Professional Documents
Culture Documents
Električne Instalacije Irasvjeta
Električne Instalacije Irasvjeta
LABORATORIJSKE VJEBE
PLANIRANJEIPROJEKTIRANJEELEKTROTEHNIKE
INSTALACIJE
MARKO VUKOBRATOVI
Osijek, 2008.
ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA
Laboratorijskevjebe
Sadraj:
ELEKTRINE INSTALACIJE:........................................................................................................................2
PROJEKTIRANJE, PROJEKTI:......................................................................................................................3
FORMAT ELEKTROTEHNIKE DOKUMENTACIJE:...............................................................4
SHEME:.............................................................................................................................................5
CAD I CAE PROGRAMSKA PODRKA PROJEKTIRANJU......................................................................6
GRAFIKI SIMBOLI:.........................................................................................................................................7
OZNAAVANJE ELEMENATA ELEKTRINIH POSTROJENJA..............................................................8
IZVADAK IZ ZAKONA O PROSTORNOM UREENJU I GRADNJI.......................................................10
PRIMJER PROJEKTNOG ZADATKA:.........................................................................................................16
RASPORED TROILA:................................................................................................................18
JEDNOPOLNE SHEME:..............................................................................................................19
NACRT UZEMLJENJA:................................................................................................................22
TEHNIKI OPIS.............................................................................................................................23
NAPAJANJE ELEKTRINOM ENERGIJOM..........................................................................23
ELEKRINA INSTALACIJA I INSTALACIJA UZEMLJENJA TE MJERE ZATITE..........23
IZJEDNAENJE POTENCIJALA...............................................................................................25
TELEFONSKA INSTALACIJA....................................................................................................25
PRORAUN OTPORA INSTALACIJE UZEMLJENJA.........................................................26
RASVJETA ZATVORENIH PROSTORIJA:.................................................................................................27
ZAHTJEVI ZA DOBRU RASVJETU:..........................................................................................27
SKLOPNI APARATI NISKOG NAPONA:.....................................................................................................29
PITANJA............................................................................................................................................31
ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA
Laboratorijskevjebe
ELEKTRINE INSTALACIJE:
Elektrine
instalacije su skup meusobno spojene niskonaponske elektrine opreme u
promatranom prostoru ili prostoriji, predviena za ispunjavanje odreene namjene.
Izvode se u stambenim objektima, poslovnim prostorima, industriji, poljoprivrednim dobrima,
gradilitima i ostalim graevinskim objektima.
Svaka instalacija mora biti izvedena da ne predstavlja za iva bia nikakvu opasnost, a ni
opasnost od poara. Zato je potrebno da se instalacijski materijal izrauje prema odreenim
propisima i da se instalacije izvode onako kako to zahtjevaju propisi. Tako e opasnost od
elektrine struje biti smanjena na minimalnu mjeru, postrojenje e imati dulji ivotni vijek, a
odravanje minimalno.
Postoje sljedee vrste instalacija:
elektroenergetske
gromobranske
telekomunikacijske
signalne
VRSTE
INSTALACIJA!
JAKAISLABA
STRUJA!
ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA
Laboratorijskevjebe
PROJEKTIRANJE, PROJEKTI:
Projektiranje je izrada idejnog i glavnog projekta potrebnog za izdavnje
naelne i graevne dozvole, izradba izvedbenog projekta za potrebe
gradnje te projekta za uklanjanje graevine.
PROJEKTIRANJE,
PROJEKTANT
PROJEKT
ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA
Laboratorijskevjebe
FORMAT
DOKUMENTACIJE
Veliina oznaka (slova i brojaka) je ovisna o formatu nacrta (npr. za format A1 i A0 vrijedi:
naslov crtea 5-7 mm
broj crtea 7 mm
tekstovi, napomene 3,5-5 mm
Debljina glavnih, srednjih i pomonih linija je ovisna o formatu nacrta.
Cilj i zadatak projekta:
tehniki:
- izvedba
- odravanje
ekonomski: trokovi
regulativni:
- elektroenergetska suglasnost
- urbanistika suglasnost
Projekt se sastoji od:
Proraun sadrava:
Odreivanje snage troila
Odreivanje vrnog optereenja pojedinih dijelova elektrotehnike instalacije i cijele
elektrotehnike instalacije
Odreivanje tipa presjeka voda
Proraun otpora uzemljenja, izbor tipa i presjeka voda potrebnog za zatitu od previsokog
napona dodira i prenapona
4
ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA
Laboratorijskevjebe
Sheme prikazuju nain na koji se razni dijelovi mree, postrojenja, grupe aparata ili
aparati meusobno povezani i u kakvom su funkcionalnom meusobnom odnosu.
Sve elemente, ureaje i dijelove sheme prikazujemo simbolima , skicama ili
konstrukcijskim nacrtima.
Dijagrami prikazuju odnose izmeu raznih operacija,
SHEME,
operacija i vremena, stanje raznih elemenata...
DIJAGRAMI,
Tablice nadomjeta ili dopunjuje shemu ili dijagram. Mora
TABLICE
biti tako prikazana da ne zahtjeva dodatni tekst za objanjenje.
SHEME:
Sheme djelimo prema namjeni:
VRSTE
SHEMA
JEDNOPOLNA
Jednopolne sheme u kojima se dva ili vie vodia
iVIEPOLNA
nadomjeste jednom crtom. Jednopolno se takoer mogu
SHEMA
prikazati vodii fiefaznih sustava, paralelni vodii, vodii
sline funkcije, vodii istog fizikog smjetaja i slino.
Viepolne (tropolne) sheme svaki se vodi prikazuje posebnom crtom, a svaki
element jednim simbolom
Sheme moemo podijeliti i prema nainu prikazivanja simbola (skupne,
poluskupne i razvijene) gdje je potrebno izdvojiti razvijeni prikaz u
kojem se simboli raznih elementa istog aparata ili ureaja prikazuju
razdvojeno, a rasporeeni su tako da se lako i jednostavno moe slijediti
strujni krug.
RAZVIJENE
SHEME
ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA
Laboratorijskevjebe
ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA
Laboratorijskevjebe
GRAFIKI SIMBOLI:
ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA
Laboratorijskevjebe
grupa 4 : prikljunica
OZNAAVANJE
ELEMENATA
ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA
Laboratorijskevjebe
ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA
Laboratorijskevjebe
Elektrotehnika regulativa jest skup pisanih pravila koji se izdaju u obliku propisa ili standarda.
Primjena njihova je obavezna za izvoenje instalacija treba se pridravati tehikog propisa za
izvonje elektroenergetskih instalacija u zgradama
Tehniki uvjet definia se kao dokument koji odreuje karakteristike nekog proizvoda ili usluge kao
to su: nivo kvalitete, eksploatatorske karakteristike, sigurnost itd.
Standard je upravo tehniki uvjet pripremljen u suradnji svih zainteresiranih (proizvoaa i
potroaa)
Tehnike preporuke su openiti zahtjevi koji nisu obavezni
Tehniki propisi
lanak 19.
(1) Tehnikim propisima se u skladu s naelima europskog usklaivanja tehnikog zakonodavstva
razrauju, odnosno odreuju bitni zahtjevi za graevinu, tehnika svojstva koja moraju imati
graevni proizvodi i drugi tehniki zahtjevi u vezi s graevinama i njihovim graenjem.
(2) Tehnike propise donosi ministar.
(3) Tehniki propisi objavljuju se u Narodnim novinama
Projekti
lanak 190.
(1) Projekti se razvrstavaju prema namjeni i razini razrade na idejni projekt u mjerilu 1: 200, glavni
projekt u mjerilu 1: 100 i izvedbeni projekt u mjerilu 1: 50, a iznimno u drugom primjerenom mjerilu.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, izvedbeni projekt infrastrukturnih i industrijskih graevina
moe se izraditi i u drugom mjerilu kojim se osigurava dobra itljivost projekta i odgovarajui prikaz
smjetaja graevine u prostoru.
(3) Projekt ovisno o namjeni i razini razrade, mora sadravati sve propisane dijelove, te mora biti
izraen tako da graevina izgraena u skladu s tim projektom ispunjava bitne zahtjeve i uvjete iz
lanka 14. stavka 1. i lanka 106. ovoga Zakona.
Idejni projekt
10
ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA
Laboratorijskevjebe
lanak 191.
(1) Idejni projekt u skladu s kojim se izdaje rjeenje o uvjetima graenja ili je sastavni dio lokacijske
dozvole u skladu s kojom se izdaje potvrda glavnog projekta je skup meusobno usklaenih nacrta i
dokumenata kojima se daju osnovna oblikovno-funkcionalna i tehnika rjeenja graevine (idejnotehniko rjeenje) te smjetaj graevine na graevnoj estici na odgovarajuoj posebnoj geodetskoj
podlozi.
(2) Idejni projekt koji je sastavni dio lokacijske dozvole u skladu s kojom se izdaje graevinska
dozvola osim sadraja iz stavka 1. ovoga lanka, ovisno o sloenosti i tehnikoj strukturi graevine,
sadri i idejno-tehniko-tehnoloko rjeenje u skladu s objedinjenim uvjetima zatite okolia te druge
nacrte i dokumente ako su oni znaajni za izradu glavnog projekta.
(3) Idejni projekt zajedno s lokacijskom dozvolom ili rjeenjem o uvjetima graenja duan je
investitor, odnosno njegov pravni sljednik trajno uvati.
(4) Idejni projekt u skladu s kojim se izdaje rjeenje o uvjetima graenja mora sadravati podatke za
obraun komunalnog i vodnog doprinosa u skladu s posebnim propisima.
Glavni projekt
lanak 192.
(1) Glavni projekt je skup meusobno usklaenih projekata kojima se daje tehniko rjeenje
graevine i dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva za graevinu, kao i drugih zahtjeva prema ovom
Zakonu i posebnih propisa te tehnikih specifikacija.
(2) Glavni projekt ne smije u pogledu lokacijskih uvjeta biti u suprotnosti s idejnim projektom.
(3) U sluaju da glavni projekt nije izradio projektant idejnog projekta, investitor je duan projektantu
idejnog projekta prije podnoenja zahtjeva za potvrdu glavnog projekta odnosno graevinske
dozvole dostaviti glavni projekt ili njegov dio radi davanja miljenja o usklaenosti glavnog projekta s
idejnim projektom.
(4) Miljenje iz stavka 3. ovoga lanka u sluaju neusklaenosti idejnog i glavnog projekta,
projektant idejnog projekta duan je dostaviti i nadlenom upravnom tijelu odnosno Ministarstvu koje
izdaje potvrdu glavnog projekta odnosno graevinsku dozvolu, graevinskoj inspekciji i Hrvatskoj
komori arhitekata i inenjera u graditeljstvu.
(5) Glavni projekt zajedno s graevinskom dozvolom odnosno potvrdom glavnog projekta duan je
investitor, odnosno njegov pravni sljednik trajno uvati.
lanak 193.
(1) Glavni projekt ovisno o vrsti graevine odnosno radova, sadri:
arhitektonski projekt,
11
ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA
Laboratorijskevjebe
graevinski projekt,
elektrotehniki projekt,
strojarski projekt,
trokovnik projektiranih radova.
(2) Glavni projekt iz stavka 1. ovoga lanka za graevine na koje se odnosi obveza utvrivanja
objedinjenih uvjeta zatite okolia prema posebnim propisima, sadri i tehniko tehnoloko rjeenje.
(3) Ovisno o vrsti graevine glavni projekt sadri i druge vrste projekata (geodetski projekt, projekt
temeljenja, krajobrazni projekt i dr.).
(4) Projekti iz stavka 1. ovoga lanka moraju sadravati i podatke iz elaborata koji su posluili kao
podloga za njihovu izradu, te projektirani vijek uporabe graevine i uvjete za njezino odravanje.
(5) Graevinski projekt iz stavka 1. ovoga lanka mora sadravati i geotehniki projekt za graevine
za koje je potreban dokaz mehanike otpornosti i stabilnosti graevine u dijelu koji se odnosi na
meusobno djelovanje graevine na temeljno tlo i stijenu a za koje je propisana revizija ovlatenog
revidenta.
(6) Elaborati iz stavka 4. ovoga lanka moraju se izraivati u skladu s ovim Zakonom i posebnim
propisima.
lanak 194.
U glavnom projektu projektant moe zahtijevati pregled radova u odreenoj fazi graenja. U tom
sluaju investitor je duan projektantu pravodobno omoguiti pregled radova, a projektant potvruje
provedbu pregleda radova upisom u graevinski dnevnik.
lanak 195.
Za graevine, odnosno za odreene vrste graevina, uvjete za graenje i odravanje te potrebne
projekte i sadraj projekata odreuje odnosno propisuje ministar pravilnikom.
lanak 196.
(1) Za predgotovljene dijelove graevine i opreme koji imaju certifikat o sukladnosti ili za koje je na
drugi propisani nain dokazano da su proizvedeni prema odredbama ovoga Zakona (u daljnjem
tekstu: tipski projekt), o emu je Ministarstvo izdalo rjeenje, nije potrebno to ponovno dokazivati u
glavnom projektu.
(2) Tipski projekt moe biti sastavni dio pojedinog projekta iz lanka 190. stavka 1. ovoga Zakona.
12
ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA
Laboratorijskevjebe
lanak 197.
(1) Projektant koji je izradio izmjene i/ili dopune glavnog projekta odgovoran je u smislu lanka 179.
stavka 2. ovoga Zakona za cijeli projekt.
(2) Odredba stavka 1. ovoga lanka odgovarajue se primjenjuje na glavnog projektanta.
Izvedbeni projekt
lanak 198.
(1) Izvedbenim projektom razrauje se tehniko rjeenje dano glavnim projektom. Izvedbeni projekt
mora biti izraen u skladu s glavnim projektom.
(2) Na temelju izvedbenog projekta gradi se graevina ako ovim Zakonom ili propisom donesenim
na temelju ovoga Zakona nije drukije odreeno.
(3) Izvedbeni projekt nije obvezan za graenje zgrade ija graevinska (bruto) povrina nije vea od
400 m, zgrade za obavljanje iskljuivo poljoprivrednih djelatnosti ija graevinska (bruto) povrina
nije vea od 600 m i jednostavnih graevina odreenih pravilnikom iz lanka 209. stavka 5. ovoga
Zakona.
(4) Izvedbeni projekt graevine sa svim ucrtanim izmjenama i dopunama sukladno stvarno
izvedenim radovima (projekt izvedenog stanja) duan je uvati investitor, odnosno njegov pravni
sljednik za sve vrijeme dok graevina postoji.
lanak 199.
(1) U sluaju da izvedbeni projekt nije izradio projektant glavnog projekta, investitor je duan
projektantu glavnoga projekta prije poetka graenja, odnosno izvoenja odreenih radova dostaviti
izvedbeni projekt ili njegov dio radi davanja miljenja o usklaenosti izvedbenog projekta s glavnim
projektom.
(2) Miljenje iz stavka 1. ovoga lanka u sluaju neusklaenosti glavnog i izvedbenog projekta,
projektant glavnog projekta duan je dostaviti i Ministarstvu odnosno nadlenom tijelu dravne
uprave koje je izdalo graevinsku dozvolu odnosno potvrdu glavnog projekta, graevinskoj inspekciji
i Hrvatskoj komori arhitekata i inenjera u graditeljstvu.
Opremanje i oznaavanje projekta
lanak 200.
(1) Projekti, odnosno njihovi dijelovi moraju biti izraeni na nain koji osigurava njihovu jedinstvenost
s obzirom na graevinu za koju su izraeni (ime projektanta, tvrtka osobe registrirane za poslove
projektiranja, naziv graevine, ime ili tvrtka investitora, datum izrade i dr.).
13
ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA
Laboratorijskevjebe
(2) Projekti, odnosno njihovi dijelovi izrauju se na papiru, drugom odgovarajuem materijalu za
pisanje, odnosno crtanje ili kao elektroniki zapis, tako da je onemoguena promjena njihova
sadraja osim u sluaju i na nain propisan pravilnikom iz lanka 201. ovoga Zakona, kao i kojim je
onemoguena zamjena njihovih sastavnih dijelova.
lanak 201.
Obvezni sadraj i elemente projekta, nain opremanja, uvjete promjene sadraja, oznaavanja
projekta, nain i znaenje ovjere projekta od strane odgovornih osoba kao i nain razmjene
elektronikih zapisa, u skladu s posebnim propisima, propisuje ministar pravilnikom.
Kontrola projekata
lanak 202.
(1) Kontrola glavnog projekta, ovisno o obiljejima graevine, odnosno radova mora se provesti s
obzirom na:
mehaniku otpornost i stabilnost,
zatitu od buke,
utedu energije i toplinsku zatitu,
higijenu, zdravlje i zatitu okolia, u dijelu zatite okolia prema posebnom zakonu.
(2) Revident je duan nakon to obavi kontrolu projekta sastaviti o tome pisano izvjee i ovjeriti
dijelove projekta na propisani nain.
(3) U izvjeu o obavljenoj kontroli revident moe zahtijevati da:
prije poetka izvoenja odreenih radova obavi kontrolu dijela izvedbenog projekta koji se odnosi
na te radove,
obavi pregled radova u odreenoj fazi graenja.
(4) U sluaju iz stavka 3. ovoga lanka investitor je duan revidentu pravodobno omoguiti provedbu
kontrole dijela izvedbenog projekta odnosno pregled radova. Revident potvruje provedbu pregleda
radova upisom u graevinski dnevnik, a po pregledu izvedbenog projekta izrauje dodatak izvjea
o kontroli projekta.
lanak 203.
Sadraj, nain i opseg obavljanja kontrole projekta, nain i znaenje ovjere kontroliranog projekta od
strane revidenta, nain izrauna naknade za obavljenu kontrolu, te popis graevina, odnosno
14
ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA
Laboratorijskevjebe
radova za koje je obvezatna kontrola projekta i nain verifikacije podataka znaajnih za kontrolu tih
graevina, odnosno radova propisuje ministar pravilnikom.
Utvrivanje usklaenosti (nostrifikacija) projekta
lanak 204.
(1) Utvrivanje usklaenosti idejnog projekta, glavnog projekta i izvedbenog projekta izraenog
prema stranim propisima s hrvatskim propisima i pravilima struke (u daljnjem tekstu: nostrifikacija)
mora se provesti neovisno o obiljejima graevine.
(2) Idejni projekt, glavni projekt i izvedbeni projekt, odnosno njihovi dijelovi moraju biti prevedeni na
hrvatski jezik prije nostrifikacije osim u sluaju propisanom pravilnikom iz lanka 206. ovoga Zakona.
Uz prijevod na hrvatski jezik, idejni, glavni i izvedbeni projekt moe zadrati izvorni tekst na stranom
jeziku.
(3) Obveza nostrifikacije projekta ne odnosi se na projekte koji su izraeni prema propisima zemalja
lanica Europske unije u dijelu u kojem su ti propisi usklaeni s hrvatskim propisima.
(4) Neovisno o odredbi stavka 3. ovoga lanka, projekt mora biti preveden na hrvatski jezik.
(5) Popis usklaenih propisa iz stavka 3. ovoga lanka utvruje ministar. Popis se objavljuje u
Narodnim novinama.
lanak 205.
(1) Nostrifikaciju projekta provodi ovlatena pravna osoba registrirana za poslove projektiranja.
(2) Pravna osoba ovlatena za nostrifikaciju koja obavi nostrifikaciju duna je o tome na propisani
nain sastaviti pisano izvjee, ovjeriti projekt i izdati potvrdu.
(3) U sluaju da projektu koji se nostrificira nedostaju dijelovi propisani ovim Zakonom, pravna
osoba ovlatena za nostrifikaciju moe izraditi te dijelove projekta.
(4) Ovlatenje za nostrifikaciju po prethodno pribavljenom miljenju povjerenstva, daje i oduzima
ministar. Povjerenstvo osniva i imenuje ministar.
lanak 206.
Postupak nostrifikacije, sadraj pisanog izvjea i potvrde, sluajeve u kojima dijelovi projekta ne
moraju biti prevedeni, nain i znaenje ovjere projekta od strane odgovornih osoba, nain izrauna
naknade za nostrifikaciju, uvjete glede broja, radnog i strunog iskustva zaposlenika za davanje,
produenje vaenja i oduzimanje ovlatenja pravnoj osobi za nostrifikaciju te sredstva, odnosno
nain kojim se dokazuje, odnosno ocjenjuje ispunjavanje tih uvjeta propisuje ministar pravilnikom.
15
ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA
Laboratorijskevjebe
lanak 207.
16
ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA
Laboratorijskevjebe
17
ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA
RASPORED TROILA:
Laboratorijskevjebe
18
ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA
JEDNOPOLNE SHEME:
Laboratorijskevjebe
19
ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA
Laboratorijskevjebe
20
ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA
Laboratorijskevjebe
21
ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA
NACRT UZEMLJENJA:
Laboratorijskevjebe
22
ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA
Laboratorijskevjebe
TEHNIKI OPIS
Za stambenu graevinu ija se izgradnja predvia za potrebe investitora, a sastoji se od prizemlja
potrebno je projektirati elektrinu instalaciju. Kako je graevina nova i ne posjeduje NN prikljuak
potrebno ga je projektirati prema granskim normama HEP-a.
NAPAJANJE ELEKTRINOM ENERGIJOM
Unutranji prikljuak izvesti kabelom SKS 4x16 mm2 sa postojeeg drvenog stupa do kuke na
krovitu novoizgraenog objekta te ga neprekinuto poloiti kroz rebrastu, savitljivu izolacionu,
zatitnu cijev 40 mm krovnom konstrukcijom i kroz zid do kunog prikljunog mjernog ormaria
(KPMO).
KPMO mora biti atestiran i izraen od izolacijskog materijala otpornog na udarce ili od vodljivog
materijala koji ispunjava uvjete klase II zatite od neizravnog napona dodira (50 V). U KMPO
ugraditi glavni osigura sa osnovom D-III ili NH00 i rastalnim ulokom 36 A i mjernu garnituru.
KPMO s prozoriem za oitanje brojila treba ugraditi u zid na fasadi a prozori za oitavanje treba
biti priblino na visini 1,7m od gazita. Poloaj KPMO dan je u planu elektrine instalacije.
Prikljuak izmeu KPMO i glavne razdjelnice objekta (GRO) izvesti kabelom PP00-Y 3x6 mm2
GRO mora biti atestiran i izraeni od izolacijskog materijala otpornog na udarce ili vodljivog
materijala koji ispunjava uvjete klase II zatite od neizravnog napona dodira (50 V).
U razdjelnice GRO ugraditi jednopolni limitator propisan od HEP-a (20A), osigurae i ureaje
diferencijalne zatite prema jednopolnoj shemi.
Prema jednopolnoj shemi, izvodi se razvod i zatita elektrine instalacije.
ELEKRINA INSTALACIJA I INSTALACIJA UZEMLJENJA TE MJERE ZATITE
Elektrina instalacija graevine sastoji se od elektrine instalacije rasvjete, utinica i uzemljenja.
Izvodi se instalacijskim vodovima PP00-Y i PP/R-Y poloenim podbukno ili nadbukno.
Instalaciju izvesti materijalima koji su u skladu s vaeim tehnikim propisima za ovakav prostor i
namjenu.
Zatita od elektrinog udara osigurava se primjenom odgovarajuih tehnikih zatitnih mjera:
- zatitne mjere od direktnog dodira
- zatitne mjere od indirektnog dodira.
Zatita od direktnog dodira dijelova pod naponom ostvaruje se uporabom materijala, pribora, vodova
i opreme u granicama nazivnih vrijednosti i odgovarajue namjene.
23
ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA
Laboratorijskevjebe
U prostorijama s kadom i tuem instalaciju izvesti prema posebnim tehnikim uvjetima za ovakve
prostorije. Dodatna mjera zatite u ovakvim prostorijama je primjena ureaja diferencijalne strujne
zatite i dodatnog izjednaenja potencijala.
Na svim metalnim dijelovima instalacije potrebno je izvesti izjednaenje potencijala. Vodove
izjednaenja potencijala spojiti na sabirnicu u kutiji za izjednaenje potencijala, a nju na zatitni PE
vod.
Zatita od indirektnog dodira dijelova pod naponom u TN-C-S sustavu raspodjele predviena je
automatskim isklapanjem napajanja. Efikasnost zatite treba nakon izvoenja instalacije provjeriti
mjerenjem.
Zatita vodova od preoptereenja i kratkog spoja predviena je primjenom osiguraa odgovarajue
vrijednosti.
Vodovi i osigurai odabrani su tako da struja kroz vod bude manja od nazivne struje osiguraa, a
ova od trajno doputene struje u vodu uz to da pad napona bude manji od propisom dozvoljenog.
Zatita od indirektnog dodira dijelova pod naponom djelotvorna je ako je zadovoljeno:
Zs x Ia < Uo
gdje je:
Dozvoljeno vrijeme iskljuenja za napon 220V je 0,4 sekunde. Nakon izvoenja elektrine
instalacije potrebno je izmjeriti impedanciju petlje kvara svakog potroaa i ona mora biti manja od
danih vrijednosti:
Nazivna struja
Struja djelovanja
Impedancija petlje
osiguraa (A)
osiguraa (A)
kvara (W)
Ino = 6A
Ia = 42A
Zs = 5,2 W
Ino = 10A
Ia = 71A
Zs = 3,1 W
Ino = 16A
Ia = 130A
Zs = 1,8 W
Ino = 35A
Ia = 265A
Zs = 0,8 W
24
ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA
Laboratorijskevjebe
IZJEDNAENJE POTENCIJALA
Unutar zgrade izvesti izjednaenje potencijala s posebnom panjom. Izjednaenje potencijala izvesti
polaganjem vodova P/F 16 mm2, te povezati metalne mase. U sanitarnim vorovima izjednaenje
potencijala izvesti preko kutije za izjednaenje potencijala vodovima P/F 6 mm2, a vodom P/F 16
mm2 povezati se na najblii razdjelnik.
Sabirnica za izjednaenje potencijala je centralno mjesto potencijalnih izjednaenja pojedinih
sistema..
U cilju izjednaenja potencijala, na sabirnicu za izjednaenje potencijala treba spojiti:
- cijevi centralnog grijanja
- uzemljiva kune telefonske centrale
Sabirnica za izjednaenje potencijala izrauje se od bakra. Kada se na nju izvedu sve potrebne
veze, tada se zatvori poklopcem, radi zatite svih spojnih mjesta od dodira i mehanike povrede.
Svaki prikljuni vodi na sabirnici za izjednaenje potencijala, mora biti oznaen, da se jasno zna
koji dio instalacije u zgradi titi.
Sve spojeve na sabirnicu za izjednaenje potencijala treba izvesti vodiima P u izolacionoj cijevi.
Vod za izjednaenje potencijala izvodi se bez prekidanja. Boja izolacije (PV) vodia za izjednaenje
potencijala je uto-zelena.
Nije potrebno da svaka metalna cijev ima svoj vod za izjednaenje potencijala. Dozvoljeno je
povezivanje vie cijevi meusobno, a jedan zajedniki vodi tada predstavlja vod za izjednaenje
potencijala.
Spoj sabirnica na izjednaenju potencijala i temeljnog uzemljivaa treba izvesti pomou FeZn trake
25 x 4 mm.
TELEFONSKA INSTALACIJA
Kako je graevina nova, prikljuak na javnu TK mreu treba izvesti u dogovoru sa lokalnim centrom.
U kutiju RTK 50, smjetenu na vanjski zid zgrade, na visini 1.60 m, izvriti koncentraciju kune
instalacije, koju treba izvesti podbukno u cijevima, kabelima tipa TI44 2x2x0.4 do svake
kombinirane utinice na visini 0.3 m od gotovog poda.
Instalaciju izvesti u skladu sa vaeim tehnikim propisima i zahtjevima HT-a.
25
ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA
Laboratorijskevjebe
Rr
2 l
ln
2l 2
ah
100
(m)
50
(m)
= 0,025
(m)
(m)
()
U ovome sluaju uzemljiva se izvodi pocinanom elinom trakom 25x4 mm poloenom na dubinu
1 m u beton temelja, pa otpor rasprostiranja iznosi:
Rr
2 l
ln
2l 2
= 3,88
ah
26
ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA
Laboratorijskevjebe
Dovoljna rasvjijetljenost E u luxima daje nazivnu rasvjetljenost koju treba odrati kao srednju
vrijednost u prostoriji. Ona se odnosi na srednje stanje starenja prostorija i mjeri se 0,85m od poda.
Nazivnu rasvjetljenost treba poveati za 1 u uvjetima oteanih zadataka (boja, kontrast, brzina rada,
prostorija bez prozora, stariji ljudi). U prostorija gdje se trajno zadravaju ljudi ne smije biti manje od
120 lx. U tablici su dane nazivne rasvjetljenosti.
Zahtjevi
Vrlo mali
Stupanj
1
E [lx]
60
Mali
120
Srednji
3
3a
250
500
Veliki
1000
Vrlo veliki
1500
Izvanredno veliki
2000
Vidni zadaci
Srednje prostorije,
orijentacija, prolazno
zadravanje
Laki vidni zadaci,
veliki detalji s jakim
kontrastima
Normalni vidni
zadaci, veliki detalji
sa srednje jakim
kontrastima
Teki vidni zadaci,
mali detalji sa malim
kontrastima
Teki vidni zadaci,
mali detalji sa vrlo
malim kontrastima
Vrlo teki vidni
zadaci, vrlo mali
detalji, vrlo malo
kontrasta
ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA
kE
Laboratorijskevjebe
Gdje je:
k koeficijent za starenje i zapraivanje rasvjetnih tijela. Uzima se da je 1,25 kod normalnog
starenja i zapraivanja, a kod pojaanih uvjeta treba faktor podii ma 1,5 ili 1,8
korisnost; predstavlja gubitke od izvora do radne povrine
E nazvina rasvjetljenost iz tablice
A povrina prostorije
Broj svejtiljki za potrebno osvjetljenje dobije se iz izraza
28
ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA
Laboratorijskevjebe
Zatitne sklopke tj. automatske zatitne sklopke koje se koriste kao zatita od previsokog
napona dodira (struja zatitna sklopka (FI ili ZS sklopka), naponska zatitna sklopka)
jednopolne
dvopolne
grupne (serijske)
izmjenine
krine
29
ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA
Laboratorijskevjebe
FID (RCD) sklopke se koriste kao osnovna zatita od elektrinog udara i kao jedina zatita
ljudksog ivota. Naziv FID potjee od engleskih rijei Fail (greka) i Device ( ureaj), odnosno
ureaj struje greke, a naziv RCD potjee od engleskih rijei Residual Current Device (ureaj
diferencijalne struje). Ponekada se koriste i skraenice FI i ZUDS (Zatitni Ureaj Diferencijalne
Struje). Postoje jednofazne i trofazne FI (dvopolne i etvoropolne). Princip rada sklopke
objanjen je na slici.
Kada na potroau nema kvara suma struja koje proteku kroz feritni prsten je jednaka nuli tako da
se u namotajima na prstenu ne inducira struja. U sluaju kvara kroz feritni prsten i zatitni
provodnik PE potee struja kvara Id, usljed ega se u namotajima inducira struja. Ova struja tee
kroz elektromagnet koji privue kotvu i iskljui prekida. Radi ispitivanja FI sklopke se postavlja
tipkalo S i otpornik R. Kada pritisnemo tipkalo sklopka mora iskljuiti napajanje.
Najvaniji podaci o FI sklopki su nominalna struja In i proradna struja greke Id. Najee se koriste
sklopke sa proradnom strujom greke Id = 0,03 A, jer je to struja koja nije opasna po ljudski ivot.
Postoje potroai kao to su npr. jai elektromotori koji u normalnom radu imaju izvjesnu struju
30
ELEKTRINEINSTALACIJEIRASVJETA
Laboratorijskevjebe
PITANJA
31