HRVATSKI CRVENI KRI

Sluba spaavanja ivota na vodi

Radna biljenica
Sastavnica Prva pomo

Teaj za spasioca
na otvorenim vodama

HRVATSKI CRVENI KRI

Spasilaka sluba

Prva pomo
1. OSNOVE PRVE POMOI
1. Uvod
Prva pomo je skup radnji kojima se pomae ozlijeenoj ili iznenada oboljeloj osobi na licu mjesta,
prije dolaska ekipe hitne medicinske pomoi, lijenika ili drugih kvalificiranih medicinskih
djelatnika.
Osoba koja prua prvu pomo zapoinje spaavanje ivota i zbrinjavanje ozlijeenog. O pravilnosti
postupaka prve pomoi ovisi daljnji tijek i uspjenost zbrinjavanja unesreenog.
Opseg i nain pruanja prve pomoi uvjetovani su mogunou pozivanja i brzinom dolaska hitne
medicinske pomoi.
Pojedine ozljede i stanja (besvjesno stanje, prestanak disanja, guenje, jako krvarenje) zahtijevaju
neodgodivu primjenu postupaka prve pomoi. Kad su potrebni moraju se primijeniti uvijek i na
svakom mjestu do dolaska hitne medicinske pomoi jer njima spaavamo ivot.
Postupak prve pomoi koji se moe odgoditi bez opasnosti za ozlijeenog treba prepustiti strunim
osobama.
Ciljevi pruanja prve pomoi su:
-Spasiti ivot
-Sprijeiti nastanak komplikacija i invalidnosti
-Skratiti trajanje lijeenja i rehabilitacije
Osnovna pravila kojih se moramo pridravati prilikom pruanja prve pomoi su:
1. Ne stvarati paniku, postupiti brzo i svrsishodno
2. Postupcima se prije svega ne smije initi teta
3. Ne initi vie nego to je potrebno
4. Uvijek voditi brigu o sigurnosti (spasioca i rtve).
Opi postupak na mjestu nesree
-Paljivo provjerite mjesto nesree
-Provjerite sigurnost (za sebe, unesreenog i ostale u blizini), kada je to potrebno osigurajte mjesto
nesree
-Brzo uinite primarni (orijentacijski) pregled ozlijeenog, kad god je to mogue na mjestu gdje ste
ga zatekli (kod utopljenika im ga izvuemo na obalu). Ozlijeenog ne pomiite s mjesta nesree
osim u sluaju kada je to prijeko potrebno. Ozlijeeni se pomie s mjesta nesree prije uinjenog
orijentacijskog pregleda samo ako spasiocu i ozlijeenom prijeti opasnost po ivot (utapanje, poar,
odron, eksplozija i slino).
-Prvo pomozite onima koji su najugroeniji.
-Ozljede zbrinjavamo po prioritetu, najprije najtee ozljede, a zatim sve ostale koje smo nali.
Uvijek kada je to potrebno prvo pruite neodgodivu prvu pomo (otvaranje dinog puta,
zaustavljanje jakog krvarenja, oivljavanje - vanjska masaa srca udruena s umjetnim disanjem)
jer njome spaavamo ivot.

-Pozovite potrebne urne slube

-sustav urne pomoi 112
-policija 92
-sluba za vatrogastvo 93
-hitna medicinska pomo 94
-traganje i spaavanje na moru 9155
-Ostanite uz unesreenog do dolaska hitne medicinske pomoi, napraviti detaljni-sekundarni
pregled, pruite svu ostalu potrebnu pomo, smirujte ga i ohrabrujte.
Osobna sigurnost
Uvijek vodite brigu o vlastitoj sigurnosti.
Koristite osobna zatitna sredstva (zatitne rukavice, foliju ili masku za umjetno disanje).
Pozivanja hitne medicinske pomoi
Nakon primarnog pregleda (kad je poznat broj unesreenih i najtee/najvanije ozljede) poziva se
hitna medicinska pomo.
Nakon uspostave veze, najprije se predstavite (razgovijetno recite svoje ime i prezime, napomenite
da ste spasilac) i dajte broj telefona ili mobilnog aparata s kojeg zovete.
Osobi koja je zaprimila Va poziv treba rei:
-to se dogodilo
-Gdje se dogodilo
-Koliko je ozlijeenih
-Kakve su ozljede
Ne prekidajte razgovor, zavrava ga osoba u hitnoj medicinskoj pomoi.
Slijedite upute koje ste dobili.
Po potrebi ponovite poziv.
2. Sredstva za pruanje prve pomoi
a) materijal u setu prve pomoi
-sterilni materijal: gaza, kompresa, neprijanjajui sterilni materijali (aluplast, vazelinska gaza), prvi
zavoj
-zavojni materijal: zavoji, trokutna marama
-zatitni materijal: rukavice, folija za umjetno disanje
-za privrivanje: ljepljiva vrpca, igle sigurnosnice
-kare, pinceta, folija za utopljavanje
Set prve pomoi drite spremnim uz sebe.
Ne zaboravite potroeni materijal u setu na vrijeme nadomjestiti novim.
Vodite brigu o valjanosti sterilnog materijala.
b) sredstva za pruanje prve pomoi
-ovratnik
-plutajua daska
c) priruna sredstva
Nauite koristiti razne predmete u okolini za izvoenje postupaka prve pomoi.

3. Mehanizam nastanka ozljeda

Utvrdite kako je dolo do ozljeivanja (utapanje, skok u vodu, pad, pad s visine, djelovanje
mehanike sile, djelovanje toplinske energije, itd.). Sve potrebne podatke o nesrei doznajte od
osobe kojoj pruate prvu pomo ili od osoba u njezinoj blizini (lan obitelji, prijatelj, oevidac).
Poznavanje mehanizma nastanka ozljeda omoguuje nam predvianje moguih ozljeda na
unesreenom i njihovu teinu, pa se unaprijed moemo pripremiti za primjenu postupaka prve
pomoi (npr. kod utapanja postoji uvijek velika vjerojatnost da e trebati primijeniti osnovni
postupak odravanja ivota).

4. Pregled unesreenog
Kad god je to mogue pregledavajte osobu u poloaju u kojem ste je zatekli.
Kad je to nuno pomaknite ili uklonite odjeu, pri emu pokuajte ne pomicati nepotrebno osobu.
Kod pregleda upotrijebite sva svoja osjetila.
-Procjena opeg dojma
utisak o teini ozljeda i stanja u kojem je unesreenik
-Primarni pregled obuhvaa provjeru vitalnih (ivotnih) funkcija (svijest, disanje), traenje: jakih
krvarenja, velikih i tekih ozljeda i znakova oka.
Ukoliko je unesreeni pri svijesti pitajte ga "to mu se dogodilo" i "Gdje ga najvie boli". Ovisno o
odgovoru ozlijeenog potraite: ozljedu na povrini tijela, znakove ozljeda unutarnjih organa i
ozljede kotanog sustava .
-Sekundarni pregled obuhvaa:
a)Prikupljanje svih moguih podataka o:
-dogaaju (kako se nesrea dogodila, koliko je bilo ozlijeenih)
-osobi kojoj pruate prvu pomo (osobni podaci, boluje li osoba i od kojih bolesti,
uzima li kakve lijekove, kad je zadnji put jela i pila).
Zapiite ove podatke, vrijeme kad se nesrea dogodila i kad ste vi zapoeli pruati prvu pomo.
Proslijedite osobama iz hitne medicinske pomoi sve prikupljene podatke.
b)Cjelovit pregled ozlijeenog, traenje znakova i simptoma bolesti ili ozljede
Pregled obavite u slijedu od glave prema nogama
- glava (pregledom i opipom potraite rane i ozljede kostiju lica i glave; provjerite
disanje, broj udaha i kvalitetu disanja - je li oteano ili praeno zvukovima,
glasnim pitanjem provjerite sluh (oba uha), provjerite nos i ui, provjerite oi,
posebno zjenice te usta);
- vrat (pregledom i opipom potraite rane i ozljede vratne kraljenice);
- prsa (pregledom i opipom potraite rane i ozljede rebara i kljune kosti, provjerite
podie li se prsni ko simetrino);
- gornji ekstremiteti (pregledom i opipom - svakog posebno, potraite rane i ozljede
kostiju i zglobova, provjerite boju koe na prstima, potraite ima
li znakova uboda igle, pitajte osobu moe li pomicati ruke i osjea li
va dodir);
- trbuh (pregledom i opipom potraite rane, opipajte je li trbuna stjenka napeta ili
mekana);
- zdjelica (opipom provjerite kosti zdjelice);

- donji ekstremiteti (pregledom i opipom - svakog posebno, potraite rane i ozljede

kostiju i zglobova, pitajte osobu moe li pomicati noge i osjea li va
dodir, provjerite boju koe na prstima).
Objektivni znakovi bolesti su oni koje moete tono izmjeriti (frekvencija rada srca - puls,
frekvencija disanja, temperatura, itd.).
Subjektivni znakovi bolesti (simptomi) su: bol, munina, vrtoglavica, opi osjeaj slabosti, trnci,
grevi u miiima, znojenje, osjeaj ei, hladnoe, itd. Mogu se zamijetiti dodirom, sluhom ili o
njima doznajete iz razgovora s osobom kojoj pomaete.
Prepoznavanje znakova smrti
Osoba koja je bez svijesti i ne die, a nema sigurnih znakova smrti nalazi se u stanju prividne smrti.
Sigurni znaci smrti su:
- maje oko (iroka zjenica bonim pritiskom na onu jabuicu postaje eliptina, a poputanjem
pritiska ostaje u tom poloaju),
- mrtvake pjege (pojavljuju se 30-60 minuta nakon smrti),
- mrtvaka ukoenost (pojavljuje se nakon 2-4 sata oko zglobova, a nakon 6-8 sati na cijelom
tijelu).
5. Pristup unesreenom
S unesreenom osobom trebate razgovarati, smirivati ju, tjeiti, bodriti i ne ostavljati ju samu!
Zadobijte njezino povjerenje i stvoriti kod nje osjeaj da je u sigurnim rukama.
Zbog toga kada pruate prvu pomo trebate:
- pristupiti osobi kojoj ete pomagati bez panike;
- predstaviti se;
- pitati osobu njezino ime;
- objasniti sve svoje postupke i zato ih se primjenjuje;
- djelovati odluno ali u kontaktu biti njean;
- govoriti ljubazno i jasno;
- odgovarati na pitanja iskreno, a ako ne zna odgovor iskreno to i priznati;
- ohrabrivati osobu bez pretjerivanja, govorenja neistina i umanjivanja tegoba;
- nastaviti s ohrabrivanjem i nakon pruene pomoi, drati osobu za ruku i ne ostavljati je
samu. (U razgovoru treba postavljati pitanja koja su nam potrebna u svrhu ustanovljavanja
stanja osobe kojoj pomaemo. Ne smijemo ju optereivati i umarati s pitanjima
neprimjerenima situaciji);
- pitati, pogotovo ako se radi o djetetu, treba li o dogaaju nekoga obavijestiti.
6.Uklanjanje odjee i obue s ozlijeenog
Kod unesreenog ili naglo oboljelog popustite pritisak tijesne odjee.
Odjevni predmet ili dio odjee uklanjamo paljivo samo s ozlijeenog dijela tijela, kad je to prijeko
potrebno.
Kod opeklina skinite nagorenu odjeu koja nije zalijepljena za tkivo.
Prilikom skidanja, odjeu ne smijemo nepotrebno otetiti.
Nakit skidamo s ozlijeenog dijela tijela i spremamo ga u dep ozlijeenog.
Imobilizacija i reanimacija se moe izvesti i preko odjee i obue, ako nije previe debela.

2. POSTUPCI ZA ODRAVANJE VITALNIH (IVOTNIH) FUNKCIJA

1. Vitalne (ivotne) funkcije: svijest, disanje, rad srca
Provjera stanja svijesti: uhvatite unesreenog za ramena i njeno protresite, glasno ga dozivajte
Provjera disanja:
-otvorite dini put (zabacite glavu, podignite bradu, otvorite usta)
-prislonite svoj obraz iznad usta i nosa osobe bez svijesti, svoju glavu okrenite prema
prsnom kou
-u tom poloaju :gledajte (postoje li pomaci stjenke prsnog koa i trbuha), sluajte (ujete li
zvuk disanja), osjeajte (osjeate li dah na svom obrazu)
-provjera disanja traje do 10 sekundi
2. Pruanje prve pomoi osobi bez svijesti koja die
Opasnosti: guenje zbog mlohavosti miia, nedostatka refleksa gutanja i kaljanja
Uzroci: razni (bez obzira na uzrok postupak prve pomoi je uvijek isti)
a)Kratkotrajni gubitak svijesti
Gubitak svijesti traje manje od dvije minute. U veini sluajeva, osoba gubi svijest, zbog toga se
srui na pod, i gotovo u istom trenu dolazi k svijesti.
Postupak prve pomoi
- provjerite svijest,
- ako je u trenutku provjere osoba ve pri svijesti, osobu ostavite leati u poloaju u kojem
ste je zatekli, dok se u potpunosti ne oporavi. Ako osoba nema drugih ozljeda, moete ju
postaviti u leei poloaj s podignutim nogama.
- budite uz nju i pratite njezino stanje (svijest, disanje);
- svakako pitajte osobu za postojee bolesti;
- ako se stanje popravlja pomozite osobi da se postupno podigne
- ako se stanje pogora treba pozvati hitnu medicinsku pomo, a do njihovog dolaska pruiti
svu potrebnu prvu pomo
b)Dugotrajniji gubitak svijesti
Postupak prve pomoi:
-provjerite reagira li unesreeni (njeno mu protresite ramena, glasno ga pitajte)
-ako ne odgovara, glasno pozovite pomo (nekog iz okoline)
-ako osoba ima naoale uklonite ih
-okrenite ga na lea i otvorite mu dine putove (zabacite glavu i podignite bradu)
-provjerite disanje (sluajte, gledajte, osjeajte) do 10 sekundi
-ako die unesreenog postavite u boni poloaj
Boni poloaj:
-mora trajno odravati prohodnost dinih putova
-mora omoguiti istjecanje tekuine iz usta (drenani poloaj)
-mora biti stabilan
-treba izbjei pritisak na prsni ko, periferne ivce i krvne ile (uklonite
kljueve i ostale predmete iz depova)
-treba osigurati pregled i dostupnost nadzora dinoga puta i krvotoka, i
mogunost brze intervencije
-treba promijeniti stranu nakon 30 minuta

-pozovite hitnu medicinsku pomo

-ostanite uz unesreenog, pratite njegovo stanje
-potraite druge ozljede i primijenite sve potrebne postupke prve pomoi
Postupak postavljanja osobe na bok
-kleknite pored unesreenog
-ruku unesreenog koja je blie vama stavite pod pravi kut prema tijelu i presavijte ju u laktu tako
da dlan bude okrenut prema gore
-drugu ruku unesreenog stavite preko njegovih prsa, aku mu stavite uz lice s dlanom okrenutim
prema van, drite mu ruku uz lice
-drei unesreenog za natkoljenicu, noge koja je dalje od vas, presavijte mu nogu u koljenu tako
da stopalo bude na tlu
-pridravajte ruku uz lice unesreenog i ponite povlaiti nogu koju drite za natkoljenicu prema
sebi
-povlaite unesreenog sve dok njegovo presavijeno koljeno ne dotakne tlo
-namjestite glavu u poloaj, u kojem e dini put biti otvoren (zabacite glavu unesreenog unatrag,
ako je potrebno namjestite ruku pod licem unesreenog)
-namjestite nogu, tako da je bedro pod pravim kutom prema kuku
Ne smijete: podizati samo glavu, davati tekuinu, ostavljati osobu samu
Morate: vriti stalni nadzor vitalnih funkcija i djelovati u skladu sa situacijom
Oprez kod sumnje na ozljedu kraljenice:
-dini put otvorite podizanjem donje eljusti i otvaranjem usta
-okretanje na bok izvedite uz odravanje glave u neutralnim poloaju i uvanje vratne
kraljenice, u emu sudjeluju najmanje tri spasioca.
3. Pruanje prve pomoi osobi bez svijesti koja ne die - reanimacijski postupak
Kad provjerom disanja kod osobe bez svijesti utvrdite da ne die normalno, primijenite osnovni
postupak odravanja ivota-reanimaciju.
Bez disanja i rada srca osoba moe ivje 4 do 5 minuta. Reanimacijski postupak treba
zapoeti to ranije da bi osobu odrali na ivotu i da bi sprijeili nastanak trajnih posljedica.
Postupak prve pomoi (odrasla osoba):
-pozovite hitnu medicinsku pomo
-zaponite s masaom srca
-kleknite uz unesreenog
-stavite korijen dlana jedne ruke na sredinu prsne kosti
-preko njega stavite dlan druge ruke i isprepletite prste
-postavite se okomito na prsni ko unesreenog
-ispruite ruke u laktovima
-utisnite prsni ko za 4-5 cm
-otpustite pritisak bez odvajanja ruku od prsnog koa
-primijenite 30 pritisaka brzinom od oko 100 pritisaka u min.
-nakon 30 kompresija zaponite s umjetnim disanjem (koristite osobna zatitna sredstva!)
-ponovo otvorite dine putove
-s dva prsta zatvorite nos unesreenog
-normalno udahnite i svojim ustima obuhvatite usta unesreenog
-polagano upuhnite zrak u usta unesreenog kroz 1 sekundu promatrajui podizanje
njegovog prsnog kosa
-odmaknite svoja usta od unesreenog i promatrajte sputanje njegovog prsnog kosa
-ponovo upuhnite zrak

-nastavite s vanjskom masaom srca i umjetnim disanjem u omjeru 30 : 2, bez prekida za

provjeru vitalnih (ivotnih) funkcija, sve do dolaska medicinske pomoi ili pojave spontanog
disanja.
Specifinost osnovnog postupka odravanja ivota kod utapanja
-Primijenite 5 inicijalnih upuha na poetku, a nastavite masau srca i umjetno disanje u omjeru
30 : 2.
-Ako nemate pomagaa primjenjujte postupak 1 minutu a tada zovite hitnu medicinsku pomo.
Postupak prve pomoi (dijete od 1 godine do puberteta)
Specifinosti (razlike u odnosu na odraslog) postupka prve pomoi
-kod provjere stanja svijesti unesreeno dijete hvatamo za samo jedno rame i njeno tresemo
-njeno zabacite glavu djeteta
-kod podizanje brade pazite da prste postavite na vrh brade (kost), pazite da ne pritisnete meko
tkivo ispod brade jer moete zatvoriti dini put
-uklonite sve vidljive predmete iz usne upljine i primijenite 5 inicijalnih upuha na poetku, a
nastavite masau srca i umjetno disanje u omjeru 30 : 2.
-pritiske izvodite pomou jedne ruke, snagu pritiska prilagodite konstituciji djeteta.
-ako nemate pomagaa primjenjujte postupak 1 minutu a tada zovite hitnu medicinsku pomo.
Postupak prve pomoi (dojene do 1 godine)
Specifinosti (razlike u odnosu na odraslog) postupka prve pomoi
- stanja svijesti provjeravamo kod unesreenog dojeneta njenim podraivanjem stopala, nikad
ga na tresite
-njeno zabacite glavu dojeneta (poloaj "njuenja")
-za podizanje brade koristite samo jedan prst (kaiprst) kojeg postavite na vrh brade (kost), pazite
da ne pritisnete meko tkivo ispod brade jer moete zatvoriti dini put
-uklonite sve vidljive predmete iz usne upljine i primijenite 5 inicijalnih upuha na poetku, a
nastavite masau srca i umjetno disanje u omjeru 30 : 2.
-zrak upuhujete na usta i nos
-pritiske izvodite pomou dva prsta, snagu pritiska prilagodite konstituciji djeteta.
-ako nemate pomagaa primjenjujte postupak 1 minutu a tada zovite hitnu medicinsku pomo.
4. Guenje stranim predmetom u dinom putu
a)djelomino zaepljenje
Znakovi: osoba moe disati (oteano) i kaljati
Postupak prve pomoi: ohrabrujte i potiite na kaljanje
b) potpuno zaepljenje
Znakovi: osoba ne moe govoriti, kaljati, disati
Postupak prve pomoi kod odraslog i djeteta od 1 godine do puberteta:
-kod osobe koja je pri svijesti primijenite naizmjenino 5 puta udarce u lea i 5 puta
Heimlichov hvat (pritisak na trbuh, mjesto pritiska - sredina izmeu vrha prsne kosti i
pupka, snagu pritiska prilagodite konstituciji unesreene osobe), prestajemo im strani
predmet izae iz dinih putova. Osoba e imati nagon na kaalj pa ga treba poticati i
smirivati. Nakon uspjeno provedenih postupaka pritisaka na trbuh savjetujte osobu da se
obrati lijeniku.
-ako nismo uspjeli nakon tri ciklusa udaraca u lea i pritisaka na trbuh pomoi
unesreenom pozovite hitnu medicinsku pomo a do njihovog dolaska primijenite sve

potrebne postupke prve pomoi.

-kod osobe koja je izgubila svijest provjerite vidite li predmet u usnoj upljini, ako ga vidite
odstranite ga, provjerite disanje i ako ne die nastavite s reanimacijski postupkom do
dolaska hitne medicinske pomoi.
Upozorenje za pomo kod djeteta:
-prilagodite snagu udaraca i pritisaka konstituciji djeteta
-manje dijete prilikom udaraca u lea jako nagnite prema naprijed ili ga poloite s glavom
prema dolje
Postupak prve pomoi kod dojeneta do 1 godine:
-pozovite hitnu medicinsku pomo
-ako je dojene pri svijesti postavite ga potrbuke u poloaj s glavom nie od razine tijela i
primijenite do 5 udaraca po sredini lea izmeu lopatica
-provjerite vidite li strani predmet u ustima i ako ga vidite, odstranite ga
-ako to ne pomogne, okrenite dojene na lea glavom prema dolje, poduprite glavu i vrat
svojom rukom i do 5 puta pritiite donji dio prsne kosti s dva prsta
-naizmjenino primjenjujte do 5 udaraca u lea i 5 pritisaka na prsnu kost
-ako dojene izgubi svijest, provjerite vidite li strani predmet u ustima, ako ga vidite
odstranite ga, provjerite disanje i ako ne die zaponite s oivljavanjem
5. Naglo nastupajue bolesti koje ugroavaju ivot
a) Srani udar
Prekid krvotoka u krvnim ilama srca s posljedinim odumiranjem sranog miia.
Znakovi: bol u grudnom kou koja traje i moe se iriti u okolinu, munina i povraanje, blijeda
koa oroena znojem, strah od smrti, gubitak svijesti, prestanak rada srca.
Postupak prve pomoi:
-smirite unesreenog
-oboljeli mora apsolutno mirovati u sjedeem ili polusjedeem poloaju
-otpustite pritisak tijesne odjee
-pozovite hitnu medicinsku pomo
-ohrabrujte i umirujte oboljelog, pomognite mu kod povraanja
-pratite stanje,
- u sluaju potrebe primijenite oivljavanje
Lijekove ne davati osim: Nitroglicerina ako ga ima u terapiji, Aspirina s malo vode ako nema
zapreka uzimanja (alergija na aspirin)
b) Modani udar
Nagli prekid krvotoka u mozgu (tromb ili krvarenje).
Znakovi: iznenadna jaka glavobolja, munina, povraanje, razni poremeaji ovisno o mjestu
oteenja mozga (oduzetost pojedinih dijelova tijela)
Postupak prve pomoi:
-smirite unesreenog
-oboljeli mora apsolutno mirovati u leeem poloaju s odignutim ramenima i glavom
-otpustite pritisak tijesne odjee
-pozovite hitnu medicinsku pomo
-ohrabrujte i umirujte oboljelog, pomognite mu kod povraanja
-pratite stanje
-u sluaju potrebe primijenite oivljavanje

c) Hipoglikemija - Pad eera u krvi.

Pojavljuje se najee kao mogua komplikacija eerne bolesti.
Znakovi: znojenje, osjeaj slabosti, drhtanje, bljedilo, neuobiajeno ponaanje (agresivnost,
razdraljivost, rastresenost, konfuzija, nepovezan govor).
Postupak prve pomoi:
- dok je pri svijesti, nadoknadite eer putem slatkog obroka
-kod gubitka svijesti, pozovite hitnu medicinsku pomo i primijenite po potrebi oivljavanje
d) Napad astme
Problem oteanog disanja kod ove plune bolesti moe se pojaviti iznenada.
Znakovi: oteano disanje praeno zvunim efektima (poput zvidanja) uglavnom prilikom izdisaja,
blijeda vlana koa, plaviaste usne i okrajine (uke, vrhovi prstiju), mogui poremeaji svijesti do
potpunog gubitka
Postupak prve pomoi
-smirite oboljelog
-ostanite uz njega
-smjestite ga u udoban sjedei poloaj
-otpustite pritisak tijesne odjee
-omoguite mu udisanje svjeeg zraka
-ako osoba ima svoje lijekove ("pumpica"), pomozite mu da ih primijeni
-ako se stanje oboljelog pogora pozovite hitnu medicinsku pomo
-pratite znakove vitalnih (ivotnih) funkcija i u sluaju pogoranja stanja primijenite
potrebne postupke prve pomoi.
e) Konvulzije
Iznenadni, nekontrolirani, nesvjesni, greviti trzaji tijela koji se javljaju u napadima, tijekom kojih
je osoba u stanju poremeene svijesti ili je u besvjesnom stanju. Nastaju najee kao posljedica
epilepsije-padavice (bolest sredinjeg ivanog sustava), ali i hipoglikemije, visoke temperature
kod djece, toplinskih greva, toplotnog udara, modanog udara, tetanusa, ozljede glave, itd.
Znakovi: greviti trzaji tijela, nekontrolirano uriniranje, pjena na ustima, ugrizi za jezik i usne,
poremeaj svijesti ili smetenost nakon prolaska greva.
Oprez: ne pokuavajte drati oboljelog ili silom obuzdavati njegove grevite trzaje tijela. Oni se
postupcima prve pomoi ne mogu zaustaviti.
Postupak prve pomoi :
-udaljite sve predmete iz okoline oboljelog
-pod glavu mu stavite dostupan mekani materijal
-ne stavljajte oboljelom bilo kakve predmete meu zube
-pozovite hitnu medicinsku pomo
-ostanite uz oboljelog do njihovog dolaska
-kad grevi spontano prestanu, procijenite stanje oboljelog, pratite znakove vitalnih
(ivotnih) funkcija i u sluaju pogoranja stanja primijenite potrebne postupke prve
pomoi.
e) Bolni gr miia
Iznenadno bolno stezanje miia.
Postupak prve pomoi :
-paljivo istegnite zgreni mii koliko god je to mogue.

3. UTAPANJE
1. Utapanje
Oteenje funkcije disanja guenje, uslijed potapanja (submerzije) ili uranjanja (imerzije) u tekui
medij (najee vodu).
Dovoljno je da u vodu budu uronjeni usta i nos.
Uzroci: nedovoljno znanje plivanja, rizino ponaanje kupaa, zlouporaba alkohola i opojnih
sredstava, panika, iscrpljenost, razlika temperature tijela i vode, ozljede prilikom ulaska u vodu ili u
vodi, naglo nastupanje bolesti u vodi, rizino ponaanje prilikom ronjenja, ubojstvo ili
samoubojstvo, zlostavljanje ili zanemarivanje djece, itd.
Cijeli proces utapanja traje od 3 do 5 minuta, ali moe i due.
Mehanizam utapanja:
-Poetna faza (kod djece traje 10 do 20 sekundi, kod odraslog 60 do 80 sekundi)
-prilikom tonjenja ispod povrine vode tekuina kroz nos i usta prodire prema donjim
dinim putovima, to uzrokuje refleksno grevito stezanje grkljana, zbog ega unesreeni
prestaje disati, ne moe vikati ili zvati u pomo
-dolazi i do gutanja vode
-refleksni prestanak disanja traje dok se ne nakupi koliina ugljinog dioksida dovoljna za
podraaj centra za disanje u mozgu
-Druga faza
-vlano utapanje prisutno je kod 85 do 90 % utopljenika, jer zbog ugljinim dioksidom
podraenog centra za disanje, dolazi do udaha i tekuina prodire u plua.
Unesreenik takoer guta tekuinu. Moe doi do zastoja rada srca, pojave greva i gubitka
svijesti.
Ova faza traje jednu minutu ali moe i due.
-suho utapanje prisutno je kod 10 do 15 % utopljenika, jer refleksni gr grkljana traje i
spreava ulazak vode u plua, a smrt moe nastupiti u tom trenutku.
-Zavrna faza
Sve ivotne funkcije svedene su na minimum. Nastupa uzetost, utopljenik pada na dno,
nastupa smrt.
Promjene koje u organizmu nastaju prilikom utapanja
-nagli nedostatak kisika (hipoksija), porast ugljinog dioksida (hiperkapnija), zastoj rada
srca
-promjene su najizraenije na dinom, krvoilnom i sredinjem ivanom sustavu
Postupci prve pomoi kod utapanja usmjereni su na:
-uspostavljanje zadovoljavajue opskrbe tkiva kisikom, oivljavanje (reanimacija) na mjestu
nesree kljuno je za uspjean ishod i povratak u normalan ivot
-spreavanje nastanka ili napredovanje pothlaivanja
-organizacija hitnog transporta u zdravstvenu ustanovu (pozivanje hitne medicinske pomoi)
Postupak prve pomoi:
-izvucite unesreenika iz tekueg medija, vodei uvijek brigu o vlastitoj sigurnosti !
Kad god je mogue unesreenog odravajte u leeem poloaju naroito prilikom izvlaenja
iz vode.
Ako progutana voda (iz eluca) prilikom izvlaenja istjee na usta potrebno je omoguiti
njeno istjecanje, ali nije dozvoljeno istiskivanje vode iz eluca.
Odstraniti nakupljene mase iz usta ako su vidljive.

10

Vodite rauna i o drugim moguim ozljedama (uestalijim kod ronioca, surfera, jedriliara,
skakaa u vodu, itd.)
-rtvu postaviti paralelno s obalom (ne okomito s glavom na nie kako se prije savjetovalo)
-pregledom ustanovite teinu ugroenosti vitalnih (ivotnih) funkcija
-u svim sluajevima utapanja zovite hitnu medicinsku pomo !
Svaka rtva utapanja bez obzira na stanje u trenutku spaavanja zahtijeva detaljan pregled i
permanentnu kontrolu vitalnih funkcija od najmanje 24 sata u zdravstvenim ustanovama. ak
i kod utopljenika koji su spaeni na vrijeme i nisu bili u nesvijesti postoji opasnost od
komplikacija ("sekundarno utapanje"-smrt)
-kod unesreenika bez svijesti koji ne die, odmah zaponite s reanimacijom i ne prekidajte ju do
dolaska hitne medicinske pomoi. Reanimaciju zaponite to je mogue ranije i budite ustrajni.
Kod utapanju u jako hladnoj vodi zbog pothlaivanja utopljenika zaponite reanimaciju i ako je
pod vodom proveo dulje vremena.
-sprijeite daljnji gubitak topline (uklonite mokru odjeu, umotajte unesreenog u pokrivae)
Utapanje i ozljede kraljenice
Kod sumnje na ozljedu kraljenice postupke prve pomoi (postavljanje ovratnika, imobilizacija)
primijenite prije izvlaenja iz vode.
Ako stanje ozlijeenog to doputa (pri svijesti je), sve postupke koji se bez opasnosti po
ozlijeenog mogu odgoditi, treba prepustiti strunim osobama. Ne izvlaite unesreenog iz vode
ako nisu svi uvjeti za sigurno izvlaenje prisutni.
Ako je ozlijeeni u ivotnoj opasnosti na prvom mjestu je spaavanje ivota! (izvlaenje iz vode i
urna primjena postupaka oivljavanja)!
Postupak imobilizacije kraljenice u vodi
Obavezno prvo postavite ovratnik.
Imobilizacija se izvodi u dubini vode do struka spasilaca.
Koristi se plutajua daska za imobilizaciju.
Kod postavljanja ozlijeenog na dasku sudjeluje najmanje 5 osoba.
Raspored (i uloga) spasilaca uz ozlijeenog:
-jedan spasilac je kod glave (osiguravanje glave i vrata),
-jedan spasilac je kod stopala (pridravanje, blago uzduno istezanja),
-dvojica spasilaca stoje uz bok, na istoj strani unesreenog, (pridravaju trup i prihvaaju
dasku),
-jedan spasilac stoji uz drugi bok (pri tom gura dasku ispod ozlijeenog).
Ozlijeeni se mora fiksirati uz dasku (glava, trup, noge)
2. Opasnosti ronjenja
a)Ronjenje na dah (u apnei)
-hiperventiliranje prije ronjenja
-nastaje manjak CO2 koji dovodi do kanjenje signala gladi za zrakom. Posljedini nedostatak
O2 uzrokuje da ronilac gubi svijest pod vodom i utapa se.
-barotraume plua pri zaronu
-30 metara predstavlja fizioloku granicu, na veim dubinama postoji opasnost od oteenja plua,
ali ona mogu nastati i na manjim dubinama.
-barotrauma sinusa i uha
-upalni procesi gornjih dinih putova dovode do zatvaranja sinusnih otvora i Eustahijevih tuba, to
dovodi do barotraume. Uz osjeaj punoe, boli i uma nastaje pucanje bubnjia s posljedicom

11

ulaska hladne vode u srednje uho, a to dovodi do vrtoglavice i povraanja pod vodom to dovodi do
utapanja.
b) Ronjenje s komprimiranim zrakom - SCUBA* ronjenje
(*SCUBA-self contained underwater breathing apparatus)
-barotraumatska plinska embolija (barotrauma pri izronu)
Nastaje ako ronilac koji je udisao komprimirani zrak iz aparata, izranja brzo na povrinu bez
izdisanja. Ambijentalni tlak prilikom izranjanja sve je manji, pa se zrak u pluima iri, a ako nema
izdisanja vika zraka, tada dolazi do pucanja alveola s posljedicom izlaska zraka u okolno tkivo i
pucanje kapilara i ulaska mjehuria u krvotok.
Znakovi: nagli gubitak svijesti, paralize, grevi, poremeaji osjeta, munina i povraanje, smetnje
disanja, poremeaj rada srca, bolovi u prsima, pjenuav i sukrvav ispljuvak; javljaju se neposredno
po izronu
Postupak prve pomoi:
-smirite unesreenog
-postavite unesreenog u leei poloaj ili boni poloaj (osigurajte prohodnost dinih
putova)
- pratite znakove vitalnih (ivotnih) funkcija i u sluaju pogoranja stanja primijenite
potrebne postupke prve pomoi.
-pozovite hitnu medicinsku pomo i svakako recite o emu se radi, zbog potrebe prijevoza u
najblii centar s barokomorom
-dekompresijska bolest
Javlja se samo ako nakon dueg boravka u velikim dubinama ronilac previe brzo izranja ili ne
potuje propisane dekompresijske zastanke.
Duik koji se je nakupio u tkivima ne stigne iz krvi prei u plua i na taj nain se isprazniti, pa u
krvi ostaju mjehurii
Znakovi: kao kod embolije, u pravilu se javljaju kasnije
Prva pomo: kao kod embolije

4. OZLJEDE
Ozljede nastaju djelovanjem mehanike sile i termike, elektrine ili kemijske energije na tijelo.
Ovisno o tome je li ouvana koa, dijelimo ih na otvorene i zatvorene.
1. Otvorene ozljede mekih tkiva
Rane
Rane su otvorene ozljede nastale djelovanjem mehanike sile.
Postupak prve pomoi kod malih rana (oteen je samo povrni sloj koe i nema jakog krvarenja)
- isperite ranu vodom, a potom krae vrijeme pustite da krv tee,
- posuite sterilnom kompresom i pokrijte ranu flasterom
Postupak prve pomoi kod rana:
-smirite unesreenog
zaustavite krvarenje;
sprijeite nastanak sekundarne infekcije tako da ranu pokrijete sterilnim materijalom;
mirovanjem ili u sluaju pomicanja ili transporta imobilizacijom ozlijeenog dijela tijela,
smanjite bol i irenje infekcije.
- u sluaju da je strano tijelo prisutno u rani, fiksirajte ga u zateenom poloaju
Ne smijete: istiti, ispirati, vaditi strane predmete, stavljati na ranu razne pripravke

12

Opekline
Opekline su otvorene ozljede nastale djelovanjem termike sile (visoke temperature).
Teinu ozljede procjenjujemo prema: povrini i dubini oteenog tkiva (stupnjevi).
Postupak prve pomoi :
vatru ugasite suhim postupkom.
-smirite unesreenog
ukloniti nagorenu odjeu i sav nakit.
hladite opeklinu pod tekuom vodom ili oblozima oko 10 minuta, to prije, moe i preko
odjee.
sprijeite nastanak sekundarne infekcije tako da opeklinu pokrijete sterilnim materijalom
(zavoj ne stezati!).
mirovanjem ili u sluaju pomicanja ili transporta imobilizacijom ozlijeenog dijela tijela,
smanjite bol i irenje infekcije.
Ne smijete: dirati, buiti mjehure, ili na opeklinu stavljati razne pripravke!
Sunane opekline
Prekomjerno izlaganje suncu bez zatite uzrokuje crvenilo i bolnu zategnutost koe.
Postupak prve pomoi :
-sklonite opeenu osobu sa sunca
-opeenu kou hladite tuiranjem ili oblogom
-ako se na opeklini pojave mjehurii, ne dirajte ih, no spontano puknute mjehure
prekrijte sterilnom gazom;
-kod poviene tjelesne temperature savjetujte osobi da potraiti pomo lijenika.
Smrzotine
Smrzotine su otvorene ozljede nastale djelovanjem niskih temperatura na ogranieni dio tijela
(najee: prsti na rukama, stopala, uke, nos), esto uz pothlaenost cijelog tijela.
Znakovi: hladnoa i bol prestaju kad zapone smrzavanje, koa moe biti crvena, modra, bijela,
oteklina, mjehuri
Postupak prve pomoi:
- smirite unesreenog
- ozlijeenog smjestite na toplo, uklonite mokru odjeu, obuu i nakit,
- utoplite ga, postupno zagrijavajte cijelo tijelo
- sprijeite nastanak sekundarne infekcije tako da pokrijete smrzotinu sterilnim materijalom,
(zavoj ne stezati!).
mirovanjem ili u sluaju pomicanja ili transporta imobilizacijom ozlijeenog dijela tijela,
smanjite bol i irenje infekcije.
Ne smijete: trljati, buiti mjehure, stavljati razne pripravke, navlaiti odjeu,
direktno zagrijavati, dozvoliti ozlijeenom da hoda
Kemijske ozljede
To su otvorene ozljede nastale djelovanjem kemikalije - korozivnog sredstva.
Postupak prve pomoi:
- smirite unesreenog
- obilno isperite ozlijeeni dio vodom
- uklonite svu odjeu koja je natopljene korozivnim sredstvom
- sprijeite nastanak sekundarne infekcije tako da pokrijete ozlijeeni dio sterilnim
materijalom, (zavoj ne stezati!).
- mirovanjem ili u sluaju pomicanja ili transporta imobilizacijom ozlijeenog dijela tijela,
smanjite bol i irenje infekcije.

13

Ne smijete: dirati, buiti mjehure, stavljati razne pripravke, primijeniti neutralizaciju

direktno na koi
2. Vanjsko krvarenje
To je izlazak krvi iz krvoilnog sustava na mjestu oteenja krvne ile. Kod otvorenog krvarenja
krv se izlijeva na povrinu tijela i vidljivo je.
Istjecanje moe biti slabo ili jako.
Opasnost: Veliki i nagli gubitak krvi dovodi do iskrvarenja, oka i smrti.
Mjere opreza: U dodiru s krvlju uvijek koristite osobnu zatitu (rukavice ili plastika)
Postupak prve pomoi kod vanjskog krvarenja:
-smirite unesreenog
-ozlijeenog postavite u leei poloaj
-pronaite mjesto koje krvari
-zaustavite krvarenje primjenom metoda zaustavljanja vanjskog krvarenja
-pozovite hitnu medicinsku pomo
-ostanite uz ozlijeenog i pratite njegovo stanje
-nakon zaustavljanja krvarenja ozlijeenog postavite u autotransfuzijski poloaj (leei
poloaj s podignutim nogama za otprilike 20 cm a po potrebi i podignutim rukama) i
utoplite ga,
- pratite znakove vitalnih (ivotnih) funkcija i u sluaju pogoranja stanja primijenite
potrebne postupke prve pomoi.

Metode zaustavljanja vanjskog krvarenja

1. Direktan pritisak na ranu
Ovom metodom zapoinjemo zaustavljati vanjsko krvarenje.
Preko sterilne gaze ili iste tkanine izvri se pritisak na ranu, odnosno na ozlijeenu krvnu
ilu. Kad se rana nalazi na udovima treba ih podii. Ako sumnjamo i na lom kosti, s
ozlijeenim dijelom tijela treba postupati paljivo.
Kod krvarenja uzrokovanog stranim tijelom u rani, treba izvriti pritisak na rubove rane oko
stranog tijela.
U okviru prve pomoi ovo je jedina metoda zaustavljanja krvarenja, ako je rana u podruju
kuka (debelo meso), vrata i prepona.
2. Kompresivni zavoj
Postavlja se nakon zaustavljanja krvarenja direktnim pritiskom na ranu kad god je to
mogue (rane koje krvare na gornjim i donjim ekstremitetima).
Ranu pokrijte sterilnom gazom, smotuljak zavoja ili neki drugi predmet postavite na
sredite rane. Zavojem sve privrstite i na taj nain izvrite pritisak preko postavljenog
predmeta na ozlijeenu krvnu ilu.
Nakon postavljenog zavoja, ne zaboravite provjeriti perifernu cirkulaciju (boja prstiju, puls)
3. Podvezivanje
Izvodi se samo kad se jako krvarenje ne moe zaustaviti drugim metodama (npr. kod
traumatske amputacije, jako oteenih udova). Iznimka je amputacija prstiju, kad se
krvarenje zaustavlja kompresivnim zavojem i pritiskom.
to blie mjestu koje krvari, kruno oko uda postavite oko 5 cm iroku traku (guma,
tkanina, "kravata"), stegnite da se zaustavi krvarenje i uvrstite.
Oznaite vrijeme postavljanja poveske.
Postavljenu povesku skida lijenik u zdravstvenoj ustanovi. Ozljeda i nain zaustavljanja krvarenja
zahtijevaju hitnost pri transportu.

14

Krvarenje iz nosa
Postupak prve pomoi:
-ozlijeenog postavite u sjedei poloaj s glavom oslonjenom na ruke kojima se osoba
oslanja na svoje noge - "poza mislioca". Vano je gornji dio tijela i glavu ozlijeenog
nagnuti prema naprijed.
-vrsto stisnite meki dio nosa.
-stisak popustite nakon 10 do 15 minuta, kako bi provjerili je li krvarenje zaustavljeno.
-ponovite pritisak ako krvarenje nije zaustavljeno.
-ako krvarenje potraje vie od 30 minuta potrebno je obratiti se lijeniku.
-kad uz krvarenje iz nosa postoji i rana na podruju nosa, zavoj (praka) nosa, postavlja se
nakon zaustavljanja krvarenja.
3. Amputacijske ozljede
To je odsijecanje/odvajanje najee udova od tijela.
Postupak s amputacijskim bataljkom:
-smirite unesreenog
- zaustavite krvarenje podvezivanjem (prst i aka - kompresivnim zavojem),
- ranu pokrijte sterilnim materijalom,
- mirovanjem ili u sluaju pomicanja ili transporta imobilizacijom ozlijeenog dijela tijela,
smanjite bol i irenje infekcije.
Postupak s amputacijskom okrajinom (odsjeeni dio):
- zamotajte odrezani dio u sterilni materijal,
- smjestite ga u plastinu vreicu koju treba dobro zatvoriti,
- sve stavite u drugu vreicu ispunjenu vodom i ledom zatvorite i omotajte tkaninom ili
novinama.
Vano je zapamtiti:
- Amputacijsku okrajinu ne smijete: ispirati ili dezinficirati, hladiti ulocima iz zamrzivaa.
- Amputacijsku okrajinu zajedno s ozlijeenim morate uputiti u bolnicu.
4. Unutarnje krvarenje
To je krvarenje u prsnu upljinu, trbunu upljinu, zdjelicu, bedro. Uglavnom nije vidljivo pa ga
prepoznajemo po znakovima.
Znakovi: blijeda koa i vidljiva sluznica, ozlijeeni osjea slabost, vrtoglavicu, um u uima, iskri
mu pred oima.
Znakovi jaeg iskrvarenja: jaka pospanost, e, hladnoa, munina, povraanje, ubrzan jedva
zamjetan puls, ubrzano i povrno disanje, strah od smrti.
Postupak prve pomoi kod unutarnjeg krvarenja:
U okviru postupaka prve pomoi unutarnje krvarenje se ne moe zaustaviti.
-vano je to ranije prepoznati znakove unutarnjeg krvarenja i to prije pozvati hitnu
medicinsku pomo.
-smirite unesreenog
-ostanite uz ozlijeenog
- postavite ga u odgovarajui poloaj ovisno o mjestu krvarenja,
-utoplite ga,
- pratite znakove vitalnih (ivotnih) funkcija i u sluaju pogoranja stanja primijenite
potrebne postupke prve pomoi.

15

5. ok (traumatski)
To je teko stanje organizma, uzrokovano tekim poremeajem na nivou mikro cirkulacije, koje
nastaje kao reakcija na teku ozljedu.
Najei uzroci su:
- nagli i veliki gubitak krvi (rane) i tjelesnih tekuina (opekline)
- bol
Znakovi:
a) u poetnom stadiju: nemir, uzbuenje, ponekad i agresivnost
b) razvijeni ok: blijeda hladna koa, ljepljivi znoj, modre usne i prsti, ubrzan i slab
puls, ubrzano i povrno disanje, e, hladnoa, munina i
povraanje, gotovo uvijek je ozlijeeni pri svijesti, apatinost
c) u kasnom stadiju: sve tee disanje, nesvijest
Postupak prve pomoi kod oka :
Sprijeite nastanak oka pravovremeno pruenim postupkom prve pomoi.
Jednom nastali ok teko se lijei i u bolnici, zato je vano sprijeiti nastanak oka i/ili ga
prepoznati to ranije.
-smirite unesreenog
- odmah zovite hitnu medicinsku pomo
- udobno ga smjestite u odgovarajui poloaj ovisno o vrsti ozljede
- neprekidno budite uz unesreenog,
- utoplite ga, (ne smije jesti, piti ili puiti)
- pratite znakove vitalnih (ivotnih funkcija), a u sluaju pogoranja stanja primijenite
potrebne postupke prve pomoi.
6. Ozljede zglobova
Uganue zgloba
Znakovi: bol, oteklina, promjena boje koe, oteana pokretljivost
Iaenje zgloba
Znakovi: bol, oteklina, promjena boje koe, nemogunost pokretanja, deformacija (asimetrija)
Postupak prve pomoi :
-smirite unesreenog
-prepoznajte vrstu ozljede, dovoljno je i posumnjati
-pozovite hitnu medicinsku pomo
-ozlijeeni dio mora mirovati
-podignite ozlijeeni dio tijela
-primijenite hladan oblog
-u sluaju potrebe, imobilizirajte ozlijeeni dio tijela u zateenom ili prirodnom poloaju
(deformaciju ne smijemo ispravljati)
Imobilizirati = uvrstiti ozlijeeni zglob i susjedne kosti uz vrstu podlogu. Nakon uinjene
imobilizacije provjerite perifernu cirkulaciju.
7. Ozljede kostiju
Zatvoreni prijelom
Znakovi: bol, oteklina (ne uvijek), promjena boje koe, nemogunost pokretanja, deformacija (ne
uvijek)

16

Otvoreni prijelom
Znakovi: kotani ulomci vire kroz kou van (prijelom i rana), bol, nemogunost pokretanja,
deformacija
Postupak prve pomoi :
-smirite unesreenog
-prepoznajte vrstu ozljede, dovoljno je i posumnjati.
-ne pomiite unesreenog bez prijeke potrebe, ozlijeeni dio mora mirovati
-pozovite hitnu medicinsku pomo
-prilikom bilo kakvog pokretanja pridravajte slomljeni dio uz blago uzduno istezanje
-u sluaju potrebe, imobilizirajte ozlijeeni dio tijela u zateenom ili prirodnom poloaju
(deformaciju ne smijemo ispravljati)
Imobilizirati = uvrstiti slomljenu kost, susjedne zglobove i dvije treine kosti uz vrstu podlogu.
Nakon uinjene imobilizacije provjerite perifernu cirkulaciju.
Ozljede kraljenice
Na ozljedu kraljenice treba posumnjati kod svake tee ozljede glave nastale u prometnoj nesrei,
padu, tunjavi, kod skoka u vodu itd., pogotovo kad su praene gubitkom svijesti.
Znakovi: bol u leima, rana u podruju lea, nemogunost pokretanja ruku ili nogu, poremeaj
osjeta (gubitak osjeta ili osjeanje trnaca i vruine).
Postupak prve pomoi :
-smirite unesreenog
-prepoznajte vrstu ozljede, dovoljno je i posumnjati.
-ne pomiite unesreenog bez prijeke potrebe, unesreeni mora mirovati (fiksirajte ga uz
podlogu), ekajte strunu pomo uz ozlijeenog,
-ovisno o stanju primijeniti ostale potrebne postupke prve pomoi,
pratite znakove vitalnih (ivotnih) funkcija, a u sluaju pogoranja stanja primijenite
potrebne postupke prve pomoi
Gubitak svijesti kod unesreenog s ozljedom kraljenice
-Otvaranje dinog puta postie se i podizanjem donje eljusti
- Za okretanje na bok potrebna su tri spasioca, koji okreu ozlijeenog na bok uz
odravanje glave u neutralnom poloaju.
- Ako je samo jedan spasilac, bolje je otvoriti dini put podizanjem donje eljusti, a u
sluaju nude ozlijeenog se okree na bok jer mu prijeti opasnost od guenja.
Oivljavanje kod unesreenog s ozljedom kraljenice
-Ako se dini put ne otvori podizanjem donje eljusti dovoljno za uinkovito
upuhivanje zraka, glava se tada oprezno zabacuje do trenutka kad se moe puhnuti
zrak. Bez oivljavanja nastupit e smrt.
Skidanje zatitne kacige
Ne skidajte zatitnu kacigu, osim ako to nije prijeko potrebno. Neznalaki postupak skidanja
kacige dovodi do pomicanja i savijanja vratne kraljenice i dodatnog oteenja s kobnim
posljedicama. Za pravilno skidanje zatitne kacige potrebna su dva spasioca, stoga traite pomo
prisutnih osoba.
Tijekom skidanja zatitne kacige vano je uvrstiti glavu i vrat te ih odravati u ravnini tijela
(neutralan poloaj) kako bi se sprijeili pomaci vratne kraljenice.
Zatitna kaciga se skida s glave samo:
-ako je ozlijeeni bez svijesti, a s kacigom na glavi ne mogu mu se osloboditi dini putevi;
-ako je ozlijeeni bez svijesti i povraa;
-ako ozlijeeni ne die pa treba zapoeti umjetno disanje;
-u svim teim sluajevima ozljede glave, osobito kad se pojavi krvarenje.

17

Postupak prve pomoi kod ozlijeenog s kacigom na glavi:

-procijenite stanje ozlijeenog
-ako nije potrebno skidati kacigu, pruite mu svu potrebnu prvu pomo
-ako je potrebno skidati kacigu:
-prvi spasilac klei iza glave i s obje ruke obuhvaa kacigu postrance u razini donje
eljusti, odravajui glavu ozlijeenog u neutralnom poloaju, dok drugi spasilac za
to vrijeme klei postrance od glave i otvara zatitno staklo (vizir), a zatim otvara ili
ree remeni kacige ispod brade, a prvi spasilac i dalje odrava glavu u neutralnom
poloaju
-drugi spasilac osigurava neutralan poloaj glave, podravajui jednom rukom vrat s
donje strane, istodobno uvlaei prste ispod ruba kacige, a drugom rukom dri donju
eljust
-kad su glava i vrat tako osigurani, prvi spasilac iri kacigu koliko god je to mogue,
die je preko brade i nosa pa, polako povlaei prema sebi, kacigu skida s glave i
odlae postrance
-kad je kaciga skinuta, prvi spasilac ponovno prihvaa glavu i odrava je u
neutralnom poloaju, tako da polae ruke preko uiju ozlijeenog, a kaiprstima i
palcima dri donju eljust tako dugo dok drugi spasilac ne postavi ovratnik

Ozljede zdjelice
Lom kosti zdjelice esto je povezan i s ozljedama organa zdjelice, krvarenjem u trbunu upljinu i
lomom gornjeg dijela bedrene kosti.
Znakovi: bol (jaa kod pokretanja i postraninog pritiska), nemogunost pokretanja, otok i podljev,
znak prijeloma bedrene kosti (asimetrija nogu, stopalo iskrenuto), znaci unutarnjeg krvarenja.
Postupak prve pomoi :
-smirite unesreenog
-prepoznajte vrstu ozljede, dovoljno je i posumnjati.
-ne pomiite unesreenog bez prijeke potrebe, unesreeni mora mirovati (fiksirajte ga uz
podlogu) u leeem poloaju, ekajte strunu pomo uz ozlijeenog,
-ovisno o stanju primijenite ostale potrebne postupke prve pomoi,
pratite znakove vitalnih (ivotnih) funkcija, a u sluaju pogoranja stanja primijenite
potrebne postupke prve pomoi
8. Ozljede po regijama tijela
a) Ozljede glave
Na glavi moe biti ozlijeeno meko tkivo, kosti i mozak, a uz glavu esto je ozlijeena i vratna
kraljenica.
Znakovi: gubitak svijesti i pamenja, glavobolja, munina, povraanje, promjene u disanju i radu
srca, blijeda, hladna i vlana koa.
Znakovi pogoranja: ponovni gubitak svijesti, nejednolike zjenice, podljevi oko oiju, istjecanje
tekuine ili krvi iz nosa ili uha, nagla oduzetost, grevi.
Postupak prve pomoi :
-smirite unesreenog
postavite ga u leei poloaj ovisno o situaciji
-leei s uzdignutim ramenima i glavom (ozljede samo mekih tkiva glave)
-leei na boku (ozlijeeni je u nesvijesti)
-leei na strani ozlijeenog uha (ozljede uha)
-leei, potpuno ravno (kod sumnje na ozljedu kraljenice)

18

 primijenite potrebne postupke prve pomoi: zbrinuti ranu, zaustaviti krvarenje itd.
pratite znakove vitalnih (ivotnih) funkcija, a u sluaju pogoranja stanja primijenite potrebne
postupke prve pomoi.
b) Ozljede prsnog koa
Znakovi: otvorene i zatvorene rane u podruju prsita, bol, oteano disanje, kaalj s
iskaljavanjem, znaci oka.
Posebna opasnost su probojne rane prsnog koa, koje prepoznajemo po pojavi pjenuave krvave
tekuine na rani i zvuku itanja.
Postupak prve pomoi :
-smirite unesreenog
-prepoznajte vrstu ozljede,
- postavite ozlijeenog u odgovarajui poloaj (polusjedei), kod besvjesnog stanja na bok
na stranu ozljede,
-imobilizirajte rebra pomou prebacivanja teine tijela na ozlijeenu stranu i imobilizacijom
ruke na ozlijeenoj strani,
- hermetizirajte probojnu ranu
-ovisno o stanju primijenite ostale potrebne postupke prve pomoi,
pratite znakove vitalnih (ivotnih) funkcija, a u sluaju pogoranja stanja primijenite
potrebne postupke prve pomoi
c) Ozljede trbuha
Ozljede trbuha su esto praene krvarenjem, infekcijom i okom.
Znakovi: rane u podruju trbuha, bol, osjetljivost i napetost trbune stjenke, munina i povraanje,
znaci oka.
Postupak prve pomoi :
-smirite unesreenog
-prepoznajte vrstu ozljede
- postavite ozlijeenog u odgovarajui poloaj (leei sa savijenim nogama u koljenu), kod
povraanja ili besvjesnog stanja postavite ga na bok.
- strogo je zabranjeno dati ozlijeenom hranu ili pie!
- organe trbune upljine ako su kroz ranu izali van ne vraajte natrag! prekrijte ih
sterilnom gazom i zavijte (oprez! - ne stezati).
-ovisno o stanju primijeniti ostale potrebne postupke prve pomoi,
pratite znakove vitalnih (ivotnih) funkcija, a u sluaju pogoranja stanja primijenite
potrebne postupke prve pomoi

5. POREMEAJI USLIJED UTJECAJA VISOKIH I NISKIH

TEMPERETURA OKOLINE NA LJUDSKI ORGANIZAM
U ljudskom tijelu postoje mehanizmi kojima se odrava ravnotea izmeu stvaranja i gubitka
temperature, s ciljem odravanja stalne temperature tijela.
Normalna temperatura tijela je mjereno u pazuhu 36-37,1 stupnja C, a za 0.6 stupnjeva C je vea
ako je mjerena u debelom crijevu (stalnija, stoga i pouzdanija).
Ravnotea moe biti poremeena zbog utjecaja temperature okoline i koliine vlage u zraku.
a) tetan utjecaj visokih temperatura
Sunanica
Nastaje izlaganjem nezatiene glave suncu.
19

Znakovi: poviena tjelesna temperatura, vrtoglavica, smetenost i glavobolja

Postupak prve pomoi :
-sklonite osobu sa sunca
-stavite joj na glavu hladni oblog
-dajte joj manju koliinu vode ili prirodnog vonog soka
-kod gubitka svijesti, osobu postavite na bok i odmah pozovite slubu hitne medicinske
pomoi
pratite znakove vitalnih (ivotnih) funkcija, a u sluaju pogoranja stanja primijeniti
potrebne postupke prve pomoi
Toplinska slabost (iscrpljenost)
Nastaje zbog manjka vode i soli u tijelu.
Znakovi: malaksalost, vrtoglavica, munina i povraanje, jaka e, ubrzano disanje i rad srca,
mogu gubitak svijesti
Postupak prve pomoi:
-ako je osoba pri svijesti postavite ju u leei poloaj
-potrebno je nadoknaditi izgubljenu tekuinu i sol (rehidracijski napitci)
pratite znakove vitalnih (ivotnih) funkcija, a u sluaju pogoranja stanja primijenite
potrebne postupke prve pomoi
Toplinski grevi
Bolni grevi u miiima udova ili trbuha.
Postupak prve pomoi :
-osoba mora mirovati
-sklonite ju u to hladniji prostor
-potrebno je nadoknaditi izgubljenu tekuinu i sol (rehidracijski napitci)
pratite znakove vitalnih (ivotnih) funkcija, a u sluaju pogoranja stanja primijenite
potrebne postupke prve pomoi
Toplinski udar
Nastaje u uvjetima izuzetno visoke temperature i vlage zraka, to onemoguuje hlaenja tijela
znojenjem, pa se gubi kontrola nad regulacijom temperature tijela. To je po ivot opasan poremeaj
zdravstvenog stanja, a bez pruene pomoi je smrtonosan. Nastanku su podlonija mala djeca i stari
ljudi.
Znakovi: tjelesna temperatura mjerena u debelom crijevu je 42 stupnja C, jaka glavobolja, munina,
vrtoglavica te crvena, topla i suha koa. Iznimka su mlai ljudi kod kojih koa moe biti i znojna.
Postupak prve pomoi:
-odmah pozovite hitnu medicinsku pomo jer je lijeenje ovog poremeaja u zdravstvenoj
ustanovi nuno
-do dolaska lijenika zaponite rashlaivanje tijela prskajui ga vodom uz istodobno
stvaranje umjetnog propuha
pratite znakove vitalnih (ivotnih) funkcija, a u sluaju pogoranja stanja primijenite
potrebne postupke prve pomoi.
b) tetan utjecaj niskih temperatura
Pothlaivanje tijela smrzavanje ili hipotermija
Nastaje kada se zbog utjecaja niske temperature okoline, tjelesna toplina gubi bre nego to se
stvara. Ovom poremeaju su podlonija djeca, stari ljudi, alkoholiari i fiziki iscrpljene osobe.

20

Znakovi: tjelesna temperatura mjerena u debelom crijevu je ispod 35 stupnjeva C, osjeaj hladnoe
i drhtanje, koa blijeda i suha, javlja se umor, tromost, elja za snom, ponekad privienja,
poremeaj svijesti sve do gubitka.
Postupak prve pomoi:
-pozovite hitnu medicinsku pomo
-sprijeite daljnji gubitak tjelesne topline,
-postupno zagrijavate, prvo tijelo a zatim ekstremitete,
pratite znakove vitalnih (ivotnih) funkcija, a u sluaju pogoranja stanja primijenite
potrebne postupke prve pomoi.

6. NESREE
Udar struje
Nastaje ukljuivanjem tijela u strujni krug.
Postupak prve pomoi:
-ostanite smireni
-pomognite mislei na svoju sigurnost
-iskljuite dotok struje (najsigurnije putem osiguraa) ili odmaknite izvor struje od
unesreenog predmetom koji je lo vodi
-kad je unesreeni izvan strujnog kruga provjerite ivotne funkcije, u sluaju potrebe
primijenite odmah i uporno oivljavanje (smrt nastupa zbog zastoja rada srca i disanja),
-pozovite hitnu medicinsku pomo
-traite druge mogue ozljede: opekline, prijelome
Udar groma
-postupak prve pomoi je isti ali moe se odmah pristupiti ozlijeenom, jer se radi o
trenutnom efektu.
Udar struje visokog napona
-budite naroito oprezni. Ne pristupajte unesreenom, struja preskae i 18-20 metara.
Obavijestite o incidentu nadlene slube.

7. OTROVANJA
Otrov je svaka tvar koja koliinom ili strukturom, remeti grau ili funkciju tkiva kada se nae u
organizmu. Otrovanja mogu biti sluajna i namjerna.
Mjesta ulaska otrova u organizam su: probavni sustav, dini sustav, koa.
Opi postupak prve pomoi:
-identificirajte otrov (to, koliko, kada)
-prekinite kontakt s organizmom
-pozovite hitnu pomo
pratite znakove vitalnih (ivotnih) funkcija, a u sluaju pogoranja stanja primijenite
potrebne postupke prve pomoi.
Oprez: alkohol ili opojna sredstava, est su rizini faktor utapanja.

8. UGRIZI I UBODI IVOTINJA

Insekti
Na mjestu uboda javlja se crvenilo, otok i svrbe.
Postupak prve pomoi :
-primijenite na mjesto uboda hladan oblog
Pela na mjestu uboda ostavlja alac

21

-izvadite alac hvatajui ga pincetom neposredno uz kou ili pomou nokta

-primijenite postupke kao kod uboda insekata
Krpelj je potrebno to prije odstraniti! Zatraite pomo strune osobe koja e ga u cijelosti
odstraniti i dati upute u svezi uboda.
Otrovni pauk (crna udovica): hitno potraite pomo lijenika kako bi se to ranije zapoelo s
lijeenjem.
Upozorenje:
-Kod ljudi preosjetljivih na otrove insekata pojavljuju se ivotno ugroavajui simptomi kao to
su: oteano disanje, guenje, gubitak svijesti, mogue i smrt. U tom sluaju odmah pozovite hitnu
medicinsku pomo, pratite znakove vitalnih (ivotnih) funkcija i primijenite potrebne postupke
prve pomoi.
- U sluaju uboda insekta u sluznicu usne upljine, moe doi do otoka sluznice i jezika, te
posljedinog zatvaranja dinih putova. Nastanak otoka pokuajte sprijeiti kockom leda, koju dajte
osobi da ju dri u ustima (kod djece sladoled), a kod prvih znakova jaeg oticanja odmah pozovite
hitnu medicinsku pomo, pratite znakove vitalnih (ivotnih) funkcija i primijenite potrebne
postupke prve pomoi.
Zmije
-smirite unesreenog
-unesreeni se ne smije sam aktivno pokretati
-pozovite hitnu medicinsku pomo
-dio tijela na kojemu je ugriz mora mirovati, a u sluaju potrebe imobilizirajte mjesto ugriza
- pratite znakove vitalnih (ivotnih) funkcija i primijenite potrebne postupke prve pomoi.
-ugriz ne smijete: isisavati, podvezivati, hladiti, razrezivati
Ribe (morski pauk, karpina, utulja i golubanke)
-ubodeni dio tijela grijte, uranjanjem u onoliko toplu vodu (50 do 60 Celzijevih stupnjeva)
koliko se moe podnijeti kako ne bi nastala opeklina, tijekom 30 do 60 minuta, to e
smanjiti bolove jer je otrov termolabilan.
-ne odstranjujte bodlju na silu sami, prepustite to strunoj medicinskoj osobi.
arnjaci (vlasulja, meduza)
arnici na krakovima izazivaju na koi crvenilo, peenje i oteklinu.
-prilijepljene krakove to prije uklonite, premaite ih octom, limunom, alkoholom, uljem za
sunanje ili suhim pijeskom, te ih sastruite s koe. Ne odstranjujte ih golim rukama.
-ozlijeeno mjesto isperite morem. Ne koristite za ispiranje obinu vodu.
Morski jeinac
Bodlje morskog jeinca zabodene u tijelo (najee nogu) izazivaju bolove. Krhke su i lome se.
-vaenje bodlji prepustite strunoj medicinskoj osobi. Nemojte ih nikad sami pokuavati
izvaditi iglom, mogli biste inficirati ranu!
Domae ili divlje ivotinje (primjerice: pas, maka, lisica)
-ranu to bolje i obilnije isperite vodom i sapunom;
-direktnim pritiskom zaustavite krvarenje
-prekrijte ranu sterilnom gazom;
- oprez: ozlijeeni se obavezno mora javiti lijeniku.

22