Professional Documents
Culture Documents
Budizam - Dobra Pitanja
Budizam - Dobra Pitanja
Potovani S. Dhammika
Predgovor
1. ta je budizam?
2. Osnovni budistiki pojmovi
3. Budizam i ideja boga
4. Pet pravila morala
5. Preporaanje -6. Meditacija
7. Mudrost i saoseanje
8. Vegetarijanstvo
9. Srea i sudbina
10. Monasi i monahinje
11. Budistiki kanon
12. Istorija i razvoj
13. Postati budista
1. ta je budizam?
Pitanje: ta je budizam?
Odgovor: Naziv budizam dolazi od rei buddhi, to znai "probuditi se", te se zato za
budizam moe rei da je filozofija probuenja. Ova filozofija ima svoje poreklo u iskustvu
oveka Sidhate Gotame, znanog i kao Buda, koji je sam sebe probudio u 35. godini ivota.
Budizam je sada star 2500 godina i ima oko 300 miliona sledbenika irom sveta. Do unazad
stotinak godina budizam je bio uglavnom azijska filozofija, ali onda poinje da pridobija sve
vie sledbenika u Evropi, Australiji i Severnoj Americi.
Pitanje: Dakle, budizam je filozofija?
Odgovor: Re filozofija dolazi od rei philo, koja znai "ljubav", i sophia, koja znai
"mudrost". Dakle, filozofija je ljubav prema mudrosti ili ljubav i mudrost, pri emu oba
znaenja savreno opisuju budizam. Budizam ui da moramo pokuati da razvijemo svoje
intelektualne sposobnosti do njihovih krajnjih granica, tako da smo u stanju da bolje
razumemo. On nas takoe ui da razvijamo ljubav i blagonaklonost, tako da svakom biu
moemo biti poput istinskog prijatelja. Dakle, budizam jeste filozofija, ali ne obina
filozofija. On je vrhunska filozofija
Pitanje: Ko je bio Buda?
Odgovor: Godine 563. rodilo se dete u kraljevskoj porodici na severu Indije. Deak je rastao
u bogatstvu i luksuzu, ali je na kraju otkrio da materijalno bogatstvo i imetak ne garantuju
sreu. Duboko ga je potresla patnja koju je video svuda oko sebe i odluio je da pronae put
do trajne ljudske sree. Kada je imao 29 godina, napusitio je enu i dete i krenuo od jednog do
drugog velikog religijskog uitelja toga doba, kako bi uio od njih. Mnogo emu su ga oni
poduili, ali nijedan zapravo nije znao pravi uzrok ovekove patnje i kako se ona moe
prevazii. Na kraju je, posle est godina uenja, borbe i meditacije, doiveo neto to je
razvejalo svako neznanje u njemu i on je iznenada razumeo. Od tog dana nazivan je Buda,
Probueni. iveo je jo 45 godina, tokom kojih je putovao po itavoj severnoj Indiji,
poduavajui druge ljude onome to je sam otkrio. Njegova samilost i strpljenje preli su u
legendu i imao je hiljade sledbenika. U 80. godini, star i bolestam, ali jo uvek dostojanstven i
vedar, konano je preminuo.
Pitanje: Nije li to neodgovorno sa Budine strane to je napustio enu i dete?
Odgovor: Odluka da napusti porodicu za Budu svakako nije bila laka. Sigurno je dugo pre
toga bio zabrinut i neodluan. Ali se naao pred izborom: da li da sebe posveti porodici ili
oveanstvu. Na kraju, velika saoseajnost navela ga je da sebe posveti itavom svetu i itav
svet jo uvek uiva plodove te rtve. To nije bilo neodgovorno. Bila je to moda najznaajnija
rtva koja je ikada uinjena.
Pitanje: Ako je Buda mrtav, kako nam on moe pomoi?
Odgovor: Faradej, koji je otkrio elektricitet, takoe je mrtav, ali nam njegovo otkrie i dalje
pomae. Luj Paster, koji je pronaao lek za mnoge bolesti, takoe je mrtav, ali njegova
medicinska otkria jo uvek spaavaju ivote. Leonardo da Vini, koji je stvorio umetnika
remek-dela, jeste mrtav, ali to to je on stvorio moe jo uvek da nadahne srce i prui radost.
Veliki heroji i heroine su moda mrtvi ve vekovima, ali kada itamo o njihovim delima i
dostignuima, ona nas jo uvek nadahnjuju da radimo isto to i oni. Da, Buda je umro, ali
2500 godina kasnije njegovo uenje jo uvek pomae ljudima, njegov primer jo uvek
inspirie, njegove rei jo uvek menjaju ivote.
Pitanje: Da li je Buda bio bog?
Odgovor: Ne, nije. On nije ni tvrdio da je bog, boije dete, ak ni njegov glasnik. On je bio
ljudsko bie koje je sebe usavrilo i uilo da ukoliko sledimo njegov primer i mi sami sebe
moemo da usavrimo.
Pitanje: Ako Buda nije bog, zato ga ljudi oboavaju?
Odgovor: Ima razliitih vrsta oboavanja. Kada neko oboava boga, on ga slavi, prinosi mu
rtvu i moli da mu ispuni neku elju, verujui da bog uje njegovo slavljenje, da prima rtvu i
odgovara na molitve. Budisti ne praktikuju tu vrstu oboavanja. Druga vrsta oboavanja jeste
kada iskazujemo potovanje nekome ili neemu emu se divimo. Kada uitelj ue u uionicu,
aci ustanu, kada sretnemo nekog znaajnog, rukujemo se, kada se svira himna stojimo mirno.
To su sve gestovi potovanja i ukazuju na nae divljenje prema odreenoj osobi ili stvari.
Budisti praktikuju ovakvu vrstu predanosti. Budina statua sa rukamo to mirno poivaju
sklopljene u krilu i njegov saoseanjem ispunjen osmeh podseaju nas na potrebu da
razvijamo mir i ljubav unutar sebe. Miris mirisnih tapia podsea nas na vrlinu koja sve
proima, svea ili lampa nas podseaju na svetlost znanja, a cvetovi, koji brzo klonu i osue
se, podseaju nas na prolaznost. Kada se klanjamo, mi izraavamo svoju zahvalnost Budi za
sve ono to nam je njegovo uenje dalo. To je znaenje budistikog izraavanja potovanja.
Pitanje: Ali ja sam uo ljude koji kau da budisti oboavaju idole.
Odgovor: Ovakve tvrdnje samo pokazuju nerazumevanje onoga ko ih govori. Renik re
"idol" objanjava kao "sliku ili kip koja se oboava kao boanstvo". Kao to smo ve videli,
budisti ne veruju da je Buda bio bog, pa kako bi onda mogli da veruju da je komad drveta ili
metala bog? Sve religije koriste simbole da predstave svoja razliita verovanja. U taoizmu,
jin-jang dijagram se koristi da simbolizuje harmoniju meu suprotnositma. U sikizmu, ma se
koristi da simbolizuje duhovnu borbu. U hrianstvu riba simbolizuje Hristovo prisustvo, a
krst njegovo rtvovanje. U budizmu, statua Bude podsea na ljudsku dimenziju u budistikom
uenju, na injenicu da je budizam okrenut oveku, a ne bogu, da moramo pogledati u sebe
same, a ne izvan sebe, kako bismo pronali savrenstvo i razumevanje. Zato, rei da budisti
oboavaju idole jeste isto toliko besmisleno kao i rei da hriani oboavaju ribu ili
geometrijski oblik.
Pitanje: Zato ljudi u budistikim hramovima rade razne udne stvari?
Odgovor: Mnoge stvari nam se mogu uiniti udnim ako ih ne razumemo. Umesto da ih
odbacimo kao udne, trebalo bi da pokuamo da pronaemo njihovo znaenje. Meutim,
istina je da neke od stvari koje budisti ine imaju koren u narodnom sujeverju i
nerazumevanju, vie nego u Budinom uenju. A takva nerazumevanja nije teko pronai ne
samo u budizmu, ve i u drugim religijama. Buda je jasno i do detalja poduavao i ukoliko
neki ljudi ne uspevaju da to razumeju, on se ne moe zbog toga okrivljavati. Ima jedan
odlomak u budistikim tekstovima:
Ako neko ko je bolestan ne trai sebi lek ak i kada je lekar pored njega, ne treba zbog toga
okrivljavati lekara. Na isti nain, kada nekoga mui bolest patnje, a ne trai pomo od Bude,
to nije Budina greka. (Jn. 28-9)
Ne bi trebalo ni budizam, niti bilo koju drugu religiju procenjivati na osnovu onih koji je ne
upranjavaju na pravi nain. Ako eli da sazna pravo budistiko uenje, itaj Budine rei ili
razgovaraj sa onima koji ih pravilno razumeju.
Pitanje:Postoji li u budizmu neto kao Boi?
Odgovor: Prema tradiciji, princ Sidhata je bio roen, postao probuen i umro na dan punog
Meseca u vesaku, drugom po redu mesecu u starom indijskom kalendaru, to odgovara aprilumaju u zapadnom kalendaru. Na taj dan budisti u svim zemljama proslavljaju ove dogaaje
tako to odlaze u hramove, uestvuju u razliitim ceremonijama ili moda provode dan
meditirajui.
Pitanje: Ako je budizam toliko dobar, zato su neke budistike zemlje tako siromane?
Odgovor: Ako pod siromatvom mislite na ekonomsko siromatvo, onda je tano da su neke
budistike zemlje siromane. Ali ako pod time mislite na nizak kvalitet ivota, onda su moda
neke budistike zemlje vrlo bogate. Sjedinjene Drave su, na primer, ekonomski bogata i
mona zemlja, ali stopa kriminala je jedna od najviih u svetu, na milione starih ljudi su
zaboravila sopstvena deca i oni umiru od samoe u starakim domovima, nasilje u porodici,
zloupotreba dece, narkomanija su ogroman problem i svaki trei brak biva zavren razvodom.
Bogati po novcu, ali moda siromani po kvalitetu ivota. Ako sada pogledate neke
tradicionalno budistike zemlje, nailazite na sasvim drugaiju situaciju. Roditelje cene i
potuju sopstvena deca, stopa kriminala je relativno niska, razvodi i samoubistva su retki i
tradicionalne vrednosti kao to je blagost karaktera, velikodunost, gostoprimstvo prema
strancima, tolerancija i potovanje drugih jesu jo uvek jake. Dakle, te zemlje su ekonomski
zaostale, ali moda sa viim kvalitetom ivota nego Sjedinjene Drave. Meutim, ak i ako
budistike zemlje procenjujemo samo prema njihovim ekonomijama, jedna od najbogatijih i
ekonomski najdinaminijih zemalja u svetu je Japan, gde veliki procenat populacije sebe
oznaava kao budiste.
Pitanje: Zato ne ujemo tako esto o humanitarnom radu budista?
Odgovor: Moda zato to budisti ne oseaju potrebu da se hvale dobrim koje su uinili. Pre
nekoliko godina japanski budistiki voa Nikho Nirvano primio je Templton nagradu za svoj
rad na unapreenju harmonije meu religijama. Slino tome, jedan tajlandski budistiki
monah je nedavno dobio prestinu Magsejsej nagradu za svoj izvanredan rad meu
zavisnicima od droga. Godine 1987. jo jedan tajlandski monah, potovani Kantajapivat dobio
je Nagradu za mir norveke dece za svoj dugogodinji rad na zbrinjavanju dece beskunika u
ruralnim podrujima. I ta rei o zamanim socijalnim programima koje meu siromanima u
Indiji sprovodi Zapadni budistiki red? Izgradili su kole, domove za decu, ambulante i male
radionice za odriv ekonomski razvoj zajednica. Budisti pomo pruenu drugima vide kao
izraz svoje religijske prakse, ba kao i druge religije, ali isto tako veruju da oko toga ne treba
praviti veliku reklamu i sopstvenu promociju.
Pitanje:Zato ima toliko budistikih kola?
Odgovor: Mnogo je razliitih vrsta eera -- braon eer, beli eer, eer u kockama, sirup i
eer u prahu, ali je sve to eer i ukus mu je sladak. Proizvodi se u razliitim oblicima, tako
da se moe koristiti na razliite naine. Sa budizmom je isto: postoji teravada budizam, zen
budizam, kola iste zemlje, jogaara budizam i varajana budizam, ali je sve to uenje Bude
i ima isti ukus -- ukus slobode. Budizam je evoluirao u razliite forme kako bi bio relevantan
za razliite kulture u kojima postoji. Bio je reinterpretiran tokom vekova, kako bi ostao
relevantan za nove generacije. Spolja gledano, vrste budizama koje danas imamo mogu
izgledati vrlo razliite, ali u sreditu svih njih jesu etiri plemenite istine i isto tako
plemeniti osmostruki put. Sve glavne religije, ukljuujui budizam, podelile su se u kole i
pravce. Moda je razlika izmeu budizma i nekih drugih religija u tome to su njegove
razliite kole uvek bile vrlo tolerantne i prijateljski nastrojene jedna prema drugoj.
Pitanje: Vi sigurno imate visoko miljenje o budizmu. Pretpostavljam da verujete da je on
jedina ispravna religija, a da su sve druge pogrene.
Odgovor: Nijedan budista koji razume Budino uenje ne misli da su druge religije pogrene.
Niko ko se zaista potrudio da upozna druge religije, sa otvorenim umom, ne bi mogao neto
tako pomisliti. Prva stvar koju uoite kada prouavate razliite religije jeste koliko one imaju
zajednikog. Sve religije slau se u tome da je sadanje stanje oveanstva nezadovoljavajue.
Sve veruju da je promena stava i ponaanja neophodna da bi se to stanje popravilo. Sve ue
etici koja obuhvata ljubav, blagonaklonost, strpljenje, velikodunost i drutvenu odgovornost i
sve prihvataju postojanje neke vrste Apsoluta. One koriste razliiti jezik, razliite nazive i
razliite simbole da opiu i objasne te stvari. Samo kada se ljudi uskogrudo veu za svoj
specifian nain vienja stvari, tada se javljaju netolerancija, oholost i uverenje da smo samo
mi u pravu.
Zamislimo Engleza, Francuza, Kineza i Indoneanina kako posmatraju olju. Englez kae:
"Ovo je olja." Francuz odgovara: "Ne, to je tasse." Tada Kinez doda: "Obojica greite. To je
pei." Na kraju im se Indoneanin nasmeje i kae: "Kako ste glupi. To je cawan." Onda Englez
uzme renik i pokae ostalima: "Mogu da dokaem da je ovo olja. Tako kae moj renik."
"Onda tvoj renik grei", kae Francuz, "jer moj renik jasno kae da je to tasse." Kinez
pone da se buni: "Moj renik kae da je to pei, a on je hiljadama godina stariji od vaeg i
mora biti da je u pravu. Pored toga, vie ljudi govori kineski nego bilo koji drugi jezik. Zato
to mora biti pei." Dok se oni tako prepiru meu sobom, doe neki drugi ovek i otpije iz olje,
govorei im: "Bilo da ovo zovete olja, tasse, pei ili cawan, svrha olje je da se u njoj dri
voda, kako bi mogla da se pije. Prestanite da se svaate i pijte, prestanite da se prepirete i
ugasite svoju e." To je budistiki stav prema drugim religijama.
Pitanje: Neki ljudi kau: "Sve su religije zapravo iste." Da li biste se sloili sa njima?
Odogovor: Religija je pojava suvie kompleksna i raznovrsna da bi mogla biti obuhvaena
jednom takvom tvrdnjom. Budisti bi mogli rei da takva tvrdnja sadri u sebi element i
netanosti i istine. Budizam ui da ne postoji vrhovni bog, dok hrianstvo, na primer, ui da
postoji. Po meni je to vrlo vana razlika. Meutim, jedan od najlepih odlomaka u Bibliji
kae:
Ako jezike oveije i aneoske govorim a ljubavi nemam, onda sam kao zvono koje zvoni, ili
praporac koji zvei. I ako imam prorotvo i znam sve tajne i sva znanja, i ako imam svu vjeru
da i gore premjetam, a ljubavi nemam, nita nisam. I ako razdam sve imanje svoje, i ako
predam tijelo svoje da se saee, a ljubavi nemam, nita mi ne pomae. Ljubav dugo trpi,
malokrvna je; ljubav ne zavidi; ljubav se ne velia; ne nadima se. Ne ini to ne valja, ne trai
svoje, ne srdi se, ne misli o zlu. Ne raduje se nepravdi, a raduje se istini. Sve snosi, sve
vjeruje, svemu se nada, sve trpi. (Poslanica Korinanima, 13:1-7)
To je upravo ono to poduava budizam -- da je kvalitet naeg srca vaniji od bilo kakve
natprirodne moi koju bismo mogli stei, sposobnosti da proriemo budunost, snage nae
vere ili bilo kakvog ekstravagantnog gesta koji bismo mogli uiniti. Zato, kad se povede re o
teolokim pojmovima i teorijama, budizam i hrianstvo se sigurno razlikuju. Ali kada doe
do kvaliteta srca, etika i ponaanje su vrlo slini.
Pitanje: Je li budizam nauan?
Odgovor: Pre nego to odgovorim na ovo pitanje, najbolje bi prvo bilo definisati re "nauka".
Nauka je, prema reniku, "znanje koje je mogue organizovati u sistem, a koje se zasniva na
posmatranju i testiranju injenica, kao i formulisanju optih prirodnih zakona. Dakle sve ono
to je mogue prouavati na egzaktan nain." Postoje delovi budizma koji se ne uklapaju u
ovu definiciju, ali njegovo centralno uenje, etiri plemenite istine, bi gotovo sigurno moglo
da se uklopi. Patnja, prva plemenita istina, jeste iskustvo koje je mogue definisati, iskusiti i
izmeriti. Druga plemenita istina tvrdi da patnja ima svoj prirodni uzrok, elju, koju je isto tako
mogue definisati, iskusiti i izmeriti. Nikada se ne pokuava da se patnja definie terminima
metafizike ili mitova. Prema treoj plemenitoj istini, patnja prestaje ne oslanjanjem na neko
vrhovno bie, verom i molitvama, ve jednostavno uklanjanjem uzroka. To je automatski
proces. etvrta plemenita istina, put koji vodi do prestanka patnje, opet, nema nikakve veze sa
Niti porie da postoji i srea. On jednostavno kae da iveti znai i iskusiti fiziku i
psiholoku patnju, to je jedan iskaz koliko istinit, toliko i oigledan, da ga je nemogue
poricati. Budizam polazi od iskustva, nepobitne injenice, stvari koju svi znaju, koju su svi
iskusili i koju svako pokuava da izbegne. Tako, budizam svojom polaznom takom ide pravo
u sredite problema svakog ljudskog bia -- u pitanje patnje i kako je izbei.
Pitanje: ta je druga plemenita istina?
Odgovor: Druga plemenita istina jeste da je elja izvor celokupne patnje. Kada pogledamo
psiholoku patnju, lako je videti da je izaziva elja. Kad elimo neto, a nismo u stanju da to
dobijemo, oseamo se razoarani i frustrirani. Kada oekujemo nekoga da ispuni naa
oekivanja, a on to ne uini, oseamo se izneverenim i besnim. Kada elimo da nas drugi vole
i oni to ne ine, oseamo se povreenim. ak i kad poelimo neto i to dobijemo, to esto ne
vodi ka srei, bilo zato to ubrzo sa tom stvari osetimo dosadu i za nju izgubimo
interesovanje, bilo da ponemo da elimo neto drugo. Jednostavno reeno, druga plemenita
istina govori da dobiti ono to elimo ne garantuje i da emo biti sreni. Umesto da se
neprekidno borimo da imamo ono to elimo, pokuajmo da izmenimo svoje elje. elje nas
liavaju zadovoljstva i sree.
Pitanje: Ali kako elja i udnja vode do fizike patnje?
Odgovor: Celog veka elimo i udimo za ovim ili onim, naroito udimo da nastavimo da
postojimo, to sve stvara monu energiju koja izaziva da se individua ponovo rodi. Kada se
ponovo rodimo, imamo opet telo i kao to smo ranije rekli, telo je podlono povredama i
bolestima; moe biti iscrpljeno od rada; stari i na kraju umire. Tako, elja vodi do fizike
patnje, jer izaziva preporaanje.
Pitanje: To je sve u redu. Ali ako sasvim prestanemo da elimo, nikada nita neemo ni
dobiti ni postii.
Odgovor: Tano. Ali ono to Buda kae jeste da kada naa elja, naa udnja, nae
neprekidno nezadovoljstvo onim to imamo i naa neprekidna tenja za vie i vie pone da
izaziva u nama patnju, tada bi trebalo da je zaustavimo. On nas poziva da napravimo razliku
izmeu onoga to nam je neophodno i onoga to elimo; da zadovoljimo svoje potrebe i da
izmenimo svoje elje. On nas poduava da nae potrebe mogu biti zadovoljene, ali su nae
elje beskrajne -- jama bez dna. Postoje potrebe koje su vane, osnovne, i koje mi moemo da
zadovoljimo i na tome bi trebalo da radimo. elje izvan toga bi trebalo postepeno da
smanjujemo. Na kraju krajeva, ta je cilj ivota? Imati ili biti zadovoljan i srean.
Pitanje: Pomenuli ste preporaanje. No, postoji li ikakav dokaz da tako neto postoji?
Odgovor: Postoji vie dokaza da se takva stvar dogaa, ali razmotriemo to u posebnom
poglavlju kasnije.
Pitanje: ta je trea plemenita istina?
Odgovor: Trea plemenita istina jeste da je mogue iskoreniti patnju i dostii sreu. Ovo je
moda najvanija od sve etiri plemenite istine, jer je u njoj Buda potvrdio da su istinska srea
i zadovoljstvo mogui. Kada odustanemo od beskorisne elje i nauimo da ivimo svaki dan
kao da nam je jedan jedini, da uivamo bez uznemirujuih elja u svemu onome to nam ivot
ponudi, prolazei kroz probleme koje ivot podrazumeva strpljivo i bez straha, bez mrnje i
besa, tada moemo postati sreni i slobodni. Tada i samo tada smo u stanju da potpuno
ivimo. Zato to vie nismo opsednuti jurnjavom za sopstvenim sebinim eljama, otkrivamo
da imamo mnogo vie vremena da pomaemo drugima kako bi zadovoljili svoje potrebe. To
stanje se naziva nirvana.
Pitanje: ta ili gde je nirvana?
Odgovor: To je dimenzija koja prevazilazi vreme i prostor, te je otud teko o njoj govoriti,
ak i misliti, jer su rei i misli sposobne da opisuju samo prostor-vreme dimenziju. No, poto
je nirvana izvan vremena, nema kretanja, nema trenja i nema starenja i umiranja. Tako je
nirvana vena. Poto je izvan prostora, nema uzroka, nema granica, nema pojma sopstva i nesopstva, te je tako nirvana bezgranina. Buda nas takoe uverava da je nirvana iskustvo velike
sree. Tako je govorio:
Nirvana je najvea srea (Dhp. 204)
Pitanje: Postoji li ijedan dokaz da takva dimezija postoji?
Odgovor: Ne postoji. Ali je njegovo postojanje mogue izvesti posredno. Ukoliko postoji
dimezija u kojoj vreme i prostor operiu, a postoji -- ovaj svet u kojem ivimo -- tada moemo
zakljuiti da postoji i dimezija u kojoj vreme i prostor ne operiu -- nirvana. I opet, iako ne
moemo dokazati da nirvana postoji, imamo Budinu re da postoji. Tako on kae:
Postoji neroeno, nenastalo, nesainjeno, nesastavljeno. Kad ne bi postojalo to neroeno,
nenastalo, nesainjeno, nesastavljeno, ne bi bilo bekstva od onoga to je roeno, nastalo,
sainjeno i sastavljeno. Ali poto postoji neroeno, nenastalo, nesainjeno, nesastavljeno, tada
i postoji bekstvo od onoga to je roeno, nastalo, sainjeno i sastavljeno.
Prepoznaemo je kad je dostignemo. Do tada, moemo da vebamo.
Pitanje: A ta je etvrta plemenita istina?
Odgovor: etvrta plemenita istina jeste put koji vodi do iskorenjivanja patnje. Taj put se
naziva plemeniti osmostruki put i sastoji se od ispravnog razumevanja, ispravne misli,
ispravnog govora, ispravnog ivljenja, ispravnog napora, ispravno sabranosti i ispravne
koncentracije. Budistika praksa sastoji se od vebanja tih osam stvari, sve dok one ne
postanu potpuno usavrene. Uoavate da koraci na ovom putu pokrivaju svaki vid ivota:
intelektualni, etiki, socijalni i ekonomski, kao i psiholoki, te otuda sadre sve to je nekome
potrebno da bi vodio dobar ivot i duhovno se razvijao.
Odgovor: Sve religije imaju mitove i prie koje pokuavaju da daju odgovor na ovo pitanje.
U davna vremena, kada oveanstvo jednostavno nije znalo, takvi mitovi su mogli da budu
dovoljni, ali u 21. veku, u doba fizike, astronomije i geologije, takve mitove su prevazile
naune injenice. Nauka je objasnila poreklo svemira bez vraanja na ideju boga.
Pitanje: ta Buda kae o poreklu svemira?
Odgovor: Interesantno je da je Budino objanjenje porekla svemira veoma slino naunom
gleditu. U Aganna sutti, Buda opisuje kako svemir biva uniten, a zatim se ponovo vraa u
svoj sadanji oblik tokom nebrojeno mnogo miliona godina. Prvi ivot nastaje na povrini
vode i zatim se opet nebrojeno mnogo miliona godina razvija iz jednostavnih u kompleksne
organizme. Svi ovi procesi su bez poetka i kraja i pokreu ih prirodni uzroci.
Pitanje: Kaete da ne postoje dokazi o postojanju boga, ali ta je sa udima?
Odgovor: Mnogi veruju da su uda dokaz postojanja boga. ujemo tvrdnje kako su se
odigrala neka udesna isceljenja, ali nikad ne dobijamo nezavisna svedoanstva neke
medicinske ustanove ili hirurga. ujemo prie iz druge ruke da je neko udesno spaen iz
neke katastrofe, ali ne i nepristrasne izvetaje svedoka takvog dogaaja. ujemo glasine da je
molitva iscelila bolesno telo, ili ojaala atrofirane udove, ali nikad ne vidimo rendgenske
snimke, niti komentare doktora i medicinskih sestara. Nedokazane tvrdnje, prie iz druge ruke
i glasine nisu nikakva zamena vrstim dokazima, a vrsti dokazi o postojanju uda su vrlo
retki. Ipak, neobjanjive stvari se nekad deavaju, ali naa nesposobnost da objasnimo ove
dogaaje ne dokazuje postojanje bogova. Ona samo dokazuje da je nae znanje nepotpuno.
Pre razvoja moderne medicine, kada ljudi nisu znali ta uzrokuje bolesti, ljudi su verovali da
bog ili bogovi alju bolesti kao kaznu. Sada znamo ta ih uzrokuje i kada se razbolimo
uzimamo lekove.U budunosti, kada nae znanje o svetu bude potpunije, biemo u stanju da
razumemo ta uzrokuje neobjanjene fenomene, ba kao to danas razumemo ta je uzrok
bolesti.
Pitanje: Ali toliko ljudi veruje u neku vrstu boga, tu mora biti neke istine.
Odgovor: To nije tano. Nekada su svi ljudi verovali da je zemlja ravna ploa i nisu bili u
pravu. Broj ljudi koji u neku ideju veruje nije nikakva mera istinitosti ili neistinitosti te ideje.
Jedini nain da proverimo istinitost neke ideje je da posmatramo injenice i ispitamo dokaze.
Pitanje: Pa ako vi budisti ne veruju u bogove, u ta verujete?
Odgovor: Ne verujemo u boga zato to verujemo u oveanstvo. Verujemo da je svako
ljudsko bie dragoceno i vano i da svako ima potencijal da se razvije u Budu savreno
ljudsko bie. Mi verujemo da ljudi mogu da prerastu neznanje i iracionalnost i vide stvari
onakvima kakve one zaista jesu. Verujemo da mrznja, bes, zloba i ljubomora mogu da se
zamene ljubavlju, strpljenjem, velikodunou i dobrotom. Verujemo da je sve ovo mogue za
svakog oveka ako uloi dovoljno truda, voen i podravan drugim budistima i inspirisan
Budinim primerom. Kao to Buda kae:
Niko nas ne spasava sem nas samih.
Niko ne moe i niko ne uspeva.
Mi sami moramo hodati stazom,
a Bude nam jasno pokazuju put. (Dp. 165)
5. Preporaanje
Pitanje: Odakle dolazimo mi ljudi i kuda idemo?
Odgovor: Postoje tri mogua odgovora na ovo pitanje. Oni koji veruju u boga ili bogove
obino tvrde da pre nego to se ovek rodi, on ne postoji, da bi se zatim rodili zahvaljujui
boijoj volji. Potom ive svoj ivot i onda, u skladu sa onim u ta su verovali i ta su tokom
ivota inili, odlazne ili veno na nebo ili veno u pakao. Ima drugih, humanista i naunika,
koji tvrde da se ljudi raaju putem zaea i u skladu sa prirodnim zakonima, da zatim ive i
da, posle smrti, prestaju da postoje. Budizam ne prihvata nijedno od ova dva objanjenja. Prvo
otvara niz etikih problema. Ako boga zaista stvara svakog od nas, teko je objasniti zato
toliko beba umre neposredno pre poroaja ili se rodi mrtvo. Drugi problem sa teistikim
objanjenjem da se ini krajnje nepravednim da ovek treba da pati venim bolom u paklu za
ono to je uradio tokom 60 ili 70 godina. ezdeset ili 70 godina neverovanja ili nemoralnog
ivota ini se da ne zasluuju vene muke. Slino ovome, 60 ili 70 godina ivota u vrlini
izgledaju kao mali ulog za veno blaenstvo u raju. Drugo objanjenje je bolje nego prvo i
ima vie naunih dokaza koji ga potkrepljuju, ali jo uvek vana pitanja ostavlja bez
odgovora. Kako fenomen tako zapanjujue kompleksan kao to je ljudska svest da se razvije
iz jednostavnog spoja spermatozoida i jajne elije i to za samo devet meseci? I sada kada
parapsihologija postaje deo priznate nauke, pojave kao to je telepatija je vrlo teko uklopiti u
materijalistiki model uma.
Budizam na pitanje odakle oveanstvo dolazi i kuda ide nudi objanjenje koje najvie
zadovoljava. Kada umremo, um sa svim sklonostima, preferencijama, sposobnostima i
karakteristikama koje su se razvile i uslovljavale tokom ivota ponovo se uspostavlja u
oploenom jajetu. Tako individua raste, biva ponovo roena i razvija linost uslovljenu kako
mentalnim karakteristima koje su prenete iz poslednjeg ivota, tako i novim okruenjem.
Linost e se menjati i oblikovati svesnim naporom i uslovljavajuim faktorima kao to su
obrazovanje, uticaj roditelja i drugtvo i ponovo e,posle smrti, sebe uspostaviti u novom
oploenom jajetu. Ovaj proces umiranja i ponovnog raanja nastavie se sve dok ne nestanu
uslovi koji ga izazivaju, a to su elja i neznanje. Kada nestanu, umesto da se ponovo raa, um
dostie stanje koje je nazvano nirvana i to je krajnji cilj budizma i cilj ivota samog.
Pitanje: Kako to um prelazi iz jednog tela u drugo?
Odgovor: BZamisli bie kao radio talase. Radio talasi, koji nisu sainjeni od rei i muzike,
ve od energije na razliitim frekvencijama, prenose se, kreu kroz prostor, da bi ih privukao i
registrovao prijemnik i potom emitovao kao rei i muziku. Slino je sa umom. U trenutku
smrti, mentalna energija se kree kroz prostor, nju privlai i registruje oploeno jaje. Kako
embrion raste, ona se skoncentrie u mozgu, odakle kasnije "emituje" sebe kao novu linost.
Pitanje: Da li se uvek preporaamo kao ljudska bia?
Odgovor: Ne, postoji nekoliko svetova u kojima se preporaamo. neki ljudi se preporaaju u
raju, neki se preporaaju u paklu, neki kao gladni duhovi i tako dalje. Raj nije toliko nekakvo
mesto koliko stanje, kada imamo suptilno telo i um uglavnom doivljava zadovoljstvo. Kao i
sva uslovljena stanja, raj je prolazan i kada nam je ivotni vek okonan, mogue je da se opet
rodimo kao ljudsko bie. Pakao, isto tako, nije neko mesto, ve stanje, kada imamo suptilno
telo i um uglavnom doivljava strepnju i bol. Biti gladni duh, takoe, jeste stanje kada imamo
suptilno telo i ume je neprekidno muen udnjom i nezadovoljstvom. Dakle, nebeska bia
uglavnom doivljavaju zadovoljstvo, bia u paklu i gladni duhovi doivljavaju uglavnom bol,
dok ljudska bia najee doivljavaju meavina ovo dvoje. Glavna razlika izmeu sveta ljudi
i drugih svetova jeste u tipu tela i kvalitetu doivljaja.
Pitanje: ta odreuje gde e se neko roditi?
Odgovor: Najvaniji faktor, ali ne i jedini, koji utie na to gde emo se roditi i koji vrstu
ivota emo iveti jeste kamma. Re kamma znai "postupak, delo" i odnosi se na ono to
smo uinili namerno. Drugim reima, to kakvi smo u dobroj je meri odreeno time kako smo
razmiljali i ta smo radili u prolosti. Slino tome, kako mislimo i delujemo sada uticae na
to kakvi emo biti u budunosti. Blag, ljubavlju ispunjen tip oveka e najee biti roen u
raju ili kao ljudsko bie koje ima predodreenost za prijatne doivljaje. Nervozna, zabrinuta
ili vrlo okrutna osoba obino se preporaa u paklu ili kao ljudsko bie koje je predodreeno
za neprijatne doivljaje. Osoba koja razvija opsesivnu elju, jaku poudu i neutaive ambicije
koje nikada ne mogu biti zadovoljene obino e se roditi kao gladni duh ili kao ovek koji je
frustriran pohlepom i udnjom. Kakve god da su snane mentalne navike razvijene u ovom
ivotu, one e sejednostavno nastaviti i u narednom. Veina ljudi se, meutim, preporaa kao
ljudska bia.
Pitanje: Dakle, mi nismo predodreeni svojom kammom, moemo i da je menjamo.
Odgovor: Naravno da moemo. Zato je jedan od koraka na plemenitom osmostrukom putu
ispravan napor. On zavisi od nae iskrenosti, koliko mnogo energije ulaemo i koliko su jake
nae navike. Ali istina je da neki ljudi jednostavno protre kroz ivot pod uticajem svojih
prolih navika, a da ne uine bilo kakav napor da ih izmene i ostaju rtve njihovih neprijatnih
posledica. Takvi ljudi e nastaviti da pate sve dok ne promene svoje negativne navike. to
due te negativne navike ostanu, to e ih posle tee biti izmeniti. Budisti ovo razumeju i
korste svaku priliku da izmene mentalne navike koje imaju neprijatne posledice, kao i da
razvijaju one koje imaju prijatan rezultat. Meditacija je jedna od tehnika koje se koriste za
menjanje ustaljenih navika u umu kao to je i uzdravanje od govorenja i ponaanja na
odreeni nain. itav budistiki ivot jeste vebanje u proiavanju i oslobaanju uma. Na
primer, ako su u prolom ivotu strpljivost i ljubaznost bile istaknute osobine vaeh karaktera,
takve tendencije e se ponovo javiti u sadanjem ivotu. Ako se pak one podstiu i razvijaju i
u ovome, one e se javiti jo jae i dominantnije u buduem ivotu. Ovo je zasnovano na
jednostavnoj injenici, koju je mogue lako uoiti, da je dugo ukorenjene navike najtee
iskoreniti.
Dakle, kada ste strpljivi i ljubazni, obino se dogaa da vas drugi ne iznerviraju lako, niste
zlopamtilo, ljudi vas vole i tako su vaa iskustva obino prijatna. Uzmimo drugi primer.
Recimo da se rodite sa sklonou da budete strpljiv i ljubazan zahvaljujui svojim mentalnim
navikama iz prolog ivota. Ali u sadanjem ivotu ne obraa mnogo panje na to da dalje
jaa i razvija takve sklonosti. One e postepeno slabiti i nestati, pa e moda u narednom
ivotu biti potpuno izgubljene. I poto je to sluaj, postoji mogunost da u tom ili narednom
ivotu pono da rastu i razvijaju se naprasitost, bes i okrutnost, donosei sa sobom sva ona
neprijatna iskustva koja takvi stavovi stvaraju.
Uzmimo jo jedan, poslednji primer. Recimo da zbog scojih mentalnih navika u poslednjem
ivotu, u sadanjem ima sklonosti da bude kratkih ivaca i besan, ali shvata da ti takve
navike samo donose neprijatnosti. Ako si u stanju samo da oslabi te sklonosti, one e se
ponovo javiti u narednom ivotu, u kojem e ih uz jo malo napora biti mogue sasvim
eliminisati i time se moe osloboditi njihovih neprijatnih posledica.
Pitanje: Govorili ste mnogo o preporaanju, ali postoji li bilo kakav dokaz da se preporaamo
posle smrti.
Odgovor: Ne samo da postoje nauni dokazi u prilog budistikog verovanja u preporaanje,
ve je teorija o ivotu posle ivota jedina koja ima bilo koji dokaz u svoju korist. Nema
nikakvog dokaza koji dokazuje postojanje raja, niti naravno dokaza za potpuno ponitavanje
posle smrti. Tokom poslednjih 30 godina parapsiholozi su prouavale izvetaje nekih ljudi
koji su imali vrlo iva seanja na svoje prethodne ivote. Na primer, u Engleskoj,
petogodinja devojica je tvrdila da moe da se seti svog "drugog oca i majke" i priala je vrlo
detaljno o neemo to je izgledalo kao dogaaj iz ivota neke druge osobe. Parapsiholozi su je
pozvali i ona je odgovorila na stotine pitanja. Priala je o ivotu u selu koje je ini se bilo
smeteno u paniji, dala je ime sela, ime ulice u kojoj je ivela, imena suseda i detalje iz
svakodnevnog ivota. Ispriala je takoe dirljivu priu kako su je udarila kola i da je dva dana
kasnije preminula od povreda. Kada su svi ti navodi provereni, ispostavilo se da su tani. U
paniji je zaista postojalo selo sa imenom koje je devojica navela. Isto tako i ulica i kua
kakvu je opisala. tavie, ustanovljeno je da je 23-godinja devojka koja je ivela u toj kui
nastadala u saobraajnoj nesei pre pet godina. Kako je mogue da 5-godinja devojica koja
ivi u Engleskoj i koja nikada nije putovala u paniju zna sve te detalje? I ovo, naravno, nije
jedini ovakav sluaj. Profesor Jan Stivenson sa katedre za psihologiju Univerziteta u
Virdiniji u svojim je knjigama opisao na desetine ovakvih sluajeva. On je priznati naunik,
ije je 25-godinje prouavanje ljudi koji se seaju svojih prolih ivota veoma snaan dokaz
u prilog budistikog uenja o preporaanju.
Pitanje: Neki ljudi mogu rei da je navodna sposobnost da se setimo ranijih ivota zapravo
avolovo delo.
Odgovor: BNe moete jednostavno odbaciti sve to se ne uklapa u vae verovanje kao
avolju rabotu. Kada su na videlo iznede gole injenice u prilog nekoj ideji, morate koristiti
racionalne i logike argumente ako elite da im se suprotstavite -- a ne iracionalni sujeverni
govor o avolima.
Pitanje: Moe se rei da je razgovor o preporaanju takoe malo sujeveran.
Odgovor: Renik definie sujevereje kao "verovanje koje nije zasnovano na razumu ili
injenici, ve na asocijaciji ideja, kao kod magije." Ukoliko biste mogli da mi pokaete
ozbiljnu studiju o postojanju avola koju je napisao naunik, tada bih se sloio da verovanje u
avola nije sujeverje. Ali nisam nikada uo za neko istraivanje o avolima; naunici
jednostavno nee da se zamajavaju time, te zati i kaem da ne mostoji dokaz o postojanju
avola. Ali ako to smo videli, postoje dokazi koji ukazazuju na mogunost da se
preporaanje dogaa. Ukoliko je verovanje u ponovno roenje zasnovano barem na nekim
injenicama, ono ne moe biti sujeverje.
otkrio reinkarnaciju, izgledalo mi je kao da sam otkrio jedan univerzalan plan. Shvataio sam
da postoji ansa da ostvarim svoje ideje. Vreme vie nije bilo ogranieno. Vie nisam bio rob
kazaljki ovoga sata... Genije se postaje zahvaljujui iskustvu. Neki misle da je to dar ili
talenat, ali to je plod jako dugog iskustva kroz mnogo ivota. Neke due su starije od drugih i
otuda i znaju vie... Otkrie reinkarnacije umirilo je moj um... Ukoliko sauvate beleku o
ovom razgovoru, nainite je tako da umiri umove ljudi. Hteo bih i drugim da prenesem
spokojstvo koje nam ovakav produen pogled na ivot daje.
Tako budistiko uenje o preporaanju ima neke naune osnove, ono je logno i odgovara na
neka vana pitanja o ovekovoj sudbini. Ali je i velika uteha. Prema Budi, ako ne uspete da
dostignete nirvanu u ovom ivotu, imaete priliku da pokuate u nekom od narednih. Ako ste
u ovom ivotu nainili greke, moi ete da se ispravite u narednomZaista ete biti u prilici da
uite na sopstvenim grekama. Stvari koje niste u stanju da uradite ili postignete u ovom
ivotu, moda e zaista postati mogue u naredno. Kakvo divno uenje!
Pitanje: Sve je intelektualno veoma stimulativno, ali moram priznati da sam ja jo uvek
skeptian.
Odgovor: To je u redu. Budizam nije ona vrsta religije u koju mora da stupi i pone da
veruje u sve to ona poduava. Kakav korist od toga da sebe prisiljava da veruje u stvari u
koje zapravo ne moe da veruje? Meutim, jo uvek moe da veba ono to smatra da ti
pomae, prihvati one ideje koje smatra prihvatljivim i ima koristi od njih i bez verovanja u
preporaanje. Ko zna! Moda jednog dana ugleda i istinu o preporaanju.
6. Meditacija
Pitanje: ta je to meditacija?
Odgovor: Meditacija je svestan napor da se promeni nain na koji um funkcionie. Pali re za
meditaciju je bhavana to znai nega, razvijanje ili prosto bivanje.
Pitanje: Da li je meditacija vana?
Odgovor: Jeste. Bez obzira na to koliko eleli da budemo dobri, ukoliko nismo sposobni da
promenimo nae elje zbog kojih se ponaamo onako kako se ponaamo, promena e biti vrlo
teka. Na primer, neko moe da primeti da je vrlo nestrpljiv u odnosu sa svojom suprugom i
moe da obea sebi: Od sada vie neu da budem tako nestrpljiv. Ali sat kasnije, moe opet
da se izdere na nju zato to nije svestan sebe samoga, pa nestrpljenje provali iz njega a da on
toga nije ni svestan. Meditacija pomae da se razvije svesnost i energija potrebna za
transformaciju ukorenjenih mentalnih navika ponaanja.
Pitanje: uo sam da meditacija moe biti opasna. Da li je to tano?
Odgovor: So nam je potrebna da bismo iveli. Ali ako biste pojeli kilo soli, to bi vas
verovatno ubilo. Da biste funkcionisali u modernom svetu, potrebna su vam kola, ali ukoliko
ne potujete pravila saobraaja ili ukoliko vozite pijani, automobil e postati opasna maina.
Meditacija je upravo takva. Od sutinskog je znaaja za nae mentalno zdravlje i blagostanje,
ali ukoliko je praktikujete na lo nain, moe da prouzrokuje probleme. Neki ljudi imaju
probleme kao to je depresija, iracionalni starhovi ili izofrenija i misle da je meditacija
instant lek za njihove probleme. Poinju da meditiraju i njihovo stanje se u nekim sluajevima
pogora. Ukoliko imate problem ovakve vrste, treba prvo da potraite pomo strunjaka, pa
kada vam je bolje da ponete sa meditacijom. Drugi ljudi precene svoje sposobnosti. Ponu sa
meditacijom i umesto da idu postepeno, korak po korak, oni ulau previe energije u
meditaciju ili meditiraju u suvie dugim periodima i vrlo brzo postanu iscrpljeni. Ali
verovatno je najvei broj problema sa meditacijom posledica kengur meditacije. Neki ljudi
idu kod jednog uitelja neko vreme i praktikuju tehniku koju on poduava. Nakon nedelju
dana poznati uitelj meditacije poseti njihov grad i oni odlue da ukljue neke od njegovih
ideja u svoju praksu. Ako tako nastave i sa drugim uenjima na koja naiu, uskoro postanu
potpuno zbunjeni. Skakanje, kao kengur, od jednog uitelja do drugog, od jedne meditativne
tehnike do druge, jeste greka. Ukoliko nemate nikakvih ozbiljnih mentalnih problema,
najbolje to moete da uradite za sebe je da ponete da meditirate i da to radite koristei svoju
sposobnost rasuivanja.
Pitanje: Koliko ima vrsta meditacija?
Odgovor: Buda je poduavao mnogo razliitih vrsta meditacije, od kojih je svaka bila
kreirana ili za prevazilaenje odreenog problema ili za razvoj odreenog psiholokog stanja.
Dve najee praktikovane i najkorisnije vrste meditacije su sabranost uma na dah - anapana
sati, i meditacija blagonaklonosti i ljubavi - metta bhavana.
Pitanje: Kada bih hteo da praktikujem sabranost uma na dah, kako bi to trebalo da radim?
Odgovor: Trebalo bi da pratite sledee proste korake mesto, poloaj tela, kako vebate i
koji se problemi javljaju. Prvo, pronaite odgovarajue mesto, sobu koja nije buna i gde
neete biti uznemiravani. Drugo, zauzmite udoban poloaj. Dobar nain da sedite je na
jastuku sa prekrtenim nogama, pravim leima, akama u krilu i zatvorenim oima.
Alternativno, moete sesti na stolicu, pod uslovom da vam je kima prava. Sledee je sama
veba. Dok mirno sedite zatvorenih oiju, usredsredite svoju panju na udah i izdah. Ovo
moe da se izvede ili brojanjem daha ili posmatranjem stomaka kako se die prilikom udaha i
sputa prilikom izdaha. Kada ponemo da vebamo, odreeni problemi i potekoe e se
pojaviti. Moe se pojaviti iritirajui svrab po telu ili bolovi u kolenima. Ukoliko se ovo
dogodi, pokuajte da odravate telo oputeno i bez pokreta i nastavite da drite panju na
dahu. Najverovatnije e vam se pojavljivati nizovi misli i skretati vam panju sa daha. Jedini
nain da se nosite sa ovim je da svaki put strpljivo i blago vratite panju na dah. Ukoliko
nastavite da radite ovo, vremenom e vam se te misli umiriti, vaa koncentracija e ojaati i
doiveete trenutke duboke mentalne smirenosti i unutranje vedrine.
Pitanje: Koliko dugo treba da meditiram?
Odgovor: Dobro je poeti sa petnaestminutnom meditacijom svakoga dana prve nedelje, a
onda produavati meditaciju za pet minuta svake nedelje dok ne doete na 45 minuta
meditiranja. Nakon nekoliko nedelja svakodnevne meditacije primetiete da vam se
koncentracija poboljava.
Pitanje: A meditacija blagonaklonosti i ljubavi? Kako se ona praktikuje?
Odgovor: Kada ste dobro upoznati sa meditacijom sabranosti uma na dah i kada je redovno
upranjavate, moete poeti sa meditacijom blagonaklonosti i ljubavi. Treba je upranjavati
dva ili tri puta nedeljno nakon meditacije sabranosti uma na dah. Prvo usmerite panju prema
sebi i uputite sebi rei kao to su: Neka ja budem sretan i neka budem dobro. Neka sam
miran i staloen. Neka sam zatien od svih opasnosti. Neka mi je um osloboen svake
mrnje. Neka mi je srce ispunjeno ljubavlju. Neka sam sretan. Neka budem dobro. Zatim,
jedno po jedno, razmiljajte na taj nain o nekoj osobi koju volite, o neutralnoj osobi, to e
rei osobi koju niti volite niti ne volite i na kraju o osobi koju ne volite. Poelite svakome od
njih blagostanje i sreu.
Pitanje: Koje su blagodeti praktikovanja ovakve meditacije?
Odgovor: Ukoliko upranjavate meditaciju blagonaklonosti i uvida redovno i sa pravim
mentalnim stavom, moi ete da primetite da se u vama dogaaju veoma pozitivne promene.
Primetiete da ste mnogo sposobniji da prihvatite sebe i da oprostite sebi. Primetiete da se
vaa oseanja prema voljenim osobama pojaavaju. Primetiete da postajete prijatelji sa
ljudima prema kojima ste ranije bili ravnoduni i za koje niste mnogo marili. Takoe ete
primetiti da vam neprijateljstvo i mrnja koje ste imali prema nekim ljudima slabe i da
vremenom potpuno iezavaju. Ponekad, ukoliko znate nekoga ko je bolestan, nesretan ili
nailazi na velike potekoe, moete ga ukljuiti u svoju meditaciju i esto ete videti kako se
njegova situacija poboljava.
Pitanje: Kako je to mogue?
Odgovor: Kada je ispravno razvijen, um je veoma moan instrument.
Kada bismo mogli
da nauimo da usredsreujemo svoju mentalnu energiju i da je projektujemo na druge, to bi
imalo efekta na njih. Moda ste ve imali slina iskustva. Moda vam se desilo da ste sa puno
ljudi u nekoj sobi i da imate oseaj da vas neko gleda. Okrenete se, i zaista neko vas gleda
ukoena pogleda. Dogodilo se da ste uhvatili, osetili mentalnu energiju te druge osobe.
Meditacija blagonaklonosti i ljubavi je ovakva. Projektujemo nau pozitivnu mentalnu
energiju na druge i to ih moe postepeno promeniti.
Pitanje: Da li postoje i druge vrste meditacije?
Odgovor: Postoje. Poslednja i verovatno najvanija vrsta meditacije se zove vipassana. Re
vipassana znai videti unutar, videti duboko i obino se prevodi kao meditacija uvida.
Pitanje: Objasnite nam meditaciju uvida.
Odgovor: Tokom meditacije uvida trudimo se da budemo svesni onoga to nam se dogaa, a
da o tome ne razmiljamo ili na to reagujemo.
Pitanje: ta bi bila svrha toga?
Odgovor: Mi obino reagujemo na naa iskustva tako to ih ili volimo ili nevolimo ili im
dozvolimo da pokrenu u nama lavinu misli, sanjarenja ili seanja. Sve ove reakcije izobliuju
i pomuuju naa iskustva, to nam onemoguava da ih pravilno rastumaimo. Razvijajui nereagujuu svesnost poinjemo polako da uviamo zato neto mislimo, govorimo ili radimo
na odreeni nain. Naravno, bolje poznavanje sebe moe samo da ima pozitivan uticaj na nae
ivote. Sledea prednost praktikovanja meditacije uvida je to ona nakon nekog vremena
stvara rastojanje izmeu nas i naeg iskustva. Tada, umesto da automatski i nesvesno
reagujemo na svako iskuenje ili izazov, otkrivamo da smo sposobni da se povuemo jedan
korak nazad, to nam omoguava da odluimo da li da reagujemo i kako. Na taj nain imamo
vie kontrole nad naim ivotom, ne zato to smo razvili elinu volju, nego zato to jasnije
vidimo.
Pitanje: Znai u pravu sam kada kaem da nam meditacija uvida pomae da postanemo bolji i
sretniji?
Odgovor: Pa, to je poetak, veoma vaan poetak. Meditacija ima mnogo uzvieniji cilj od
toga. Kako naa praksa sazreva i kako se naa svesnost produbljuje, poinjemo da
primeujemo da je nae iskustvo vrlo bezlino, da se u stvari odvija bez da ga ja izaziva,
ak da i ne postoji to ja koje ga doivljava. U poetku praktikant moe da ima samo
povremene bleskove ovog iskustva, ali vremenom ovo saznanje postaje jasno.
Pitanje: To zvui poprilino zastraujue.
Odgovor: Zvui zastraujue, zar ne? Zapravo kada ljudi prvi put imaju ovakvo iskustvo,
malo su uplaeni, ali ubrzo je strah zamenjen dubokim saznanjem saznanjem da oni nisu
ono to su oduvek mislili da jesu. Postepeno ego slabi i vremenom se potpuno rastvara
zajedno sa oseajima ja i moje. To je momenat kada ivot jednoga budiste zajedno sa
svim njegovim pogledima poinje da se menja. Uzmite samo koliko linih, drutvenih, pa ak
i internacionalnih sukoba imaju svoj koren u egu, u rasnom i nacionalnom ponosu, u oseanju
da smo nipodatavani, ponieni, da nam se preti ili u oajnikom vapaju Ovo je moje, Ono
pripada nama. Prema budistikom uenju pravi mir i srea se mogu nai tek kada otkrijemo
svoj pravi identitet. To je ono to se zove prosvetljenje.
Pitanje: To je vrlo privlana ideja, ali je u isto vreme i veoma alarmantna. Kako moe
prosvetljena osoba da funkcionie u ovom svetu bez oseanja ja ili bez oseanja vlasnitva.
Odgovor: Pa i prosvetljena osoba moe nas s pravom da pita Kako moete da funkcioniete
sa oseanjem sopstva? Kako ste samo sposobni da izdrite sve naprijatnosti i strahove,
ljubomoru, pohlepu i sujetu, vau i drugih ljudi. Nemojte nikada dozvoliti da se razbolite od
groznice beskrajnog nagomilavanja jo i jo, od zaslepljenosti da uvek budete bolji ili ispred
sledee osobe, od tog uasnog straha da moe da vam se desi da sve to imate izgubite?
Izgleda da se prosvetljeni ljudi sasvim dobro snalaze u ovom ivotu. Oni neprosvetljeni, vi i
ja, jesu ti koji imaju i stvaraju probleme sebi i drugima.
Pitanje: Razumem ta hoete da kaete. Ali koliko dugo morate da meditirate da biste se
prosvetlili?
Odgovor: To je nemogue proceniti i verovatno nije ni bitno. to ne biste jednostavno poeli
da meditirate i videli kuda vas to vodi? Ukoliko praktikujete iskreno i pametno, moete
ustanoviti da vam to znaajno poboljava kvalitet ivota. Vremenom, moete poeleti da
dublje istraite meditaciju i Dhammu. Kasnije to moe da postane najvanija stvar u vaem
ivotu. Nemojte poinjati sa nagaanjima i brigama vezanim za vie stepene prakse dok se jo
niste ni otisnuli na put. Idite korak po korak.
Pitanje: Da li mi treba uitelj da me poui meditaciji?
Odgovor: Uitelj nije absolutno neophodan, ali lino vostvo od strane nekoga ko je upoznat
sa meditacijom velika je pomo. Naalost, neki monasi i laici se stavljaju u ulogu uitelja
meditacije, a da pri tome ne znaju ta rade. Pokuajte da naete uitelja koji ima dobru
reputaciju, uravnoteenu linost i koji je dosledan Budinim uenjima.
Pitanje: uo sam da je meditacija danas u irokoj upotrebi i u psihologiji. Da li je to tano?
Odgovor: Tano je. Meditacija je danas prihvaena kao praksa koja ima visok tarapeutski
efekat na ljudski um i mnogi profesionalci koji rade na polju mentalnog zdravlja je koriste da
kod pacijenata izazovu oputanje, prevazilaenje strahova i poboljanje samosvesnosti. Budin
uvid u ljudski um pomae ljudima danas isto onoliko koliko je pomagao i u drevna vremena.
7. Mudrost i saoseanje
Pitanje: esto ujem budiste kako govore o mudrosti i saoseanju. ta ova dva pojma znae?
Odgovor: Neke religije veruju da je saoseanje ili ljubav (ova dva su veoma slina) najvaniji
duhovni kvalitet, ali pri tome gree to ne poklanjaju panju mudrosti. Rezultat toga je da
moe da zavri kao jedna dobroduna budala, veoma ljubazna osoba, ali sa malo ili nimalo
razumevanja. Drugi sistemi razmiljanja, kao to je nauka, veruju da mudrost moe najbolje
da se razvije kada su sve emocije, ukljuujui saoseanje, odstranjene. Rezultat ovoga je da
nauka tei da bude preokupirana rezultatima, zaboravljajui da ona treba da slui
oveanstvu, a ne da ga kontrolie i da njime dominira. Kako su inae naunici mogli da
upotrebe svoja znanja da razviju atomsku bombu, bakterije za bioloki rat i tome sline stvari?
Budizam ui da morate da razvijete i saoseanje i mudrost da biste bili dobro uravnoteena i
kompletna osoba.
Pitanje: ta je to mudrost prema budizmu?
Odgovor: Najvea mudrost je videti da su u realnosti sve pojave nekompletne, prolazne i bez
trajnog sopstva. Ovo razumevanje je potpuno oslobaajue i vodi do velike sigurnosti i sree
koja se zove nirvana. Meutim, Buda nije mnogo priao o ovom nivou mudrosti. Nije
mudrost jednostavno verovati sve to nam se kae. Istinska mudrost je da sami za sebe
direktno vidimo i razumemo. Tada, na ovom nivou, mudrost je biti otvorenog, pre nego
zatvorenog uma, sluati tua gledita pre nego biti ohol, paljivo istraiti injenice koje su u
suprotnosti sa naim verovanjima radije nego drati glavu u pesku, biti objektivan radije nego
imati predrasude, uloiti vreme u formiranje naih stavova i verovanja radije nego prihvatiti
prvo ili najemotivnije to nam se ponudi. Biti uvek spreman da promenimo naa verovanja
kada su nam prezentovane injenice koje ih opovrgavaju, to je mudrost. Osoba koja ovako
ini je zasigurno mudra i zasigurno e pre ili kasnije da dopre do razumevanja. Put na kome
jednostavno poverujete u sve to vam se kae je lak put. Put budizma zahteva hrabrost,
strpljenje, fleksibilnost i pamet.
Pitanje: Mislim da to moe veoma mali broj ljudi. Kakva je onda svrha budizma kada samo
mali broj ljudi moe da ga praktikuje?
Odgovor: Tano je da nisu jo svi spremni za istine budizma. Ali ako neko nije sposoban da
razume Budina uenja sada, moda e biti dovoljno zreo za to u iduem ivotu. Meutim, ima
puno onih koji su sposobni da, uz samo malo pravih rei i ohrabrenja, uveaju svoje
razumevanje. Upravo iz toga razloga budisti tee da blago i mirno dele uvide budizma sa
ostalima. Buda nas je pouavao iz saoseanja i mi treba da pouavamo druge iz saoseanja.
Pitanje: ta je to saoseanje prema budizmu?
Odgovor: Kao to mudrost pokriva intelektualnu ili razumnu stranu nae prirode, tako
saoseanje pokriva emocionalnu ili oseajnu stranu. Kao mudrost, saoseanje je iskljuivo
ljudska osobina. Re saoseanje se sastoji od dve rei, sa i oseanje. To je upravo ono to
saoseanje jeste. Kada vidimo nekoga ko je iznuren i u bolu i kada oseamo njegov bol kao da
je na sopstveni i teimo da odstranimo ili umanjimo njegov bol, to je saoseanje. Sve
najbolje u ljudskim biima, sve Budi sline osobine kao to su deljenje, spremnost da se prui
uteha, razumevanje, briga i nenost sve ovo su manifestacije saoseanja. Primetiete takoe
kod saoseajne osobe da njena briga i ljubav za druge imaju svoje korene u brizi i ljubavi
prema sebi. Najbolje emo razumeti druge kada zaista razumemo sebe. Moemo imati
oseanja za druge samo kada imamo oseanja za sebe. Tako se u budizmu neiji duhovni
razvoj potpuno prirodno razvija u brigu za dobrobit drugih. Budin ivot veoma dobro ilustruje
ovo. On je proveo est godina borei se za svoje blagostanje nakon ega je bio u stanju da
bude od koristi celom oveanstvu.
Pitanje: Znai vi kaete da smo najsposobniji da pomognemo drugima nakon to smo
pomogli sebi. Nije li to malo sebino?
Odgovor: Mi obino vidimo altruizam, brigu za druge pre nego za sebe, kao neto to je
suprotno sebinosti, brizi za sebe pre nego za druge. Budizam to ne vidi ni kao jedno ni kao
drugo, va radije kao smesu oba. Istinska briga za sebe e postepeno prerasti u brigu za druge,
poto emo videti da su drugi zaista isto to i mi. Ovo je istinsko saoseanje. Saoseanje je
najlepi dragulj u kruni Budinih uenja.
8. Vegetarijanstvo
Pitanje: Budisti bi trebali da budu vegetarijanci, zar ne?
Odgovor: To nije neophodno. Buda nije bio vegetarijanac, nije uio svoje sledbenike da budu
vegetarijanci. ak i danas ima puno dobrih budista koji nisu vegetarijanci. U budistikom
kanonu kae:
Biti grub, bez milosti, klevetati, povreivati svoje prijatelje, biti bez srca, arogantan i
pohlepan to je ono to prlja oveka, a ne jedenje mesa. Ponaati se nemoralno, odbijati da
vratite dugove, varati u poslu, uzrokovati razdor meu ljudima to je ono to prlja oveka, a
ne jedenje mesa (Sn.246-7)
Pitanje: Ali ako jedete meso, odgovorni ste to su te ivotinje ubijene. Zar to nije krenje
prvog pravila morala?
Odgovor: Tano je da ste kada jedete meso posredno ili delimino odgovorni za ubijanje
ivotinja, ali to se moe rei i za jedenje povra. Zemljoradnik treba da prska useve
insekticidima i otrovima da bi povre stiglo do vaeg tanjira bez rupa u sebi. Zatim, ivotinje
se ubijaju da be se obezbedila koa za va kai ili torbu, sapun koji koristite i za hiljade drugih
proizvoda. Nemogue je iveti bez da ste, na neki nain, indirektno odgovorni za smrt drugog
bia. Ovo je jo jedan primer prve plemenite istine, obino postojanje je patnja i
nezadovoljenost. Kada preuzmete na sebe prvo pravilo morala, vi pokuavate da izbegnete da
budete direktno odgovorni za ubijanje drugih bia.
Pitanje: Mahajana budisti ne jedu meso.
Odgovor: To nije tano. Mahajana budisti u Kini izuzetno naglaavaju vegetarijanstvo, ali i
monasi i laici (nezareeni sledbenici) mahajana tradicije u Japanu, Mongoliji i Tibetu obino
jedu meso.
Pitanje: Ali ja i dalje smatram da bi budisti trebalo da budu vegetarijanci.
Odgovor: Ukoliko postoji osoba koja je veoma strogi vegetarijanac, ali koja je sebina,
neiskrena i zla, a postoji druga osoba koja nije vegetarijanac, ali je obzirna prema drugima,
iskrena, dareljiva i ljubazna, koja od ove dve osobe bi bila bolji budista?
Pitanje: Osoba koja je iskrena i ljubazna.
Odgovor: Zato?
Pitanje: Zato to takva osoba oito ima dobro srce.
Odgovor: Upravo tako. Neko ko jede meso moe da ima isto srce ba kao to i onaj koji ne
jede maso moe da ima neisto srce. Prema Budinom uenju, vaan je kvalitet srca, a ne
sadraj jelovnika. Ima mnogo ljudi koji strogo paze da ne jedu meso, ali se ne brinu mnogo za
svoju sebinost, neiskrenost, grubost ili ljubomoru. Oni menjaju svoj nain ishrane, to je lako
da se uradi, a pri tome se ne trude da promene svoje srce, to je teko uraditi. Prema tome,
bilo da ste vegetarijanac ili ne, ne zaboravite da je proiavanje uma najvanija stvar u
budizmu.
Pitanje: Ali sa budistike take gledita, zar nije osoba istog srca koja je vegetarijanac bolji
budista od osobe istog srca koja jede meso?
Odgovor: Ukoliko je za vegetarijanca istoga srca izbegavanje mesa motivisano brigom za
ivotinje i eljom da ne bude umean u okrutnost modernog naina uzgoja ivotinja, onda je
takva osoba definitivno razvila svoju saoseajnost i svoju brigu za druge na vii nivo nego to
bi to mogao neko ko jede meso. Mnogi ljudi otkrivaju da kako se razvijaju u Dhammi,
prirodno tee ka vegetarijanstvu.
Pitanje: Neko mi je rekao da je Buda umro zato to je pojeo pokvarenu prasetinu. Da li je to
tano?
Odgovor: Ne, to nije tano. Spisi pominju da je Budin poslednji obrok bilo jelo koje se zove
sukara maddava. Mi danas ne razumemo znaenje ovog izraza, ali re sukara znai svinja
tako da ta re moe da se odnosi na pripremu svinjskog mesa, ali moe takoe i da se odnosi
na vrstu povra, pecivo ili neto drugo. ta god da je to jelo bilo, njegov pomen u spisima je
naveo mnoge ljude da poveruju da je Buda umro zato to ga je pojeo. Budi je bilo 80 godina
kada je napustio ovaj svet i on je ve neko vreme pre smrti bolovao. Istina je da je on umro od
starosti.
9. Srea i sudbina
Pitanje: ta je Buda uio u vezi sa magijom i proricanjem sudbine?
Odgovor: On je smatrao da su prakse, kao to su proricanje sudbine, noenje arobnih
amajlija radi zatite, odreivanje sretnih mesta za gradnju i odreivanje sretnih dana,
beskoristna sujeverja i izriito je zabranio svojim sledbenicima da ih upranjavaju. On je sve
ovakve prakse nazivao: niske vetine. On je govorio:
Budui da neki religiozni ljudi, dok ive od hrane koju su im obezbedili verni, zarauju za
ivot bavei se niskim vetinama, tako pogrenim nainima sticanja sredstava za ivot kao to
su gledanje u dlan, raspoznavanje znakova, tumaenje snova donoenje dobre ili loe
sree izabiranje sretne lokacije za gradnju, monah Gotama se kloni takvih niskih vetina,
takvih pogrenih naina sticanja sredstava za ivot. (D.I. 9-12)
Pitanje: Zbog ega se onda ljudi ponekad bave ovakvim stvarima i veruju u njih?
Odgovor: Zbog pohlepe, iz straha i zbog neznanja. Onog momenta kada ljudi razumeju
Budino uenje, oni uviaju da isto srce moe da ih zatiti mnogo bolje nego bilo kakvi
papirii, komadii metala, nekoliko otpevanih rei i vie se ne oslanjaju na takve stvari. Prema
Budinom uenju, iskrenost, ljubaznost, razumevanje, strpljenje, sposobnost da se oprosti,
dareljivost, vernost i ostali dobri ljudski kvaliteti su oni koji nas istinski tite i potpomau
na pravi napredak.
Pitanje: Ali neke amajlije zaista pomau, zar ne?
Odgovor: Znam oveka koja dobro zarauje prodavajui amajlije. On tvrdi da vam amajlije
mogu doneti sreu, napredak i garantuje da ete biti sposobni da predvidite brojeve lotoa koji
e biti izvueni u sledeem kolu. Ali, ukoliko je to to on tvrdi tano, zato onda on sam nije
milioner? Ukoliko te njegove amajlije zaista funkioniu, zato onda on ne dobija na lotou
nedelju za nedeljom? Jedina njegova srea je da ima ljudi koji su dovoljno lakomisleni da
kupuju njegove amajlije.
Pitanje: Onda, da li postoji tako neto kao to je imati sreu?
Odgovor: U reniku stoji da imati sreu znai verovati da ta god da se dogodi osobi,
dobro ili loe, u sledu dogaaja jeste posledica sluaja, zle kobi ili sree. Buda je u
potpunosti poricao valjanost ovakvog verovanja. Sve to se desi ima specifian uzrok ili
uzroke i mora postojati odnos izmeu uzroka i posledice. Razboleti se, na primer, ima
specifine uzroke. ovek more da doe u kontakt sa bakterijama i njegovo telo mora da bude
dovoljno slabo da bi bakterije mogle da se zapate. Postoji jasna veza izmeu uzroka (bakterija
i oslabljenog tela) i posledice (oboljenja), jer znamo da bakterije napadaju organizme i
prouzrokuju bolest. Meutim, nikakva povezanost ne moe da se nae izmeu noenja
papiria na kojima su ispisane nekakve rei i bogatstva i zdravlja. Budizam ui da sve to nam
se desi, desi se zbog jednog ili vie uzroka, a ne zbog sree, sluajnosti ili sudbine. Ljudi koji
su zainteresovani za sreu uvek pokuavaju da neto pridobiju obino vie novca i
bogatstva. Buda ui da je mnogo vanije razviti naa srca i umove. On kae:
Imati duboko znanje i umee, biti dobro istreniran i koristiti dobro izabrane rei, to je
najbolja srea. Pruati podrku svojim roditeljima, brinuti se za svoju suprugu i decu i imati
jednostavan ivotni stil, to je najbolja srea. Biti dareljiv, pravedan, pomagati roacima, biti
neokaljan u svojim postupcima, to je najbolja srea. Uzdravati se od zla i od jakih pia, biti
uvek postojan u vrlini, to je najbolja srea. Potovati i sluati dobru Dhammu ponizno,
zadovoljno, zahvalno, to je najbolja srea. (SN26I-6)
okruenje za duhovni rast. Drugi opet mogu da zakljue da im je dom, sa svim svojim
radostima i tugom, najbolje okruenje. Svi se razlikujemo.
Pitanje: Zato monasi i monahinje nose uti ogrta?
Odgovor: Kada bi drevni Indusi gledali u dunglu, oni bi uvek mogli da kau koje lie e da
opadne sa grana jer je to lie bilo ili uto, narandasto ili braon. Zbog toga je uta boja u
Indiji postala boja naputanja svetovnog ivota. Ogrtai monaha i monahinja su uti tako da
deluju kao stalni podsetnik na vanost nevezivanja, naputanja, odustajanja.
Pitanje: Zbog ega monasi i monahinje briju glave?
Odgovor: Svi pazimo na svoj izgled, naroito kosu. ene smatraju da je frizura veoma vana,
a mukarci su zabrinuti da ne oelave. Odravanje friyure trai dosta vremena. Brijanjem
glave, monasi i monahinje daju sebi vie vremena da se bave bitnim stvarima. Takoe brijanje
glave simbolizuje ideju davanja veeg znaaja unutranjoj promeni nego spoljanjem izgledu.
Pitanje: U redu je postati monah, ali ta bi se dogodilo kada bismo svi postali monasi?
Odgovor: Takvo pitanje je mogue postaviti i za svako drugo zanimanje. U redu je postati
zubar, ali ta bi se dogodilo kada bismo svi postali zubari. Tada ne bi bilo uitelja, kuvara,
taksista. U redu je postati uitelj, ali ta bi se dogodilo kada bismo svi postali uitelji. Tada
ne bi bilo zubara, itd. Buda nije sugerisao da svi treba da postanemo monasi i monahinje i
zaista to se nikada nee ni dogoditi. Meutim, uvek e biti ljudi koji e biti ptivueni
jednostavnou monakog ivota i povlaenjem is sveta, a pre svega koji e pronai
nadahnue u Budinom uenju. Kao i zubari i uitelji, i ovi ljudi e imati specijalizovana
umea i znanja koji e biti od pomoi zajednici u kojoj ive.
Pitanje: To se moe rei za one koji pouavaju, piu knjige ili se bave socijalnim radom. ta
je sa monasima i monahinjama koji ne rade nita drugo nego to sede i meditiraju. Kako su
oni korisni drutvu?
Odgovor: Mogli bismo uporediti monaha koji meditira sa naunikom istraivaem. Drutvo
finansira naunika dok on sedi u laboratoriji i izvodi eksperimente, jer se nada da e on
vremenom otkriti ili izumeti neto to e biti na opte dobro. Tako i budistiko drutvo daje
podrku monahu koji meditira (a njegove potrebe su veoma skromne), jer se nada da e on
ostvariti mudrost i uvid koji e biti na opte dobro. ak i pre nego to se ovo desi, ak i u
sluaju da se ne desi, monatvo koje meditira moe biti na korist drugima. U nekim dananjim
drutvima ivotni stil bogatih i slavnih, sa svom svojom ekstravagantnou, neumerenom
potronjom i povlaivanjem svakoj elji, smatra se idealom, onim to treba slediti ili na emu
bar treba zavideti. Monah koji meditira nam daje primer da ovek ne mora da bude bogat da
bi bio zadovoljan. Pokazuje nam da blagi i jednostavni ivotni stil takoe ima svoje prednosti.
Pitanje: uo sam da vie ne postoje budistike monahinje. Da li je to istina?
Odgovor: Buda je tokom svoga ivota osnovao enski monaki red i u prvih pet ili est
stotina godina monahinje su imale znaajnu ulogu u irenju i razvoju budizma. Ali iz nekog
nejasnog razloga monahinje nikada nisu uivale isto potovanje i istu podrku kao monasi, pa
je u Indiji i u jugo-istonoj Aziji ovaj red zamro. Meutim, u Tajvanu, Koreji i Japanu red
monahinja je nastavio da se rayvija. U dananjoj ri Lanki se preduzimaju koraci da se
ponovo uspostavi ovaj red uz pomo monahinja sa Tajvana iako neki tradicionalisti nemaju
ba mnogo entuzijazma po ovom pitanju. Meutim, ukoliko sledimo Budine originalne
namere, jedino je ispravno da i ene kao i mukarci imaju mogunost da ive monakim
ivotom i uivaju njegove blagodati.
pokua da ubaci novi stih, ta e se desiti? Veina, koja je memorisala pesmu korektno,
spreie tu osobu da izmeni pesmu. Takoe je bitno imati na umu da u to vreme nisu postojali
televizija, novine ili reklame koji bi rastrojili ili uneli pometnju u ljudski um, to zajedno sa
injenicom da su monasi i monahinje meditirali, znai da su imali izuzetno dobru memoriju.
ak i danas, toliko godina nakon to su knjige ule u upotrebu, postoje monasi koji mogu da
recituju celu Tipitaku napamet. Burmanski monah Mengong Sayadaw moe ovo da uradi i
uao je u Ginisovu knjigu rekorda kao ovek sa najboljom memorijom na svetu.
Pitanje: Koliko su vani spisi u budizmu?
Odgovor: Budisti ne smatraju da je Tipitaka boansko nepogreivo otkrivenje koje dolazi od
boga i da oni moraju da veruju u svaku njenu re. To su zapisi uenja jednog velikog oveka
koji nude objanjenja, savete, vostvo i podstrek, koji treba da se itaju sa panjom i
potovanjem. Naa namera bi trebalo da bude da razumemo uenje Tipitake, a ne samo da joj
slepo verujemo. Prema tome ono to je Buda govorio treba uvek da se proveri na osnovu
naeg linog iskustva. Moglo bi se rei da je pristup dobro informisanog budiste spisima
slian stavu naunika koji ita rad iz nekog naunog urnala. Jedan naunik izvodi
eksperiment i onda objavljuje svoje nalaze i zakljuke u naunom asopisu. Drugi naunik e
da proita taj rad sa uvaavanjem, ali ga nee smatrati valjanim i merodavnim dok i on ne
izvede isti eksperiment i ne dobije iste rezultate.
Pitanje: Ranije ste pomenuli Dhammapadu. ta je to?
Odgovor: Dhammapada je jedan od najmanjih radova iz prvog dela Tipitake. Ime moe biti
prevedeno kao Put istine ili Stihovi istine. Sastoji se od 423 stiha, od kojih su neki
jezgroviti, a neki duboki, neki sadre dopadljiva poreenja, a neki izuzetnu lepotu, a sve ih je
izgovorio Buda. Zbog toga je Dhammapada najpopularniji deo budistike literature.
Prevedena je na veinu glavnih jezika i smatra se remek-delom svetske religiozne literature.
Pitanje: Neko mi je rekao da nikada ne treba da stavim spise na pod ili pod miku, nego da
treba da ih ostavljam na nekom visokom mestu. Da li je to tano?
Odgovor: Doskora su u budistikim zemljama, kao u srednjovekovnoj Evropi, knjige bile
retkost i prema tome veoma vredne. Zbog toga su knjige uvek bile tretirane sa puno
potovanja i obiaj koji ste upravo opisali je primer toga. Meutim, iako nema nita loe u
obiajima i tradicijii, veina ljudi bi se danas sloila da je najbolji nain ukazivanja
potovanja budistikim spisima praktikovanje uenja koja oni sadre.
Pitanje: Nalazim da mi je teko da itam budistike spise. ini mi se da su predugaki, puni
ponavljanja i dosadni.
Odgovor: Kada otvorimo religiozne spise, oekujemo da proitamo rei ushienja, zanosa i
slave koje e nam doneti polet i inspiraciju. Zbog toga osoba koja ita budistike spise moe
lako da bude razoarana. Iako neki od Budinih govora sadre izuzetan arm i lepotu, veina
njih lii na filosofske teze sa definicijama pojmova, paljivo promiljenim dokazima,
detaljnim savetima u vezi sa ponaanjem i meditacijom i precizno izraenim istinama. Ovi
govori su vie upueni intelektu slualaca nego njihovim emocijama. Kada prestanemo da
poredime budistike spise sa spisima drugih religija videemo da oni sadre svojevrsnu lepotu
- lepotu jasnoe, dubine i mudrosti.
Pitanje: Proitao sam da su budistiki spisi originalno bili napisani na listovima palminog
drveta. Zato?
Odgovor: U vreme kada su spisi pili pisani, u Indiji i ri Lanki papir jo nije bio pronaen.
Obini dokumenti, kao to su pisma, ugovori, izvetaji i akta su bili pisani ili na ivotinjskoj
koi ili na tankim listovima metala ili na palminom liu. Budisti nisu eleli da koriste
ivotinjsku kou, a pisanje na tankim listovima metala bi bilo i skupo i muno. Zato su
korieni palmini listovi. Nakon to prou kroz posebnu pripremu, listovi bi bili povezani
icom i ukorieni drvenim koricama. Tako bi postali zgodni za upotrebu i dugotrajni, ba kao
i moderne knjige. Kada je Budizam stigao u Kinu, spisi su zapisivani na svilu i papir. Oko
500 godina kasnije je potreba za proizvodnjom velikog broja primeraka dovela do izuma
tamparije. Najstarija tampana knjiga na svetu je kineski prevod jednog od Budinih govora,
izdat 828. godine nove ere.
Odgovor: Ne samo to, nego postoji veoma malo primera da se budizam sukobljavao sa
religijama na koje je naiao dok se irio ili da je iren uz pomo osvajakih armija. Budizam
je uvek bio blagi nain ivljenja, tako da je sama ideja korienja sile ili pritiska da bi se
nametnulo verovanje oprena budizmu.
Pitanje: Kakav je uticaj imao budizam na zemlje u kojima se proirio?
Odgovor: Kada su monasi misionari ili u razliite zemlje, oni su obino sa sobom nosili vie
od samog Budinog uenja. Donosili su tim zamljama i najbolje darove indijske civilizacije.
Monasi su ponekad bili obrazovani u oblasti medicine, pa su uvodili nove ideje u podruja
gde one prethodno nisu postojale. Ni ri Lanka, ni Tibet, a ni mnoga podruja centralne Azije
nisu imala svoje pismo dok ga nisu monasi uveli. Naravno, sa pismom su stigla i nova znanja
i nove ideje. Pre dolaska budizma, Tibetanci i Mongoli su bili divlji, necivilizovani narodi, a
budizam ih je uinio blagim i civilizovanim. ak je i u Indji rtvovanje ivotinja izalo iz
prakse zahvaljujui budizmu, a kastinski sistem je oslabio, bar za neko vreme. ak i danas,
kada se budizam iri po Evropi i Americi, moe se primetiti uticaj njegovog uvida u ljudski
um na modernu zapadnu psihologiju.
Pitanje: Zato je budizam zamro u Indiji.
Odgovor: Niko jo nije dao zadovoljavajue objanjenje ovog nesretnog razvoja dogadjaja.
Neki istoriari tvrde da je u Indiji budizam postao toliko korumpiran da su se ljudi okrenuli
protiv njega. Drugi kau da je usvojio previe hinduistikih ideja i vremenom postao
neraspoznatljiv od hinduizma. Druga teorija je da su monasi poeli da se okupljaju u velikim
manastirima koji su bili finansijski potpomognuti od strane kraljeva i da ih je to otuilo od
obinih ljudi. ta god da je razlog, indijski budizam je ve u osmom ili devetom veku bio u
ozbiljnom padu. Kompletno je nestao tokom haosa i nasilja koje su doneli islamski okupatori
Indije u trinaestom veku.
Pitanje: Ali u Indiji i dan danas ima neto budista, zar ne?
Odgovor: Ima, i zaista od sredine dvadesetog veka budizam je ponovo poeo da raste u Indiji.
Godine 1956. godine se voa nedodirljivih [1] u Indiji preobratio u budizam ,jer su on i
njegovi ljudi mnogo propatili zbog kastinskog sistema. Od tada je osam miliona ljudi prelo u
budizam i taj broj i dalje raste.
Pitanje: Kada je budizam prvi put stigao na zapad?
Odgovor: Prvi Zapadnjaci koji su postali budisti su verovatno bili Grci koji su se selili u
Indiju pred invazijom Aleksandra Velikog u treem veku pre nove ere. Jedna od najvanijih
drevnih budistikih knjiga, Milindapanha, sastoji se od dijaloga izmeu indijskog monaha
Nagasene i indijsko-grkog kralja Milinde. U novijoj prolosti budizam je poeo da izaziva
divljenje i potovanje Zapada pred kraj devetnaestog veka, kada su naunici poeli da prevode
budistike spise i piu o budizmu. Na poetku dvadesetog veka je nekoliko Zapadnjaka
poelo da naziva sebe budistima, a jedan ili dva su se ak i zamonaili. Od ezdesetih godina
ovoga veka broj zapadnih budista konstantno raste i danas oni ine malu, ali znaajnu
populaciju u veini zapadnih zemalja.
Pitanje: Da li moete da nam kaete neto o razliitim pravcima u budizmu?
Odgovor: Verovatno bismo to mogli da uporedimo sa rekom. Ukoliko odete na izvor reke, a
zatim na njeno ue, verovatno e vam reka na ova dva mesta izgledati potpuno razliito. Ali,
ako biste pratili reku od njenog izvora kako krivuda na svom putu kroz brda i doline, preko
vodopada, pored brojnih malih pritoka, vremenom biste stigli do ua i shvatili zato ue
izgleda tako razliito od izvora. Ukoliko elite da studirate budizam, krenite od najstarijih
osnovnih uenja - etiri plemenite istine, plemeniti osmostruki put, ivot istorijskog Bude i
tako dalje. Potom izuavajte kako su i zato ova uenja dalje evoluirala, a zatim se fokusirajte
na pristup budizmu koji vam najvie odgovara. Tada e vam biti nemogue da kaete da je
izvor reke inferioran u odnosu na ue, niti da kaete da je ue izoblienje izvora.
Napomena prevodioca
[1] Radnici koji rade najnie poslove u drutvu u vrlo zagaenom okruenju se u kastinskom
sistemu smatraju zagaenim i zbog toga nedodirljivima. Oni nemaju skoro nikakva prava
u drutvu. To je najgora osobina kastinskog sistema.
popustite pred mojim pritiskom, onda se to teko moe nazvati deljenjem. Ljudi kao va
prijatelj pokuavaju da prerue svoje loe ponaanje nazivajui ga deljenjem, ljubavlju
ili dareljivou, ali kako god da ga zovu, njihovo ponaanje je grubo, nepristojno i sebino.
Pitanje: Onda kako mogu da ga zaustavim?
Odgovor: Jednostavno. Prvo, raistite sa sobom ta je to to elite. Drugo, kratko i jasno mu
to kaite. Tree, kada pone da vam postavlja pitanja kao to su: Kakva su tvoja verovanja u
vezi sa ovom stvari? ili Zato ne poe sa mnom na sastanak?, jasno, utivo i dosledno mu
ponovite svoj prvobitni stav. Hvala na pozivu, ali ja ne elim da doem. Zato ne?. To je
zaista moja privatna stvar. Zaista ne elim da doem. Ali bie puno interesantnih ljudi
tamo. Siguran sam da e biti, ali ja ne elim da doem. Pozivam te zato to brinem za
tebe. Drago mi je da se brina za mene, ali ja ne elim da doem. Ukoliko jasno, strpljivo i
dosledno ponavljate svoj stav i odbijete da mu dozvolite da vas uvue u diskusiju, on e pre ili
kasnije odustati. teta je to morate ovo da radite, ali je vano da ljudi shvate da ne mogu da
nameu svoja verovanja i svoje elje drugima.
Pitanje: Da li bi budisti trebalo da dele Dhammu sa drugima?
Odgovor: Naravno da bi trebalo. Ja verujem da veina budista ume da razlui deliti od
nametati. Ako vas ljudi pitaju o budizmu, recite im. ak im moete rei o Budinom uenju i
bez da vas oni pitaju. Ali ukoliko vam oni, bilo svojim reima ili svojim postupcima, stave do
znanja da nisu zainteresovani, prihvatite to i potujte njihove elje. Takoe je vano da imate
na umu da ete ljudima prenositi Dhammu mnogo efikasnije svojim delima, nego drei im
propovedi. Pokaite ljudima Dhammu tako to ete uvek biti uviavni, ljubazni, tolerantni,
pravedni i iskreni. Dozvolite da se Dhamma ogleda u vaem govoru i vaim delima. Ukoliko
svako od nas, vi i ja, poznaje Dhammu temeljno, praktikuje je u potpunosti i deli je dareljivo
sa drugima, moemo biti od velike koristi i sebi samima, a takoe i drugima.