Professional Documents
Culture Documents
Fizika Zadatci Zbirka
Fizika Zadatci Zbirka
Drini
RAUNSKE VEBE
IZ
FIZIKE
Beograd, 2010
Mr V. Drini
AUTOR:
mr Vesna Drini, diplomirani fiziar, predava strukovnih studija
RECENZENTI:
mr Biljana Nikoli, diplomirani fiziar
mr Branislava Brki, diplomirani fiziar
IZDAVA:
autorsko izdanje
TAMPA:
Student, Beograd
TIRA: 50 primeraka
1.2
Mr V. Drini
1.3
Mr V. Drini
1.4
Mr V. Drini
1.5
Mr V. Drini
1.6
Mr V. Drini
Sadraj
1. Sistemi jedinica i izraavanje rezultata.........................................................................................1.8
2. Skalari i vektori ........................................................................................................................... 2.12
3. Kretanje........................................................................................................................................ 3.16
Relativno kretanje........................................................................................................................ 3.21
4. Sila................................................................................................................................................ 4.22
5. Fizika polja................................................................................................................................. 5.25
6. Rad, energija, snaga .................................................................................................................... 6.30
7. Mehanika neprekidnih sredina.................................................................................................... 7.34
Hidrostatika.................................................................................................................................. 7.34
Hidrodinamika ............................................................................................................................. 7.40
Povrinski napon i viskoznost .................................................................................................... 7.46
8. Molekulsko kinetika teorija ...................................................................................................... 8.50
9. Termodinamika............................................................................................................................ 9.54
10. Elektrina struja....................................................................................................................... 10.58
11. Oscilacije Talasi Svetlost........................................................................................................ 11.63
12. Struktura materije .................................................................................................................... 12.67
1.7
Mr V. Drini
m 4t 4,0 10 3 kg
2
Red veliine za m1 je 10-6, a za m2 je 104 jer je 4,0 3,16. Postoji pravilo: ako ispred umnoka
broja 10 stoji broj koji je vei od 10 3,16 , red veliine postaje 10 puta vei.
1.4. Koliki je obim vrta u obliku trougla, ako su mu stranice duine:10 m, 6,5 m i 5,2 m.
Sve podatke moramo izraziti brojem koji ima onoliko decimalnih mesta koliko ih ima podatak sa
najmanjim brojem decimalnih mesta i tek onda vriti sabiranje.
10 m + 6,5 m + 5,2 m = 10 m + 6 m + 5 m = 21m
ili
b) 4,53 i 2,0.
1.8
Mr V. Drini
1.8. Srednja udaljenost Zemlje od Sunca je 150 miliona kilometra. Kolika je ta udaljenost
izraena preko faktora koji predstavlja stepen broja 10 u: a) km; b) m?
a) 1,5108 km,
b) 1,51011 m jer
1.9. Talasna duina helijumove plave spektralne linije je 4,471 10-4 mm. Izrazi taj podatak u cm
i m.
1.10. Kojeg je reda veliine vremenski interval od godine dana, izraen u sekundama?
365 d = 365 24 h = 3652460 min = 365246060 s = 365243600 s 400204000 s =
4,00102 2,0 101 4,000 103 s = 32 106 s =3,2 107 s
pa je red veliine 107 s.
1.11. Koliki je red veliine mase elektrona u SI?
1.13. Koliko e pouzdanih mesta imati zbir sledeih vrednosti: 70,3 cm, 7mm i 0,66 mm?
(711 mm) jer
1.9
Mr V. Drini
(16 m) jer
1.19. Izmerene su dimenzije lista papira: a = 208 mm i b = 15 cm. Koliki su obim i povrina
lista?
O = 72 cm ; S = 3,1102 cm2 jer
1.10
Mr V. Drini
1.11
odgovor:
m2
Mr V. Drini
1 2 m
0,098 kg
1 2
m2
100 % 24,5%
m
2. Skalari i vektori
2.1. Odrediti rezultantu etiri vektora iji su intenziteti, pravci i smerovi prikazani na slici.
Vektore moemo sabrati traei najpre rezultante vektora a 1 i a 3, koji su istih pravaca i vektora
2.2. Pretpostavimo da laom treba da preemo reku u pravcu istoka. Reka tee brzinom od 6 km
h
km
u pravcu juga. Ako laar moe da razvije brzinu od 10
, odrediti brzinu lae u odnosu na
h
obalu i pravac kretanja lae, tako da laa stigne u pristanite na drugoj obali (taka P).
2.12
Mr V. Drini
Pravac kretanja lae odreen je uglom , ija se vrednost moe dobiti trigonometrijskom
6
funkcijom, sin
0,6 arcsin 0,6 37 . Slaganjem brzina lae u odnosu na vodu i
10
brzine same vode dobijamo rezultujuu brzinu lae v u odnosu na obalu. Dakle,
vl2 v r2
10 2 6 2
km
km
8
.
h
h
2.3. Vektor a zaklapa ugao 45 sa x-osom. Kolike su njegove komponente u pravcu koordinatnih
osa?
ili
2
a
2
2
a y a sin 45
a
2
a x a cos 45
Dakle, x a y
2
a
2
2.4. Vektor v zaklapa ugao 30 sa x-osom. Nai komponente vektora 2v du pravaca x i y - ose.
=
45,
a
vektor
b
ugao = 135 sa x-osom. Nai intenzitete
vektora. a) c a b ; b) d a-b , ako je a = 14,1 cm i b = 28,2 cm = 2a.
Vektore a i b treba razloiti na komponente u pravcima x i y - osa, tako da je
a) c x a x bx ; c y a y by i c c x2 c 2y . Kako je:
a x a cos 45 a
2
2
2
a 2
2
2
; bx b
2 a
, to je c x
( 2 a
) a
. Takoe,
2
2
2
2
2
2
2.13
a y a sin 45 a
Mr V. Drini
2
2
2
2
2
2
; by b
2a
, pa je c y a y by a
2a
3a
. Dakle,
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
1
10
c c c a
3a
a 2 9a 2 a 1 9 a
31,5 cm
2
2
4
4
2
2
2
x
2
y
b) d = 31,5 cm.
2.6. Vektori F1 i F2 zaklapaju ugao 120. Nai intezitet njihovog zbira i razlike, ako je
F1 = 20 N, a F2 = 10 N.
a) 17 N
b) 26 N jer
2.7. Divac baca koarkaku loptu poetnom brzinom 80 km (22 m ), pod uglom 30 u odnosu
h
s
na teren. Odrediti horizontalnu i vertikalnu komponentu brzine.
2.8. Prikazati kako dva vektora koji imaju intezitete 6 m i 8 m mogu dati rezultujui vektor
intenziteta: (a) 2 m, (b) 14 m, i (c) 10 m.
2.14
Mr V. Drini
2.9. Vektor a intenziteta 10 cm, nalazi se pod uglom od 37, u odnosu na x-osu. Grafiki
jer
2.10. Avion leti brzinom 100 km prema jugu, a vetar duva brzinom 25 km prema:
h
h
a) severu, b) zapadu. Nai rezultujue vektore brzine.
100 2
a)
2
km 2
2 km
25
R2
2
2
h
h
b)
2.11. Slika prikazuje vektor A i etiri mogua pravca vektora B . Koji od moguih pravaca
2.15
Mr V. Drini
2.12. a) Koji pravac i smer ima vektor H E F . Docrtati vektor H na slici i oznaiti ga. Ako
F ima intenzitet
3,
a
E
ima
intenzitet
2,
koliki
je
intenzitet
H
E F ? Isto uraditi za vektor
S E G ako je intenzitet G 2.
3. Kretanje
3.1. Dati su parovi brojeva koji oznaavaju poetni i krajnji poloaj materijalne take pri kretanju
du x ose. Koji od datih parova daju negativan pomeraj? Prikazati skicom svaki par i njegov
pomeraj kao dokaz za dati odgovor.
a) 3m, +5m;
b) -3m, -7m;
c) 7m, -3m.
3.16
Mr V. Drini
3.2. Materijalna taka se pomera za x 3m u smery x ose, a zatim za y 4 m, u smeru yose. Grafiki i raunski odrediti njen pomeraj.
r 5m jer
3.4. Vrlo velike udaljenosti merimo svetlosnim godinama. To je udaljenost koja je jednaka putu
koji svetlost pree za godinu dana. Koji red veliine ima ta jedinica, izraena u metrima?
3.17
Mr V. Drini
3.5. Telo se kree stalnom brzinom 10 m . Koliko kilometara pree telo za vreme od 1 h?
s
t 1h
m
const
s
s ? [ s] km
v 10
1
km
10 -3 km
3600 km
km
1000
v 10
10
10
36
1
1
1000 h
h
h
h
3600
3600
Na osnovu zakona za ravnomerno pravolinijsko kretanje je:
km
s v t 36
1h 36 km.
h
3.6. Kreui se stalnom brzinom, automobil pree put s = 0,1 km, za vreme t = 0,001 h. Kolika
je brzina automobila? Dobijenu brzinu izraziti u m i km ?
s
h
3.7. Na slici je dat grafik zavisnosti puta od vremena za neko kretanje. Na osnovu grafika
odrediti:
a) put koji pree telo za 3 h;
b) vreme za koje e telo prei 140 km;
c) brzinu kretanja tela.
3.18
Mr V. Drini
s 120 km
km
40
.
t
3 h
h
3.8. Voz se kree brzinom 72 km i pred stanicom zapoinje koenje, tako da se zaustavi za 1 min
h
od momenta kada je poelo koenje. Koliko je usporenje voza?
v0 72
km
20
m
s
t 1 min 60 s
v0
a ?
3.9. Na slici je dat grafik zavisnosti brzine od vremena v(t) za neko kretanje. Nacrtati grafik
zavisnosti ubrzanja od vremena a(t).
Na osnovu grafika v(t) vidi se da se kretanje sastoji iz tri dela:
v 30 m
m
20 2 ; od 1,5 s do 3,5
2
t 1,5 s
s
s kretanje je sa stalnom brzinom, odnosno a = 0; od 3,5 s do 7 s kretanje je jednako ubrzano, sa
v
60 40 m
m
ubrzanjem, a
10 2 .
2
t
6,5 4,5 s
s
od 0 s do 1,5 s kretanje je jednako ubrzano sa ubrzanjem a
Na osnovu izraunatih vrednosti za sve tri etape kretanja moemo nacrtati traeni grafik a (t).
3.19
Mr V. Drini
3.10. Put izmeu dva grada automobil pree brzinom od 30 m , a potom se automobil vrati
s
nazad. Kojom brzinom treba da se kree automobil u povratku da bi srednja brzina na ukupnom
putu iznosila 20 m ?
s
v2
v1 v
m
15
jer
2v1 v
s
3.11. Pokretnom trakom, nagnutom pod uglom 45, premetaju se proizvodi iz jednog dela hale u
drugi. Nai horizontalnu i vertikalnu komponentu brzine trake ako proizvodi za 10 s preu put
duine 4 m.
3.20
Mr V. Drini
3.12. Materijalna taka se kree brzinom 2 m u smeru x-ose. U kom poloaju e biti nakon 2 s,
s
ako je u poetnom trenutku bila u poloaju: a) 2m; b) -2 m?
Relativno kretanje
3.13. Kolika je brzina amca u odnosu na obalu, ako se amac kree: a) niz reku; b) uz tok reke;
c) normalno na tok reke? Brzina toka reke je 2 m , a brzina amca u odnosu na reku 4 m .
s
s
a) 6 m ; b) 2 m ; c) 4,5 m pod uglom 63,5 od obale jer
s
s
s
3.14. Brod prelazi reku irine 160 m i brzine toka vrs=1,5 ms-1. Kapetan broda odrava pravac
kretanja normalan sa obalom i sa konstantnom brzinom od vbr=2,0 ms-1. Kolika je brzina broda u
odnosu na nepokretnog posmatraa na obali? Koliko e rastojanje nizvodno prei brod u toku
prelaska preko reke?
x 160 m , v x v br , v y v rs
3.21
Mr V. Drini
m
x 160
m
; t
4. Sila
4.1. Kolika je sila koja telu mase 20g saoptava ubrzanje 10 m2 ?
s
Poto je Fr 0 i ubrzanje tela je jednako nuli, tako da postoje dve mogunosti za stanje u kome
se telo nalazi: a) telo se kree stalnom brzinom, ako se i pre dejstva sila kretalo tom brzinom,
odnosno b) telo prividno miruje, ako je i pre dejstva sila mirovalo.
4.3. Ako student od 60 kg, koji pada, ima ubrzanje prema Zemlji od 9,81 ms-2, koliko je ubrzanje
Zemlje prema njemu u toku pada. Masa Zemlje je 5,98x1024kg.
4.4. Pod dejstvom konstantne sile, telu mase 85 kg, menja se brzina sa 3,0 ms-1 na 4,0 ms-1 u toku
intervala vremena od 0,50 s. Izraunati ubrzanje tela, silu koja na njega deluje kao i ubrzanje koje
bi imalo telo mase 58 kg pod dejstvom iste sile?
4.22
Mr V. Drini
m
m
. Ukupna sila F Ma 85kg 2 2 170 N .
2
s
s
m
.
s2
4.5. Dva oveka vuku brod kroz vodu kao to prikazuje slika. Svaki ovek deluje silom od
600 N pod uglom od 30 u odnosu na brod. Ako se brod kree ravnomerno i pravolinijski
odrediti silu otpora sredine.
Ubrzanje tela mase 58 kg pod dejstvom iste sile bilo bi a 170 N / 58kg 2,9
Ukupna sila na brod mora biti jednaka nuli poto se brod kree ravnomerno i pravolinijski. (Prvi
Njutnov zakon).
Sva tri tela moraju imati isto ubrzanje. Ukupna sila koja deluje u
pravcu x - ose na svako telo 1, 2 i 3, posebno, je:
4.23
Mr V. Drini
Kao provera rauna se sila na telo 2 koja mora biti 6,00 N jer je
m
P1 P2 Fi (drugo telo) M 2 a 3kg 2 2 6N . Zapaziti da je
s
Moe i ovako ali je bolje i lake ako se radi na prvi nain
4.24
Mr V. Drini
G1-T1 = m1a
1,0 kg
T1-T2 = m2a
2,0 kg
T2-G3 = m3a
G1 G 3
39,2 N 19,6 N
m
2,8 2
M1 M1 M1
7kg
s
T1 G1 m1 a 28, 0N
T2 G3 m3 a 25,2 N
Za proveru, ukupna sila na telo mase 1 kg je T1-T2 = 2,8 N. Tolika sila je potrebna da bi to telo
imalo ubrzanje od 2,8 ms-2.
5. Fizika polja
5.1. Jaina gravitacionog polja Zemlje na nekoj visini iznosi 75 N/kg. Koliko je ubrzanje
Zemljine tee na toj visini? Kolika je teina tela mase 1 kg na toj visini?
5.25
Mr V. Drini
F
m
m
I I 75 2
m
m
s
G mg 75N
5.2. Odredi ubrzanje Zemljine tee na visini 3R iznad povrine Zemlje ako se zna da je R
poluprenik Zemlje i iznosi 6370 km.
F mg
mM
;
R2
F mg
mM
R H
R H
4 R
1
m
0,61 2
16
s
5.3. Kolika je jaina elektrinog polja takastog naelektrisanja od 0,1 C na rastojanju 0,2 m od
njega? Naelektrisanje se nalazi u a) vazduhu, b) sredini ija je relativna dielektrina konstanta
10.
qp
1 q1
kN
22,5
;
2
4 0 r
C
q1
1
kN
E
2,25
2
4 0 r r
C
E0
5.4. Intenzitet homogenog elektrinog polja iznosi 600 N/C. Kolikom silom deluje ovo polje na
elektron i koliko mu ubrzanje daje? Naelektrisanje elektrona je 1,610-19 C, a masa 910-31kg.
F Fe
Fe eE 9,6 10 17 N;
q p qe
Fe me ae ae
Fe
m
1,1 10 14 2
me
s
5.5. Jezgro atoma deuterijuma ( 21 H ) deluje na elektron Kulonovom silom intenziteta 8,110-8 N.
Odredi rastojanje elektrona od jezgra.
5.26
Fe k
qeqe
r2
r qe
Mr V. Drini
k
0,533 10 10 m
F
5.6. Kuglica teine 0,1 N naelektrisana je sa 310-7 C i obeena je vertikalno iznad kuglice koja je
naelektrisana sa 210-8 C. Rastojanje izmeu kuglica iznosi 10 cm. Odredi za koliko e se
smanjiti teina obeene kuglice.
5.7. Koliko puta je elektrostatika sila meusobnog dejstva dve alfa estice na rastojanju 10-11cm
vea od gravitacione? Koliko puta bi trebalo poveati masu estica pa da se ova dejstva
izjednae? Izraziti rezultat u procentima.
q 2 e 2 1,6 10 19 C
r 10 11 cm 10 13 m
m m 2 p m 2 n 4 1, 67 10 24 g 6 ,68 10 27 kg
x
m
100 %
m
FC
?
Fg
FC Fg
qq
9,18 10 2 N
2
r
mm
Fg 2 2,97 10 37 N
r
FC
311034
Fg
FC k
qq
mm q 2
m m
;k 2
2
2
r
r
r
r2
k
m q
m
m q k
1 0,5 10 18
m
m
5.8. *Dve jednake male kuglice od kojih svaka ima masu 510-4kg obeene su o lake konce
jednakih duina (0,25 m) u istoj taki. Kada se kuglice naelektriu jednakim koliinama
istoimenog elektriciteta odbiju se jedna od druge tako da rastojanje njihovih centara iznosi
0,04 m. Izraunati naelektrisanje jedne kuglice.
5.27
Mr V. Drini
q1 q 2
q2
k
, Fg mg ,
r2
r2
r
F
sin 2 , tan c , sin 2 cos 2 1,
l
Fg
Fc k
sin
tan
cos
tan 2 1
sin
r
Fc
2
Fg OA
q2
1
2
2
2
l
tan r 1
r
mg
qr
mgr
2
k 4l r
8,3 10 9 C
5.9. *U temenima jednakostraninog trougla, stranice 0,2 m, nalaze se takasta naelektrisana tela
sa naelektrisanjima 210-5C, -310-5C, -10-5C. Odrediti vrednost sile koja deluje na telo sa
naelektrisanjem -10-5C.
F F13 F23 ;
F23 k
F13 k
q1 q 3
45N
a2
q3q 2
67,5 N
a2
d
f
2
, cos , b 2 d 2 a f
c
c
2
2
c sin a c cos
sin =
b 2 c 2 a 2 2ac cos ;
60
Podseanje: x1, 2
b b 2 4ac
2a
5.28
Mr V. Drini
F1 k
k
q1q
qq2
, F2 k
, F F
2
x
r x2 1 2
q1q
qq2
k
2
x
r x 2
x1, 2 r
q1 q1q 2
q1 q2
x 0,33m
5.11. Izraunati elektrostatiku silu izmeu dva elektrona, koji miruju i nalaze se na
meusobnom rastojanju od 10-10 m, a zatim je uporediti sa gravitacionom silom izmeu njih.
Naelektrisanje i masa elektrona u mirovanju su -1,60210-19C i 9,108310-31kg.
6,67 1011
Nm 2
,
kg 2
k 9 109
Nm 2
.
C2
19
q1q 2
1,602 10 19
9 1,602 10
Fe k 2 9 10
N = 23 10 -9 N
2
10
r
10
Fg
31
me me
9,1083 10 31
11 9,1083 10
6
,
67
10
5,53 10 51 N
2
2
10
r
10
Fe
4,1 10 42 , Fg Fe
Fg
5.12. Kreui se brzinom 0,5c elektron ulee u homogeno magnetno polje normalno na vektor
indukcije intenziteta 1 mT. Odrediti pravac, smer i intenzitet magnetne sile koja deluje na
elektron.
5.29
Mr V. Drini
Magnetni fluks je maksimalan kada se ravan rama postavi normalno na linije magnetne indukcije
i on iznosi
196 Wb.
Magnetni fluks je nula kada se ram postavi paralelno linijama magnetne indukcije.
5.15. U homogenom magnetnom polju indukcije B = 20mT nalazi se kruni ram, poluprenika
r = 10 cm, koji u odnosu na polje zauzima dva poloaja prikazana na slikama (a) i (b). Koliki je
magnetni fluks u oba sluaja?
(a)
(b)
a BS B r 2 628 Wb;
b BS cos 45 a
2
442 Wb.
2
6.1. Sila F (4,0 x i 3,0 yj ) N deluje na telo koje se kree du x ose od x = 0 do x = 5m. Koliki
je rad izvrila ova sila?
Sila je data u N a x i y u m, pa su onda koeficijenti u izrazu za silu 4,0 i 3,0 dati u N/m. Sila je
r2
promenljiva. A F dr , a dr dxi .
r1
6.30
Mr V. Drini
(
4
,
0
x
i
3
,
0
y
j
)
N
dx
i
x 5.0 m
x 0
6.2. Koliki rad izvri dizalica koja podigne teret od 2 t na visinu od 120 cm?
F 6N
m 3kg
v0 0
45
s 4m
A ?, v ?
m v2
2A
pa je v
m
2
2 17 m
m
3,4
3 s
s
6.4. Metak mase 100g ispaljen je iz puke ija cev ima duinu 0,6m. Predpostaviti da je
koordinatni poetak ose du koje merimo poloaj metka u taki sa koje metak poinje da se
kree, sila kojim eksplozivni gas deluje na metak u smeru x ose moe se izraziti izrazom
15000 10000 x 25000 x 2 ; x je dato u m a sila u N. Odrediti rad koji eksplozivni gas izvri pri
ispaljivanju metka kroz cev puke.
x 0
6.31
Mr V. Drini
2
( A Bx Cx ) dx Ax
x 0
Bx 2 Cx 3
)
2
3
6.5. Kamion, mase 3 t, kree se brzinom 45 km . Kolika mora biti sila koenja da bi se kamion
h
zaustavio posle preenih 50 m?
Sila koenja vri negativan rad na putu s jer je ugao koji zaklapa sa pravcem i smerom kretanja
mv 02
180, pa je A F s Fs cos180 Fs . Kako je A E k E kk Eko E ko, a Ek o
to
2
mv 2
mv 02 3 10 3 12,5 2
je - F s - 0 , odnosno F
N 4,7 kN
2
2s
2 50
6.6. Boing 747 ima masu 220 t. Izraunati njegovu mehaniku energiju u sluaju kada leti na
visini 6 km, brzinom 950 km .
h
m v2
mg h
2
220 10 3 264 2
E
220 10 3 9,81 6 10 3 J
2
h 6 km 6 10 3 m
v 950
E Ek E p
km
m
264
h
s
E ?
kg
m
, a g 10
m
.
s2
Snaga Viktorijanskih vodopada meri se
potencijalnom energijom vode na visini h u
jedinici vremena, P A m g h . Kako je
t
V
m V to je P g h , odnosno,
t
P t
h
108 m.
V g
6.32
Mr V. Drini
6.8. Za koliko vremena maina snage P = 60 W izvri rad Ak = 5,4 kJ, ako je stepen korisnog
dejstva maine = 0,9?
P 60 W
3
Ak 5, 4kJ 5,4 10 J
0,9
t ?
Ak
5,4 10 3
t
s 100 s.
P 0,9 60
Ak Pk
A
P
korisna
Ak
to je traeno vreme
t
m
. Odrediti kinetiku energiju tela.
s
Ek
2
p2
2
J 10 J
2m 2 0,2
6.10. Pri podizanju mesinganog bloka zapremine V = 0,5 m3, utroi se rad A = 50104 J.
Izraunati visinu na koju je podignut blok, ako je gustina mesinga = 8500 kg/m3.
6.11. ovek, mase m = 80 kg, popne se uz stepenice na visinu od h = 5 m. Koliko energije pri
tom utroi i koliku snagu razvija, ako se popne za 10 s ?
6.12. Motor neke dizalice ima snagu P = 10 kW. Koliki teret dizalica moe da podigne na visinu
h =10 m, za vreme t 1min.
6.33
Mr V. Drini
m 80 kg
S 250cm 2
p?
m
F m g
s 2 80 9,81 Pa ,
p
S
S
250 10 4 m 2 250 10 4
80kg 9,81
p 3,1 10 4 Pa .
7.2. Na kojoj dubini u vodi je hidrostatiki pritisak jednak atmosferskom pritisku? Uzeti da je
m
kg
atmosferski pritisak 105 Pa. Gustina vode je 103 3 , a g = 10 2 .
m
s
p g h,
p
h
g
7.34
Mr V. Drini
7.3. Izraunati silu kojom atmosfera dejstvuje na jednu stranu prozorskog stakla, dimenzija
1,20 m x 0,90 m. Uzeti da je atmosferski pritisak p0 105 Pa.
7.4. Kocka, ivice a = 10 cm, potpuno je potopljena u vodi. Kolika sila potiska dejstvuje na nju?
g
Gustina vode je 1 3 .
cm
7.5. Krvni pritisak irafe je za p 18700 Pa vei kada irafa stoji, nego kad lei. Kolika je
visina irafe? Smatrati da je njena visina kada lei h1 = 1,8 m, a da je gustina krvi jednaka
kg
gustini vode 103 3 .
m
7.6. Telo pliva na povrini vode tako da je 1 njegove zapremine iznad povrine. Kolika je
4
kg
gustina materijala od koga je izraeno telo? Gustina vode je v = 103 3 .
m
7.35
Mr V. Drini
7.7. U cilindrinom sudu ije dno ima povrinu S = 320 cm2 nalazi se voda visine stuba
h1= 20 cm a iznad nje nalazi se ulje visine stuba h2 = 15 cm. Izraunati:
a) pritisak na dno suda,
b) silu koja deluje na dno suda,
ako je gustina ulja = 820 kg/m3, H O 1g/cm 3 , g = 10ms-2;
2
7.8. Nivo vode u sudu nalazi se na visini od 4 m. Boni zid suda je irok 3 m a nagnut je pod
uglom od 30 u odnosu na vertikalu. Izraunati silu kojom voda deluje na boni zid suda.
Atmosferski pritisak je 105Pa. Gustina vode je 1 g/cm3 a ubrzanje zemljine tee 10 m/s2. (cos
30=0,8; cos 60=0,5)
7.36
Mr V. Drini
7.9. Rezervoar sfernog oblika ispunjen je vodom. Na bonoj strani rezervoara montiran je
otvoren ivin manometar. Odredi pritisak vode u teitu T rezervoara, ako je visina teita iznad
dodirne povrine vode i ive u kraku manometra h1 = 1,2 m, a visina ivinog stuba u desnom
kraku manometra iznad iste povrine h2 = 2,5 m, (gustina ive je 13,6 g/cm3).
p1 p 2
p1 p T v gh1
pT Hg g h1 pat v gh1 4, 28 10 5 Pa
p 2 Hg g h2 p at
7.10. Povrine klipova hidrauline prese odnose se kao 1:100. Odrediti silu koja dejstvuje na
veliki klip i visinu za koju se taj klip podigao, ako se sputanjem malog klipa za 0,5 m, izvri rad
od 100 J.
E const, A1 A2 , p1 p2 , V1 V2
F2 F1
h2
S2
S1
F1
A1
h1
F2 .....
A2
0,5cm
F2
7.11. Komad bakra teak je u vazduhu 3,5610-4 N, a u glicerinu 3,0610-4 N. Odrediti gustinu
kg
bakra, ako je gustina glicerina 1,26103 3 .
m
G0 3,56 10 4 N
G g 3,06 10 4 N
g 1,26 10 3
kg
m3
b ?
Komad bakra u glicerinu gubi prividno teinu za vrednost sile potiska glicerina, pa je G0 G g F p .
Kako je Fp g V g , gde je V zapremina tela, to je G0 G g g V g . Iz poslednje jednaine
zapremina tela je V
G0 G g
g g
7.37
Mr V. Drini
G0
G0
G0
odnosno, b
g
G0 Gg
V g G0 G g
g
g g
3,56 10 4
kg
kg
1,26 10 3 3 8,97 10 3 3
4
4
3,56 10 3,06 10
m
m
7.12. Kamen je teak u vakumu 200 N, u vodi 120 N, a u ulju 130 N. Odrediti specifinu teinu
kamena i ulja.
Fpv G G v v V ,
Fpu G G u u V ,
G Gv
8dm 3 ,
v
G
kN
25 3
V
m
G Gu
N
8,75
u
dm 3
7.13. Spoj napravljen od plute i neke legure lebdi u vodi. Zapreminski odnos legure i plute u
spoju je 1:5. Odrediti specifinu teinu legure, ako se zna da je specifina teina plute 2 N/dm3.
Vl 1
Vp 5
G s G p G l Fp
pV p l Vl vV s
V s Vl V p
l 6 v 5
50
N
dm 3
7.14. Na ivi, u nekom sudu, pliva elina kocka. Zatim se u sud nalije voda sve do gornje ivice
kocke. Odrediti koji se deo kocke nalazi u ivi a koji u vodi. Specifina teina elika je
75 N/dm3.
Vk v
?
Vk
Vk z
?
Vk
Vk Vk v Vk z ,
G Fpv Fpz ,
Vk z ~ v
65
,
Vk z v 126
~Vk vVk v z Vk z
Vk v 126 65 61
Vk
126
126
7.15. Kada se vri merenje osetljivom analitikom vagom moraju se uiniti korekcije ako je
gustina merenog tela razliita od gustine tegova. Koliko iznosi ta korekcija i kolika je korigovana
masa drvene kocke gustine 0,4 g/cm3, ako je merenje vreno mesinganim tegovima mase 20 g i
7.38
Mr V. Drini
gustine 8 g/cm3: a) na temperaturi od 20C kada je gustina vazduha 1,3 kg/m3, b) na temperaturi
od 30C?
m ?
a)
md ?
d 0,4
m 8
g
cm 3
M 1 M 2 , F1l1 F2l 2 ,
F1 F2
F1 G d F pd ,
F2 G m F pm
md g a
g
cm 3
mm 20 g
ta 20 C
a 1,3 mkg3
tb 30 C
b ?
md
m
g mm g a m g
d
m
a
m
md mm
20, 062 g
a
1
d
1
b)
Ta
kg
a 1,257 3
Tb
m
md 20,060 g
7.16. Nai odnos izmeu zapremine leda koja viri iz vode i njegove zapremine uronjene u vodu
kada znamo kolika je specifina teina leda. Kolika je celokupna zapremina leda, ako iz vode viri
deo koji ima oblik kupe iji je prenik baze , a strana b?
G V1 1
F G,
Fp V2 2 p
V3 V1 V2 V1
V2 1
,
V1 2
V2
1
V1
2
1
V1 1 1 V1
2
2
a
a2
, h2 r 2 b2 , h b 2
2
4
r 2 h V3 2
V3
,
1,
3
V2 1
V1 V3 1 1
2
-3
G1 G 2 Fp
1 gV1 2 gV2 3 g
V V1 V2 ;
V
4 3
4
4
3
r 2 r d 2 r 3
3
3
3
1
4
3
3 r d
2
3
3
r
r d 3 1 1 2
3 2
2
1 2 1 23,7 cm
d r 3 2
3 2 2
-3
V1
V
2
4 3
r ;
3
4
r d 3
3
7.39
Mr V. Drini
7.18. Do koje dubine e tonuti kocka u tenosti gustine 103 kgm-3 ako u tenosti gustine
0,79 gcm-3 tone do svoje gornje ivice, a kada se potopi u tenost gustine 1,27 gcm-3 iznad tenosti
ostaje 3,8 cm tela?
G Fp
F p 2 gc 3
G F p1
G Fp2
Fp1 3 g c a c 2
Fp 2 1 g c x c 2
2 gc 3 3 g c a c 2
2 gc 3 1 g c x c 2
c
3a
10cm
3 2
1 2
c 2,1cm
1
c x 7,9cm
7.19. Valjkasto telo tone u vodi do svoje gornje ivice. Kada se potopi u tenost specifine teine
15103 N/m3, iznad tenosti ostaje 25 cm tela. Kolika treba da je specifina teina tenosti u kojoj
telo tone toliko da iznad tenosti ostaje 15 cm tela. ( Uzeti da je g = 10 m/s2 )
G Fp
F p1 vV v Sh
F p 2 sk V sk S h a
F p 3 xV x S h b
G v Sh
G sk S h a
G x S h b
v Sh sk S h a
v Sh x S h b
x
a sk v
a b sk b v
25 15 10 3 10 4
N
3
3
4
10 15 10 15 10 m
N
x 1,25 10 4 3
m
Hidrodinamika
7.20. Koliki je protok vode u cevi poluprenika 4 cm, ako je njena brzina proticanja 15 cm ?
s
Koliko litara vode protee kroz cev i sekundi?
Qv S v r 2 v
7.40
Mr V. Drini
m3
m3
Qv 0,04 0,15
0,0007536
s
s
3
3
m
m
Qv 7,5 10 4
7,5 10 110 3
0,75 .
s
s
s
2
7.21. Voda protie kroz horizontalnu cev promenljivog poprenog preseka. Kolika je razlika
pritisaka vode na mestima gde su povrine poprenih preseka cevi 8 cm2 i 4 cm2? Brzina vode
kroz drugi presek je 2 m/s.
v
v
p1 gh1 1 p 2 gh2 2
2
2
S1v1 S 2 v 2
7.22. Voda se nalazi u irem zatvorenom rezervoaru i pritisak iznad nje je 0,2 MPa. Kolikom
brzinom istie voda kroz mali otvor koji se nalazi na visini 3 m ispod njenog stalnog nivoa?
Spoljanji pritisak je normalan. Kontrakciju mlaza zanemariti.
7.41
S1 : p1 gh1
S : p gh
p1 p
Mr V. Drini
v1
2
v
2
v2
p1 gh1 p
2
2
m
2 gh1 16
7.23. Korisna snaga turbine je 6,33 kW. Protok vode kroz turbinu je 0,22 m3/s. Voda pada sa
visine od 4 m. Koliki je stepen iskorienja turbine?
A mgh Qt gh
t
t
t
Pk
Pk
100 %
100 % 73 %
P
Q gh
P
7.24. Na horizontalnoj cevi promenljivog poprenog preseka nalaze se tri ue vertikalne cevi koje
slue kao manometri, pokazujui pritisak tenosti koja struji kroz cev. Kolike e biti visine h1, h2
i h3 vodenih stubova u vertikalnim cevima ako kroz horizontalnu cev stacionarno struji 12 litara
vode u sekundi, kada su povrine preseka cevi S1 = 120 cm2, S2 = 180 cm2 i S3 = 80 cm2 i ako
pritisak vode u preseku S1 iznosi p1 = 4 MPa? ( p a 10 5 Pa ).
Q 12 s
S1 120cm 2
S 2 180cm 2
S 3 80cm 2
p1 4 MPa
v1
Q
m
Q 2m
1 ; v2
S1
s
S2 3 s
v3
Q 3m
S3 2 s
hi ?
Ako je voda u miru onda je kod svih
preseka na istoj visini, pritisci su isti.
v1 v 22 ; p3 p1 v12 v32 ;
2
2
p pa
pi p a ghi ; hi i
g
p 2 p1
7.25. . Popreni presek klipa u pricu, koji je horizontalno postavljen, je S1 = 1,2 cm2, a presek
otvora je S2 = 2 mm2. Za koliko e vremena istei voda iz prica ako dejstvujemo na klip silom
F = 0,5 daN i ako je hod klipa l = 4 cm.
7.42
Mr V. Drini
p1
V
S1v1 S 2 v 2
t
V S1
F
p p1 p2
S1
Q
v2
v12
v2 2
p2
2
2
F
S1
S 2 2
2 S12
V
S
1
S2 v 2
S2
S1
S 2
1 22
2F
S1
t 0,26 s
7.26. Kolika je teorijska brzina isticanja tenosti iz otvora suda, koji se nalazi 4,905 m ispod
njene povrine?
v 2 g h 2 9,81 4,905
v 9,81
m
s
m
.
s
7.27. Iz bonog otvora jednog suda istie voda kroz horizontalnu cev promenljivog preseka. Nivo
vode u sudu je konstantan i nalazi se na visini od 3 m iznad ose bone cevi koja prolazi kroz
sredite bonog otvora. Poluprenik onog dela horizontalne cevi koji je neposredno montiran na
sud iznosi r1 = 4 cm, srednjeg dela je r2 = 12 cm, a krajnjeg dela r3 = 6 cm. Odrediti protok vode
kroz horizontalnu cev, i njene srednje brzine i pritiske u pojedinim delovima cevi.
7.43
Mr V. Drini
v0 2
v32
gH p3
2
2
v 0 v 3 ; v 0 0; p0 p3 pat
p0
v32
gH
2
v 3 2 gH 7,67 ms -1
Q S3 v3 r3 2 v 3 86,7s 1
Q
17,3 ms-1
S1
Q
v2
1,9 ms -1
S2
v1
p1
v1
v32
= p3
2
2
p1 p 3
2
3
v12 0,167 10 5 Pa
p2
v2 2
v32
= p3
2
2
p 2 p3
2
3
v 2 2 1,33 10 5 Pa
cm
, pri pritisku 14,7 104 Pa. U
s
uem delu te cevi pritisak je 13,3 104 Pa. Kolika je brzina u uem delu cevi? Trenje zanemariti.
7.28. U irokom delu horizontalne cevi voda tee brzinom 8
cm
m
0,08
s
s
4
p1 14,7 10 Pa
v1 8
p2 13,3 10 4 Pa
v2 ?
p1
v12
v 2
p 2 2 , tj. v 2
2
2
v12
2 p1 p2
2
m
5,3
7.29. Kada se odmaramo, srce ispumpava 4,6 dm3 krvi u minuti, a pri velikim naporima
25 dm3 krvi u minuti. Povrina otvora aorte je 0,81 cm2. Kolika je brzina krvi: a) kada se
odmaramo, b) kada se napreemo?
7.44
Mr V. Drini
v1 = 0,95 m ; v2 = 5,1 m
7.30 Koliko m3 vode istie u jednoj minuti iz rezervoara kroz otvor poluprenika 4 cm, koji se
nalazi 4,9 m ispod gornjeg nivoa vode?
7.31. Protok tenosti moemo da merimo pomou naprave prikazane na slici. Kroz cev
promenljivog poprenog preseka tee voda. Povrina poprenog preseka u uem
delu je S1 = 5 cm2, a u irem S2 = 10 cm2. Na uem i irem delu su ugraene vertikalne
manometarske cevice, jednakih poprenih preseka. Razlika nivoa vode u njima je h = 10 cm.
kg
Koliki je maseni protok kroz cev? Gustina vode je 103 3 .
m
7.45
Mr V. Drini
Qm 0,8
kg
s
ha = 55 mm
hv = 146 mm
a = 0,022 N
m
= 0,073
N
m
a =?
7.46
Mr V. Drini
2
, pa kada tu formulu primenimo na
gr
2 a
2 v
h
obe tenosti, dobijamo ha
i hv
. Deobom dobijamo: a v a , pa je
ag r
v g r
hv a v
h
0,022 146
kg
kg
traena gustina alkohola a a v v
10 3 3 0,8 10 3 3 .
v ha
0,073 55
m
m
Visina tenosti u kapilari rauna se po formuli h
7.33. Koliki je prenik najvee pore (upljine) u fitilju piritusne lampe ako se piritus podie do
vrha fitilja? Vrh fitilja nalazi se na visini h = 0,10 m, iznad piritusa u lampi. Pore fitilja smatrati
N
kapilarama, a kvaenje potpunim. Konstanta povrinskog napona iznosi = 0,03 , a gustina
m
kg
= 800 3 .
m
h = 0,10 m
4
Iz relacije za visinu tenosti u kapilarnoj cevi, h
, gde je d g
N
= 0,03 , konstanta povrinskog napona, - gustina tenosti, d prenik kapilare, a
m
g - ubrzanje Zemljine tee, moe se nai prenik;
kg
800 3
4
4 0,030
m
d
m 0,15 10 -3 m
h g 800 0,1 9,81
d=?
7.34. Vertikalno postavljena kapilarna cev, unutranjeg prenika d = 0,8 mm, uronjena je jednim
krajem u sud sa alkoholom. Odrediti masu alkohola u kapilari iznad nivoa alkohola u sudu.
N
Konstanta povrinskog napona alkohola iznosi = 0,0208 .
m
d = 0,8 mm = 0,810-3 m
Fp G ; l mg ;
0,0208
m=?
N
m
m=
d
,
g
7.35. Ako je koeficijent viskoznosti vazduha = 13,4 Pas, izraunati prenik kine kapi koja
pada stalnom brzinom v = 0,5 m .
s
Poto je brzina kretanja kapi konstantna, onda je ubrzanje
= 13,4 Pas
kapljice a = 0, to znai da su u ravnotei sve sile koje na nju deluju,
m
a to su sila tee G = mg, i sila viskoznog trenja Ftr = 6rv (sila
v 0,5
s
potiska vazduha je mala pa se zanemaruje), pa je
d=?
4
r3,
3
7.47
Mr V. Drini
7.36. Kolika je razlika nivoa h u kapilarama, prenika d1 = 0,1 mm i d2 = 0,3 mm, ako je
N
g
konstanta povrinskog napona = 7010-3 m , a gustina = 1
?
cm 3
7.37. Drvena loptica spontano isplivava ka slobodnoj povrini vode stalnom brzinom
kg
v = 0,75 m . Koeficijent viskoznosti vode je = 0,8 mPa s , a gustina drveta = 800 3 .
s
m
Koliki je poluprenik loptice?
Poto se loptica kree ravnomerno, to su u ravnotei sve tri sile koje na nju
deluju: sila zemljine tee mg; sila viskoznog trenja (Stoksova sila) 6rv i
sila potiska (Arhimedova sila) 0gV. Dakle, mg + 6rv = 0 gV,
gde je zapremina loptice V 4 r 3, 0 gustina vode, a masa kuglice
3
3
m 4 r , pa zamenom u prethodnu relaciju, dobijamo
3
4
4
3
r 3 g + 6rv = r 3 g. Kad pomnoimo ovaj izraz sa
,
3
3
4 r
dobijamo r 2 g 18 v = 0r 2 g, odakle je 0r 2 g - r 2 g = 9 v tj.
4
2
9
( 0 )r 2 g = v , pa je traeni poluprenik loptice
2
9v
9 0,8 10 3 0,75
r=
m 1,1710-3 m.
3
2 g 0
2 9,8110 800
7.38. Dve kuglice, istih poluprenika (r = 2 mm), potopljene su u glicerin. Jedna je od drveta,
kg
kg
gustine d = 900 3 , dok je druga od aluminijuma, gustine Al = 2700 3 . U poetnom
m
m
trenutku se kuglice kreu ravnomernim brzinama. Odrediti brzine kretanja kuglica kroz glicerin.
kg
Koeficijent viskoznosti glicerina iznosi = 0,8 Pas, a gustina glicerina g = 1270 3 .
m
r = 2 mm
d 900
Al
kg
m3
kg
2700 3
m
g = 1270
kg
m3
= 0,8 Pas
vAl = ?,
vd =?
Mr V. Drini
za drvenu kuglicu:
Fp + FvAl = mAl g,
Dakle,
Fp = Fvd + md g.
Fp +6 r vAl = mAl g .
Fp = 6 r d + md g,
m Al g Fp
6 r
vd =
Fp -m d g
6 r
7.39. Od ice je nainjen ram, sa pokretnim delom duine 22,5 cm. U ram postavimo opnu od
sapunice. Ako na pominu icu okaimo teg mase m = 182 mg, taj teg niti poveava opnu od
sapunice, niti je stee. Odrediti koeficijent povrinskog napona sapunice.
7.49
Mr V. Drini
7.40. U kapilarnoj cevici, unutranjeg prenika 2r = 1 mm, glicerin se penje do visine 2 cm.
Koliki je koeficijent povrinskog napona glicerina? Kvaenje kapilare je potpuno. Gustina
glicerina je 1260 kg/m3.
7.41. Kroz sud sa glicerinom, pusti se da pada kuglica, poluprenika r = 2,5 mm, stalnom
brzinom v = 0,56 cm/s. Kuglica je nainjena od stakla, gustine = 2,53 g/cm3, a gustina
glicerina je t = 1,27 g/cm3. Odrediti koeficijent viskoznosti glicerina.
N nN a
pV
N a 7,8 mol N a 4,7 1024 molekula
RT
8.2. U cilindru sa pokretnim klipom zatvoren je gas temperature 293 K i zapremine 0,2 l.
Povrina jedne strane klipa je 5 cm2. Za koliko e se klip pomeriti ako se gas zagreje do
temperature 373 K? Pritisak gasa smatrati konstantnim?
V2
V1T2
0,254
T1
V
10,8 cm
S
8.3. elina boca ispunjena je azotom mase 60 g pod pritiskom 0,9 MPa. Temperatura azota je
0C. Da li e boca izdrati pritisak koji se uspostavi pri zagrevanju azota do temperature od
60C, ako boca moe da izdri najvei pritisak od 1,5 MPa? Kolika je zapremina boce? Molarna
masa azota je 0,028 kg/mol.
p1
p0T1
1,09MPa 1,5MPa
T0
mRT
5,39
pM
8.50
Mr V. Drini
8.4. U boci zapremine 56,6 l nalazi se kiseonik pritiska 0,4 MPa i temperature 320 K. Kasnije se
ustanovi da je usled proputanja ventila boce pritisak kiseonika opao na 0,3 MPa, a temperatura
na 300 K. Odrediti masu kiseonika koji je istekao iz boce i gustinu kiseonika koji se nalazi u
poetku u boci. Molarna masa kiseonika je 0,032 kg/mol.
mist m0 m1
VM p0 p1
0,054 kg
R T0 T1
m 0 pM
kg
4,8 3
V
RT
m
8.5. *U uskoj staklenoj cevi koja je na jednom kraju zatopljena zatvoren je vazduh pomou ive.
Kada se cev nalazi u vertikalnom poloaju sa otvorom navie stub ive visine 0,1 m dolazi do
otvora cevi. Ako se cev dovede u isti poloaj ali sa otvorom nanie iz cevi iscuri jedan deo ive.
Odredi visinu ivinog stuba koji se zadri u cevi duine 0,5 m, ako je atmosferski pritisak jednak
pritisku stuba ive visine 0,75 m i ako je temperatura konstantna.
I gH gh pv , V l hS
II gH gh1 pv , V l h1 S
pat gH
p vV pvV
h1 2 H l h1 hH hl h2 0
h1 12
Hl
h1 1 0,025 m
h1 2 1,225 m
H l 2 4hH hl h2
2
h
8.6. Na temperaturi od 20C ukupan pritisak gasne smee je 103,5 kPa. Parcijalni pritisci za tri
komponente ove gasne smee su: za vodonik 26,66 kPa, za metan 42,66 kPa i za etilen
14,00 kPa. Izraunati koliki je procenat azota kao etvrte komponente ove smee.
p pi p 4 p pi 20,18 kPa
i 1
i 1
8.51
p4
n p
i
RT
0,195
i
Mr V. Drini
n ,
i
n4
p4V
V
n4 RT
RT
100 % 19,5 %
i
8.7. Dva balona su meusobno spojena preko jedne slavine. U prvom balonu se nalazi gas pod
pritiskom 105Pa. U drugom je isti gas pod pritiskom 0,5105 Pa. Zapremina prvog balona iznosi 2l
a drugog 8l. Koliki e se pritisak uspostaviti u balonima pri otvaranju slavine? Smatrati da se
temperatura gasa ne menja.
m1
p1V1 M RT n1 RT m
pV
1
1 1 0,5; m2 2 m1
p 2V2
p V m2 RT n RT m2
2
2
2
m1 m 2
prvi nain
RT
pV1 V2 M
p V1 V 2 m1 m2 RT m1 m2
p1V
m1 RT
m1
3 p1V1
p V V 60 kPa
1
2
p1V1 n1 RT
p2V2 n2 RT
drugi nain
pV1 V2 n1 n2 RT
pV
pV
pV1 V2 1 1 2 2 RT
RT
RT
trei nain
p p p
p V p V V
1
2
1 1
p 2V2 p V1 V2
p V p 2V2
p 1 1
V1 V2
g
g
, M vodonika 2
.
mol
mol
8.52
Mr V. Drini
m1
RT
M1
m1
1
m
RT 2 RT
p p1 p2
m
M2
M1
V
p2V 2 RT
M2
m
m
m
m RT
pV 1 2 RT V 1 2
M1 M2
M1 M2 p
n
p1V
m1 m 2
m1 m 2
kg
0,5 3
V
m
m1
m RT
2
M1 M 2 p
8.9. Kompresor zahvata pri svakom hodu klipa 4 l vazduha na atmosferskom pritisku i
temperaturi -3 C i sabija ga u rezervoar zapremine 1,5 m3. Temperatura vazduha u rezervoaru
odrava se na oko 45 C. Koliko hodova treba da napravi klip kompresora da bi se pritisak u
rezervoaru poveao na 2 kp/cm2 ?
p r Vr
p V
, nK K K
RTr
RTK
nr
N
637
nK
nr
8.10. Tri balona su meusobno spojena preko slavina. U prvom balonu (V1=8 l) se nalazi
vodonik pod pritiskom 2105 Pa, u drugom (V2 = 16 l) je azot pod pritiskom 0,5105 Pa, a u
treem (V3 = 24 l) kiseonik pod pritiskom od 105 Pa. Ne menjajui temperaturu gasa od 20C
otvore se slavine izmeu balona. Koliki se pritisak uspostavi u balonima? Koliko molekula svih
gasova se nalazi u balonima?
V1 8
p1 2 105 Pa
p1V1 p1 ' V1 V2 V3
V2 16 p2 0,5 105 Pa
p2V2 p2 ' V1 V2 V3
V3 24 p3 105 Pa
t 20 C
p3V3 p3 ' V1 V2 V3
pV nRT
V V1 V2 V3
pV
n
1,97 mol
RT
N n N a 1,97mol 6,024 10 23
molekula
mol
N 12 10 23 molekula
8.11. Od cevi duge 90 cm poprenog preseka 1,5 cm2 napravljen je barometar. U ovoj cevi stoji
iva na visini 75 cm. Sobna temperatura je 27C. U evakuisani prostor iznad ive uvede se mala
koliina azota i stub padne na 70 cm. Koliko je mikrograma azota ubaeno?
I pat gh ; p 0
II p at p1 p h1 ;
8.53
Mr V. Drini
l 90 cm
= 13,6 cmg 3
p h1 gh1 ; p1 p at p h1
S 1,5 cm 2
g
M 28 mol
h 75 cm
m
RT
M
V l h1 S
g h h1 l h1 SM
m
RT
m 2246g
t 27 C
h1 70 cm
m?
9. Termodinamika
9.1. Komad gvoa, mase 0,3 kg i temperature 573 K, bacimo zajedno sa komadom cinka, mase
0,5 kg i temperature 423 K, u 1 litar vode temperature 10C. Kolika e biti nova temperatura
vode? (cFe = 0,11 cal g-1C-1, cZn = 0,09 cal g-1C-1).
Q Fe QZn Q H 2O
m
V
m H 2 O V
Q Fe c Fe m Fe t1 t s
QZn c Zn m Zn t 2 t s
kg 3 3
10 m 1kg
m3
0,3kg
10 3
Q H2 O c H 2 O m H 2 O t s t 3
m Fe
ts
m Zn 0,5 kg
c Fe m Fe t1 c Zn m Zn t 2 c H 2O m H 2 O t 3
c Fe m Fe c Zn m Zn c H 2O m H2 O
t s 24,7C
t1 300C
t 2 150C
t 3 10C
p1 p 2 ;
p1V1
V1 T1
V2 T 2
m
RT1
M
V2
T2
V1 0,825m 3
T1
p1V1
M 1,68kg
RT1
9.3. Vazduh temperature 400C zatvoren je u cilindru pokretnim klipom. Pri konstantnom
pritisku p = 0,5 MPa vazduh se sabija i rashlauje do temperature 0C. Ako zapremina gasa na
temperaturi t 1 iznosi V1 = 0,2 m3 odrediti:
a) koliinu toplote koja se oduzme vazduhu u toku sabijanja;
b) promenu unutranje energije vazduha;
c) rad sabijanja (uloeni rad).
9.54
Mr V. Drini
Srednja specifina toplota vazduha cp = 993,03 J/(kgK), gasna konstanta Rg = 287 J/(kgK), a
konstanta = 1,4.
p1V1
pV
m
RT1 m 1 1 0,52kg
M
TRg
V
T
T
p1 p 2 ; 1 1 V 2 2 V1 0,08m 3
V 2 T2
T1
U c v mt
A p V 2 V1 Q U = -59 kJ
9.4. U cilindru je, pokretnim klipom, zatvoren vazduh mase m = 3,5 kg i temperature t 0 = 0C.
Nad vazduhom se izvri adijabatska kompresija. Ako je rad kompresije A = 100 J, odrediti:
a) unutranju energiju vazduha na kraju kompresije, pod pretpostavkom da njegova unutranja
energija na t 0 = 0C iznosi U0 = 0 J;
b) temperaturu vazduha na kraju kompresije.
Specifina toplota vazduha cV = 720,68 J/(kgK).
a) U A 100 J, U U 0 U 100 J
b) U c v mt t0 c v mt
t
U
0,0396 C
cv m
9.5. Gas zapremine V1 = 2 m3 i pritiska p1 = 0,29 MPa sabija se toliko da mu se pritisak povisi tri
puta. U toku kompresije gas se stalno hladi vodom. Koliko kilograma vode je potrebno za
hlaenje gasa da bi njegova temperatura u toku kompresije bila stalna? Temperatura vode pre
hlaenja je t 1 = 15C, a posle hlaenja t 2 = 32C. Specifina tolplota vode iznosi
c = 4,186 kJ/(kgK).
Q A pdV nRT
1
nRT ln
dV
nRT ln V
V
2
1
nRT ln V2 ln V1
V2
p
p
nRT ln 1 nRT ln 1 p1V1 ln 3 1 p1V1 ln 3
V1
p2
3 p1
Q
9 kg
c t 2 t1
9.55
Mr V. Drini
n 2mol
T1 300 K
V1 20
V2 2V1
p const
Q, U , A ?
Q const
T3 T1
m Mn 8 g
V1 V2
; T2 2T1 600 K
T1 T2
Q1 c p mt; Q2 0; Q Q1 12,4 kJ
U cV mt1, 2,3 0 jer t1,2,3 0
p
nRT1
0,249 MPa
V1
A1 p2V1 V1 4,98 kJ
A2 U 2
cp
m t 7448 J
A A1 A2 12,4 kJ
Q A
2V2 V3 ;
V2 V3
;
T2 T3
T3 2T2
T2
U 23
cpm
c p U 23
m
T1 176 kJ
c p m
Q23 U 23 A c p m T3 T2 c p m2T2 T2 c p m T2
c pm
U 23
c pm
Q23 U 23 1022 kJ
Q Q12 Q23 1,2 MJ
A13 A12 A23 A23 Q23 U 23 292kJ
9.56
Mr V. Drini
9.8. Mol nekog idealnog dvoatomnog gasa uestvuje u jednom krunom termodinamikom
ciklusu. U poetku, gas ima zapreminu V1 = 12,05 l pod pritiskom p1 = 0,2 MPa. Gas se prvo
izohorski zagreva sve dok njegov pritisak ne dostigne p2 = 0,3 MPa. Zatim se gas izobarski iri
do zapremine V3 = 24,1 l. Posle toga gas se izohorski hladi do poetnog pritiska p1, i najzad,
izobarski sabije do poetne zapremine V1. Koje su temperature karakteristinih taaka krunog
ciklusa i koliki je ukupan koristan rad? Za dvoatomne gasove odnos = cp/cv = 1,40.
T1
p1V1
Tp
290K, T2 1 2 435K
R
p1
T3
T p
T2V2
870K, T4 3 1 580K
V1
p2
A A1 A2 p 2 V3 V2 p1 V3 V2 V3 V2 p 2 p1
9.9. Jedan mol dvoatomnog idealnog gasa promeni svoju zapreminu, pri stalnom pritisku
p = 105 Pa, sa V1 = 5 l na V2 = 7 l. Za koliko se promeni unutranja energija toga gasa? = 1,4.
c p MT cV MT RT
Q U A
c p mT cV mT pV ;
pV1 nRT1 ;
U cV mT
pV2 nRT2
m M;
pV RT
c p cV
cp
R
;
M
cV
cV
R
1M
R
pV
M T
500J
1M
1
9.10. Izvreni rad pri sabijanju vazduha, na temperaturi 15 C, iznosi 100 kJ. Vazduh se hladi sa
2 l vode, kojoj se povisi tamperatura za 10 K. Izraunati masu vazduha, ako se vazduh pri
sabijanju zagreje do temperature koja je za 20 % via od prvobitne. Specifina toplota vazduha je
721 J/kgK, a vode 1 kcal/kgC.
m A c v mv t v
c t
105 J -4,19 10 3 J 10 K 2 kg
kgK
7,5 kg
J
721
3K
kgK
9.11. Kad se u 4 kg vode uvede 63g vodene pare od 100C, voda se zagreje na 20C. Kolika je
bila poetna temperatura vode? Toplota kondenzovanja vode je qi =540 cal/g.
Q1 qi m p
Q2 cV m p t p t
Q3 cV mV t t V
Q1 Q2 Q3
qi m p cV m p t p t cV mV t tV
tV 7C
9.12. Voda, mase m1 = 200 g i temperature t1 = 80 C, pomea se sa vodom, mase m2 = 400 g i
temperature t2 = 10C. Kolika je temperatura meavine?
Kada se dve koliine vode razliitih temperatura pomeaju, voda na vioj temperaturi predavae
toplotu vodi na nioj temperaturi, sve dok se njihove temperature ne izjednae. Na osnovu
9.57
Mr V. Drini
C 33,33C.
m1 m2
0, 2 0, 4
9.13. Koliku koliinu toplote treba utroiti da led mase
m = 10 kg i temperature t = -10C, prevedemo u vodenu paru,
temperature t2 = 110C? Specifine toplote leda, vode i pare
su:
cL = 2120 J , cV = 4186 J , cp = 2010 J , dok su
kg C
kgK
kgK
latentne toplote topljenja leda i isparavanja vode:
qt = 3,37105 J , qi = 2,26 MJ .
kg
kg
Da bi se led preveo u paru temperature t 2 potrebna je koliina toplote koja iznosi
gde su:
Mr V. Drini
I neSv
v
neS
4A 4
8,5 10 22
molek
1,6 10 19 C 10 6 m 2 3,14
6
3
10 m
I
A
5,1 10 6 2
S
m
37 10 -5
m
s
j nev
ili
10.2. Odrediti srednju brzinu usmerenog kretanja slobodnih elektrona u metalnom provodniku
povrine poprenog preseka S = 0,5 cm2 kroz koji tee struja jaine I =12 A, ako u svakom
kubnom centimetru provodnika ima 51021 slobodnih elektrona.
I neSv
I
12
m
15
19
4
neS 5 10 1,6 10 0,5 10 s
m
v 3 10 8 .
s
v
10.3. Kroz provodnik protie struja jaine 8 A. Za koje vreme e kroz popreni presek tog
provodnika protei koliina naelektrisanja koja iznosi 3 mC?
I = 8 A = 810-6 A
q = 3 mC = 310-3C
to je t
t = ?
q
,
t
q 3 10 3
s 375s.
I
8 10 6
10.4. Kroz provodnik protie struja stalne jaine I = 10 A. Koliko elektrona proe kroz provodnik
za 1 h?
(n = 22 1022)
10.5. Koliko navojaka gvozdene ice, prenika d = 1 mm treba namotati na cilindar prenika
2r = 2,5 cm, da bi se dobio kalem otpornosti R = 60 ? Specifina otpornost gvoa je
= 0,1210-6 m.
l n 2 r
n 2 r
RS
RS
d 2
4
RS
R d 2
5000 navojaka
2r 2r 4
10.59
d = 0,6 mm = 0,610-3 m
= 1,210-6 m
d1 = 3 cm = 310-2 m
R = 100
n=?
Mr V. Drini
l1 = 2 r1 = d1.
Rd 2
2
4
Rd 2
100 0, 6 10 3
Dakle, n
, odnosno n
250 navojaka.
d 1
4 d 1
4 1,2 10 6 3 10 2
10.7. Bakarna ica, duine 110 m i poprenog preseka 1 mm2, ukljuena je na napon od 12 V.
Kolika je jaina struje kroz icu? Specifina otpornost bakra je1,7810-8 m.
l = 110 m
S = 1 mm2
U = 12 V
= 1,7810-8 m
I=?
l
I U . Otpornost provodnika , odreena je izrazom R ,
R
S
, I 12 1 10
A 6,1A.
8
l
l
1
,
78
10
110
E = 10 V
r=1
R=9
I=?
U=?
10.9. Voda, mase m = 10 kg, zagreva se od t 1 = 20C do t2 = 100C, pomou struje koja protie
kroz provodnik otpornosti R = 90 prikljuen na napon od U = 220 V. Odrediti: a) vreme
zagrevanja vode; b) utroenu elektrinu energiju. Specifina toplota vode je c = 4,19 103 J .
kgK
m = 10 kg
c = 4,19103
J
kg K
t1 = 20C
t2 = 100C
R = 90
Mr V. Drini
U = 220 V
=?
E=?
10.10. Do koje e se temperature zagrejati sijalica ako pri naponu od 220 V kroz nju protee
struja jaine 0,61 A. Otpor sijalice na 20C iznosi 39,2 , a temperaturni koeficijent vlakna
sijalice je 4,310-3K-1.
R1 R0 1 t1
R2 R0 1 t 2
U
R2
U 220V
360,65
I 0,61 A
R1 1 t1
R R2 t1 R1
t2 2
2091 C
R2 1 t 2
R1
R2
10.11. Izraunati elektromotornu silu i unutranju otpornost izvora ako je merenjem dobijeno
sledee: izvor povezan u kolo sa jednim promenljivim otporom i ampermetrom pri otpornosti od
1,55 daje struju od 1 A, a pri otpornosti od 3,35 daje struju od 0,5 A.
= 1,8 V, r = 0,25
10.12. Na cilindar prenika 5 cm namotano je 400 namotaja bakarne ice prenika 0,2 mm.
Koliku jainu struje pokazuje miliampermetar unutranje otpornosti 0,5 , ako je kalem
prikljuen na izvor EMS od 70 V i unutranje otpornosti 0,5 . Specifina otpornost bakra je
0,01710-6 m.
34;
I
2A
S
R ra r
10.13. Za podizanje lifta koristi se elektrini motor koji je prikljuen na napon od 220 V. Teina
lifta sa teretom iznosi 5000 N, a motor je u stanju da za vreme od 30 s lift podigne na visinu od
19 m. Kolika jaina struje protie kroz namotaje motora kada se za podizanje optereenog lifta
koristi 30 % utroene elektrine energije.
R
10.61
Mr V. Drini
30
30
P
UI
100
100
A
Gh
P A Gh P
t
t
Gh 30
Gh
UI I
48 A
t
100
0,3U t
P UI A UIt Pisk
10.14.Odredi otpornost provodnika koji treba da, za vreme t = 12 min, zagreje vodu mase 2 kg od
16 C do 90 C. Greja se prikljuuje na jednosmerni napon U = 110 V. 75% razvijene toplote se
troi na zagrevanje vode. c v = 4,2 J(gK)-1.
U 2
Q
U 2
Q cmt 0,75
; 0,75
cmt ;
R
E
R
110 2 12 60
3 U 2
3
R
10,5
4 cmt 4 2 4,2 10 3 90 16
E I 2 R
10.15. Za strujomer su prikljueni sledei potroai: sijalica od 500 W (snaga merena u datom
kolu), jedan elektrini bojler i jedan elektromotor snage Pm = 2,2 kW. a) Koliko kilovatasova
utroene elektrine energije e pokazivati strujomer ako je u toku dana sijalica bila ukljuena 5 h,
ako je bojlerom za 30 min zagrejano 80 kg vode od 20C do 40C i ako je elektromotor radio
3 h? b) Kolika je jaina elektrine struje koja prolazi kroz strujomer kada su svi aparati ukljueni
na napon od 220 V? Otpor strujomera i gubitke u vodovima zanemariti. c v = 4,2 J(gK)-1
u bojleru m 80kg,
t1 20C, t 2 40C
Qb cmt 6697 kJ,
Pb
E m Pm m 6,6kWh
6697 kJ
3, 72kW
30 60s
Pi
I s 2,27 A, I m 10A ,
U
I I s I m I b 29,18A
Ii
E b Pb b 1,86kWh
E UIt E m E b E s 11kWh
I b 16,9A
P UI I s I b I m U 6, 4 kW
10.16. U toku 5min pokazivanje strujomera se povealo za 0,03 kilovatasova. Pri tome je
zagrevano 1000 g vode icom debljine 1mm specifinog otpora 0,42mm2m-1. Za koliko se
stepeni zagrejala voda i kolika je bila duina ice ako je ukljueni ampermetar pokazivao 3,2A?
A I 2 R cmt ; t
A
l
A
= 26C; R 2
cm
S I
l = 66 m
10.17. Na koliko se rastojanje moe preneti elektrina energija od izvora elektromotorne sile od
5000 V, pomou provodnika ija je specifina otpornost 1,7510-8 m, povrina poprenog
preseka 10-6 m2 da bi se u potroau ija je otpornost 1600 razvila snaga od 10 kW. Unutranju
otpornost izvora zanemariti.
10.62
Mr V. Drini
E
, P I 2 R, I
R Rp
P
E
;
R R Rp
P
R
l
, Rp E
R
R
P
S
S
R
l E
R 22,8km L 11,4km
P
10.18. Kroz bakarni provodnik, preseka S = 1,5 mm2, protie struja stalnog intenziteta. Ako se u
1m3 bakra nalazi 51028 slobodnih elektrona i ako je njihova srednja brzina 1,5 cm , odrediti
s
jainu elektrine struje.
I = 180 A
(r = 5 ; I2 = 0,77 A)
10.20. Na koju temperaturu treba zagrejati bakarnu icu, poetne temperature 0C, tako da se
1
njena otpornost udvostrui? Termiki koeficijent otpornosti bakra je 4,310-3 K .
(t =233C )
3
2
Mr V. Drini
y R sin t
y 7 sin 6 t cm
2
11.2. Toak elektrine maine za ivenje obrne se 920 puta u jednoj minuti. Za vreme jednog
obrtaja toka igla izvri jednu punu oscilaciju. Koliki je period obrtanja igle?
T = 0,06 s
= A; x0 = D
[m]
[Hz]
cink
1,75
2,0
________
bakar
0,60
4,2
________
11.5. Harmonijski talas, talasne duine 40 cm i frekvencije 8 Hz, prostire se du y-ose. Odrediti:
brzinu prostiranja, period i krunu frekvenciju talasa.
T 0,125 s ; 50, 24
rad
, c =3,2 ms-1.
s
11.6. Izraunati brzinu ravnog elektromagnetnog talasa kroz staklo, relativne magnetne
propustljivosti 1 i relativne dielektrine propustljivosti 6.
c 1,22 108
m
s
11.7. Elektromagnetni talasi ire se kroz vakuum brzinom 3108 m/s. Vidljivi deo spektra se
prostire od talasne duine 400nm (ljubiasto) do 700nm (crveno).
a) Odrediti frekvencije talasa navedenih talasnih duina;
b) Radio talasi imaju frekvenciju od 550103 Hz do 1600103 Hz. Kolike su talasne duine
koje odgovaraju tim frekvencijama?
11.64
Mr V. Drini
11.8. Zrak svetlosti pada na povrinu, koja deli dve sredine, pod uglom od 30. Indeks
prelamanja prve sredine je n1 = 2,4. Odrediti indeks prelamanja druge sredine, ako se zna da su
odbijeni i prelomljeni zrak normalni jedan u odnosu na drugi.
sin
0,5
n2 n1
2,4
1,39
sin
0,86
P = 2 cm
r1 = 5 cm
r2 = 20 cm
R = 15 cm
l1 = ? L1 = ?
l2 = ? L2 = ?
Predmet, na udaljenosti r1 = 5 cm , nalazi se izmeu ie i temena ogledala, jer je p1 f. Tada se
dobijaju uspravni, imaginarni i uveani likovi, kao na slici. Jednaina ogledala u ovom sluaju glasi
1 1 1
1 1 1 1 f p1
f p
,gde je l1 jedina nepoznata, pa je , 1
, l1 1 1 ,
p1 l1
f1
l1 p1 f1 l1
f1 p1
f1 p1
7 ,5 5
L
l
l1
cm 15cm. Veliinu lika odreujemo iz proporcije za uveanje U 1 1 , odakle je
7 ,5 5
P
p1
L1
l1
15
P 2 cm 6 cm, a uveanje lika U L1 6cm 3.
P 2cm
p1
5
, l2
, l2 7,5cm 20cm 12cm.
p 2 l2
f l2
f p2 l 2
f p2
p2 f
20cm 7,5cm
L
l
l
12cm
Veliina lika odreena je proporcijom U 2 2 , L2 2 P
2cm 1,2cm i
P
p2
p2
20cm
L
1,2cm
U 2
0,6
P
2cm
11.10. ina daljina konkavnog sfernog ogledala iznosi f = 21 cm. Na koliko rastojanje p od
temena ogledala treba postaviti osvetljen predmet da bi daljina lika iznosila 3p?
f = 21 cm
l = 3p
p =?
11.65
1 1 1
p l f
Mr V. Drini
4 1
3p f
p 4 f 4 21 cm 28 cm.
3
3
11.11. Lik koji formira ispupeno sferno ogledalo tri puta je manji od predmeta. ina daljina
ogledala iznosi f = 24 cm. Odrediti daljinu predmeta i daljinu lika.
Jednaina ispupenog ogledala, za svako p glasi:
1 1 1 ,
p l
f
p = 3l = 316 cm = 48 cm.
11.12. Predmet, veliine P = 1 cm, postavljen je na udaljenosti p = f/4 od sabirnog soiva.
Konstruisati lik i navesti njegove karakteristike.
1 1
p l
1 1
l p
1
f
1
f
f
f
p f
f
4
l
f
f p
3
f
4
-2
p = 5 cm = 510 m
D =5dioptrija
l= ?
U=?
11.66
Mr V. Drini
Kako je D
D
1
, to je
f
1 1
,
p l
p
5 10 2
m 4cm
1 Dp 1 5 5 10 2
11.14. Kada posmatramo predmet kroz lupu, ine daljine f = 6 cm, vidimo njegov lik jasno i
otro na daljini jasnog vida s = 25 cm. Koliko je udaljen posmatrani predmet od optikog centra
lupe? Odrediti uveanje lupe?
Lupa je tanko sabirno soivo male ine daljine. Predmet koji se posmatra pomou lupe
postavlja se izmeu soiva i njegove ie. Tad je dobijeni lik uspravan, imaginaran i uvean. Na
1 1 1
s f
osnovu jednaine lupe, dobijamo poloaj predmeta p.
, p
4,84 cm .
f
p s
s f
s
Uveanje lupe rauna se pomou izraza U 1 5 .
f
11.15. Predmet veliine P = 4 cm, postavljen je ispred ispupenog sfernog ogledala, ine
daljine f = 20 cm. Veliina lika koji formira ogledalo iznosi L = 2 cm. Odrediti rastojanje
izmeu predmeta i lika.
d = 30 cm
11.16. Na udaljenosti p = 5 cm od sabirnog soiva ine daljine f = 0,2 m, nalazi se predmet. Gde
se nalazi lik ovog predmeta? Konstruisati lik i navesti njegove karakteristike. Odrediti uveanje i
optiku mo soiva.
12.67
Mr V. Drini
Iz h A E k i
c
hc
je
. 1eV=1,610-19J.
A Ek
6,62 10 34 3 10 8
m 327nm
3.8 1.6 10 19
Fotoefekat je bio potvrda injenice da svetlost ima dualistiku prirodu, talasnu i estinu.
Pri interakciji svetlosti sa materijom, svetlost se ponaa kao da je sastavljena iz estica koje
h
imaju energiju E h i koliinu kretanja p . Isto vai za estice, elektrone, neutrone i
druge. De Brolj je otkrio da estice, koje imaju koliinu kretanja p = mv, imaju talasnu
h
h
duinu
.
p mv
h
4,1 10 26 kgm/s
E
5.31 10 28 kgm/s ,
c
1, 25 m
12.4. Kolikom brzinom treba da se kree elektron da bi njegov impuls bio jednak impulsu fotona
talasne duine 520 m?
h
1,4 10 3 m/s
m
12.5. Kolika je talasna duina fotona iji je impuls jednak impulsu elektrona koji je preleteo
potencijalnu razliku 4,9 V? Poetna brzina elektrona je bila nula.
h
2meU
5,5 10 10 m
12.6. Nai energiju koju treba predati vodonikovom atomu u prvom pobuenom stanju da bi
dolo do njegove jonizacije.
1
E jon E En ; E 0 ; E jon E n ; n = 2; E jon 13,6 eV 3,4 eV
4
12.7. Vodonikov atom u osnovnom stanju apsorbuje foton energije 16 eV i jonizuje se. Nai
kinetiku energiju i talasnu duinu izbaenog elektrona.
h
2mEk
7,9 10 10 m
12.68
Mr V. Drini
12.8. Koliku talasnu duinu treba da ima foton da bi jonizovao helijumov atom iz osnovnog
stanja?
hc
22,8 nm
Z 13,6 eV
2
235
92
U?
U m = 1 g nalazi se N
4
2
He ?
mN A
atoma. Za M = 4g/mol, N = 1,51023 atoma.
M
12.69