JU UNIVERZITET U TUZLI

FARMACEUTSKI FAKULTET

Marnela Niandi

BILANS ENERGIJE I UPRAVLJANJE TJELESNOM

TEINOM
Seminarski rad iz predmeta: Bromatologija

Tuzla, juni 2014.

JU UNIVERZITET U TUZLI
FARMACEUTSKI FAKULTET

Marnela Niandi

BILANS ENERGIJE I UPRAVLJANJE TJELESNOM

TEINOM
Seminarski rad iz predmeta: Bromatologija

Tuzla, juni 2014.

Sadraj
1.UVOD.............................................................................................................................2
2.BILANS ENERGIJE I UPRAVLJANJE TJELESNOM TEINOM.............................3
2.1.Ocjenjivanje prehrambenog statusa..............................................................................4
2.2.Kontrolisanje tjelesne teine.........................................................................................7
2.3.Piramida prehrane.........................................................................................................8
2.4.Metode za upravljanje tjelesnom teinom...................................................................10
3.ZAKLJUCI...................................................................................................................12
Literatura

Naziv predmeta: Bromatologija

Voditelj: dr.sc. Midhat Jai, van.prof.
Broj stranica: 13
Broj slika:2
Broj literaturnih referenci: 4
Broj tablica: 3

SAETAK RADA
Upravljanje tjelesnom teinom je dugoroan pristup za zdraviji stil ivota. To ukljuuje
ravnoteu izmeu zdrave prehrane i tjelovjebe i na taj nain uravnoteujemo potronju i
unos energije.
Razvijanje zdrave prehrambene navike moe biti koristan nain za regulisanje tjelesne
mase. Upravljanje tjelesnom teinom ne ukljuuje neku strogu dijetu kojom se brzo i
privremeno gubi tjelesna masa. Ona je usredoena na dugorone rezultate koji su
postignuti kroz sporo mravljenje, zatim zadravanje idealne tjelesne teine s obzirom na
dob, spol i visinu.
Kljune rijei: bilans energije, bazalni metabolizam, index tjelesne mase,
piramida prehrane, metode odreivanja, metode upravljanja

1.UVOD
Bilans energije predstavlja stanje u kojem je koliina energije koja se unese u organizam
jednaka koliini energije koju organizam potroi. To je ujedno i najzdraviji nain na se
kontrolie tjelesna teina.
Metode za odraivanje stanja uhranjenosti dijelimo na direktne i indirektne.
Tjelesna tezina najbolje se kontrolie unosom makro i mikronutrijenata u koliinama koje
su dozvoljene prema WHO. To podrazumjeva da je dozvoljeni dnevni unos uglikohidrata
55 75 %, proteina 10 15 %, masti 15 30%.
Kako bi se izbalansirali obroci i pravilno iskombinirale namirnice i na taj nain dobili
dovoljno energije poeljno bi bilo drati se pravilne prehrane odreene piramidom
prehrane.
Upravljanje tjelesnom teinom se postie poveanim unosom proteina za dorucak,
jedenjem vie supe, jedenjem niskokalorine hrane, jesti vie mlijenih proizvoda i
izbjegavati masti, vie povra, konzumirati vlakna, kapsicain, kofein, zeleni aj.

2.BILANS ENERGIJE I UPRAVLJANJE TJELESNOM TEINOM

Hrana koja se unese u organizam pretvara se u energiju, najee u toplinsku. Ta energija
se stvara u elijskim toplanama mitohondrijama. Takodje se moe pretvarati i u
mehaniku energiju, zatim u elektrinu energiju za prenos signala ili u razliite oblike
hemijske energije, pa ak i u nuklearnu energiju.
Hrana se pretvara energetskim putevima energetskog metabolizma u razliite oblike
energije. 40 % energije troi CNS, a 20% jetra.
Energetske potrebe organizma se mogu definisati kao koliina energije koja je potrebna
organizmu da se izbjegne stanje nedostatka energije, a da se obezbjedi normalno
funkcionisanje organa, odrzavanje tjelesne temperature i obavljanje svakodnevnih
aktivnosti( Jaic, 2014).
Kada govorimo o racionalnoj ishrani podrazumijevamo ishranu koja je tako izbalansirana
da nam omoguava zadovoljenje energetskih potreba i potreba u hranljivim i zatitnim
materijama. Svaki prekomjeran ili pak smanjen unos se smatra nepoeljnim za ljudski
organizam.
Planiranje pravilne, dobro izbalansirane ishrane, ima za cilj postizanje one energetske
vrijednosti I strukture ishrane pojedinca ili populacije koja moe da unaprijedi zdravlje i
prevenira bolest. Pravilna ishrana treba da dnevno zadovolji ovjekove potrebe u energiji,
gradivnim i zatitnim materijama( Stojisavljevi i saradnici, 2011).
Koliina energije koja se unese u organizam treba da je u ravnotei sa koliinom energije
koja se potroi. Na taj nain se odrava energetska ravnotea osobe ija je uhranjenost,
tjelesni sastav i stepen fizike aktivnosti u skladu sa dobrim zdravljem( Stojisavljevi i
saradnici, 2011).
Energetski bilans ili ravnotea je stanje u kojem tjelesna masa ostaje konstantna zbog
toga to je koliina energije koja se unese hranom jednaka potrosnji.
Organizam zadovoljava dnevne potrebe za energijom unoenjem ugljikohidrata, masti i
bjelanevnina. Sagorijevanjem 1g masti oslobodi se 9kcal energije, 1g bjelanevina 4kcal
i 1g ugljikohidrata 4kcal.
Energija se moe izraziti u kJ, to je jedinica rada, ili u kcal to je jedinica za toplotu.
1cal = 4.185 J, na temperaturi priblino 15C.
Ako je koliina energije koju unesemo vea od potronje poveava se tjelesan masa, ako
je manja smanjuje se tjelesna masa.
Energetske potrebe svakog organizma zasnovane su na potrebama bazalnog metabolizma.
Bazalni metabolizam predstavlja koliinu energije koju potroimo u stanju apsolutnog
mirovanja. Na bazalni metabolizam utiu dob, spol, tjelesna masa, fizike I mentalne
aktivnosti, zdavstveni status, prehrambene navike i obiaji i genetski faktori.
Za raunanje potrebne energije bazalnog metabolizma danas se koristi Harris
Benedictova formula:
3

Za mukarce:
B.E.E. = 66.5 + ( 13,75 x kg) + (5.9003 x cm) (6.775 x godine)
Za ene:
B.E.E. = 655.1 + ( 9.563 x kg) + ( 1.850 x cm) (4.676 x godine) (Jai, 2009).
Broj osoba koji imaju problema sa prekomjernom tjelesnom teinom je u stalnom
porastu, a to je rezultat nekoliko faktora: prekomijeran unos kalorija, pogrean stil ivota
I genetski faktori.

2.1. Ocjenjivanje prehrambenog statusa

Ocjenjivanje prehrambenog statusa predstavlja procjenu objektivnih i subjektivnih
podataka koji se odnose na procjenu pojedinca i nutritivni odnos, stil ivota, ali I
medicinsku povijest.
Metode za ocjenjivanje stanja uhranjenosti dijelimo na :
- direktne
- indirektne
Direktne se dijele na:
- kliniki pregled
- biohemijska ispitivanja
- antropometrijska mjerenja
- kombinovana metoda
Indirektne se dijele na:
- metoda ispitivanja potrpnje hrane
- metoda vaganja krane
- interviju od potronji hrane u protekla 24h
- inventurna metoda
- ispitivanje uestalosti potronje hrane (Jai, 2014).
Indirektne metode:
Ispitivanje potronje hrane daje uvid o potronji pojedinih prehrambenih tvari u odnosu
na vaee standarde(Jai, 2014.).

Metoda vaganja hrane

- Tokom odreenog razdoblja vau se koliine pripremljene hrane i pia za sve obroke
- Vodi se evidencija o neutroenoj hrani i otpatcima
- Svako uzimanje hrane izvan kuanstva se registrira
Iz koliine potroenih namirnica izrauna se sadraj ukupnih kalorija i pojedinih
prehrambenih tvari ( Jai, 2014).

Inventurna metoda
Metoda daje orijentacijske podatke o potronji hrane i pia u odreenom periodu.
- izvau se u kuanstvu koliine zateenih namirnica.
- potom se tokom ispitivanja vau i biljee kupljene namirnice.
- na kraju se izvae koliina neutroene hrane
- iz razlike dobijemo potronju tokom razdoblja ispitivanja ( Jai, 2014).

Interviju o potronji hrane u protekla 24 sata

Na ovaj nain moemo dobiti podatke o vrsti i koliini potroene hrane i pia za pojedine
osobe.
Metoda pokazuje dobre rezultate u homogenim skupinama priblino iste dobi, spola i
zanimanja. ( Jai, 2014).

Ispitivanje uestalosti potronje

Ispitivanje uestalosti potronje je metoda kojom se eli dobiti uvid u:
- potronju pojedinih namirnica
- sveukupnu potronju hrane tokom duljeg razdoblja
Rezultati ispitivanja potronje se iskazuju kao sveukupna dnevna potronja energije i
prehrambenih tvari po:
- osobi
- za skupinu ispitanika ( Jai, 2014).
Direktne metode su:
- Biohemijska ispitivanja
Labaratorijska ispitivanja temelje se na ispitivanju:
- krvi
- urina
5

Labaratorijske nalaze mogu mijenjati lijekovi ili drugi metaboliki procesi kao sto je
stres.
Tablica 1: Lipidni status ( Jai, 2014)
preporuene
HDL
Holesterol

Holesterol

Mukarci >1.4mmol/l
ene
>1.7mmol/l
Rizine
Mukarci 1.4- 0.9
ene
1.7-1.2
visoko
Mukarci <0.9
rizine
ene
<1.2
Preporuena vrijednosti za odrasle
osobe iznose do 5.2mmol/l
preporuene

LDL
holesterol

Trigliceridi

Mukarci <3.9
ene
Rizine
Mukarci 3.9 4.9
ene
visoko
Mukarci > 4.9
rizine
ene
Preporuene vrijednosti za odrasle
osobe: mukarci < 1.8 mmol/l
ene > 1.5 mmol/l

Antropometrijska mjerenja zauzimaju sredinje mjesto u ocjenjivanju prehrambenog

statusa pojedinca zbog jednostavnosti, praktinosti i malih zahtjeva za opremom. Ta
mjerenja pruaju informacije o veliini i masi tijela, veliini i proporciji dijelova tijela,
kotanom obliku i razvoju mekih tkiva.
U antropometrijska mjerenja ubrajaju se:
- mjerenje indeksa tjelesne mase ( BMI, ITM)
- mjerenje konog nabora i opsega miia
- mjerenje obima struka
- mjerenje provodne teine
- mjerenje elektrine impendence tijela i druge metode.
Tablica 2 : Tablica vrijednosti BMI ( Jaic,2014)
Vrijednosti BMI

Prehrambeno stanje

<18,49

pothranjenost,mravost

18,5-24,99

normalna uhranjenost

25,0- 29,99

I stupanj pretilosti

30,0- 39,99
>40

II stupanj pretilosti
III stupanj pretilosti
6

BMI se rauna po formuli: masa (kg) / visina 2 (m2). ( Jai (2014.)

2.2. Kontrolisanje tjelesne teine
Sve to putem hrane unosimo u organizam, gradi nas i mijenja, a o tome to smo unijeli
ovisi naa snaga, nae zdravlje i na ivot... Hipokrat.
Grki filozof i lijenik Hipokrat zasluan je za irenje ideje o upotrebi zdravih namirnica,
umjesto lijekova. O tome govori njegova poznata izreka: Neka tvoja hrana bude tvoj
lijek, a tvoj lijek neka bude tvoja hrana.
Uravnoteenje tjelesne mase se postie unosom makro i mikronutrijenata u koliinama
koje su dozvoljene prema WHO.
U makronutrijente ubrajaju se: ugljikohidrati, proteini, masti i voda.
Dnevne potrebe za vodom su 30ml / kg tjelesne mase.
Tablica 3: Dijetarne preporuke WHO
Dijetetiki parametar

Ciljani unos(%kcal)

Ugljikohidrati

55-75

Proteini

10-15

Masti

15-30

Primjena dijetarnih preporuka

Da bi se uravnoteila tjelesna teina potrebno je drati se dijetarnih preporuka WHO. to
znai da unos masti ne bi trebao biti vei od 15-30% ukupnih energetski potreba, unos
eera ne bi trebao biti vei od 55-75% ukpnih energetskih potreba i unos proteina ne bi
trebao biti vei od 10-15 % ukupnih energetskih potreba.
Potrebe za mastima, eerima i proteinima moemo izraunati na sledei nain:
Najprije se izraunaju ukupne energetske potrebe prema Harris- Benedictovoj formuli.
7

eeri
Pomnoiti ukupne energetske potrebe sa 0.55 i 0.75 kako bi se dobio preporueni broj
kalorija koji bi trebalo unijeti ugljikohidratima. Preporuka je da koliina ugljikohidrata
bude minimalno 130g dnevno.
Masti
Pomnoiti ukupne energetske potrebe sa 0.15 i 0.30 kako bi se dobio broj kalorija koje bi
trebalo unijeti u organizam mastima.
Proteini
Pomnoiti ukupne energetske potrebe sa 0.10 i 0.15 i na taj nain se dobije broj kalorija
koje treba unijeti u proteinima.

2.3. Piramida prehrane

Kako bi se izbalansirali obroci i pravilo iskombinirale naminice i na taj nain tijelo dobilo
dovoljno energije poeljno je pridrzavati se pravilne prehrane odreene piramidom
prehrane.
Piramida prehrane osmiljena je od Amerikog odjeljenja za poljoprivredu i predstavlja
znaajan vodi kojim moemo obezbijediti unos svih neophodnih nutrijenata.

Slika 1. Piramida prehrane ( Jaic (2014.)

8

Na samom dnu piramide nalazi se fizika aktivnost. Potrebe za fizikom aktivnou se

raunaju prema forumuli : 220 godine ivota x 0.7.
U bazi piramide nalazi se voda. Potrebe za vodom su 30ml/kg tjelesne mase ili okvirno
reeno 2l dnevno.
Povre bi trebalo biti zastupljeno 3-4 porcije dnevno. Pod porcijom se podrazumjeva 1
olja svjeeg lisnatog povra ili olje drugog povra ili olje soka od povra. Povre
je dobar izvor folata, vitamina C, vitamina A i dijetalnih vlakana.
Preporuka piramide za voe je 2 porcije dnevno. Pod porcijom se podrazumjeva:1 srednja
jabuka, banana ili naranda il olje drugog voa ( kuhanog, pasteriziranog ili
kandiranog) ili olje conog soka.
Integralne zitarice bi trebale biti zastupljene u 4 porcije. Ove namirnice su bogate
sloenim ugljikohidratima, koji su znaajan izvor energije. Trebalo bi da sto vie budu
zastupljeni proizvodi od punog zrna, jer su bogatiji dijetalnim vlaknima i mineralima.
Mlijeko i mlijeni proizvodi su bogat izvor proteina, minerala (naruito Ca i P) i
vitamina. Preporuuje se l dnevno mlijenih proizvoda, niskomasnih.
Crveno meso, ivina i riba su bogat izvor proteina, eljeza i cinka. Preporucije se crveno
meso 1 sedmicno, ivina 1-3 obroka sedmino, riba 1-2 obroka sedmino. Meso treba da
se konzumira kuhano, dinstano, peeno ili grilovano.
eeri i masti zauzimaju sami vrh piramide i trebalo bi da su najmanje zastupljeni u
ishrani. Oni su znaajan izvor kalorija, ali nemaju nutritivni znaaj.
Preporuke za eere su:- na 1600kcal ograniiti eere na 6 kaiica ili 22g dnevno
- na 2200kcal ograniiti eere na 12 kaiica ili 44g dnevno.

2.4. Metode za upravljanje tjelesnom teinom

Metode za upravljanje tjelesnom teinom su:
- poveati unos proteina, posebno za doruak
- koristiti manje porcije
- jesti vie supe
- jesti niskokalorinu hranu
- jesti vie mlijenih proizvoda, izbjegavati masnoe
- ukljuiti vie povra u obroke
- vlakna
- kapsicain
- kofein
- zeleni aj
Istraivanja su pokazala da unos proteina za doruak ima veliki uinak na sitost. Postoji
nekoliko razloga zato je to tako. Jedna je da proteini imaju termogeni efekat od
ugljikohidrata i masti, to omoguuje tijelu da spali vie kalorija. Drugo, visokoproteinski
doruak usporava pranjnje eluca. Konano, visokoproteinski doruak poveava
aktivnost glukagona, koji aktivira puteve za sintezu glukoze.
Veliina porcije moe uticati na potronju kalorija.
Supe imaju znaajan uinak na sitost i studije su pokazale da u odnosu vrstu hranu,
jedenje supa smanjuje koliinu unosa energije.
Umjereno smanjenje unosa kalorija ce dovesti do sporog mravljenja, to moe biti
korisno za dugotrajnu kontrolnu teine(Tiepkema, 2004).
Istraivanja su pokazala da hrana bogata mlijenim proizvodima smanjuje ukupne
tjelesne masti. To se dogaa jer velika koliina kalcija putem hrane poveava koliinu
energije i masti koja se izluuje iz organizma. U tim sluajevima visok nivo kalcija se
smatra 2.300mg a nizak 700mg. Mogue objasnjenje za ovaj fenomen je da visok nivo
kalcija uzrokuje nastajanje kalcijevih sapuna i / ili vezanje unih kiselina u crijevima.
Voe i povre poveavaju osjeaj sitosti, a smanjuju osjeaj gladi(Tiepkema, 2004).
Dijetalna vlakna pomau upravljanje tjelesnom teinom izazivanjem sitosti, samnjuju
apsorpciju makronutrijenata i potiu luenje crijevnih hormona. Dijetalna vlakna se
sastoje od neprobavljivih ugljikohidrata. Preporuke za vlakna su u rasponu od 10 13g/
1000 kalorija.
Koritenje viskoznih vlakana usporava pranjenje eludca. Sitost je inducirana
poveanim vakanjem koji ograniava unos hrane, poticanjem izluivanja sline i
eluanog soka to rezultira irenjem eluca. Takoe vlakna potiu proizvodnju hormona.
Smanjuju izlucivanje inzulina, a poveavaju izluivanje holecistokinina (CCK) u tanko
crijevo.
Openito, povean unos vlakana za doruak povezan je sa manjim unosom hrane za
ruak.
Otporni krob je vrsta neprobavljivog vlakana koji je otporan na probavu amilaze u
tankom crijevu. Obino se nalazi u kuhanom i hladnom krumpiru, zelenim bananama,
grahu i mahunarkama. Otporni krob razrjeuje energetsku gustou od unosa hrane, ima
uinak poveanje mase i poveava nivo PYY i GLP-1 u crijevima. Poveanje crijevnih
10

hormona moe utjecati na dugoronu energetsku ravnoteu utjeui neuronske putove u

mozgu, kao i poboljati cjelokupno zdravlje crijeva . Na temelju razvoja istraivanja,
upotreba otpornog kroba moe biti uinkovito sredstvo za kontrolu tjelesne teine.
Konzumacija kapsicaina kao zaina za vrijeme doruka moe poveati potronju energije
za 23%. Kapsaicin, takoer poznat kao feferon, je glavni sastojak ili papriica i ljutih
papriica(Tiepkema, 2004).
Kapsaicin izaziva osjeaj sitosti kao rezultat oralnih i gastrointestinalni doprinosa niom
energijom. Meutim, uinak zaina je smanjen tijekom duljeg izlaganja.
Kofein i crna kafa uzrokuju poveanu potronju energije i time i gubitak teine. Kofein
pripada klasi spojeva nazivaju metilksantinima, te je prisutan u kafa, aju, kakau,
okoladi i nekim cola piima. Kofein inducira termogenski uinak u tijelu poveanjem
aktivnost simpatikog nervnog sistem, koji je vaan regulator potronje energije.
Zeleni aj smanjuje nivo glukoze u krvi, inhibira nakupljanja masti u jetri i tijelu i potie
termogenezu zbog katehina, koji su prisutni. Katehini su polifenoli koji su glavni sastojak
ekstrakta zelenog aja. Zeleni aj takoer je pokazalo da poveanje potronje energije, i
oksidacija masti u ljudi, neovisno o sadraju kofeina . 690 mg katehina za12 sedmica
smanjuje tjelesne masnoe, to ukazuje da je zeleni aj moe biti koristan u prevenciji
hroninih
bolesti,
naruito
pretilosti(Tiepkema,
2004).
.(2004

Slika 2. Preporuene koliine pojedinih namirnica ( Jai 2014.)

11

3.ZAKLJUI
- Prekomijerna tjelesna teina jedan je od najeih problema dananjice s kojim se bore
mnogi irom svijeta. Prekomjerna tjelesna teina moe biti uzrok velikog broja bolesti
kao sto su diabetes melitus tip 2, hipertenzija, trbuni tip debljine I proremeaja
metabolizma masti, a sve to zajedno ini metaboliki sindrom.
- Kao prva mjera opreza kod lijeenja ili izbjegavanja metabolikog sindroma je ivot
bez stresa, zatim dobar san I pridravanje gore navedenih naina. Samo na taj nain moe
se upravljati tjelesnom masom, obezbijediti bilans energije i osigurati siguran i kvalitetan
ivot.
- Koliina energije koja se unese organizam treba da je jednaka koliini energije koju
organizam potroi.

12

4.Literatura
- Jaic M. (2014) Piramida prehrane-http://www.tehnologijahrane.com/tehnologijavoca-ipovrca/znacaj-voca-i-povrca-u-prehrani (juni 2014.)
- Jai M. (2014)
Metode za odreivanje
http://hranomdozdravlja.com/?do=osnove (juni 2014.).

stanja

uhranjenosti

- Stojisavljevi D., Danojevi D., Bojani J., Jandri Lj.(2011) Vodi za pravilnu
ishranu za zdravstvene profesionalce (juni, 2014)
- Tiepkema, M. (2004) Measured Obesity: Adult obesity in Canada: Measured height and
weight. Nutrition: Findings from the Canadian Community Health Survey( preuzeto sa:
http://en.wikipedia.org/wiki/Weight_management)) (juni, 2014)