Seminarski rad :Mediteranski zaini

UNIVERZITET U TUZLI
FARMACEUTSKI FAKULTET

ARNELA ALIBEGOVI

ZAINI MEDITERANSKOG PORIJEKLA

SEMINARSKI RAD

TUZLA
JULI,2014

Seminarski rad :Mediteranski zaini

Naziv predmeta: Bromatologija

Voditelj: Dr.Sc Midhat Jai
Broj stranica: 20
Broj slika: 8
Broj tablica: 0
Broj priloga: 0
Broj literaturnih referenci: 10
SAETAK
Tradicionalna mediteranska jela nezamisliva su bez mediteranskih zaina. No, osim to su
aromatini i hranjivi, mediteranski zaini posjeduju i mnoga ljekovita i kozmetika svojstva,
pa se ve vjekovima koriste za pripremanje razliitih pripravaka kojima se ublaavaju mnoge
bolesti te odrava higijena i potie ljepota tijela.
Majina duica posjeduje snana antibiotika svojstva, a origano je dokazano jedan od
najjaih prirodnih antioksidansa.
Bosiljak, origano i rumarin nisu samo nezaobilazni zaini mnogih jela, nego i sastojci
razliitih ljekovitih pripravaka.
Kljuni termini:
-Mediteranski zaini
-Bosiljak
-Kadulja
-Komora
-Lavanda
-Lovor
-Majina duica
-Origano
-Rumarin

Seminarski rad :Mediteranski zaini

SADRAJ
SAETAK...................................................................................................................................1
SADRAJ...................................................................................................................................2
1. UVODNI DIO.........................................................................................................................3
2. GLAVNI DIO..........................................................................................................................4
2.1 Bosiljak......................................................................................................................4
2.1.1 Sastav.....................................................................................................................5
2.1.2 Ljekovito dejstvo....................................................................................................5
2.1.3 Nain djelovanja.....................................................................................................6
2.2 Kadulja......................................................................................................................6
2.2.1 Ljekovito djelovanje kadulje..................................................................................7
2.3 Komora....................................................................................................................7
2.3.1 Energetska i nutritivna vrijednost...........................................................................8
2.4 Lavanda.....................................................................................................................9
2.4.1 Svestranost lavande..............................................................................................10
2.5 Lovor.......................................................................................................................10
2.5.1 Energetska i nutritivna vrijednost.........................................................................10
2.5.2 Ljekovito djelovanje lovora..................................................................................11
2.6 Majina duica.........................................................................................................11
2.6.1 Hemijski sastav....................................................................................................12
2.6.2. Ljekovito djelovanje............................................................................................12
2.7 Origano....................................................................................................................12
2.7.1 Hemijski sastav....................................................................................................13
2.8 Rumarin.................................................................................................................13
2.8.1 Energetska i nutritivna vrijednost.........................................................................13
3. ZAKLJUAK.......................................................................................................................14
LITERATURA..........................................................................................................................15

1. UVODNI DIO
2

Seminarski rad :Mediteranski zaini

Zaini
Kako bi danas objasnili rije ili pojam "zaina" Oxford English Dictionary kae: "Razne
tvari jakog okusa ili arome biljnog porijekla, dobivene od tropskih biljaka, koje se obino
koriste kao dodatak prehrani ili u druge svrhe zbog njihova miomirisa i ouvanja svjeine."
Hemijski gledano osobine koje zain ine zainom jesu njegova rijetka esencijalna ulja i
uljne smole,vrlo nestabilni spojevi koji zainima daju njihov poseban okus, miris, boju i
svjeinu. Zaini se koriste u kulinarstvu oplemenjujui jela, u medicini zbog ljekovitih
svojstava i u kozmetikoj industriji. Unato niskoj hranjivoj vrijednosti, zaini igraju vanu
ulogu u naoj prehrani, dajui ton i zaokruujui dojam jela.
U kulinarstvu se kao zain mogu koristiti svi dijelovi biljke, kao to su listovi, cvijetovi,
stabljike,korijenje, sjemenje, plodovi ili esencijalna ulja. Koncentracija aktivnih sastojaka,
kao i drugih hemikalija koje su prisutne, ovisi o dijelu biljke koji koristimo kao zain, da li se
koriste svjee ili suene, i kojim redoslijedom se dodaju u jela (prije ili nakon kuhanja).
Govorei o zainima kao dodacima jelima govorimo o temeljima ukusnog kuhanja vjetim i
umjerenim odreivanjem koliine svakog sastojka. Poznavajui i prihvaajui prema
osobnom nahoenju pojedine od njih, moramo primjeniti pravilo niega previe, sve
umjereno, te nastojati ih uzimati svjee ili osuene (ali u manjim koliinama), i dodavati ih
najee neposredno prije samog posluivanja. Danas se zaini upotrebljavaju uz sva jela
slatka, slana, ljuta, dodaju se u svim kulinarskim blicima pripreme hrane u salate (bosiljak,
origano, mauran, enjak, luk) variva (kopar,lovor, kim, origano), tijesta (bosiljak, majina
duica, sezam), krumpir (kopar, vlasac, perin,paprika), slastice svih vrsta (cimet, anis, kim,
mukatni orai, menta, kadulja, lavanda), pia i ajeve (menta, cimet, anis, kim, vanilija)
mlijene preraevine (kopar, luk, mesa i mesne preraevine (lovor, rumarin, majina
duica, timijan, brusnice, papar, ili, curry, kurkuma,pimet ) -nema jela koje ne zavri
dodatkom nekog od zaina, ili neke mjeavine, koju odabiremo prema nama prilagodljivom i
interesantnom okusu, prehrambenim navikama i sklonostima. (Njunji, svibanj 2010)

2. GLAVNI DIO

Seminarski rad :Mediteranski zaini

Mediteranski zaini
Bosiljak, origano i rumarin nisu samo nezaobilazni zaini mnogih jela, nego i sastojci
razliitih ljekovitih pripravaka. Tradicionalna mediteranska jela nezamisliva su bez
mediteranskih zaina. No, osim to su aromatini i hranjivi, mediteranski zaini posjeduju i
mnoga ljekovita i kozmetika svojstva, pa se ve vjekovima koriste za pripremanje razliitih
pripravaka kojima se ublaavaju mnoge bolesti te odrava higijena i potie ljepota tijela.
Majina duica posjeduje snana antibiotika svojstva, a origano je dokazano jedan od
najjaih prirodnih antioksidansa. Primjerice, antiseptina svojstva komoraa i kadulje te
antibiotika svojstva bosiljka i majine duice bila su poznata jo u antiko doba. Lavanda je
zbog svog blagotvornog uinka na kou jo u antikom Rimu bila nezaobilazni sastojak
kupelji i ostalih preparata za njegu koe lica i tijela te kose.
Mnoga ljekovita svojstva mediteranskih zaina koji su se stoljeima koristili u pukoj
medicini i kozmetici za pripremanje ajeva, napitaka, kupki, tinktura i krema, u suvremeno
doba dokazana su klinikim ispitivanjima u znanstvenim laboratorijima.
Na taj je nain potvreno da majina duica, koja je u prolosti slovila kao antibiotik za
siromane ljude, zaista posjeduje snana antibiotika svojstva, te da je origano dokazano
jedan od najjaih prirodnih antioksidansa. Upravo zahvaljujui tim i drugim blagotvornim
svojstvima, danas se mediteranski zaini neizostavno koriste u suvremenoj fitoterapiji,
lijeenju prirodnim, biljnim pripravcima.(Valerija Rodek ,mart 2006)
2.1 Bosiljak
Bosiljak, koji se smatrao boanskom biljkom, stavljao se u svetu vodu i na oltare, a odavna
je poznat kao antiseptik i prirodni antibiotik. Zbog svojih se svojstava upotrebljavao za
smirivanje upala nakon uboda insekata i zmija, ali i za zarastanje rana. Kako sastojci bosiljka
osvjeavaju, relaksiraju i smiruju kou, esto se upotrebljava u preparatima za njegu koe,
posebno one sklone aknama i liajevima. Preparati na bazi bosiljka upotrebljavaju se i za
relaksiranje napetih miia, za poticanje probave i smirivanje greva te za jaanje ivanog
sustava i vraanje tjelesne snage. Smatra se da je bosiljak porijeklom iz Indije, a da su za
njega znali i Egipani jo prije vie od 5.000 godina. Saglasno spisima, oko 12. vijeka
bosiljak su monasi donijeli u Evropu. Bosiljak (Ocimum basilicum) je jednogodinja
aromatina i zeljasta biljka, koja raste razgranato 3050 centimetara u visinu.Zbog korisnih
sastojaka i prijatnog mirisa, upotrebljavaju se: stablo, granice, listovi i cvjetovi. Bosiljak se
koristi i zelen, a najvie u suenom stanju. (Valerija Rodek ,mart 2006)

Slika br. 1 - Bosiljak

2.1.1 Sastav
4

Seminarski rad :Mediteranski zaini

Bosiljak sadri sljedee korisne (ljekovite) sastojke i supstance:

biljna vlakna
glikozid
eterina ulja
kamfor
metil-kavikol
mineralne soli
saponin
tinol-lineol
cineol

2.1.2 Ljekovito dejstvo

Poto je bosiljak ljekovit, koristi se za sljedee bolesti i tegobe:

akne
anksioznost
astma
bolesti beike i mokranih puteva
bolesti jetre
bolovi u miiima
bronhitis
glavobolja
gnojni irevi
grevi u eludcu
grevi u miiima
depresija
dijareja
ekcem
zatvor
zaustavlja bijelo pranje
istegnua
kod mladih majki pospeuje stvaranje mlijeka
lijeenje upale bubrega
menstrualni problemi
migrena
moe se koristiti kao diuretik
nervoza
nesanica
otvorene rane (obloge)
poboljava loe raspoloenje
prevencija bolesti organa za varenje
prehlade i grip

Seminarski rad :Mediteranski zaini

problemi sa konim bolestima (obloge)

problemi sa mokrenjem
protiv nonog mokrenja
problemi sa cirkulacijom
razne infekcija
sinusitis (inhalacija)
smanjen apetit
spreavanje bubrenih bolesti
stres
tuberkuloza
ublaava melanholiju
upale eluca i crijeva
umirenje ivaca
hronini umor

2.1.3 Nain djelovanja

Lako je zaljuiti da pored prijatnog mirisa i lijepog izgleda bosiljak moe pomoi kod
mnogih zdravstvenih problema. Bosiljak se preporuuje kao zain u ishrani, kao ljekovit aj
ili ulje za pravljanje obloga i premaza za kou. Zbog svog sedativnog dejstva, bosiljak se ne
preporuuje trudnicama u poetku trudnoe niti djeci mlaoj od est mjeseci. (Ozren Podnar,
Zdenka Jurkovi,novembar 2009)
2.2 KADULJA
Kadulja, ije latinsko ime salvia u prijevodu znai ''biti zdrav'', neobino je ljekovita biljka.
Ima snano antiseptiko djelovanje, pa se stoga tijekom prolosti spaljivala u bolnikim
sobama. Osim to je antiseptik, djeluje protiv gljivica, smiruje upale koe i sluznice te potie
zacjeljivanje koe, pa se koristi i kod grlobolje, kalja, prehlade i gripe te za tretiranje rana.
Kako regulira rad lojnih lijezda, ublaavajui znojenje, kadulja se koristi i u kozmetike
svrhe. K tome, kadulja potie probavu i olakava probavljanje masne i slatke hrane te
openito jaa organizam, potiui njegove obrambene mehanizme. (Valerija Rodek ,mart
2006)

Slika br.2 Kadulja

Seminarski rad :Mediteranski zaini

U vremena Karla Velikog kadulju su sadili u svakom vrtu i smatrali najljekovitijom

biljkom.Koristili su ju za lijeenje skoro svake bolesti pa je zbog toga dobila status svete
biljke.
2.2.1 Ljekovito djelovanje kadulje
Kadulja je svakako jedna od biljaka koju bi svi trebali imati u kunoj apoteci. Ona ima
antibakterijsko i antigljivino djelovanje. Smiruje, osvjeava i okrepljuje, pomae protiv
bolova i visoke temperature. Kadulja je odlino sredstvo za proiivanje krvi i izbacivanje
sluzi iz organizma. Ona jaa krvoilni sustav, stimulira cirkulaciju, djeluje protiv krvarenja i
upala. Istraivanja su pokazala da kadulja moe sniziti razinu glukoze u krvi to je ini
korisnom kod dijabetesa.
Kadulja je udesna biljka koja:

ima antibakterijsko, antigljivino i antiseptiko djelovanje

proiava krv
ublaava depresiju i stres
sniava temperaturu i djeluje protiv bolova
smanjuje razinu eera u krvi
pomae kod krvarenja i upala
regulira rad crijeva i eluca
pomae kod migrene i reume

Kadulja djeluje protiv uestalih povraanja i proljeva, a bolje nego bilo koja druga biljka
pomae radu crijeva i eluca. Povoljno djeluje na enske tegobe. Poboljava tonus rodnice,
djeluje antigljivino, pomae kod reguliranja menstruacije, uspostavlja hormonalnu ravnoteu
i sprjeava tegobe menopauze. Kadulja pomae radu bubrega i sprjeava nastanak edema.
Ova biljka takoer ima svoje mjesto i u kozmetici, pa tako predstavlja odlino sredstvo za
potamnjivanje kose i prikrivanje sijede kose.( Ivana Dragica,2012)
2.3 KOMORA
Komora, koji spada meu biljke koje su prve prepoznate kao ljekovite, zbog svojih se
antiseptinih, antitoksinih, antibiotikih te protuupalnih svojstava, najee koristi kod
poremeaja u funkcioniranju probave te dinih putova. Komora pospjeuje probavu,
sprjeava nadutost i uklanja nadimanje i greve, te potie apetit. Pozitivno djeluje kod
infekcije dinih putova, upale grla i promuklosti, a kako potie izluivanje sluzi i
iskaljavanje, ublaava i napadaje kalja i astme. Pomae kod suzbijanja infekcije mokranih
putova i ublaava probleme s reumom. Potie prokrvljenost i izluivanje tetnih tvari, pa je
djelotvoran i protiv celulita. (Valerija Rodek ,mart 2006)

Seminarski rad :Mediteranski zaini

Slika br. 3 Komora

Komora je izvrstan izvor kalija, koji pomae kod sniavanja visokog krvnog tlaka, jednog
od rizinih faktora koji mogu utjecati na srani ili modani udar. Sjemenke i korijen
komoraa sastavni su dijelovi ajeva za ienje organizma, to se pripisuje eterinom ulju
koje suzbija nadutost, smiruje greve eluca i crijeva i djeluje protiv vrenja. isto eterino
ulje dobiva se destilacijom iz sjemenki, a preporua se uzimanje sa eerom ili u vodi, za
lijeenje bolova u grlu i promuklosti. Takoer se preporuuje i za vanjsku primjenu, kao
sastavni dio antireumatskih sredstava za masau. Komora pojaava rad stanica, jaa
imunitet, zaustavlja razmnoavanje mikroorganizama, pospjeuje izluivanje mlijeka, utjee
na ivani sustav i dobro raspoloenje, odstranjuje sluz kod kalja i hunjavice, djeluje lagano
smirujue i oputajue. Zbog visokog sadraja beta-karotena, moe se preventivno koristiti
kao djelotvorno sredstvo protiv raka.
2.3.1 Energetska i nutritivna vrijednost
Energetska vrijednost 100 grama svjeeg korijena komoraa iznosi 31 kcal / 130 kJ. Od toga
1,2% ine bjelanevine, 0,2 % masti i 7,3% ugljikohidrati. Sadri 3,1 g dijetalnih vlakana, kao
i jo dvanaest vanih elemenata u tragovima i etrnaest aminokiselina u idealnom sastavu. Od
minerala izvrstan je izvor kalija (414 mg), dobar je izvor mangana (0,2 mg, to ini 10%
RDA), a od vitamina izvrstan je izvor vitamina C (12 mg, to ini 20% RDA). Energetska
vrijednost sjemena komoraa iznosi 345 kcal / 1443 kJ. Od toga je 16% bjelanevina, 15%
masti, 52% ugljikohidrata, a bogat je dijetalnim vlaknima (40 mg) i fitosterolima (66 mg). Od
minerala izvrstan je izvor mangana (6,5 mg, to ini 310% RDA), eljeza (18,5 mg, to ini
130% RDA), magnezija (385 mg, to ini 130% RDA), kalcija (1 200 mg, to ini 120%
RDA), bakra (1,1 mg, to ini 120% RDA), fosfora (487 mg, to ini 61% RDA) i cinka (3,7
mg, to ini 37% RDA). Od vitamina izvrstan je izvor vitamina C (21 mg, to ini 35% RDA)
i vitamina B kompleksa: niacina ili vitamin B3 (6 mg, to ini 38% RDA), tiamina ili vitamin
B1 (0,4 mg, to ini 34% RDA), piridoksina ili vitamin B6 (0,5 mg, to ini 28% RDA) i
riboflavina ili vitamin B2 (0,4 mg, to ini 27% RDA).

Seminarski rad :Mediteranski zaini

2.4 LAVANDA
Lavanda se oduvijek koristila za njegu koe, pa se dodavala kupkama jo u doba antikog
Rima. Lavanda isti, smiruje, jaa i osvjeava kou, potie njenu vlanost i prokrvljenost te je
ini njenom, mekom i zdravom. No, osim u svakodnevnoj njezi, lavanda pomae i kod
upaljene i opeene koe, kao i kod pojave akni, ekcema i psorijaze. K tome, smanjuje
znojenje, poboljava rast kose i pogoduje zdravlju noktiju, a smanjuje i tekoe s probavom
uzrokovane stresom, oputa napete i bolne miie, ublaava bolne menstruacije i potekoe
menopauze te openito smiruje cijeli organizam. (Valerija Rodek ,mart 2006)

Slika br. 4 - Lavanda

Zahvaljujui blagotvornim svojstvima sprjeavanja infekcije, lavanda je, u nedostatku

Seminarski rad :Mediteranski zaini

drugih lijekova, tijekom oba svjetska rata esto koritena pri dezinfekciji rana. Svestrana
lavanda pomae i pri uklanjaju boli. Njezin blag miris openito smiruje, oputa i otklanja
osjeaj napetosti, pa se eterino ulje lavande moe koristiti i za masau, a pouzdano pomae
kod reumatskih bolova i bolova miia. Eterino ulje lavande jedno od rijetkih koje se moe
nerazrijeeno nanositi na kou. Budui da potie njezinu regeneraciju, odlino je sredstvo pri
iscjeljivanju rana i oiljaka, te akni, ekcema i opekotina. Lavanda je korisno pomono
sredstvo u lijeenju svih bakterijskih i gljivinih infekcija koe. Eterinim uljem lavande
moemo se posluiti i za inhaliranje, tako to emo nekoliko kapljica nakapati u posudu vrue
vode.

2.4.1 Svestranost lavande

Jastui punjen lavandom osigurat e lak i miran san. A sudei po drvenom obiaju koji
nalae da se netom vjenanim parovima uz uzglavlje brane postelje stavi buketi cvjetova
lavande, i uzbudljive trenutke u dvoje. Osvrnemo li se i na legendu prema kojoj je upravo
lavandina vodica pomogla Kleopatri pri zavoenju Cezara i Marka Antonija, mogli bismo
zakljuiti da ta udesna biljka posjeduje i afrodizijaka svojstva. Pa ak i u hrani, jer osim
zavodljivog mirisa, ima i delikatan okus, uslijed ega se od davnine rabi kao zain u slatkim i
slanim jelima. Od nje je takoer mogue pripraviti ukusan aj koji e pomoi za smirenje i pri
reguliranju eluanih tegoba. A od nje moete nainiti i ukusan sirup, te ga, razrijeen vodom,
koristiti kao osvjeavajui napitak ili kao dodatak razliitim koktelima, vonim salatama,
sladoledima i kolaima. Uz sve navedeno, njezin miris rijeit e nas nepoeljnog drutva
kukaca poput komaraca i moljaca. (Silvija oli,2012)
2.5 LOVOR
Lovor, koji u antiko doba nije bio samo simbol hrabrosti i slave, nego je po vjerovanju
titio kako od bolesti tako i gromova, zbog svojih je ljekovitih svojstava bio posveen bogu
ljekarstva Eskulapu. Pozitivno djeluje na probavu i jaa apetit te potie iskaljavanje, pa
pomae kod bronhitisa, prehlade i gripe. Pripravci na bazi lovora, koji je prirodni antiseptik,
primjenjuju se i u lijeenju raznih osipa te posebno za omekavanje potkonih ireva. Masaa
uljem od lovora ublaava reumatine bolove i bolove u miiima i zglobovima, primjerice
kod istezanja i uganua.

Slika br. 5 - Lovor

10

Seminarski rad :Mediteranski zaini

2.5.1 Energetska i nutritivna vrijednost

Energetska vrijednost 100 g svjeeg lista lovora iznosi 313 kcal/1312 kJ. Od toga sadri
75% ugljikohidrata, 7,6% proteina i 8,4% masti. Lovor je bogatog mineralnog sastava,
znaajne su koliine kalcija (834 mg to ini 104% RDA), eljeza (43 mg to ini 307%
RDA), magnezija (120 mg to ini 32% RDA), fosfora (113 mg to ini 16% RDA), cinka
(3,7 mg to ini 37% RDA), bakra (0,42 mg to ini 40% RDA) i selena (2,8 mcg to ini 5%
RDA). Kiseljenjem namirnica za zimnicu ne zaboravite dodati koji list lovora, bilo da je
svjei ili suhi. Od vitamina lovor u znaajnijim koliinama sadri vitamin C (46,5 mg to ini
58% RDA), riboflavin (0,4 mg to ini 28,5% RDA), niacin (2 mg to ini 12,5% RDA),
vitamin B6 (1,7 mg to ini 125% RDA), folnu kiselinu (180 mcg to ini 90% RDA) i
vitamin A (30 mcg to ini 4% RDA). Od ostalih nutrijenata lovor na 100 g sadri znaajan
udio vlakana 26,3 g.
2.5.2 Ljekovito djelovanje lovora
Lovor je vrlo poznat i cijenjen zain jo od vremena Stare Antike, gdje je bio simbol
mudrosti, mira i zatite, podjednako koriten i u gastronomiji kao i u medicini. Nutritivni
sastav pokazuje da je lovor prava ljekovita riznica koja se oslobaa tijekom kuhanja. Lovor
obogauje antioksidativni potencijal hrane, ime se doprinosi jaanju imunolokog sustava,
zatiti od tetnog utjecaja slobodnih radikala, zacjeljivanju rana i zatiti od virusa. Vitamin A
koji se u znaajnim koliinama nalazi u lovoru doprinosi boljem vidu, odravanju i zatiti
sluznice i koe, pomae u smanjenju rizika od raka plua i usne upljine. Prepoznatljiv miris
lovora potjee od hlapivih spojeva koji ljekovito djeluju na probavi sustav i ublaavanje
probavnih tegoba. Osobito se preporuuje lovor dodati u mesna jela jer sadri enzim koji
pomae razgradnji proteina. aj od lovora potie apetit i probavu, pomae smirivanju
munine, ublaavanju ireva, greva i nadutosti. Esencijalno ulje lovora moe pomoi kod
lijeenja artritisa, boli u miiima, bronhitisa i gripe. Ovaj mirisni zain ima potencijal da
reducira rizik od pojave raka jer sadri niz fitokemikalija koje posjeduju snana
antikancerogena svojstva, istraivanja su u tijeku. Studija provedena na laboratorijskim
ivotinjama objavljena u asopisu BMC Complementary and Alternative Medicine pokazuje
obeavajue rezultate da lovor ubrzava zacjeljivanje rana. Rad objavljen u Natural Product
Research otkriva da lovor posjeduje to svojstvo jer ima snano antimikrobno djelovanje protiv
veine poznatih patogena (Staphylococcus aureus, Streptococcus pyogenes, Aspergillus
fumigatus i Candida albicans). Istraivanje objavljeno u Journal of Clinical Biochemistry and
Nutrition ispitivalo je utjecaj lovora na razinu eera kod oboljelih od dijabetesa tip 2.
Tijekom 30 dana ispitanici su dobivali od 1 g do 3 g mljevenog lovora, u tom periodu
smanjila se glukoza u eeru, kolesterol i trigliceridi, rezultati su vrlo obeavajui iako je
potrebno jo ispitivanja.(Valerija Rodek ,mart 2006)
2.6 MAJINA DUICA
Majina duica, koja se zbog svog aromatinog mirisa palila u hramovima u ast Bogova,
zbog svojih je antibiotikih svojstava u pukoj medicini vjekovima slovila kao antibiotik za
siromane. Ona prvenstveno potie, pospjeuje i jaa mnoge tjelesne funkcije, pa tako potie
cirkulaciju i probavu, podie obrambene mehanizme organizma i krvni tlak, dezinficira kou i
pospjeuje zarastanje rana te olakava iskaljavanje, ali i oteano mokrenje. Vrlo je uinkovita
kod upala dinih putova, usne upljine te bolnih miia i zglobova, a zbog svojih se svojstava
koristi i za jaanje ivaca te poticanje pamenja i koncentracije. (Valerija Rodek ,mart 2006)

11

Seminarski rad :Mediteranski zaini

Slika br. 6 Majina duica

2.6.1 Hemijski sastav

Majina duica sadri 44,0% ugljikohidrata, 24,3% celuloze, 13,2% ukupnog pepela, 6,8%
bjelanevina, 4,6% lipida i dr. Sadri 0,5% (divlja) do 2,5% (uzgojena ili vrtna) eterinog ulja.
U eterinom ulju majine duice koliinski dominantna komponenta je -pinen (36,4%), a u
veim koncentracijama su zastupljeni i -ocimen (do 34,8%), 1,8-cineole (do 30,3%), kadinol (do 28,6%), kariofilenoksid (do 27,2%) i borneol (do 27,1%).
2.6.2 Ljekovito djelovanje
Poput slinog timijana koristi se dosta u mediteranskoj kuhinji kao zain, a dodaje se
povru, raznim jelima od mesa, patetama, ribi, salatama, umacima i juhama. Pretpostavlja se
da neutralizira jako masna jela. Stavlja se esto u zainsku mjeavinu provansalske trave.
Nadzemni dio biljke se tijekom cijele godine moe koristiti za pripremanje ajeva i napitaka.
Majina duica je poznata i u biljnoj medicini kao ljekovita biljka i koristi se za pripremanje
ljekovitih pripravaka. Suvremena znanost je dokazala prisutnost niza ljekovitih tvari koje
opravdavaju upotrebu majine duice. Meu njima su najvanija eterina ulja, timol,
karvakrol, gorke tvari, flavoni. Njihova prisutnost opravdava preventivnu upotrebu u vrijeme
epidemija (kao antiseptik), u terapiji kod oboljenja praenom kaljom. Britanska herbalna
farmakopeja (engl. British herbal pharmacopoeia) uvrstila je majinu duicu u ljekovite biljke
i u indikacijama za upotrebu navela oboljenja u kojima se ta biljka preporuuje: bronhitis,
bronhijalni katar, upala grla, a posebno istaknula da je korisna za lijeenje velikog kalja.
(Maria Treben "Zdravlje iz Boje ljekarne")
2.7 ORIGANO
Origano, ije ime u prijevodu s grkog znai "radost planina", od najstarijih se vremena
koristio za lijeenje prehlade, glavobolje, zubobolje te razliitih problema s probavom, ali i
psihom. Nadalje, origano, koji je od pradavnih vremena poznat kao jedan od najjaih
prirodnih antiseptika i antibiotika sa snanim antibakterijskim i antivirusnim djelovanjem, u
modernoj je fitoterapiji prepoznat i kao jedan od najjaih prirodnih antioksidansa. Potie
probavu i funkcioniranje jetre i ui te se uspjeno primjenjuje kod akutne i kronine upale
sinusa, viroze, gripe i prehlade, ali i kronine glavobolje.(Valerija Rodek ,mart 2006)

12

Seminarski rad :Mediteranski zaini

Slika br. 7 - Origano

2.7.1 Hemijski sastav

Velik dio ine eterina ulja (thymol, carvacrol, cymol) i gorke tvari. U 100g svjeeg origana
je 267,2 mg vitamina C.
2.8 RUMARIN
Rumarin, omiljena biljka antikih bogova, vrlo je omiljen i u pukoj medicini. Od
rumarina, ije ime u prijevodu glasi "morska rosa", odavna su se spremali pripravci koji su
se koristili protiv raznih bolova, primjerice kod reume, gihta i upale zglobova. Prirodni je
antiseptik, a koristi se i u kozmetike svrhe za njegu koe i kose, pa tako i za uklanjanje
peruti. Potie probavu te ublaava nadutost i smiruje greve u crijevima i elucu. Openito
jaa organizam, poboljava cirkulaciju i djeluje protiv niskog tlaka te isti krv i potie
izluivanje mokrae. Uspjean je i u smirivanju ivane napetosti. (Valerija Rodek ,mart
2006)

Slika br. 8 - Rumarin

2.8.1 Energetska i nutritivna vrijednost

Energetski sadraj 100 g svjeeg rumarina iznosi 131 kcal / 548 kJ. Od toga je 20,7%

13

Seminarski rad :Mediteranski zaini

ugljikohidrata, 5,8% masti i 3,3% bjelanevina. Sadri 14,4 g dijetalnih vlakana i 44 mg

fitosterola. Od minerala odlian je izvor mangana (0,96 mg to ini 48% RDA), eljeza (6,65
mg to ini 47,5% RDA), kalcija (317 mg to ini 39,5% RDA), bakra (0,3 mg to ini 33%
RDA) i magnezija (91 mg to ini 30% RDA). Od vitamina odlian je izvor vitamina C (21,8
mg to ini 36% RDA), folne kiseline ili vitamin B9 (65,4 mg to ini 32,7% RDA), a dobar
je izvor vitamina A (146 g to ini 18% RDA), piridoksina ili vitamin B6 (0,3 mg to ini
16,8% RDA), pantotenske kiseline ili vitamin B5 (0,8 mg 13% RDA). Energetski sadraj 100
g osuenog rumarina iznosi 331 kcal / 1387 kJ. Od toga je 64% ugljikohidrata, 15% masti i
5% bjelanevina. Sadri 42 g dijetalnih vlakana i 58 mg fitosterola. Od minerala odlian je
izvor eljeza (29,25 mg to ini 209% RDA), kalcija (1280 mg to ini 160% RDA), mangana
(1,9 mg to ini 93% RDA), magnezija (220 mg to ini 73% RDA), bakra (0,5 mg to ini
61% RDA) i cinka (3,2 to ini 21,5% RDA). Od vitamina odlian je izvor vitamina C
(61,2mg to ini 102% RDA), folne kiseline ili vitamin B9 (184,2 mg to ini 92% RDA),
piridoksina ili vitamin B6 (1,7mg to ini 87% RDA), tiamina ili vitamin B1 (0,5 mg to ini
36,7% RDA), riboflavina ili vitamin B2 (0,4 mg to ini 26,7% RDA), a dobar je izvor
vitamina A (156 g to ini 19,5% RDA). ("Biljna ljekarna - Rumarin", dr. sc. Stribor
Markovi,2011)
3. ZAKLJUAK
Zaini su dijelovi biljaka koji sadre puno eterinih ulja intenzivnog mirisa i okusa. Kao
zaini koriste se samo odreeni dijelovi bilja, primjerice listovi, korijenje, plodovi, lukovice,
pupovi, sjemenke, a kod nekih zaina i kora.
Zaini se koriste u kulinarstvu oplemenjujui jela, u medicini zbog ljekovitih svojstava i u
kozmetikoj industriji. Unato niskoj hranjivoj vrijednosti, zaini igraju vanu ulogu u naoj
prehrani, dajui ton i zaokruujui dojam jela.
Zaini djeluju dvojako, tj. bakteriostatski i baktericidno, dakle, spreavaju razvitak
mikroflore kvarenja u namirnicama direktno ubijajui neke patogene bakterije. ei je sluaj
da djeluju bakteriostatski, dakle preventivno.
Pored djelovanja protiv bakterija koje kvare namirnice, zaini djeluju baktericidno i unutar
usne upljine i crijeva. Antibakterijski spojevi su timol iz kadulje i origana, i razne fenolne
hlapive komponente iz eterinih ulja. Jedino se zna da neke fenolne komponente djeluju na
propustljivost staninih membrana bakterija, to dovodi do njihovog propadanja.
Kako su vrlo ukusni, ali i hranjivi i ljekoviti, svjei ili sueni mediteranski zaini ne gode
samo brojnim jelima, ve i naem organizmu.

14

Seminarski rad :Mediteranski zaini

LITERATURA
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.

http://www.medikus.hr/gastro/765-zacini-carobnjaci-kuhinje.pdf, juni 2014

http://www.coolinarika.com/clanak/zdravlje-i-zacini/, juni 2014
http://www.krstarica.com/zdravlje/hrana/bosiljak-je-veoma-lekovit/, juni 2014
http://alternativa-za-vas.com/index.php/clanak/article/bosiljak , juni 2014
http://alternativa-za-vas.com/index.php/clanak/article/kadulja, juni 2014
http://www.coolinarika.com/namirnica/komorac/, juni 2014
http://alternativa-za-vas.com/index.php/clanak/article/lavanda, juni 2014
http://www.coolinarika.com/namirnica/lovor/, juni 2014

Knjige:
1. "Biljna ljekarna - Rumarin", dr. sc. Stribor Markovi, 2011
2. Maria Treben "Zdravlje iz Boje ljekarne"

15