Graevinski fakultet

Sveuilita J. J. Strossmayera
u Osijeku
Zavod za Organizaciju i tehnologiju
graenja i management

ZATITA NA RADU
PRI IZVOENJU GRAEVINSKIH RADOVA

NASTAVNI MATERIJALI
ZA DIJELOVE PREDMETA
TEHNIKI PROPISI I NORMIZACIJA

i
O R G A N I Z A C I J A G R A E NJ A I
prema studijskom programu za struni studij

PROITATI PRIJE ODLASKA NA STRUNU PRAKSU !

U Osijeku,
nastavna godina 2008/09.
Vii predava
Mr.sc. Drislav Vidakovi, d.i.g.
1

SADRAJ:
Predgovor
1)

VAEI PROPISI S PODRUJA ZATITE NA RADU U RH

PRI IZVOENJU GRAEVINSKIH RADOVA
- Popis zakona i pravilnika
- Pregled najvanijih zakonskih lanaka (Zakon o zatiti na radu)
- Novi pravilnici usklaeni s EU propisima

2)

ZATITA NA RADU U HRVATSKOM GRAEVINARSTVU

- Problemi sigurnosti u graevinarstvu brojne i teke ozljede
- Uzroci problema sa zatitom na radu u graevinarstvu
- Izvori rizika od ozljeda pri izvoenju graevinskih radova
- Trokovi koje uzrokuju ozljede na radu
- Uspjeno provoenje zatite na radu

3)

PRAVILA ZATITE NA RADU NA GRADILITIMA

- Planiranje i priprema zatite na radu za izvoenje graevinskih projekata
- Sigurnosni znakovi
- Zatitna oprema graevinskih radnika
- Ruenja
- Zemljani radovi
- Transport po gradilinim putovima
- Dizanje tereta
- Tesarski radovi
- Armiraki radovi
- Betoniranje
- Montano graenje
- Zidarski i izolaterski radovi
- Radovi na visini
- Skela
- Struja na gradilitu
- Opasne tvari na gradilitu
- Dozvoljena buka

Ispitna pitanja iz predmeta Tehniki propisi i normizacija i Organizacija

graenja I za podruje ZNR u nastavnoj god. 2008/09.
Preporuljiva literatura i web stranice
Prilog -Obrasci dokumentacije s podruja zatite na radu
- Knjiga nadzora iz podruja zatite na radu
- Osnovni sigurnosni kontrolni popis za nadzorne pri zemljanim radovima
- Kontrolni list za pregled skele
- Evidencijski kartoni:
EK-1 o osposobljenosti zaposlenika za rad na siguran nain
EK-2 o radniku rasporeenom na poslove s posebnim uvjetima rada
EK-5 o ispitivanju radne okoline
EK-6 o pregledu ili ispitivanju osobnog zatitnog sredstva
- Obavijest o proimjeni na sredstvu rada (OIR-3)
2

PREDGOVOR
Predmet Tehniki propisi i normizacija u 4. semestru strunog studija prema
propisanom programu sadri i niz propisa u svezi zatite na radu:
Zakon o zatiti na radu; Zatita na radu u graevinarstvu; Obveze poslodavca i
posloprimca; Osposobljavanje za siguran rad; Znakovi sigurnosti; Utovar i istovar
tereta; Eksplozivi; Elektrina energija; Orua za rad; Osobna zatita i osobna
zatitna sredstva; Buka u radnim prostorijama; Poslovi s posebnim uvjetima rada;
Pruanje prve pomoi pri nezgodi na radu.
U okviru predmeta Ogranizacija graenja I, na istom semestru strunog studija, izmeu
ostalog sadraja predviena je i obrada tema:
Zatita Ijudi i gradilita; Projekt zatite na radu; Zakonska osnova zatite; Projekt
privremenih konstrukcija zatite; Projekt zatitnih mjera.
Od vremena izrade usvojenog studijskog programa dio zakonske regulative je izmjenjen,
pa se to nuno mora uzeti u obzir kod izvoenja nastave iz ovih predmeta. S podruja
zatite na radu predvienom nastavnom sadraju pridodan je za graevinarstvo izuzetno
vaan Pravilnik o zatiti na radu na privremenim ili pokretnim gradilitima, donesen 2008.
godine zbog usuglaavanja s EU direktivom.
Uz to, studente se upozorava na veliki broj, vrlo opasnih ozljeda koje se dogaaju u
graevinarstvu i upuuje na njihove najee uzroke i najvee rizike, te to treba uiniti
(ponajprije s pozicije inenjera na gradilitu) da bi se oni minimalizirali.
Zatita na radu (ZNR) je skup tehnikih, zdravstvenih, pravnih, psiholokih,
pedagokih i drugih aktivnosti s pomou kojih se kroz utvrene mjere, postupke i
pravila otkrivaju i otklanjaju, ili barem smanjuju, opasnosti i tetnosti koje mogu
ugroziti zdravlje i ivot osoba na radu.
Iako multidisciplinarna, ZNR se openito smatra dijelom organizacije rada. Stoga je
razumljvo da se upravo predmet Organizacija graenja I bavi organizacijom i tehnolokim
mjerama zatite kroz planiranje (izvedbeni Projekt organizacije graenja), u pripremi
graenja (ureenje gradilita) i pri samom izvoenju radova. Naravno da je to teko
odijeliti od vaee pravne regulative, na koju imaju naglasak Tehniki propisi i normizacija.
Programom nije tono odreena satnica pojedinih tema unutar sadraja predmeta, no
moe se uzeti da cijelo podruje ZNR predstavlja oko 20-25% nastavnog gradiva
predmeta Tehniki propisi i normizacija (30 sati predavanja), to znai 6 -8 sati i oko 10%
predmeta Organizacija graenja I (45 sati predavanja +30 sati vjebi), tj. 4 -5 sati
predavanja. Osim navedenih, problematika ZNR neizbjeno se spominje i u drugim
predmetima, poglavito uz neke teme koje se obrauju u 3. semestru, u sklopu Tehnologije
i strojeva za graenje.
U ovim nastavnim materijalima dani su svi odgovori na pitanja koja se postavljaju na
ispitima iz podruja ZNR. Predmet Tehniki propisi i normizacija polae se prema
priloenim pitanjima, ili pismeno ili usmeno (po izboru studenata), a materija u svezi zatite
na radu u okviru ispita iz Organizacije graenja I polae se iskljuivo na usmenom dijelu
ispita. Sve ostalo o obvezama studenata i polaganju ispita, kao i ispitna pitanja, moe se
nai na web stranicama fakulteta (www.gfos.hr).
No, studenti se zbog naglaene kontinuirane opasnosti pri izvoenju graevinskih radova
ne bi trebali u uenju ograniiti samo na ono to je najnunije za polaganje ispita.
Poznavanje ove problematike potrebno im je ve i zbog vlastite sigurnosti pri posjetima
gradilitu, a posebno se ovoga trebaju podsjetiti apsolventi prije odlaska na strunu praksu
(najmanje pola od predvienih 250 sati mora se obaviti na gradilitu).
Ta znanja e im sigurno biti potrebna i u kasnijoj praksi, jer e jednom kao inenjeri ili
koordinatori zatite na radu (dovoljna je via struna sprema) imati veliku odgovornost za
sigurnost izvoenja graevinskih radova.
3

Dijelovi predmeta u svezi zatite na radu posebnu su izdvojeni i ovdje obraeni zbog njene
oite vanosti i tekih posljedica njenog zanemarivanja. Graevinarstvo prednjai po broju
i teini ozljeda na radu, a do njih u najveoj mjeri dolazi zbog nepotivanja pravila ZNR.
Rad na nesiguran nain, zbog neznanja ili drugih razloga, dovodi u opasnost onoga koji to
ini, ali esto i druge ljude u njegovoj blizini.
Uz poznavanje vaeih propisa, graevinski inenjeri trebaju znati prepoznati
potencijalne izvore opasnosti, procijeniti veliinu rizika, te vodei o svemu tome
rauna organizirati sigurno odvijanje tehnolokih procesa i operacija na gradilitu.
To svakako podrazumjeva i prethodno planiranje i kontrolu provedbe.
Planiranje podrazumjeva i planiranje trokova, pa je i s te strane potrebno poznavanje
zatite na radu (sigurnosti), kako bi se njeni trokovi na odgovarajui nain ukljuili u
cijenu graenja (najee preko veliine faktora u kalkulaciji jednine cijene). Trokovi
ZNR se uvrtavaju u indirektne (posredne) trokove, u prvom redu u tzv. indirektne
trokove reije gradilita, mada su usko vezani i za neke druge grupe trokova.
Materijali su sastavljeni tako da slue za uenje spomenutih predmeta, kao upozorenje i
podsjetnik studentima koji odlaze na gradilite, ali i zavrenim inenjerima da obnove i
upotpune znanja o ZNR, pogotovo obzirom na najnovije propise. Tako je ovdje dan i dio
sadraja seminara Zatita na radu na gradilitima i novi propisi koje autor odrava za
struno usavravanje inenjera u graditeljstvu (lanova Komore) na Graevinskom
fakultetu u Osijeku.
Obraeni zakon i pravilnici mogu pomoi i za polaganje dijela strunog ispita u svezi ZNR.

U Osijeku, rujan 2008. godine

Autor:
Drislav Vidakovi

1)
VAEI PROPISI S PODRUJA ZATITE NA RADU
U RH PRI IZVOENJU GRAEVINSKIH RADOVA

Popis zakona i pravilnika

O zatiti na radu posredno pie i u Ustavu RH (l. 50) gdje je navedeno da se
poduzetnika sloboda i vlasnika prava mogu iznimno ograniiti zakonom radi
zatite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okolia i
zdravlja ljudi.
Novi Zakon o prostornom ureenju i gradnji (2007. god.), takoer, kroz
nekoliko svojih lanaka na odreeni nain definira zahtjeve sigurnosti na
gradilitima (u svezi projektiranja graevina, dunosti izvoaa radova i
ureenja gradilita).
Zatita na radu (sigurnost na radu) je multidisciplinarno podruje
(tehnika, medicina, psihologija, organizacija, andragogija i dr.) u kojem
egzistira velik broj propisa koji se odnose na razliite specifine djelatnosti i
procese rada.
Osnovni Zakon o zatiti na radu odnosi se na sve djelatnosti, a iz njega su
izvedeni i s njim usklaeni pravilnici (mada su neki i vie desetaka godina
stariji od Zakona, pa sve odredbe nisu usklaene, ali primjenjuju se kao
priznata pravila) koji se odnose ba na graevinarstvo (esto i neke donekle
sline djelatnosti):
- ZAKON o zatiti na radu (NN 59/96)
- ZAKON o izmjenama i dopunama Zakona o zatiti na radu (NN 114/03 i
86/08.)
- PRAVILNIK o sigurnosnim znakovima (NN 29/05, na temelju l. 12. st.
1. Zakona o ZNR)
- PRAVILNIK o uvjetima za osposobljavanje radnika za rad na siguran
nain (na temelju l. 29. st. 2. Zakona o ZNR)
- PRAVILNIK o ispitivanju radnog okolia te strojeva i ureaja s
poveanim opasnostima (na temelju l. 53. st. 2. Zakona o ZNR)
- PRAVILNIK o zatiti na radu pri runom prenoenju tereta (na temelju l.
12. st. 1. Zakona o ZNR)
- PRAVILNIK o najmanjim zahtjevima sigurnosti i zatite zdravlja radnika
te tehnikom nadgledanju postrojenja, opreme, instalacija i ureaja u
prostorima ugroenim eksplozivnom atmosferom (NN br. 39/06 -na
temelju l. 12. st. 1. Zakona ZNR, l. 31. st. 3. Zakona o energiji i
l. 53. st. 2. Zakona o zatiti od poara)
- PRAVILNIK o uporabi osobnih zatitnih sredstava (NN br. 39/06 -na
temelju l. 12. st. 1. Zakona o zatiti na radu)
- PRAVILNIK o listi strojeva i ureaja s poveanim opasnostima (na
temelju l. 29. stavka 2. Zakona o ZNR)
- PRAVILNIK o evidenciji, ispravama, izvjetajima i knjizi nadzora iz
podruja ZNR (NN br. 52/84 Pravilnik nije u svim odredbama usklaen
s odredbama Zakona o ZNR)
6

- PRAVILNIK o pruanju prve pomoi na radu (NN, br. 56/83)

- PRAVILNIK o zatiti na radu u graevinarstvu (SL br. 42/68 i 45/68)
- PRAVILNIK o zatiti na radu na privremenim ili pokretnim gradilitima (NN
br. 51/08)
- PRAVILNIK o evidenciji, ispravama, izvjetajima i knjizi nadzora iz
podruja zatite na radu (NN br. 52/84)
- PRAVILNIK o izradi procjene opasnosti (NN br. 48/97, 114/02, 126/03)
- PRAVILNIK o poslovima s posebnim uvjetima rada (NN br. 5/85)
- PRAVILNIK o zatiti na radu pri utovaru i istovaru tereta (NN br. 49/86)
- PRAVILNIK o najviim doputenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi
rade i borave (na temelju l. 2. st. 2. Zakona o zatiti od buke -NN br. 20/03)
- PRAVILNIK o zatiti na radu pri koritenju elektrine energije (NN br. 9/87)
- PRAVILNIK o tehnikim normativima za elektrine instalacije niskog
napona (SL br. 53/88)
- PRAVILNIK o ekplozivnim tvarima za gospodarsku uporabu (NN br. 12/94)
- PRAVILNIK o izradi procjene ugroenosti od poara i tehnoloke
eksplozije (NN br. 35/94)
- PRAVILNIK o sadraju plana zatite od poara i tehnoloke eksplozije (NN
br. 35/94)
i drugi zakoni i pravilnici u svezi ovog i srodnih podruja.

Pregled najvanijih zakonskih lanaka (Zakon o zatiti na radu)

Svrha ovoga Zakona je spreavanje ozljeda na radu, profesionalnih
bolesti, drugih bolesti u svezi s radom te zatita radnog okolia. Ovaj
Zakon utvruje subjekte, njihova prava, obveze i odgovornosti glede
provedbe zatite na radu, kao i sustav pravila zatite na radu. Zatita na
radu je sastavni dio organizacije rada i izvoenja radnog procesa, a
ostvaruje se obavljanjem poslova zatite na radu i primjenom
propisanih, ugovorenih, kao i priznatih pravila zatite na radu te
nareenih mjera i uputa poslodavca.
Odredbe ovoga Zakona odnose se i na osobe koje obavljaju djelatnost
osobnim radom i na pravne osobe kada koriste rad drugih osoba, dakle i na
osobe koje su u radnom odnosu kod poslodavca na temelju ugovora o
radu (zaposlenici), i na osobe koje su na strunom osposobljavanju kod
poslodavca bez zasnivanja radnog odnosa (volonteri), uenike i studente
koji su kod poslodavca na praktinoj obuci, osobe koje za vrijeme izdravanja
kazne zatvora ili odgojne mjere obavljaju nareene poslove, te osobe koje
obavljaju djelatnost osobnim radom, ali i osobe koje se po bilo kojem osnovu
rada nalaze u prostorijama i prostorima poslodavca (npr. poslovni suradnici,
djelatnici tijela dravne uprave, korisnici usluga i druge osobe).
Zatita na radu kao organizirano djelovanje obuhvaa sustav pravila
koja se primjenjuju po ovom Zakonu i drugim propisima, a to su:
- pravila pri projektiranju i izradi sredstava rada,
- pravila pri odravanju i ispitivanju sredstava rada,
- pravila koja se odnose na sredstva rada i zaposlenike te prilagodbu
procesa rada njihovom spolu, dobi te duevnim i tjelesnim
sposobnostima,
- osposobljavanje i obavjeivanje zaposlenika i poslodavaca sa svrhom
postizanja odgovarajueg stupnja zatite na radu i zdravstvene zatite,
- suradnju na svim razinama od poslodavca i zaposlenika, preko njihovih
predstavnika i udruga, do razine dravnih ustanova i tijela,
- zatita zaposlenika, njihovih predstavnika i strunjaka za zatitu na radu
od dovoenja u nepovoljniji poloaj i od drugih mjera zbog akcija
poduzetih na podruju ZNR.
Pri obavljanju poslova prvenstveno se primjenjuju pravila ZNR kojima se
uklanja ili smanjuje opasnost na sredstvima rada. To su osnovna pravila
zatite na radu koja sadre zahtjeve kojima mora udovoljavati sredstvo rada
(objekti namijenjeni za rad s pripadajuim prostorijama, instalacijama i
ureajima, skele i povrine s kojih se obavlja rad i po kojima se kreu
zaposlenici izvan objekata, prijevozna sredstva, strojevi i ureaji, ukljuujui i
alate) kada je u uporabi, a naroito glede: opskrbljenosti sredstava rada
zatitnim napravama, osiguranja od udara elektrine struje, spreavanja
nastanka poara i eksplozije, osiguranja potrebne radne povrine i radnog
8

prostora, osiguranja potrebnih puteva za prolaz, prijevoz i za evakuaciju

zaposlenika, osiguranja istoe, potrebne temperature i vlanosti zraka,
ogranienja brzine kretanja zraka, osiguranja potrebne rasvjete mjesta rada i
radnog okolia, ogranienja buke i vibracije u radnom okoliu, osiguranja od
tetnih atmosferskih i klimatskih utjecaja, osiguranja od djelovanja po zdravlje
tetnih tvari i zatita od elektromagnetskih i drugih zraenja te osiguranja
prostorija i ureaja za osobnu higijenu.
Ako se opasnosti za sigurnost i zdravlje zaposlenika ne mogu ukloniti
primjenom osnovnih pravila zatite na radu, primjenjuju se pravila zatite na
radu koja se odnose na zaposlenike i na nain obavljanja radnog postupka.
To su posebna pravila zatite na radu koja sadre:
- obvezu i naine koritenja odgovarajuih osobnih zatitnih sredstava i
zatitnih naprava,
- posebne postupke pri uporabi opasnih radnih tvari,
- obvezu postavljanja znakova upozorenja od odreenih opasnosti i
tetnosti,
- obvezu osiguranja napitaka pri obavljanju odreenih poslova,
- nain na koji se moraju izvoditi odreeni poslovi ili radni postupci, a
posebno glede trajanja posla, jednolinog rada i rada po uinku,
- postupak s unesreenim ili oboljelim zaposlenikom do upuivanja na
lijeenje nadlenoj zdravstvenoj ustanovi.
Priznata pravila zatite na radu su pravila iz stranih propisa ili u praksi
provjereni naini pomou kojih se opasnosti na radu otklanjaju ili smanjuju, ili
kojima se spreava nastanak ozljeda na radu, profesionalnih ili drugih bolesti
te ostalih tetnih psljedica za zaposlenike, a primjenjuju se ukoliko ne postoje
propisana pravila zatite na radu. (Ukoliko se primjenjuju pravila zatite na
radu utvrena stranim propisima, primjenjuju se oni koji su povoljniji za
sigurnost i zatitu zdravlja zaposlenika i drugih osoba.)
Poslovi s posebnim uvjetima rada prema odredbama ovoga Zakona su
poslovi koje mogu obavljati samo zaposlenici koji osim opih uvjeta za
zasnivanje radnog odnosa ispunjavaju i posebne uvjete glede dobi
ivota, spola, strunih sposobnosti, zdravstvenoga, tjelesnog ili
psihikog stanja, te psihofiziolokih i psihikih sposobnosti, to se
dokazuje odgovarajuom ispravom. (Zaposlenika rasporeenog na poslove s
posebnim uvjetima rada poslodavac upuuje na redovite preglede ovlatenoj
ustanovi, odnosno specijalistu medicine rada .)
U djelatnosti graevinarstva, u najveoj mjeri se odvijaju poslovi koji se
prema Pravilniku o poslovima s posebnim uvjetima rada ubrajaju u poslove s
posebnim uvjetima rada. To su:
- rukovanje i upravljanje samohodnim strojevima na mehanizirani pogon,
- upravljanje dizalicama na mehanizirani pogon,
- poslovi signalista,
- podizanje skela i postavljanje oplata i ograda,
- poslovi koji tijekom pretenog dijela punog radnog vremena zahtijevaju
9

teko tjelesno naprezanje

- poslovi koji se izvode na visini veoj od 3 m, ako se primjenom osnovnih
pravila ZNR ( npr. zatitnim ogradama) ne moe sprijeiti poveana
opasnost od pada radnika s visine,
- poslovi pri kojima su radnici izloeni buci u razini uha veoj od 90 dB(A),
- poslovi pri kojima su radnici izloeni vibracijama i potresanjima (npr. rad
s pneumatskim ekiima),
i drugi mogui poslovi s posebnim uvjetima rada ovisno o pojedinim
procesima rada.
Pod posebno opasne radove, medu ostalima ubrajaju se radovi u iskopima
dubljim od tri metra, ili na sipkom ili movarnom tlu te radovi na visini veoj od
tri metra.
Za organiziranje i provedbu zatite na radu odgovoran je poslodavac
neovisno o tome da li je u tu svrhu zaposlio strunjaka za zatitu na radu,
odnosno organizirao slubu za zatitu na radu ili je ugovorio suradnju s
ovlatenom fizikom osobom za ZNR, ustanovom ili trgovakim drutvom za
poslove ZNR.
Poslodavac je duan primjenjivati pravila zatite na radu na temelju opih
naela zatite:
- izbjegavanja opasnosti i tetnosti,
- procjene opasnosti i tetnosti koje se ne mogu otkloniti primjenom
osnovnih pravila ZNR,
- spreavanje opasnosti i tetnosti na njihovom izvoru,
- zamjene opasnog neopasnim ili manje opasnim,
- davanje prednosti skupnim mjerama zatite pred pojedinanim,
- odgovarajueg osposobljavanja i obavjeivanja zaposlenika,
- planiranja zatite na radu s ciljem meusobnog povezivanja tehnike,
ustroja rada, uvjeta rada,
ljudskih odnosa i utjecaja okilia na radno mjesto,
- prilagoavanja tehnikom napretku,
- prilagodbe rada zaposlenicima, naroito u svezi s oblikovanjem mjesta
rada, izbora opreme, te naina rada i proizvodnje posebice u svrhu
ublaavanja jednolinog rada i rada po uinku, kako bi se smanjio njihov
tetan uinak na zdravlje.
Poslodavac koji zapoljava do 50 zaposlenika moe sam obavljati poslove
ZNR (nuno je da bude za to osposobljen), moe ih povjeriti svom
ovlateniku, na temelju ugovora o radu ili ugovoriti obavljanje tih poslova s
ovlatenom fizikom osobom, ustanovom ili trgovakim drutvom za poslove
ZNR. Poslodavac koji zapoljava vie od 50 zaposlenika duan je zaposliti
jednog ili vie strunjaka za ZNR sukladno broju zaposlenih, te stupnju
opasnosti utvrenog procjenom. Poslodavac koji zapoljava vie od 250
zaposlenika duan je ustrojiti slubu za ZNR, sukladno broju zaposlenih, te
stupnju opasnosti koji je utvren procjenom.
10

Strunjaci ZNR i slube ZNR na temelju praenja stanja zatite predlau

poslodavcu, njegovim ovlatenicima, odnosno odboru zatite na radu mjere
za poboljanje stanja.
Kod poslodavca koji zapoljava 20 ili vie zaposlenika i kod svih gdje to
zahtjevaju uvjeti rada (poveana opasnost, izdvojena mjesta) oni izmeu
sebe obavezno biraju i imenuju povjerenika za zatitu na radu ija je
dunost da se bavi ZNR i u svezi nje prima i daje obavijesti radnicima i
inspektoru rada.
Obveze poslodavca u provedbi mjera ZNR
Ukoliko poslodavac sam ne provodi mjere zatite na radu, duan je svojim
ovlatenicima dati ovlatenja za poduzimanje mjera u okviru njihovog
djelokruga, kojima se osigurava provedba ovoga Zakona i drugih propisa iz
zatite na radu, a naroito za to:
- da se na poslove ne rasporedi zaposlenik koji nije osposobljen za
rad na siguran nain,
- da se na poslove s posebnim uvjetima rada ne rasporedi
zaposlenik za kojeg na propisani nain nije utvreno da ispunjava
traene uvjete, tj. da se zaposlenik koji traene uvjete vie ne
ispunjava ne zadri na poslovima s posebnim uvjetima za rad,
- da se malodobnicima, enama i zaposlenicima sa smanjenom
radnom sposobnou ne dozvoli rad na poslovima koji bi mogli na
njih tetno utjecati,
- da osigura da se za vrijeme rada ne piju alkoholna pia te uzimaju
druga sredstva ovisnosti, odnosno da zabrani rad zaposlenicma koji
su na radu pod utjecajem alkohola (koliina vea od 0,5 g/kg)i drugih
sredstava ovisnosti te da ih udalji s rada,
- da zaposlenici rade sukladno odredbama ovoga Zakona, propisa
donesenih na temelju njega, drugih propisa zatite na radu, uputa
poslodavca, odnosno proizvoaa strojeva i ureaja, osobnih zatitnih
sredstava i radnih tvari, te da koriste propisana osobna zatitna
sredstva,
- da zaposleniku zabrani rad ako ga obavlja suprotno odredbi iz
prethodnog podstavka.
Poslodavac ne smije dozvoliti samostalno obavljanje poslova zaposlenicima
koji prethodno nisu osposobljeni da ih obavljaju bez ugroavanja vlastitog
ivota i zdravlja te ivota i zdravlja drugih zaposlenika, osim ako iz procjene
opasnosti proizlazi da ne postoje opasnosti za njihovu sigurnost i zdravlje.
Zaposlenicima dok jo nisu osposobljeni za rad na siguran nain
poslodavac mora osigurati rad pod nadzorom zaposlenika osposobljenih
za rad na siguran nain. (Ocjena praktine osposobljenosti provodi se na
mjestu rada.)
Poslodavac je duan zaposlenicima davati odgovarajue, razumljive
obavijesti i pisane upute koje se odnose na opasnosti i tetnosti po
sigurnost i zdravlje u svezi djelatnosti koju obavlja.
11

Poslodavac je obvezan poduzeti potrebne mjere kako bi se osiguralo da

pristup podrujima s posebnim opasnostima i tetnostima imaju samo radnici
koji su dobili odgovarajue upute i zatitna sredstva.
Kada nije mogue pravilima zatite na sredstvima rada ili organizacijskim
mjerama otkloniti ili u dovoljnoj mjeri ograniiti opasnosti po sigurnost i
zdravlje zaposlenika, poslodavac mora osigurati odgovarajua zatitna
sredstva i skrbiti da ih zaposlenici koriste pri obavljanju poslova.
Poslodavac je duan iskljuiti iz uporabe strojeve i ureaje te osobna
zatitna sredstva koja nisu ispravna.
Poslodavac je duan redovito obavljati preglede (o emu se sastavlja
zapisnik i izdaju isprave) svih strojeva i ureaja i osobnih zatitnih sredstava
koja koristi radi utvrivanja da li su na njima primijenjeni propisi zatite na
radu i da li zbog nastalih promjena tijekom uporabe ugroavaju sigurnost i
zdravlje zaposlenika. Poslodavac je duan na propisani nain obavljati
ispitivanja strojeva i ureaja s poveanim opasnostima u sljedeim
sluajevima:
- prije njihovog stavljanja u uporabu,
- najmanje jedanput nakon dvije godine njihove uporabe,
- poslije rekonstrukcije, a prije ponovnog poetka koritenja,
- prije poetka koritenja na novom mjestu uporabe, ako su strojevi i
ureaji premjeteni s jednog mjesta na drugo pa su zbog toga
rastavljena i ponovo sastavljena.
Pod strojevima i ureajima s poveanim opasnostima smatraju se
naroito: dizalice nosivosti preko 10 KN, teretna dizala, industrijski
transporteri, vozila unutarnjeg prijevoza na mehanizirani pogon, strojevi
za obradu i preradu drveta, metala i slinih materijala, mehanike i
hidraulike pree, podizne platforme, kompresori, centrifuge, predtlane i
podtlane komore, kotlovi za centralno grijanje, parni i vrelovodni kotlovi,
strojevi i ureaji koji sadre posude pod tlakom i drugi ureaji i strojevi sa
slinim opasnostima po sigurnost i zdravlje zaposlenika.
Obveza poslodavca u svezi prve pomoi (i obuke) je da prema namjeni
posla ima pripremljeno davanje adekvatne prve pomoi. To znai da:
- Osigura dovoljan broj ljudi zaduenih za pruanje prve pomoi. Potreban
broj osoba koje mogu pruati prvu pomo proporcionalan je broju
zaposlenika. Na svakom radilitu i u radnim prostorijama u kojima
istovremeno radi do 20 zaposlenika najmanje jedan od njih mora biti
osposobljen i odreen za pruanje prve pomoi, te jo po jedan na
svakih daljnjih 50 zaposlenika.
- Glavni izvritelji prve pomoi trebaju imati poloenu adekvatnu obuku
(oivljavanje, kontrola krvarenja, njega ozljeenih dijelova, higijena rana,
tretman oka, postupak kod nesvijesti i opeklina)
- Materijal i oprema za prvu pomo (komunikacijska sredstva, kutije sa
zavojima, nosila i dr.) koji trebaju biti osigurani, takoer ovise o broju
12

zaposlenih, ali i opasnosti, odnosno radnom mjestu (npr. posebni ureaji i

transportna sredstva kod teko dostupnih radnih mjesta, kao to su duboke
jame, tuneli, mjesta pod tlakom i sl.).
Ovisno o prirodi procesa rada poslodavac je duan organizirati i osigurati
evakuaciju i spaavanje za sluaj iznenadnog dogaaja koji moe ugroziti
njihovu sigurnost i zdravlje (elementarne nepogode, poari, eksplozije,
isputanje opasnih tvari u koliinama iznad doputenih i sl.) i osposobiti
osobe koje e provoditi evakuaciju i spaavanje.
Procjena opasnosti
Poslodavac je duan izraditi procjenu opasnosti, na temelju koje
primjenjuje pravila kojima se otklanjaju ili na najmanju moguu mjeru
smanjuju opasnosti i tetnosti te u tu svrhu osigurati sva potrebna materijalna
sredstva.
Da bi se moglo sagledati sve opasnosti, tetnosti i stupanj rizika u djelatnosti
koju obavlja, potrebno je izraditi procjenu opasnosti koja je glavno polazite
za kvalitetno provoenje zatite na radu. To je postupak putem kojega se
utvruju stupnjevi rizika od mogunosti nastanka ozljeda na radu i
profesionalnih bolesti u svojim procesima rada, prema pojedinim opasnosti
i tetnosti u ovisnosti o procesima rada, te odreuju pojedine mjere kako bi se
rizici smanjili.
Procjena opasnosti morala bi pokazati, i to je njena svrha, kolika su
odstupanja izmeu stvarnog stanja zatite na radu kod poslodavca (u smislu
primjene svih potrebnih osnovnih, posebnih kao i priznatih pravila zatite na
radu i propisanog stanja za dotinu djelatnost poslodavca.
Procjena opasnosti sadri :
I Ope podatke
II Podatke o postojeem stanju
III Analizu i procjenu prikupljenih podataka
U okviru ovog dijela analizira se:
- sva propisana osnovna pravila ZNR, tj. njihova usklaenost sa stvarnim
stanjem na sredstvima rada;
- primjena posebnih pravila ZNR s teitem na provedbi radnih
postupaka;
- sve smrtne, skupne i tee ozljede na radu, sluajevi profesionalnih
bolesti i poremeaja u procesu rada koji su mogli izazvati tetne
posljedice po sigurnost i zdravlje zaposlenika i to za prethodno
petogodinje razdoblje (Pored dogaaja koji su ve izazvali tetne
posljedice potrebno je analizirati i dogaaje poremeaja u procesu rada
(tzv. nezgoda na radu), koji su mogli izazvati tetne posljedice, ali
sreom nisu, jer u nekom drugoj situaciji moda hoe prouzrokovati
teku ozljedu.);
- podatake kako bi se procijenio preostali rizik koristei odgovarajue
metode analize rizika.
IV Plan mjera za smanjivanje razine opasnosti
13

U plan mjera treba ugraditi sve one nedostatke osnovnih i posebnih

pravila koji su utvreni prethodnom analizom. Mjere kojima e se
otklanjati nedostaci mogu predstavljati;
- tehnike mjere (vezane na osnovna pravila),
- organizacijske mjere (vezane na posebna pravila),
- mjere koje se odnose na zaposlenike (vezane na posebna pravila,
primjerice glede koritenja osobnih zatitnih sredstava ili ispunjavanja
uvjeta za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada).
Prioritete u Planu mjera predstavljati e one mjere koje se odnose na
smanjenje onih opasnosti (rizika) koji su u prethodnom razdoblju ve
prouzroili tetne dogaaje, a naroito kada takve opasnosti ugroavaju
vei broj zaposlenika.)
Plan mjera za smanjivanje razine opasnosti mora sadravati rokove,
ovlatenike odgovorne za provedbu mjera te nain kontrole nad
provedbom mjera.
V Priloge (tekstualne i grafike)
Poslodavac je u procjeni opasnosti duan utvrditi da li su radne tvari koje
koristi opasne (tetne po zdravlje, eksplozivne i zapaljive) te s tim u svezi
utvrditi pravila zatite na radu te zatite ivotnog okolia. Opasne tvari smiju
se koristiti samo ukoliko nije mogue iste radne rezultate postii primjenom
bezopasnih tvari. Obveza je poslodavca da je koncentracija opasnih radnih
tvari u radnim prostorijama i prostorijama u obliku plinova, para i aerosola to
nia i stalno ispod maksimalno dozvoljenih koncentracija.
Prema tumaenju Pravilnika o izradi procjene opasnosti od strane
Ministarstva rada i socijalne skrbi uz graevinare, ova obveza se posebno
navodi i za njima bliske tj. povezane djelatnosti, kao to su instalaterski radovi
(instalateri centralnog grijanja, plina i kanalizacije) i neke zavrne radove
(soboslikari, staklari, stolari, tapetari, dekorateri, ienje i pranje fasada).
Revizija procjene obavlja se :
- nakon svake smrtne, skupne ili tee ozljede na radu,
- nakon utvrenog sluaja profesionalne bolesti,
- nakon poremeaja u procesu rada koji je mogao izazvati tetne posljedice
po sigurnost i zdravlje zaposlenika (primjerice, pad tereta s dizalice koji
sreom nije izazvao ozljedu zaposlenika),
- nakon izmjena u procesu rada koje utjeu na sigurnost i zdravlje
zaposlenika,
- na temelju izvrnog rjeenja inspektora rada,
- najmanje svake dvije godine
Revizije procjene opasnosti predstavljaju postupke i nove dokumente (ovisno
o povodu za reviziju) kojima je potrebno stalno preispitivati usklaenost
izmeu stvarnih stanja pojedinih procesa rada i na sredstvima rada i onog to
je propisano za dotine procese. Takoer, revizijama je potrebno konstantno
preispitivati da li se provodi prethodno zacrtani plan mjera za smanjivanje
14

razina opasnosti, odnosno da li je prethodni plan uinkovit u smislu smanjenja

rizika od nastajanja ozljeda na radu i profesionalnih bolesti.
Procjena opasnosti i njene revizije nalau poslodavcu da sam na odreeni
nain provodi unutranji nadzor nad provedbom pravila ZNR i da otklanja
utvrene nedostatke.
Poslodavci koji obavljaju graevinske ili montane radove, na iskoritavanju
uma ili radove u brodogradilitima, duni su prije poetka radova na
privremenom radilitu urediti radilite i osigurati da se radovi obavljaju
u skladu s pravilima zatite na radu.
Izvoa koji e izvoditi opasne radove na gradilitu, odnosno radove u
trajanju duem od pet dana, duan je u roku od najmanje 8 dana prije
poetka izvoenja radova dostaviti prijavu gradilita tijelu nadlenom za
poslove inspekcije rada, odnosno obavijest (sadri podatke o tonoj
lokaciji radilita, vrsti radova, broju zaposlenika, ovlatenicima poslodavca za
provedbu pravila zatite na radu i predvidivom roku u kojem e se radovi
obavljati) uz koju je i plan ureenja gradilita. (Preslika prijave gradilita
mora biti vidno izloena na gradilitu.)
Ako vie poslodavaca radi na zajednikom radilitu, svaki od njih duan je
provoditi ZNR radi zatite svojih zaposlenika te organizirati rad i osigurati
izvoenje radova tako da njegovi zaposlenici pri izvoenju radova ne
ugroavaju sigurnost i zdravlje zaposlenika drugih poslodavaca. Nain
ostvarivanja ZNR na zajednikom radilitu utvruje se ugovorom izmeu
izvoditelja odgovornog za meusobno usklaivanje radova i ostalih izvoditelja
(usklaivanje izvravaju voditelji graenja) koji mora sadravati sve osnovne
elemente zatite, a naroito opis poslova, naznaku pravila zatite u odnosu
na prisutne opasnosti i tetnosti, obveze i ovlatenja odgovornih osoba i dr.
Poslodavac je duan voditi knjigu nadzora u koju upisuje svoje odluke
ovlatenici poslodavca, strunjak za ZNR i inspektor rada. (obrasci dani u
Prilogu)
Voditelj graenja duan je voditi dnevnu evidenciju poslodavaca i zaposlenika
nazonih na privremenom zajednikom radilitu.
Treba voditi evidencije o:
- zaposlenicima osposobljenim za rad na siguran nain,
- zaposlenicima rasporeenim na poslove s posebnim uvjetima rada,
- opasnim tvarima koje proizvodi, prerauje ili koristi,
- ozljedama na radu, sluajevima profesionalnih bolesti i poremeajima u
tehnolokom procesu koji su izazvali ili su mogli izazvati tetne
posljedice po sigurnost i zdravlje zaposlenika.
Na radilitu se mora uvati dokaze o osposobljenosti zaposlenika, dokaze o
ispunjavanju uvjeta za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada, planove
ureenja privremenih radilita, tehniku dokumentaciju iz koje je vidljiva
primjena osnovnih pravila zatite na radu za objekt ili dio objekta koji koristi
za radne i pomone prostorije, dokaze o ispravnosti instalacija, dokaze o
15

ispitivanju strojeva i ureaja s poveanim opasnostima, te upute o nainu

njihovog koritenja i ostalu dokumentaciju potrebnu za izvoenje radova (sve
dok se pojedini strojevi i ureaji, odnosno prostorije i radilite koriste).
Obveze i prava zaposlenika
- Zaposlenik je duan osposobiti se za rad na siguran nain kada ga na
osposobljavanje uputi poslodavac.
- Prije rasporeda na poslove s posebnim uvjetima rada i tijekom obavljanja
takvih poslova zaposlenik je duan pristupiti pregledu na koji ga uputi
poslodavac, kao i tijekom obavljanja takvih poslova obavijestiti lijenika o
bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemoguuje ili ometa u izvrenju
obveza iz ugovora o radu ili koja ugroava ivot i zdravlje drugih zaposlenika.
- Zaposlenik je duan obavljati poslove dunom pozornou sukladno
pravilima ZNR propisanim odredbama ovoga Zakona i drugim propisima,
uputama poslodavca i uputama proizvoaa strojeva i ureaja, osobnih
zatitnih sredstava i radnih tvari.
Smatra se da zaposlenik radi dunom pozornou kada:
- prije poetka rada pregleda mjesto rada te o eventualno uoenim
nedostacima izvijesti
poslodavca ili njegovog ovlatenika,
- posao obavlja sukladno pravilima struke, uputama proizvoaa
strojeva i ureaja, osobnih
zatitnih sredstava i radnih tvari te uputama poslodavca,
- pri radu koristi propisana osobna zatitna sredstva i opremu,
- prije naputanja mjesta rada ostavi sredstva rada u takvom stanju da
ne ugroavaju druge zaposlenike i sredstva rada.
- Zaposlenik je duan pri radu koristiti propisana osobna zatitna sredstva.
- Zaposlenik je duan suraivati s poslodavcem ili njegovim ovlatenikom,
te s povjerenikom zaduenim za ZNR u rjeavanju svih pitanja ZNR.
- Zaposlenik je duan odmah izvjestiti poslodavca ili njegovog ovlatenika
te svojeg povjerenika o svakoj injenici za koju opravdano smatra da
predstavlja neposrednu opasnost po sigurnost i zdravlje, kao i o bilo
kojem nedostatku u sustavu ZNR.
Zaposlenik ima pravo odbiti rad ako mu neposredno prijeti opasnost za
ivot i zdravlje zbog toga to nisu primijenjena propisana pravila zatite na
radu. (Treba obavijestiti poslodavca i svojeg povjerenika za zatitu na radu,
koji su duni neodlono izvijestiti inspektora rada, a ovaj u roku od 48 sati
utvrditi injenino stanje i osnovanost toga navoda.)
Projektiranje objekata namjenjenih za rad
Pri projektiranju objekata namijenjenih za rad projektant je obvezan u
glavnom projektu primijeniti odgovarajue propise zatite na radu.
Projektant je obvezan u posebnom dijelu glavnog projekta izraditi prikaz
tehnikih rjeenja za primjenu propisa zatite na radu za koje u kasnijem
postupku inspekcija rada treba izdati suglasnost.
16

Novi pravilnici usklaeni s EU propisima

Pravilnik o ZNR na privremenim ili pokretnim gradilitima
Ovaj pravilnik iz 2008. god usklaen je s EU Direktivom o minimalnim
sigurnosnim i zdravstvenim zahtjevima na privremenim ili pokretnim
gradilitima (92/57/EEC). U prvom redu svrha mu je poboljanje sigurnosti
radnika (uvoenjem odgovornosti Investitora za ZNR pri izvoenju
graevinskih projekata) i zamjena pravilnika iz 80-tih godina prolog stoljea
(ukida se Pravilnik o sadraju plana ureenja privremenih i zajednikih
privremenih radilita i Pravilnik o osiguranju smjetaja, prehrane i prijevoza
radnika koji obavljaju poslove na privremenim radilitima izvan sjedita
organizacije odnosno poslodavca). Nakon njegovog donoenja doneena je i
odluka o proglaenju Zakona o izmjenama i dopunama zakona o zatiti na
radu.
Treba napomeniti da bez obzira da li se radi o izvoenju radova za koje je
potrebno ishoenje graevinske dozvole ili ne, s gledita zatite, radi se o
radilitu na kojem se moraju primjenjivati propisi zatite na radu (vrijedi za
djelatnosti u podruju graditeljstva, umarstva i brodogradnje). Primjerice, u
takvu vrstu radova ukljueni su graenje, sastavljanje i rastavljanje montanih
dijelova, obnova, demontaa, ruenje, tekue odravanje, povremeno i
periodino odravanje poput bojanja i ienja.
Najvanija novost koju donosi novi pravilnik je imenovanje koordinatora u
fazi pripreme projekta i imenovanje koordinatora u fazi izvoenje
projekta.
Koordinator za zatitu na radu u fazi izrade projekta koordinator I duan
je:
- koordinirati primjenu naela ZNR,
- izraditi ili dati izraditi plan izvoenja radova, uzimajui pri ome u obzir pravila
primjenjiva za dotino gradilite, te vodei rauna o svim aktivnostima koje
se obavljaju na gradilitu,
- izraditi dokumentaciju, koja sadri specifinosti projekta i koja sadri bitne
sigurnosne i zdravstvene podatke koje je potrebno primjenjivati u fazi
uporabe.
Koordinator za zatitu na radu u fazi izvoenja radova koordinator II
duan je:
- koordinirati primjenu naela zatite na radu (kod donoenja odluka o
tehnikim i/ili organizacijskim mjerama tijekom planiranja pojedinih faza rada
i kod odreivanja rokova, koji su potrebni za sigurno dovrenje pojedinih
faza rada, koji se izvode istovremeno ili u slijedu);
- koordinirati izvoenje odgovarajuih postupaka, da bi se osiguralo da
poslodavci i druge osobe dosljedno primjenjuju naela ZNR i izvode radove
u skladu s planom izvoenja radova.
- izraditi, ili potaknuti izradu potrebnih usklaenja plana izvoenja radova i
17

dokumentacije sa svim promjenama na gradilitu.

- organizirati suradnju i uzajamno izvjeivanje svih izvoaa radova i njihovih
radnikih predstavnika, koji e zajedno ili jedan za drugim (u slijedu) raditi
na istom gradilitu, s ciljem spreavanja ozljeda na radu i zatite zdravlje
radnika.
- provjeravati da li se radni postupci provode na siguran nain i usklaivati
propisane aktivnosti.
- organizirati da na gradilite imaju pristup samo osobe koje su na njemu
zaposlene i osobe koje imaju dozvolu ulaska na gradilite.
Investitor je duan prije uspostave gradilita osigurati izradu plana
izvoenja radova (sastavni dio projektne dokumentacije) i mora imenovati
koordinatora(e) posebno za fazu izrade projekta i posebno za fazu izvoenja
radova (jednog ili vie koordinatora za zatitu na radu kada radove izvode ili
je predvieno da ih izvode dva ili vie izvoaa ).
Pravilnik propisuje i nain i uvjete imenovanja koordinatora te njihove zadae
na privremenim ili pokretnim radilitima. (Koordinator I moe biti i projektant,
a inenjer odnosno glavni inenjer gradilita moe ujedno biti i koordinator II,
ako ispunjavaju propisane uvjete.)
Investitor je duan prijaviti gradilite u sluaju:
predvienog trajanja radova dueg od 30 radnih dana i na kojima radi
istovremeno vie od 20 radnika, ili
na kojima je predvien opseg radova od 500 osoba dana ili vie.
U sluaju izvoenja posebno opasnih radova (iz Dodatka II. ovoga
Pravilnika), prijava gradilita se mora sainiti bez obzira na trajanje radova i
broj radnika koji izvode te radove.
Investitor je duan najmanje 8 dana prije poetka izvoenja radova na tom
gradilitu dostaviti prijavu gradilita tijelu nadlenom za poslove inspekcije.
Pravilnikom se medu ostalim definiraju minimalni sigurnosni i zdravstveni
zahtjevi na gradilitima.
2008 godine je donesen i Pravilnik o sigurnosti i radu radnika pri uporabi
radne opreme.
Kako je obveza RH uskladiti svoje propise s onima iz EU (prema 89/391/EEC
-Direktivi o minimalnim sigurnosnim i zdravstvenim zahtjevima za uporabu
radne opreme radnika pri radu) u novom pravilniku su u potpunosti
zadovoljeni zahtjevi EU i istovremeno preuzet sav sadraj obraen u
Pravilniku o mjerama i normativima zatite na radu na oruu za rad jo iz
vremena SFRJ.
Stari pravilnik je osuvremenjen, tehnoloki usklaen i terminoloki prilagoen.
S gledita ZNR i nisu nastale neke znaajne promjene, samo se istie
promjena termina orue za rad u radna oprema.
Predloeni Pravilnik obuhvaa svu radnu opremu u prostoru primjene bez
obzira o kojoj se djelatnosti radi, a obrauje i dobar dio proizvodnje opreme.
18

2)
ZATITA NA RADU U HRVATSKOM GRAEVINARSTVU

19

Problemi sigurnosti u graevinarstvu brojne i teke ozljede

Ozljedom na radu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju smatra se svaka
ozljeda izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehanikim, fizikalnim ili
kemijskim djelovanjem, naglim promjenama poloaja tijela, iznenadnim
optereenjem tijela ili drugim promjenama fiziolokog stanja organizma, ako
je takva ozljeda uzrono vezana za obavljanje poslova na kojima radi (gdje
ima svojstvo osiguranika). U ozljede na radu u nekim sluajevima ubrajaju se
i ozljede koje ne nastanu na radnom mjestu (npr. na redovitom putu od stana
do mjesta rada i obratno), ali na njih se ne moe utjecati primjenom pravila
ZNR na mjestu obavljanja poslova.
Graevinarstvo se dugi niz godina nalazi meu djelatnostima s
najveim brojem ozljeda, pogotovo onih s najteim posljedicama.
Do 2000. godine, kada graevinski radovi kod nas nisu bili u takvom zamahu,
u graevinarstvu je broj smrtnih sluajeva na poslu bio izmeu 9 i 15, dok je
od 2003. povean na 20 do 27, to prati i vei broj ozljeda (ali i znatan broj
poveanja zaposlenih, jer ih je jo 2001. bilo neto manje od 70.000). Od
1996. do 2003. godine prosjeno se u graevinarstvu ozljeivalo od 2.100 do
2.500 radnika, a posljednjih nekoliko godine taj broj je bio i za dvije do tri
stotine vei. Npr. 2006. godine je bilo 9,3% vie ozljeda nego u 2005-toj, ali
6,4% manje nego lane.
Iz ovih brojki oito je da se broj stradalih radnika poveava s
intenziviranjem graevinskih radova (izgradnja autocesta i masovnija
stanogradnja).
2006. godine u graevinarstvu u kojem je radilo 125.436 djelatnika, (93.765
aktivnih osiguranika) dogodila se 3.172 ozljeda na radu, pri emu 2.818 na
samom radnom mjestu (97,6% muki) i oko 10% od toga s teim
posljedicama, a poginulo je 28 osoba (45,2 % od poginulih na samom radu
u svim djelatnostima u Hrvatskoj).
Za usporedbu, iste godine apsolutno najvie ozljeda, 8.350 (na samom
radnom mjestu 7.219), dogodilo se u preraivakoj djelatnosti, gdje je smrtno
stradalo 13 osoba, a uposleno je ak 285.215 radnika (265.912 aktivnih
osiguranika), dok je, gledano po broju ozljeda i poginulih na broj zaposlenih,
od graevinarstva jedino opasnije umarstvo, gdje je na 11.980 zaposlenih
bilo 453 ozlijeenih, te 5 mrtvih.
2007. godine u graevinarstvu je prijavljeno ukupno 2.946 ozljeda
(ukljuujui i dolaske i odlaske s posla), a od toga je 2.637 ozljeda bilo na
samom radnom mjestu i ima najveu stopu ozljeda obzirom na broj
zaposlenih. Poginulo je 23 osobe (najvie od svih djelatnosti, 30% od svih
poginulih, a vie od 50% onih poginulih na samom radu u svim
djelatnostima), a uz to se dogodilo ak 340 teih ozljeda.
Profesionalne bolesti u graevinarstvu nisu toliko este (6 7% od ukupno
registriranih), a najvie ih je vezanih za kona oboljenja, zatim kronine
20

periartritine promjene uzrokovane kumulativnom traumom (zbog poslova uz

prisutnost ponavljanih pokreta, stalnog pritiska, nefiziolokog poloaja i
mikrotrauma) i bolesti uzrokovane vibracijama.
Gledajui sve djelatnosti, viegodinji prosjek broja smrtnih ozljeda na radu u
Hrvatskoj isti je kao i prosjeku u EU (3,3 na 100.000 zaposlenih). U istom
razdoblju broj prijavljenih ozljeda na radu kod nas se kretao oko 17 na 1000
zaposlenih, a u EU je bio gotovo tri puta vei. No, i zbog toga je opravdano za
pretpostaviti da je stvarani broj ozljeda na radu u Hrvatskoj znatno vei od
slubenih podataka, odnosno da se procesuira tek oko jedne treine
stvarnog broja neserea s ozljedama.
Prema podacima s "Konstruktorovog" internetskog portala prosjek ozljeda
na 1.000 zaposlenih u graevinarstvu u EU od 1994. 2001. godine
iznosio je 80,82, to je isto oko tri puta vie od prijavljenog broja ozljeda u
Hrvatskoj.

Odnos fatalnih i drugih ozljeda i situacija blizu nesree u EU

Nesree su posljedica razliitih poremeaja odnosa izmeu ovjeka i radne

okoline u kojojdjeluje, ali statistika kazuje da svi poremeaji ne zavravaju
nesreom, nego da se od 330 takvih sluajeva priblino 300 puta ne
dogodi nita tetno, 29 puta gotovo da doe do ozljede ili materijalne
tete, a samo jednom zapravo dolazi do nesree.
Kada se vidi koliki je broj zabiljeenih ozljeda, moe se pretpostaviti koliko je
tek bilo potencijalno opasnih situacija koje su mogle zavriti puno gore nego
to se dogaalo. Prema tome, ako se uzme u obzir koliko je ozljeda
prijavljeno, kod nas je u graevinarstvu lani svakog radnog dana zapravo
bilo gotovo 3.500 poremaaja (2637 x 330 / 250) koji su za posljedicu
mogli imati ozljedu na radu.
21

Uzroci problema sa zatitom na radu u graevinarstvu

Brojni su i meusobno povezani negativni utjecaji na sigurnost
izvoenja radova na naim gradilitima, ali na svaki element iz toga skupa
moe se i treba djelovati (s razliitih poloaja) na odgovarajui nain.
Shema ispod prikazuje uzroke loe zatite u graevinarstvu i negativne
posljedice.
LOA KVALITETA POSLOVANJA (SUSTAVA)
EKSTRA TROKOVI (GUBICI)
PODUZEA

PROBOJI PLANIRANE
DINAMIKE RADOVA

LO
UGLED
PODUZEA

LO UTJECAJ
NA IRU
DRUTVENU
ZAJEDNICU

BROJNE, VRLO ESTO TEKE OZLJEDE I PROFESIONALNE BOLESTI

SLABO OBRAZOVANJE
GRA. IN. ZA ZNR

NEDOVOLJNO
ZATIT . OPREME
I SREDSTAVA

NEODGOVORNO
PONAANJE
NA
GRADILITU
NEDOVOLJNA
OBUENOST
ZA SIGURAN
RAD

NASTOJANJE POSLODAVACA DA
UTEDE (ZARADE) NA ZNR

LOE NAVIKE I
ZNANJA
RADNIKA

LOA
PRIPREMA ZNR
(unutar POG-a)

VISOKORIZINA IZVEDBA
obzirom na sigurnost radnika

NEDOVOLJNA
INTERNA KONTR.

PROBLEMI
INSPEKCIJE
RADA

OPASNI PROCESI IZVOENJA

GRA. PROJEKATA

Radni procesi koji se odvijaju na gradilitima ve po svojim nunim

karakteristikima su umnogome rizini (opasni) i zato mnogi od njih
predstavljaju poslove s posebnim uvjetima rada i uglavnom iziskuju primjenu
posebnih pravila ZNR. Uz to na gradilitima rade i elektriari, a ponekad je
potrebno i koritenje ekploziva, to se sve takoer smatra iznimno opasnim
poslovima.
Iz specifinosti odvijana graevinskih radova proizlaze brojni, vrlo veliki
rizici od ozljeivanja, kao i prekoraenja planiranog roka i trokova izvedbe.
To su prije svega,
openito:
- statinost proizvoda graevine i dinaminost proizvodnih imbenika,
- preteito rad na otvorenom prostoru,
- razliitost svakog projekta (tee predvidjeti opasnosti),
- sudjelovanje velikog broja radnika razliitih zanimanja i stupnja
strune obuenosti,
- vee uee slabije obrazovanih radnika,
- nestalna radna snaga esto mijenjaju mjesto rada (esto samo
privremeno zaposleni),
22

- radnici obavljaju vei broj razliitih poslova,

- uee razliitih strojeva i potreba za raznovrsnim repromaterijalima,
- ukljuenost vie (pod)izvoditelja u proizvodne procese,
- veliki opseg i sloenost konanog proizvoda (tea kontrola), te
posebno kod nas:
- djelatnost je u zamahu poveava se obim radova
- viegodinji nedostatak radne snage (poglavito odgovarajue
obuene, pa se vie koriste priueni radnici),
- niska radna kultura loe radne navike (veliki udio mladih radnika),
- velik broj malih graevinskih poduzea (do 50 zaposelnih) bez
strunjaka za ZNR (izostaje unutarnji nadzor)
- tenja za to veom i brom zaradom na raun izbjegavanja mjera
zatite pri gradnji.
Zbog navedonoga dolazi do:
- slabe kontrola
- nedovoljne obuenosti

nepridravanja
pravila ZNR

brojne ozljede,
poveani trokovi

Najei uzroci ozljeda su neke improvizacije kojima su radnici skloni

zbog breg obavljanja posla, a poslodavci jer su pritisnuti rokovima. Oito je
da zapravo i nai poslodavci i zaposleni uestalo kre zakon i propise o ZNR,
prvi, ponajvie svjesno, iz elje za veom zaradom, a drugi uglavnom zbog
neznanja i nude (socijalne situacije), ne elei ugroziti svoje zaposlenje.
Na gradilitima negativan utjecaj od strane radnika dolazi zbog
neodgovornosti i nediscipline, te njihove neobuenosti, to rezultira
nepotivanjem pravila sigurnog rada, kao to je izbjegavanje koritenja
zatitnih sredstava ili njihova pogrena primjena i nepravilno rukovanje s
alatom i strojevima (suprotno uputstvima za upotrebu ili pravilima struke npr.
rad sa strojevima bez zatitnih dijelova koji su iz nekog razloga skinuti, ali
nisu poslije vraeni na svoje mjesto).
Radna snaga se esto mijenja, a poznato je kako na radu najee
stradavaju novozaposleni radnici. esto su to upravo mlae osobe koje
podcjenjuju opasnost i precjenjuju svoje sposobnosti, nisu svjesni vanosti
zatitnih mjera i skloni su pojednostavljivanju procesa.
Poveanju rizika pridonose poslodavci koji zapoljavaju radnike na
odreeno vrijemeili ih ne prijavljuju, tako da radnici prije poetka svog rada
nisu upoznati s opasnostima naradnom mjestu, ne prolaze propisanu obuku
za siguran rad, a nerijetko nisu proli ni zdravstvene ni psiholoke kontrole
kod specijalista medicine rada. Poveana opasnost nastaje kada treba
ubrzati dinamiku radova (produe se radne smjene) i raste s brojem radnika
na gradilitu, koji istodobno obavljaju razliite poslove. Poslodavci nastoje
izbjei primjenu zakonom propisanih mjera i ne izdvajaju dovoljna sredstva za
zatitu, nastojei tako poveati svoju konkurentnost i ostvariti dodatnu
zaradu.
23

Odgovornost za provoenje mjera ZNR temelji se na potrebnim

znanjima, pa treba imati u vidu gdje se ta znanja zaista stjeu.
Sveuilini diplomski studij GF u Osijeku nema predmet koji u svom
programu obrauje problematiku ZNR, dok poslijediplomski, specijalistiki
studij ima Zatitu na gradilitima (20 sati) samo kao izborni predmet.
Na strunom studiju, kako je ve napisano u predgovoru, svi studenti imaju
predmet Tehniki propisi i normizacija, koji u propisanom nastavnom planu
ima propise koji se odnosi na ZNR, i Organizacija graenja I s nekoliko tema
o zatiti na gradilitima. Sve zajedno to moe biti 10 13 sati predavanja o
ZNR.
Situacija na drugim fakultetima u Hrvatskoj je dosta slina. Npr. na GF u
Zagrebu, uokviru nastavnog programa za preddiplomski studij u predmetu
Organizacija graenja (90sati), predviena je jedna cjelina o zatiti pri
izvoenju graevinskih radova, koja je oko10% nastavnog gradiva.
To nedvojbeno pokazuje da nai zavreni graevinski inenjeri esto nemaju
dovoljno ili ak nemaju nikakva znanja o ZNR. Toga treba biti svejstan kada
poinju raditi jer oni tek u poduzeu moraju stei nuna znanja, a ne da
polaganje ZNR bude samo da se zadovolji forma.
Za kompetentnost strunjaka nuno je cjeloivotno obrazovanje jer se
tehnologije rada i mogunosti zatite na radu stalno mijenjaju (kao i propisi).
Svi radnici su duni osposobiti se za rad na siguran nain, gdje ih prema
zakonu treba uputiti poslodavac, te onda poslove obavljati s dunom
pozornou, prema nauenim pravilima.
No, naa praksa pokazuje da to na gradilitima obino nije tako.
Djelatnici se educiraju na pogrean nain koji je previe formalan,samo
zato jer im je to zakonska obveza, a ne jer se doista ele zatititi.

24

Izvori rizika od ozljeda pri izvoenju graevinskih radova

Do nezgoda ne dolazi sluajno, nego su one u veini sluajeva uzrokovane
cijelim nizom okolnosti koje se mogu sprijeiti. Te okolnosti su odobrim
dijelom predvidive, ali kroz pomniju analizu problema. Zbog toga je dobro
imati podatke o nesreama i ozljedama (statistiki podaci) koje su se
dogodile, jer one upuuju na ega treba obratiti najveu pozornost (najei
izvori opsanosti i oni s najteim posljeicama) i na ega treba djelovati
(prepoznati uzroci) kako bi se rizik minimalizirao preventivnim mjerama.
Ozljede na radu su najvie uzrokovane neprimjerenom zatitom na radu,
a posebno izvoenjem operacija protivno pravilima ZNR (zadnjih godina
u Hrvatskoj 50 70% uzroka svih ozljeda na razini svih djelatnosti). Neka via
sila bila je krivac za nesreu tek kod nekoliko promila od svih sluajeva
ozljeivanja, to dokazuje da se najvei broj bez sumnje mogao izbjei.

Uzroci tekih ozljeda

Uzroci tekih ozljeda na radu tijekom 2007.
godine u RH

Prema podacima od
inspekcijskih nadzora na
svim djelatnostima, u 2006.
godine u Hrvatskoj po broju
se istiu teke ozljede na
pokretnim rampama i
ljestvama (66), na skelama
(52), na sredstvima za
horizontalni prijenos tereta
(49), te na graevinskim
strojevima i ureajima (37)
i runim alatima (25).
25

Nain nastanka ozljeda takoer upuuje na te izvore ozljeda. Tako je za

2006. godinu zabiljeeno da je na razini svih djelatnosti dolo do 39,7 %
ozljeda padom radnika (s visine, u dubinu i na istoj ravnini), 17,8 %
ukljetenjem radnikova tijela izmeu pokretnih i nepokretnih predmeta
(strojeva, ureaja, alata), 16,5 % sudarom radnika s predmetima (pokretnim i
nepokretnim, udari predmeta po kojima se hoda, posjekotine, ubodi i sl.), 15,2
% padom predmeta na radnika (odroni, ruenja), 3 % prekomjernim tjelesnim
naprezanjem ili pogrenim pokretima radnika, 1,6 % dodirom predmeta pod
elektrinim naponom, 1,5 % od utjecaja tetnih tvari i radijacije, 1,3 % uslijed
izloenosti toplini, hladnoi, vlazi, povienom ili snienom tlaku, prekomjernoj
buci i vibracijama i sl.
2007. godine, kako pokazuje i grafikon, od 1.122 teke ozljede na radnom
mjestu (ukljuujui i one sa smrtnim posljedicama) u 660 sluajeva (59%)
uzrok stradanju je bilo izvoenje operacije na nain protivan pravilima
ZNR, u 92 (8%) sluaja zbog problema s povrinom na kojoj se izvodi rad
(skliskost, zakrenost), u 87 sluaja neispravnost sredstava rada, u 72
sluaja uzrok je pomanjkanje ili neispravnost zatite radnika od pada s visine
ili u dubinu, u 69 sluaja zbog slabe organizacije rada, u 48 sluajeva zbog
izvoenja radne operacije bez ili s neispravnim zatitnim sredstvom, u 32
sluaja zbog pomanjkanja zatitne naprave na stroju i isto 32 sluaja zbog
rada bez razraene tehnologije i odgovarajuih uputa za sloenije poslove.
Neke zemlje, naprednije po pitanju ZNR, imaju bolje ispitane podatke o
uzrocima i mjestima dogaanja nesrea na radu za samo graevinarstvo. U
sljedeim tablicama dani su statistiki podaci o nainu nastanka teih ozljeda
u graevinarstvu, openito (Velika Britanija) i na pojedinim strojevima (SAD i
Njemaka). Ti podaci u velikoj mjeri upuuju na iste izvore i slian intenzitet
opasnosti kao kod izvoenja radova u Hrvatskoj.
Udio u
Nain nastanka ozljeda broju tekih
u graevinarstvu
ozljeda
- padovi radnika s visine
- udarci
- struja
- padajui predmeti
- kod strojeva
- toksinost

56%
10%
5%
4%
3%
1%

26

Operacija pri kojoj je dolo do

ozljede s d o z e r o m (SAD)

Broj teih
ozljeda
godinje

- ulaenje ili silaenje s dozera

- aktivnosti na odravanju stroja
- rad s dozerom
- druge aktivnosti u koje je
ukljuen dozer

Broj smrtnih
ozljeda
Izgubljeni radni
godinje
dani godinje

875
612
921

1
3
17

30.889
17.978
33.793

554

15.816

Redovito odravanje graevinske mehanizacije je izuzetno bitno za sigurnost

rada, ali uoljivo je da i pri obavljanju poslova odravanja strojeva dolazi
dosta esto do ozljeivanja radnika.
U z r o c i n e s r e a pri radu
t o r a nj s k i h d i z a l i c a
- montaa dizalice
- demontaa dizalice
- preoptereenje
- pogreno opsluivanje
- kvarovi stroja
- vjetar
- transport
- uad (sajle)
- tvorniki spojevi
- kolosijek
- ostalo
Ukupno

% od ukupnog broja
14,9
14,4
13,2
8,7
8,1
5,5
4,8
4,5
2,7
2,5
20,7
100

27

Trokovi koje uzrokuju ozljede na radu

Zbog nastajanja ozljeda na radu moe doi do nastanka brojnih trokova. To
su prije svega:
- trokovi prve pomoi i medicinske pomoi,
- trokovi lijeenja u bolnici,
- naknada zarade ozlijeenom zaposleniku,
- izgubljeno radno vrijeme ozlijeenog zaposlenika,
- izgubljeno radno vrijeme drugih zaposlenika,
- izgubljeno radno vrijeme voditelja poslova,
- gubitci u proizvodnji,
- trokovi zapoljavanja novog zaposlenika,
- trokovi sudskih postupaka,
- naknada tete, jednokratna novana pomo i
- izdatci na osnovi preuzetih obveza.
Uz trokove u svezi ozljeda zaposlenika, uslijed nezgoda koje su posljedica
loe provedbe mjera zatite, mogu nastati znatne tete na strojevima i
opremi, a dogaaju se i zastoji uplaniranoj dinamici izvoenja radova.
Neki od navedenih trokova su direktni, pa ih je jednostavno izraziti kao
financijski gubitak, a neki su indirektni i tee ih je obraunati. Trokovi
indirektno proizlaze iz gubitka radnih dana zbog ozljeda na radu. Zbog
ozljeda je u Hrvatskoj 2007 godiine izgubljeno 1.216.637 radnih dana, a samo
u graevinarstvu moe se pretpostaviti da je izgubljeno vie od 100.000 dana
(Ilustracije radi, izgubljeni broj dana treba pomnoiti s prosjenim brojem
radnih sati i prosjenom cijenom sata rada, pa e biti jasnije o kakvoj
finacijskoj teti je rije).
Sustav kvalitete prema ISO 9000 nalae da se kvaliteta prati i mjerenjem
trokova, a ovakvi trokovi smatraju se trokovima nekvalitete.
Ulaganje u zatitu na radu predstavlja dobro uloeni novac, jer samo jedna
tea nesrea moe donijeti vee trokove nego to bi bila cijena ulaganja u
prevenciju.
Dakako, dio tih trokova plaa sam poslodavac, a dio se trokova refundira
od strane osiguravatelja. No, treba imati na umu, da e osiguravatelj prije
nego plati ikakve trokove zbog nastale ozljede na radu, temeljito provjeriti jeli
poslodavac u radnom procesu prigodom kojeg je dolo do ozljede proveo sve
one mjere koje su Zakonom o zatiti na radu (i drugim propisima) propisane,
te ako se ustanovi da bilo to od toga nije provedeno, osiguravatelj se nee
smatrati obveznim preuzeti bilo kakve trokove nesree.

28

Trokovi bolovanja po djelatnostima u Hrvatskoj 2003. godine (www.poslovni.hr)

Obzirom na broj zaposlenih najvei trokovi bolovanja u R. Hrvatskoj su u javnoj upravi?!

Izbjegavanjem ozljeda i profesionalnih oboljenja uteda je, osim za poduzee,

evidentna i za iru drutvenu zajednicu. Svi trokovi zbog ozljeda na radu i
profesionalnih bolesti, koje solidarno snosi cijelo drutvo, prema podacima
Meunarodne organizacije rada iznose ak do 4% brutto nacionalnog
proizvoda. Zato drava uz uinkoviti inspekcijski nadzor treba olakicama
sustavno stimulirati tvrtke da posluju to sigurnije.
Na to je usmjeren na Zakon o doprinosima za obvezna osiguranja koji
smanjuju davanja (do 25%) za one kod kojih su trokovi za ozljede na radu i
profesionalne bolesti manje od prosjeka, a poveava (do 50%) za one kod
kojih su iznadprosjeni.
Meunarodna organizacija rada na nedavnom svjetskom kongresu
posveenom zatiti i zdravlju na radu ukazuje na to da pravilna zatita
zdravlja na radu i pravo svakog radnika na zdravstvenu zatitu
unaprjeuju radne uvjete i imaju pozitivan utjecaj na produktivnost,
ekonomski i drutveni rast.
Zato je Europska agencija za sigurnost i zatitu zdravlja na poslu (EU-OSHA)
pokrenila kampanju "Zdrava radna mjesta" koja ima za cilj kroz period 2007.2012. god. smanjiti nezgode vezane uz posao za jednu etvrtinu u cijeloj EU.
Kako bi poduzea provodila proaktivnu politiku upravljanja rizicima radnih
mjesta EU je odredila svim svojim lanicama obvezu da poslodavci
procjenjuju rizike za sigurnost i zdravlje radnika (Direktiva iz 1989. godine).

29

Uspjeno provoenje zatite na radu

Jedino rad na siguran nain je dobar rad.
Nema niti jednostavnog, niti nekog sveprimjenjivog rjeenja problema
sigurnosti, ali je nuno stalno biti svjestan postojanja opasnosti. To je
posebno vano kod graevinarstva koje spada u najrizinije djelatnosti.
Kako se pokazalo da se veina nesrea na radu mogla sprijeiti i izbjei, prvi
korak k tom cilju je procjena rizika.
Probleme zatite pri graenju prvo treba locirati i definirati, a onda i
detektirati uzroke i pomogunosti ih rangirati. Sve dok se zatita u
gradilinoj praksi zanemaruje zaobilazi i obavlja samo formalno ili stihijski i
intuicijski, izbjegavanje ozljeda ovisiti e ponajvie o srei i spretnosti radnika.
Preporua se obvezna analiza problematike i planiranje odgovarajuih
mjera ZNR u sklopu izvedbenog POG-a, na temelju podataka iz
dosadanjih iskustava i drugih spoznaja.
Djelotvorna zatita na radu ne moe biti rezultat djelovanja samo jedne
osobe, nego je neizostavno potreban timski rad svih sudionika.
Uz neophodna znanja i vjetine, u zatitu treba biti ukljuena svijest
(moral) o odgovornosti prema sebi i drugima. Treba teiti svakodnevnom
uoavanju problema, provoenju internih i pisanih uputa, prihvaanju
sugestija motiviranih radnika i rjeavanju problema u vlastitoj radnoj okolini.
Zato valja unaprijediti komunikaciju s radnicima i njihovim
predstavnicima, savjetovati se s njima, educirati ih i ukljuiti ih u sve
mjere povezane s njihovom sigurnosti i zdravljem na radnome mjestu.
Radnici bi trebali potovati upute o ZNR, a sudjelovanje u edukativnim
programima o ZNR treba biti obavezno za sve.
Da bi se sve odvijalo prema prihvaenom planu, svakako pomae aktivna
interna kontrola od strane strunjaka ZNR u poduzeu.
Teba uredno vooditi svu potrebnu dokumentaciju (standardni obrasci i dr.)
s podacima o radnicima, strojevima i drugom vanom za zatitu pri njihovom
radu.
Transparentno treba regulirati obveze izvravanja ZNR sa svim
podizvoditeljima na gradilitu, koji trebaju dostaviti glavnom izvoditelju
podatke o svojim radnicima i strojevima koji e sudjelovati na projektu. Ako
glavni izvoditelj eli dio odgovornost u organiziranju, provoenju i nadzoru
nad ZNR prenjeti na svoje kooperante, potrebno je ostaviti odgovarajui
pisani trag.
Prevenciju od ozljeda na radu mora se ugraditi u temeljne postavke
poslovanja. Rjeavanje zatite na gradilitu spada u djelokrug organizacije i
njeno funkcioniranje mora biti ugraeno u sustav graevinskog poduzea (s
gradilitima kao podsustavima, povezano s podsustavima za planiranje i
kontrolu, protono za informacije, kako unutarnje, tako i izvana).
30

O provedbi mjera zatite na radu treba razmiljati kao aktivnostima koje

e unaprijediti kvalitetu rada i ivota, a imati e za posljedicu opu dobit
uslijed vee uinkovitost radnika, sreenije organizacije rada, manjih
dodatnih trokova i bolje kvalitete proizvoda.
Zbog toga je sreivanje procesa mjera zatite na radu sadrano i u
zahtjevima koje postavlja ISO sustav normi za kvalitetu poslovanja.
Postignue traene kvalitete nuno ukljuuje sve djelatnosti tvrtke, pa i ZNR
koja je implicirana u brojne odrednice norme ISO 9000. Maksimalnu ZNR
mogue je postii samo ako se probleme sigurnosti i integralne zatite u
poduzeu sagledava kroz jasno definirane procese unutar sustava poduzea
graevinskog izvoditelja kao dio upravljanja kvalitetom.
Vanjski nadzor nad provedbom propisane zatite na gradilitu, koji provodi
inspekcijska sluba, isto bi trebao u prvom redu biti prevencijski.
Shema koja slijedi prikazuje planiranje koordinaciju provedbu kontrolu
mjera ZNR kroz razliite faze razvoja graevinskih projekata, s odgovornim
nositeljima i onima na koje se zatita odnosi.
MJERE ZATITE ZA KRAJNJE KORISNIKE (kroz osiguranu kvalitetu graevine i propisane mjere za korisnike)

Gra. izvoditelj,
Inspekcije,
Nadzor

Upotreba graevine
Investitor ili
kupci -korisnici

Kontrolirana
izvedba

Gra. izvoditelj:
voditelj
graenja +
ovlatenik
ZNR + radnici,
Inspekcije,
Nadzor

zadovoljava

Izvedbeni POG
-plan i izbor
tehnolog
Elaborat zatite
na gradilitu
Gra. izvoditelj:
priprema +
voditelj gra.
+ strunjak
ZNR

Primipredaja
graevine

Izbor izboditelja
InvestitorKonzalting

Faza DEFINIRANJA graevinskog projekta

radova na
gradilitu

Idejni POG
-davanje ponuda
Graevinski
izvoditelji
(priprema marketing)

ne zadovoljava

Natjeaj

odstupanja od plana

InvestitorKonzalting

Elaborat zatite za
korisnike

Ovlateni
projektant

Projektiranje

bitna

MJERE ZATITE ZA GRAEVINARE

(na gradilitu)

Faza IZVOENJA graevinskog projekta

31

Pozitivna iskustva iz prakse

Pozitivan je primjer ure akovia, gdje svako jutro imaju tzv. sigurnosni
sastanak nazvan "samo 5 minuta za sigurnost". Na njemu poslodavac i
radnici ponavljaju to sve i na koji nain trebaju obaviti i tu poslodavac dobiva
na uvid informaciju o zdravstvenom i psihikom stanju vlastitih radnika. ali i
daje konkretnu sigurnosnu informaciju izvjeujui ih o tome to ih danas
oekuje i kako to sigurno treba biti obavljeno. Osim toga, on preventivno
progovara o potencijalno opasnim situacijama (vremenske nepogode i
pogorani uvjeti rada). Radnicima ne trebaju neki dugotrajni, optereujui
sastanci na kraju radnog dana. Njima treba konkretna kratka informacija
prije poetka rada.
Uvijek se trai preventivno djelovanje i po tome je zanimljiv primjer
austrijske Alfe. Oni nemaju ingerencije kako bi nekoga kaznili. Na gradilite
dou s kamerom, snime situaciju i zatim to prezentiraju radnicima i
poslodavcima, te pokazuju ono to je dobro i ono to nije.
Pokazalo se kako je bitno da ef ozbiljno shvaa ZNR. Ako je on dosljedan u
inzistiranju posla na siguran nain, takva e biti i njegova radna snaga, jer
samo za takav rad i zna.

32

???

3)
PRAVILA ZATITE NA RADU NA GRADILITIMA

???

33

Pravila propisi za podruja:

- Planiranje i priprema ZNR za izvoenje graevinskih projekata
- Sigurnosni znakovi
- Zatitna oprema graevinskih radnika
- Ruenja
- Zemljani radovi
- Transport po gradilinim putevima
- Dizanje tereta
- Tesarski radovi
- Armiraki radovi
- Betoniranje
- Montano graenje
- Zidarski i izolaterski radovi
- Radovi na visini
- Skele
- Struja na gradilitu
- Opasne tvari na gradilitu
- Dozvoljena buka

34

Planiranje i priprema Z N R za izvoenje graevin. projekata

Planiranje izvoenja graevinskih projekata koje ukljuuje pravila zatite
(prema Pravilniku o ZNR na privremenim ili pokretnim gradilitima dunost
koordinatora ZNR I) trebalo bi poeti ve u fazi projektiranja, dok izoa
obino nije niti poznat.
Planiranje mjera ZNR izvoa radova treba poeti u fazi pripreme graenja,
kao element u sklopu izvedbenog (glavnog) Projekta organizacije graenja
(POG). Treba raunati na to da su mjere zatite ovisne o vremenu izvoenja
(vezane su za dinamiki plan koji se vrlo esto mijenja). Prije poetka bilo
kakvih radova na gradilitu, treba izraditi elaborat o ureenju gradilita koji
se mora uvati sve dok se to gradilite koristi. U njemu su sadrane mjere:
1) osiguranje granica gradilita prema okolini;
2) ureenje i odravanje prometnica (prolazi, putevi, eljeznice i sl.);
3) odreivanje mjesta, prostora i naina razmjetaja i uskladitenja
graevnog materijala;
4) izgradnju i ureenje prostora za uvanje opasnog materijala;
5) nain transportiranja, utovarivanja, istovarivanja i deponiranja raznih
materijala;
6) nain obiljeavanja odnosno osiguravanja opasnih mjesta i ugroenih
prostora (zona);
7) nain rada na mjestima gdje se pojavljuju tetni plinovi, praina, para i
gdje moe nastati vatra
8) ureenje elektrinih instalacija za pogon i osvjetljenje na pojedinim
mjestima na gradilitu;
9) odreivanje vrste i smjetaja graevinskih strojeva i postrojenja i
odgovarajua osiguranja;
10) odreivanje vrste i naina izvoenja graevinskih skela;
11) nain zatite od pada s visine ili u dubinu;
12) odreivanje radnih mjesta na kojima postoji poveana opasnost za
zdravlje radnika, kao i vrste i koliine
potrebnih osobnih zatitnih sredstava odnosno zatitne opreme;
13) mjere i sredstva protupoarne zatite na gradilitu;
14) izgradnju, ureenje i odravanje sanitarnih vorova na gradilitu;
15) organiziranje prve pomoi na gradilitu;
16) po potrebi, organiziranje smjetaja, prehrane i prijevoza radnika na
gradilite i s gradilita;
i drugo nuno za zatitu osoba na radu.
Ve je naglaeno kako je izvoa radova prije otvaranja gradilita zakonski
obvezan nadlenom tijelu inspekcije dostaviti propisane podatke o
predstojeoj izvedbi projekta.

35

Plan ureenja gradilita

Shemu radilita izrauje glavni nositelj radova, a ona sadri ucrtane granice
radilita prema okolini s ucrtanim objektom gradnje, privremenim objektima
na radilitu te utvrenim povrinama za smjetaj graevinskih strojeva i
postrojenja, mjesta skladitenja graevinskog, pogonskog i eksplozivnog
materijala i lokaciju sanitarnih vorova.
Opisni dio plana o ureenju radilita izrauje nositelj radova i pojedini
izvoai u sluajevima kada je prije poetka radova potrebno prethodno
rijeiti naine zatite radnika na radu, naine ureenja radilita i ivotne
uvjete radnika na radilitu.
Ovisno o vrsti i sloenosti radilita opisni dio plana o ureenju radilita sadri:
- nain obiljeavanja odnosno osiguranja opasnih mjesta i ugroenih prostora
na radilitu (opasne zone);
- odreivanje mjesta rada na kojima postoji poveana opasnost za ivot i
zdravlje radnika kao i vrste i koliine potrebnih osobnih zatitnih sredstava
odnosno zatitne opreme;
- nain ureenja i izvoenja privremenih elektrinih instalacija snage i rasvjete
na radilitu;
- vrstu i broj strojeva i ureaja s poveanim opasnostima;
- planove i proraune za graenje i postavljanje skela i podupiraa,
razupiraa i ograda;
- nain ureenja i odravanja prometnica;
- odreivanje mjesta, prostora i naina razmjetaja i uskladitenja materijala;
- nain rada na mjestima gdje se pojavljuju tetni plinovi, praina, para
odnosno gdje moe doi do poara ili nastati druge opasnosti;
- nain zatite radnika od pada s visine ili u dubinu;
- nain osiguranja smjetaja, prehrane i prijevoza radnika na radilite i s njega;
- nain organiziranja pruanja prve pomoi i medicinske pomoi;
- popis isprava, evidencija i uputa iz podruja ZNR koje se moraju uvati na
radilitu.
Pravilnik o ZNR u graevinarstvu daje detaljne upute za siguran rad za sve
vrste graevinskih radova, te openito za rad sa strojevima i runim alatima, kao
i radove s opasnim tvarima i u svezi elektrinih instalacija na gradilitu.
Pri organizaciji gradilita postoje pravila ZNR koja uvijek treba nastojati
potivati:
1) Gradilite svakako mora biti osigurano od pristupa osoba koje na njemu
nisu zaposlene i mora biti ureeno tako da omoguava nesmetano i
sigurno izvoenje radova.
2) Sav materijal, ureaji, postrojenja i oprema potrebni za izgradnju kada se
ne upotrebljavaju moraju biti sloeni tako da je omoguen lak pregled i
njihovo nesmetano uzimanje.
3) Pomone pogone na gradilitu treba smjetati izvan opasnih zona na
gradilitu. Ako to nije mogue, moraju se predvidjeti i osigurati
odgovarajue mjere ZNR radnika koji tamo rade.
36

4) Slobodni elektrini vodovi na gradilitu moraju biti poloeni tako da ne

postoji opasnost od njihovog mehanikog oteenja (dovoljna visina
iznad tla).
5) Za radove koji se obavljaju pod nepovoljnim klimatskim, atmosferskim ili
drugim utjecajima, treba poduzeti mjere ZNR za osiguranje potrebnih
radnih uvjeta, to podrazumjeva koritenje odgovarajuih osobnih
zatitnih sredstava i opreme.
6) Prije poetka radova na gradilitu se moraju osigurati higijensko-sanitarni
ureaji. Radnici moraju imati mogunost koritenja potrebnih pomonih
prostorija (garderobe, kupaonice, umivaonice, nunici, prostorije za
prehranu, za povremeno zagrijavanje radnika, za ienje i dezinfekciju
radne odjee i zatitnih sredstava i dr.) koje se u pravilu nalaze u
posebnim objektima u blizini radnih mjesta.
7) Obvezno je postavljanje znakova opasnosti i opih obavijesti na
mjestima rada i instalacija.
8) Treba biti organizirana sluba za pruanje prve pomoi, a svi zaposlenici
trebaju imati omoguen pristup do prve pomoi ija lokacija treba biti
jasno oznaena (jedna ili vie prostorija s nesmetanim pristupom). Na
ormariu prve pomoi treba istaknuti adresu i telefon najblieg ljenika i
zdravstvene stanice, te ime radnika osposobljenih za pruanje prve
pomoi. Uz ormari za prvu pomo (zavoji, flasteri, gaze, vata, udlage,
koni naprstci, trokutne marame, sigurnos. igle, anatomske pinceta,
kare, soda bikarbona, aktivni ugljen, 70%-tni alkohol, parafin. ulje i dr.)
trebaju biti i nosila za prijenos unesreenih.
(Potrebna oprema ovisi o broju zaposlenih i opasnosti izvoenih poslova.)

Pri nonom rada treba osigurati opu osvijetljenost gradilita od najmanje 50

luksa, a lokalna osvijetljenost kod dizalica i na mjestima rada (vezivanje i
odvezivanje tereta) treba biti najmanje 75 luksa.
U radnim prostorijama moraju se osigurati i posebno obiljeiti slobodne
povrine potrebne za slaganje materijala, dijelova i proizvoda u fazi obrade.
Izvoenje radova na gradilitu smije otpoeti tek kada je gradilite
ureeno prema navedenim odredbama.
37

Sigurnosni znakovi
Sigurnosni znak je znak, koji se odnosi na odreeni objekt, djelatnost ili
stanje, i daje informaciju ili uputu o osiguranju sigurnosti i zdravlja pri
radu (prema Pravilniku o sigurnosnim znakovima i u skladu s normom HRN
7010). Sigurnosni znakova se moraju postavljati na mjestima na kojima
radnici ne mogu izbjei rizike, jer ih poslodavac nije mogao otkloniti ili
dovoljno smanjiti osnovnim pravilima zatite na radu ili odgovarajuom
organizacijom rada. Znak moe biti:
- natpis (geometrijski znak, simbol ili piktogram jednostavni prikazi),
- boja (ima tono znaenje),
- svjetlosni znak (u kontrastui prema okolini, ali bez bljetanja),
- zvuni signal (10 dB vii od postojee razine buke, ali ispod razine boli i
jasno razliit od drugih zvukova u okolini),
- govorna komunikacija (to krae) i
- komunikacija rukama (to jednostavnije),
a mogue su i razliite kombinacije (npr. svjetlosni i zvuni znakovi ili runi
signali i govorna komunikacija).
Aktiviranje svjetlosnog znaka ili akustinog signala navjeuje kada nastupaju
okolnosti zbog kojih je znak predvien, a mora djelovati toliko vremena koliko
takve okolnosti traju. Znakovi, za koje je potreban vanjski izvor energije,
moraju imati osigurano rezervno napajanje u sluaju nestanka elektrine struje.
Znakove i signalne naprave treba redovno istiti, odravati, pregledavati,
popravljati i po potrebi mijenjati, kako bi se osiguralo ouvanje bitnih i
funkcionalnih svojstava. Znakovi mogu biti u obliku tvrde ploe, samoljepivih
etiketa ili naneseni bojom i moraju biti otporni na udarce, vodu i vremenske
utjecaje.
Postavljaju se na primjerenoj visini od tla, koja odgovara liniji gledanja. Pri
tome je potrebno uzeti u obzir postojee prepreke na dolasku u podruje
ugroenosti i u njegovoj neposrednoj blizini. Mjesto postavljanja znaka mora
biti dobro osvijetljeno, lako dostupno i dobro vidljivo. (Na mjestima sa slabom
prirodnom osvijetljenou, preporua se uporaba fluorescentnih boja,
refleksnih materijala i dodatna umjetna rasvjeta.)
Za sve znakove koji ukljuuju sigurnosnu boju vrijede upute iz tablice:
BOJA
Crvena

ZNAENJE ili NAMJENA

ZNAK ZABRANE
Alarm za opasnost
Poarna oprema

uta ili
ukastosmea
Plava
Zelena

Znak upozorenja
Znak za obvezno postupanje
Znak za izlaz u nudi
Znak za prvu pomo
Nema opasnosti

UPUTE I OBAVIJESTI
OPASNO ODSTUPANJE
Naprave za zaustavljanje, iskljuivanje
i isklapanje u nudi
Identifikacija i mjesto
Pazite,
poduzmite sigurnosne mjere
Specifino postupanje ii mjera
Nosite osobnu zatitnu opremu
Vrata, izlazi putovi
Oprema, pomagala (objekti)
Vraanje u normalno stanje

38

Plou treba odstraniti kada prestanu postojati okolnosti zbog kojih je bila
postavljena.
Najvaniji su sigurnosni znakovi:
- znakovi zabrane
- znakovi upozorenja
- znakovi naredbe
- znakovi za spaavanje

Radnicima treba osigurati odgovarajue usmene ili pisane upute o znaenju

sigurnosnih znakova, a oni se moraju pridravati uputa o nainu postupanja.

Ploa sa znakovima na ogradi gradilita

39

Zatitna oprema graevinskih radnika

Kada nije mogue pravilima zatite na radu na sredstvima rada ili
organizacijskim mjerama otkloniti ili u dovoljnoj mjeri ograniiti
opasnosti po sigurnost i zdravlje zaposlenika, poslodavac mora
osigurati odgovarajua zatitna sredstva i skrbiti da ih zaposlenici
koriste pri obavljanju poslova (prema Zakonu o ZNR).
Materijal od kojeg se izrauju osobna zatitna sredstva i druga oprema,
odnosno njihovi dijelovi, ne smiju neugodno mirisati, nadraivati kou i
otputati boju.
Osobna zatitna sredstva odnosno oprema koja se upotrebljava na radnim
mjestima na kojima postoji opasnost od poara mora biti izraena od
negorivog materijala ili od teko zapaljivog materijala.
Osobna zatitna sredstva, odnosno oprema koja se upotrebljava na radnim
mjestima na kojima moe doi do mehanikog, elektrinog, toplotnog ili
slinog udara, mora biti dovoljno otporna prema kidanju, udaru i lomu
odnosno elektrinoj i toplinskoj vodljivosti.
Osim prethodno navedenih uvjeta, materijal od kojeg se izrauju osobna
zatitna sredstva i oprema mora biti dovoljno otporan prema koroziji, promjeni
temperature i djelovanju dezinfekcijskih sredstava.

Zatitnu kacigu treba Zatitne izme (otporne na masti,

uvijek imati na glavi! ulja i kiseline, za temp. do -20oC)

Elektroizolacij. i varilaka rukavica

Jednokratni respirator (titi od

neagresiv. i neotrov. praine)

Zatitne slualice (antifon)

Zatine naoale
40

Za podizanje i prenoenje greda, cijevi i slinih dugih predmeta za zatitu

ramena treba koristiti titnike za rame I vrat.
Kada se prenose vree cementa ili vapna radnci trebaju zatiti vrat od
nagrizanja zatitnim kapuljaama.
Kada se buka, bilo runo ili strojno, postoji opasnost od upadanja estica
morta koji se nabacuje u oko, pa je obvezna uporaba titnika za oi i lice, ali i
zatitnih gumenih rukavica. Zatita oiju i lica nuna je i kod raznih drugih
radova, primjerice ienja armatura i razastiranja i nabacivanja bitumena, za
iji transport radnici trebaju imati kone rukavice, dugu konu pregau i
gumene izme.
Dini organi zatiuju se od tetnih praina uporabom respiratora. Respirator
treba povremeno ispraiti, a kada disanje postane oteano treba staviti novi
filtar.

Signalizirajui prsluk

Zatitni pojas s naramenicama i

uvrivaem slabin. dijela tijela
(uvuje se alkom u visini kralje.)

Sigurnosno elino ue
(sajla) s amortizerom
(automatsko koenje)

Kod nekih radova na visini za slobodno kretanje uz zadovoljavajuu sigurnost

radnika upotrebljava se sigurnosno ue (spojeno sa zatitnim pojasom) s
bubnjem za automatsko namatanje i amortizerom. U sluaju pada s visine pri
poveanoj brzini izvlaenja dolazi do automatskog koenja ueta i
zaustavljanja daljnjeg pada.
Bubanj za namatanje sigurnosnog ueta uvijek treba postaviti iznad mjesta
rada jer e jedino tada dobro funkcionirati u sluaju pada.
Za uporabu treba birati zatitne pojaseve koji omoguavaju ravnomjerno
optereenje (spojno mjesto prsten na leima, a trake prelaze preko ramena i
izmeu nogu) da trzaj pri padu ne oteti kraljenicu.

41

Ruenja
Poslovi ruenja objekta ili nekog njegovog dijela, bez obzira da li se ruenje
obavlja runo, pomou strojeva ili miniranjem, moraju se obavljati iskljuivo
prema prethodno izraenom programu (projektu) radova i mjerama
ZNR, zavisno od vrste objekta i stupnja opasnosti koji pri tom radu prijeti.
Prije poetka ruenja objekta mora se ugroeno podruje ograditi
zatitnom ogradom ili osigurati na drugi odgovarajui nain, zavisno od
naina ruenja.
Radove na ruenju objekta smiju obavljati samo struno osposobljeni
radnici i to pod neposrednim i stalnim nadzorom odreene strune
osobe na radilitu.
Runo ruenje mora se odvijati iskljuivo postupno i to odozgo nanie
(-bez potkopavanja). Pojedini dijelovi zidova i dimnjaci ne smiju se ostavljati
neporueni, nego se moraju ruiti istovremeno s ostalim dijelovima objekta.
Ruenje meukatne odnosno tavanske konstrukcije smije otpoeti tek po
ruenju i uklanjanju svih poruenih dijelova iznad nivoa te konstrukcije. Runo
ruenje slobodno stojeih zidova mora se izvoditi iskljuivo pomou
odgovarajuih radnih skela.
Ako se ruenje objekta obavlja pomou strojeva, isti se mora
nalaziti na udaljenosti koja je najmanje za 1,5 puta vea od
visine objekta, odnosno dijela koji se rui (prikazano slikom).
Ukoliko se ruenje obavlja koritenjem
eline uadi, jaina na kidanje eline
uadi pomou koje se prenosi vuna snaga
potrebna za ruenje objekta, mora biti
najmanje triput vea od vune snage stroja.
Demontirane grede nosa i drugi teki
dijelovi konstrukcije s objekta smiju se
uklanjati iskljuivo pomou odgovarajuih
ureaja ili naprava.
Zabranjeno je izvlaenje zatrpanih
betonskih stupova, elinih nosaa i
drugih dijelova objekta iz ruevine
pomou strojeva bez prethodnog
oslobaanja od ostalog poruenog
materijala. Zabranjeno je ruenje ili
izvlaenje dijelova traktorom tokaom.
Pri ruenju viekatnih objekata
zabranjeno je prikupljanje poruenog
materijala na pojedinim katovima.
Uklanjanje rastresitog i prainastog materijala s ruevine na tlo obavlja se
pomou potpuno pokrivenih korita, kroz odgovarajue cijevi ili na kakav drugi
nain koji onemoguuje irenje praine.
42

Zemljani radovi
Kopanje rovova, kanala i bunara
Pri izvoenju zemljanih radova na dubini veoj od 100 cm moraju se, na
osnovi statikog prorauna, poduzimati mjere postupnog osiguravanja
bonih strana i razupiranja iskopa kao zatita protiv ruenja zemljanih
naslaga s bonih strana i protiv obruavanja iskopanog materijala.
Iskop zemlje u dubini od 100 cm (za temelje, kanale i sl.) moe se raditi i bez
razupiranja, ako to vrstoa tla dozvoljava. Razupiranje strana iskopa nije
potrebno ako su bone strane iskopa ureene pod kutom unutarnjeg trenja tla
(prirodni nagib terena) u kojem se iskop obavlja, niti pri etanom kopanju do
dubine vee od 200 cm.
Runo otkopavanje materijala mora se izvoditi odozgo nanie strogo je
zabranjeno potkopavanje.
Za silaenje radnika u iskop i izlaenje iz iskopa moraju se osigurati vrste
ljestve koje iznad ruba iskopa prelaze najmanje 75 cm (a ne koristiti razupore
ili oplatu), a umjesto njih moe se sluiti i odgovarajuim stepenicama ili
rampom.
Pri izbacivanju zemlje iz iskopa sa dubine preko 200 cm moraju se na
posebne podupirae postaviti meupodovi s rubnom zatitom visine
najmanje 20 cm (da se materijal ne osipa dolje). Radnici prije poetka rada
moraju biti upoznati s kojom se najveom koliinom iskopanog materijala
smije opretetiti meupod.

Iskop rovova za cijevi

Propisno osiguranje iskopa razuporama i oplatom koja nadvisuje teren za (najbolje 20 cm)

Materijali ne smiju biti sloeni blizu ruba da se s njima ne bi dovela u

opasnost osobe koje se nalaze u rovu. Prilikom runog iskopa, zemlju iz rova
treba odbacivati na udaljenost od barem 50 cm od ruba iskopa.
43

Rovovi i kanali moraju se izvoditi u tolikoj irini koja omoguava nesmetan rad
na razupiranju bonih strana, kao i rad radnika u njima. Najmanja irina rova
Rovovi i kanali
izvoditi
u tolikoj
irini se
kojaslobodno.
omoguava
rad
odnosno
kanalamoraju
dubinesedo
100 cm
odreuje
Pri nesmetan
dubini preko
na
razupiranju
bonih
strana,
kao
i
rad
radnika
u
njima.
Najmanja
irina
rova
100 cm irina rova (kanala) mora biti tolika da ista irina rova (kanala) 100
odnosno
dubine domora
100 cm
slobodno.
Pri dubini
preko
cm
irinakanala
rova (kanala)
biti odreuje
tolika dase
ista
irina rova
(kanala)
nakon
100
cm
irina
rova
(kanala)
mora
biti
tolika
da
ista
irina
rova
(kanala)
izvrenog razupiranja bude min. 60 cm.
nakon izvrenog razupiranja bude min. 60 cm.

Najmanja irina za jame bez

predvienog prostora za rad

Pri kopanju rova potporne objekte koji slue zatiti od uruavanju trebaju
izvesti ovlatene osobe pod ovlatenim nadzorom.
Niti jedna osoba ne smije poeti raditi u rovu sve dok inspekcija ne pregleda
gradilite i ne utvrdi da su zadovoljeni propisi ZNR, a svaki dio iskopa treba
se barem jednom dnevno provjeriti, da ne bi dolo do neeljenih posljedica.
Pri kopanju bunara, ahtova i jama u blizini ugljenokopa, tvornikih plinskih
cjevovoda, gradske odnosno industrijske kanalizacije i slino, u pravilu treba
predvidjeti mogunost pojave opasnih plinova. Zato se prije poetka radova
na iskopu prethodno mora provjeriti eventualna prisutnost ugljinog
monoksida (CO), odnosno drugih tetnih, zapaljivih ili eksplozivnih plinova.
Potrebno je osigurati neeljeno upadanje osoba i raznog materijala u
bunar, aht, kao i rov i zato radni prostor treba ograditi. Radi zatite radnika
koji rade na dnu bunara, ahta ili jame od materijala koji pada iz naprave za
izvlaenje iskopane zemlje, mora se postaviti zatitna nadstrenica na visini
od najmanje 200 cm od dna iskopa.
Uklanjanje oplate i podupiraa pri oziavanju bunara, ahtova ili jama mora
se vriti odozdo navie, postepeno sa napredovanjem oziivanja, ali tako da
ne bude ugroena stabilnost preostalog podupiranja.
Ako postoji opasnost od remeenja stabilnosti tla i
zaruavanja (sipki materijali), oplata se ne smije vaditi,
nego se zasipa zemljom ili zazida ili zabetonira (bunari).

44

Pri strojnom iskopu zemlje rukovatelj stroja ili poslovoa radova mora paziti
da ne ugrozi sigurnosti radnika koji rade ispred ili oko stroja za iskop.
Takoer, obvezno se mora voditi rauna o stabilnosti stroja za iskop.
Ukoliko stroj posjeduje stabilizatore nije dozvoljen rad bez njihovog
postavljanja i to na vrsto i ravno tlo
Ako se iskop zemlje obavlja na mjestu gdje postoje instalacije plina, struje,
vode ili sl. radovi na iskopu moraju se obavljati po uputama i pod nadzorom
strune osobe.
Kada se iskop zemlje za nov objekt obavlja do dubine vee od dubine temelja
neposredno postojeeg objekta, takav rad mora se obavljati prema
posebnom projektu.

iroki iskopi
Nagib bonih strana irokih iskopa odreuje se prema prirodnom nagibu
terena. Iskopi za usjeke i zasjeke pri gradnji putova i sl. smiju se izvoditi samo
na temelju odgovarajueg projekta.
Kada se zemlja kopa s pokosom ili stepeniasto kut pod kojim se kopa ne smije
biti vei od 60o, a stepenice ne vie od 2,0 m. Obzirom da e se po stepenicama
odvoziti iskopana zemlja za prolaz treba ostaviti irinu od 1,2 -1,5 m.
Putovi i rampe za odvoenje materijala moraju odgovarati vrstoi terena i
prijevoznim sredstvima. Njihov nagib ne smije biti vei od 40%.
Na ice napete na nanosnoj skeli
za obiljeavanje profila treba staviti
zastavice, papire ili krpe jer se
obino slabo vide i o njih se lako
zapinje.

45

Podzemni iskopi
Pri izvoenju tunelskih radova, osim spomenutih zakona i pravilnika treba
se primjenjivati mjere propisane Pravilnikom o tehnikim mjerama i zatiti na
radu pri rudarskim podzemnim radovima (SL 11/67).
Pri upotrebi drvene grae za radove u tunelima smije se koristiti samo zdravo
i neoteeno oblo ili tesano drvo etinara, samo izuzetno, ako to zahtjeva
tehnika izvoenja radova, dozvoljena je i upotreba rezane grae. Dimenzije
grae moraju odgovarati pritisku i optereenjima koji pri radu mogu nastati.
Za podgraivanje u tunelima najee se koristi elina oplata s
lukovima napravljenim od profiliranog elika i elina mrea. Dijelovi metalne
oplate, kao i druga suvremena sredstva koritena za oplatu u tunelima,
moraju odgovarati geolokim i drugim uvjetima na mjestu na kome se
postavljaju, a pri uporabi treba se pridravati uputa proizvoaa. Sredstva za
spajanje i vezivanje dijelova oplate (vijci, spojke-kope i klinovi i sl.), moraju
odgovoriti vaeim standardima. Veze moraju biti struno izvedene,
jednostavne i vrste, tako da se mogu brzo sastavljati i rastavljati.
Podgraivanje potkopa (tolna, tunel) mora se obavljati usporedno s ostalim
radovima u potkopu.
Slobodna visina potkopa ne smije biti manja od 200 cm i irine ne manje od
230 cm (od toga za slobodan prolazak radnika mora ostati najmanje 40 cm).
Ako se za odvoenje materijala iz potkopa koriste vertikalna okna koja vode u
donji potkop, otvori okana obvezno moraju biti pokriveni poklopcem, koji se
poslije zavrenog sipanja materijala mora zatvoriti.
Ako se prevoenje materijala u tunelu vri motornom vuom, krajevi
kompozicije moraju se osvijetliti crvenim svjetiljkama.Instalacija za dovoenje
vode u tunel ili odvoenje vode iz tunela mora biti izvedena i ureena tako da
ne moe doi do poplave i oteivanja drvene grae, odnosno do ruenja
slojeva zemlje u tunelu.
Radi zatite radnika od eksplozije i tetnih plinova nastalih pri eksploziji
kada se izvodi miniranje, moraju se na podesnim mjestima i u zidovima
tunela izgraditi odgovarajua sklonita.
Kod kopanja tunela, kao i bunara i graevinskih jama treba omoguiti
radnicima da se u sluaju poara ili prodora vode ili materijala sklone na
sigurno podruje.
Komprimirani zrak za pogon pneumatskih ekia i builica mora se dovoditi
do ela potkopa elinim beavnim cijevima, koje svojim poloajem ne smiju
ometati rad u tunelu.
Tuneli (potkopi, tolne) moraju biti dobro osvijetljeni. Elektrina instalacija za
osvjetljenje mora biti izvedena prema postojeim tehnikim propisima. Ako
postoji mogunost da se pojave lako zapaljivi plinovi u tunelu (metan i slino),
elektrina instalacija, svjetiljke i drugi pripadajui ureaji moraju biti izvedeni u
specijalnoj izradi, prema postojeim tehnikim propisima za upotrebu
elektrinih ureaja i za izvoenje elektrinih instalacija u podzemnim
rudnicima koji su ugroeni od jamskih plinova.
46

Za osvjetljenje tunela zabranjena je upotreba karbidskih lampi.

Radna mjesta u tunelu, a naroito ona na elu potkopa, moraju biti dobro
provjetravana umjetnom ventilacijom. Sistem provjetravanja (dovoenje svjeeg
zraka odnosno odvoenje neistog) mora odgovarati lokaciji i duini tunela kao i
tetnostima koje nastaju pri radu u tunelu (plinovi, praina, SiO2 i slino). Za
proiavanje zraka u prvom redu se koristi centrifugalni ventilator s lopaticama
brzine do 3.000 okretaja u minuti, koji se obino zajedno s kompresorom nalazi
na ulazu u tunel odakle zrak distribuira putem cjevovoda veih promjera
napravljenih od limenih cijevi ili impregnirane tkanine. Rauna se da je kapacitet
ventilatora zadovoljavajui ukoliko se svakog sata obnavlja po 500 m3 zraka za
svakog radnika u tunelu i 250 m3 za svaki kilogram upotrijebljenog eksploziva.
Propisane su makisimalno dozvoljene koliine tetnih materijala, pa se
mjerenjima mikroklime na radnim mjestima mora utvrdiit dali su oni zaista ispod
dozvoljenih granica.
Povrinski otkopi
Prije poetka radova na vaenju kamena i kopanju gline, pijeska i ljunka,
Ako se kopanjem
stvore materijal
jame u kojima
se zadrava
voda due
tjedna, i
povrinski
neupotrebljivi
nad korisnim
leitem
moraodsedva
odgrnuti
mora se sprijeiti
mnoenje
komaraca
(npr. mora
upotrebom
raznih
dezinsekcijskih
odstraniti.
Odgrtanje
neupotrebljive
naslage
se vriti
odozgo
na dolje, a
sredstava,
gajenjem
ribica

gambuzija
i
dr.).
pod nagibom koji odgovara vrstoi materijala koji se odgre. irina odgrnute
povrine nad korisnim leitem, koje se otkopava, mora kod rastresitih (sipkih)
naslaga materijala biti najmanje za 1,5 m vea od debljine neupotrebljive
naslage.
Ako je naslaga materijala na povrini tako debela i takvog sastava da bi se
mogao odronjavati i pri prirodnom nagibu uslijed vanjskih utjecaja (potresa pri
miniranju, poslije jakih kia itd.), otkopavanje se mora obavljati u etaama, a
izmeu pojedinih etaa mora postojati prolaz za osoblje (stepenice, serpentine i
slino). Visinu i irinu pojedinih etaa treba biti takva da obzirom na sastav
materijala bude pouzdano sprijeeno kotrljanje ili odronjavanje materijala na
nie etae.
Potkopavanje je zabranjeno. Ako je materijal neupotrebljive naslage sklon
sklizanju ili se nalazi na strmim nagibima, najnia etaa kojom je otkriveno
korisno leite treba se ograditi zatitnim zidom od kamena, drveta ili prua. Kod
skliskog terena nagibi etaa trebaju biti blagi, a etae razmjerno niske i dovoljno
iroke. Kod opasnog terena treba na prikladan nain odvodnjavati skliske
povrine.
Nagib zavrnog otkopa zatitnog pojasa mora biti pod prirodnim kutom i ni u
kom sluaju ne smije ostati okomit. Kod nepouzdanog materijala zavrni otkop
treba zasaditi vrbom, obloiti busenjem ili osigurati na koji drugi prikladan nain.
Kod smjetaja neupotrebljivog materijala na odreeno mjesto (jalovite) treba
paziti da kut nagiba strana jalovita odgovara svojstvima neupotrebljivog
materijala i na odvoenje kinice. Podnoje jalovita mora biti najmanje 5 m
udaljeno od eljeznica, komunikacija i tekuih voda.
Ako se kopanjem stvore jame u kojima se zadrava voda due od dva tjedna,
mora se sprijeiti mnoenje komaraca (npr. upotrebom raznih dezinsekcijskih
sredstava, gajenjem ribica gambuzija i dr.).
47

Transport po gradilinim putovima

Prometnice i vozila
Raspored i irina prometnica mora odgovarati potrebama i namjeni prometa,
tj. irina transportnih putova mora biti takva da omogui siguran i lak transport
(sa to manje presijecanja i poklapanja) materijala, dijelova i proizvoda.
Unutarnje prometnice trebaju biti projektirane i izvedene tako da
osiguravaju prenoenje predvienih optereenja bez oteenja, te da su
stabilne i ravne kako bi kretanje transportnih sredstava i ljudi bilo sigurno.
Zato treba biti omoguena i dobra vidljivost za vrijeme kretanja vozila i osoba,
a na mjestima gdje je vidljivost smanjena i na mjestima intenzivnog kretanja
tereta moraju se postaviti odgovarajui znakovi, ponekad ak i brklje i ograde.
Transportni putevi, prilazi i prolazi, kao i radna mjesta na gradilitu moraju se
uredno odravati istiti nakon proljevanja tekuih i drugih materijala, a i zimi
istiti i posipati u sluaju poledice (posipanje pijeskom kada je sklisko).
Utovarno-istovarne povrine, prilazi takvim povrinama i njihove prometnice
moraju biti izgraeni od tvrde podloge. U pravilu kretanje vozila na utovarnoistovarnim povrinama, prilazima takvim povrinama i prometnicama treba biti
jednosmjerno.
Radi lakog opsluivanja i ienja orua za rad moraju se osigurati sigurni
prolazi irine najmanje 0,70 m.
Rampe, kosi prilazi i prolazi moraju biti izraeni od vrstog i zdravog
materijala i moraju se cijelo vrijeme uporabe odravati u ispravnom stanju i
povremeno istiti od posutog materijala. Mokra i klizava mjesta na njima
moraju se posipati pijeskom ili na drugi nain osigurati od klizanja.
Ako se rampe, kosi prilazi i prolazi upotrebljavaju za prijenos materijala,
njihova irina ne smije biti manja od 60 cm. Nagib rampi, kosih prilaza i
prolaza ne smije biti vei od 40%.
Transportna vozila smiju se kretati samo
utvrenim putevima.
Maksimalno dozvoljena brzina
- na radilitima = 10 km/h
-na prilaznim put. = 5 km/h
(pristup istovaru, pranje guma)

U zakrenim prostorima treba koristiti signalistu.

Zabranjena je vonja radnika na teretu.

Daske po kojima se prelazi trebaju biti debljine 48 mm.

Da se sprijee zapinjanja mosnica na spoju, kao i
kod ispupenja zbog njihovog preklopa, na tim
mjestima treba umetnuti trokutastu letvicu ili koso
zasjei
a najbolje
Runi dasku,
prijenos
tereta je ako su spojene na sudar).
48

Kada je god to mogue za podizanje i prenoenje tereta treba koristiti

pomoni pribor i alat, odnosno runa kolica. Za guranje i potiskivanje tekih
predmeta treba upotrebljavati odgovarajue poluge (ne drvene zbog lakog
slamanja) i valjke. Za utovar i pretovar bavi, cijevi veih profila i slinih
predmeta treba upotrijebiti vodilice s kliznim saonicama i malini runim vitlom
za namatanje ueta. Zbog zatite od prignjeenja prstiju pri podizanju i
povlaenju kutija i sanduka mogu se koristiti hvatai s kukama koje tite ruke.
Kada se moe bolje je podizati u paru ili grupno. Ako se teret podie
grupno, radnici se moraju poredati po visini, a samo jedan radnik treba davati
zapovijedi za dogovorene operacije.
Dugake predmete koji se pri noenju savijaju (npr. armatura), kako ne bi
zapinjali za predmete na tlu, trebaju nositi barem dva radnika.
Za runo podizanje teeg tereta trebaju se odabrati radnici posebnih
sposobnosti, koji moraju biti upueni u posebnu tehniku podizanja i
prenoenja tereta, odnosno utvrenim pokretima koji bitno smanjuju opasnost
od ozljeivanja. (Tako, pri podizanju vrea najprije treba osigurati mjesto za
zahvaanje. Rukom treba zahvatiti ugao vree, a otvorenim dlanom druge
ruke treba vrsto stegnuti vez vree. Vreu treba zabaciti na rame to blie
iji, istodobno se uspravljajui.)
Izabrani i uvjebani radnici smiju prenositi teret teine do 50 kg na
udaljenost do 60 m. Ako je put po kojem se nosi teret pod nagibom, nagib
ne smije biti vei od 25 stupnjeva, a put ne smije biti dui od 50 metara. Teret
u valjkastoj ambalai ne smije biti tei od 30 kg. Pri povremenom dizanju
tereta, bez uvjebavanja posebne tehnike, teina tereta koju podiu mukarci
ne bi smjela prelaziti 25 kg, a za ene 12 kg.
Kod noenja
dugakih
predmeta
treba prednji
kraj podii
uvis i paziti pri
okretanju da
se ne udari
neki radnik
koji se nalazi
u blizini.

Ovisno o vrsti tereta treba koristiti odgovarajua osobna zatitna sredstva,

kao to su kone zatitne rukavice za zatitu od uboda i posjeklina, zatitne
cipele s elinom kapicom za zatitu prstiju i stopala od pada tekih
predmeta, titnik za rame i vrat za zatitu od otrih bridova tereta koji se
prenose na ramenu, zatitnu kapuljau za zatitu od nagrizajueg materijala
koji se prenosi u vreama na ramenu te prema potrebi druga osobna zatitna
sredstva ovisno o moguim opasnostima.
49

Dizanje tereta
Dizalice predstavljaju najveu potencijalnu opasnost na gradilitu, a poslovi
upravljanja dizalicama i poslovi signalista (vezivanje tereta, davanje
upozorenja i sl.) se smatraju poslovima s posebnim uvjetima rada.
Dizalice su strojevi s poveanim opasnostima i podlijeu obvezi ispitivanja
nakon montae na privremenom radilitu. Na privremenim radilitima moraju
se osigurati odgovarajua uputstva za postavljanje, rukovanje, odravanje,
demontau i za prenoenje dizalica kao i drugih transportnih sredstava na
drugo mjesto rada te se moraju odrediti strune osobe za te poslove Takoer,
mora se se osigurati tehnike i organizacijske mjere pri prenoenju tereta
dizalicama kao zatita od mogueg pada tereta na zaposlenike koji rade u
ugroenoj zoni.
Ne smije se koristiti toranjske dizalice koja nisu mehaniki u savrenom
stanju. Za svaku pojedinu dizalicu mora postojati matina knjiga i kontrolna
knjiga odravanja. Rukovatelj toranjskom dizalicom odgovoran je za kontrolu
odravanja dizalice i on mora:
- konstantno provjeravati sve dijelove dizalice, nosivost dizalice, te davati
izvjetaj o eventualnom prekoraenju nosivosti,
- mora se uvjeriti da sve komande dobro i lako rade, odnosno bez zapinjanja i
bez ikakve zapreke,
- izvijestiti o bilo kakvom neobinom zvuku na dizalici kojom upravlja,
- svakog dana provjeriti sve konice i granice iskljuenja,
- voditi brigu o redovitom podmazivanju dizalice (kada nije u pogonu).
Jako niske temperature mogu uzrokovati puknua u strukturi toranjske
dizalice i zato se kod niskih temperatura (smrzavanja) mora izvriti hitan
pregled dizalice kako bi se provjerilo i osiguralo da nijedna struktura na
dizalici nije pukla ili napukla. Kada se temperatura spusti do 18oC rad s
toranjskom dizalicom predstavlja preveliku opasnost i mora obustaviti.
Toranjska dizalica se nikad ne smije upotrebljavati kada vremenski
uvjeti to ne doputaju, a to se u prvom redu odnosi na sluajeve kada je
snaga vjetra jaa nego to je uobiajeno. Dozvoljen je rad dizalicom do brzine
vjetra od 35-40 km/h. Kad brzina vjetra bude 40-50 km/h, potrebno je ak i
razmotriti
potrebu
za
uklanjanjem
dizalice
sa
gradilita.
Isto tako, ako doe do smanjenja vidljivosti zbog praine, tame, snijega,
magle ili kie, osoba nadlena za djelatnost dizalice mora obustaviti
njen rad.
Ovlateni radnik duan je na temelju propisane tehnologije rada ili pravila
struke, ovisno o vrsti tereta, odrediti nain zahvaanja i prenoenja tereta
(uetom, mreom, specijalnom napravom, i dr.). Izuzetno je vano procijeniti
teinu cjelokupnog tereta prije njegovog podizanja, te ga usporediti sa
nosivou dizalice (temelji se na teini tereta i najveoj duini kraka na kojem
se teret nalazi tj. momentu u tona-metrima). Kod izrauna cjelokupne mase
50

potrebno je provjeriti da li je u tu masu uraunata i teina kuke, valjka, uadi, i

ostale opreme koja se koristi za podizanje tereta.
Takoer, sredstva (alati) za zahvaanje tereta moraju imati oznaku o
doputenom optereenju.
Zahvatne naprave u obliku posude smiju se puniti samo do visine oznaene
ispod gornjeg ruba posude i na njima mora biti vidno oznaena njihova
vlastita teina i zapremina (u N i m3). Posude trebaju biti podeene za lak
utovar i istovar materijala.
Svako ue koje se koristi za noenje, vezanje i vjeanje tereta mora imati
oznaeno kolika mu je dozvoljenu nosivost. Ako je temperatura nia od
10oC doputeno optereenje umanjuje se za 50%.

maksimalni kut do 120 stup.

- nosivost uadi umanjuje se do 50%

Sredstva za vezanje i vjeanje smije se

opteretiti do naznaene nosivosti jedino ako
su postavljena okomito, a inae se
doputena nosivost smanjuje prema kutu
vjeanja:
-15% za kut 60o izmeu dvije strane ueta,
-30% za kut 90o izmeu dvije strane ueta.
-50% za kut 120o izmeu dvije strane ueta.

Najee se primjenjuje elina uad, a uad od biljnih i sintetikih vlakana

moe se koristiti samo za vjeanje i vezanje tereta koji nema otre rubove.
Teret mora biti zahvaen zahvatnim sredstvom na nain da ne moe doi
do ispadanja ili rasipanja tereta. Za vjeanje se nipoto ne smije uzetu ica ili
komad armature savijen u obliku slova S.
Otre rubove tereta treba obloiti (drveni, gumeni ili limeni podoci) da se ne
oteti nosiva elina uad i lanci.
Tereti koji nemaju kuke za vjeanje trebaju biti postavljeni na podmetae
kako bi se mogla provui uad ili lanci za vezanje.
Terete koji ima nesimetrian oblik mora se vezati najmanje na dva mjesta.
Kada je teret uven pasicama one ga moraju obuhvaati tako da pri
njegovom prenoenju ne moe doi do pomicanja pasica. Ako se dizalicom
prenosi teret u ambalai, on mora biti uvren tako da se ne pomie u
ambalai. Pri utovaru i istovaru dugakih tereta koji se slau u naslage
pomou dizalice, teret na krajevima mora biti vezan uadima radi spreavanja
njegovog slobodnog okretanja.
Uvijek je prije podizanja tereta potrebno provjeriti da teret koji se treba dizati
nije niim privren za tlo.
Krak (ruka ili strijela) toranjske dizalice treba se nalaziti tono iznad tereta, a
uad koja vue, tj. die teret tono iznad centra gravitacije tereta, to znai da
se teret mora zahvatiti tako da se teite tereta nalazi u okomici ispod
kuke dizalice. Podizanje ueta smije biti samo vertikalno, a prenoenje
tereta moe se nastaviti samo kada je teret ovjeen na dizalici zauzeo
pravilan poloaj i ako se ne njie.
51

Pravilan zahvat tereta

NepropIsno postupanje

Teret se ne smije naglo i iznenadno sputati jer to moe uzrokovati da teret

bude noen izvan radijusa dizalice. Do takvih nezgoda dolazi kada se teret
naglo poinje sputati, te kada se sputanje iznenadno zaustavi.
Sve osobe koje ne sudjeluju u operaciji podizanja treba upozoriti i
odstraniti s podruja podizanja tereta, pa i radnici koji dre krajeve uadi
moraju stajati izvan manipulativnog prostora dizalice. Radnici koji rade na
utovaru i istovaru tereta dizalicom, moraju napustiti manipulativni prostor
dizalice im se teret podigne iznad podloge na visinu veu od 10 cm i ne
smiju ulaziti u manipulativni prostor dizalice dok se teret ne spusti na visinu
do 10 cm iznad podloge na koju se odlae.

Ozljede koje
prijete radnicima
u blizini tereta

52

Vrh stupa i kraj kraka

stubne dizalice mora
imati crveno signalno
svjetlo ako je dizalica
via od 20 m i ako to
zahtijevaju mjesne
prilike (blizina
aerodroma i slino).

Sruena dizalica pri gradnji Arene u Zagrebu 2008. god.

Pri manevriranju autodizalicom u

blizini elektrinih vodova pod
naponom, krak autodizalice
mora biti postavljen tako da je
iskljuena mogunost njegova
pribliavanja
ili
dodira
s
elekrinim vodovima. Dizaliar
mora biti upoznat s dozvoljenom
udaljenou kraka dizalice od
elektrinih vodova.
Za sve dizalice vrijede sigurnosna pravila:
- Ne ostavljati teret da visi u zraku;
- Ne podizati ljude u koarama za teret;
- Nakon zavrenog rada dizalicu rasteretiti, podii kuku u najvii poloaj i
iskljuiti sve ureaje za upravljanje (ruku toranjske dizalice ostaviti nezakoenu)

Mobil. dizalica nagnuta zbog preoptereenja

pri gradnji Interpara u Osijeku 2007. godine

Pad krana na stambenu zgradu u

N. Yorku 2008. godine (brojne rtve)
53

Znakovisigurnosti za dizalice

Konzolne dizalice
Jarbol konzolnih dizalica treba na gornjem dijelu usidriti i zapeli s najmanje
dva elina ueta, da bi se onemoguilo njegovo savijanje, a jaram konzole
treba tako uvrstiti da se ne moe sputati po stupu.
Dizalica mora biti na takvoj visini da joj je koloturnik izvan dohvata ruke
radnika. Po cijeloj visini objekta na kojem se nalazi konzolna dizalica treba
sprijeiti (paziti) na zapinjanje tereta tijekom podizanja ili sputanja.
Elektrini kabel za napajanje strujom motora dizalice mora biti zatien od
oteivanja za vrijeme dizanja tereta (metalna cijev, drvena obloga i slino).
Konzolne dizalice moraju imati postavljen krajnji iskljuiva, kojim se prijei
da teret pri nekontroliranom podizanju udari u koloturnik. To je posebno
vano ako se elektromotor i bubanj za namatanje ueta nalazi na tlu, a
kololurnik na vrhu objekta. Na kukama za noenje tereta treba biti ugraen
osigura koji sprjeava ispadanje tereta.
Njihanje tereta treba sprijeiti dodatnim uetom kojim se upravlja s tla.
Mjesta prihvata tereta na pojedinim etaama treba odgovarajue ograditi radi
zatite od pada s visine.
Radnici koji rade na prihvatu tereta moraju se koristiti s metalnim kukama za
povlaenje tereta, a one im mogu posluiti i za potezanje i okretanje dizalice
u stranu.
Ispod prostora za utovar i podizanje tereta, bilo da se radi o konzolnoj dizalici,
ekrku ili nekoj drugoj dizalici, treba zabraniti prolaz (ograda i znakovi).
esta slika na
naim
gradilitima
nepotivanje
pravila ZNR
pri radu s
konzolnim
dizalicama
(slika lijevo)
Propisan
nain rada
izvedena
zatit. ograda
na mjestu
prihvata
tereta
(slika desno)
54

Tesarski radovi
Rukovanje strojevima ili mehaniziranim alatom za obradu drveta se smije
povjeriti samo kvalificiranim radnicima ili obuenim radnicima upoznatim sa
opasnostima koje im prijete pri radu s takvim strojevima ili mehaniziranim
alatom.
Otra sjeiva tesarskog alata (sjekire, pile, dlijeta i slino) moraju pri prijenosu
biti na pogodan nain pokrivena, radi zatite radnika od ozljeivanja.
Za cirkular je n gradilitu potrebno izvesti privremenu nadstrenicu
Graa se poslije svakog koritenja na gradilitu mora pregledati, oistiti od
avala, ostatka okova i sloiti.

Armiraki radovi
Metalne ipke za izradu armature, kao i gotova armatura, moraju biti
pregledane i prema dimenzijama sloene na gradilitu tako da rad s njima ne
prouzrokuje opasnost za radnike.
Ispravljanje, sjeenje, savijanje i ostali radovi na obradi ipki za armaturu
mora se obavljati na posebno za to odreenom mjestu na gradilitu, s
odgovarajuim ureajima, napravama i alatom i uz poduzimanje
odgovarajuih zatitnih mjera predvienih postojeim propisom o ZNR pri
preradi i obradi metala.
Opasnosti koje se pojavljuju kod armirakih radova vezane su i uz armiraki
pogon i uz transport i uz montau armature.
Prilikom runog ienja armature ianom etkom, obvezno je koritenje
zatitnih naoala ili titnika za oi i lice, te konih rukavica i duge pregae.
Kod istezanju armature radnici se trebaju odmaknuti na sigurno mjesto.
Hodanje i prenoenje tereta po armaturi ploe potrebno je svesti na
minimalnu moguu mjeru jer dolazi do pomicanja armature i naruavanja
statike sigurnosti.
55

Betoniranje
Prilikom pripreme betona, radnici koji rade na posluivanju strojeva za
spravljanje betona, izloeni su prskanju cementnog mlijeka i opasnostima od
nagrizanja cementa, tei zato moraju koristiti titnik za oi i lice.
Mjealica za beton mora biti stabilna i sigurna za rad, a njeni pokretni dijelovi
zubanici moraju biti osigurani metalnim poklopcem (ako se skine zbog
popravke ili odravanja mora se obvezno vratiti prije ponovnog poeka rada).
Prije poetka radova na betoniranju treba provjeriti da li su izvedene potrebne
zatitne mjere, naroito zatita od pada s visine. Svi otri vrhovi ili rubovi
sredstava za spajanje pojedinih dijelova skele i oplate (avli, spone, ice i
drugo), koji vire iz oplate i drugih dijelova drvene konstrukcije skele za
betoniranje, moraju se podviti ili pokriti.
S radovima na betoniranju smije se poeti tek nakon provjere od strane
odreene strune osobe na gradilitu je li nosiva skela propisno izraena i
jesu li izvreni svi potrebni prethodni radovi.
Prilikom betoniranja nadnici se ne smiju uspinjati po oplati ili stajati na
armaturi. Pri klizanju i skidanju oplate pomou posebnih ureaja za dizanje
zabranjeno je stajanje radnika na napravi za prihvaanje oplate (saonice i sl.).
Za nabijanje betona treba koristiti pervibrator koji se prikljuuje na snieni
napon od 42 V.
Nije dozvoljeno nasilno skidanje (upanje) oplate pomou dizalice ili drugih
ureaja.

Uobiajene situacije
kod ugradbe betona

56

Montano graenje
Montano graenje smije se izvoditi samo pod neposrednim nadzorom
odreene strune osobe na gradilitu i iskljuivo na temelju posebno
izraenog projekta koji obuhvaa mjere zatite pri opremanju pojedinih
montanih dijelova, utovaru i istovaru, dizanju, namjetanju i uvrivanju
montanih elemenata, doradi ve ugraenih montanih elemenata i dr.,
odnosno mjere ZNR pri svim radovima koji ine montanu gradnju. Uz to,
smije se izvoditi samo uz upotrebu odgovarajuih i za tu svrhu podeenih
mehaniziranih transportnih sredstava, kao i ureaja za dizanje, prenoenje
i sputanje montanih elemenata.
Svaki montani element mora biti na odgovarajui nain vidno
obiljeen, a osim te oznake (ifra), na elementu mora biti oznaen i datum
izrade i teina elementa.
Svaki montani element mora, osim metalnih dijelova za ugraivanje i
privrivanje elemenata na objektu, imati pomone metalne dijelove koji
omoguavaju sigurno prenoenje i ugraivanje elemenata na mjestu montae
(kuku ili slino).
Montani elementi na gradilitu moraju biti uredno i prema programu
montae sloeni na odreenom mjestu.
Sastavljanje i privrivanje montanih elemenata i druge montane radove
na objektu smiju obavljati samo zdravstveno sposobne osobe za rad na
visinama, koje su i struno osposobljene za montane radove.
Za vrijeme sputanja i dizanja montanih elemenata na motorno vozilo
pomou dizalice, voza ne smije biti u kabini vozila,a signalist ne smije stajati
na vozilu.
Monter mora posebnim znakom javiti signalistu ili dizaliaru da je operacija
prenoenja i ugraivanja elementa u objekt zavrena.
Prilikom prijenosa nekvalitetno izraenih ili na neki nain oteenih montanih
elemenata, kao i prilikom rukovanja takvim elementima, moraju se poduzeti
posebne mjere ZNR.

Sruena dizalica koja je

postavljala montane
elemente konstrukcije
sportske dvorane Arena
u Zagrebu 2008. godine

57

Zidarski i izolaterski radovi

Kod zidarskih radova postoje opasnosti kod pripreme morta, radova na visini
(zidati i bukati izravno sa razine tla moe se do 150 cm, a s pomonih radnih
skela do 450 cm), radova na izolacijama, te radovima ruenja.
Kod pripreme morta, radnici trebaju koristiti zatitna sredstva za zatitu oiju i
lica, te respirator zbog tetne vapnene i cementne praine. Kod radova
bukanja trebaju koristiti zatitnu kapu i zatitne naoale.
Pri obiljeavanju pravca zidova pomou ica, moraju se na ice u
odgovarajuim razmacima postaviti obojena upozorenja ili druge uoljive
oznake.
Zabranjeno je ostavljanje materijala i drugih sredstava za rad na prolazima i
mjestima koja za to nisu odreena.
Slaganje materijala uz radna mjesta smije biti samo u koliinama koje
odgovaraju nosivosti i veliini raspoloivog prostora. Visina naslaga mora
odgovarati vrsti materijala i ne smije prelaziti visinu koja bi ugroavala
stabilnost materijala, odnosno, prouzrokovala ruenje sloenog materijala i
time dovela u opasnost radnike.
Rad s vapnom i pripremanje buke
Korito za gaenje vapna mora se nalaziti pored vapnene jame i mora biti
ograeno na mjestima na kojima postoji opasnost da radnik koji gasi vapno
padne u vapnenu jamu. Vapnena jama mora biti ograena vrstom ogradom
visine najmanje 100 cm sa strane kojom prolaze radnici.
Mjesto kod vapnene jame sa koga se vadi gaeno vapno mora imati radni
pod i biti osigurano protiv pada radnika, po potrebi, i osigurano vrstom
ogradom.
Alat za gaenje vapna i za vaenje gaenog vapna mora biti opremljen
dugom drvenom drkom, radi zatite radnika od prskanja i isparavanja pri
mijeanju i vaenju vapna.
Hidratirano vapno u ambalai mora se uvati u suhim prostorijama, radi
bezopasnog prenoenja na mjesto upotrebe (korito za gaenje).
Posude ili naprave za runo prenoenje buke moraju biti podeeni za lagani
prijenos buke, bez prosipanja.

58

Izolaterski radovi
Radnici prilikom izvoenja hidroizolacije moraju koristiti azbestne rukavice,
zatitno odijelo i gumene izme.
Poveana opasnost postoji kod izvoenja izolaterskih radova s vruim
bitumenom.
Ako se hidroizolacija izvodi pomou zavarene ljepenke, treba provjeriti
ispravnost gumenih cijevi na plameniku.
Na mjestu rada potrebno je osigurati dva aparata za poetno gaenje poara.
Za gaenje eventualnog poara bitumena treba prirediti pijesak (a ne vodu).

59

Radovi na visini
Radovi na prizemnim zgradama i unutranjosti viekatnih objekata visokim do
450 cm iznad terena, odnosno iznad poda meukatne konstrukcije, mogu se
izvoditi s uporabom pomonih skela ili ljestava uz vezivanje radnika,
ako je uz koritenje takvih sredstava mogue izvoditi te radove bez
opasnosti za ivot radnika. Za radove na veim visinama od 450 cm
najee se mora koristiti odgovarajua skela.
Ako postoji mogunost pada radnika izvan objekta ili
Skele, moraju se postaviti odgovarajue zatitne
nadstrenice i prihvatne skele. irina prihvatne zatite
je minim. 130 cm ako je na dubini 200 cm, a 150 cm ako
je visina s koje se moe pasti 300 cm (ne smije se
postavljati na veoj dubini).
S odgovarajuim zatitnim nadstrenicama tite se i
ulazi, prijelazi i prolazi oko objekta u graenju od pada
materijala s visine.
Graevinske radove na visini ili na
mjestima na kojima postoji opasnost
od pada u dubinu, smiju obavljati
samo graevinski radnici koji su
zdravstveno sposobni za radove na
visini.

Sva radna mjesta na visini veoj od 100 cm iznad terena ili poda moraju
biti ograena vrstom zatitnom ogradom visine najmanje 100 cm.
to je nagib dulji i strmiji rubna zatita mora biti jaa kako bi mogla sprijeiti
pad ovjeka preko nje.
Pri izvoenju radova na krovovima, ili na drugim mjestima gdje nije mogue
trajno izvesti zatitne ograde, radnici se od pada moraju osigurati
koritenjem zatitnih pojaseva i uadi ili pomou odgovarajuih
prihvatnih skela.

60

Prije poetka izvoenja radova na postojeim, starim krovovima potrebno je

procijeniti rizik i prepoznati mogue opasnosti, te u skladu s tim isplanirati
posao i mjere predostronosti. Na onima s krovnim pokrovom koji ne podnosi
vea optereenja (salonit, lim i dr.) moraju se provesti posebne mjere radi
spreavanja loma pokrova i pada radnika u dubinu.
Nain zatite od pada s visine pri radu na krovovima ovisiti e o vrsti krova,
izvedbi objekta kao i o vrstama radova koji e se obavljati.
esto je potrebno izvesti pojedine radove koji kratko traju pa bi u takvom
sluaju izvoenje zatitnih skela, nadstrenica ili prihvatnih mrea bilo
preskupo u odnosu na sveukupnu vrijednost posla, ali onda treba barem
poduzeti neke druge sigurnosne mjere (zatitni pojas).
Pri postavljanju jednokrakih
ljestava mora se voditi rauna o
kutu nagiba ljestava (70 75o),
da bi se sprijeilo prekomjerno
savijanje strana, lom ljestava ili
klizanje ljestava po podlozi.
Ljestve koje se postavljaju na
glatku odnosno klizavu tvrdu
podlogu moraju biti na donjem
kraju opremljene posebnim
osloncima (papue i sl.), koji
sigurno sprjeavaju klizanje, a
po potrebi na gornjem kraju i s
kukama za zakvaiti ih.
Ljestve moraju prelaziti rub
poda na koji se naslanjaju
najmanje za 75 cm (ili treba
izradiit
produetak
kao
rukohvat), mjereno vertikalno od
poda i ne smiju se oslanjati na
preku (lako pukne).

Siguran rad s dvokrakim ljestvama (moraju

biti osigurane protiv prekomjernog razmicanja)

Graenje, rekonstrukcija, montaa ili popravak visokog tvornikog

dimnjaka smije se raditi samo na temelju dokumentacije koja sadri i
odgovarajue mjere zatite na radu. Prije poetka tih radova radnici moraju
biti podvrgnuti specijalistikom lijenikom pregledu radi utvrivanja njihove
zdravstvene sposobnosti za rad na visini.
Na zidanim ili betonskim dimnjacima na kojima su preke za penjanje i lukovi
za lenu zatitu ugraeni u zid dimnjaka, mora se ugraditi elino zatitno
ue za privezivanje pri penjanju i silaenju.
Ako se dimnjak gradi sa njegove unutranje strane, mora se na svakih 200
cm visine postaviti radna platforma, koja ujedno slui i kao zatita od pada
materijala.
61

Skele
Pod skelama se podrazumijevaju pomone konstrukcije koje slue za
obavljanje radova u graevinarstvu, na visini veoj od 150 cm iznad tla.
Skele moraju biti graene i postavljene prema planovima koji imaju sve
potrebne sigurnosne elemente i sadre dimenzije skele i svih njenih sastavnih
elemenata, sredstva za meusobno spajanje sastavnih elemenata, nain
privrivanja skele za objekt, odnosno tlo, najvee doputeno optereenje,
vrste materijala, statiki proraun nosivih elemenata, kao i uputstvo za
montau i demontau skele. Taj se plan ovjerava od strane projektanta skele
i odgovorne osobe na gradilitu i mora se uvati do dermontae skele.
Postavljanje, popravljanje, dopunjavanje i demontiranje skela su poslovi
s posebnim uvjetima rada i mogu ih obavljati samo strune osobe,
zdravstveno sposobne za obavljanje poslova na visini i to pod strunim
nadzorom odreene strune osobe na radilitu.
Elementi poda skele (daske i drugo) moraju se prije uporabe s pozornou
pregledati. Oteeni odnosno dotrajali elementi ne smiju se ugraivati u pod
skele. Elementi poda moraju u potpunosti ispunjavati prostor izmeu nosivih
stupova skele.
Udaljenost poda skele od zida objekta ne smije biti vea od 20 cm.
irina skele ovisi o njenoj namjeni (minimalna ista itrina je 60, tj. 80 cm):
- samo za stajanje zahtjeva irinu od 60 cm,
- za prolaz materijala zahtjeva irinu od 60 cm,
- za odlaganje materijala zahtjeva irinu od 80 cm,
- potpora za platforme zahtjeva irinu 1050 1300 mm,
- za vie platformi zahtjeva irinu 1500 mm.
Zatitna ograda: razmak izmeu elemenata popune (duinske preke) kod
metalnih skela ne smije biti vei od 30 -35 cm, a uz rub poda treba biti
postavljena puna rubna zatita (visine barem 15 cm). Razmak i dimenzije
elemenata ograde moraju odgovarati minimalnom horizontalnom optereenju
na rukohvatu od 300 N/m.

Privrenje -sidrenje skele za objekt

Zatitna ograda (tradicijski raena)

Da bi skela bila sigurna mora se uvrstiti na objekat na svakih 6 m.

62

Za vezivanje pojedinih elemenata skele smiju se rabiti samo tipska sredstva

ili sredstva predviena HR standardima (avli, vijci, klanfe, spojnice i drugo).
Vezivanjem pojedinih elemenata skele u konstruktivnu cjelinu ne smije se
umanjiti njihova predviena nosivost.

Zatitne nadstrenice i pokrivai

Na svaki kat skele mora mora biti izgraen siguran pristup, odnosno silazak
Ako se koriste kosi prilazi i prolazi sastavljeni od vie elemenata moraju
djelovati kao cjelina i biti poduprti tako da sprijee prekomjerni ugib odnosno
ljuljanje. Fosne i ostali elementi kosih prilaza i prolaza (nosai i drugo) moraju
se u cjelini privrstiti za svoje podloge odnosno oslonce. irina prilaza ne
smije biti manja od 60 cm, a nagib kosih prilaza i prolaza moe biti do 40 %.
Kosi prilazi i prolazi na visini veoj od 100 cm iznad tla odnosno poda etae ili
skele, moraju biti ograeni vrstom zatitnom ogradom visine najmanje 100 cm.
Skela na graditeljskim objektima postavljena neposredno pored ili iznad
prometniica mora biti na vanjskoj strani po cijeloj duini i visini pokrivena
pokrivaima (juta, gusta metalna mrea i sl.) koji sprijeavaju padanje
materijala u dubinu.
63

Ispravnost skele mora se provjeriti od strane odreene strune osobe

najmanje jedanput mjeseno, a svakako i poslije vremenskih nepogoda,
popravka, oteenja i sl. Obvezno je voditi kontrolnu knjigu skele (dana u
prilogu na kraju) u kojoj se biljei i ovjerom od odreene osobe na gradilitu
potvruje svaka provjera ispravnosti.

Uruena skela u Njemakoj

Skela koja ne ispunjava sigurnosne zahtjeve

Konzolne skele smije se koristiti samo za obavljanje lakih graevinskih

radova i postavljaju se samo ako postoji mogunost sigurnog uvrenja
skele za objekt ili njegovu konstrukciju.
Na konzolnoj, kao i na viseoj skeli obvezno treba biti istaknut podatak o
maksimalnom teretu koji se s njima moe sigurno prenositi (broj ljiudi i teina
materijala) tj. najveoj dozvoljenoj nosivosti skele odreenoj od strane
proizvoaa.

Konzolna skela od tipskih, tvorniki

proizvedenih elemenata

Visea skela za fasadne radove

Visee skele smiju se koristiti samo za radove na popravcima i odravanju

graevinskih objekata.
Vjeanje radnog poda visee skele za nosae mora biti s dva nosiva i dva
sigurnosna (zatitna ) elina ueta istih presjeka. Sigurnosno (zatitno) ue
mora biti na gornjem kraju dobro privreno za nosae visee skele, a na
donjem kraju usidreno u tlo. Konice ekrka visee skele moraju biti
64

podeene za dranje najveeg dozvoljenog optereenja skele (teina radne

platforme sa teinom ljudi i materijala), sa koeficijentom sigurnosti od
najmanje 1,5.
Prije upotrebe visea skela mora se ispitati pokusnim statikim i dinamikim
optereenjem. Pokusno statiko optereenje visee skele vri se teretom
veim za 50 % od maksimalne nosivosti skele, tako da se platforma podigne
na visinu od 10 cm iznad tla sa zadravanjem na toj visini najmanje 10
minuta, a potom se spusti na tlo i provjere se eventualne deformacije na
konstrukciji skele. Pokusno dinamiko optereenje visee skele vri se
teretom za 10 % veim od maksimalne nosivosti tako da se skela podigne od
tla do najvie toke dizanja, a potom se spusti.
Ugroeni prostor ispod skele mora biti ograen zatitnom ogradom s
upozorenjem na opasnost od pada materijala.
Teret na platformi uvijek se mora jednolino rasporediti.
Za vrijeme jaeg vjetra rad na viseoj skeli se obustavlja, a ista sputa na tlo
ili osigurava od njihanja vezivanjem za objekt.
Skele na nogarima
Skele na nogarima mogu se postavljati jedne iznad druge najvie u dva reda, s
tim da visina poda gornje skele ne prelazi 400 cm od podloge na kojoj stoje
nogari. Nogari se smiju postavljati samo na vrstu i vodoravnu podlogu (ne
smiju se podlagati s opekom, sanducima i dr..). Noge skele na nogarima moraju
se letvama, papuama i slino osigurati od uzdunog odnosno poprenog
pomicanja na podlozi na koju se postavljaju.
Daske radnog poda (platforme) moraju biti zdrave i neoteene, debljine
najmanje 48 mm. Debljina dasaka i razmak nogara ovisi o predvienom
opterenju, odnosno namjeni skele. Za daske od 48 mm razmak nogara ne
smije biti vei od 150 cm, mjereno od osovine da osovine nosaa nogara, a kod
dasaka od 50 mm razmak im moe biti 200 cm.
Krajnji dio mosnice u platformi smije biti isturen u odnosu na nosivu gredu
najvie za 20 cm, a krajnja mosnica treba biti dodatno (pribijenom letvicom)
osigurana od ispadanja.

Zabranjeno je penjanje i silaenje na skelu bez ljestava.

Ako se skela postavlja uz rub stropne ploe mora se na njoj izraditi propisana
zatitna ograda.
65

Struja na gradilitu
Slobodni elektrini vodovi ili kabeli na gradilitu moraju se polagati tako
da ne postoji opasnost od njihovog mehanikog oteenja. Tamo gdje
se kreu motorna vozila moraju se podii na visinu od oko 6 m, a ako se ne
mogu tako zatiti, onda ih treba provesti kroz cijevi ili neku privremenu
zatitnu oblogu pod zemljom.
Elektrine instalacije, ureaji i oprema na radilitu putaju se u rad
iskljuivo nakon mjerenja otpora zatitnog uzemljenja, koja se obavljaju
dvaput godinje (u ljetnom i zimskom razdoblju).
Elektrine instalacije na privremenim radilitima mogu izvoditi, popravljati,
odravati i uklanjati samo struno osposobljene i kvalificirane osobe.
Elektrini ureaji (sklopke, elektromotori i drugo) smjeteni na slobodnom
prostoru, moraju biti zatieni od atmosferskih nepogoda. Sklopke i drugi
ureaji za ukljuivanje i iskljuivanje pogonske struje moraju biti postavljeni u
ormarima na pristupanom mjestu i opremljenim za zakljuavanje u
iskljuenom poloaju.
Elektrine svjetiljke koje slue za stalno osvjetljivanje gradilita smiju biti
prikljuene na napon od 220 V, ali moraju biti na visini iznad dohvata ruke
radnika. Prijenosne elektrine svjetiljke koje se koriste na gradilitu, smiju se
prikljuivati samo na snieni zatitni napon do 24 V, a prijenosni runi
ureaji na elektrini pogon koji se koriste na gradilitu, moraju biti prikljueni
na snieni napon do 42 V.
Pri radu s elektrinim alatom u vlanim prostorijama, s vlanim zemljanim ili
metalnim podovima, te na otvorenom prostoru za vrijeme kie, magle ili
snijega odnosno pod slinim uvjetima kad se elektrina vodljivost poveava
odnosno elektrini otpor tijela smanjuje, moraju se poduzeti posebne mjere
zatite od udara elektrine struje (sigurnosni mali napon, transformator za
galvansko odvajanje i sl.) te dopunske zatitne mjere (gumene rukavice,
gumene izme, gumeni prostirai i sl.).
Na sklopnom bloku mora se na vanjskoj strani nalaziti ploica na kojoj su
ispisani ime proizvoaa, oznaka primijenjenog sistema u pogledu uzemljenja
(TT, TN ili dr.) i drugi potrebni podaci o opremi koja se iz njega napaja.

Sigurnosni znakovi u svezi struje

66

Opasne tvari na gradilitu

(prema pravilnicima temeljenim na Zakonu o ZNR i Zakonu o zatiti od poara)
Pod opasnim tvarima na gradilitu podrazumijevaju se tvari koje mogu
prouzrokovati poar, eksploziju, trovanje i sline tetne posljedice.
Lakozapaljivi graevni materijal (daske, grede, letve, piljevina i drugo)
mora se na gradilitu slagati na mjestima udaljenim od toplinskih izvora.
Otpaci od drveta (piljevine, uke, iverje i drugo) moraju se uklanjati na
mjesta osigurana od poara. Na svim mjestima na gradilitu na kojima postoji
opasnost od paljenja lako zapaljivog materijala, moraju se provesti zatitne
mjere predviene postojeim propisima o zatiti od poara.
Treba imati na umu da i tzv. ivo vapno moe uzrokovati poar ako se nalazi
u velikim vlanim naslagama i doe u dodir s papirom, krpama ili nekim
drugim lako zapaljivim materijalima.
Zapaljive tekuine sa lako eksplozivnim isparenjima (eter, benzol, benzin,
nafta i razna ulja) smiju se na gradilitu uvati samo u posebnim, oznaenim
skladitima, osiguranim od poara i eksplozije prema postojeim propisima (u
posebnim zonama na gradilitu, osiguranje dodatnim ogradama i obiljeeno
na odgovarajui nain).
Eksplozivi i eksplozivna sredstva (tzv. gospodarski eksplozivi -za lomljenje,
rastresanje i usitnjavanje mineralnih sirovina i drugih materijala, ruenje
graevinskih i drugih objekata te oblikovanje predmeta i materijala energijom
osloboenom pri detonaciji eksplozivnih punjenja) smiju se na gradilitima
uvati samo u posebnim skladitima, izgraenim prema postojeim propisima
(vrlo vrsti zidovi i lagani krov, s gromobranom i ventilirano, te podom koji
nee dovesti do iskrenja) i obiljeenim znakovima upozorenja za opasnost, a
ija je upotreba za tu svrhu odobrena od nadlenog opinskog tijela. Mora se
odvojeno skladititi eksploziv od tapina i odvojeno kapisle i detonatori
(barem 30 m), a sve na, prema koliini i vrsti eksploziva, proraunatoj
udaljenosti od drugih objekata i mjesta rada.
Onaj koji e obavljati miniranje u naseljenom mjestu ili njegovoj blizini dunan
je najkasnije 24 sata prije miniranja izvijestiti nadlenu policijsku upravu i
javnost putem sredstava javnog priopavanja.
Pri prevoenju, prenoenju i koritenju zapaljivih tekuina, eksploziva i
eksplozivnih sredstava moraju se strogo primjenjivati preventivne zatitne
mjere predviene uputstvima proizvoaa i postojeim propisima.

Oznake zapaljivih i
eksplozivnih tvari
67

Obvezna je dokumentacija koja obuhvaa dokument o protuekslozivnoj zatiti

(Ex dokument), procjenu rizika i Ex prirunik. Ex dokument daje ocjenu
stanja protueksplozijske zatite i izrauje ga ovlateno tijelo, a Ex prirunik
osigurava poduzee (poslodavac) i radnici moraju biti upoznati s njim.
Na shemi je prikazan redoslijed obveznih aktivnosti koje prozlaze iz Pravilnika
o najmanjim zahtjevima sigurnosti i zatite zdravlja ljudi te tehnikom
nadgledanju postrojenja, opreme i instalacija i ureaja u prostorima
ugroenim eksplozivnom atmosferom (NN 39/06).

Stvaranje ugljinog monoksida na gradilitu se mora sprijeiti:

- efikasnim provjetravanjem prostorija pri suenju prostorije uarenim koksom
u otvorenim koarama, a prije ulaska radnika u takve prostorije;
- sigurnim odvoenjem sagorjelih plinova iz motora sa unutarnjim
sagorijevanjem ili zabranom rada takvih motora u zatvorenim prostorijama;
- zabranom zagrijavanja zatvorenih prostorija na gradilitu pomou otvorenog
ili provizornog loita;
- zabranom ulaenja radnika u zatvorene posude u kojima se uvaju naftni
derivati (npr. ienje cisterne), bez poduzimanja odgovarajuih mjera
zatite i sl.
68

Dozvoljena buka
(prema Zakonu o zatiti od buke i Pravilniku o najviim
doputenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave)
Izvor buke je svaki stroj, ureaj, instalacija, postrojenje, sredstvo za rad i
transport, tehnoloki postupak, elektroakustiki ureaj za emitiranje glazbe i
govora, buna aktivnost ljudi i ivotinja i druge radnje od kojih se iri zvuk.
Izvorima buke smatraju se i cjeline kao nepokretni i pokretni objekti te
otvoreni i zatvoreni prostori za port, rekreaciju, igru, ples, predstave,
koncerte, sluanje glazbe i sl.
Boravini prostor je svaki otvoreni i zatvoreni prostor u kojem ljudi borave
trajno ili privremeno, a radni prostor jest svaki otvoreni i zatvoreni prostor u
kojem ljudi rade.
Najvie doputene razine buke u otvorenom tj, vanjskom prostoru prema
ovom Pravilniku su ovisno o namjeni prostora 40 55 dB nou i 55 65 dB
danju.
Najvee doputene razine ekvivalentne trajne razine buke (ona razina
stalne buke koja bi na ovjeka jednako djelovala kao promatrana promjenjiva
buka istog vremena trajanja) je, ovisno o zoni namjene 30 40 dB danju i 25
30 dB nou.
Najvie doputene ekvivalentne razine buke koju na radnom mjestu
stvaraju proizvodni i neproizvodni izvori buke su s obzirom na ometanje rada:
- najsloeniji poslovi upravljanja, rad vezan za veliku odgovornost,
znanstveni rad 35 dB,
- rad koji zahtijeva veliku koncentraciju i/ili preciznu psihomotoriku 40 dB,
- rad koji zahtijeva esto komuniciranje govorom 50 dB,
- laki mentalni rad te fiziki rad koji zahtijeva pozornost i koncentraciju
65 dB.
Tijekom eksploatacije stroja na odravanje razine buke moe se utjecati
redovitim odravanjem, zamjenom dotrajalih dijelova i odabirom pravilnih
tolerancija pojedinih strojnih dijelova, izbjegavanjem koritenja tupih alata i dr.
Radovi na otvorenom prostoru i na graevinama
Bez obzira na zonu, tijekom dnevnog razdoblja doputena ekvivalentna
razina buke iznosi 65 dB(A). U razdoblju od 08.00 do 18.00 sati doputa se
prekoraenje ekvivalentne razine buke od dodatnih 5 dB(A).
Pri obavljaju graevinskih radova nou, ekvivalentna razina buke ne smije
prijei prema ovom pravilniku prethodno navedene doputene vrijednosti. Za
gradilita unutar zone gospodarske namjene ekvivalentna razina buke ne
smije prijei utvrene vrijednosti tijekom dnevnog i nonog razdoblja.
Iznimno navedenim odredbama ovoga lanka doputeno je prekoraenje
doputenih razina buke za 10 dB, u sluaju ako to zahtijeva tehnoloki proces
69

u trajanju do najvie jednu no, odnosno dva dana tijekom razdoblja od

trideset dana. U sluajevima iznimnog prekoraenja doputenih razina buke
prema izvoa radova obvezan je pisanim putem obavijestiti sanitarnu
inspekciju, a taj se sluaj mora i upisati u graevinski dnevnik.
Za radove u graevinama s vie korisnika osim navedenih mjera u
graevinama s boravinim prostorijama u kojima se boravi i nou, radovi se
mogu obavljati iskljuivo tijekom dnevnog razdoblja.
Djelovanje buke na organizam ovisi o jakosti buke i o njenoj frekvenciji.
Jaa buka niih frekvencija manje je tetna od buke iste jakosti, ali viih
frekvencija. (Kada se radi o vibracijama, smatra se da najtetnije djeluju
vibracije s frekvencijom izmeu 40 i 125 Hz, naroito ako im amplituda
iznosi 100 mikrometara.) Djelovanje buke oituje se kroz poveanu napetost,
smanjenu koncentraciju, umor i razdraljivost, a moe doi i do trajnog
oteenja sluha.
Poslovi koji se obavljaju u prostoru u kome je mogua jaina buke u razini
uha vea od 90 dB, predstavljaju poslove s posebnim uvjetima rada.
Dozvoljeno vrijeme izloenosti buci je sve krae ukoliko razina buke
prelazi tu jainu (dnevno 8 sati -90 dB, 4 sata 95 dB, 2 sata 100 dB, 1 sat
105 dB)

70

ISPITNA PITANJA IZ predmeta

TEHNIKI PROPISI I NORMIZACIJA i ORGANIZACIJA GRAENJA I
ZA PODRUJE ZATITE NA RADU U GRAEVINARSTVU
u nastavnoj godini 2008/09:
- ega je sastavni dio zatita na radu i kako se ostvaruje (primjenom ega)?
- Koja su opa naela zatite na radu?
- to sadre posebna pravila zatite na radu?
- Tko moe obavljati poslove s posebnim uvjetima rada?
- Koje su dunosti zaposlenika u svezi ZNR?
- Kako smiju raditi zaposlenici koji jo nisu osposobljeni za rad na siguran nain?
- Koje su dunosti poslodavaca u svezi ispitivanja strojeva (u kojim sluajevima
je to potrebno)?
- emu slui i to sadri procjena opasnosti?
- Koje su dunosti koordinatora ZNR I i koordinatora ZNR II?
- to i kada se mora dostaviti nadlenom tijelu inspekcije rada za izvoenje
graevinskih radova na privremenom radilitu ako e radovi trajati dulje od 5 dana?
- to sadri elaborat ZNR?
- to treba osigurati za pruanje prve pomoi na gradilitima?
- Kolika je potrebna minimalna osvjetljenost gradilita za noni rad (opa
osvjetljenost i na mjestima rada)?
- to sve moe biti sigurnosni znak?
- Koja osobna zatitna sredstva i za koju namjenu se koriste na gradilitima?
- Na kojoj udaljenosti od objekta se mora nalaziti stroj kada obavlja njegovo ruenje
(cijelog ili jednog dijela)?
- to je, obzirom na zatitu na radu, potrebno poduzeti pri izvoenju zemljanih
radova na veoj dubini od 1m (navesti i koja je minimalna irina rova)?
- Na ega treba paziti kod strojnog iskopa zemlje?
- Koja je maksimalna teina tereta za runi utovar i istovar, odnosno prenoenje s
jednim radnikom?
- Kako treba biti ispravno zahvaen teret na dizalici?
- S im se smiju vezati i vjeati tereti na dizalici?
- U kojim sluajevima se mora obustaviti rad s toranjskim dizalicama?
- Koje mjere sigurnosti treba potivati kod postavljanja konzolne dizalice?
71

- Kako treba izvoditi montane radove da bi se zadovoljile mjere sigurnosti?

- Koja se osobna zatitna sredstva koriste pri izvoenju raznih zidarskih radova?
- Kako se osiguravaju radnici od pada s krova?
- Kako trebaju biti postavljene ljestve?
- Gdje i s kojom namjenom se postavljaju zatitne nadstrenice i prihvatne skele?
- Tko i kako (s kojim materijalima) smije postavljati, prepravljati dopunjavati i
demontirati skele?
- Kako treba biti izvedena ograda i pod skela?
- Kada se mora provjeravati ispravnost skele i gdje se provjere biljee?
- Kako i gdje se postavljaju elektrini vodovi na gradilitu?
- Kako se ispravno skladite eksplozivna sredstva za graevinske radove?
- Koja je maksimalna buka dozvoljena pri obavljanju radova na otvorenom
prostoru (gradilita)?
- Iznad koje jaine buke se poslovi ubrajaju u poslove s posebnim uvjetima rada
(odnosno koja je maks. jaina buke dozvoljena za 8-satno izlaganje radnika)?
- Koje se vibracije (s kojom frekvencijom) smatraju najtetnijim?
Ispitna pitanja mijenjaju se i nadopunjuju svake godine, ovisno o izmjeni
predavanog gradiva koje ovisi o novinama u naim propisima i tehnologijama rada.

PREPORULJIVA LITERATURA I WEB STRANICE

Navedena literatura i sadraji s web stranica koriteni su za izradu ovih
nastavnih materijala i preporuljivi su za proirenje znanja s ovog podruja.
Kacian, Nenad: Sigurnost pri graevinskim radovima, Zavod za istraivanje i
razvoj sigurnosti d.d., Zagreb, 2004.
Radujkovi, Mladen: Zatita na radu, Separat iz organizacije graenja (10.
poglavlje) nerecenzirana skripta, Graevinski fakultet u Zagrebu, 2004.
asopis Sigurnost, Zavod za istraivanje i razvoj sigurnosti d.d., Zagreb
(dostupno na http//hrcak.srce.hr)
www.zastita.com.hr
www.ekn.hr./zastita/
www.ziris.hr
www.nn.hr (sve objavljeno u slubenom listu RH od 1990.god.)
72

PRILOG
OBRASCI DOKUMENTACIJE S PODRUJA ZATITE NA RADU
- Knjiga nadzora iz podruja zatite na radu
- Osnovni sigurnosni kontrolni popis za nadzorne pri zemljanim radovima
- Kontrolni list za pregled skele
- Evidencijski kartoni:
EK-1 o osposobljenosti zaposlenika za rad na siguran nain
EK-2 o radniku rasporeenom na poslove s posebnim uvjetima rada
EK-5 o ispitivanju radne okoline
EK-6 o pregledu ili ispitivanju osobnog zatitnog sredstva
- Obavijest o promjeni na sredstvu rada (OIR-3)

73

upisni arak broj: 1

Naziv i sjedite poslodavca:

Naziv i sjedite radne jedinice:

KNJIGA NADZORA

IZ PODRUJA ZATITE NA RADU

1.
2.
3.
4.

Datum osnivanja knjige nadzora:

__________________________
Datum zakljuenja knjige nadzora: __________________________
Broj upisnih araka:
10 (deset)
Podaci o radniku odreenom za osnivanje, uvanje i zakljuivanje knjige
nadzora:
Ime i prezime: ______________________
Radno mjesto: ______________________

potpis radnika koji je osnovao knjigu nadzora:

74

upisni arak broj: 2

naziv tijela dravne uprave:

funkcija ovlatenog zaposlenika:

prema propisu:

prema pravilniku o ZNR

ime i prezime ovlatene osobe i funkcija:

ime i prezime ovlatenog radnika:

oznaka odredbe i naziv propisa koji odreuje nadlenost za

donoenje odluke

oznaka odredbe ili opeg akta koji odreuje nadlenost za

donoenje odluke

naziv akta kojim se odluuje (rjeenje, odluka, zakljuak i dr.);

naziv akta kojim se odluuje (rjeenje, odluka, zakljuak i dr.);

podaci o osobi na koju se odluka odnosi:

podaci o osobi na koju se odluka odnosi:

Opis obveze:
_________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________
7. datum upisa odluke u knjigu nadzora.

potpis ovlatenog radnika ili nadlenog inspektora:

75

Tablica - Osnovni sigurnosni kontrolni popis za nadzorne pri zemljanim radovima

(Drugi elementi trebali bi biti dodani prema potrebi ovisno o namjeni.)

element

provjera zahtijevana akcija

1. Je li ista povrina postrojenja, i jesu li materijali barem

1-5 m od ruba iskopa?

2. Jesu li naslage zemlje kontrolirane i hoe li ostati u

ovakvom stanju i za mokrog vremena?

3. Je li u rovu ima ljudi dok se vri umetanje cijevi?

4. Je li pristup rovu obraen?
5. Je li rov valjano zatien zatitnom ogradom, da li ima
strae i jeli osvjetjleno preko noi?

6. Da li se moe proi preko rova a da se ga ne treba preskakati?

7. Da li su ljestve raspoloene i da li se planiraju koristiti?
8. Da li nadglednik osigurava da se nitko ne penje na
potpornu graevinu?

9. Je li rov zatien od moguih ispunih plinova?

10. Znaju li svi potanko to trebaju raditi?
11. Da li radnici rade na meusobnoj sigurnoj udaljenosti?
12. Je li temelj projektiran?
13. Postoje li bilo kakve kretnje ili dijela koja mogu posao,
cestu ili strukturu uiniti rizinom?

14. Je li podruje na kojem se radi podruje koje se nalazi

pored zone nekakvog miniranja ili pored nekih vibracija?

15. Da li se radi prema projektu?

16. Jeli rov pravilno poduprt?
17. Postoje li ispravne pumpe?
18. Da li se vri crpljenje nepotrebne vode iz jame?
19. Da li se radi prema mjerama zatite na radu?
20. Da li je kopanje zavreno bez daljnjih moguih zaruavanja
zemlje?

21. Da li su upotrijebljeni adekvatni materijali prema veliini i

kakvoi koji su i projektirani?

22. Jesu li klinovi vrsti?

23. Da li se potporna graa oteuje?
24. Da li se izmeu potpora ostavio adekvatan razmak?
25. Jesu li otkloni pretjerani?
26. Da li su potpori postavljeni pod pravim kutom u odnosu
na zid?

27. Da li okviri podravaju sputajue kretanje?

28. Da li se za podupiranje koristi adekvatan materijal?
29. Da li su metode rada sigurne?
30. Jeli posao uredan?
31. Da li se brinemo za pokretno postrojenje?
32. Da li je u rovu adekvatna vidljivost?
33. Da li su kacige raspoloive i dali se nose?

76

77

78

79

EK-1

Naziv tvrtke
Adresa tvrtke

Evidencijski broj

EVIDENCIJSKI KARTON EK-1

O OSPOSOBLJENOSTI ZAPOSLENIKA ZA RAD NA SIGURAN NAIN
Prezime i ime
Datum i mjesto roenja
Struna sprema
Datum zasnivanja radnog odnosa
Naziv posla i zadataka na koje je zaposlenik
rasporeen
Podaci o vrstama i opsegu opasnosti koje
proizlaze iz poslova i radnih zadataka
Naznaka sadraja po kome je obavljeno
osposobljavanje zaposlenika i izvedena
obuka

Podaci o osposobljavanju zaposlenika za samostalan rad na siguran nain

Datum kada je
ocijenjeno da je
zaposlenik osposobljen
za rad na siguran nain

Ocjenjivanje osposobljenosti izvrio je

Prezime i ime

Struna
sprema

Funkcija

Potpis

Teoretski
dio
Praktini
dio

80

EK-2

Naziv tvrtke
Adresa tvrtke

Evidencijski broj

EVIDENCIJSKI KARTON EK-2

O RADNIKU RASPOREENOM NA POSLOVE S POSEBNIM UVJETIMA RADA
Datum i mjesto
roenja

Prezime i ime
Naziv posla i zadataka na koje je zaposlenik
rasporeen
Podaci o vrstama i opsegu opasnosti koje proizlaze
iz poslova i radnih zadataka
Datum kada je radnik poeo obavljati poslove s
posebnim uvjetima rada
POSEBNI UVJETI

Dob ivota
Spol
Struna sprema
Zdravstveno, tjelesno ili
psihiko stanje
Psihofizioloko i psihika
sposobnost

NAVOD O POSEBNIM UVJETIMA KOJE

RADNIK MORA ISPUNJAVATI

OZNAKA I DATUM
ISPRAVE KOJOM JE
UTVRENA SPOSOBNOST
RADNIKA ZA RAD

Radnik stariji od 18 godina

Rokovi za ponovno provjeravanje sposobnosti radnika za obavljanje poslova

Naziv i sjedite organizacije

zdravstva na temelju ijeg
uvjerenja je utvrena
sposobnost radnika za
obavljanje poslova s posebnim
uvjetima rada

Broj i datum
uvjerenja o radnoj
sposobnosti radnika

Datum do kada se
mora pribaviti
novo uvjerenje o
radnoj
sposobnosti
radnika

Prezime i ime
radnika koji je
upisao podatke u
evidenciju

81

EK-5

Naziv tvrtke
Adresa tvrtke

Evidencijski broj

EVIDENCIJSKI KARTON EK 5
O ISPITIVANJU RADNE OKOLINE

Naziv radne prostorije ili radnog

prostora izvan radnih prostorija
Mjesto i adresa

Poblie oznaka lokacije radne prostorije ili

prostora (broj prostorije ili prostora, kat i sl.)
Datum poetka procesa rada koji uvjetuje
ispitivanje

Ispitivanje radne okoline izvreno je na okolnosti

Toplinski uvjeti
(temperatura,
vlanost i brzina
kretanja zraka)
(DA - NE )

Buka ili vibracije

(DA - NE )

Opasne tvari ili

organizmi tetni za
zdravlje (DA - NE )

Opasna zraenja
(DA - NE )

Osvijetljenost
(DA - NE )

Rokovi za ponovno ispitivanje radne okoline

Ispitivanje
radne okoline
izvreno je na
okolnosti

Datum
Naziv organizacije
obavljenog koja je izvrila
ispitivanja ispitivanja

Broj i datum
izdavanja
isprave o
ispitivanju

Da li radna
okolina
ispunjava
propisane
uvjete za
koritenje
( DA - NE )

Datum ponovnog
ispitivanja
Prema
propisu

Prema
opem
aktu

Prezime i ime
radnika koji
je upisao
podatke u
evidenciju

82

EK-6

Naziv tvrtke
Adresa tvrtke

Evidencijski broj

EVIDENCIJSKI KARTON EK - 6
O PREGLEDU ILI ISPITIVANJU OSOBNOG ZATITNOG SREDSTVA
Naziv osobnog zatitnog sredstva
Naziv organizacije koja je izradila osobno
zatitno sredstvo
Blia oznaka osobnog zatitnog sredstva
(tvorniki ili inventarski broj, oznaka isl.)
Naziv posebnog propisa ili upute proizvoaa
prema kojemu je odreen rok trajanja
osobnog zatitnog sredstva
Datum kada je prvi put dano na koritenje
osobno zatitno sredstvo
Rokovi za ponovni pregled ili ispitivanje osobnog zatitnog sredstva

Naziv
Datum
organizacije
obavljenog
koja je izvrila
ispitivanja
ispitivanje

Da li
radna
okolina
Broj i
ispunjava
datum
izdavanja propisane
uvjete za
isprave o
ispitivanju daljnju
upotrebu
(DA
NE)

Datum
ponovnog
ispitivanja

Prema
Prema
opem
propisu
aktu

Prezime i ime
radnika koji je
upisao podatke
u evidenciju

83

OIR-3
..
.
(naziv i sjedite organizacije - poslodavca)
...
....
(naziv nadlenog tijela inspekcije rada)
Na osnovi l. 50. stavka 2. Zakona o zatiti na radu (Narodne novine, br. 19/83) i l. 35. i 37.
Pravilnika o evidenciji, ispravama, izvjetajima i knjizi nadzora iz podruja zatite na radu
(Narodne novine, br. 52/84) dostavlja se

OBAVIJEST
O PROMJENI NA SREDSTVU RADA
1. Promjena na sredstvu rada zbog koje je ugroen ivot radnika dogodila se dana 20
godine u .. sati.
2. Mjesto na kojem se dogodila promjena na sredstvu rada (mjesto, oznaka i blia oznaka radilita, naziv i broj sredstva rada)
3. Opis dogaaja koji je izazvao promjenu na sredstvu rada:

4. Prezime, ime te funkcija radnika pod ijim neposrednim rukovoenjem je obavljen rad pri kojem
je nastao dogaaj na radu ...
5. Mjere primjenjene nakon dogaaja na radu radi zatite ivota i zdravlja radnika:

(kratak opis primijenjenih mjera)

6. Prezime, ime i funkcija ovlatenog radnika koji je podnio obavijest

..
U dana . 20 god.
....
(vlastoruni potpis podnosioca obavijesti)

84