana smo se
ipak malo zbliili.
Kada sam se nakon dva tjedna vratio iz Tunisa, znao sam da sam upoznao svoju enu. Letio
sam jo dva tri puta za Pariz, i odluili smo vjenati se (stalni letovi amo tamo nisu jako
ekonomini). etiri mjeseca kasnije smo se vjenali.
Moji su znanci mislili da sam lud, da to nee funkcionirati.
Moja je ena naime 9 godina mlaa od mene. Od tada je prolo vie od 17 godina i ja jo
uvijek mislim da je ona bila i da jest idealna ena za mene.
Zanimljivije od naina na koji sam upoznao svoju enu je pitanje to li sam uinio kako bi cilj
(eljeno stanje) tako brzo i uspjeno postigao.
Ja sam jednostavno reeno otpustio, a to znai:
- prihvatio sam, da SADA ivim bez ene. Prihvatio sam dakle trenutno stanje to je
imalo za posljedicu da se nisam borio ZA poznanstvo niti PROTIV stanja samoe.
Borba je prestala. Tako je i gubitku energije doao kraj.
- samou vie nisam osuivao kao lou. Vie nije bilo sukoba izmeu
TRENUTNOG I ELJENOG STANJA.
To je bio preduvjet da ivot moe tei, da se trenutno stanje moe promijeniti.
- nisam mislio na odreeni put kojim bih mogao postii svoj cilj. Prije toga sam
stalno razmiljao na koji bih nain mogao upoznati neku enu. Tom fiksacijom sam se totalno
ograniio. Kako sam prihvatio stanje samoe nisam vie niti razmiljao o nainima
upoznavanja.
- vie se nisam koncentrirao na svoj cilj. Prije sam iao svijetom sa fiksnom idejom
u glavi: ja elim upoznati enu! To je totalno ograniavanje potencijala. Pritom sve ostalo to
me okruivalo nisam skoro niti primjeivao. Koncentracija znai iskljuivanje.
im sam otpustio cilj ivot je mogao tei. Pozor: ja sam cilj otpustio, nisam ga se odrekao!
Cilj je naravno jo uvijek bio u meni: samo to ja nisam bio vie fiksiran na njega. Pustio sam
da se stvari razviju i one su se odlino razvile.
- vie nisam sumnjao.
Prije sam se borio za svoj cilj: ali pritom su se uvijek pojavljivale sumnje kao to su: hou li
nai pravu ili neu? Sumnja je smrtonosna za postizanje cilja: ovjek koji sumnja je
energetski gledano propustan poput sita. Kako se vie nisam borio za svoj cilj, nisam se vie
fiksirao na njega i prihvatio trenutno stanje -automatski su nestali i svi razlozi za bilo kakvu
sumnju.
Jednom rijeju, ja sam otpustio i s minimumom truda i vremena naao sam ne
bilo kakvu enu nego onu pravu. Imam problema napisati rije naao jer uope nisam niti
traio. Od tada za mene vrijedi izreka:
"Tko trai, ne nalazi!"
Izreka je tona u sluaju da je traenje grevito, sa sumnjom, u ljutnji, itd. Sve su to osobine
zadravanja, i zbog zadravanja to ne funkcionira.
Ali postoji i potraga bez traenja. Ja sam ju primijenio. Nju primjenjuje svaki natprosjeno
uspjean prodava, a trebao bi ju primijeniti i svaki nezaposleni ako trai nov posao. Ovo
traenje je povezano sa otputanjem i povjerenjem. Sa apsolutnim povjerenjem u ivot, u

- 67 -

univerzalnu inteligenciju u svakom ovjeku, u Boga svejedno je kako elite nazvati ovu
Mudrost.
Bez obzira traite li enu, novi posao, novog kupca, novi stan, novi auto, suradnika...
... ovdje je milimetarski tono opisan nain kako trebate postupati, da bi to je mogue bre i s
najmanje truda dosegli va cilj.
Bre i jednostavnije vie ne ide osim, ako vam ne uspije primijeniti poglavlje 3 kako slijedi.

- 68 -

2.4. Jedno zapanjujue otkrie: idealno ivotno stanje

"Nita nije bilo, nita nee biti; sve jest, sve ima i prisutno je"
Hermann Hesse, Siddhartha
Temu otputanja emo zavriti. Bilo je govora o najvanijim nainima ponaanja i njihovih
posljedicama. Ali tema sadri mnogo vie. Svi spomenuti naini ponaanja imaju neto
osnovno zajedniko. To zajedniko emo pokuati otkriti.
Postavimo pitanje: to je zajedniko navedenim ponaanjima (neprihvaanje,
donoenje sudova, borba, itd.) ? to bio mogao biti najmanji zajedniki nazivnik?
Evo nekoliko primjera:
Neprihvaanje: znai da ono to je SADA ne prihvaam, ja bih htio drugaije,
moda onako kako je bilo prije, ili onako kako ja to sebi zamiljam,
ali nikako ne onako kako sada JEST.
Usporeivanje: usporedim ono to je SADA s neim to je nekad bilo,
ili s neim to bi trebalo biti u budunosti.
Ili usporeujem sebe koji sam OVDJE s nekim drugim ovjekom, koji je TAMO.
Osjeaji krivnje: Kada prolost vri utjecaj na moju sadanjost.
Nazire se najmanji mogui nazivnik?!
Svi naini ponaanja, bez iznimke, koji vode do gubitka energije, do energetskih
blokada i do ogranienja univerzalne inteligencije, imaju veze sa zadravanjem, dolaze iz uma
(glave) te predstavljaju nesposobnost da se ivi OVDJE i SADA.
Prema tome, tko nije sposoban ivjeti OVDJE i SADA taj rasipa / blokira energije i
ograniava svoju inteligenciju.
Prema tome, pozitivno formulirano OTPUTANJE znai sposobnost da se ivi OVDJE i
SADA!
Ne biti sposobnim ivjeti OVDJE i SADA znai ne moi prihvatiti ono to JEST i
stalno ivjeti ili u prolosti ili u budunosti. Obratimo pozornost: ivot se ne odvija niti u
prolosti niti u budunosti. ivot se odvija u SADANJEM trenutku. Osim SADA ne postoji
nita. Zato ne postoji nita boljeg to moete napraviti nego da ovo sada prihvatite. Tada ste
na istoj liniji sa ivotom: a to znai da ivite bez sukoba, a to opet znai:
Raspolaete maksimumom inteligencije i energije.
Ako usporedim sa elektrinim sklopom: Struja (ivotna struja!) tee najjae tamo
gdje je najmanji otpor , to zna svaki poetnik. Ljude je mogue usporediti s otpornicima.
Pitanje? Gdje ivotna struja najjae tee? Rekli bi tamo gdje je najmanji otpor.
A gdje je najmanji otpor? U svakog onog ovjeka koji ivi OVDJE i SADA. im iskoite iz
OVDJE i SADA stvarate otpor, sukob, a to koi ivotnu struju, to usporava ostvarenje vaih
ciljeva, to usporava rjeenje vaih problema (ukoliko ih imate).
- 69 -

Dakle, ovdje govorimo o fizici. ivljenje u OVDJE i SADA je fizikalno optimalno

stanje koje proizvodi minimum otpora. Ovo "idealno stanje" se moe i potencirati. O tome u
temi "Ljubav". Postoje istraivanja na podruju prijenosa energije gdje znanstvenici nastoje
postii supravodljivost (uklanjajui svaki otpor).
ovjek isto to postie ako ivi OVDJE i SADA.
Ako sam kao kapetan (umno razmiljanje) jasno definirao cilj mojeg broda tada nije
potrebno da mislim na prolost a niti na budunost; najbolje to mogu napraviti jest da s
punim povjerenjem ivim OVDJE i SADA, u saznanju da je dobro sve to JEST, zato to
JEST i zato to slui mojem cilju: poeljno je dakle,
da se sa svojim ogranienim umnim sposobnostima prestanem mijeati u tijek stvari.
Otpustiti, dakle, znai ivjeti OVDJE i SADA.
To znai: otputanje svojeg malog "ja" (ego, prva stvarnost, umno razmiljanje)
kako bi veliko "Ja" (druga stvarnost, razmiljanje srcem, Bog) moglo djelovati.
Za isto ovo ponaanje imamo i druge izraze.
U Zenbudizmu se kae "nepostojanje namjere" - djelovanje bez namjere.
Vjebe u Zenbudizmu imaju za cilj (namjeru) ne dozvoliti da se pojavi niti najmanji trag ja
svijesti. Ja svijest je miljenje glavom (umno razmiljanje), te smeta i blokira optimalno
ponaanje. Zato Zen-budist stremi nerazmiljanju.
Lao Tse je rekao: "U nedjelovanju, nita ne ostaje neobavljeno."
To se pokazalo tonim u sluaju kada sam naao enu.
Meister Eckhart, vjerojatno najvei mistik svih vremena iz kranskog kulturnog
okruenja je oko 1300. godine rekao: "Veui se o nae vlastito "ja" mi smo sami sebi na putu
te ne moemo donijeti plod, ne moemo se potpuno samoostvariti."
To je rekao 650 godina prije no to je u managerstvu otkriven ljudski potencijal.
Ali danas 8 od 10 managera nisu jo na stupnju od godine 1300.
Oni rade upravo suprotno od onog to je preporuio Meister Eckhart.
vrsto se dre svog malog "ja" i bore se poput lavova ne primjeujui da su "sami sebi na
putu" i da se "ne mogu samoostvariti". Takvi funkcioniraju samo zato to su veina managera
koji stalno grijee protiv osnovnih ivotnih zakona. U zemlji slijepih kralj je onaj koji vidi na
jedno oko. Ali jao njemu, pojavi li se neko tko vidi na oba oka!
I u Meister Eckharta radilo se o tome da se otpusti vlastito malo "ja" ogranieno i
ograniavajue razmiljanje umom kako bi se omoguilo razvoj u svakom ovjeku prisutne
univerzalne inteligencije.
Moram napomenuti da mi u nekim situacijama prakticiramo ivot OVDJE i SADA.
Prilikom disanja, na primjer; nisam jo sreo nekog ovjeka koji bi disao troei zalihu.
Disanje se uvijek dogaa OVDJE i SADA s povjerenjem da e i u budunosti biti dovoljno
zraka za disanje.
Ili prilikom sviranja, nitko ne svira zbog onog to e slijedeeg trenutka uslijediti.
Svaka se nota odsvira zato to je na pravom mjestu. Svaka nota predstavlja jedno SADA. Ona
je tamo gdje JEST. Toka. Ali s naim ivotom mi postupamo potpuno drugaije.
Mi esto (uvijek?) ivimo usmjereni na neki cilj. Danas radimo ovo ili ono, jer... u budunosti
elimo time neto postii. I ve smo ispali iz OVDJE i SADA i ve poinju otpori.

- 70 -

I ve postiemo (zadravanje) lijevo i desno za sigurnostima. Naime ivot izvan OVDJE i

SADA je potpuno nesiguran. Svakog se trenutka moe dogoditi bilo kakva katastrofa. Svakog
trenutka pod nama moe popustiti led, ili se nebo moe sruiti: protiv toga se potrebno
osigurati! ivot izvan OVDJE i SADA je apsolutno nesiguran. Na um moe izmisliti najlue
stvari, i zato to on to moe (akcija = reakcija) zato se te stvari i dogaaju. Usprkos
osiguranjima i punim bankovnim raunima, jedno je jasno: izvan OVDJE i SADA ne postoji
nikakva apsolutna sigurnost. Tamo je sigurnost jako lomljiva. Pad dionica na burzi, poplava,
rat, neka "smrtonosna" bolest i sigurnosti vie nema.
Potpuna sigurnost zapravo postoji, i ona je unutra, u svakom ovjeku. Ona je prisutna kada se
ivim OVDJE i SADA. Ona nestaje samo ako zaboravimo obratiti panju na OVDJE i
SADA.
I to se toga jo tie, moja ena je napisala u dvije minute na jednoj kuhinjskoj ceduljici.
Totalna sigurnost
Ja imam najveu sigurnost koja postoji.
Povjerenje!
Ono me potpuno titi.
Nikada ne usporeuj jedan ivot s drugim
Svatko ima uiti svoje lekcije.
Materijalna sigurnost ne postoji,
Ako se nema povjerenja u savrenu zatitu
Svog unutranjeg Boga.
Iz naeg povjerenja u ivot,
Iz naeg znanja da nam se nita,
Apsolutno nita "loeg" ne moe dogoditi
Izvire punina ivota.
Dovoljno je ivjeti
I svakog trenutka voljeti,
I ne postavljati sebi pitanja
O sljedeem trenutku.

2.5. Smisao ivota

Postoje ljudi koji su godinama u potrazi za smislom ivota.
U vezi s time jedna polaznica seminara mi je ispriala:
Jedna njena poznanica je puila hai. Jednom prilikom se nala u "povienom" stanju svijesti
i doivjela prosvjetljenje. Osjeala je da zna sve. Znala je i to je smisao ivota. Kako tu
spoznaju ne bi sluajno izgubila, zapisala je svoje misli na ceduljicu.
Kada je djelovanje droge prestalo, htjela je vidjeti to pie na ceduljici.
Proitala je:
"Sjedim u kuhinji i piem."
To bi trebao biti smisao ivota? ta reenica znai upravo ivjeti OVDJE i SADA

- 71 -

Zen-budisti to isto kau ovako:

Kada jedem, jedem;
kad pijem, pijem;
kada itam, itam;
itd...
ivot je OVDJE i SADA
Dakle: Nisu potrebne nikakve droge da bi se dolo do te spoznaje.
Potrebno je samo malo fizike i zdrav ljudski razum.
ivot je tako jednostavan ako se drimo onog bitnog.

3. Ljubav
"Ljubav, o Govinda, izgleda mi najvanijom od svih stvari. Proniknuti svijet, objasniti ga,
okrenuti se od njega, to moe biti stvar velikih mislilaca. No meni je jedino do toga, da mogu
voljeti svijet, da ga ne prezirem, da ne mrzim niti njega niti sebe, da njega i sebe i sva bia
mogu promatrati s ljubavlju, divljenjem i potovanjem."
Hermann Hesse, Siddhartha

3.1. Ljubav je
"Harmonija, znanje o vjenom savrenstvu svijeta, smijeak. Jednota."
Hermann Hesse, Siddhartha
Jedva da postoji pojam prema kojem bi mi (krani) imali toliko pogrean odnos kao
to imamo prema pojmu ljubavi. 2000 godina kranstva nije bilo dovoljno da bi u nama
probudili razumijevanje za pojam ljubav. Spominjem kranstvo zato to je to ONA religija u
ijem se sreditu nalazi ljubav kao tema i zato bi barem krani trebali znati o emu se radi.
Meutim ne znaju. esto sam u okviru 75 minutnog predavanja govorio 15 minuta o
ljubavi. I to se dogodilo? Ljudi su se tome smijali. 60 minuta je bilo posveeno drugoj temi,
ali ismijavala se samo ljubav. S tapanjem po ramenu i rijeima: "Sada se dakle trebamo
voljeti, ha ha ha..."udno, vrlo udno.
Neki polaznici seminara mi prilaze i kau da bi se umjesto o ljubavi moglo govoriti i o
harmoniji, o razumijevanju, o simpatiji ... Naravno da se moe ako se hoe. Ali ja to ne
mogu. Ljubav je ljubav. Toka. Zapanjuje kakvim se trikovima sluimo da izbjegnemo rije
ljubav. Lako nam je govoriti o mrnji, nasilju, ubojstvima, te pisati i raspravljati o tome; ali
ako je tema ljubav, tada izvodimo sve mogue akrobacije kako ne bi bili prisiljeni rabiti tu
rije. Oito rije ljubav u sebi ima neto nedopadljivo nasuprot rijei mrnja. U kakvom li to
svijetu ivimo?
Tu i tamo me upitaju, to li je ta ljubav ili da li neto poput ljubavi uope postoji.
Ovo poglavlje govori to je ljubav i kakvi su njeni uinci.
Zemlja je planet ljubavi. S mojeg gledita mi na Zemlji nemamo nita drugo za uiti
osim "vie ljubavi". Cijeli na ivot ovdje predstavlja jedan proces uenja i ima samo jednu
svrhu, da nas odvede korak naprijed u pravcu vee ljubavi. Moemo rei: Bez obzira to nam
- 72 -

se dogodi, to slui u procesu uenja za postizanje vie ljubavi. Kao u koli. Neko ui sporije,
drugi bre. Onaj tko nije poloio ispit, ponavlja ga. Cijeli na kolski sustav nije nita drugo
nego odraz obrazovnog sustava "planet Zemlja".
Bez ljubavi nita ne bi funkcioniralo. Kozmos ne bi funkcionirao, on bi se sasvim jednostavno
raspao. ak je i prirodna znanost dola do spoznaje kako je sve JEDNO. A Jednota ima veze
sa ljubavi. Ta Jednota jest ljubav. Ljubav je osjeaj Jednote nasuprot osjeaju odjeljivanja iz
kojeg nastaje strah. Time je ljubav suprotnost strahu.
Sada se moe bolje shvatiti poetak knjige i zato sam ukazao na problem straha.
Sad emo zatvoriti krug. Krug od straha do ljubavi. Tko tvrdi da je strah vaan ili neophodan,
zapravo tvrdi da je vano nemati ljubavi.
Ljubav a ne strah je ONAJ temeljni zakon ivota.
Ljubav znai Jednotu. A Jednota je snanija od odjeljivanja. Znai: ljubav je jaa od straha.
Drugim rijeima:
Ljubav je najvea snaga u svemiru!
To nije izreka vjere nego realnost. Ne diskutirajmo o ljubavi, isprobajmo je.
Moemo satima stajati pred nekim strujnim prekidaem i raspravljati kako on funkcionira i
da li uope funkcionira. To je isto gubljenje vremena. To znamo, ako ga pritisnemo. Jedino
rezultat se broji. Velike diskusije o ljubavi nas nikuda ne vode: mi moramo dotai prekida, i
tada emo znati da li ljubav funkcionira.
Ako je ljubav najvea snaga u svemiru, mogue je zakljuiti da ne postoji problem kojeg nije
mogue rijeiti s dovoljno velikom dozom ljubavi. A upravo tako i jest. Bez obzira da li se
radi o vaim privatnim problemima ili onim svjetskim: poput siromatva, droge,
nezaposlenosti itd... uz pomo ljubavi moemo ako hoemo rijeiti sve te probleme. Sada
emo se posvetiti sasvim osobnim problemima i ciljevima ne svjetskim. To nije zbog
egoizma; kako je sve JEDNO, mi emo na najbolji nain pomoi rjeavanju svjetskih
problema ukoliko rijeimo nae osobne probleme. Logino, zar ne?
Znamo da se ovjekov potencijal sastoji od dvije osobine: inteligencije i energije.
U poglavlju o otputanju smo ustanovili gdje nepotrebno blokiramo i gubimo energiju.
Sad moemo zatvoriti i ovaj krug. Ljubav vodi do maksimuma energije i inteligencije vidi
naredno poglavlje 3.2 svijest. Ljubav je ona energija svemira koja moe sama sebe
proizvoditi i koja je bezgranina. A to vie energije moemo uloiti tim emo bre postii
nae ciljeve. Naa energija je tim vea to vie ljubavi uloimo. Ako nam dakle otputanje
pomae da izbjegnemo energetske blokade i gubitke energije ljubav nam pomae da
maksimiziramo nau energiju. To znai da je maksimum ljudskog potencijala dosegnut onda
kada se aktivira maksimum ljubavi (sjetimo se Isusa ili Buddhe). Minimum ljudskog
potencijala se pojavljuje tamo gdje je prisutan maksimum straha ili mrnje.
Svaka misao ljubavi podie va potencijal i poveava energiju svemira!
Nadam se da polako osjeate kako stvar postaje sve jednostavnija. Sve se moe reducirati na
temu ljubav. Zato mi se ini beskrajno vanim da se pozabavimo tom temom a ne s
atomskom energijom i drugim fizikalnim energijama.
Mahatma Gandhi je pred mnogo godina ukazao na to:
"Zakon ljubavi je mnogo vea znanost od svake druge moderne znanosti."

- 73 -

Naalost na ljubav jo uvijek ne gledamo kao na znanost; u skladu s time nemamo niti novaca
namijenjenih njezinom prouavanju. Sasvim sigurno je uzrok i u tome to svatko vjeruje da
zna to je ljubav. Pravo stanje stvari je meutim ovo: mi posjedujemo tek sasvim slabu slutnju
o nainu djelovanja i mogunostima ljubavi, jer u suprotnome ne bi postojali svi nai brojni
problemi i sukobi.
Kako ljubav znai Jednotu, ona znai i nepostojanje sukoba. Tamo gdje je Jednota nema
sukoba, a gdje nema sukoba, nema niti otpora. Ako moete birati da li ete svoje probleme
rijeiti sa to manjim ili sa to veim otporom, ili da li ete svoje ciljeve postii uz to je
mogue vei ili to je mogue manji otpor odluka je bez ikakve sumnje, naravno uz to manji
otpor. Sve drugo bilo bi rasipanje energije i vremena; zar ne?! U praksi meutim sve izgleda
drugaije. esto ne upotrijebimo put najmanjeg otpora ve kroimo jednim mnogo napornijim
putom. Naime: put najmanjeg otpora je put ljubavi.
Ljubav ne proizvodi nikakav otpor, i logino je, da zbog toga najbre vodi cilju.
Mi dodue esto mislimo da borba najbre vodi cilju; meutim, to je zabluda: to je povrno
promatranje. Pomou borbe problemi se rjeavaju samo prividno i kratkorono. Srednje i
dugorono gledano ovjek sebi time samo stvara dodatne probleme. Meutim, poto borba
stvara vie galame od ljubavi, mi smo vie usmjereni na strategiju borbe nego na ljubav.
Ljubav ne stvara galamu. To naravno nije nikakva nova spoznaja.
Ve se i Lao tze u svom poznatom "Tao- teh- king" u o temi ljubavi i borbi izjasnio:
"Kada se u borbi posjeduje ljubav, pobjeuje se; kada se ona posjeduje pri obrani, ovjek je
nepobjediv. Koga Nebo eli spasiti, toga ono titi kroz ljubav."
Ovo me jako podsjea na japansku borilaku vjetinu aikido, koju sam ve spominjao u vezi s
drugim temama. Koliko ja znam ne postoji niti jedan predstavnik bilo koje druge borilake
vjetine koji bi bio sposoban pobijediti jednog izvjebanog aikidoku. Jedna od temeljnih misli
vodilja u aikido sportu jest da se u napadau ne gleda protivnika, da se vidi Jednota a ne
odjeljivanje. Iz tog razloga je utemeljitelj aikida OSensei Morihei Uyeshiba mogao tvrditi da
uvijek pobjeuje bez obzira kako snaan "protivnik" bio.
On je sasvim jasno spoznao da se prava pobjeda ne sastoji u pobjeivanju nekog pobjednika
nego u nadvladavanju duha nesloge u nama samima. Naime, onaj tko je u duhu nesloge, tko
misli da postoji neprijatelj, taj je ve u samom poetku pobijeen.
Ljubav ne podnosi neslogu. Ljubav ne poznaje neprijatelje.
Pozor! Kada govorim o temi ljubav, mislim na bezuvjetnu ljubav. Ljubav koja ne postavlja
uvjete, koja jednostavno voli. Ne ona ljubav koja kae: ja te volim pod uvjetom da... zna
dobro kuhati, dobro radi svoj posao... i sl.
Govorim o bezuvjetnoj ljubavi. O ljubavi koja ne sudi; koja ne dijeli. O ljubavi koja voli jer je
sve JEDNO; jer je time sve ivot ili Bog. Ako je sve JEDNO tada to istovremeno znai da
ne postoji nita izvan Boga, izvan ivota, izvan stvaralake snage ili kako ovu mo ve elite
nazvati.Shvatimo ovako: ako je sve Bog onda je On razlog da se sve voli bez donoenja
ikakvog suda, dakle bezuvjetno.
Ne postoji nita osim Boga.
A Bog je ljubav.
Ljubav je apsolutna sigurnost
Strah je apsolutna nesigurnost koju su stvorili ljudi.

- 74 -

Znamo da raspolaemo slobodnom voljom, i na nama je hoemo li odabrati ljubav, snagu ili
strah, slabost.
Moja preporuka glasi:
Zbog vae spremnosti da kaete:
protivno svakoj ljudskoj "razumnosti",
usprkos svih navika,
usprkos svim uobiajenim mehanizmima otpora,
usprkos svim praznovjernim miljenjima,
usprkos bezbrojnim nauenjima
sljedee rijei: Ja elim voljeti
Vi hodate u svijetlu i vama se nita, stvarno nita loeg ne moe dogoditi.
To je tako zato jer je ljubav najvea mo u svemiru. Drugaije ne moe biti.
Veliki Gautama Buddha je o temi ljubav i pomo potrebitima rekao slijedee:
"Vea je stvar tijekom pet minuta izraavati istinsku boansku ljubav, nego podijeliti 1000
alica rie potrebitima, jer se kroz ljubav pomae svakoj dui u svemiru."
Buddha je naravno znao da je sve JEDNO. Ljubav je najjaa snaga: ona ne poznaje nikakvih
granica. Podjela 1000 alica rie je ograniena akcija.
Kada god elite pomoi ovdje imate najmoniju, najjeftiniju i najobuhvatniju mogunost da
pomognete. Ali bez isprike kako je to suvie jednostavno.
Uinite to i vidjet ete tada kako je to "jednostavno". Jo je jednostavnije rei da je to
"jednostavno" i time sebi utedjeti praktinu primjenu ljubavi.
Znam za problem koji mnogi imaju s tim u vezi. Ako netko tijekom 5 minuta izraava
"istinsku boansku ljubav njega se ne vidi, njega se ne uje, a ne pojavljuje se niti na
televiziji. To znai da time ne moe zadovoljiti svoj ego jer ga nitko ne tapa po ramenu niti
mu zahvaljuje za velikodunu pomo. Ali je on taj koji stvarno pomae.
Svaka druga pomo je samo iluzija, ona je tu da smiri nau savjest kako bi sami sebe mogli
uvjeriti kako smo ipak dobri ljudi.
Pravu pomo za samopomo meutim to ne donosi, to bi u meuvremenu ve trebalo
primijetiti. Budimo iskreni: nije li jednostavnije uplatiti manje ili vie novaca na neki
dobrotvorni raun nego pet minuta dnevno izraavati ljubav? Kada bi naime ovo s 5 minuta
ljubavi bilo tako jednostavno svi bi to primijenili i problemi bi bili brzo rijeeni.
Ili ne?
Time moemo ustvrditi:
- Ljubav je bezgranina energija.
- Ljubav je najjaa snaga u svemiru
- Ljubav je jaa od borbe
- Ljubav prua apsolutnu sigurnost
- Ljubav je Jednota, a ne odjeljivanje
- Ljubav je odgovor na sva pitanja
- Ljubav je rjeenje svih problema
Da ovo nismo do sada jo primijetili, pitanje je nae svijesti. Tome emo se sada posvetiti.

- 75 -

3.2. Put od socijalne do kozmike svijesti

Kada govorim o svijesti tada mislim na sve ono ega smo svjesni.
Primjer: svjesni smo: da starimo.. da je u svijetu prisutno mnogo agresije.. da je opasno voziti
auto.. ovi primjeri potjei iz tzv. socijalne svijesti koja je puna straha, sumnji, nepovjerenja,
kritike, borbe, mrnje, misli o bolesti, nesreama, starosti, smrti itd.
To je socijalna svijest. Govori se i o ogranienim ljudima; to su ljudi s ogranienom svijeu:
ljudi koji vide tek jedan mali dio od svih ivotnih mogunosti.
Treba biti jasno da to je ira naa svijest, tim nam lake polazi za rukom da rjeavamo nae
probleme zato to imamo iri pregled. Vie svijesti znai vie inteligencije. A to je jedna od
dvije osobine koje ine na potencijal. Prema tome, cilj bi nam trebao biti da proirimo nau
svijest to je mogue vie. Maksimum proirenja svijesti kojeg sebi moemo zamisliti
nazivam kozmikom svijeu. To znai: svjesni smo svemira. Svemir za nas predstavlja
sveukupnost svih stvari. A kako je sve JEDNO, kao to smo vidjeli, kozmika svijest je svijest
o Jednoti sveukupnog ivota. Vjerojatno se vie od toga ne moe postii.
Javlja se pitanje: kako u proiriti svoju svijest? Kako u od ogranienog doi do mnogo
obuhvatnijeg pogleda na ivot?
Odgovor je jednostavan. On glasi: ljubav.
Ljubav vodi do proirenja svijesti: obratno: strah, mrnja ... vode do suavanja svijesti. Ako
zamislimo svijest ovjekovu kao lijevak tada je dolje uska socijalna svijest a gore iroka
kozmika svijest. Ljubav vue prema gore, a strah prema dolje. Ako elimo letjeti, ako se
elimo izdii iznad naih briga i problema, tada postoji samo jedno: vie ljubavi.
U poglavlju 3.1 sam rekao da je Zemlja kola ljubavi. To se slae sa spoznajama moderne
atomske fizike i Teilharda de Chardina: sve se razvija prema jednoj toki, koja je omega.
Toku omega mogue je poistovjetiti sa kozmikom svijeu. I za atomskog fiziara J. E.
Charona sve se razvija prema vie svijesti. A vie svijesti znai vie ljubavi. Sve: ovjek,
ivotinje, biljke se razvija prema vie ljubavi, vie svijesti.
Stvar sa ljubavi ima dalekosene posljedice.
Kao prvo, poimo od toga da su sve mogunosti, od najue do kozmike svijesti, sadrane u
svakom ovjeku. One samo ekaju da ih se prepozna i da izau na svjetlo dana. Ljubav je put
kojim se ove nezamislive mogunosti osvjetavaju. Svuda tamo, gdje ne moemo prihvatiti
ljude ili situacije, tamo blokiramo sebe na naem putu prema vioj svijesti.
U skladu s time, ovjek u svom osobnom interesu ne moe napraviti nita boljeg, nego da voli
sve to mu se dogodi. To je najbri put njegovom razvoju.
Toplo preporuam da ove rijei nikada ne zaboravite. (Ja ne shvaam kako "strunjaci" u
poduzeima mogu govoriti o razvoju linosti bez da i jednom izgovore rije ljubav).
Kao drugo, poimo od toga da se sve to je u naoj svijesti prisutno kao
mogunost, moe manifestirati. Ako ovu formulaciju obrnemo moemo jo bolje naslutiti
grandiozne posljedice ove izjave.
Sve to u naoj svijesti nije prisutno kao mogunost, ne moe se manifestirati.
- 76 -

Treba zamisliti! Na primjer: kada u naoj svijesti ne bi postojala ideja o starenju, mi ne bi

starili! Ali u praksi je tako da je ideja starenja u nama prisutna od malih nogu i ona se zato i
ostvaruje. Dalje: kada u naoj svijesti ne bi bilo ideje o agresiji, o opasnosti u svijetu, mi
nikada ne bi bili rtvom nikakve agresije. U trenutku, meutim, kada se u naoj svijesti pojavi
i najmanja pomisao na agresiju mi otvaramo vrata mogunosti da budemo napadnuti.
Moete to gledati i ovako: Kada bi u naoj svijesti bila prisutna ideja iskljuivo o ljubavi
tada nam se nita "zla" ne bi moglo dogoditi. Uvijek nam se moe dogoditi samo ono to je u
naoj svijesti prisutno kao mogunost, neto drugo nas nikada ne moe snai!
Pitanje je: Kakav sadraj ima vaa svijest?
Ako je u vaoj svijesti prisutna ideja o bolesti, nesrei, neuspjehu, recesiji itd., tada postoji i
opasnost da do tih stvari i doe.
Ako u vaoj svijesti ove ideje ne postoje, tada do tih stvari u vaem ivotu ne moe doi.
Upeatljiv primjer potjee od jednog katolikog sveenika starog preko 70 godina. ivio je u
New Yorku i nou je prolazio gradskim etvrtima kojima ak niti taksi nije vozio. Njemu se
nikada nita nije desilo. Niti najmanja agresija. Razlog je jasan i jednostavan. U njegovoj
svijesti nije bila prisutna niti najmanja ideja o agresiji ili o opasnosti. Njegova svijest je bila
impregnirana idejom ljubavi. A to bi mu se i moglo dogoditi!? Rekli smo da je ljubav najjaa
snaga na svijetu. Rekli smo i to da sluaj ne postoji. Nitko ne moe biti sluajno napadnut.
Napadnut moe biti samo onaj u kojem postoji ideja napada ili agresije. Kako naalost svijest
veine ljudi nije proeta idejom ljubavi nego idejom agresije logino je da se takve stvari
mogu njima dogoditi. Mogu rei da se te stvari ak i dogaaju sa matematikom izvjesnou.
Znate li priu o kalifu Omaru?
Naao se netko tko je Omaru, velikom kalifu Arabije, elio nanijeti zlo.
Iako je Omar bio kralj, on nije stanovao u svojim palaama nego u prirodi.
To je znao ovjek koji ga je htio ubiti pa je mislio da e mu ta injenica olakati poduhvat.
Kada se pribliio mjestu gdje je Omar sjedio, desilo se neto udno.
to je blie prilazio, time se vie mijenjao njegov stav (svijest). Kada mu je doao sasvim
blizu, ispade mu bode iz ruke i on ree Omaru: "Ja te ne mogu povrijediti.
Kai mi , kakva je to snaga u tebi, koja me spreava da napravim ono zbog ega sam
doao."Kalif mu odgovori: "Moja Jednota s Bogom!"
Omar nije imao niti najmanje ideje o odijeljenosti u svojoj svijesti.
On je u svijesti imao samo ljubav (JEDNOTU) i zato je bilo nemogue povrijediti ga.
Nitko ne moe biti sluajno povrijeen.
Ovo nije bilo kakva lijepa priica: to je konkretna, svakidanja realnost.
Ono ega nema u naoj svijesti, to se ne moe dogoditi.
Primjer: dvoje ljudi razgovaraju o nekom gradu.
Prvi kae, misli, da je to opasan grad. Drugi kae, misli, da je to lijep i siguran grad. Oboje su
u pravu! Oboje e grad doivjeti na sebi odgovarajui nain: prvi kao opasnog, a drugi kao
sigurnog. Svijet je ono to o njemu mislimo.
Kao to je Isus rekao: "Bit e vam prema vaoj vjeri!"
Rije vjera moe da znai i savjest. Tada izjava ovako glasi:
Vama se dogaa ono to imate u svojoj svijesti!
Imate li vie ljubavi ili vie straha, agresije, borbe, odbojnosti itd.. u vaoj svijesti?

- 77 -

Moete poi i od injenice da se ljudi sa slinim sadrajima svijesti meusobno privlae. Vi

dakle ne susreete sasvim sluajno bilo kakve ljude: vi susreete onakve koji misle slino kao
i vi.
Pogledajmo malo odreene narode.
Postoje narodi koji imaju svijest o siromatvu; a postoje i narodi koji imaju svijest o
bogatstvu. I u skladu s 2000 godina starom izjavom "Bit e vam prema vaoj vjeri!" tim se
narodima dogaa upravo ono u to vjeruju.
Problem siromatva nee nikada biti rijeen ako se jednostavno samo alju namirnice.
(vidi izjavu Buddhe).
Problem siromatva, kao i svaki drugi problem, moe se rijeiti samo promjenom duha
dotinog ovjeka.
Pomo koja bi uistinu neto znaila, bila bi promjena svijesti.
Sve je pitanje svijesti.
Ako se ljutite nad nekim drugim ovjekom, ako dakle imate ljutnju u svojoj svijesti, tada
ostajete "prilijepljeni" o tog ovjeka. Ako ga se elite rijeiti, morate promijeniti svoju svijest.
Volite ga ili ga prihvatite onakvim kakav jest, tada e vam biti mogue da ga se rijeite (u
svijesti a i stvarno)
Ma to se dogodilo, volite to.
Razlog: ljubav vodi proirenju svijesti a time i sposobnosti da se realizira sve to se eli i to
bre nego na bilo koji drugi nain, jer ljubav znai nenazonost sukoba.
Time ivot moe tei maksimalnom brzinom.
Tko ne voli, blokira svoj nivo svijesti, a time i svoj razvoj. Tko ne voli, blokira svoju
inteligenciju i svoju energiju a time i svoj ljudski potencijal, i istovremeno se izlae svim
moguim neugodnim utjecajima (agresiji, nesigurnosti, nevoljama, itd.)
Svejedno koliko "lo" bio svijet ovjek koji posjeduje dovoljno veliku koliinu ljubavi, nee
biti niti na koji nain time pogoen.
Vas ograniava jedino va manjak ljubavi!
Ve sam ranije rekao da je ljudski potencijal neogranien. I evo nam jo neto. Nitko ne moe
rei da i u ljubavi postoji granica. Dakle: niti za ljudski potencijal, niti za potencijal ljubavi ne
postoje granice. Svaki je ovjek bezgranian.
Da bi to stanje dosegli, moramo se probuditi iz sna drutvene (socijalne) svijesti. Moramo
prestati misliti ono to misli veina ljudi. Moramo prestati da govorimo i radimo samo
"ljubazne stvari" kako nikoga ne bi smetali ili povrijedili. Moramo zapoeti potpuno
samostalno misliti: neovisno od svega to su nas roditelji, kola, susjedi, mediji i td.
Sugerirali. Moramo odrasti s obzirom na na nain razmiljanja.
to drugi o vama misle, nevano je. to vi o drugima mislite, ima odreeno znaenje, jer je
sve JEDNO i jer je svijet ono to o njemu mislite. Ali jo je vanije to mislite o sebi.
Time smo stigli do sljedee teme.

- 78 -

3.3. Ljubi svog blinjeg poput samoga sebe

Ova je izjava vjerojatno poznata svakom kraninu. Ali po mom iskustvu, veina ljudi se
praktiki koncentrira ako uope skoro iskljuivo na prvi dio preporuke. S mojeg gledita
je drugi dio vaniji. Zato?
Tko sebe ne voli, ne moe voljeti niti druge. Rekli smo ve zato je neophodno voljeti sve to
nam se dogaa (ljude i situacije). Da bi to uspijevali, najprije je potrebno neto drugo: ljubav
prema samome sebi. Samoljublje. To nema nita zajedniko s egoizmom, ako se sjetimo da su
i svi drugi isto tako vrijedni ljubavi kao i mi.
Primjerice, najvanija osobina nekog pretpostavljenog iz motrita OTLA principa bila bi
sasvim oito: ljubav prema samome sebi. Ako on to nije sposoban, tada ne moe niti svoje
suradnike voljeti, a to znai: ne moe voditi i on e sve svoje probleme i sukobe ugraditi u
radnu svakodnevnicu sa svim negativnim posljedicama. Tko voli samoga sebe taj je u
harmoniji sa samim sobom i on zato nee iriti nikakve konflikte oko sebe.
Osim toga, rekli smo da ljubav vodi do proirenja svijesti, a to je povezano sa proirenjem
spoznaja. Tko jo ne zna da je najvii cilj ovjeka; spoznati samoga sebe.
Kako ovjek spoznaje sebe? Kako se spoznaje osobni potencijal?
Postoji samo jedan odgovor: volei samoga sebe.
Ali to rade mnogi ljudi da bi se bolje upoznali? Oni se analiziraju ili se daju analizirati.
Sukladno naim razmatranjima ovo nije najbolji put koji vodi samospoznaji. Analizirati sebe,
to je znak nedostatka ljubavi prema sebi samome. Tko sebe stvarno voli nema potrebu da se
analizira. Analiza dijeli na pojedinane dijelove i sasvim sigurno donosi manje dobre rezultate
od ljubavi prema sebi samome. est je sluaj da se ovjek koji sebe analizira, poslije toga vie
koncentrira na svoje navodne slabosti, nego na svoje jake strane. Molim vas da jasno
sagledate:
Analiza dijeli na pojedinane dijelove. Iz toga nastaju sukobi.
Ljubav spaja zajedno: tvori Jednotu. Iz toga nastaje harmonija.
Iz isto loginih razloga, zbog toga ljubav daleko nadvisuje analizu a zahtijeva manje
vremena i kota manje. Ljubav je ekonominija od analize. Zamislite samo kakvo to znaenje
ima u nekom poduzeu! Ako su stotine ili tisue suradnika sklone meusobno se voljeti ili su
vie sklone ne voljeti se. Potencijal koji se tu blokira ili oslobaa je ogroman. Znao sam za
jedno poduzee koje je analiziralo svoje suradnike, kako bi ustanovilo njihove slabosti i jake
strane, te da bi pomagalo talentirane suradnike. Poduzee je imalo prilino velike interne
probleme: suradnici su se vie koncentrirali na svoje slabosti, nego na svoje jae strane, a to
samoljublju nikako ne ini dobro. To moe nanijeti strahovito mnogo tete.
Nasuprot tome, znam i za drugo poduzee, koje nikada nije dolo na ideju da analizira svoje
suradnike. Ideja rukovodstva je bila: "Mi volimo nae suradnike". Ovakav stav naravno potie
potencijal suradnika. Rezultat je bio daleko natprosjean razvoj tog poduzea, i to tijekom
svega nekoliko godina.
Treba imati na umu i slijedee: tko voli samoga sebe, taj kroz sebe voli i cijeli svijet. Zato?
Sasvim jednostavno: sve je JEDNO!

- 79 -

Na poetku knjige sam objasnio da me zanima samo jedno pitanje. To je: kako da ovjek uz
minimum vremena i napora stigne od TRENUTNOG do ELJENOG stanja.
Vidjeli smo da su u tu svrhu potrebne dvije "stvari": inteligencija i energija.
Ustanovili smo to vodi do maksimuma inteligencije i energije: ljubav. A kako uvijek sve
treba poeti od pojedinca samog, moemo precizirati: ljubav prema samome sebi.
Time, oit odgovor na nae centralno pitanje glasi:
Ljubav prema samome sebi i prema svemu drugome dovodi do toga da se svi mogui ciljevi
mogu postii uz minimalan utroak vremena i napora.
Pomislite samo na jednostavan primjer smanjivanja tjelesne teine. Ne postoji nijedan
jednostavniji, bri i jeftiniji nain od ljubavi prema samome sebi.
To znai: prihvaati sebe onakvim kakav netko jest (s itavim "suvikom teine").
To isto vrijedi i za nekog prodavaa. . Ne postoji nijedan jednostavniji, bri i jeftiniji put za
poveanje prometa od ljubavi prema samome sebi. Iz toga se raa ljubav prema muterijama,
a naravno i prema produktu.
Sve to takoer vrijedi i za nekog bolesnika. Ne postoji nijedan jednostavniji, bri i jeftiniji put
ozdravljenja od ljubavi prema samome sebi.
Pozor. Nisam rekao da vie ne trebate ii lijeniku.
Tvrdim da ljubav podupire proces ozdravljenja na nezamisliv nain.
Primjere je mogue dalje po volji nabrajati i uvijek se radi o istom ponaanju u primjeni.
Atomski fiziar J. E. Charon je to ovako saeo:
"Ljubav je najjednostavniji i najefikasniji proces za poveavanje spoznaje u svemiru."
Ne postoji nita jednostavnije od ljubavi.
Ne postoji nita djelotvornije od ljubavi.
Zamislite ovo! Kako je genijalno svijet / svemir organiziran. Na prapoetku svega nalazi se
ljubav.
Ovo je bez ikakve sumnje najradikalnija primjena ekonomskog principa.
Ljubav nije nikakav mistini osjeaj, ljubav je ekonomija i fizika.
Nije mogue zamisliti radikalniju izjavu od ove: "Ljubi svog blinjeg poput samoga sebe."
U cjelokupnoj ljudskoj povijesti , po mom miljenju, nije izgovorena vee reenica. A u
cijeloj povijesti fizike, nije postavljen vei princip od ovog. Ovo je ista supravodljivost.
Obratite pozornost na rije "blinji". Kako je sve JEDNO, sve i svatko je blinji! Tu ne
spadaju samo ljudi, tu se ubraja jednostavno sve: ivotinje, biljke, kamenje, sve.. U drugom
jednom konceptu smo ve utvrdili da sve posjeduje svijest. Dakle: i kamenje i biljke.
Ja sam ovu izjavu po prvi puta svjesno primijenio kada sam bio do uiju u sukobima. U
sukobima sa suradnicima, muterijama, dobavljaima. Svaku veer sam bio totalno razbijen.
Sukobi troe energiju i naruavaju zdravlje. Na takav nain vie nije moglo ii dalje, bio sam
prisiljen pronai radikalno drugaiji put. A taj se put zove: ljubav. Praktiki, napravio sam
slijedee: rekao sam sam sebi, da svakodnevno troim nekoliko minuta na tjelesnu higijenu;

- 80 -

zato dakle ne bih potroio i nekoliko minuta na moju duhovnu higijenu?! Tako sam odluio
svakog jutra slati misli ljubavi 5 minuta, i to onim ljudima s kojima sam imao sukobe. Ja sam
sebi predoio te ljude, i slao im ljubav. Nakon nekoliko dana rekoh samome sebi: ako ujutro
imam 5 minuta vremena, sigurno u i uveer nai 5 minuta za istu stvar. Tako sam svakog
jutra i svake veeri po najmanje 5 minuta slao ljubav. Rezultat je bio oit: nakon tri mjeseca
svi su sukobi bili rijeeni na obostrano zadovoljstvo. Nitko nije bio gubitnik, na taj nain
postoje samo dobitnici.
Sukob naime, nikada nije rijeen ako netko ostaje poraen. Loi osjeaji poraenog e sasvim
sigurno negdje doi do izraaja, te e uzrokovati daljnje sukobe.
Jedan ovjek mi je opisao sluaj: esto je prisustvovao sjednicama upravnog odbora na kraju
kojih je bio potpuno iscrpljen. Izgubio je dakle svu svoju energiju. Jednog je dana i on
posegao za "radikalnom" metodom. Tijekom cijele sjednice nije nita govorio, samo je mislio
"ja vas volim". Rezultat je bio krajnje zapanjujui. Naime, na kraju sjednice prila su mu
dvojica i zahvalila na onome to je rekao. Toliko se iznenadio da nije znao to bi odgovorio.
Tja, nije progovorio niti rijei. Nakon te sjednice se osjeao ugodno, a ostali oito takoer.
I ovdje morate imati na umu slijedee: ako nekom ovjeku aljete ljubav, aljete u biti ljubav
sebi samome, a i cijelome svijetu, jer sve je JEDNO. Drugim rijeima: uope ne igra nikakvu
ulogu kome aljete ljubav ona uvijek koristi cijelom svemiru, a to znai da vi time
podupirete mirovne procese kod svih vojnih sukoba cijelog svijeta. To nije malo.
Najbolje to moete doprinijeti u svrhu rjeavanja svjetskih sukoba jest:
voljeti samoga sebe i druge.

3.4. Uzrok svih ljudskih problema i njihovo nadilaenje

Nakon svega odsad reenog odgovor na ovo pitanje bi trebao biti lak! to je stvarni razlog
svih ljudskih problema?
To je ideja odijeljenosti. Kao to smo vidjeli, ova odijeljenost je iluzija, u svemiru ne postoji
odijeljenost; ne postoji odijeljenost izmeu mene i vas; ne postoji odijeljenost izmeu vas i
drugih ljudi. Ideja odijeljenosti je iluzija i neizbjeno vodi do sukoba, dakle do problema.
Trebamo se zapitati: zato to radimo, zato dijelimo? to je razlog tome?
Odgovor je jednostavan: nedostatak ljubavi. Ljubav je osjeaj Jednote; prema tome je ideja
odijeljenosti manjak ljubavi.
Svuda gdje ideja odijeljenosti postaje suvie snanom nastaju problemi. Uzmimo npr.
Odijeljenost ovjeka i prirode. Primijetili smo da je ovjek dio prirode, da ovjek i priroda
ine jednu cjelinu i ve je dolo do promjene u nainu razmiljanja. Tko se osjea kao
JEDNO sa neim drugim, taj se sasvim razumljivo, prema tome odnosi sasvim drugaije nego
ako se osjea odijeljenim.
Na primjer uzmimo odijeljenost izmeu mukarca i ene. Tama gdje je odijeljenost prejaka
nastaju problemi. Ili odijeljenost izmeu religija. Koliko li je ve ratova zbog toga voeno.
Uzmimo odijeljenost izmeu rukovodstva neke firme i njezinih suradnika; ako ona postane
prevelika, problemi su preprogramirani.
Ova ideja odijeljenosti potjee od nas samih. U nama samima imamo odijeljenost izmeu srca
i uma, izmeu racionalnosti i ljubavi. Mi smo potisnuli ljubav na raun racionalnosti. Mi smo
se racionalnosti poeli klanjati kao nekom boanstvu, i na taj smo se nain upleli u sve nama
poznate probleme. Ako u nama samima dijelimo, ta se ideja odijeljenosti projicira i prema

- 81 -

van, na nau okolinu. To je opet povezano sa osnovnim pravilom da je sve JEDNO. Kada sam
u sebi podijeljen tada i svijet tako doivljavam.
Postoje bezbrojni ljudi koji trpe od te odijeljenosti. A kada ta patnja postane skoro
nepodnoljivom, tada se i za drogom lako posegne. Za mene su ovisnici o drogama izrazito
senzibilni ljudi koji su u potrazi za Jednotom. Gledano s mog motrita, ovisnici o drogi su
ogledalo naeg drutva. I problem droge je mogue rijeiti jedino ako u pomo pozovemo
ljubav, a to znai ako ponovno uspostavimo ideju o Jednoti cjelokupnog ivota.
Dakle, opet dolazimo do ve prije spomenutog rezultata, do naina kako se mogu rijeiti svi
problemi: klju se nalazi u svakom pojedinom ovjeku, a ne negdje u vanjskome svijetu.
Nadilaenje svih problema zahtijeva nadilaenje ideje odijeljenosti unutra u nama, a to opet
zahtijeva: vie ljubavi prema samome sebi, kao i prema svima i svakome.
Rekao bih:
"Ljubi svog blinjeg poput samoga sebe".
Tako i s prirodoznanstvenog i ekonomskog gledita ovo nije mogue bolje definirati.

3.5. Zahvalnost zaboravljena dimenzija

Praktina primjena ideje ljubavi je zahvalnost. Samo onaj tko raspolae dovoljno velikom
dozom ljubavi moe biti zahvalan. Ako kod nekog postoji manjak ljubavi, taj ne moe biti
zahvalan. Zahvalnost je dakle izraaj ljubavi.
Joachim Ernst Berendt u knjizi "Nada Brahma, svijet je ton" govori na temu muzike i
zahvalnosti: "Zbog toga je sva muzika ponajprije izraaj zahvalnosti Bogu."
Ta misao proima muzike priredbe skoro svih naroda Zemlje.
Muzika kao izraaj zahvalnosti, a time i ljubavi. Oito su skoro svi narodi intuitivno znali
neto o kozmikom znaenju ljubavi. Manjak zahvalnosti je manjak potovanja prema ivotu.
Kako se moete nadati da e vas ivot nagraditi, ako ivot ne potujete, ako se ne zahvaljujete
za njega?! I ovdje djeluje zakon akcije i reakcije.
Jako mi je stalo da uvijek iznova ukazujem na ekonomsku dimenziju ljubavi, a time i
zahvalnosti. Za ovo postoji jedan skoro nevjerojatan primjer. Radi se o ekipi prodavaa. Ti
prodavai, trgovaki predstavnici, moraju uspostaviti 40 kontakata dnevno. Rezultati tih 40
kontakata su prosjeno 4 demonstracije (radi se o usisavaima na prainu) Te 4 demonstracije
rezultiraju u prosjeku prodajom jednog aparata. No meu prodavaima je bio jedan koji je
postizao sasvim drugaije rezultate. On je dnevno uspostavljao samo 12 kontakata. To je
dovodilo do prosjeno 6 demonstracija. Prilikom kojih je prodava prodao u prosjeku po 3
aparata. Dakle: s jednom treinom uloenog truda ovaj je prodava prodavao tri puta vie od
prosjenog zastupnika! Kako su svi radili na bazi provizije to je znailo da je zaraivao tri
puta vie od prosjenog prodavaa. Kako je to uspijevao? Tko poznaje OTLA princip taj
naravno zna da ovo mora imati neke veze s ljubavlju. Konkretno, radilo se o sljedeem:
prosjeni prodava se ljutio kada je na nekim vratima bio odbijen. Kao to smo vidjeli, ljutnja
je gubitak energije i inteligencije. Rezultat je odgovarajui. Prosjeni prodava mora
uspostaviti mnogo kontakata da bi uspio sklopiti samo jedan ugovor.
Onaj uspjeni prodava je radio sasvim drugaije, on se zahvaljivao (u sebi) i za one kontakte
koji nisu urodili demonstracijom. On je volio sve, zahvaljivao je za sve!
- 82 -

Zahvaliti za novo sklopljeni ugovor nije nikakva umjetnost. To radi prosjeni prodava. Onaj
neobini prodava zahvaljivao je i za prividne "neuspjehe". Tu je velika razlika.
Nije se radilo o odreenom strunom znanju ili o posebnoj prodavakoj tehnici koja bi dovela
do takvog rezultata; ne, tu se radilo o sasvim odreenom unutranjem stavu. Radilo se o
ljubavi i zahvalnosti prema ivotu.
Tko voli ivot, tko se zahvaljuje, toga e ivot odgovarajue nagraditi. Ovo nije nita drugo
nego primjena univerzalnog zakona akcije i reakcije. Uope je u izrazu zahvalnosti prema
ivotu sadran cijelo OTLA princip. Zakon akcije i reakcije se brine o tome da se i
zahvalnost vraa. Zahvalnost je jedan oblik otputanja te omoguava ivotu da tee, da se
mijenja. Njemu je to potrebno kako bi postigao svoje ciljeve.
Zahvalnost je izraaj univerzalne ljubavi, najjednostavnijeg i najdjelotvornijeg ponaanja,
koje u svemiru postoji.
Je li moda i Voltaire prije vie od 200 godina slutio to se krije u zahvalnosti?
U epohalnom djelu "Candid ili Najbolji svijet" stoje neke misli na temu zahvalnosti, koje su
po svojoj kratkoi i znaaju rekao bih nenadmaive. Candid posjeuje zemlju Eldorado i pita
jednog starca da li zemlja ima i neku religiju. "Kako moete uope sumnjati u to" ree ovaj
"smatrate li nas nezahvalnima?" Candid dalje skromno pita kakvu to religiju imaju u
Eldoradu. Starac pocrveni i objasni: "Mogu li postojati dvije religije? Mi imamo religiju
cijeloga svijeta; mi hvalimo Boga od jutra do veeri. "Dalje eli Candid znati da li u Eldoradu
tuju samo jednog Boga. "Svakako" ree starac "jer ne postoje ni dva, ni tri, niti etiri. Moram
priznati, da ljudi iz vaeg svijeta postavljaju jako udna pitanja." Candid nastavi starca
zasipati pitanjima. On eli saznati na koji nain se u Eldoradu Boga moli za neto. "Mi od
njega nita ne molimo" ree dobar i dostojanstven starac, "nije potrebno da ga za ita molimo;
On nam je dao sve to nam je potrebno, mi Mu zahvaljujemo bez prestanka."Znatieljni
Candid poeli vidjeti sveenike; pita gdje ih moe nai. Starac se nasmijei. "Dragi prijatelju,"
ree on "svi smo mi sveenici; kralj i svi glavari porodica pjevaju svakoga jutra sveane
himne zahvalnice, a pet ili est tisua muziara ih prate."
Zapanjujue, zar ne? Jo bi trebalo dodati da je bogatstvo Eldorada koje je Voltaire opisao bilo
nezamislivo veliko; ae su bile od dijamanata, a ljunak ono to mi nazivamo zlatom i
dragim kamenjem.
Ne podsjea li ovo na najbogatijeg vladara svih vremena, kralja Salomona? I njegova su
bogatstva bila neopisivo velika.
A sam kralj Salomon je bio nazivan "Mudrac" i "Kralj ljubavi".
Ovdje elim ponoviti kako ne bi dolo do nikakvih nesporazuma: ljubav i zahvalnost nemaju
nita zajedniko sa slabou i siromatvom sasvim suprotno.
Ljubav je usko povezana sa moi i blagostanjem. To je i sasvim logino: ako je ljubav najjaa
snaga u svemiru, bilo bi apsurdno da ljubav ima ikakve veze sa slabou i siromatvom. U
svemiru ne vlada siromatvo, u svemiru vlada obilje, jer je ljubav praizvor svega- a ljubav
nema granica. Samo je ovjek, sa svojim ogranienim i ograniavajuim nainom miljenja
stvorio oskudicu i siromatvo.
Prema tome i siromatvo je znak nedostatka ljubavi.
Pogledajte oko sebe:
Siromatvo, glad, sida, nezaposlenost, oruani sukobi, agresije, itd...
sve su posljedica nedostatka ljubavi, nedostatka zahvalnosti.

- 83 -

Iz toga slijedi da ovi problemi nee nikada biti rijeeni ako nismo spremni pozabaviti se
temom koja je ljubav. Ako se u prijedlozima za rjeavanje problema zaobie ljubav,
tada se radi tek o povrinskim alibi vjebama, koje e moda kratkorono donijeti neke
rezultate, ali gledano na srednje i due pruge, to e probleme samo jo poveati. Tamo gdje
postoji manjak ljubavi, problemi postaju vei; ne treba biti vidovit da se to uvidi.
Vrlo mi je stalo do toga da vas upozorim na slijedee: injenice koje su ovdje iznesene,
nemaju nikakve veze s vjerom.
To su injenice, koje svaki ovjek u svom ivotu moe isprobati.
Bez obzira kako veliki bili vai problemi, ako vam uspije da odmah
(zato ekati do sutra?) ponete zahvaljivati za sve to vam se dogaa, tada e se va ivot
promijeniti bre nego to ste to ikada smatrali moguim.
Poznati su sluajevi u kojima su se dogodile najnevjerojatnije (za neupuenog!) stvari u roku
od samo tjedan dana.
(ak i kada bi trajalo i tri godine: to su tri godine u ivotu jednog ovjeka?!)

- 84 -

ETVRTI DIO
Pogled unazad i u budunost
1. Saetak
U tri dijela ove knjige pokuao sam razviti OTLA princip.
Brojni djelii uklopili su se u jednu cjelinu.
Pojedini dijelovi nisu jednako vani za sve ljude:
netko e vanim smatrati ovo, drugi ono.
Zbog toga bi svaki italac trebao sastaviti svoj sasvim osobni saetak.
Moete pokuati sa jednom reenicom ili nekoliko rijei obuhvatiti ono to vam je bitno.
Kao malu pomo dajem vam nekoliko primjera kako bi jedan saetak mogao izgledati.
Varijanta 1: Najbitniji saetak glasi, naravno, OTLA.
Otpustiti, Ljubav, Akcija = Reakcija
Varijanta 2: Ljubi svog blinjeg poput samoga sebe.
Time je takoer sve reeno. 6 rijei koje mogu promijeniti va ivot
Varijanta 3: Ja znam
To je jednostavno.
Ja volim.
To su 7 rijei, koje mogu promijeniti va ivot.
Varijanta 4: Ja sam odgovoran.
Time ete napraviti kvantni skok u vaem razvoju.
Varijanta 5: SADA!
ivjeti OVDJE i SADA. Idealno ivotno stanje:
To daje maksimum univerzalne inteligencije i energije.
Ako razmislite o svim ovim mogunostima trebali bi doi do sljedeeg zakljuka:
"Na svijetu ne postoji nita vanije od toga to JA SADA MISLIM!"

- 85 -

2. Velika zabluda: "Biti ete kao Bog"

Tu i tamo se mogu uti ili proitati ove rijei: "Biti ete kao Bog"
Ako sebi sada jo jednom predoimo sve reeno u ovoj knjizi, moramo doi do zakljuka da
ova tvrdnja ne moe biti sasvim tona.
Ako je stvarno sve JEDNO, tada je logino da smo i mi JEDNO s Bogom.
Mi smo jedno s tom svemonom, sveznajuom, sveljubeom Snagom.
Dakle, mi neemo biti kao Bog, mi jesmo Bog!
Ova zabluda ima strahovite posljedice. Izreka: "Biti ete kao Bog" odlae
boanstvenost u neku daleku budunost. Time je na tragian nain nametnuta ideja da jo
moramo prijei vrlo dugaak put dok tako neto ne postignemo. Ovo je "trik" brojnih metoda,
religija, gurua itd. Oni nas s jedne strane igou kao grenike, a s druge strane nam
objanjavaju da emo jednom u nekoj jako dalekoj budunosti "biti kao Bog".
A naravno, ti gurui i ostali poznaju dugaak i teak put do tog cilja. Praktino na toj stvari je
ovo: nitko nikada nee dosei taj cilj tja on je tako daleko. Nitko nee dakle moi jednom
guruu dokazati da nije bio u pravu. Izreka: "biti ete kao Bog" djeluje upravo onako kao da
nekom ovjeku o glavu veete 50 cm dugaak tap, a na vrhu tapa privrstite kobasicu. Tom
ovjeku uope nije mogue dosei tu kobasicu.
Ponavljam jo jednom: "Biti ete kao Bog" je najsigurnija garancija da nikada, ba nikada
neete biti kao Bog!
Imajte na umu i to da u svemiru ne postoji vrijeme. Vrijeme je iluzija na koju smo nasjeli. Sve
je JEDNO: prolost sadanjost budunost. U ivotu postoji jedino SADA. Mi smo ili
ovdje i sada Bog ili to nikada neemo biti.
Mi smo Bog. SADA.
Mi smo samo zaboravili da smo Bog. Mi smo zaboravili da smo svemoni, sveznajui, da
smo ljubav. Prema tome, mi ne trebamo nita nova usvojiti mi ve jesmo sve!
Potrebno je samo da uvidimo da smo mi sve. Trebamo samo odbaciti sve take koje nas
prijee da budemo to to jesmo.
Uvidjeti neto povezano je sa spoznajom. Spoznaja je, opet, stvar svijesti. A kao to smo
vidjeli do proirenja svijesti dolazi kroz ljubav. Svaki ovjek je izvor ljubavi.
On nee biti izvor ljubavi, on je to sada i ovdje.
Ako sada doete u iskuenje da pomislite da niste toliko daleko, da vam je jo potrebno raditi
na sebi; znai: jo mnogo treninga, tada vam obraam panju na jedan od temeljnih ivotnih
principa: svijet je ono, to vi o njemu mislite! Ako mislite da morate jo mnogo i intenzivno i
dugo raditi na sebi, onda je to tako. To je vaa istina. Time postiete jedno; naime, da nikada
neete postii svoj cilj. Ako ste uvjereni da je put dugaak i teak; tada je put dugaak i teak
za vas!
Nemojte dozvoliti da vas u takvo neto uvjere ak i kada bi dolo 100 gurua i uvjeravalo vas
u suprotno: ja vas pozivam da razmiljate svojom glavom.
(Ja nemam nita protiv gurua, imam neto protiv ovisnosti od gurua)

- 86 -

Ako mislite da "nema Boga" tada je to vaa istina koja e u vaem ivotu na odgovarajui
nain doi do izraaja.
Ako mislite da ete jednom u dalekoj budunosti biti kao Bog, tada je to vaa istina i u skladu
s njom vi nikada neete biti kao Bog, jer daleka budunost nee nikada postati sadanjou.
Ako mislite da ste jadni grenik koji treba puno raditi na sebi, tada je to vaa istina i vi ete
morati mnogo raditi na sebi.
Ako mislite "ja sam Bog" tada je to vaa istina i vi vie neete morati raditi na sebi, vi ste
postigli va cilj!
Problem s nama ljudima

Tekoe s nama dolaze otuda to stalno pokuavamo postati neim to ve jesmo.

Mi traimo Boga svuda izvan nas,
Sudjelujemo na bezbrojnim konferencijama,
Skupovima, grupnim diskusijama,
itamo brojne knjige, sluamo profesore,
Osobnosti, gurue,
Iako je Bog neprekidno u nama.
Kada bi mi ljudi prekinuli s idejom "pokuavanja" i prihvatili ideju "postojanja" - mi bi na
najbri nain stekli savrenu svijest REALNOSTI.

- 87 -

3. Mogunost koja oduzima dah

Ja vas jo jednom elim upozoriti do kakvih perspektiva OTLA princip vodi.
Uvijek iznova sam spominjao da mi je namjera pokazati kako se to je mogue bre i s manje
napora stie od TRENUTNOG do ELJENOG stanja.
Pogledajmo jo jednom to smo do sada razradili:
1. Tko kritizira svijet i druge ljude, tko ih osuuje, tko sije negativne misli, taj svoje
ciljeve uope nee dosei, ili samo uz relativno velik utroak energije.
Ovakvo ponaanje nije jako ekonomino i uzrokuje loe rezultate u poduzeima, politici,
sportu i privatnom ivotu.
2. Tko poznaje zakon akcije i reakcije manje e kritizirati i manje suditi. On e se
truditi da odailje pozitivne, konstruktivne misli. Posljedica toga je, da takav ovjek svoje
ciljeve postie bre i s manje truda nego onaj koji se ponaa u skladu s tokom 1.
3. Tko moe otpustiti taj svoje ciljeve postie jo bre i s jo manje truda od onog
koji poznaje i primjenjuje "samo" zakon akcije i reakcije.
4. Tko jo osim toga poznaje zakon ljubavi i moe ga primijeniti, taj jo bre i s jo
manje truda postie svoje ciljeve nego samo uz pomo gornjih zakonitosti
Konano stanje je ono koje su nam Isus i ostali veliki Majstori prikazali:
JEST je jednako ELJENOM. to znai da je vrijeme izmeu onog to jest i to se eli
svedeno na nulu! Vie nije potrebno nikakvo vrijeme da bi se postiglo odreeno eljeno
stanje. Isus je svoje ciljeve uvijek postizao trenutno! On je bolesne u trenutku izlijeio! On je
smjesta stiao oluju! On nije nikada rekao: ti e jednoga dana ozdraviti.
Njegov je stav bio: Ti si zdrav! JEST = ELJENO
Prema tome OTLA princip vam pokazuje kako ete svoje ciljeve postizati sve bre i bre
uz sve manje truda! Radi se o tri stupnja "Otpustiti", "Ljubav" i "Akcija reakcija"
koji opisuju taj put. Ovaj put vodi od malo ljubavi prema sve vie ljubavi: krajnje stanje je
stanje bezuvjetne ljubavi a time i kozmike svijesti.
Sada je sve na vama.
Vi sada poznajete "put", a raspolaete i slobodnom voljom.
Znate meutim i to da taj "put" ustvari i nije nikakav "put".
Vi ste ve na cilju, trebate samo jo toga postati svjesni.
Na kraju, postoji jo samo jedan cilj: voljeti ono to JEST.
U tome su sadrani svi ostali ciljevi.

- 88 -

Vi sebi OTLA princip moete predstaviti i grafiki:

TRENUTNO = ELJENO
3. L = Ljubav

(duh)

2. OT = Otputanje

-----

1. A = R

Trenutno
Stanje

(dua)

(tijelo)
Vrijeme
i uloen trud

eljeno
stanje

SUKOBI

OTLA princip sastoji se od tri dijela.

ovjek je takoer sazdan od tri dijela: tijelo, dua i duh. Ljudski razvoj od istog tjelesnog
prema duhovnom odgovara razvoju prema vie ljubavi.
Postizanje cilja moete sebi predstaviti i na slijedei nain: ovjek koji je jo jako vezan o
materiju (FIZIKO TIJELO) mora ulagati mnogo napora da bi postigao svoje ciljeve; sve ide
jako teko jer u njegovim mislima postoji tek teka materija.
Sve tee tromo i sporo.
ovjek koji se u mislima moe izdii iznad materije (DUA), postie svoje ciljeve s manje
napora; sve tee bre. A jo bre tee kod ovjeka koji se nalazi na razini duha a to znai:
bezuvjetne ljubavi.
Podjela OTLA principa na tri dijela odgovara dakle podijeli ovjeka na njegova tri dijela; na
tijelo, duu i duh. Ali sve skupa je JEDNA CJELINA. Jedan dio nije mogue promatrati bez
drugih dijelova: to je ono to sam u ovoj knjizi elio prikazati.
elim vam mnogo uspjeha pri praktinoj primjeni OTLA principa u vaem ivotu.

- 89 -