UNIVERZITET U TUZLI

FARMACEUTSKI FAKULTET
Studenti: Ajsa Amidi 956/10
Merima Gola 1014/11

AKTIVNI SASTOJCI LJEKOVITOG

BILJA I HRANE SA
UROANTISEPTIKIM
DJELOVANJEM
(Seminarski rad)

Tuzla, juli 2014.

UNIVERZITET U TUZLI
FARMACEUTSKI FAKULTET
Student: Ajsa Amidi 956/10
Merima Gola 1014/11

AKTIVNI SASTOJCI LJEKOVITOG

BILJA I HRANE SA
UROANTISEPTIKIM
DJELOVANJEM
(Seminarski rad)

Tuzla, juli 2014.

.

Naziv predmeta: Bromatologija

Voditelj: Dr.sc.Midhat Jai, van.prof.
Broj stranica: 28
Broj slika: 9
Broj literaturnih referenci: 31

Saetak:
Infekcije urinarnog trakta su veoma este i nimalo bezazlene inefekcije, jer mogu
dovesti to tekih zdravstvenih potekoa, ukoliko se infekcija ne iskorijeni na
vrijeme. Od ljekovitog bilja za lijeenje infekcija najeu primjenu ima brusnica,
kopriva i medvjetka. Listovi medvjetke sadre fenolne eerne spojeve, koji
iskazuju antibakterijski uinak u mokrai. Postoje razliiti nivoi sloenosti ovih
infekcija, pa se one manje bezazlene lijee prirodnim biljnim pripravcima, ali u
koliko se radi o teem sluaju, vano je da se pacijent javi svom ljekaru, radi
sprijeavanja komplikacija i nastajanja upala tipa pijelonefritisa.
Kljune rijei: Urinarni trakt, antocijani, flavonoli, fenoli, terpenoidi, borovnica,
brusnica, uvin caj, uroantiseptici, antibiotici.

Summary:
Urinary tract infections are very common and not at all harmless infections, they
can lead to serious health problems if the infection is not cut off in time. To treat
infections with herbs most common is application of a cranberry, nettles and Bear
plant. Bearberry leaves contain phenolic compounds of sugar, which are reported
antibacterial effect in the urine. There are different levels of complexity of these
infections, so they are less innocuous treated with natural herbal formulations,
but in how it is a more difficult case, it is important that the patient told his
doctor, to prevent complications and the emergence of inflammation-type
pyelonephritis.
Keywords: Urinary tract, anthocyanins, flavonols, phenols, terpenoids, blueberry,
cranberry, uva-ursi, uroantiseptics, antibiotics.

Sadraj
1.0.

UVOD............................................................................................................ 1

2.0.

ANATOMIJA,GRAA I FUNKCIJA URINARNOG TRAKTA.....................................4

2.1.
3.0.

Funkcije...................................................................................................... 5
MEDIKAMENTI I DRUGI TRETMANI UPALNIH PROCESA URINARNOG TRAKTA. 6

3.1. Trimetoprim sulfametoksazol.......................................................................6

3.2. Amoksicilin................................................................................................... 6
3.3. Gentamicin................................................................................................... 6
3.4. Fluorokinoloni............................................................................................... 6
3.5. Fluorokinoloni II generacije..........................................................................7
3.6. Metenamin................................................................................................ 7
4.0.

UROANTISEPTCI IZ HRANE I LJEKOVITIH BILJAKA...........................................8

4.1.

4.1.1.

Proizvodnja i upotreba.......................................................................10

4.1.2.

Bioloske aktivne tvari u brusnici........................................................10

4.2.
5.0.

BRUSNICA.................................................................................................. 8

BOROVNICA............................................................................................. 13
ZAKLJUAK.................................................................................................. 23

6.0 LITERATURA.................................................................................................... 24

1.0. UVOD
Urinarni trakt ukljuuje organe koji stvaraju i sakupljaju urin i izbacuju ga iz tijela,
a odrava ravnoteu soli i vode u organizmu. U ovom procesu glavnu ulogu imaju
bubrezi. Oni stvaraju urin tako to filtriraju otpadne produkte metabolizma, vodu i
soli iz krvi. Urin kroz mokraovode (ureter) ulazi u mokrani mjehur, koji
pohranjuje urin koji se zatim eliminira iz organizma preko mokrane cijevi
(uretra).
Zdrav urin je sterilan. U njemu nema bakterija, virusa niti gljivica. On je, zapravo,
antiseptik koji ispire iz organizma tetne bakterije. Meutim, kada bilo koji od
navedenih mikroorganizama(a najee su to bakterije), dospije u mokrani
mjehur, oni se poinju mnoiti. Tada dolazi do infekcije mokranog mjehura, ali ta
infekcija moe napasti i bilo koji dio urinarnog sistema. Vrste infekcija urinarnog
trakta su:

Infekcija bubrega- PIJELONEFRITIS

Infekcija mokracovoda-URETERITIS

Infekcija mokanog mjehura- CISTITIS

Infekcija mokrane cijevi-URETRITIS

Uzronik infekcija urinarnog trakta u 68% sluajeva je bakterija ESCHERICHIA
COLI, koja normalno ivi u debelom crijevu. STAPHYLOCOCCUS SAPROPHYTICUS
je drugi najei uzronik u ena (5-10%). Ostale vrste su KLEBSIELLA, PROTEUS
MIRABILIS, UREAPLASMA UREALYTICUM, CHLAMIDIA I ENTEROCOCCI. Osim
bakterija uzronici urinarnih infekcija mogu biti virusi (HERPES SIMPLEX), gljivice
(CANDIDA ALBICANS) i paraziti (TRICHOMONAS).
Za lijeenje i spreavanje urinarnih infekcija u novije vrijeme vrlo je popularno
koritenje preparata od brusnice (list i plod). ini se da sok od brusnice i
borovnice spreava prianjanje bakterija uz zid mokranog mjehura. Zato se
preporuuje dnevno popiti 2 do 3 ae tih sokova. Da bi djelovali, treba 8 tjedana
svakodnevno piti te sokove.
Od ljekovitog bilja za lijeenje uroinfekata, najduu i najeu primjenu ima
brusnica, kopriva i medvjetka, bilo samostalno, bilo kao dio mjeavine raznih
urolokih ajeva. Listovi medvjetke sadre fenolne eerne spojeve, koji iskazuju
antibakterijski uinak u mokrai. Biljka je slubeno odobrena kao biljni lijek za
urinarne infekcije.

2.0. ANATOMIJA,GRAA I FUNKCIJA URINARNOG TRAKTA

Mokrani sistem(organa urinaria) se sastoji od parnih organa: bubrega i
mokraovoda, te neparnih organa: mokrane beike i mokrane cijevi. Bubrezi
izluuju mokrau, a imaju i endokrinu funkciju. U njima se produkuju: renin,
eritropoetin i prostaglandini. Ovaj sistem uestvuje u odravanju homeostaze
organizma kompleksnim procesima kao to su: filtracija, aktivna i pasivna
apsorpcija i sekrecija.

Slika 1: Bubrezi, mokrani mjehur, mokraovod, mokrana cijev 1

Mokrani kanali odvode, odnosno sakupljaju mokrau. Mokrani kanali su:
bubrena nakapnica (PELVIS), mokraovod (URETER), mokrani mjehur (VESICA
URINARIA) i mokrana izvodna cijev (URETRA). 2
Bubrega ima dva, na svakoj strani tela po jedan. Oblik im je u vidu zrna pasulja,
ija je izdubljena ivica okrenuta prema kimenom stubu. Njihova prosena duina
iznosi 12 cm. Smeteni su u trbunoj duplji, sa svake strane kimenog stuba, u
visini dvanaestog grudnog i prvog i drugog slabinskog prljena. Desni bubreg se
nalazi ispod jetre i neto je nii nego levi. Donjom treinom svoje prednje strane
oba bubrega dodiruju debelo crevo iz koga je mogu prelaz crevnih mikroba
(bacterium coli) na bubreg i u mokrau. Svojom zadnjom stranom bubrezi se
oslanjaju na miie zadnjeg trbunog zida (lea) a svojim gornjim delom dodiruju
preagu (diaphragmu).
1Dr.med.univ. eljko Petek: Biomedicina i zdravstvo (http://www.urolog5ek.com/hstanja.html)
2Zlata igi i Ljubo Radi: Praktikum za histoloke vjebe za studente farmacije, Tuzla,
2009, str 34.

Dva omotaa i izmeu njih jedan sloj masnog tkiva masna aura bubrega,
bubreni loj uvruju poloaj i tite bubreg. Ova aura je na svojoj donjoj
strani otvorena tako da bubreg moe kroz taj otvor da se spusti nanie, ime
nastaje tzv. lutajui bubreg.
Tkivo bubrega sastoji se iz bubrene sri i bubrene kore. Sr ine veliki broj
kanalia, koji se ulivaju u bubrenu karlicu. Bubrena kora okruuje sr sa svih
strana a sastoji se iz gomilica loptica mehuria sa kanaliima koje ine
najaktivniji deo bubrega. Svetlije je boje i manje vrstine nego sr.
Bubrena karlica se nalazi na sredini izdubljenog dela bubrega. Iz nje izlazi
mokrani kanal mokraovod. Vrh bubrene karlice, upravljen prema kimenom
stubu i nadole, predstavlja poetak mokraovoda (uretera).
Mokraovod polazi od bubrene karlice, sputa se niz retroperitonealni prostor
trbune upljine i ulazi u karlicu, gdje se zavrava ulivanjem u mokranu beiku.
Prema tome, na njemu se razlikuju trbuni (pars abdominalis) i karlini deo (pars
pelvina). Granicu izmeu ovih dijelova ini tzv. terminalna (granina) linija.
Prilikom ulaska u karlinu upljinu mokraovod obrazuje graninu krivinu (flexura
marginalis ureteris) i u tom suenom delu moe da se zaustavi bubreni kamen.
Krivina mokraovoda se projektuje na prednjem trbunom zidu u predelu Haleove
topografske take. Mokraovodi prolaze kroz zid beike ukoso. Prilikom rastezanja
zida mokrane beike, nabor njene sluznice djeluje kao valvula i spreava
vraanje (refluks) urina ka ureterima i eventualno irenje infekcije iz beike
prema bubrezima.
Mokrana beika (vesica urinaria) je upalj organ u kome se mokraa skuplja do
pranjenja. Nalazi se u karlinoj duplji ispred zavrnog dijela debelog crijeva kod
mukarca, a ispred materice kod ene. Zid mokrane beike sastoji se iz glatkih
miinih vlakana, koja se prilikom punjenja beike rasteu a prilikom njenog
pranjenja skupljaju. Prosjena zapremina mokrane beike iznosi 350 kubnih
santilitara.
Mokrana cijev (urethra) je izvodni kanal mokrane beike. Duga je 15 do 17 cm
kod mukaraca, a do 4 cm kod ena. Ona kod mukaraca ulazi sa dna mokrane
beike u prostatu. Na prolazu kroz prostatu u ovu cijev se ulivaju oba briznika
nastalih spajanjem semenovoda i izvodnog kanala semene kesice.
Kod ena mokrana cijev polazi takoe sa dna mokrane beike pa silazi prednjim
zidom usmine u ijem se zidu zavrava svojim spoljnim otvorom. 3

2.1. Funkcije
Glavna uloga bubrega je filtriranje krvi ime se iz organizma odstranjuju tetni
produkti metabolizma, toksini, lijekovi, viak soli i tekuine. Krv za filtraciju u
bubreg dovodi bubrena arterija, dok proienu krv iz bubrega odvode bubrene
vene. Od vika vode i tetnih tvari u bubregu nastaje mokraa. Mokraa koja
nastaje u bubrenim kanaliima nakuplja se u nakapnici odakle se putem
mokraovoda (uretera) cijedi do mokranog mjehura i dalje putem mokrane
cijevi (uretre) izluuje izvan tijela.
Osim izluivanja tetnih tvari i vika vode iz organizma putem mokrae, bubreg
ima nekoliko dodatnih funkcija:
regulacija kiselosti tjelesnih tekuina (acidobazna ravnotea)

izluivanje hormona (eritropoetin, renin, prostaglandini).

3Dr Borislav Petrovi i dr Petar Dujanovi: Narodna knjiga, Beograd 1979

(http://bilje-lekovito.blogspot.com).

U mokranoj beici se skuplja mokraa izmeu dva mokrenja.Smjetena je iza

stidnih kostiju,beika mukarca svojom bazom dodiruje prostatu.Iza beike su
semene kesice i semevodi,koji je odvajaju od rektuma.Iznad je peritoneum koji je
odvaja od crevnih vijuga.
Beika ene je u vezi sa matericom gore i vaginom pozadi. Beika ima svod na iji
se raun iri kada je puna, i pod (trigonum),ogranien s dva uteralna otvora
pozadi i vratom beike spreda. Unutranja strana beike se sastoji od miica koji
se zovu izgonilac(detruzor).
Kapacitet beike (maksimalna koliina mokrae koja ne izaziva potrebu za
mokrenjem)
je
otprilike
350
cm3.
Vea
koliina
izaziva
potrebu
mokrenja.Kontarkcija beike i oputanje sfinktera uretre omoguuje mokrenje.

3.0. MEDIKAMENTI
I
DRUGI
TRETMANI
PROCESA URINARNOG TRAKTA

UPALNIH

Budui da su najei uzronici akutnih cistitisa bakterije, u terapiji se najee

koristeantibiotici i uroantiseptici. Ako je ikako mogue, izbor terapije treba ovisiti
o nalazu antibiograma, a njeno trajanje je obino od 1 do 7 dana, jednu pa i
viemjesenu antimikrobnu terapiju. Uvijek treba uzeti sve antibiotike, odnosno
dozu koju je propisao lijenik. Simptomi se mogu smiriti ve nakon dan do dva
otkako ste ih poeli piti, ali mikroorganizmi su jo uvijek prisutni u mokrai i
umnoit e se ako se potpuno ne iskorijene. Zato antibiotsku terapiju treba
provesti do kraja. Ipak, kao i kod svih bolesti, najbolje je izbjei pojavu cistitisa. 4
PRVA
LINIJA
TERAPIJE:
Sulfometoksazol/Trimetoprim
i
Fluorokinoloni(Ciprofloksacin-II generacija) DRUGA LINIJA - TERAPIJE: Penicilini
(Amoksicilin + klavulanska) ,Cefalosporini (Cefuroksim aksetil) I Fluorokinoloni III
generacije (Levofloksacin).

3.1. Trimetoprim sulfametoksazol

TRM - inhibitor dihidrofolat reduktaze (DHF/THF)
SMZ - analog PABA
Pojedinano djeluju kao bakteriosatici,
U kombinaciji baktericidi.
Antibakterijska aktivnost TMP-SMZ ukljuuje patogene urinarnog trakta, osim
Pseudomonas aeruginosa.

3.2. Amoksicilin
Mehanizam djelovanja: inhibira sintezu elijskog zida bakterija inhibicijom
transpeptidnih reakcija.
irok spektar baktericidnog dj. (ukljuujui i G(-) E.coli)
Rezistencija - razvija se zbog b-laktamaze
Primjenjuje se parenteralno i koristiti u kombinacija s gentamicinom ili
cefotaksimom.
4Profesor dr Vinka Vukoti: Opravdanost nefrektomije afunkcionalnog bubrega kod TBC
(magisatrski rad pod nazivom), Zagreb, 2012. (http://www.ttc.rs/dr.php)

3.3. Gentamicin

Aminoglikozidni antibiotik za G(-)bakterije. Djeluje sinergistiki s

amoksicilinom protiv G(-)bakterija ukljuujui Enterococcus vrste.
Cefotaksim
Trea generacija cefalosporina koji djeluju inhibicijom sinteze elijskog zida,
na veinu G(-) bakterija, i slabu aktivnost prema G(+) bakterijama.
Primjenjuje se kao poetna parenteralna terapija kod akutnog
pijelonefritisa.

3.4. Fluorokinoloni
Mehanizam djelovanja: inhibiraju bakterijsku topoizomerazu II i IV (DNA giraza)
Spektar djelovanja:
G(-) organizmi (ukljuujui i Pseudomonas species)
G(+) bakterije (ukljuujui S. aureus ) i neki atipini patogeni
Rezistencija: Staphylococcus, Pseudomonas.

3.5. Fluorokinoloni II generacije

To su: norfloksacin, ciprofloksacin,ofloksacin i indicirani su kod: nekompliciranih i
kompliciranih infekcija urinarnog trakta i pijelonefritisa, spolno prenosivih bolesti
prostatitisa, infekcija koe i mekih tkiva.
Za osobe s ponavljajuim infekcijama djelotvorna je produena terapija
svakodnevnim uzimanjem antibiotika. Lijekovi koji se esto koriste su
NITROFURANTOIN i TRIMETOPRIM/SULFAMETOKSAZOL. METENAMIN je jo jedna
tvar koja se esto koristi za tu svrhu, jer u mjehuru u kojem je kiselost niska
proizvodi formaldehid koji ima baktericidno djelovanje i na koji se ne stvara
otpornost.

3.6. Metenamin
Uzet peroralno vrlo malo se razgrauje u elucu
(obloene tablete) na
formaldehid i amonijak
Apsorbira se u crijevima
Izluuje se 80% urinom - gdje ispoljava svoje djelovanje
Prodrug je, tipa bioprekursora koji se aktivira u organizmu pri
odgovarajuoj pH
Djeluje samo u kiseloj sredini (pH<5,5)5
Ukoliko je stanje bolesnika blago ili srednje teko:
ciprofloksacin 2500 mg po. ili 2200400 mg iv. je razuman odabir, ako
bolesnik nije prethodno primao fluorokinolone, ako ne dolazi iz stacionara i
ukoliko je rezistencija na fluorokinolone niska.
Ukoliko je stanje bolesnika teko, ako dolazi iz stacionara, ili je prethodno uzimao
fluorokinolone, razumno je odabrati iroko spektralne antibiotike: cefepime 2 g
svakih 12 h, ceftazidime 2 g svakih 8 h, imipenem/cilastatin 1000 mg svakih 68
h, meropenem 1 g svakih 8 h, ili piperacilin-tazobactam 4,5 g svakih 8 h
(redoslijed izbora ovisi o rezultatima osjetljivosti bakterija na antibiotike u lokalnoj
sredini, i potrebno je korigirati terapiju prema nalazima renalne funkcije.).
Karbapenemi imaju izrazito irok spektar djelovanja i trebaju biti rezervirani za
najtee oblike bolnikih infekcija. Ukoliko je stanje bolesnika izrazito teko, a
dokau se Gram pozitivni koki u urinu, treba promiljati o dodavanju vankomicina
empirijski.
5Doc. Dr. Samija Muratovi: Uroantiseptici, Sarajevo, Noevembar 2013.

Po konanom nalazu urinokulture i antibiograma potrebno je promijeniti antibiotik

na to ui spektar.
Trajanje lijeenja: mnogi eksperti savjetuju 1014 dana terapije. Europske
smijernice preporuuju prekid terapije nakon 3 do 5 dana, nakon oporavka ili
eliminacije komplicirajueg faktora (npr. kateter ili kamenac).
Problem je to se vrlo esto daju antibiotici i kada ne postoje tegobe, ve se samo
u rutinskom nalazu urina pronau bakterije. To se esto deava kod ena posle
menopauze. Tada se radi o potpuno bezazlenoj takozvanoj asimptomatskoj
bakteriuriji, odnosno prisustvu bakterija bez simptoma. Davanjem antibiotika
mijenjaju se i odbrambene sposobnosti organizma, mijenja se ravnotea koja
postoji izmeu dobrih i loih bakterija koje su stalno prisutne. Upotrebom
antibiotika pravimo sve otpornije i agresivnije sojeve bakterija. Zato je najbolje
poeti sa prirodnim lijekovima, ali ako postoji
osnovana, na vie uraenih nalaza prisutna infekcija, onda u lijeenje ukljuiti i
antibiotike i uroantiseptike.6

4.0. UROANTISEPTCI IZ HRANE I LJEKOVITIH BILJAKA

4.1. BRUSNICA
Brusnice su jedinstvene meu voem. One mogu rasti i opstati samo pod
posebnom kombinacijom faktora. One zahtijevaju kiseli treset tla, adekvatnu
opskrbu slatkom vodom, pijesak, i vegetaciju koja se protee od travnja do
studenog, a nakon toga slijedi razdoblje mirovanja u zimskim mjesecima koji
pruaju hladno razdoblje potrebno za sazrijevanje pupoljaka.

Slika 2. Plod Brusnice7

6Profesor dr Vinka Vukoti: Opravdanost nefrektomije afunkcionalnog bubrega

kod TBC (magisatrski rad pod nazivom), Zagreb, 2012. (http://www.ttc.rs/dr.php)

Oni rastu i na vinovoj lozi u nepropusnim krevetima koji su sastoje od slojeva

pijeska, treseta, ljunka i gline. Ovi kreveti, poznatiji kao "movara" (Slika 4.) ,
izvorno su napravljena od stranih glacijalnih naslaga, ali sada, oni mogu biti
izraene od strane ljudi. Uzgajivai je ne moraju presaivati, jer brusnica ce
preivjeti na neoteenoj vinovoj lozi neodreeno vrijeme. Njen bun je patuljast i
gust,naraste od 10 do 40 cm. Ima ovalne listove koji su poredani u parovim i
naizmjenino,tamno-zelene boje. Danas su brusnice dostupne u svjeem i
preraenom obliku. Postoje mnoge vrste brusnica; bijele brusnice su brusnice
rane etve,koja je pokupljena dva do tri tjedan prije zrenja.Brusnica u svom
sastavu sadri antocijanine,katehine i terpenoide.
Sadrimnogo kiselina (jabuna,limunska ,kina,glukuronska kiselina),
glikozid,leptozin,provitamin A (-karoten), vitmain B grupe (B1,B2,B3), te mnogo
minerala. Pored ovog,sadri benzolnu kiselinu,koja slui kao prirodni konzervans
kao i oko 30 jedinjenja fenola i polifenola. Sjemenke brusnice sadre omega-3masne kiselina. Brusnica sadri hipurinu kiselinu , koja predstavlja prirodni
antibiotik,pa brusnica ima ne samo antibakterijska , ve i antifungalna svosjtva.

7http://prima-borovnica.com/brusnica-2/

Slika 3. Reprezentativne strukture glavnih sastojaka prikazani su na slikama.

Strukture neke od glavnih antocijana (cijanidin i peonidin), flavonola (kvercetin i
miricetina), fenolnih i organskih kiselina (p-kumarinske kiseline, klorogenske
8 Herbal Medicine: Biomolecular and Clinical Aspects. 2nd edition.[16:42:00] Ajsa
Amidzic: Benzie IFF, Wachtel-Galor S, editors.
Boca Raton (FL): CRC Press; 2011.
Chapter 6. (PubMed)

kiseline, i benzojeva kiselina), flavan-3-oli (epikatehin), i terpenoidi (ursolic

kiselinu) u brusnic

4.1.1. Proizvodnja i upotreba

Oko 95% brusnice obrauje se u proizvodima kao to su sokovi, umak, i slatke,
suhe brusnice. Preostalih 5% se prodaju svjee potroaima. Brusnice koje se
koriste za obradu obino su zamrznute u kontejnerima nedugo nakon dolaska na
prijemnu stanicu.

Slika 4. Prozivodnja brusnice, movara9

Primarni nain branja brusnice iskoritava sposobnost brusnica da plutaju. U ovoj
metodi, koja se zove vlana berba, polja brusnice su poplavljena vodom. Mokroberenje brusnice openito se obrauju za sok i umak, jer jednom kad bobica
postane mokra, postoji poveana vjerojatnost od kvarenja, osim ako se brzo
obradi. Suha berba je druga metoda za berbu brusnice.

4.1.2.

Bioloske aktivne tvari u brusnici

4.1.2.1. Antocijanini
Kada netko razmilja o brusnicama, prvo se sjeti crvene boja. To je zbog
prisutnosti antocijana, koji su opseno ispitivani na zdravstvene prednosti. Postoji
est aglikona u Antocijanidnoj klasi, a broj moguih izomera je izuzetno velik,
zbog raznih pozicija eera i velikog broja razliitih mono-idisaharida (glikozide) i,
manje uobiajenih, ali mogui, fenolnih kiselina i acilne skupine koje se moe
privrstiti. Brusnica, u usporedbi s mnogim drugim bobicama, ima vrlo mali broj
antocijanina izomera (n = 13), one glavne su galaktozida i arabinose od cijanidina
9http://www.boston.com/community/photos/raw/CranberryBog608.jpg

i peonidina. Vrlo slian profil antocijana postoji u soku od brusnice. Cijele brusnice
sadre vrlo irok raspon koncentracije antocijana,
180-596 mg / kg svjee mase (FW; Bilyk i Sapers 1986), koji je takoer varira
prema zrelosti ,8-111,0 mg / kg FW od zelene do tamno crvene faze ( Celik sur.
2008). Brusnica sok sadri mnogo nie razine antocijana, u rasponu od 1,3
mg/100 ml (Prije et al, 2001.) do 2,5 mg/100 ml soka (Cunningham et al. 2003).

4.1.2.2. Flavonoli
Ukupna koliina flavonola u brusnice kree se od 200 do 400 mg / kg (Zheng i
Wang iz 2003;. Cunningham et al, 2003;. Vvedenskaya sur 2004; Neto 2007b).
Brusnica je najbolji izvor flavonola. Kvercetin je najobilniji flavonol u brusnici, i to
varira 11-25 mg/100 g, prvenstveno kao 3-o-galaktozid (Yan i sur 2002;..
Vvedenskaya et al 2004). Brusnica je i najbolji izvor kvercetina (Manach et al.
2004). Miricetin je drugi najei flavonol, nakon ega je kaempferol
(Vvedenskaya et al. 2004). Ovi spojevi su ute boje, a tu su i 20 razliitih flavonol
glikozida u brusnice.
4.1.2.3. Flavan-3-oli (katehini)
Ukupno katehina u
sirovoj
brusnici ima u
prosjeku 17 mg/100 g, sa
epikatehinom e biti najobilniji (Harnly et al. 2006). Bobice imaju najvei
katehinski sadraj meu voem. Brusnice su najvie razine monomera (katehina
+ epikatehin) meu bobicama i monomeri u brusnicama su dvostruko vee od
onih u borovnicama (Gu i sur. 2004).

4.1.2.4. Proantocijanidini
Ovi spojevi su klasa najveih potencijalni bioaktivnih brusnica. PACS se takoe
esto nazivaju kondenzirani tanini ili poli flavan-3-oli, te su odgovorni za gorak
opor okus brusnice zbog vezanja proteina sline.

4.1.2.4. Benzojeve i fenolne kiselina

Benzojeve i fenolne kiseline predstavljaju 0,57% mase svjeih brusnice (Zuo,
Wang, i Zhan 2002.) Benzojeva kiselina ini 80% ukupnih organskih kiselina
sadrana u soku od brusnice. Postoji 14 ostalih benzojevih i fenolnih kiselina u
soku od brusnice, i p-kumarinska kiselina je najea hidroksicinaminska kiselina.
Mnogi od ovih kiselina su vezani za glukozu i polisaharide u brusnici.

4.1.2.5. Nonflavonoid Polifenoli

Floridzina je najei lan klase dihidrokalkona prisutnih u brusnici na 120 mg / kg
.Ovaj spoj je prisutan u velikim koliinama u jabuka, te je s dihidrokalkonom
snizuje aktivitet na ivotinjskom modelu za dijabetes (Masumoto sur. 2009).
Resveratrol, jedan od najvanijih polifenolnih spojeva , nalaze se u soku od
brusnice na ekstremno niskim razinama od 0,2 mg / l (Wang i sur. 2002).

4.1.2.5. Trepeni i steroli

Terpentini ukljuuju hlapljive sastojke koji su odgovorni za okus i aromu brusnice
(Croteau i Fagerson 1968), kao i vee masne ili votana spojeve. Brusnica sadri
triterpenoid ursolik kiselinu (UA) u svojoj kori ,postojei u aglikon obliku, kao i na

cis i trans-p hydroxicinnamat estere (Murphy et al. 2003). Brusnice sadre

karotenoid luteina, kao i druge karotenoide, u manjim koliinama.
Uzgojni dokazi upuuju na mnoge potencijalne farmakoloke aktivnosti za
brusnice i sok od brusnice. Zbog visokog sadraja flavonoida i fenolnih kiselina,
brusnica zauzima visoko mjesto meu voem u oba antioksidansa, kvaliteti i
koliin. Ova antioksidativna svojstva vjerojatno e pridonijeti borbi protiv bolesti.
Spojevi brusnice mogu izazvati poboljanje antioksidativnog statusa, to bi moglo
biti od koristi s obzirom na kronine bolesti.
4.1.2.6. Brusnica za urinarni sistem
Sok od brusnice se esto koristi za prevenciju i lijeenje infekcija urinarnog
trakta.Ona je prirodni uroantiseptik.
Studije pokazuje sposobnost soka od brusnica da sprijei prianjanje E.coli
bakterije na uroepithelne stanice i na drugim eukariotskim stanicama, dok kod
primjene antibiotika ,odmah po prestanku terapije moe doi do vraanja
infekcija zato to bakterije ostanu prisutne u zidovima mokrane beike.Osim
toga to dijeluje protiv E.coli djeluje i na : Staphylococcus aureus, Klebsiella
pneumoniae,Pseudomonas aeruginosa,Proeteus miradilis.
Tijekom sredine 1990-ih, klinika studija provedena od strane Avorn et al. (1994)
na zenama pronaao je znaajan pad bakterija u urinu nakon 1 mjesec od
konzumiranja soka od brusnica. Od tada, najmanje 15 klinikih ispitivanja su
ocijenili profilaktike uinke brusnice protiv urinarnih infekcija u razliitim
populacijama.
Ve dugi niz godina, znanstvenici i zdravstveni praktiari vjeruje da
antibakterijski uinak soka od brusnice dijeluje
zbog zakiseljavanja urina
hipurinskom kiselinom u produkciji metabolizma kininske kiseline u brusnicama.
(Blatherwick 1914; Bodel, Cotran i Kass 1959). Meutim, ova tvrdnja nikad nije
potkrijepljena. Tipa A- veze moe biti klju za antiadhesion aktivnosti brusnica
PACS. Usporedba studija PACS izoliran iz nekoliko izvora hrane, ukljuujui i
brusnice, jabuke, groe, zeleni aj, i okolade, pronaao je da PAC brusnice
mogu sprijeiti prianjanje E. coli na najnioj ispitanoj koncentraciji (60 g / ml).
Ova studija je nadalje utvrdila antiadhesionu aktivnost u ljudskom urinu nakon
uzimanja koktela soka od brusnice, ali ne i nakon konzumiranja drugih PAC
izvora. Znaajna i ovisna doza smanjenjuje adherenciju bakterija u urinu
ispitanika koji su konzumirali brusnica (di Martino et al. 2006.) 10

4.1.3. Dodaci u prehrani u vrstom farmaceutskom obliku

4.1.3.1.Tablete od brusnice
Tablete brusnice dodatak su prehrani u sluajevima infekcija urinarnog trakta
naroito u sluajevima infekcije E.coli. radi vee kvalitete ,ovi proizvodi se
najee prave od ekstrakta a ne praha,uobiajnog u slinim prozivodima.
Makismalna koncentracija brusnice je obino 1,5-3 puta vea od slinih preparata
radi postizanja najveeg efekta i uzimanja to manje tableta tokom dana.

4.1.3.2. Sirup od brusnice

Sirup brusnice na prirodan nain pomae kod: upale na sluzokoi mokranih
kanala,upale beike, sprijeava rast bakterija, brine da se bakterije ne zakae na
10Herbal Medicine: Biomolecular and Clinical Aspects. 2nd edition., Chapter 6PubMed

sluzokou,pospjeuje lake izbacivanje bakterija iz beike, smanjuje potrebu za

uestalim mokrenjem. Ovaj sirup se ne preporuuje dijabetiarima i osobama
koje su alergine na sastojke preparata.

4.1.3.3. Brusnica kompleks kapi sa ekstraktom ploda brusnice

Kapi brusnice djeluju na infekcije mokrani puteva,ispiru mokrane pteve i
smanjuju bolove. Najee su standardizovane na minimalno 10% proantocijanidina (PCA), uz dodatak beta-glukana i vitamina
C.11

4.2. BOROVNICA
Borovnica (Vaccinium myrtillus L.) je jedna od najbogatijih prirodnih izvora
antocijana. Ove polifenolne komponente daju Borovnici svoje plavo / crne boje i
visoki antioksidativni sadraj, a vjeruje se da su kljuni bioaktivi odgovorni za
mnoge zdravstvene prednosti borovnica i drugog bobiastog voa.

Slika 5. Borovnica12

11 http://besplatniseminarski.com/Poljoprivreda/Brusnica.html
12http://www.vrtnarstvo-botanika.si/ponudba_sadne.html

Iako je borovnicanajbolja za poboljanje vida, dobra je za snizenje eera u krvi,

ima protuupalna ulogu i sniava nivo lipida, te poboljava antioksidativnu obranu
i djeluje na manji oksidativni stres. Stoga, borovnica ima potencijalnu vrijednost u
tretmanu i prevenciju stanja povezanih s upalom, dislipidemije, hiperglikemije ili
poveanog oksidativnog stresa, kardiovaskularnih bolesti (CVD), rak, dijabetes, i
demencije i drugih bolesti povezanih sa starou. Postoje i izvjea da borovnica
ima antimikrobno djelovanje.
Izgled
Borovnica je niski viseegodinji grm porijeklom iz sjeverne Europe, ali se sada
takoer nalaze u dijelovima Sjeverne Amerike i Azije. Naraste od 10-60cm, ima
zeleni korijen koji izbija iz rizoma. Listovi su joj od 1-3cm,dugi,ovalni ili eliptini.
Plod je sjajna bobica plavo-crne boje i blago kiselog okusa. U njoj se nalazi veliki
broj sjemenki,izvora vlakana.Borovnica obino raste u ravnicama, livadama,
vlanim i crnogorinim umama, a najbolje raste u umjerenom hladu i umjereno
vlanim uvjetima tla.

4.2.1. BIOLOKE AKTIVNE TVARI BOROVNICE

Borovnica se prodaje kao svjee, smrznute, i suene bobice, kao i u obliku
zimnice, demova i sokova, i, sve vie, tekue ili u prahu koncentrati se prodaju
kao dodaci prehrani.
Borovnica sadri razne fenolne spojeve: katehinske tanine (ukljuujui oligomerne
protocijanidine),hlorogensku kiselinu,iridoide(asperulozid),fenolne
kiseline(genitizinska kiselina),hinolizidinske alkaloide (mirtin,epimirtin),flavonoide
(kvarcetin,izokvarcetin,astraglin,hiperozid), antocijanine
(cijanidin,malvidin,delfinidin-3-O-glukozid,delfinidin-3-Oarabinoza,eonidin,petunidin),organske kiseline (vinsku o jabunu)
eer,pektine,vitamin C,masna ulja (u sjemenkama). Listovi borovnice su izvor
minerala: kalij,natrij,mangan,hrom,eljezo,bakar.

Gentizinska kiselina

Malvidin

Peonidin

Kvercetin

Astragalin

Hlorogenska

kiselina

Slika 6. Hemijske strukture sastojaka borovnice 13

Ovi prirodni fenolni spojevi su redoks- aktivni antioksidansi, kao to su eljezo

kelatori (Benzie 2003;. Zafra-Stone i sur 2007), a nalaze se u crvenim, plavim-i
ljubiastim bojama cvijea, voa i povra. Uobiajeni dnevni unos prehrambenih
antocijana je oko 200 mg (Zafra-Stone i sur. 2007). Borovnica ima vei sadraj
antocijana u odnosu na druge vrste bobiastog voa, kao to su jagode, brusnice,
bazge, vinje i maline (Kowalczyk et al, 2003;.. Bagchi sur 2004; Yildirim 2006;.
Cravotto et al 2010). Ukupni sadraj antocijana borovnica je openito u rasponu
od 300 do 700 mg/100 g svjeeg voa, iako ovaj raspon ovisi od sorte, uvjetima
uzgoja, stupanja zrelosti bobica (Upton 2001;. Burdulis et al 2009). Uz antocijana,
100 g svjeeg borovnica sadri male koliine vitamina C (3 mg), kvercetin (3 mg)
i katehina (20 mg; Upton 2001;. Erlund et al 2003).

4.2.1.1. Antocijanini
Antocijanini (od grkih anthos za cvijet i kyanose za plavo) su spojevi topivi u vodi
polifenoli flavonoida (Clifford 2000; Ghosh i Konishi 2007; Yoshida, Mori, a Kondo
2009). Antocijanini su odgovorni za ruiastu, crvenu, plavu i ljubiastu boju
biljaka (Upton 2001.)Boja je ovisna o pH;boja je crvena na pH <2, mijenja se u
plavu kad pH raste i na kraju postaje bezbojan pri visokom pH.Antocijanidne
molekule sastoje se od antocijanidne "sri" sa eernim udjelom u prilogu.eer
moe biti vezan na razliitim poloajima, a mogu biti glukoza, galaktoza, ksiloza,
arabinoza, ili ramnoza (Clifford 2000;. Kong et al, 2003; Prije i Wu 2006).
Antocijanini variraju i u broju i u poloaju hidroksilne i metoksi skupina vezanih na
glavnu strukturu anthocijanidina. Stoga, iako postoji manje od 20 prirodnih
anthocijanidina, postoje mnoge stotine razliitih antocijanina (Upton 2001,
prijanja i Wu 2006; Ghosh i Konishi 2007; Yoshida, Mori, a Kondo 2009). Najei
antocijanidini u prirodi su cijanidin, delphinidin, petunidin, peonidin, pelargonidin i
malvidin, ali su vrlo rijetki u aglikonskim formama .(Kong i sur 2003;. Prije i Wu
13 www.wikipedia.com

2006).
Njihova glavna funkcija je da stabiluzuju kolagen krvnih sudova i
kapilara,to ih ini jaim u pruanju zatite od upala i oksidacija.
Iako je funkcija Antocijanidnog pigmenata u biljkama uglavnom da privue
ivotinje, kukce i ptice za opraivanje ili sjemena rasprivanja, antocijanini mogu
pomoi u hladnoj tolerancije, kao i antimikrobnim i antioksidativnoj obrani biljnih
tkiva (Benzie 2003; Kong et al. 2003).Sadraj antocijanidni bobica varira izmeu
vrsta i takoer ovisi o ekolokim imbenicima, kao to su koliina sunevog
zraenja, temperature i sadraja tla duika i fosfora.Tehnika uzgoja je takoer
faktor koji utjee na ukupnu razinu fenila u bobicama. Antocijanini su uglavnom u
koi bobica, a oteenja na koi bobice tijekom berbe smanjuje Antocijanidni
sadraj (Upton 2001). Stupanj zrelosti voa doprinose varijaciji u ukupnoj koliini
fenolnih sadraja iako koncentracija fenolnih spojeva je obino vea u nezrelim
bobicama nego u zrelom vou, antocijanini se akumuliraju tijekom sazrijevanja
borovnica (Upton 2001.) Antocijanini imaju snana antioksidantivna svojstva, a
sadraj antocijanidnog pigmenta izravno korelira s antioksidativnim djelovanjem
biljaka (Upton 2001;. Bagchi sur 2004; Yildirim 2006;. Zafra-Stone i sur 2007).
Osim svojim antioksidativnim uincima, antocijanini stabiliziraju DNK, mijenjaju
adipocitnu ekspresiju gena, poboljavaju izluivanje inzulina i osjetljivost, a imaju
ancijapoptotski, protuupalno i antibakterijski uinak (Mas sur 2000;.. Kong i sur
2003; Kowalczyk i drugi 2003;. Tsuda et al 2005;. Seeram 2008).

4.2.2. Zdravstveni uinci Borovnica

Osim njezine upotrebe kao delikatesa, borovnica se nairoko koristi za poboljanje
nonog vida i smanjenje propusnosti krvnih ila i kapilarnu krhkost; tovie,
bobica ima razne druge znaajne zdravstvene prednosti, iako je vei interes bio
usmjeren na Antocijanidno vezano antioksidativno djelovanje (Camire 2000;
Upton 2001; mace 2002;. Park i sur 2007;. Zafra-Stone i sur 2007). Iako postoje
mnoge studije koje su istraivale antioksidativne i druge uinke antocijana i
bobice bogate antocijanima, ekstrakte ili sokove, samo malo se koristi sama
borovnica, a podaci s kontroliranim ispitivanjima na ljudima su rijetki. Brusnica (V.
macrocarpon Ait.) Ima snane antiadhesiona svojstva i iroko se koristi za
sprjeavanje infekcija mokranog sustava. 14

4.2.3. Kapsule sa ekstraktom borovnice

Kapsule sa ekstraktom borovnice smanjuju umor oiju,efikasne su protiv mrene i
nonog sljepila i tite centralni vid od oteenja. U ovom ljekovitom obliku se

14Herbal Medicine: Biomolecular and Clinical Aspects. 2nd edition, Benzie IFF,
Wachtel-Galor S, editori.Boca Raton (FL): CRC Press, 2011, Chapter 4
(http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK92770)

najee nalaze visoke koliine svih djelatnih komponenti,a naroito luteina i

borovnice,da bi se zatitio dobar ili bitno popravio narueni vid.

4.2.4. Sirup borovnica s medom

Borovnica kao biljka djeuje na urinarni ,respiratorni ,digestivni i nervni sistem .
Za primjenu od sastojaka je potrebno 500grama borovnice i 3 litre vode. 15

4.3. UVIN CAJ Uva ursi

Uvin aj , od davnina u narodu poznat kao lijek za probleme sa mokranim
kanalima kao i mokrane infekcije. Iako nije pretjerano uinkovit kod unitavanja
bakterija uvin aj ima dokazano djelovanje na sprjeavanje irenja i izazivanja
veih upala.

15 http://besplatniseminarski.com/Poljoprivreda/Borovnica.html

Slika 7. Uva ursi16

Opis: patulasti i gusti, koasti, glatki listovi su sjajno zeleni na gornjoj
povrini;imaju cjelovite i djelomino unatrag savijene rubove, a nervatura je
izrazito i fino mreasta. Vrlo mladi listovi su obrasli dlakama, a jednostanini
trihomi koji ih prekrivaju imaju debele stijenke i uglavnom su nepravilni. Polegnut,
prizemni grm sa vazdazelenim, koastim listovima, patulastim listovima. Vjeni
je u obliku urne ili upa s bijelim i crvenkastim laticama.Miris je blag, a okus
steui i blago gorak.
Podrijetlo: Niski grmovi rasprostranjeni su po sjevernoj polutci. U Europi biljka
dolazi iskljuivo od divljih vrsta iz panjolske i Italije.
Sastav: Glavna komponenta droge su fenolni heterozidi sa hidrokinononovim
monoglukozidom arbutinom (prema Eur.farmakopeji i JP, droga ne smije
sadravati manje od 7% suhog arbutina), takoer sa malim udjelom
metilarbutina, pogotovo u drogama koje su podrijetlom iz vicarske ili Austrije;
droga takoer sadri arbutin-galne estere, slobodnu galnu kiselinu i druge fenolne
karboksilne kiseline te piceosid (p-hidroksiacetofenon glukozid). Prema starijoj
literaturi droga sadrava 15-20% tanina, ukljuujui galotanine i tanine tipa
katehina (prema autoru sadraj je rijetko iznad 20%). Ostali sastojci droga
ukljuuju 1-2% flavonoida, posebno hiperozide kao i ostale kvercetine i
miricetinske glikozide i triterpene, ukljuujui ursolinu kiselinu i odgovarajui
alkohol uvaol te iridoidni glikozid monotropein.
Indikacije: Droga djeluje kao sredstvo za dezinfekciju mokranog sustava kod
blagih upala donjeg urinarnog trakta i mokranog mjehura. Antibakterijsko
16https://www.flickr.com/photos/jbfriday/5289035236/

djelovanje, prema Levinu koji je formulirao ovu hipotezu vec 1883.godine,

pripisuje se hidrokinonu koji se oslobaa iz arbutina cijepanjem glikozidne veze.
Zato arbutin smatramo prolijekom relativno toksinog i aktivnog elementa
hidrokinona. Pouzdani podatci o metabolizmu arbutina/hidrokinona u ljudskom
tijelu su jo uvijek manjkavi.Prema starijim podacima arbutin se moe apsorbirati
u tankom crijevu kao glikozid aktivnim transportom pomou Na-ovisnog nosaa.
Iz ovih studija se ne moe odrediti da li arbutin cirkulira kao netaknuta molekula
ili je glikozidna veza tijekom transporta ve pocijepana. S druge strane, takoer je
poznato da se glikozidi mogu hidrolizirati beta-glukozidazom u mukozi crijeva.
Kod arbutina, aglikon hidrokinon se moe apsorbirati ve u crijevu ili u jetri i
detoksificirati konjugacijom sa glukuronskom ili sulfatnom kiselinom. Ovako
nastali konjugati nemaju antibakterijsko djelovanje, ali oni se mogu hidrolizirati
bakterijskim enzimima, npr. kod E.colli. Nije ispitivano da li i druge bakterije koje
uzrokuju infekcije urinarnog trakta djeluju na antibakterijsku aktivnost preparata
planike kao to je to sluaj sa E.colli. Pojaano antibakterijsko djelovanje
prouavano je kod alkalizacije urina. Da li alkalizacija urina,koja dodatkom Nahidrogen karbonata moe biti postignuta samo kratkorono, ima isti uinak in
vivo jo je uvijek upitno. U svakom sluaju, mjerljiva koliina hidrokinona nije
detektirana u urinu.
Diureza je promatrana u takora davanjem vodenih ekstrakata i diuretiki uinak
vjerojatno se ne pojavljuje kod uzimanja droge u uobiajenoj uporabi kao to je
aj ili ostali medicinski pripravci. Polifenolni tanini kao i fenolne karboksilne
kiseline te piceosid pokazali su se odgovornim za uinak ekstrakta lista planike
in vitro .
Nuspojave: Zbog toga to listovi sadre veliku koliinu tanina, ajni infuz ima
gorak i steui okus to moe uzrokovati muninu i povraanje kod pacijentata sa
osjetljivim elucem. Hidrokinon nije toksian prema uputi za uporabu aja lista
planike, meutim ak i prisustvo hidrokinona izaziva sumnju u kancerogene i
mutagene uinke.Rezultat ove pretpostavke je ogranienost oralne uporabe aja
lista planike koja je dodana u Monografiji Njemake Komisije E (vidi: Izvadak).
Nalazi arbutina u urinu ne pokazuju naznake genotoksinosti (Amesov test,
mikronuklearni testovi na mievima).
Priprava aja: Preliti kljualom vodom 2,5 grama fino narezanih ili, jo bolje, grubi
praak suhih listova (ili stavljamo suhe listove u hladnu vodu i zagrijavamo do
vrenja i kratko dekoktiramo) te dekantiramo nakon 15 minuta. Macerat s hladnom
vodom (6-12 sati) sadri istu koliinu arbutina, ali ima manje tanina.1 ajna
liica- oko 2,5 grama
Zamjena drugim materijalom:
Moe se javiti zbog pogrene identifikacije te mijeanja sa drugim listovima
biljaka iz porodice Ericaceae, posebno sa listovima brusnice koji takoer sadre
arbutin (Vaccinium vitis idea,L.; Folium itis ideaeae) ; oni se mogu prepoznati po
nedostatku fine mreaste nervature . Listovi brusnice imaju paracitine pui na
naliju dok listovi planike imaju anomocitine pui.
Bioloki Aktivnosti ili Izoliran:
- Antibakterijski
- antiseptik
- Diuretik

Farmakoloke karakteristike,farmakokinetika,toksikologija:
Preparati lista medvjetke imaju antibakterijsko djelovanje in vitro protiv vrsta
Proteus vulgaris, E. colli, Ureaplasma urealyticum, Mycoplasma hominis,
Staphylococcus aureus, Pseudomonas aeruginosa, Klebsiella pneumoniae,
Enterococcus faecalis i Streptococcus strains kao i protiv Candida albicans.
Antimikrobna aktivnost je povezana s aglikonom hidrokinonom koji je osloboen
iz arbutina (transportna forma) ili sa odpadnim produktima arbutina u alkalnom
urinu. Metanolni ekstrakt droge (50%) navodno ima inhibitorni uinak na
aktivnost tirozinaze. Stvaranje melanina iz DOPA-e uz pomo tirozinaze kao i iz
DOPA-CHROM oblika kroz autooksidaciju je takoer inhibirano ekstraktom.
Postoje indicije da se kod aja lista planike pripravljenom na slijedei
nain(3g/150 mg), uglavnom u urinu nalazi glukuronidirani hidrokinon uz niske
razine hidrokinona.
Uporaba
Kod upalnih poremeaja donjeg dijela urinarnog trakta.
Za poboljanje terapije kod kamenaca u mokranom mjehuru i bubrezima.
Kontraindikacije
Trudnoa, dojenje, djeca mlaa od 12 godina.
Interakcije sa drugim lijekovima
Preparati koji sadre list medvjetke ne bi se smjeli uzimati zajedno sa lijekovima
koji zakiseljavaju urin, jer dolazi do smanjivanja antibakterijskog djelovanja. 17

4.4. URTICAE RADIX-KORIJEN KOPRIVE

Zbog visokog udjela kalija, aj djeluje diuretski, zbog ega se koristi u lijeenju
upale mokranih puteva. Kalcij, natrij, magnezij, fostor lepeza je koja pokazuje
pravo bogatstvo u izgledom tako skromnoj, a tako monoj biljci.

17 Prof.dr.sc. Zdenka Kaloera: Fitofarmacija, Zavod za farmakognoziju,

Farmaceutsko biokemijski fakultet sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 2009. Godina.
Str 4-6.

Slika 8. Kopriva18

Opis: Nepravilno zavijen, 5 mm debeo, sivo-smei komadi korijena koji ima

izrazito uzdune brazde. Presjek korijena je uplji i povrinski prerez je bijeli;
prijelom je vrst i vlaknast.
Miris: Nije karakteristian.
Okus: Nije karakteristian.
Podzemni organi vrste Urtica dioica sastoje se od 3-10 mm debelih i cilindrinih
rizoma, imaju privreno puno dugakih, 1-5 mm debelih korjenia i tankih
korijenastih vlakana.
Biljne vrste: Veinom Urtica dioica L., povremeno i U. urens L., Urticaceae. DAB i
USNF takoer doputaju hibride ili kombinacije tih dviju vrsta.
Podrijetlo: Rasprostranjena je irom svijeta, raste na zaputenim mjestima. U
sredinjoj i istonoj Europi ubire se nekultivirana, a u Sjevernoj Americi kultivirana
kopriva (s podruja Sjeverozapadnog Pacifika).
Glavni sastojci: Oko 0,1% strukturno specifini lektin (UDA = Urtica dioica
aglutinin) koji moe biti podijeljen u 4 blisko povezane izolektinske podgrupe, sve
sa N-acetilglukozaminom (prema USNF droga ne smije sadravati manje od 0,8%
ukupnih aminokiselina). UDA ima molarnu masu od 8500 daltona i relativno je
otporna na djelovanje kiselina i topline; sastoji se od jednog polipeptidnog lanca
bez ugljikohidratne komponente. Droga takoer sadri smjesu polisaharida (dva
glukana, dva glukogalakturonana i kiseli arabinogalaktan) i sitosterol, sitosterol
glukozid, skopoletin (prema USNF ne manje od 0,05% -sitosterola i ne manje od
3 g skopoletina) kao i ostale fenilpropane (npr. lignane sa lignan-glukozidima,
ukljuujui neo-olivil i sekoizolaricirezinol), posebne ceramide (= kiseli amidi
masnih kiselina sa polihidroksialkilaminima, koji su komponente sfingolipida) i
masne
kiseline
(npr.
9-hidroksi-10-trans-12-cis-oktadienske
kiseline),
monoterpenske diole sa pripadajuim glukozidima, i tanine.
Djelovanje i indikacije: Ekstrakti, ukljuujui pripravke aja od korijena koprive,
koriste se za probleme s mokrenjem povezane sa benignom hiperplazijom
prostate, stadiji I i II. Dosad uinkovitost nije potpuno dokazana. Kao nain
djelovanja razmatra se interferencija s metabolizmom hormona kao i inhibicija
upale. Poznato je da 9-hidroksi-10-trans-12-cis-oktadienska kiselina inhibira
aktivnost aromataze, no zbog nestabilnosti ne moe se detektirati u ekstraktu.
Inhibicija 5--reduktaze, to se esto smatralo mehanizmom djelovanja droge, ne
moe se sa sigurnou dokazati. Studije koje ukljuuju vodeno-alkoholne
ekstrakte podupiru teoriju o antiproliferativnim uincima na tkivo prostate.
Vodeno-alkoholni ekstrakt smanjuje (na 67%) kapacitet vezanja globulina koji
vee spolne hormone (SHBG = sexual hormone binding globulin) i dovodi do
10%-tne inhibicije vezanja dihidrotestosterona (DHT) na androgeni citosolni
receptor u prostati. Takoer, vodeni ekstrakt korijena koprive ovisno o dozi
inhibira vezanje SHBG-a na humane membrane prostate. Povoljan uinak u
lijeenju benigne hiperplazije prostate pripisuje se prisutnosti kiselih polisaharida
18 www.leader.org.rs /map /

u drogi i lektinskoj frakciji sa imunomodulirajuom aktivnosti, stimulirajui Tlimfocite i otputanje TNF- iz makrofaga. U pukoj medicini droga se koristi i kao
diuretik i povremeno kao adstringens i za grgljanje.
Pripravljanje aja: Stavi se 1,5 g grubog praha suhog korijena u hladnu vodu,
zagrije do vrenja i nastavi kljuati otprilike 1 minutu te se ostavi da pokriveno
odstoji 10-ak minuta.
1 ajna liica = 1,3 g

Ljekoviti pripravci: Nekoliko monopripravaka sadri suhi ekstrakt sa razliitim

vrijednostima i dozama, gdje jedna jedinica preparata odgovara 1-4,8 g suhog
korijena. Primjeri proizvoda: Bazoton uno (film tablete, pojedinana doza 459
mg ekstrakta, droga:ekstrakt iznosi 7,1-14,3:1, otapalo: metanol 20%);
Prostaforto (draeje, pojedinana doza 249 mg ekstrakta, droga:ekstrakt iznosi
5,4-6,6:1, otapalo: etanol 20%); Urtipret (kapsule, pojedinana doza 115 mg
ekstrakta, droga:ekstraktiznosi 15,75-19,25:1, otapalo: etanol 80%); Utk Uno
(kapsule, pojedinana doza 230 mg ekstrakta, droga:ekstrakt iznosi 19

4.4. SOLIDAGINIS HERBA - ZELEN ZLATNICE

Djeluje diuretino (pospjeuje izluivanje vode) , blago splazmolitino (oputa
greve), te antiflogistino djelovanje na nie dijelove urinarnog trakta, bubrege,
bubrene kamence , te bubreni pijesak.

19 Prof.dr.sc. Zdenka Kaloera: Fitofarmacija, Zavod za farmakognoziju,

Farmaceutsko biokemijski fakultet sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 2009. Godina.
Str 9-11

Slika 9. Zelen zlatnice20

Naroito je afikasna primjena kod upale bubrega (nephritis) i upale izlaza iz
mokranog mjehura s jakim bolovima kod mokrenja,talogom u mokrai i estim
mokrenjem. Slui kao korigens drugim lijekovima loeg okusa, a budui da stee,
lijei i od dijareje, te kod katara debelog crijeva 21

4.5. BETULAE FOLIUM- LIST BREZE

Koristi se kao diuretik te za ispiranje urinarnog trakta u terapiji bakterijskih i
upalnih procesa te greva, npr. kod pijelonefritisa, ureteritisa, cistitisa i uretritisa.

Slika 10. List Breze22

O vrsti i brojnosti bakterija ovisi da li je fitoterapja dovoljna ili ju je potrebno
kombinirati sa kemoterapijom. Diuretski uinak se postie zahvaljujui sadraju
flavonoida. Ovaj je uinak dokazan farmkolokim pokusima, koji pokazuju
20 http://www.koop-phyto.org/en/medicinal-plants/goldenrod.php
21 Prof.dr.sc. Zdenka Kaloera: Fitofarmacija, Zavod za farmakognoziju,
Farmaceutsko biokemijski fakultet sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 2009. Godina.
Str 7-9
22http://www.farmedica.si/si/dodatki/rastlina-navadna-breza.html

inhibiciju (metalo)endopeptidaze (NEP). NEP je odgovoran za razgradnju

natrijuretskih peptida
i regulira izluivanje natrija. Inhibicija NEP takoer
pridonosi brzoj uropoezi (sekrecija urina putem bubrega) . Diuretski uinak
pojaava i relativno visoki sadraj vitamina C i hlapljivih ulja. Pojaana diureza
sprjeava nastanak bubrenih kamenaca.
U tradicionalnoj medicini, list breze se koristi i u terapiji gihta i reumatizma,
ispadanja kose i eksantema. Naziva se i proiivaem krvi u proljetnim
kurama.23

5.0. ZAKLJUAK
Cistitisi su uglavnom bezazlene i lako rjeive bolesti, ali ne treba ih olako
shvaati, jer neadekvatnim lijeenjem mogu dovesti do brojnih komplikacija, a
nerijetko su i samo upozorenje na postojanje neke druge tee bolesti. Kod
zanemarenih sluajeva lijeenje je esto dugotrajno, naporno i skupo pa je bolje
uz pomo navedenih preporuka pokuati izbjei pojavu te este i neugodne
bolesti.Od ljekovitog bilja za lijeenje uroinfekata, najduu i najeu primjenu
ima brusnica, kopriva i medvjetka, bilo samostalno, bilo kao dio mjeavine raznih
urolokih ajeva. Listovi medvjetke sadre fenolne eerne spojeve, koji iskazuju
antibakterijski uinak u mokrai. Biljka je slubeno odobrena kao biljni lijek za
urinarne infekcije. Danas se sve vie preporuuje lijeenje ljekovitim biljem zbog
sve vee rezistencije na antibiotike. Ove uroantiseptike iz ljekovitog bilja treba
konzumirati dui vremenski period, a kod teih sluajeva u suradnji sa ljekarom
uzimati i odgovarajue hemijske uroantiseptike ili antibiotike.

23Prof.dr.sc. Zdenka Kaloera: Fitofarmacija, Zavod za farmakognoziju, Farmaceutsko

biokemijski fakultet sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 2009. Godina. Str 11-14

6.0 LITERATURA

http://www.urolog-5ek.com/hstanja.html (dr.med.univ. eljko Petek

specijalist urolog)

Zlata igi i Ljubo Radi: Praktikum za histoloke vjebe za studente

farmacije, Tuzla, 2009, str 34.

Dr Borislav Petrovi i dr Petar Dujanovi: Narodna knjiga, Beograd 1979

(http://bilje-lekovito.blogspot.com).

Profesor dr. Vinka Vukoti: Opravdanost nefrektomije afunkcionalnog

bubrega kod TBC (magisatrski rad pod nazivom), Zagreb, 2012.
(http://www.ttc.rs/dr.php)

Doc. Dr. Samija Muratovi: Uroantiseptici, Sarajevo, Noevembar 2013.

Profesor dr Vinka Vukoti: Opravdanost nefrektomije afunkcionalnog

bubrega kod TBC (magisatrski rad pod nazivom), Zagreb, 2012.
(http://www.ttc.rs/dr.php)
http://prima-borovnica.com/brusnica-2/

Herbal Medicine: Biomolecular and Clinical Aspects. 2nd edition.Benzie IFF,

Wachtel-Galor S,
Boca Raton (FL): CRC Press; 2011.Chapter 6. (PubMed)

http://www.boston.com/community/photos/raw/CranberryBog608.jpg

Herbal Medicine: Biomolecular and Clinical Aspects. 2nd edition., ChAPTER

6- PubMed

http://besplatniseminarski.com/Poljoprivreda/Brusnica.html

http://www.vrtnarstvo-botanika.si/ponudba_sadne.html

www.wikipedia.com

Herbal Medicine: Biomolecular and Clinical Aspects. 2nd edition,

Benzie IFF, Wachtel-Galor S, editori.Boca Raton (FL): CRC Press,
2011, Chapter 4 (http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK92770)

http://besplatniseminarski.com/Poljoprivreda/Borovnica.html

https://www.flickr.com/photos/jbfriday/5289035236/

Prof.dr.sc. Zdenka Kaloera: Fitofarmacija, Zavod za farmakognoziju,

Farmaceutsko biokemijski fakultet sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 2009.
Godina. Str 4-6.

www.leader.org.rs /map /

Prof.dr.sc. Zdenka Kaloera: Fitofarmacija, Zavod za farmakognoziju,

Farmaceutsko biokemijski fakultet sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 2009.
Godina. Str 9-11

http://www.koop-phyto.org/en/medicinal-plants/goldenrod.php

Prof.dr.sc. Zdenka Kaloera: Fitofarmacija, Zavod za farmakognoziju,

Farmaceutsko biokemijski fakultet sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 2009.
Godina. Str 7-9

http://www.farmedica.si/si/dodatki/rastlina-navadna-breza.html

Prof.dr.sc. Zdenka Kaloera: Fitofarmacija, Zavod za farmakognoziju,

Farmaceutsko biokemijski fakultet sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 2009.
Godina. Str 11-14