PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

SOCIJALNO PRAVO
SKRIPTA

WWW.BH-PRAVNICI.COM
INFO@BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
S O C I J A L N O

P R A V O

POJAM I PREDMET SOCIJALNOG PRAVA

Socijalno pravo, kao nauna i nastavno-pedagoka disciplina se jo uvijek izuava u sklopu
Radnog prava. Socijalno pravo je skup pravnih pravila kojima se regulira iroko podruje
koje obuhvata socijalnu sigurnost ljudi. U pitanju je pravo koje fizikom licu kao nositelju
prava omoguuje da od nadlenog organa zahtijeva odreena socijalna davanja, kojima bi
osigurao svoju socijalnu sigurnost.
U pravnoj teoriji socijalno pravo se definira u objektivnom i subjektivnom smislu.
U objektivnom smislu se oznaava kao skup pravnih pravila i normi kojima se regulira
socijalno osiguranje ljudi.
U subjektivnom smislu socijalno pravo se razmatra kroz ovlatenje fizikog lica da od
nadlenog organa zahtijeva da mu prui odreena socijalna davanja, kako bi otklonio ili
ublaio socijalni sluaj, odnosno zadovoljio stanje socijalne potrebe. U tom smislu socijalno
pravo ima slijedea obiljeja:
1. da je vezano za linost i da je neprenosivo,
2. da nema definitivan karakter i da traje dok postoji stanje socijalne potrebe koje ga je
izazvalo,
3. da ima zadatak da stvori i odri uvjete ivota i napredovanja u ivotu onim licima koja se
nalaze u stanju socijalne potrebe,
4. da za svoj objekt ima mjeovita davanja socijalne naravi (npr. bolnike usluge i davanja).
Postoji podjela na opa i posebna socijalna prava.
Ope socijalno pravo ima za predmet socijalne potrebe, koje radnici, graani i lanovi
njihovih obitelji zadovoljavaju i jedino mogu zadovoljiti putem sticanja i ostvarivanja
socijalnih prava.
Zajednike karakteristike opeg socijalnog prava su:
1. normativni i socijalno-politiki ciljevi drutva i njihova razrada u naelima opeg
socijalnog prava socijalnog prava,
2. izvori prava meunarodni i unutarnji,
3. socijalno-pravni odnosi,
4. organizacija i izvor financiranja socijalnih prava,
5. specifina obiljeja pojedinih oblasti i posebnih socijalnih prava, meusobni odnosi i
uticaji ovih podsistema u jedinstvenom normativnom sistemu socijalnih prava, te
njihova povezanost sa sistemom socijalnog planiranja i sistemom financiranja.
Iz ovog osvrta na ope socijalno pravo proizlazi da posebna prava predstavljaju razradu i
konkretizaciju obiljeja opeg socijalnog prava.
Kao predmet socijalnog prava navode se kolektivni javni, a ne pojedinani privatni oblici
pomoi, osiguranja i sl. Osnovna svrha socijalnog prava je osiguranje ivotne egzistencije
ovjeka, pomae mu da lake prebrodi ili ublai stanje socijalne potrebe.
Socijalno osiguranje se definira kao nastojanje da se naelo solidarnosti primijeni kao skup
mjera koje imaju za cilj da svakom pojedincu omogui postizanje slijedeih ciljeva:
1. da se odri u povoljnom zdravlju, ili da stanje svog zdravlja pobolja na najblai nain
kad je ono loe ili postoji opasnost da se pogora,
2. da prebrodi oskudicu koju trpi on ili lanovi njegove obitelji kad je njegova
sposobnost za zaraivanje umanjena ili ak unitena uslijed dogaaja neovisnih od
njegove volje, kao to je nesposobnost, nesretan sluaj i sl.
3. da uzme na sebe odgovornost zasnivanja obitelji, da izrodi djecu, da od njih stvori
tjelesno i normalno zdrave ljude, kao i da im prui obrazovanje koje su sposobni da
prihvate.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
PORIJEKLO I RAZVOJ SOCIJALNOG OSIGURANJA
Odreene oblike zatite ovjeka susreemo jo kod rodovskih zajednica i kod starih kultura,
npr. staranje o bolesnom lanu zajednice i sl.
U feudalizmu bogatiji lanovi drutva pruaju pomo bolesnim ili iznemoglim koji nemaju
sredstava za ivot. Vjerske zajednice su pruale pomo kroz svoja razna dobrotvorna
udruenja, ustanove za lijeenje.
Lokalna zajednica ima poseban znaaj i ulogu u osiguranju socijalno ugroenih lica. Pomo
lokalne zajednice ovisila je od ukupnih sredstava kojima je ona u tu svrhu raspolagala, kao i
od broja lica kojima je takva pomo bila potrebna. Zbog toga lica pogoena socijalnim
rizikom nisu imala to pravo zagarantirano.
S pojavom udruenih zanatlija, odnosno esnafa pojavili su se i novi oblici socijalnih
sluajeva. Po pravilima esnafa majstor se brinuo o svojim radnicima i za sluaj bolesti, a
esnaf za sluaj iznemoglosti.
U razdoblju ekonomskog liberalizma u kojem je drava bila nezainteresirana za reguliranje
uvjeta rada i socijalne zatite, radnici poinju osnivati drutva za meusobnu i uzajamnu
pomo i tako sami sebe osiguravaju u sluaju nastupa nekog od socijalnih rizika: a) rizici za
sluaj bolesti, svoje ili lanova obitelji, b) rizici za sluaj nesree na poslu, c) iznemoglosti, d)
smrti.
Ova drutva su prva uvela zatitu od socijalnih rizika za svoje lanove kao garantirana
prava. Izvori sredstava su bili doprinosi lanova i doprinos poslodavaca i drave.
U vremenu 1878 do 1909g. dolazi do veih privrednih kriza, velike nezaposlenosti i porast
zahtjeva radnika za poboljanjem uvjeta rada i osiguranja na radu.
U takvim okolnostima pruski i njemaki kancelar Bizmark uspostavlja moderno socijalno
osiguranje. Ono je ureeno slijedeim zakonima: Zakon o obveznom osiguranju za sluaj
bolesti, Zakon o osiguranju nesree na poslu, zakon o osiguranju invalidnosti, Zakon o
osiguranju starosti. Svi ovi zakoni su 1911g. ujedinjeni u jedan zakon koji je predstavljao
osnovu za izradu njemakog Socijalnog zakonika.
SOCIJALNO OSIGURANJE U ZEMLJAMA
KOJE SU ULE U SASTAV STARE JUGOSLAVIJE
Podruje Slovenije i Dalmacije bilo je u sastavu Austrije, zbog ega je na tim podrujima
vrijedilo austrijsko zakonodavstvo. Prve oblike osiguranja socijalnih rizika provode radnika
drutva, a potom i pojedini poslodavci i poduzea osnivanjem fondova. Postojale su
rudarske bratovtine koje su vrile osiguranja u sluaju bolesti, iznemoglosti, starosti i smrti.
eljezniari su takoer imali osiguranje za odreene socijalne rizike prije uvoenja obveznog
osiguranja.
Bolesnike i okrune blagajne, koje su bile organizirane na samoupravnom principu (2/3
predstavnika radnika i 1/3 predstavnika poslodavaca u upravnim organima)provode obvezno
osiguranje za sluaj bolesti za ostale grupacije radnika. Zavodi organizirani na teritorijalnom
principu provode obvezno osiguranje za sluaj nesree na poslu. U upravnim organima
zavoda sudjeluju sa 1/3 predstavnici radnika, poslodavaca i vlade. Trokove ovog
organiziranja snose poslodavci, jer se polazi od pretpostavljene krivnje poslodavca koju
radnik pretrpi na radu.
I na podruju Hrvatske, Slovenije i Vojvodine nalazimo osiguranje u rudarskim
bratovtinama. Takoer, drutvo tipografa, metalaca i graevinskih radnika imaju odreeni
vid osiguranja. Opim rudarskim zakonom iz 1854g. i u ovom podruju provodi se obvezno
osiguranje. Za radnike zaposlene u poduzeima obvezno osiguranje za sluaj bolesti uvodi
se 1891g. i ova poduzea su taksativno navedena. Ve 1907g. proireno je osiguranje za
sluaj bolesti na iri krug zaposlenih radnika, a uvedeno je osiguranje i za sluaj nesree na
poslu. Na podruju Vojvodine uvedeno je prvo osiguranje poljoprivrednika za odreene
rizike.
U Bosni i Hercegovini takoer su uvedeni prvi oblici obveznog socijalnog osiguranja za
sluaj bolesti, nesree na poslu, starosti i smrti na osnovu Rudarskog zakona (1881).

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Osiguranje provodi Zemaljska bratinska blagajna sa sjeditem u Sarajevu kao dravna
institucija.Obvezno bolesniko osiguranje uvedeno je 1909g. U trokovima osiguranja
uestvuju radnici sa 2/3, a poslodavci sa 1/3, a u ovom dijelu uestvuju i u upravljanju
osiguranjem.
Na podruju Srbije uvedeno je osiguranje za rudare i osoblje dravnih eljeznica, kao i za
vojna lica i dravne inovnike.
U Crnoj Gori : Opi imovinski zakon iz 1888g. i Zakon o koncesijama iz 1911 predstavljaju
tragove osiguranja raznih socijalnih sluajeva.
SOCIJALNO OSIGURANJE STARE JUGOSLAVIJE
Zakonom o socijalnom osiguranju radnika iz 1922g. je:
- predvieno obvezno osiguranje za sva lica im stupe u radni odnos. Zakon poiva na
naelu obveznosti a u nekim sluajevima i na naelu dobrovoljnosti;
- regulirani su svi rizici socijalnog osiguranja, osim rizika nezaposlenosti;
- nositelj osiguranja bio je tadanji ured za osiguranje radnika, koji je imao svoje
ispostave- mjesne organe;
- sporove iz socijalnog osiguranja rjeavali su posebni sudovi radnikog osiguranja;
- osnovica za doprinos za sve grane socijalnog osiguranja bila je ista;
- u upravljanju samoupravnim organizacijama socijalnog osiguranja sudjeluju radnici i
poslodavci na principu pariteta.
Ovaj zakon je imao nedostatke: izostavljanje rizika nezaposlenosti, predvianje dosta strogih
uvjeta za sticanje pojedinih prava, kao i odgoda primjene propisa za dugorona osiguranja
do 1. jula 1925.
RAZVOJ SOCIJALNOG OSIGURANJA NA PODRUJU
JUGOSLAVIJE POSLIJE II SVJETSKOG RATA
Ve poetkom 1945g, drava uvodi jedinstveni dravni nadzor nad ustanovama socijalnog
osiguranja i donosi prvi zakon iz ove oblasti Zakon o provoenju socijalnog osiguranja,
kojim je osnovan jedinstveni nositelj socijalnog osiguranja Sredinji zavod za socijalno
osiguranje.
Socijalno osiguranje nove Jugoslavije moemo razmatrati kroz tri faze.
Prva razvojna faza
Zakonom o socijalnom osiguranju socijalno osiguranje postaje dravno i drava osigurava
osiguranicima prava iz socijalnog osiguranja. Osnovan je Dravni zavod za socijalno
osiguranje koji je zaduen za provoenje osiguranja.
U pogledu financiranja socijalnog osiguranja, naveden je prvi put princip jedinstva od strane
drave, a doprinose i dalje plaaju osiguranici i poslodavci.
Sta predstavlja osnovni uvjet za ostvarivanje prava, umjesto ranijeg vremena osiguranja.
Sta osiguranja se svodi na vrijeme provedeno u tzv. faktikom radnom odnosu, to znai da
je bilo dovoljno da se lice nalazi u nekom radnom odnosu bez obzira da li je uplaen
doprinos za socijalno osiguranje.
Osiguranje provode dravni organi uprave, odnosno resor socijalnog stanja, a za
priznavanje raznih prva ovlatena su bila i poduzea i ustanove. Zatita prava osiguranika
sada se osigurava u upravnom postupku, a protiv rjeenja drugostupanjskog organa
doputena je tuba redovnom sudu.
U pogledu financiranja bilo je predvieno da se svi rashodi socijalnog osiguranja namiruju iz
budeta, to znai da je ukinuto optereenje plaa osiguranika doprinosom za socijalno
osiguranje.
Druga razvojna faza
Ova faza zapoinje 1952g. i to donoenjem Uredbe o osnivanju Zavoda za socijalno
osiguranje i o promjenama u upravljanju sredstvima socijalnog osiguranja.Republikim i
sreskim zavodima socijalnog osiguranja povjerava se provoenje socijalnog osiguranja u

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
cjelini, oni odluuju po svim pravima iz zdravstvenog, mirovinsko-invalidskog osiguranja i
djejeg doplatka.
Proiren je krug osiguranih lica, podijeljena su na osiguranike, lanove njihovih obitelji i lica
osigurana za odreene sluajeve pod odreenim okolnostima.
Postojala su i dva fonda pri zajednicama i to fond za kratkorono i fond za dugorono
osiguranje pri republikim zajednicama. Doprinose su plaale organizacije, odnosno privatni
poslodavci i radnici.
U sistemu dugoronog (mirovinskog) osiguranja je razraeno novo naelo da pravo na
mirovinu i visina mirovine ovisi od duine ulaganja u mirovinske fondove, odnosno od
doprinosa osiguranika. Mirovinski sta dijeli se na sta osiguranja i na poseban sta. Sta
osiguranja razvrstava se na sta osiguranja koji se uraunava u efektivnom trajanju i na sta
osiguranja koji se rauna s poveanim trajanjem.Poseban sta dijeli se na sta koji se
rauna u jednostrukom trajanju i na sta u dvostrukom trajanju.
Trea razvojna faza
S obzirom da je mirovinsko-invalidsko osiguranje jedan od znaajnih elemenata socijalne
sigurnosti, ova materija se ureuje posebnim zakonom o osnovnim pravima iz mirovinskoinvalidskog osiguranja, kao i republikim i pokrajinskim zakonima, samoupravnim
sporazumima i drutvenim dogovorima.
Federalnim zakonom o osnovnim pravima iz mirovinsko-invalidskog osiguranja regulirana su
bila pitanja kao to su: uvjeti za ostvarivanje prava, nain na koji mogu nastati neki od
utvrenih rizika, osnovna naela osiguranja, osnovni nain financiranja, osnovne odredbe o
mirovinskom stau, odnosi izmeu zajednica i dr.
SOCIJALNA POLITIKA
Socijalna politika se oznaava kao svjesna i organizirana djelatnost drave, drugih subjekata
politike moi i drutvenih institucija u odreivanju ciljeva, naela prioriteta, sredstava i
nositelja socijalne sigurnosti.
Kao zaetak suvremene socijalne politike smatra se uvoenje opeg socijalnog osiguranja,
koje je danas u uskoj vezi sa sve veom afirmacijom sigurnosti i blagostanja kao posebnih
drutvenih i politikih vrijednosti. Sigurnost podrazumijeva zatitu ljudskog ivota i poretka
politike zajednice od nasilnog ugroavanja, dok se blagostanje odnosi na dostupnost
materijalnih sredstava za zadovoljenje osnovnih ljudskih potreba. U suvremenom svijetu
nastoji se uspostaviti drava blagostanja, odnosno socijalna drava.
Socijalna politika tei da ostvari: ljudske potrebe, radne i ivotne uvjete, osiguranje prilikom
razliitih rizika i tekoa, osmiljavanje socijalnih promjena i ublaavanje protuslovlja,
socijalne inovacije, poticanje i usmjeravanje socijalnog razvoja.
Ciljevi socijalne politike svode se na: 1. stvaranje i reprodukciju radne snage, 2. poveanje
produktivnosti rada.
Opi politiki cilj socijalne politike je ouvanje socijalnog nivoa, postojee vlasti i poretka
Faktori socijalne politike
Tu spadaju: 1. ekonomski faktor; 2. demografski faktor i 3. socijalnopolitika doktrina.
1. Obim socijalnih davanja i uope politika socijalnih davanja mora biti odraz
dostignutog nivoa drutveno-ekonomskog razvoja. Aktivni dio stanovnitva
predstavlja i nezaobilaznu injenicu u ivotu svake zemlje, a posebno u njenom
ekonomskom i socijalnom ivotu. U svakoj dravi, koja proklamira da bude i drava
blagostanja, odnosno socijalna drava nastoji se uspostaviti adekvatan odnos
makroekonomske i razvojne politike i socijalne politike radi stvaranja uvjeta za
rjeavanje osnovnih socijalnih pitanja drutva.
2. Za socijalnu politiku posebno je znaajna struktura po starosti, jer je ona u uskoj vezi
sa standardom ivota. Logino se uoava da to je broj aktivnog stanovnitva vei,
vee su i mogunosti za izdavanje sredstava za socijalno osiguranje i socijalno
staranje.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
3. Suvremena socijalna politika ima za cilj da svojim odgovarajuim metodama i
sredstvima osigura uvjete za ivot i napredovanje u ivotu onim lanovima drutva
koji, bez svoje krivnje, stalno ili privremeno nisu u mogunosti da svojim sredstvima
ili svojim radom sebi ostvare te uvjete.
Metodi socijalne politike
1. Rezidualni (liberalistiki i neoliberalistiki) model zasniva se na ideji da se pojedinac
treba sam brinuti o zadovoljavanju vlastitih potreba. Drava jami samo
ravnopravnost svim subjektima u socijalnim odnosima, u okviru datog politikog i
ekonomskog sistema, kao i u okviru djelovanja trinih zakonitosti.
2. Redistributivni model socijalne politike svojstven je suvremenoj dravi blagostanja,
u kojoj pojedinac graanin, kada se nae u nevolji, moe da rauna na javnu pomo.
U ovom modelu socijalna funkcija drave shvaa se kao rezultat i izraz ekonomskog
prosperiteta i ukupnog civilizacijskog razvoja. Drava je duna, pod uvjetom ouvanja
sutine ekonomskih i politikih odnosa, da preraspodjelom nacionalnih dohodaka
svim graanima jami osnovnu socijalnu sigurnost, jednaku mogunost zadovoljenja
linih i zajednikih egzistencijalnih potreba, kao i da osiguranjem socijalnih prava,
zatiti od nevolje dijelove stanovnitva ili cijeli narod .
Ovaj model je ima osnov Bizmarkovog modela socijalne politike i obveznog i opeg
socijalnog osiguranja iz devedesetih godina pretprolog stoljea. Redistributivni model
poiva na konzervativnoj politikoj ekonomiji sa ekspanzivnom privredom i monom
dravom.
Suvremeni modeli socijalne politike
U teoriji socijalnog prava obrauju se tri suvremena modela socijalne politike:
1. Moderno-liberalni model (SAD),
2. Socijalno-demokratski model (vedska) i
3. Moderni konzervativni model (SR Njemaka)
1.Moderni liberalni model socijalne politike oslonjen je na izvorni model liberalne ekonomije.
Ovaj sistem ne poznaje sistem pomoi u sluaju bolesti, nema programa za djecu. Takoer
nema nacionalnog plana zdravstvene zatite cjelokupnog stanovnitva. U pitanju je jedan
vrlo ogranien sistem socijalne sigurnosti, bez programa zdravstvene zatite i programa u
sluaju bolesti, bez obiteljskih programa i sa podravanjem beneficija koje se mogu dobiti na
osnovu ispitivanja imovinskih prilika. Socijalno osiguranje u SAD malo prua, ali malo i
kota.
2. Socijalno-demokratski model poiva na suvremenoj ideji o iskorjenjivanju siromatva i
osiguravanju socijalne sigurnosti za sve graane, koja je osnovna ideja i u teorijama o
suvremenoj dravi blagostanja. Cilj ovog modela je postizanje socijalne solidarnosti putem
socijalne politike uvaavajui ljudski faktor kao najveu vrijednost za razvoj jednog drutva.
Kao takav, ovaj model se u usporedbi sa modelom SAD ocjenjuje kao najrazvijeniji i
najhumaniji model socijalne politike, odnosno socijalnog osiguranja u suvremenom
svijetu. Radi se o praktinoj primjeni doktrine i razvojne strategije UN, u oblasti zatite
obitelji i djece, zatite starih, drutvenog poloaja ene, likvidacije siromatva i sl.
3. Moderni konzervativni model nalazi negdje na sredini izmeu prethodna dva modela.
Osnovu ovog modela socijalne politike postavlja Demohrianska unija (CDU). Oivotvoren
je princip osnovnog minimuma, koji se ostvaruje putem socijalne pomoi i to bez istinske
afirmacije socijalnih prava.Globalno promatrano, ovaj model osigurava zatitu plaa, ali to
nije sluaj s onima koji su nezaposleni (udovice, samohrani roditelji, omladina koja se teko
zapoljava i sl.)
Primjenjivost inozemnih iskustava i
ogranienost socijalne politike

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Naa zemlja ima problem sa pitanjem izgradnje adekvatne politike. Nailazi na mnoge
tekoe, sve je to posljedica startne pozicije prije ukljuivanja u nemilosrdne kriterije laissier
faire, odnosno slobodne konkurencije u uvjetima djelovanja trinih zakonitosti, koji nemilice
ukidaju jedan po jedan osjeaj sigurnosti.
Redistributivni model socijalne politike svojstven je suvremenoj dravi blagostanja, to
treba da postane i naa drava. Drava je duna da, bez zadiranja u bit ekonomskih i
politikih odnosa, preraspodjelom nacionalnog dohotka svim graanima jami osnovnu
socijalnu sigurnost, jednaku mogunost zadovoljavanja linih i zajednikih potreba i
osiguranjem specijalnih prava prui priliku da prema vlastitim sposobnostima uestvuju u
tekovinama opeg napretka drutva.
Sredstva socijalne politike
Za ostvarivanje i provoenje socijalne politike potrebna su odgovarajua sredstva, bez
obzira koji je model u pitanju. Kao glavna sredstva socijalne politike se navode:
- ustanove i druge organizacije socijalne zatite,
- kadrovi socijalne zatite,
- administrativno organiziranje i funkcioniranje socijalne zatite,
- financiranje socijalne zatite,
- zakonodavstvo socijalne zatite socijalno pravo.
Vidovi socijalne politike
SU: 1. Socijalno osiguranje sigurnost koja treba da predstavlja opi sistem drutva za
osiguranje graana,
3. Socijalna zatita, koja kao izraz i pojam obuhvata: socijalno staranje, razne
socijalne organizacije, socijalne pomoi, zatita djece i materinstva, djeje domove i
vrtie i dr.
SOCIJALNA POLITIKA U BOSNI I HERCEGOVINI
BiH bi iz oblasti socijalne politike bila duna da se stara o provoenju meunarodnih obveza,
a to ne moe bez jasno definiranih prava i obveza u odnosu na svoje entitete. Svaki entitet
moe zakljuivati sporazume sa dravama i meunarodnim organizacijama, ali samo uz
pristanak parlamentarne skuptine BiH.
Socijalna politika u FBiH
Socijalna politika izriito se navodi u ustavnoj odredbi u kojoj je predviena zajednika
nadlenost federalne vlasti i kantona. To znai da se socijalna politika moe zajedniki
ureivati, ili odvojeno, ili od strane kantona koordinirano od federalne vlasti. Ipak, posebnom
ustavnom odredbom ustanovljeno je izriito da federalna vlast ima pravo utvrivati politiku
i donositi zakone koji se tiu svakog pitanja koja su uvrtena u zajedniku nadlenost, to
se odnosi i na socijalnu politiku.
Kantoni, kao trei nivo organiziranja vlasti, u oblasti socijalne politike imaju : 1. pravo
utvrivati politiku, kao i FBiH, i 2. provoditi zakone iz ove oblasti, to nije u nadlenosti FBiH.
U cjelini promatrano, u ovoj oblasti u okviru FBiH imamo dvije socijalne politike- jednu
federalnu i jednu kantonalnu. etvrti nivo- opinske vlasti nuno je sagledati u okviru
federalnog i kantonalnog zakonodavstva o lokalnoj samoupravi.Ukoliko zakonom nije
drugaije odreeno, opina , u okviru svog samoupravnog djelokruga, prvenstveno
osigurava lokalne potrebe stanovnitva u oblasti brige o djeci, obrazovanja i odgoja, rada i
zapoljavanja i socijalne skrbi.
Odnos normativnih akata u oblasti socijalne politike
Budui da samo federalna vlast ima pravo utvrivati socijalnu politiku i donositi federalne
zakone iz ove oblasti , a kantoni imaju pravo samo utvrivati kantonalnu socijalnu politiku, ne
moe se pitanje odnosa pravne snage odnositi na utvrivanje pravne snage odnosa
federalnog i kantonalnog propisa iz ove oblasti, jer u skladu sa ustavnim principima, kantoni
ne bi mogli ni donositi materijalno-pravne propise iz ove oblasti.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Socijalno zakonodavstvo je u veini sloenih drava u nadlenosti drave.
POJAM SOCIJALNOG OSIGURANJA
Socijalno osiguranje se definira kao opi sistem, koji je zakonom ustanovljen u vidu
obvezne materijalne zatite i osiguranja radnika i drugih osiguranih lica i lanova njihovih
obitelji u sluajevima utvrenim propisima iz oblasti socijalnog osiguranja
1. socijalno osiguranje je obvezno osiguranje, to je njegova osnovna karakteristika.
Sprovodi se na osnovu zakona i nije ovisno od volje pojedinca ili od slubi socijalnog
osiguranja. Prava na osnovi socijalnog osiguranja su prava ex lege, odreena u
zakonu ili na osnovu zakona. O tim pravima ne mogu se praviti nikakve nagodbe
izmeu osiguranih lica i slubi socijalnog osiguranja. Ona pripadaju osiguranim licima
po zakonu, za razliku od osiguranja kod osiguravajuih organizacija kod kojih se
osiguranje sprovodi po osnovu polise-ugovora.
2. socijalno osiguranje karakterizira usmjerenost zatite i osiguranja prvenstveno
prema radnicima i lanovima njihovih obitelji. Lini rad se javlja kao temelj i
osnovni uvjet kako za sticanje tako i za uivanje prava iz socijalnog osiguranja. Iz tog
rada, posredno, i obitelji osiguranika stjeu prava iz socijalnog osiguranja.
SOCIJALNA SIGURNOST
Socijalna sigurnost se promatra kao opa ivotna sigurnost sa gledita stjecanja,
ostvarivanja, koritenja i zatite prirodnih prava ljudi, kao i njihovih graanskih, politikih,
socijalno-ekonomskih i kulturnih prava suglasno univerzalnim meunarodnim dokumentima.
Socijalna sigurnost podrazumijeva sistem organiziranih pravno-ekonomskih , normativnih i
institucionaliziranih socijalnih mjera i aktivnosti u podrujima uspostavljanja i ostvarivanja
socijalnih potreba ovjeka i njegove obitelji, u kojem se osigurava:
a) stabilni i povoljni uvjeti ivota i rada pojedinaca, obitelji i drugih drutvenih grupa,
b) mogunost napredovanja u ivotu i radu suglasno ispoljenim sposobnostima i
dinamici drutvenog razvoja,
c) preventivno otklanjanje ili ublaavanje razliitih uzroka i odnosa ovjejih
otuenosti, ugnjetavanja i ugroenosti.
OSIGURANI RIZICI
Socijalni sluaj i socijalni rizik
Socijalni sluaj je uvijek individualni sluaj pojedinca koji ga dovodi u situaciju u kojoj je
dolo do pogoranja njegovih ivotnih i radnih uvjeta ili pak postoji opasnost da e doi do
takvih uvjeta. Socijalni sluajevi se razvrstavaju na:
1.socijalne sluajeve materijalne prirode (bolest, invalidnost, starost, nezaposlenost) koji
su kompleksno obuhvaeni socijalnim zakonodavstvom,
2. socijalne sluajeve koji nisu obuhvaeni socijalnim zakonodavstvom, ve se
rjeavaju davanjem tradicionalnih oblika socijalne pomoi (financijska i materijalna pomo,
besplatno lijeenje, zbrinjavanje u socijalnim ustanovama, starateljstvo maloljetnih, starih,
ugroenih i nemonih);
3. socijalni sluajevi nematerijalnog znaaja, koji se ne mogu podvesti pod jedan od
oblika zatite koji su navedeni pod 1. i 2. jer se radi o specifinim sluajevima,
4. kombinirani socijalni sluajevi u kojima se stjeu elementi i materijalnog i
nematerijalnog znaaja.
Ukoliko su socijalni sluajevi pravno pokriveni tada su u pitanju osigurani rizici. Rizici su
budua ili sadanja stanja, koja su vie ili manje negativna u smislu zadovoljavanja ivotnih
potreba, bez obzira na to da li su oekivani, planirani, eljeni ili ne.
Od klasinih rizika socijalni rizici se razlikuju u pogledu budunosti i eventualnosti. Socijalno
pravo osigurava i postojei rizik, a ne samo budui.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
U sluaju nastupanja socijalnog rizika, osiguranik dobija odreeno davanje, a u nekim
sluajevima i kada nije dao doprinos. Kod klasinog rizika nema primjene naela
solidarnosti.
Socijalni rizik u socijalnom pravu se oznaava i kao nepovoljni i kao eljeni dogaaj
(invalidnost, roenje djeteta, materinstvo) ali uvijek i jedni i drugi dogaaji doprinose
gubitku ili smanjivanju zarade, poveanju izdataka i sl.
Vrste socijalnih rizika
Kao osnovno razvrstavanje socijalnih rizika moe se navesti slijedee:
1. Fizioloki rizici, odnosno sluajevi koji su nastali zbog: bolesti materinstva,
invalidnosti, starosti, smrti.
2. Profesionalni rizici , odnosno sluajevi koji su nastali zbog vrenja odreenih
profesija, a javljaju se u vidu: zaposlenosti, invaliditeta u vezi sa radom na
odreenom radnom mjestu;
3. Socijalni sluajevi , odnosno rizici koji nastaju zbog obiteljskih uvjeta i
okolnosti:
4. Socijalni rizici, odnosno sluajevi nastali i zbog drutvene sredine(kao to je
rat, promjena politikog reima i sl.)
5. Socijalni rizici nastali zbog fizike sredine (npr. socijalni sluajevi izazvani
geofizikim i meteorolokim pojavama, kao to su zemljotresi, vee erozije i klizanje
terena, poplave, jaki mrazevi, grad, podzemne vode i sl.)
Slijedi da su socijalni rizici one situacije u kojima osigurana lica mogu ostvariti u odreenim
sluajevima utvrena prava iz socijalnog osiguranja. U ovoj definiciji pokuava se iz
navedenih razloga zadrati termin osigurani sluaj i da istovremeno koristi i iri termin
socijalne potrebe, koji ga poblie oznaava.
U stvarnosti, osigurani rizici mogu se svesti na dogaaje koji su se morali dogoditi.
U BiH, socijalni rizici mogu se razvrstati na:
1. Bio-psihofizioloki (zaee, trudnoa, poroaj, ometenost u psihofizikom razvoju
djeteta, bolest-tjelesna i duevna, tjelesno oteenje-trajni gubitak ili smanjenje ope
sposobnosti, starost, smrt).
2. Obiteljski (promjene u obitelji enidba- udaja, raanje djeteta, preuzimanje
izdravanja, smrt hranitelja, sprijeenost za druge njege u obitelji),
3. Razni rizici (nezaposlenost i materijalna neosiguranost nezaposlenih, neadekvatna
zaposlenost s obzirom na psihofiziku i zdravstvenu sposobnost za rad, sprijeenost za rad
iz linih, odnosno drutvenih razloga)
4. Uee u znaajnim drutvenim dogaajima (ratovi i sl.)
5. Socijalno-ekonomski (nedovoljno sredstvo za izdravanje, nepostojanje odgovarajueg
stana, nemogunost oporavka iz vlastitih sredstava),
6. Elementarne nepogode s posljedicama bolesti, tjelesnog oteenja i smrti,
7.Asocijative pojave (alkoholizam, narkomanija, delikvencija i sl.)
OSIGURANA LICA
Osigurana lica mogu se podijeliti na: 1. osiguranike, 2. lanove obitelji osiguranika, 3. lica
osigurana za odreene sluajeve pod odreenim okolnostima.
1. Osiguranici su lica koja su osigurana po osnovu svog linog svojstva, odnosno
statusa po naelu obveznosti ili po naelu dobrovoljnosti.To su sva lica u radnom
donosu, kao i lica koja su u pogledu prava iz socijalnog osiguranja izjednaena sa
licima u radnom odnosu.
2. lanovi obitelji osiguranika su lica koja su osigurana po osnovu rodbinskog svojstva
s osiguranikom od kojeg izvode odreena prava iz socijalnog osiguranja.
3. Lica koja su osigurana za odreene sluajeve pod odreenim okolnostima su lica
koja su osigurana za neke rizike, a samo ostvarivanje prava uvjetovano je posebnim
okolnostima.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
PRAVA IZ SOCIJALNOG OSIGURANJA
Da bi dolo do socijalnog davanja ili injenja osiguranim licima kada to zatrae prethodno
treba utvrditi vrstu prava iz socijalnog osiguranja.
Prava iz socijalnog osiguranja su strogo lina prava i priznaju se na zahtjev osiguranog lica.
Potrebno je utvrditi postojanje osiguranog rizika, tj. socijalne potrebe pa ukoliko jedno lice
ispunjava i propisane uvjete koristit e se odreenim davanjima ili injenjima po jednom ili
vie osnova.
Prava iz socijalnog osiguranja razvrstavaju se na: 1. osnovna, 2. provizorna, 3. supsidijarna i
4. ostala.
1. Osnovna prava su ona koja su kao takva utvrena temeljnim zakonom koja se
priznaju na osnovu nekog osiguranog sluaja, odnosno rizika osiguranom licu ukoliko
ispunjava i propisane uvjete.
U mirovinsko-invalidskom osiguranju osnovna prava su:
- profesionalna rehabilitacija, zaposlenje na osnovu rizika invalidnosti ili neposredne
opasnosti od invalidnosti, invalidska mirovina na osnovu rizika invalidnosti,
- novana naknada za tjelesno oteenje na osnovu rizika tjelesnog oteenja,
- starosna mirovina na osnovu rizika starosti,
- obiteljska mirovina na osnovu rizika smrti osiguranika.
2. Provizorna prava su sva prava koja se priznaju kao alternativa zamjena za neko pravo i
to sve dok se to osnovno pravo ne ostvari. To su u pravilu, jednokratna socijalna davanja.
3. Supsidijarna prava su ona prava koja se samostalno nikada ne mogu priznati (npr.u
zdravstvenom osiguranju pravo osiguranika na naknadu trokova prijevoza u vezi je sa
ostvarivanjem nekog prava).
4. Ostala prava mogu se zakonima, kao i opim aktima organizacija socijalnog davanja
predvidjeti, pa se ona u odnosu na navedena prava mogu promatrati kao dodatna, odnosno
proirena prava socijalnog osiguranja.
GRANE SISTEMA SOCIJALNOG OSIGURANJA
Socijalnim osiguranjem osigurana je:
1. zdravstvena zatita
2. naknada umjesto plae u sluaju bolesti, trudnoe i poroaja,
3. invalidnina u sluaju djelominog gubitka radne sposobnosti,
4. upuivanje na drugi posao i prekvalifikaciju,
5. invalidska mirovina- u sluaju potpunog gubitka radne sposobnosti,
6. osobna mirovina u sluaju ispunjavanja odreenog vremena provedenog na radu,
a za neke vrste mirovina trai se i dodatni uvjet odreeni broj godina ivota,
7. obiteljska mirovina u sluaju smrti osiguranika.
Navedeni osigurani sluajevi spadaju u odreene grane socijalnog osiguranja, a kao
najvanije navode se slijedee grane:
a) Zdravstveno osiguranje prouava se kao ona grana socijalnog osiguranja koja
omoguava podmirenje socijalnih potreba za zatitu zdravlja ljudi (preventivno
djelovanje), a ukoliko se zdravlje oteti, dolazi do kurativne zatite pod odreenim
uvjetima. Ova grana osigurana oznaava se i kao kratkotrajno osiguranje.
b) Mirovinsko osiguranje zajedno sa invalidskim osiguranjem spada u grupu
dugoronih osiguranja, jer se tu priznaje pravo trajne naravi. Odnosi se na dva
osigurana rizika: starost i smrt. U pitanju je grana socijalnog osiguranja kojom se
odreuje materijalni poloaj radnika kad oni prestanu aktivno raditi, a u sluaju
njihove smrti, poloaj njihovih obitelji.
c) Invalidsko osiguranje je takva grana prava socijalnog osiguranja kojom se pod
odreenim uvjetima , radnicima priznaju socijalna davanja u sluaju nastupa rizika
invalidnosti, tjelesnog oteenja i neposredne opasnosti od invalidnosti.

10

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Prema obuhvatnosti rizika osiguranja, osiguranje se moe promatrati kao: a) potpuno,
b) nepotpuno, c) proireno osiguranje.
a) Potpunim osiguranjem obuhvaeni su osiguranici rizine zajednice, jer su osigurana
lica za sve rizike, osim rizika smrti. Slijedi da za sve socijalne potrebe, osigurana lica
mogu koristiti i odreena socijalna davanja za odreeni rizik pod utvrenim uvjetima.
b) Nepotpuno osiguranje odnosi se na lanove obitelji osiguranog lica i lica koja su
osigurana za odreene sluajeve pod utvrenim okolnostima. Radi se o osiguranju
za tono odreene rizike i bez obzira na odreene potrebe, prava iz ovog osiguranja
mogu se ostvariti ako su ispunjeni uvjeti za neke rizike. lanovi obitelji mogu ostvariti
prava u nastupu rizika smrti osiguranika i izuzetno neka druga prava.
c) Proireno osiguranje bazira se na naelu dobrovoljnosti, za razliku od potpunog i
nepotpunog, koje se sprovodi po naelu obveznosti.
Lica koja nisu obuhvaena obveznim socijalnim osiguranjem mogu osigurati sebe i lanove
svoje obitelji.
IZVORI SOCIJALNOG PRAVA
U teoriji socijalnog prava razvrstavanje pravnih izvora vri se na vie naina.Izvori socijalnog
prava razvrstavaju se na normativne akte koje donosi drava, normativne akte organizacija i
drugih poslodavakih subjekata i meunarodne sporazume iz oblasti socijalnog prava. Drugi
nain razvrstavanje je odvojeno promatranje dravnih opih akata od opih akata
meunarodnog podrijetla.Trei nain klasifikacije vri se prema donositelju aktaheteronomni i autonomni izvori socijalnog prava.
Izvori socijalnog prava ne mogu se utvrditi za sva vremena i za sve pravne sisteme jer su oni
razliiti po raznim osnovama.
U pogledu egzistiranja paralelnih izvora prava socijalnog osiguranja mogu nastati problemi u
pogledu 1. subjektivnih uinaka tih izvora, 2. vremenskih uinaka, i3. prostornih uinaka.
1. U pogledu subjektivnih granica uinaka problemi su javljaju zbog toga to se odreena
pravila primjenjuju na sva osigurana lica a neka samo za odreene grupe osiguranika
(posebna pravna pravila). Polazi se od principa da posebno pravno pravilo derogira,
odnosno eliminira ope pravno pravilo.
2. Problemi u vezi sa vremenskim uincima izvora prava ogledaju se u:
- obvezi njihovog objavljivanja prije nego to stupe na snagu,
- obveznom protoku odreenog minimalnog razdoblja od dana objavljivanja do dana
stupanja na snagu, kako bi svi zainteresirani mogli biti upoznati s izvorom,
- postepenosti provoenja odreenih zakonskih odredbi,
- utvrivanja tzv. prijelaznog razdoblja, odnosno prijelaznog reima. To je razdoblje u kojem
osiguranici mogu birati da li e odreena prava ostvariti po propisima koji su stupili na snagu
ili po ranije vaeim propisima,
- kojem roku se prava mogu ostvariti od dana dospjelosti, odnosno u kojem roku zastarijeva.
3. Problemi koji se javljaju u vezi s prostorima granicama uinaka prava socijalnog
osiguranja mogu biti aktualni iz vie razloga. To moe biti situacija u kojoj dolazi do
primjene prava na temelju dvostranih meunarodnih ugovora, kao i u sluaju kad se pojavi
problem utvrivanja stvarne i mjesne nadlenosti fondova iz oblasti socijalnog osiguranja o
rjeavanju o pojedinim pravima.
Dravni propisi kao izvori socijalnog prava
To su: ustav, zakoni i podzakonski opi akti.
Ustav
Ustavne odredbe, kao izvor socijalnog prava imaju teorijske i praktine vrijednosti.
Teorijska vrijednost sastoji se u pruanju putokaza za reguliranje prava iz ove oblasti putem
drugih izvora prava.
Praktina vrijednost sastoji se u zakonskoj i izuzetnoj podzakonskoj razradi osnovnih pravila
koje ve sadre ustavne odredbe.
Zakoni

11

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Poslije ustava to je najvaniji izvor socijalnog prava. To je pravni akt koji sadri opa pravna
pravila najvee pravne snage poslije ustava.
Podzakonski propisi
Su opi pravni akti koje donose izvrni odnosno politiko-izvrni i upravni organi.Ove akte
mogu donositi i zakonodavni organi ali ne po zakonodavnoj proceduri. Ovim aktima
pribliavaju se i prilagoavaju apstraktna i openita pravila sadrana u zakonima radi njihove
pravilnije primjene.
Izvori autonomnog prava
U okviru normativne djelatnosti nedravnih subjekata potrebno je navesti da je za socijalno
pravo posebno znaajna djelatnost onih subjekata koji provode socijalno osiguranje. Takvi
subjekti ne ulaze u sistem dravnih organa , njihova normativna djelatnost poiva na
posebnom prijenosu javnih ovlatenja da svojim opim aktima ureuju pojedina pitanja i da ti
akti imaju eksterno djelovanje.Radi se o raznim kasama, zavodima, fondovima i slinim
institucijama koja se javljaju kao oblici organiziranja u pojedinim granama socijalnog
osiguranja.
Meunarodni izvori socijalnog prava
Meunarodni ugovori mogu biti dvostrani i viestrani. U skladu sa zakonima koji se odnose
na ratifikaciju meunarodnih ugovora,BiH je vezana na prihvaanje ili pristupanje, kao
lanica brojnih meunarodnih organizacija.BiH je prihvatila 66 konvencija MOR-a. BiH se
obvezala Dejtonskim ustavom da e ostati ili postati potpisnica meunarodnih sporazuma
navedenih u Aneksu I ovog Ustava u kojem je navedeno 15 sporazuma o ljudskim pravima i
dva koji e se primjenjivati u BiH. Meu njima su posebno znaajni za socijalno pravo:
- Meunarodni ugovor o graanskim i politikim pravima iz 1966g. i Opcioni protokoli iz
1966 i 1989g.
- Meunarodni ugovor o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima iz 1968,
- Konvencija o pravima djeteta iz 1969,
- Konvencija o pravima radnika na privremenom radu u inozemstvu i lanova njihovih
obitelji iz 1990.
BiH se posebno obvezala da e odredbe o pravima i slobodama Evropske konvencije za
zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i iz njenih protokola, kao meunarodne standarde,
primjenjivati direktno u Bih i da e sve ove odredbe imati prioritet nad svakim drugim
zakonom.
Jedna od najobimnijih i osnovnih konvencija MOR-a je Konvencija br.102 o minimalnoj
normi socijalnog osiguranja koja je usvojena od strane Ope konferencije MOR-a u enevi.
Nazivi dijelova opih odredbi su npr.: zdravstvena zatita; naknada za sluaj bolesti;
davanje za sluaj nezaposlenosti; davanja za starost; davanja za sluaj nesree na
poslu i profesionalnog oboljenja; obiteljske potpore; davanje za sluaj materinstva;
davanje za sluaj invalidnosti; davanja lanovima obitelji za sluaj smrti hranitelja
obitelji.
Evropska socijalna povelja uvrtava se meu etiri najvanija dokumenta (ostala tri su
E.konvencija o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, E.konvencija za zatitu torture i
nehumanog ili poniavajueg postupka ili kanjavanja i Okvirna konvencija za zatitu
nacionalnih manjina) koji su doneseni pod okriljem savjeta Evrope. Osnovni cilj Evropske
povelje je da progresivno unaprijedi standarde ivota u Evropi i da podstie socijalno
blagostanje ljudi. Blia razrada povelje obuhvata 19 raznovrsnih prava poev od prava na
rad, prava na pravilne uvjete rada, pa do prava na zdravstvenu zatitu, prava na socijalno
osiguranje, prava na socijalnu i zdravstvenu pomo, prava na naknadu iz slubi socijalnog
staranja.
Obiajno pravo
Da bi jedan obiaj bio drutvena norma treba ispuniti tri uvjeta: 1. dugotrajna primjena
obiaja, 2. ponavljanje vie puta i 3. postojanje ope suglasnosti da je pravilo ispravno i da
odgovara shvaanjima veine u drutvu, koja mu se zbog toga dobrovoljno podvrgava.

12

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Obiajno pravo nastaje kada drava pone da primjenjuje sankcije neizvravanja obiajnog
pravila ponaanja. Primjena obiajnog pravila dolazi u obzir kada ne postoje propisi koji su
donijeli dravni organi, tj. kada postoji pravna praznina u propisima.
Sudska praksa
Karakteristina je za anglosaksonski pravni sistem. Formalno smatrano sudska praksa nije
izvor prava.
DJELATNOST UJEDINJENIH NACIJA I
NJENIH ORGANA NA PODRUJU SOCIJALNOG ZAKONODAVSTVA
UN imaju znaajnu ulogu u razvijanju socijalnog i radnog prava na meunarodnom planu.To
proistie iz same Povelje UN prema kojoj UN radi na podizanju ivotnog standarda i
ostvarenju pune zaposlenosti, kao i na rjeavanju krupnih meunarodnih problema u oblasti
ekonomskog i socijalnog ivota u svijetu.
NAELA SOCIJALNOG PRAVA
Opa naela socijalnog prava
Naelo obveznosti i dobrovoljnosti
Socijalno osiguranje je obvezno za sva lica koja su zakonom ili drugim propisima oznaena
kao osiguranici.
Lice koje je propisima oznaeno kao osiguranik postaje i obveznik uplate doprinosa za
odreeno osiguranje i to neovisno od njegove volje, ne moe dobrovoljno odluiti da li e biti
ili ne socijalno osigurano.
Naelo dobrovoljnosti nije u suprotnosti sa naelom obveznosti ve je u korelaciji s njim. Oni
se javljaju u dva vida.
1. Lica koja nisu obuhvaena obveznim osiguranjem u odreenim granama
osiguranja mogu se, na osnovu naela dobrovoljnosti, sama odluiti da
plaanjem posebnih doprinosa osiguraju sebi i lanovima svoje obitelji vea
prava ili vei obim tih prava od onih koja su im ve garantirana po naelu
obveznosti.
2. Lica koja nisu obuhvaena obveznim osiguranjem u odreenim granama
osiguranja mogu se , na osnovu naela dobrovoljnosti, osigurati za sve ili
odreene rizike na osnovu plaanja posebnih doprinosa.
Naelo uzajamnosti i solidarnosti
Svodi se na mogunost utvrivanja visine potrebnih sredstava za ostvarivanje pojedinih
prava, s tim to unaprijed svi osiguranici, na osnovu zakona pristaju da pod odreenim
uvjetima ta prava mogu koristiti bez obzira na svoje ulaganje odnosno po proteku dueg ili
kraeg vremena.
Naelo jedinstvenosti
Prava iz socijalnog osiguranja, utvrena zakonom ili ugovorima zasnovanim na zakonu ,
jedinstvena su za sve osiguranike iste kategorije. Sama prava utvruju se i ostvaruju prema
visini ulaganja za osiguranje , ukupnom radnom doprinosu i drugim mjerilima.
Naelo demokratinosti i participacije osiguranika u upravljanju
Ukupno organiziranje i funkcioniranje socijalnog osiguranja neophodno je vie nego do sada
podvrgnuti starateljstvu i nadzoru javne vlasti. Osnovni subjekt sistema starateljstva treba da
bude nadleno ministarstvo, a potrebno je formirati posebni inspektorat za ovu oblast, kao i
detairanih jedinica na raznim podrujima drave.
Naelo zakonitosti

13

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Zakonitost u radu subjekata koji treba da primjenjuju pravna pravila iz ove oblasti nuno je
postizati istim mjerilima, odnosno sredstvima kao i u dravnoj upravi traenjem strunosti
lica koja rade u provoenju i izvravanju pravnih pravila, polaganjem strunih ispita i sl. jer je
u pitanju ostvarivanje znaajnih javnih ovlatenja.
Naelo neotuivosti i nezastarjelosti
Prava iz socijalnog osiguranja karakterizira: 1. nemogunost otuivanja, jer su u pitanju
strogo lina prava (to se odnosi na dospjele a ne isplaene iznose) i 2. nezastarjelosti koja
je odreena pravnim pravilima.
Osim toga to se prava iz socijalnog osiguranja ne mogu nasljeivati, ona se ne mogu ni
prenositi na druga lica ugovorom, otuivati ni na bilo koji drugi nain. U pitanju su prava
kojima je zakonom ili drugim propisom odreena strogo lina namjena. Drugo pitanje je to
osigurano lice moe jedino svojom voljom odluiti da ne koristi steeno pravo, jer se ona
ostvaruju po privatnoj maksimi, tj. na osnovu zahtjeva osiguranog lica, a ne po slubenoj
dunosti.
Posebna naela socijalnog prava
1. Naelo meuzavisnosti prava o radnom doprinosu osiguranika
Primjenom ovog naela, prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja ostvaruju se, ako je
ispunjen uvjet propisanog mirovinskog staa. Visina primanja odreuje se u procentu od
osnovice koja se utvruje na osnovu plae ostvarene u odreenom razdoblju. Sam procent
ovisi od duine mirovinskog staa.
Duina mirovinskog staa, s jedne i visina ostvarene plae, s druge strane, ukazuje na
stvarni doprinos jednog radnika. Sada se to ini u odnosu na odreeno razdoblje u kojem je
osiguranik primao plau, to nije potpuno u skladu sa ovim naelom, jer bi adekvatnije bilo
odreivanje osnovice na osnovu ostvarene plae tijekom cijelog razdoblja rada.
2.Naelo prevencije
Poiva na opem principu da radnik ima pravo na uvjete rada koji osiguravaju njegov fiziki i
moralni integritet i sigurnost, kao i pravo na zdravstvenu zatitu, i drugu zatitu i linu
sigurnost na radu.
U zdravstvenom osiguranju ovo naelo se provodi mjerama zdravstvenog prosvjeivanja i
raznim snimanjima, cijepljenjem stanovnitva, sistematskim lijenikim pregledima i sl.
Posebno su odreene mjere prevencije u invalidskom osiguranju.
Ovo naelo posebno se ogleda u pravu lijenika da utvrdi potrebu premjetanja radnika na
drugo radno mjesto poslije dueg zaposlenja u tekim i po zdravlje tetnim poslovima, kao i
u institutu poveanog staa osiguranja, koji omoguava odreenoj kategoriji radnika da kroz
krae razdoblje rada od ostalih radnika, ostvare pravo na mirovinu.
ORGANIZACIJA I FINANCIRANJE SOCIJALNOG OSIGURANJA
U teoriji socijalnog osiguranja postoje dva osnovna oblika organiziranja socijalnog
osiguranja:
1. Upravljanje i provoenje socijalnog prava vri se preko organa dravne uprave- najee
je to ministarstvo za poslove socijalnog osiguranja ili socijalnog staranja.
2. Upravljanje i provoenje socijalnog osiguranja vri se preko posebno organiziranih
institucija na bazi vee ili manje autonomije, koje se nalaze pod kontrolom drave.
Ministarstva koja su preuzela poslove i zadatke ukinutih fondova i Zavoda (od prije rata)
organizirali su njihovo vrenje u svom sjeditu , tj. u Sarajevu, ali i u svojim organizacionim
jedinicama izvan sjedita.
Financiranje socijalnog osiguranja
Financiranje socijalnog osiguranja moe se vriti pomou tri osnovna oblika:
1. budetnim nainom, 2. sistemom kapitalnog pokria i 3. samofinanciranjem.

14

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
1. Budet je u svakoj zemlji najvaniji instrument javnih rashoda, a instrumenti
ostvarivanja javnih prihoda su porezi, carine, takse, doprinosi, javni zajmovi idr.. Za
socijalno osiguranje najznaajniji su doprinosi koji se plaaju dravi . Ako je budet ili
fond ovisan od uplata i rasporeivanja doprinosa za socijalno osiguranje, tada se radi
o budetskom nainu financiranja socijalnog osiguranja.
2. U sluaju kada se sredstva potrebna za socijalno osiguranje osiguravaju iz uplaenih
doprinosa i ostvarenih kamata u iznosu koji je dovoljan za uspostavljanje ravnotee
izmeu tako akumuliranih sredstava i preuzetih obveza po osnovi uspostavljanja
prava osiguranih lica, ovakvo financiranje oznaava se kao sistem kapitalnog
pokria. Ovaj sistem ostvaruje se preko vanbudetski institucija, tj. preko neovisnih,
samostalnih fondova, kasa, udruenja i sl.
3. Samofinanciranje socijalnog osiguranja javlja se u sluaju kada se prava osiguranih
lica iskljuivo ostvaruju na osnovu uplate doprinosa iz plae osiguranika i iz dohotka,
odnosno sredstava poduzea. Ovaj sistem ostvaruje se preko institucija kao sistem
kapitalnog pokria, s tom razlikom to u ostvarenju ovog sistema vie dolazi do
izraaja naelo samoupravnosti iz kojeg proizlazi pravo na samoorganiziranje.
Zapravo, u praksi, istih modela nema, jer je priroda socijalnog osiguranja takva da zahtijeva
stalnu brigu najviih institucija drave.
DRUGI DIO
ZDRAVSTVENO OSIGURANJE I ZDRAVSTVENA ZATITA
Zdravstveno osiguranje, kao dio prava socijalnog osiguranja graana, ini jedinstven sistem
u okviru koga graani ulaganjem sredstava, na naelima uzajamnosti i solidarnosti, obvezno
osiguravaju ostvarivanje prava na zdravstvenu zatitu i druge oblike osiguranja.
Ovo pravo razvrstava se na materijalno i procesno.
Materijalno zdravstveno osiguranje je skup pravnih pravila kojima se utvruju prava,
obveze i odgovornosti u zdravstvenom osiguranju kao posebnoj grani socijalnog osiguranja.
Procesno zdravstveno osiguranje je dio prava zdravstvenog osiguranja kojim se ureuje
postupak, rokovi i organi za reguliranje, realizaciju i zatitu prava, obveza i odgovornosti
subjekata koji uspostavljaju pravne odnose u ovoj grani socijalnog osiguranja.
Kao grana socijalnog osiguranja, zdravstveno osiguranje obuhvata preventivno i kurativno
djelovanje raznovrsnih socijalnopravnih subjekata, jer omoguava zadovoljavanje socijalnih
potreba za zatitu zdravlja graana sa ciljem da ne doe do naruavanja zdravlja
pojedinaca, grupe, s jedne strane, i da, u sluaju nastupanja socijalno-zdravstvenog rizika
koji je posljedica ve naruenog zdravlja, djeluje kurativno pod propisanim uvjetima, s druge
strane.
U preventivnoj zatiti zdravstveno osiguranje je trajnog karaktera, jer je kao takvo
kontinuirano i dugoronog karaktera, dok je u kurativnoj zatiti kratkotrajnog karaktera.
Osim socijalnog osiguranja za sluaj bolesti, zdravstvenim osiguranjem pokriveni su i
sluajevi: povrede, trudnoa i poraanja, sprijeenosti za rad, preventivne
zdravstvene zatite i smrti.
Zdravstvena zatita graana je skup mjera, aktivnosti i postupaka na unapreenju prava
na ivot, ouvanje i poboljanje zdravlja ljudi koje poduzima Bih, njeni entiteti, i dr.
PRINCIPI ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
Osnovni principi zdravstvenog osiguranja su:
1. naelo obveznosti,
2. naelo solidarnosti,
3. naelo uzajamnosti.
1. Naelo obveznosti dolazi do izraaja u obveznom zdravstvenom osiguranju za
razliku od dobrovoljnog, dopunskog i privatnog osiguranja koji funkcioniraju prema
naelima trita, odnosno prema naelu ugovorne slobode i naelu imovinskog
cenzusa, a izuzetno prema naelu obveznosti. Naelo obveznosti odnosi se kako na

15

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
osiguranika, tako i na lanove njegove obitelji, ali i na druga lica osigurana u
odreenim okolnostima.
2. Naelo solidarnosti manifestira se u pristajanju svih osiguranika na osiguranju
potrebne zdravstvene zatite koja je predviena osiguranjem pod jednakim uvjetima
(zdravstvena zatita, naknade i sl.)
3. Naelo uzajamnosti oituje se u pravima na naknade i pomo.Ako je vei broj
osiguranika koji uplauju doprinose, sva osigurana lica su u povoljnijem poloaju u
odnosu na rizinu zajednicu koja ima manje osiguranika, odnosno koja je ekonomski
slabija. Predvieno je da se uspostavlja federalna solidarnost i da se za to
osiguravaju sredstva u okviru jedinstvene stope doprinosa za obvezno zdravstveno
osiguranje.Od ovih sredstava formira se fond solidarnosti u okviru Zavoda za
zdravstveno osiguranje i reosiguranje FBiH
Decidno je propisano da se sredstva federalnog fonda solidarnosti koriste namjenski, i to:
1. za osiguranje jednakih uvjeta za provoenje obveznog zdravstvenog osiguranja u
svim kantonima,
2. za prioritetne federalne programe zdravstvene zatite,
3. za prioritetne najsloenije oblike zdravstvene zatite iz odreenih specijalistikih
djelatnost koje se pruaju osiguranim licima na teritoriji F BiH.
Ova sredstva se ne mogu koristiti za druge namjene. Ako se sredstva federalnog fonda ne
iskoriste u cijelosti do kraja tekue godine, neutroeni dio vraa se kantonalnim zavodima
zdravstvenog osiguranja razmjerno njihovom ueu u formiranju tih sredstava.
Znaajno je to se FBiH obvezala da e osigurati u svom budetu svake godine isti iznos za
federalni fond solidarnosti koji se prethodno osigura iz jedinstvene stope doprinosa za
obvezno zdravstveno osiguranje.
VRSTE ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
Najee se zdravstveno osiguranje razvrstava na:
1. Obvezno zdravstveno osiguranje (gransko, klasno ili graansko uz vee ili
manje asistiranje drave),
2. Dobrovoljno zdravstveno osiguranje (gransko, klasno ili graansko)
3. Privatno zdravstveno osiguranje.
1. Obvezno zdravstveno osiguranje kao kriteriji od kojih se polazi pri uspostavljanju
ovog osiguranja najee se navode:
zdravstveni rizici vezani za cjelokupnu populaciju (zarazne bolesti, endemske bolesti),
- uvjeti rada vezani za pojedine djelatnosti, grane privrede (umarstvo, rudarstvo,
pojedine vrste prometa i sl.)
- uvjeti ivotne sredine (visoka zagaenost tla, rudarski bazeni, prljava industrija i sl.)
- materijalne sposobnosti pojedinca da sami zatite svoje zdravlje (utvrivanje donje
granice zarada, ispod koje je odreena vrsta obveznog osiguranja).
U obveznom osiguranju zakonom se utvruje uee poslodavca, radnika, kao i pojedincakorisnika usluga zdravstvene zatite.
2. Dobrovoljno zdravstveno osiguranje
Zakonom se omoguava osnivanje osiguravajuih drutava koja se u naelu
dobrovoljnosti uspostavljaju na nekom od principa zajednitva. U pravilu, kod ovog
osiguranja vrijede ona naela koja prate dopunsko, odnosno privatno osiguranje.
Organ upravljanja je skuptina osiguranika, a sredstvima osiguranja operativno
upravljaju i o njima odluuju upravni ili izvrni odbori, koje imenuje skuptina osiguranika
i koji su njoj odgovorni.
3. Privatno zdravstveno osiguranje
Pojedinci, grupa lica, polazei od naela ugovorne slobode i naela obligacionog prava,
ulau vlastiti kapital u osnivanju institucija osiguranja.

16

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Na institucije privatnog zdravstvenog osiguranja, po principu supsidijarnosti, primjenjuju se
propisi koji se odnose na dionika drutva kapitala. Nadleni organ privatnih osiguravajuih
institucija utvruju programe osiguranja, posebno vrstu i obim zdravstvenog rizika koji se
osigurava, pravila osiguranja i unutarnje organiziranje institucije, u skladu sa zakonom. Svaki
graanin, kao i pravna lica pod uvjetom utvrenim pravilima osiguranja, mogu se ulaniti u
ovo osiguranje.
OBLICI ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA U BIH
Graani u FBiH, pod uvjetima utvrenim Zakonom o zdravstvenom osiguranju i drugim
zemljama, kao i propisima donesenim na osnovu zakona, imaju pravo na zdravstveno
osiguranje, koje obuhvata:
1. obvezno zdravstveno osiguranje,
2. proireno zdravstveno osiguranje,
3. dobrovoljno zdravstveno osiguranje.
Pravo na obvezno zdravstveno osiguranje imaju lica u radnom odnosu i druga lica koja vre
odreene djelatnosti ili imaju odreena svojstva, a obuhvaene su Zakonom o zdravstvenom
osiguranju. Ovo pravo imaju i lanovi obitelji osiguranika pod uvjetima utvrenim Zakonom o
zdravstvenom osiguranju.
Sva ova lica tretiraju se kao osigurana lica i imaju pravo, u okviru obveznog zdravstvenog
osiguranja, na:
- koritenje zdravstvene zatite,- novane naknade, i razne pomoi.
Izriito je predvieno da sva prava koja pripadaju osiguranim licima ne mogu biti predmet
ugovora, niti se mogu prenositi, kao ni nasljeivati. Jedino novana primanja iz obveznog
zdravstvenog osiguranja koja su dospjela, a ostala su neisplaena zbog smrti osiguranog
lica, mogu biti predmet nasljeivanja.
Proireno zdravstveno osiguranje je fakultativne prirode, koje moe uvesti zakonodavno
tijelo kantona radi osiguranja prava iz zdravstvenog osiguranja, odnosno obima prava koja
nisu obuhvaena obveznim zdravstvenim osiguranjem.
Dobrovoljno zdravstveno osiguranje je takoer fakultativno, koje se kao takvo moe uvoditi
od strane graana za one vidove zdravstvene zatite i ona prava koja se ne osiguravaju
obveznim i proirenim zdravstvenim osiguranjem.
PRAVNI ODNOSI ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
Za predmet prava zdravstvenog socijalnog osiguranja smatraju se oni drutveni odnosi koji
ta prava reguliraju. To su odnosi socijalne sigurnosti, odnosno zatite koji se uspostavljaju
za sluaj bolesti, trudnoe, roenja djeteta i sl.
Da bi nastao jedan socijalnopravni odnos potrebno je da budu ispunjeni sljedei uvjeti:
a) postojanje pravnog osnova socijalnog zdravstvenog prava,
b) postojanje stanja socijalne potrebe, odnosno nastupanja socijalnog sluaja
pokrivenog pravnim osnovom zdravstvenog prava,
c) izjava lica, odnosno njegov zahtjev kojim se trai odreeno socijalno davanje od
odreenog, nadlenog drutvenog subjekta.
Postojanje pravnog osnova zdravstvenog socijalnog
osiguranja kao uvjeta za sticanje prava
Zakonom je izriito predvieno da prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja mogu ostvariti
samo ona lica za koja se utvrdi da imaju svojstvo osiguranih lica.
Samo svojstvo osiguranog lica utvruju kantonalni zavod osiguranja, odnosno nadlena
sluba Fonda zdravstvenog osiguranja, a zainteresirano lice to dokazuje posjedovanjem
posebne isprave, odnosno zdravstvene legitimacije.
Za sticanje bilo kakvog prava iz socijalnog osiguranja potrebno je ispuniti i druge uvjete :
postojanje stanja socijalne potrebe i podnoenje zahtjeva za ostvarivanjem konkretnog
prava.

17

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Nastupanje osiguranog sluaja (rizika) kao uvjeta
postanka prava iz zdravstvenog socijalnog osiguranja
Nuno je da se ispuni uvjet nastupanje socijalnog sluaja (rizika) koji je pokriven pravnim
osnovom zdravstvenog osiguranja , tj. da postoji stanje socijalne potrebe.
Zakonom o Zd.os. odreeni su sluajevi, koji su pokriveni obveznim osiguranjem zbog kojih
se smatra da nastaje stanje socijalne potrebe, odnosno koji su pokriveni pravnim osnovom.
Ti sluajevi su za osiguranike i lanove njihovih obitelji 1- zdravstvena zatita i 2. naknada
putnih trokova u vezi sa koritenjem zdravstvene zatite i 3. pravo na naknadu plae.
Zahtjev pogoenog lica osiguranim sluajem
Ispunjenjem prethodna dva uvjeta predstavlja situaciju koja se moe oznaiti kao dospjelost
prava. Tek podnoenjem zahtjeva upotpunjuje se ispunjavanje uvjeta za sticanje nekog
subjektivnog socijalnog prava iz zdravstvenog osiguranja, odnosno prava na socijalno
davanje.
Pravilo je da prava iz zdravstvenog osiguranja nastaju momentom podnoenja zahtjeva od
prvog dana slijedeeg mjeseca.
ELEMENTI PRAVNIH ODNOSA ZDRAVSTVENOG
SOCIJALNOG OSIGURANJA
Elementi socijalnopravnih odnosa su:
1. subjekti pravnih odnosa zdravstvenog osiguranja,
2. prava i obveze iz pravnih odnosa zdravstvenog osiguranja,
3. objekt, odnosno socijalna davanja iz pravnog odnosa zdravstvenog osiguranja,
Subjekti pravnog odnosa zdravstvenog osiguranja:
1. osigurana lica (osiguranici, lanovi njihovih obitelji i druga lica osigurana u odreenim
okolnostima),
2. zavodi, odnosno slube fonda zdravstvenog osiguranja, kao i drugi subjekti.
1. Osigurana lica su lica koja su osigurana po osnovu svog linog svojstva
obveznim zdravstvenim osiguranjem, u pravilu, a iznimno proirenim i
dobrovoljnim osiguranjem.
Osiguranici su:
1. lica koja su u radnom odnosu kod pravnog i fizikog lica koji samostalno obavljaju
djelatnost linim radom, sredstvima u svojstvu graana, samostalno u vidu
zanimanja, obavljaju profesionalnu djelatnost na teritoriju BiH
2. lica u radnom odnosu kod pravnog i fizikog lica sa sjeditem na teritoriji Federacije,
upuena na rad i struno usavravanje u inozemstvo, te lica na radu u
domainstvima osiguranika koji se nalaze na radu u inozemstvu, ako su dravljani
FBiH,
3. lica koja su izabrana ili imenovana na stalne dunosti u institucijama vlasti BiH, ako
za taj rad primaju plau, odnosno naknadu plae,
4. dravljani entiteta BiH, zaposleni u stranim ili meunarodnim organizacijama i
ustanovama, stranim konzulatima i diplomatskim predstavnitvima sa sjeditem na
teritoriju FBiH
5. lica s prebivalitem na teritoriji BiH zaposlena u inozemstvu kod inozemnog
poslodavca koja nemaju zdravstveno osiguranje inozemne ustanove, odnosno dijela
u ijoj je nadlenosti provoenje zdravstvenog osiguranja,
6. lica koja se nakon zavrenog osiguranja nalaze u obveznom praktinom radu, ako
rade s punim radnim vremenom,
7. lica koja na teritoriji entiteta obavljaju privrednu ili neprivrednu djelatnost linim radom
8. lica koja su vlasnici privatnih poduzea sa sjeditem na teritoriji entiteta BiH, ako nisu
zdravstveno osigurani po drugom osnovu,

18

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
9. zemljoradnici koji se na teritoriji entiteta BiH bave zemljoradnjom kao jedinim ili
glavnim zanimanjem, zemljoradnici koji su svoje poljoprivredno zemljite dali u zakup
i lica koja su uzela poljoprivredno zemljite u zakup, ako nisu zdravstveno osigurana
po drugom osnovu,
10. korisnici mirovina i korisnici prava na profesionalnu rehabilitaciju i zapoljavanje po
propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju entiteta BiH,
11. korisnici mirovina i invalidnina s prebivalitem na teritoriji entiteta BiH koji to pravo
ostvaruju iskljuivo od inozemnog nositelja mirovinskog ili invalidskog osiguranja, ako
meunarodnim ugovorom nije drugaije odreeno,
12. nezaposlena lica koja su prijavljena zavodu, odnosno slubi za zapoljavanje ako su
se prijavila u roku od 30 dana nakon prestanka radnog odnosa, sluenja vojnog roka,
otputanja iz ustanove za izvrenje kaznenih i prekrajnih sankcija, iz zdravstvene ili
druge specijalizirane ustanove, lice koje je bilo na strunom osposobljavanju ili
prekvalifikaciji koje organizira zavod, osoba koja se prijavila u roku od 30 dana po
povratku iz inozemstva prijave i ako su prije odlaska u inozemstvo bila zdravstveno
osigurana, lica koja su se prijavila u roku od 90 dana nakon zavretka kolske godine
u kojoj su zavrila redovito kolovanje, odnosno od dana poloenog ispita ako su
prije toga izgubila pravo na zdravstvenu zatitu, lica koja su se prijavila u roku od 90
dana nakon sluenja vojnog roka odnosno od dana prestanka nesposobnosti zbog
bolesti radi koje su otputena iz te vojne slube, ako su na sluenju vojnog roka
stupila u roku od 60 dana od dana zavrenog kolovanja u odgovarajuoj ustanovi.,
13. lica koja su navrila 15 godina ivota, a nisu zavrila osnovno kolovanje ili se po
zavretku osnovnog kolovanja nisu zaposlila, ako se u roku od 30 dana od dana
navrenih 15 godina ivota, odnosno od dna zavretka kolske godine, prijave
zavodu, odnosno slubi za zapoljavanje,
14. lica koja prema propisima o kolovanju izgubila status uenika, odnosno redovitog
studenta , ili su prekinula redovito kolovanje, zadravaju pravo na zdravstvenu
zatitu u trajanju od jedne godine od dana prekida kolovanja ako su se prijavila
zavodu za zapoljavanje u roku od 30 dana od dana prekida kolovanja i ako pravo
na zdravstvenu zatitu ne mogu ostvariti po drugom osnovu,
15. lica s prebivalitem na teritoriji FBiH kojima je priznato svojstvo ratnog, mirnodopskog
i civilnog invalida rata, odnosno status korisnika obiteljske invalidnine suglasno
pozitivnim propisima, ako nisu zdravstveno osigurana po drugom osnovu,
16. pripadnici vojske ukljuujui lica na redovitom odsluenju vojnog roka i pripadnici
federalnog MUP,
17. pripadnici policije,
18. lica koja su prekinula rad zbog toga to ih je pravno lice uputilo na struno
obrazovanje ili postdiplomski studij,
19. lica koja je pravno lice prije stupanja u radni odnos uputilo kao svoje stipendiste na
praktian rad ili u drugo pravno lice radi strunog osposobljavanja ili usavravanja,
20. lica upuena u inozemstvo u sklopu meunarodne prosvjetne, tehnike i kulturne
suradnje,
21. vrhunski sportisti, ako nisu osigurani po drugom osnovu.
2. Prema zakonskim odredbama lanovima obitelji osiguranika smatraju se.
1. suprunik, odnosno supruga ili suprug (brani i vanbrani)
2. djeca (roena u braku, van braka, usvojena i pastorad) i djeca bez roditelja ako ih je
osiguranik izdravao,
3. roditelji (otac, ouh, maeha,usvojitelji osiguranika) ako ih je osiguranik izdravao,
4. unuci, braa, djed i baka, ako su nesposobni za samostalan ivot i rad i ako nemaju
sredstava za izdravanje, pa ih osiguranik izdrava.
Navedeni lanovi obitelji osiguranika stjeu pravo na obvezno zdravstveno osiguranje pod
uvjetom da isto pravo ne ostvaruju po osnovu radnog odnosa ili obavljanje privredne ili
neprivredne djelatnosti linim radom odnosno poljoprivrednom djelatnou.
Brani drug koji nije stekao pravo na obiteljsku imovinu zato to nije navrio odreene
godine ivota, ako je u asu smrti svoga branog druga bio stariji od 40 godina, odnosno 55

19

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
godina ispunjava uvjete za obvezno zdravstveno osiguranje. Ukoliko se radi o branom
drugu mlaem od 40 godina, odnosno 55, tada je osiguran dok je prijavljen zavodu za
zapoljavanje i da je prijava uslijedila u roku od 90 dana nakon smrti branog druga.
Pod zakonom odreenim uvjetima i razvedeni brani drugovi imaju pravo na obvezno
zdravstveno osiguranje.
Djeca osiguranika su zdravstveno osigurana do navrene 15 godine, a ako su na redovitom
kolovanju, do njegovog kraja, a najdue do navrene 26 godine ivota. U sluaju da djeca
osiguranika zbog bolesti ili povrede prekinu redovito kolovanje, imaju pravo na zdravstveno
osiguranje i za vrijeme trajanja bolesti odnosno povrede.
Ukoliko doe do prekida redovitog kolovanja zbog sluenja vojnog roka, koritenje prava iz
obveznog zdravstvenog osiguranja produava se na onoliko vremena koliko je trajao prekid
po ovom osnovu.
Djeca koja postanu nesposobna potpuno i trajno za rad prije navrene 15 godine ivota,
odnosno za vrijeme trajanja redovitog kolovanja, imaju pravo na zdravstveno osiguranje
tijekom trajanja te nesposobnosti.
Dravljani entiteta BiH zaposleni u inozemstvu kod inozemnog poslodavca iji lanovi
obitelji, brani drug i djeca nisu zdravstveno osigurani kod inozemnog nositelja zdravstvenog
osiguranja, a prije odlaska bili su zdravstveno osigurani, obvezni su zdravstveno osigurati
svoje lanove obitelji.
2. Druga lica osigurana u odreenim okolnostima razvrstana su u vie grupa.
Prva grupa ovih lica koja imaju pravo ine:
1. lica koja uestvuju u organiziranim javnim radovima na teritoriji FBiH
2. lica koja ispunjavaju obveze uestvovanja u civilnoj zatiti ili obvezu uestvovanja u
slubi osmatranja i obavjetavanja,
3. lica koja kao lanovi operativnih sastava dobrovoljnih vatrogasnih jedinica vre
dunosti po propisima o zatiti od poara.
Drugu grupu ine uenici srednjih kola i redoviti studenti koji su dravljani FBiH i imaju na
njenoj teritoriji prebivalite, takoer su zdravstveno osigurani, ako nisu ve osigurani kao
lanovi obitelji osiguranika.To vrijedi i za lanove njihove obitelji.
Trea grupa obuhvata lica sa prebivalitem na teritoriji entiteta BiH, koja su osigurana pod
odreenim zakonskim uvjetima.
Posebnu grupu ine lica koja imaju pravo na zdravstvenu zatitu zbog povrede na radu i
oboljenja od profesionalne bolesti. U ovu grupu spadaju. 1. uenici i studenti na praktinoj
nastavi, praktinom radu i sl., 2. hendikepirana djeca, 3. lica koja pomau policijskim
slubama, 4. lica koja uestvuju u organiziranim akcijama spaavanja, 5. lica koja na poziv
dravnih i drugih ovlatenih organizacija obavljaju dunosti, 6. sportisti, treneri, organizatori
sportskih djelatnosti, 7. lica koja su kao lanovi gorske slube spaavanja i , 8. lica koja kao
lanovi raznih terenskih sastava uestvuju spaavanju i zdravstvenoj zatiti u prirodnim i
drugim nesreama.
Zavodi zdravstvenog osiguranja su drugi subjekti pravnih odnosa zdravstvenog
osiguranja.
Za dobrovoljno zdravstveno osiguranje moe se od strane graana organizirati jedan
ili vie zavoda dobrovoljnog osiguranja ili drugih oblika organiziranja u skladu sa
zakonom.
Na nivou FBiH osnovan je Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja u iji djelokrug
spada obavljanje poslova i ostvarivanje prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja koja su
od interesa za sve kantone, kao i za provoenje odreenih prava po osnovu konvencija,
drugih meunarodnih ugovor ali zakona i obavljanje poslova obveznog zdravstvenog
osiguranja graana.
Kantonalni zavod osiguranja, pored toga to provodi politiku razvoja i unapreenja
zdravstvene zatite, koja se osigurava obveznim zdravstvenim osiguranjem, planira i
prikuplja novana sredstva ovog osiguranja, obavlja i poslove u vezi s ostvarivanjem
prava osiguranih lica, brine se o zakonima i blagovremenom ostvarivanju ovih prava
te im prua strunu pomo u ostvarivanju prava o zatiti njihovih interesa.

20

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Prava i obveze iz pravnog odnosa zdravstvenog socijalnog osiguranja
Prema zakonskim odredbama, pravo iz obveznog zdravstvenog osiguranja:
1. osiguranici, i to:
a) pravo na zdravstvenu zatitu,
b) pravo na naknadu plae,
c) pravo na naknadu putnih trokova u vezi sa koritenjem zdravstvene zatite .
2. lanovi obitelji osiguranika, i to:
a) pravo na zdravstvenu zatitu ,
b) pravo na naknadu putnih trokova u vezi sa koritenjem zdravstvene zatite.
Pravo na zdravstvenu zatitu
Prava iz zdravstvenog osiguranja svode se na odreena socijalna davanja. Zdravstvena
zatita koja se osigurava entitetskim zakonima o zdravstvenom osiguranju obuhvata:
- hitnu medicinsku pomo, - lijeenje zaraznih bolesti, akutnih, kroninih bolesti u
sluajevima i stanjima kada ugroavaju ivot; - zdravstvenu zatitu djece do
navrene 15 godine ivota i redovnih uenika i studenata; - otkrivanje i lijeenje
endemske nefropatije; - lijeenje malignih oboljenja i inzulnog ovisnog dijabetesa; zdravstvena zatita u trudnoi i materinstvu; - zdravstvena zatita duevnih bolesti
koji zbog prirode i stanja bolesti mogu da ugroze svoj ivot u ivot drugih lica, ili
otete materijalna dobra; - zdravstvena zatita oboljelih od progresivnih neurotinih
oboljenja, paraplegije, kvadriplegije, cerebralne paralize i multipleks skleroze; lijeenje povreda na radu i profesionalnih oboljenja; - zdravstvena zatita graana
iznad 65 godina ivota, pod uvjetom da po lanu domainstva nemaju prihode vee
od prosjene plae na podruju entiteta BiH, ostvarene u prethodnom mjesecu; lijeenje narkomanije; - sluba prikupljanja krvi.
Zdravstvena zatita provodi se kao: 1. primarna, 2. specijalistiko-konzultativna i 3.
bolnika, a provodi se po standardima i normativima zdravstvene zatite i prema
pravilniku o nainu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, koje
donosi ministar nadlean za oblast zdravstva.
Zdravstvene ustanove sa kojima nije zakljuen ugovor o pruanju zdravstvene zatite
mogu naplatiti od kantonalnog zavoda samo trokove medicinske pomoi pruene
osiguranim licima u hitnim sluajevima i druge trokove u vezi sa pruanjem pomoi.
Pored navedenih prava, osigurana lica imaju pravu i na:
- koritenje ortopedskih i drugih pomagala; - stomatoloku-protetiku pomo; stomatoloko-protetike nadomjestke; - koritenje lijekova ije je stavljanje u promet
odobrio federalni ministar zdravstva, a nalaze se na listi lijekova koji se osiguranicima
mogu propisati na teret sredstava kantonalnog zavoda osiguranja.
Posebne propise o lijeenju u inozemstvu osiguranih lica duan je donijeti federalni
ministar zdravstva
Pravo na naknadu plae
Osiguranici u radnom odnosu, lica izabrana ili imenovana na stalne dunosti u odreenim
organima vlasti u BiH ili kantona, ako za taj rad primaju plau, dravljani BiH, zaposleni u
stranim ili meunarodnim organizacijama i ustanovama, stranim konzularnim i diplomatskim
predstavnitvima, lica s prebivalitem na teritoriji Bih zaposlena u inozemstvu, ako nemaju
inozemno zdravstveno osiguranje, lica koja su na teritoriji BiH pripadnici vojske, ukljuujui i
lica na redovitom odsluenju vojnog roka i pripadnici federalnog MUP-a, kao i pripadnici
policije, imaju pravo na naknadu plae za vrijeme sprijeenosti, ako su:
1. Privremeno sprijeeni da rade zbog bolesti ili povrede, odnosno radi lijeenja i
medicinskog ispitivanja smjeteni u zdravstvenoj ustanovi,
2. Privremeno sprijeeni da rade zbog odreenog lijeenja ili medicinskog ispitivanja
koje se ne moe obaviti izvan radnog vremena osiguranika;
3. Izolirani kao kliconoe ili zbog pojave zaraza u njihovoj okolini,

21

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
4. Odreeni za pratioca bolesti upuenog na lijeenje ili ljekarski pregled u najblie
mjesto,
5. Odreeni da njeguju oboljelog suprunika ili dijete pod uvjetima propisanim zakonom
o zdravstvenom osiguranju
Pravo na naknadu plaa imaju lica koja se, nakon zavrenog obrazovanja, nalaze na
praktinom radu , ako rade s punim radnim vremenom.
Naknada plae pripada samo za dane koje bi pripadala plaa ili naknada u smislu propisa o
radnim odnosima.
Osiguranicima kod kojih sprijeenost za rad nastupi dok se nalaze na neplaenom odsustvu,
pripada naknada plae samo po isteku neplaenog odsustva, ako u to vrijeme jo postoji
privremena sprijeenost za rad. Pravo na naknadu plae pripada osiguraniku od prvog dana
privremene sprijeenosti za rad i dok ta sprijeenost traje.
Sprijeenost za rad zbog privremene nesposobnosti za rad traje dok izabrani doktor
medicine primarne zdravstvene zatite u zdravstvenoj ustanovi, odnosno privatnoj praksi ili
ljekarska komisija, ne utvrdi da je uspostavljanje radne sposobnosti, ili dok se pravosnanim
rjeenjem nadlenost organa po propisima iz mirovinskog i invalidskog osiguranja ne utvrdi
da postoji invalidnost.
U sluaju da osiguranika za vrijeme privremene sprijeenosti za rad prestane radni odnos,
odnosno obavljanje djelatnosti linim radom, pripada mu naknada plae najvie 30 dana
nakon prestanka odnosa.Izuzetno, osiguraniku pripada naknada plae i nakon prestanka
radnog odnosa, sve do ponovnog uspostavljanja radne sposobnosti, odnosno konane
ocjene radne sposobnosti ili invalidnosti ne due od 12 mjeseci.
Osiguraniku ne pripada, odnosno obustavlja se isplata naknade na plau za vrijeme
privremene nesposobnosti za rad:
1. ako svjesno prouzrokuje privremenu nesposobnost,
2. ako namjerno sprjeava ozdravljenje, odnosno osposobljavanje,
3. ako prima plau ili obavlja drugu djelatnost,
4. ako se bez opravdanog razloga ne odaziva na poziv na ljekarski pregled izabranog
doktora medicine primarne zdravstvene zatite,
5. ako izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zatite utvrdi da se ne pridrava
uputa za lijeenje,
6. ako se u roku od tri dana od poetka bolesti ne javi izabranom doktoru medicine
primarne zdravstvene zatite da je obolio.
Osnovica za utvrivanje naknade plaa je plaa isplaena osiguraniku za mjesec dana koji
prethodi mjesecu u kojem je nastupio sluaj na osnovu kojeg se stie pravo na naknadu.
Ako osiguranik nije ostvario plau u prethodnom mjesecu, tada je osnovica prosjena plaa
na nivou kantona.
Pravo na naknadu putnih trokova u vezi
sa koritenjem zdravstvene zatite
Ovo pravo obuhvata:
1. naknadu za trokove prijevoza,
2. naknadu za trokove ishrane i smjetaja za vrijeme putovanja i boravka u drugom
mjestu.
Naknada putnih trokova pripada ovim osiguranim licima:
a) ako su upueni doktoru medicine ili u zdravstvenu ustanovu u najblie mjesto, ako u
mjestu u kojem rade ili u kojem imaju prebivalite nema doktora medicine
odgovarajue specijalnosti,
b) ako ih izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zatite uputi ili pozove u
mjesto izvan mjesta rada ili prebivalita.
Posebno je predvieno da osiguranici imaju pravo na naknadu za pogrebne trokove.
Objekti pravnih odnosa zdravstvenog socijalnog osiguranja

22

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Objekt pravnih odnosa zdravstvenog socijalnog osiguranja su socijalna davanja iz
zdravstvenog socijalnog osiguranja, odnosno raznovrsna davanja ili injenja, bolnika
njega, lijeenje, ljekarski pregled.
FINANCIRANJE ZRAVSTVENOG OSIGURANJA
Kao tri naina, odnosno izvora financiranja, smatraju se oni sistemi u kojima se javljaju, kao
dominantna, slijedea sredstva:
1. Sredstva koja izdvaja drava za zatitu zdravlja stanovnitva u svrhu da se
osigura financiranje zajednikih zdravstvenih potreba za cjelokupno stanovnitvo ili
bar u veem stupnju,
2. Sredstva koja samo graani namjenski izdvajaju za zatitu zdravlja putem
udruivanja u sistem zdravstvenog osiguranja, u svrhu zatite svog zdravlja i zdravlja
lanova obitelji od raznovrsnih rizika
3. Gotovinska sredstva koje pojedinac neposredno, u vrijeme nastanka zdravstvenog
rizika, pa time i zdravstvenog troka, lino uplauje za svoje lijeenje i lijeenje
lanova svoje obitelji.
FINANCIRANJE OBVEZNOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA U BiH
U okviru zakonskih odredbi o osiguranju sredstava, odnosno financiranja obveznog
zdravstvenog osiguranja nalaze se odredbe: 1. o izvorima i nainu osiguranja sredstava
obveznog osiguranja, 2. osnovici i nainu obraunavanja doprinosa, 3. obveznicima uplate
doprinosa, 4. sredstvima budeta, i 5. linom ueu osiguranih lica.
Izvori i naini osiguranja sredstava obveznog
zdravstvenog osiguranja
Sredstva za financiranje prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja su iz:
1. doprinosa iz plaa radnika koji su u radnom odnosu kod pravnog ili fizikog lica,
2. doprinosa na prihod lica koja obavljaju privrednu ili neprivrednu djelatnost linim
radom,
3. doprinosa iz mirovina i invalidnina i drugih naknada mirovinskog i invalidskog
osiguranja,
4. doprinosa za neuposlene graane,
5. doprinosa koji se plaa na stalnu novanu pomo i za lica smjetena u ustanovama
socijalne zatite
6. doprinosa iz prihoda samostalne estradne djelatnosti, izdavanja ploa, audio i video
kazeta i sl.,
7. doprinosa za prihod od autorskih prava, patenata i tehnikih unapreenja,
8. dodatnog doprinosa za koritenje zdravstvene zatite u inozemstvu,
9. doprinosa iz dohotka od poljoprivredne djelatnosti,
10. doprinosa lica koja sama plaaju doprinos,
11. naknade za zdravstvenu zatitu lanova obitelji radnika zaposlenih u inozemstvu
inozemnih umirovljenika i lanova njihovih obitelji,
12. sredstva budeta politiko-teritorijalnih zajednica,
13. sredstva linog uea osiguranih lica u pokriu trokova zdravstvene zatite,
14. prihoda od donacija, pomoi, taksi, kamata, dividendi i drugih prihoda.
Prema tome, financiranje obveznog zdravstvenog osiguranja vri se iz pet izvora: 1.
doprinosa, 2. naknade za zdravstvenu zatitu radnika zaposlenih u inozemstvu,
inozemnih umirovljenika i lanova njihovih obitelji, 3. sredstava budeta, 4. sredstava
linog uea osiguranih lica u pokriu trokova zdravstvene zatite i5. prihoda od
donacija, pomoi, taksi, kamata, dividendi i drugih prihoda.
Posebno je predvieno da za povredu na radu i oboljenja od profesionalne bolesti pravno ili
fiziko lice, odnosno poslodavac osigurava u cijelosti sredstva za ostvarivanje prava
osiguranika na:

23

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
1. zdravstvenu zatitu i provoenje mjera otkrivanja i sprjeavanja povreda na radu i
oboljenja od profesionalne bolesti,
2. odgovarajuu medicinsku pomo i pravo na ortopedska pomagala radi lijeenja i
medicinsku rehabilitaciju od posljedica povreda na radu i oboljenja od profesionalnih
bolesti radi uspostavljanja radne sposobnosti.
3. naknadu putnih trokova u vezi s koritenjem zdravstvene zatite i rehabilitacije
prouzrokovane povredom na radu,
4. naknada plaa za svo vrijeme trajanja bolovanja prouzrokovanog povredom na radu.
Osnovica i nain obraunavanja doprinosa
Pravilo je da se primjenjuju propisi o porezima graana. Osnovicu, nain obraunavanja i
uplate doprinosa, naknada i sredstava utvruju svojim propisima nadleni organ, odnosno
fondovi i zavodi osiguranja, osim za doprinose iz plaa radnika koji su u radnom odnosu kod
pravnog ili fizikog lica i doprinosa na prihod lica koje obavlja privrednu ili neprivrednu
djelatnost linim radom. Stopu za utvrivanje visine doprinosa utvruje odlukom nadleno
zakonodavno tijelo na prijedlog fondova, odnosno zavoda za osiguranje.
Obveznici uplate doprinosa
Zakonom je predvien veoma irok krug subjekata koji su obvezni da obraunavaju i
uplauju doprinose za obvezno zdravstveno osiguranje. To su:
1. Poduzea, druga pravna i fizika lica koja obavljaju privrednu i neprivrednu djelatnost
za radnike u radnom odnosu i s njima izjednaene osiguranike,
2. Fond za mirovinsko i invalidsko osiguranje za korisnike mirovina i korisnike drugih
prava po osnovu mirovinskog invalidskog osiguranja,
3. zavod za zapoljavanje za lica koja su privremeno neuposlena i kod kojih su ta lica
prijavljena
4. institucija za socijalnu zatitu -za lica koja primaju stalnu novanu pomo i za lica
smjetena u ustanovama socijalne zatite,
5. poduzea i druga pravna lica odnosno nositelji investicija u okviru kojih se izvode
radovi za lica na javnim i drugim radovima,
6. lica zaposlena u inozemstvu za lanove svojih obitelji ije je prebivalite na teritoriji
BiH ako nisu osigurana po drugom osnovu,
7. nadleni organ uprave za pripadnike vojske, pripadnike MUP-a i pripadnike
kantonalne policije,
8. nadleni organ uprave kantona- za uenike, studente koji nisu osigurani po drugom
osnovu, kao i za one koji vre praktian rad u vezi s nastavom,
9. nadleni organ uprave za socijalno ugroena lica koja nisu osigurana po drugom
osnovu, i za ratne, mirnodopske i civilne invalide rata, odnosno korisnike obiteljske
invalidnine
10. za strane dravljane i lica bez dravljanstva koja se koluju ili struno usavravaju,
11. osiguranik zemljoradnik koji je starjeina poljoprivrednog domainstva,
12. autorske agencije, udruenja graana, druga profesionalna udruenja i sportski
savezi.- za uesnike u tim priredbama odnosno za lanove svojih udruenja koji se
bave profesionalnom i drugom djelatnou.
Zakonodavac izriito zahtijeva da se obvezniku doprinosa obustavlja dalje koritenje
zdravstvene zatite, izuzev hitne medicinske pomoi u sluaju kada se utvrdi da nije uplatio
doprinos. Do uspostavljanja prava koritenja dolazi tek onda kada se utvrdi da je obveznik
doprinosa izvrio dospjele obveze.
Sredstva budeta
Sredstva budeta odgovarajue politiko-teritorijalne zajednice, za financiranje prava iz
obveznog zdravstvenog osiguranja odobrava zakonodavno tijelo tih zajednica i to na osnovu
zahtjeva koji utvruje i podnosi nadlena institucija osiguranja.
Budetskim sredstvima osiguravaju se sredstva za pokrie poveanih trokova zdravstvene
zatite, izazvanih veim odstupanjem u odnosu na planirana sredstva zdravstvenog

24

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
osiguranja zbog vanrednih prilika; za pokrie trokova zdravstvene zatite lica starijih od 65
godina izvan nivoa obveznog zdravstvenog osiguranja; livcima koja su izolirana kao
kliconoe ili zbog pojave zaraze u njihovoj obitelji; lica ije je prebivalite nepoznato; razvoj
nauno-istraivake djelatnosti, statistika istraivanja i sl.
Lino uee osiguranih lica u pokriu trokova zdravstvene zatite
Visinu sredstava linog uea osiguranih lica u pokriu trokova zdravstvene slube
utvruje parlament FBiH.
Parlament FBiH odlukom utvruje rizike koji se obvezno reosiguravaju i uvjete pod kojima se
priznaje da je nastupio sluaj koji predstavlja uvjet za naknadu, iznos premije reosiguranja,
naknade koje se osiguravaju u sluaju nastupanja rizika reosiguranja i postupak ostvarivanja
ovih naknada.
U Zakonu su kao rizici koji se obvezno reosiguravaju odreeni rizici koji nastaju uslijed: 1.
elementarnih nepogoda i 2. epidemije irih razmjera.
ZDRAVSTVENA ZATITA
Zdravstvena zatita je skup mjera, aktivnosti i postupaka na unapreenju prava na ivot,
ouvanje i poboljanje zdravlja ljudi, koje poduzimaju odgovarajue politiko-teritorijalne
zajednice, zdravstvene ustanove, zdravstveni radnici, poduzea i druga pravna lica i
graani.
Naela zdravstvene zatite
1. Naelo sveobuhvatnosti: treba da osigura da svi graani BiH budu obuhvaeni
odgovarajuim mjerama zdravstvene zatite u skladu sa zakonom.
2. Naelo kontinuiranosti: postie se odgovarajuom ukupnom organizacijom
zdravstva, a naroito na nivou primarne zdravstvene zatite, koja treba da prua
neprekidnu zdravstvenu zatitu graana kroz sve ivotne dobi.. Provoenje ovog
naela pretpostavlja meusobno funkcionalno povezan i usklaen sistem
zdravstvene djelatnosti na cijelom podruju entiteta BiH.
3. Naelo dostupnosti: ostvaruje se adekvatnim rasporedom zdravstvenih ustanova i
zdravstvenih radnika na podruju entiteta BiH, jer samo takva raspored omoguava
graanima priblino jednake uvjete ostvarivanja zdravstvene zatite.
4. Naelo cjelovitog pristupa: osigurava se putem slobodnog izbora doktora medicine
i doktora stomatologije.
5. Naelo specijaliziranog pristupa osigurava se organiziranjem i razvijanjem
posebnih specijaliziranih kliniko-zdravstvenih dostignua i znanja kao i njihovom
primjenom u praksi.
Tipovi organizacije zdravstva u svijetu
1. Poduzetniko-permisivni sistem (SAD)
2. Sistem univerzalne zatite (V.Britanija, Novi Zeland, Norveka)
3. Sistemi koji su orijentirani prema blagostanju (SR Njemaka, Japan, Kanada)
Nastoji se osigurati minimalni zdravstveni standard. Smatra se da osnovna jamstva nalaze
svoju garanciju u obveznom zdravstvenom osiguranju.
Osnivanje zdravstvenih ustanova
Kao osnivai zdravstvenih ustanova mogu se pojaviti:
1. entiteti BiH, 2. kanton ili vie kantona FBiH, 3. opina i 4. domaa i strana fizika lica.
1. Entiteti BiH javljaju se kao osnivaa slijedeih zdravstvenih ustanova:
- zavoda za javno zdravstvo entiteta BiH,
- zavoda za kontrolu lijekova entiteta BiH,

25

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
zavoda za transfuzijsku medicinu entiteta BiH
klinike kao samostalne zdravstvene ustanove, klinike bolnice, kliniko-bolnikog
centra, kantonalne, odnosno regionalne bolnice, odnosno zavoda.
2.Dva ili vie kantona mogu biti osnivai:
- klinike kao samostalne zdravstvene ustanove,
- klinike bolnice,
- kliniko-bolnikog centra,
- kantonalne bolnice, odnosno zavoda.
3. Opina moe biti osniva:
- doma zdravlja, odnosno podrune ambulante,
- ustanove za zdravstvenu njegu u kui,
- apoteke, ljeilita i ope specijalne bolnice.
4. Domaa i strana fizika lica, odnosno pravna lica, mogu biti osnivai:
- poliklinike, - specijalne bolnice, - ljeilita, - apoteke, - ustanove za zdravstvenu njegu u
kui i zavoda kao specijaliziranih zdravstvenih ustanova u svim oblicima.
-

Vrste zdravstvenih ustanova

Zdravstvene ustanove razvrstane su na: 1. zdravstvene ustanove primarne zdravstvene
zatite, 2. z.u. specijalistike-konzultativne i bolnike z.z., 3. apoteke, i 4. zdravstveni
zavodi.
1. Zdravstvene ustanove primarne zdravstvene zatite su:
- dom zdravlja, podruna ambulanta i ustanova za zdravstvenu njegu u kui.
2. zdravstvene ustanove specijalistiko-konzultativne i bolnike zatite su:
- poliklinike, bolnice, ljeilita, zavod, zdravstvene ustanove u kojima se izvodi
nastava.
3. Apoteke se osnivaju za odreeno podruje koje odredi nadleni organ a u skladu sa
mreom zdravstvene djelatnosti.
S obzirom na nivoe organiziranja, zdravstvena zatita razvrstava se na primarnu,
sekundarnu i tercijalnu zatitu.
1. Zdravstvena djelatnost na primarnom nivou obuhvata: djelatnost uope medicine,
kolsku medicinu, higijensko-epidemioloku zatitu, zubo-zdravstvenu zatitu, hitnu
medicinsku pomo, primarnu zatitu ena i djece i lijeniku djelatnost.
2. Zdravstvena djelatnost na sekundarnom nivou obuhvata: specijalistiko-konzilijarnu
zatitu i bolniku zdravstvenu zatitu.
3. Zdravstvena djelatnost na tercijalnom nivou obuhvata: obavljanje najsloenijih oblika
zdravstvene zatite iz specijalistikih djelatnosti, naunoistraivaki rad i izvoenje
nastave na visokokolskim ustanovama zdravstvenog usmjerenja.
Prava i dunosti graana u ostvarivanju zdravstvene zatite
Su: pravo na pristupanu zdravstvenu uslugu, pravo na naknadu tete koja mu se nanese
pruanjem neodgovarajue z.z., pravo na slobodan izbor obiteljskog lijenika, pravo na hitnu
i neodlonu medicinsku pomo u trenutku kad mu je ona potrebna, pravo na tono
obavjetavanje i poduku o svim pitanjima koja se tiu njegovog zdravlja, pravo odbijanja da
bude predmet naunog istraivanja ili bilo kojeg drugog pregleda, pravo izbora izmeu vie
moguih oblika medicinskih intervencija koje mu ponudi doktor medicine, pravo na
povjerljivost svih podataka koji se odnosi na stanje njegovog zdravlja, pravo odbijanja
pregleda i lijeenja od strane doktora medicine, pravo na odbijanje kirurke ili druge
intervencije, ako je pri svijesti i sposoban za rasuivanje, i druga prava.

Privatna zdravstvena djelatnost

Privatnu praksu moe samostalno obavljati zdravstveni radnik s visokom strunom spremom
ako ispuni zakonom utvrene uvjete.

26

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Doktor medicine i doktor stomatologije obavljaju privatnu praksu u privatnim ordinacijama i
privatnim laboratorijima, a diplomirani magistar farmacije u privatnim apotekama.
Zdravstveni radnici koji ispunjavaju uvjete za obavljanje privatne zdravstvene djelatnosti
mogu imati samo jednu ordinaciju, laboratoriju ili apoteku.
Nadzor nad zdravstvenim ustanovama
Predvieni su posebni oblici nadzora nad radom zdravstvenih ustanova, zdravstvenih
radnika i zdravstvenim ustanovama privatnih zdravstvenih radnika.
Oblici nadzora su:
1. unutarnju nadzor i
2. zdravstveno-inspekcijski nadzor.
1. Unutarnji nadzor je zapravo raniji struni nadzor, jer se obvezno provodi kao
unutarnji nadzor nad strunim radom pojedinih organizacijskih jedinica i zdravstvenih
radnika. Za struni rad zdravstvenih radnika odgovorni su efovi organizacijskih
jedinica, a za struni rad zdravstvene ustanove odgovoran je direktor. efovi
organizacijskih jedinica obavljaju unutarnji nadzor, jer se radi o radnicima sa
dugogodinjim radnim iskustvom.
2. Zdravstveno-inspekcijski nadzor je zapravo jedan poseban vid upravnog nadzora,
jer se svodi na nadzor nad primjenom i izvravanjem zakona, i drugih propisa, kao i
na nadzor nad strunim radom zdravstvenih ustanova, zdravstvenih radnika , te
privatne prakse. Ovaj nadzor obavlja zdravstvena inspekcija, odnosno federalni ili
kantonalni zdravstveni inspektor.
Poslove i zadatke zdravstvene inspekcije obavljaju kantonalni inspektori u zdravstvenim
ustanovama koje su se osnovale za potrebe kantona, a federalni zdravstveni inspektori u
zdravstvenim ustanovama koje se osnivaju za potrebe FBiH.
ZDRAVSTVENO OSIGURANJE I SVJETSKA
ZDRAVSTVENA ORGANIZACIJA I MEUNARODNA
ORGANIZACIJA RADA
U teoriji socijalnog prava obrauje se i odnos zdravstvenog osiguranja prema Svjetskoj
zdravstvenoj organizaciji (SZO) i Meunarodnoj organizaciji rada (MOR)
SZO osnovana je 1946g. sa ciljem da radi na zatiti zdravlja i unapreenju zdravstvenog
stanja svih ljudi u svijetu. SZO ima status ustanove UN. SZO prati i prouava zdravstveno
stanje u zemljama lanicama kako bi doprinijela iznalaenju boljih i suvremenijih metoda i
organizacije zdravstva u borbi protiv bolesti i pruanja materijalne i strune pomoi u
provoenju borbe protiv oboljenja i rjeavanja zdravstvenih problema.
MOR donijela je vie konvencija iz oblasti zdravstvenog osiguranja, koje predstavljaju
znaajne izvore meunarodnog prava iz ove oblasti.U oblasti opeg drutvenog osiguranja
znaajne su slijedee konvencije MOR-a: Konvencija br. 24 o osiguranju za sluaj bolesti
industrijskih i trgovakih radnika i domae posluge; Konvencija br. 102 o minimalnim
normama socijalnog osiguranja , i druge.

TREI DIO
MIROVINSKO I INVALIDSKO OSIGURANJE
Pojam i predmet mirovinskog i invalidskog osiguranja
U objektivnom smislu, mirovinsko i invalidsko osiguranje se definira kao skup pravnih pravila
kojima se odreuju prava, obveze i odnosi osiguranih lica koji su obuhvaeni tom granom
socijalnog osiguranja.

27

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Pod predmetom prava mirovinskog i invalidskog osiguranja podrazumijevaju se oni drutveni
odnosi koji to pravo normiraju, ureuju, odnosno reguliraju. jesu odnosi socijalne zatite
za sluaj starosti, smrti i invalidnosti, kao i drugi sluajevi koji su pokriveni u smislu
vaeih zakona.
Modeli mirovinsko-invalidskog osiguranja u svijetu
Postoje dva osiguranja, i to:
1. Evropski kontinentalni tip javnog sistema; 2. Anglosaksonski tip mirovinskog
osiguranja.
1. Evropski kontinentalni tip mirovinskog sistema je tip osiguranja koji je karakteristian po
organizaciji, koja je, u pravilu, odvojena od dravne vlasti i po veem ili manjem stupnju
autonomije u pogledu unutarnjeg organiziranja i upravljanja.
Blie karakteristike su:
a) Financira se doprinosom zaposlenih i poslodavaca po naelu 50:50% i
zajedniki s njima upravljaju;
b) Kao organi upravljanja javljaju se skuptine, razni odbori i druga tijela po
naelu samouprave;
c) Organizacione jedinice za provoenje osiguranja su zavodi ili posebno
blagajna na elu sa direktorom;
d) Osiguranje se provodi za cijelu dravnu teritoriju ili po regijama.
2. Anglosaksonski tip je specifian, javlja se kao dio javne uprave, s tim to se razliito
organizira. Moe biti uspostavljen na centralnom ili lokalnom nivou ili kao integralni dio
jedinica centralne ili lokalne uprave.
Osnovne karakteristike reformi mirovinsko-invalidskog osiguranja
Sistem dravnog financiranja se oznaava kao I stupanj mirovinskog osiguranja, a sistem
kapitalnog pokria kao II stupanj.
U RH, u okviru reforme mirovinsko-invalidskog osiguranja, uvedena su tri stupnja osiguranja:
1. Obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti;
2. Obvezno mirovinsko osiguranje na starost na temelju individualne kapitalizirane
tednje,
3. Dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane tednje.
U BiH je javno odnosno obvezno penzijsko-invalidsko osiguranje, koje je detaljno ureeno
entitetskim zakonima . U RS predvieno je dobrovoljno osiguranje.
Principi mirovinsko-invalidskog osiguranja
Princip solidarnosti
Iz principa solidarnosti slijedi i obveza zatite lica sa najniim primanjima, ali sa ogradom da
istovremeno treba voditi rauna o ekonomskoj situaciji zemlje i kategoriji zatienih lica.
Doprinos za osiguranje koji plaaju zatiena lica u radnom odnosu ne moe biti vei od
50% ukupnog iznosa sredstava namijenjenih za zatitu lica iz radnog odnosa i lanova
njihovih obitelji.
Princip solidarnosti proizlazi iz vaeih ustavnih dokumenata nae zemlje prema kojima se
pravo na socijalno osiguranje utvreno ustavom i zakonom osigurava obveznim osiguranjem
na naelima uzajamnosti i solidarnosti.
Opa odgovornost drave u provoenju mirovinskog i invalidskog osiguranja
Upravljanje socijalnim osiguranjem treba da se odvija preko dravnih organa, dok se
autonomiji subjekata osiguranja daje supsidijarni i ogranieni znaaj. U sluaju kada se
poslovi upravljanja ne vre od strane ustanova u upravljanju treba da uestvuju predstavnici
zatienih lica. I u ovom sluaju drava ima opu odgovornost za osiguranje dobre
administracije, koja e odluivati o garantiranim pravima.
Obuhvaenost kruga zatienih lica

28

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Krug zatienih lica treba da obuhvati propisane kategorije radnika ili lanova njihovih
obitelji, s tim da ta obuhvatnost ini najmanje 50% ukupnog broja zaposlenih lica ili
propisane kategorije aktivnog stanovnitva koje predstavlja najmanje 20% cjelokupnog
stanovnitva ili stanovnitva ije imovno stanje u momentu osiguranja prelazi propisani limit.
Prema Konvenciji krug osiguranih lica treba da obuhvati najmanje 50% svih zaposlenih.
Odreeni kvalifikacioni period uplate doprinosa
Odreena duina staa osiguranja, odnosno odreeni kvalifikacioni period uplate
doprinosa predstavlja uvjet za ostvarivanje prava na starosnu, invalidsku i obiteljsku
mirovinu.
Obustava davanja
Do obustave davanja moe doi u vie sluajeva. Prvo je predviena potpuna obustava u
sluaju kada uivalac prava obavlja izvjesnu djelatnost uz naknadu. Do djelomine obustave
moe doi ako zarada uivaoca prava, ili njegova druga imovina, ili obje zajedno prelaze
propisani iznos.
Prema Konvenciji 102 obustava davanja moe se vriti i u sluaju da se zainteresirano
lice ne nalazi na teritoriji drave lanice, kao i u sluaju da se zainteresirano lice
izdrava iz javnih fondova ili o troku neke ustanove ili slube socijalnog osiguranja. Ako
su u pitanju mirovine stranih dravljana, koji su se iselili s ciljem stalnog boravka u
inozemstvu, mirovine se isplauju pod uvjetom: 1. da postoji sa dravom u koju se iselio
strani dravljanin meunarodni ugovor, 2. da postoji sporazum o plaanju ovih primanja
ili da ta drava priznaje takvo pravo naim dravljanima.
Naim dravljanima mirovine se isplauju u inozemstvu, ako takva obveza postoji po
meunarodnom ugovoru. Ukoliko nema takve obveze, nositelj osiguranja moe odrediti
isplatu, ako iz obiteljskih i zdravstvenih razloga na dravljanin odlazi na stalni boravak u
inozemstvo.
PRAVNI ODNOSI MIROVINSKOG I INVALIDSKOG OSIGURANJA
Nastajanje socijalnopravnog odnosa iz mirovinsko-invalidskog osiguranja podrazumijeva
tri uvjeta:
1. postojanje pravnog osnova mirovinskog invalidskog osiguranja,
2. postojanje stanja socijalne potrebe ,
3. izjava tj. zahtjev lica koje se nalazi u stanju socijalne potrebe.
Pored obih opih uvjeta koji moraju biti ispunjeni za nastavak bilo kojeg pravnog odnosa iz
mirovinsko-invalidskog osiguranja istovremeno i kumulativno, i posebni uvjeti koje jedno
lice treba da ispuni kako bi steklo svojstvo osiguranika, to je pretpostavka da se u
konkretnom sluaju ispuni opi uvjet postojanje pravnog osnova.
Postojanje pravnog osnova mirovinskog, odnosno invalidskog osiguranja
U pitanju je utvrivanje postojanja svojstva statusa osiguranog lica kao uvjeta nastanka
odnosa iz mirovinsko-invalidskog osiguranja.Osim toga, potrebno je da bude ispunjeno i: 1.
nastupanje osiguranog sluaja i 2. postojanje izjave odnosno zahtjeva osiguranog lica.
Nastupanje osiguranog sluaja (rizika) kao uvjeta
postanka prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja
U pitanju je utvrivanje postojanja socijalne potrebe koja je kao takva predviena zakonom.
To je u sluaju: starosti, invalidnosti, smrti i fizike onesposobljenosti.
Starost i smrt
Granica starosti, kao osigurani rizik, ovisi o raznim elementima. Na osnovu rizika starosti
osiguranik, ako ispunjava i ostale uvjete moe ostvariti pravo na starosnu mirovinu.

29

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
U onim zemljama u kojima je ostvarena visoka stopa zaposlenosti, stimulira se da
osiguranici budu to due radno aktivni, jer se na taj nain utie na poveanje nacionalnog
dohotka zemlje.
Smrt osiguranika moe nastupiti kao posljedica nesree na poslu, nesree van posla,
profesionalne bolesti.
Invalidnost
Invalidnost, kao jedan od osnovnih rizika, odnosno osiguranih sluajeva postoji kad
osiguranik na bilo koji nain postane potpuno nesposoban za obavljanje poslova radnog
mjesta na koje je bio rasporeen i koje je obavljao prije nastanka invalidnosti, a ista je
posljedica takve promjene u zdravstvenom stanju koja se ne moe otkloniti lijeenjem ili
mjerama rehabilitacije.
Bitni elementi invalidnosti su:
- da postoji potpuna nesposobnost ili promjena sposobnosti,
- da je do potpune nesposobnosti ili promjene radne sposobnosti dolo uslijed trajnih
promjena u zdravstvenom stanju prouzrokovanih povredom na radu , profesionalnom
boleu, povredom van rada ili boleu koje se ne mogu otkloniti lijeenjem ili
mjerama medicinske rehabilitacije,
- da zbog takve promjene u zdravstvenom stanju osiguranik ne moe da obavlja
poslove svoga radnog mjesta.
Pod gubitkom radne sposobnosti podrazumijeva se situacija kada osiguranik ne moe da
radi puno radno vrijeme na drugim poslovima koji odgovaraju njegovim tjelesnim i
psihofizikim sposobnostima sa ili bez prekvalifikacije.
Za definiranje pojma invalidnosti nema znaaja uzrok koji je doveo do njenog nastanka,
uzrok invalidnosti je znaajan kod utvrivanja uvjeta za sticanje pojedinih prava iz
mirovinskog i invalidskog osiguranja, kao i za odreivanje visine novanih davanja po
osnovu tih prava.
Invalidi rada razvrstavaju se na dvije kategorije: I i II kategorija. Prema zakonskim
odredbama, u I kategoriju invalidnosti razvrstavaju se osiguranici kod kojih nastane gubitak
radne sposobnosti, a u drugu kategoriju invalidnosti razvrstavaju se osiguranici sa
promijenjenom radnom sposobnou.
Fizika onesposobljenost
Uvjeti za ostvarivanje prava na naknadu na osnovu ovog rizika su:
1. da je fizika onesposobljenost nastala kao posljedica povrede na radu ili bolesti
uzrokovane radom,
2. da ta onesposobljenost nije manja od 30%.
Izjava lica pogoenog osiguranim sluajem
Izjava, odnosno zahtjev lica za ostvarivanje prava je trei uvjet za postanak socijalnih prava.
Ovisno od predmeta zahtjeva, zahtjevom se inicira pokretanje postupka radi utvrivanja
nastupanja osiguranog sluaja, a u nekim sluajevima radi se samo o zahtjevu za pokretanje
postupka radi utvrivanja prava na isplatu konkretnog socijalnog davanja iz mirovinskog i
invalidskog osiguranja.
ELEMENTI PRAVNIH ODNOSA MIROVISNKOG
I INVALIDSKOG SOCIJALNOG OSIGURANJA
Su:. 1. subjekti pravnih odnosa mirovinskog i invalidskog socijalnog osiguranja,
2.prava i obveze iz pravnog odnosa mirovinskog i invalidskog osiguranja,
3. objekt, odnosno socijalna davanja iz pravnog odnosa mirovinskog i
invalidskog osiguranja.
1. Subjekti su: a) osigurana lica b) nositelji, odnosno zavodi, fondovi i druge
organizacije, kao i poduzea tj. poslodavci predvieni zakonom.

30

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
a) Osigurana lica
Su ona lica koja imaju status osiguranih lica u smislu pozitivnog zakonodavstva, koja su
pogoena osiguranim sluajem, tj. rizikom i koja su u tom svojstvu podnijela zahtjev za
ostvarivanje prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja.
Osigurana lica razvrstana su u dvije velike grupe i to:
1. osiguranike i 2. osigurana lica u uem smislu.
1. Osiguranici se razvrstavaju na vie podgrupa. Prvu podgrupu ine lica u radnom
odnosu i s njima izjednaena lica, drugu grupu ine dravljani entiteta BiH kod
stranih poslodavaca, treu grupu stani dravljani i lica bez dravljanstva, a etvrtu
grupu ine lica koja obavljaju samostalnu profesionalnu djelatnost i druga lica koja
nisu u radnom odnosu. Posebnu grupu osiguranika ine zemljoradnici i lanovi
njihovih domainstava.
Prvu podgrupu osiguranika koji su obuhvaeni obveznim mirovinskim i invalidskim
osiguranjem i kojima se po tom osnovu osiguravaju prava iz ovog osiguranja, kao i
njihovo ostvarivanje, ine:
1.zaposlenici na teritoriji entiteta BiH,
2. profesionalna vojna lica koja imaju svojstvo vojnog lica prema propisima o vojnoj slubi,
3. zaposlenici organa unutarnjih poslova,
4. zaposlenici u sudskoj policiji i kazneno-popravnim ustanovama,
5. izabrani ili imenovani nositelji javne ili druge drutvene funkcije na teritoriji entiteta koji za
taj rad primaju plau,
6. zaposlenici koji su u radnom odnosu na teritoriji entiteta koji su upueni na rad u
inozemstvo, ako nisu obvezno osigurani po propisima drave u koju su upueni ili ako
meunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju nije drugaije odreeno,
7. dravljani BiH koji su zasnovali radni odnos kod organizacije koja obavlja djelatnost u
inozemstvu,
8. izabrani ili imenovani nositelji javne ili druge drutvene funkcije u organima BiH, ako
zakonom BiH nije drugaije odreeno.
Drugu podgrupu osiguranika koji su obuhvaeni obveznim mirovinskim i invalidskim
osiguranjem ine dravljani BiH koji su:
1. Na teritoriji entiteta zaposleni kod stranih ili meunarodnih organizacija i ustanova ili
su u linoj slubi stranih dravljana ako meunarodnim ugovorom nije drugaije
odreeno,
2. zaposleni u inozemstvu, ako su bili neposredno pred odlazak u inozemstvo osigurani
na teritoriji BiH, odnosno ako su imali pred odlazak u inozemstvo prebivalite na
teritoriji BiH i nisu obvezno osigurani kod inozemnog nositelja socijalnog osiguranja,
3. zaposleni kod stranog poslodavca u dravi u kojoj su obvezno osigurani ali u kojoj
prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja ne mogu da ostvaruju ili ih ne mogu
koristiti van te drave, pod uvjetom da su neposredno pred odlazak u inozemstvo
imali prebivalite na teritoriji BiH i ako su dravljani BiH.
Treu podgrupu osiguranika koji su obuhvaeni obveznim mirovinskim i invalidskim
osiguranjem ine strani dravljani i lica bez dravljanstva koji su na teritoriji BiH:
1. zaposleni kod stranog poslodavca, ako meunarodnim ugovorom nije drugaije
odreeno,
2. zaposleni kod meunarodnih organizacija i ustanova, stranih diplomatskih i
konzularnih predstavnitava, ako je takvo osiguranje predvieno meunarodnim
ugovorom.
etvrtu podgrupu osiguranika koji su obvezno osigurani ovom vrstom osiguranja
ine lica koja obavljaju samostalnu profesionalnu djelatnost, odnosno lica na teritoriji
BiH:
1. koja obavljaju privrednu ili uslunu djelatnost, a upisana su u odgovarajui registar,

31

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
2. koja u skladu sa posebnim propisima samostalno u vidu zanimanja obavljaju
profesionalnu djelatnost, te vjerski slubenici,
3. korisnici prava na odgovarajue zapoljavanje za vrijeme prekvalifikacije,
4. vrhunski sportai, ako nisu osigurani po drugom osnovu
Posebnu podgrupu osiguranika ine zemljoradnici i lanovi njihovih domainstava i
druga lica koja se bave poljoprivrednom djelatnou kao jedinim ili glavnim
zanimanjem, koji su navrili 15 godina ivota.
Smatra se da je poljoprivredna djelatnost jedino ili glavno zanimanje ako zemljoradnik
prosjeno mjeseno od te djelatnosti ostvaruje najmanje u visini prosjene mjesene plae u
prethodnoj godini.
2.Osigurana lica u uem smislu su ona lica koja su bila osiguranici prve, druge i tree
podgrupe. Ona sada ostvaruju pravo iz mirovinskog i invalidskog osiguranja kao
osigurana lica i to u sluaju starosti i gubitka radne sposobnosti, po prestanku
radnog odnosa:
- dok primaju novanu naknadu u vezi sa koritenjem prava na odgovarajue zapoljavanje
za vrijeme ekanja na zapoljavanje i za vrijeme ekanja na prekvalifikaciju;
- privremeno nezaposlena lica koja su prijavljena nadlenoj ustanovi za zapoljavanje
entiteta BiH ako je odluka o prestanku njihovog radnog odnosa donesena u sluaju kada je
proveden postupak za prestanak poduzea i drugog pravnog lica, pod uvjetom da su prije
prestanka radnog odnosa bili osigurani neprekidno najmanje 10 mjeseci ili sa prekidima 12
mjeseci u posljednjih 18 mjeseci. Ovo osiguranje traje najvie 1 godinu u svakom pojedinom
sluaju prestanka radnog odnosa, ali najvie 3 godine u tijeku radnog vijeka zaposlenika.
Prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja osiguravaju se svakom graaninu u sluaju
gubitka radne sposobnosti, a u sluaju smrti lanovima njegove obitelji na obiteljsku
mirovinu, ako je gubitak radne sposobnosti, odnosno smrti, posljedica povrede na radu,
odnosno profesionalne bolest nastale za vrijeme:
1. rada u drugom poduzeu i u drugom pravnom licu,
2. obavljanju obvezatnog praktinog rada uenika i studenata u tijeku sticanja
obrazovanja i odgoja,
3. obavljanju poslova bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad),
4. prekvalifikacije koju organizira ustanova za zapoljavanje,
5. drutveno organiziranog omladinskog radnog angairanja,
6. obavljanje javnih radova,
7. uestvovanja na organiziranim sportskim takmienjima,
8. obavljanje privremenih i povremenih poslova u smislu propisa o radu,
9. strunog osposobljavanja za rad djece sa tekoama u razvoju,
10. izdravanje kazne zatvora.
Posebnu grupu ine dravljani BiH koji nisu obuhvaeni obveznim mirovinskim i
invalidskim osiguranjem. Ova lica mogu sebi i lanovima svoje obitelji dobrovoljnim
osiguranjem osigurati prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja. To se odnosi i na
dravljane BiH zaposlene u dravi sa kojom nije zakljuen meunarodni ugovor.
Dobrovoljno se moe osigurati ono lice koje je navrilo 15 godina ivota i koje ima opu
zdravstvenu sposobnost. Lica koja se nalaze na redovitom kolovanju ili na odsluenju
vojnog roka ne mogu se osigurati dobrovoljnim osiguranjem.
Izriito je predvieno da lica koja su se dobrovoljno osigurala , kao i lica kojima je prestalo
svojstvo osiguranika ne mogu ostvariti pravo po osnovu promijenjene radne sposobnosti.
Prava i obveze iz pravnog odnosa mirovinskog i invalidskog osiguranja
Podrazumijevaju se jedinstveni oblici konstitutivnih elemenata pojedinih osnovnih prava ija
je svrha osiguranje istovjetnog poloaja u postupku, odnosno uivanja u pojedinim pravima.
Osnovna prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja su:
1. pravo na starosnu mirovinu u sluaju starosti,

32

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
2. pravo na invalidsku mirovinu za sluaj invalidnosti,
3. pravo na obiteljsku mirovinu za sluaj smrti osiguranika,
4. pravo osiguranika sa promijenjenom radnom sposobnou , odnosno prava
invalida II kategorije invalidnosti, na profesionalnu rehabilitaciju, odnosno
naknadu zbog tjelesnog oteenja.
Pravo na starosnu mirovinu
Mirovina je pravo osiguranika, koje on ostvaruje po osnovu svoga rada, ovo pravo se vie
ne poistovjeuje sa ivotnim vijekom.
Pravo na mirovinu je u neposrednoj vezi sa osnovnim pravom graana pravom na rad.
Prema Zakonu o mirovinskom i invalidskom osiguranju, osiguranik stie pravo na starosnu
mirovinu:
1. kad navri 65 godina ivota i najmanje 20 godina mirovinskog staa (prijevremena
starosna mirovina) ili
2. kad navri 40 godina mirovinskog staa, bez obzira na godine ivota (puna starosna
mirovina).
Osiguranik moe stei pravo na starosnu mirovinu i prije zavretka propisanih godina
ivota pod uvjetom da navri 55 godina ivota i 30 godina mirovinskog staa (ena) ,
odnosno 60 godina ivota i 35 godina mirovinskog staa (mukarci) ali najvie do 31.
decembra 2005.g
Pravo na invalidsku mirovinu
Imaju oni osiguranici kod kojih je utvrena I kategorija invalidnosti pod uvjetima:
- da je invalidnost prouzrokovana povredom na radu ili profesionalnom boleu, bez
obzira na duinu mirovinskog staa,
- da je invalidnost prouzrokovana povredom van rada ili boleu, pod uvjetom da je
prije nastanka invalidnosti imao navren mirovinski sta koji mu pokriva najmanje
treinu razdoblja od navrenih 20 godina ivota do dana nastanka invalidnosti,
raunajui taj radni vijek na pune godine.
Osiguranik kod kojeg je utvrena I kategorija invalidnosti do navrene 30 godine ivota, stie
pravo na invalidsku mirovinu, ako je invalidnost prouzrokovana povredom na radu ili
boleu, pod uvjetom da je prije nastanka invalidnosti imao navren mirovinski sta koji mu
pokriva najmanje jednu treinu radnog vijeka, ali najmanje 1 godinu osiguranja.
Za osiguranike koji je bio na redovitom kolovanju i time stekao viu ili visoku spremu radni
vijek rauna se od 22. godine ivota ako je stekao viu strunu spremu, odnosno od 25
godine ako je stekao visoku strunu spremu.
Pravo na obiteljsku mirovinu
Za priznavanje prava na obiteljsku mirovinu potrebno je da budu ispunjeni: 1, opi , a potom
i 2. posebni uvjeti.
1. Opi uvjeti se odnose na osiguranika, koje on mora ispuniti do svoje smrti, tj. on
mora da navri odreen sta osiguranja, odnosno mirovinski sta ili da je umrli
osiguranik ve bio uivatelj nekog prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja.
Zapravo, lanovi obitelji stiu pravo na obiteljsku mirovinu, ako je umrli osiguranik ispunjavao
jedan od slijedeih uvjeta:
- ispunio uvjete za starosnu mirovinu,
- po osnovu ostvarenog staa stekao uvjete za invalidsku mirovinu,
- bio korisnik starosne ili invalidske mirovine.
U sluaju kada je smrt osiguranika nastala kao posljedica povrede na radu ili profesionalnu
bolest, lanovi obitelji stiu pravo na obiteljsku mirovinu bez obzira na duinu mirovinskog
staa osiguranika.
2. Posebni uvjeti su oni uvjeti koje treba da ispunjava lan obitelji pokojnog osiguranika.U
pitanju su posebni-lini uvjeti, kao to su odreene godine starosti, odreeno srodstvo,
potpuna i trajna nesposobnost za rad i dr.

33

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Pravo na obiteljsku mirovinu mogu ostvariti: brani drug; - djeca osiguranika roena u
braku i van braka; - usvojena djeca, pastorad koju je osiguranik izdravao; - druga
djeca bez roditelja koju je osiguranik izdravao do svoje smrti.
Pravo na obiteljsku mirovinu moe ostvariti i brani drug iz razvedenog braka, ako mu je
sudskom odlukom utvreno pravo na izdravanje.
Prema novim zakonodavnim rjeenjima vie nemaju pravo na obiteljsku invalidninu roditelji,
braa i sestre.
Udova stie pravo na obiteljsku mirovinu ako je:
- do smrti branog druga navrila 45 godina ivota,
- do smrti branog druga ili u roku 1 godine od dana smrti branog druga, postala
potpuno nesposobna za privreivanje,
- poslije smrti branog druga ostalo jedno ili vie djece koja imaju pravo na obiteljsku
mirovinu po tom branom drugu, a udova vri roditeljske dunosti prema toj djeci.
Udova koja u tijeku trajanja prava po tom osnovu postane potpuno nesposobna za
privreivanje, zadrava pravo na obiteljsku mirovinu, dok postoji takva opasnost.
Udova koja u tijeku trajanja prava na obiteljsku mirovinu navri 45 godina ivota, zadrava
po tom osnovu pravo na obiteljsku mirovinu trajno.
Pravo na obiteljsku mirovinu ima udova i kad je dijete osiguranika roeno 300 dana poslije
njegove smrti, s tim to ovo pravo pripada od dana smrti osiguranika.
Udovac stie pravo na obiteljsku mirovinu ako je.
- do smrti branog druga navrio 60 godina ivota,
- do smrti branog druga ili u roku od 1 godine od dana smrti branog druga postao
potpuno nesposoban za privreivanje,
- poslije smrti branog druga ostalo jedno ili vie djece koja imaju pravo na obiteljsku
mirovinu po tom brano m drugu, a udovac vri roditeljske dunosti prema djeci.
Udovac koji u tijeku trajanja prava na obiteljsku invalidninu po ovom osnovu postane
potpuno nesposoban za privreivanje, zadrava pravo na obiteljsku mirovinu dok
postoji ta nesposobnost.
Udovac koji u tijeku trajanja prava na obiteljsku mirovinu navri 60 godina ivota zadrava
trajno to pravo.
Dijete stie pravo na obiteljsku mirovinu od smrti osiguranika i moe to pravo koristiti do
navrenih 15 godina ivota. Starije dijete zadrava pravo na obiteljsku mirovinu ako je na
redovitom kolovanju, a najkasnije do 25 godine ivota.
Redovitim kolovanjem ne smatra se ako dijete nastavi kolovanje u koli istog ranga koju je
ve zavrilo.
Dijete koje postane potpuno nesposobno za samostalan ivot i rad do navrene godine
ivota od kojih se djeci osigurava pravo na obiteljsku mirovinu ima pravo na obiteljsku
mirovinu za sve vrijeme dok traje takva nesposobnost.
Dijete kod koga nastane potpuna i trajna nesposobnost za samostalan ivot i rad poslije
navrenih godina ivota do kojih se djeci osigurava pravo na obiteljsku mirovinu, a prije smrti
osiguranika, stie pravo na obiteljsku mirovinu, ako ga je osiguranik izdravao do svoje
smrti.
lanovi obitelji korisnika starosne i invalidske mirovine stiu pravo na obiteljsku mirovinu pod
uvjetima kao i lanovi obitelji osiguranika.
lanovi obitelji stranog dravljanina osiguranika, odnosno korisnika starosne ili invalidske
mirovine koji stalno boravi u inozemstvu, mogu stei pravo na obiteljsku mirovinu po Zakonu
o mirovinskom i invalidskom osiguranju FBiH, ako drave u kojoj stalno boravi priznaju to
pravo dravljanima FBiH, odnosno ako meunarodnim ugovorom nije drugaije odreeno.
Pravo invalida II kategorije invalidnosti
Osiguranik kod koga je utvrena II kategorija invalidnosti ima pravo na:
- raspored na drugo odgovarajue radno mjesto,
- odgovarajue zaposlenje,

34

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
prekvalifikaciju kao i pravo na odgovarajuu novanu naknadu u vezi s koritenjem
tih prava.
Pravo na rasporeivanje ili zaposlenje na drugo odgovarajue radno mjesto ima svaki
osiguranik kod kojeg je utvrena II kategorija invalidnosti.
Pravo na prekvalifikaciju ima onaj osiguranik kod kojeg je utvrena II kategorija i koji nije
navrio 55 godina ivota.
Invalidi rada II kategorije imaju pravo na naknadu:
- plae od dana nastanka invalidnosti od dana rasporeivanja ili zapoljavanja na
drugom radnom odgovarajuem mjestu, odnosno do upuivanja na prekvalifikaciju,
- plae od dana zavretka prekvalifikacije do dana rasporeivanja, odnosno
zapoljavanja na drugom odgovarajuem poslu,
- zbog manje plae na drugom odgovarajuem poslu.
-

Pravo na novanu naknadu za fiziku onesposobljenost

Osiguranik sa utvrenim tjelesnim oteenjima nema status invalida rada.
Zakonodavac je predvidio da fizika onesposobljenost postoji kada je osiguranik pretrpio
povredu ili znaajnu onesposobljenost organa ili dijela tijela to pogorava prirodnu aktivnost
organizma i zahtijeva i vei napor za zadovoljavanje ivotnih potreba, bez obzira da li je na
taj nain prouzrokovana invalidnost ili ne.
Fizika onesposobljenost je samostalni osigurani rizik. Ovaj rizik moe nastupiti samostalno,
ili uz rizik invalidnosti.
Pravo na naknadu zbog fizike onesposobljenosti je samostalno pravo, ne ovisi od
povezanosti sa nastankom invalidnosti. Ono je samo uvjetovano: da je fizika
onesposobljenost najmanje 30 %, da je posljedica povreda na radu ili bolesti uzrokovane
na radu.
Objekti, odnosno socijalna davanja iz pravnih odnosa
mirovinskog i invalidskog osiguranja
Objekti pravnih odnosa iz mirovinskog i invalidskog osiguranja su preteno socijalna
davanja u davanju novca. Invalidskim osiguranjem osiguranicima se, pored davanja u
novcu, jo predvia i pravo na osposobljavanje za rad, zapoljavanje.
ZAJAMENA I NAJNIA MIROVINA
Pravo na zajamenu mirovinu imaju oni osiguranici koji su ostvarili:
- mirovinu u visini od 75%mirovinskog osnova,
- starosnu mirovinu sa 40 godina invalidskog staa,
- invalidsku mirovinu sa 35 godina mirovinskog staa,
- invalidsku mirovinu po osnovu invalidnosti prouzrokovane povredom na radu i li
profesionalnom boleu.
Zajamena mirovina odreuje se za svaku godinu, s tim to ne moe biti manja od 80 %
prosjene mirovine isplaene u decembru prethodne godine, usklaene sa porastom
procenta porasta mirovina u godini u kojoj se isplauje zajamena mirovina.
Pravo na najniu mirovinu imaju socijalni osiguranici, kao i korisnici obiteljskih mirovina
ovih osiguranika.
Najnii iznos ove mirovine ne moe biti manji od 60% od prosjene mirovine isplaene u
decembru prethodne godine, usklaene sa procentom poveanja mirovina u godini u kojoj
se isplauje najnii iznos mirovina.
POSEBNI UVJETI ZA STICANJE I OSTVARIVANJE
PRAVA IZ MIROVINSKOG I INVALIDSKOG SOCIJALNOG OSIGURANJA

35

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Pored opih uvjeta za ostvarivanje prava po osnovu rizika starosti, invalidnosti i smrti,
potrebno je da osiguranik ispunjava uvjet koji se odnosi na duinu mirovinskog staa..
Mirovinski sta
Mirovinski sta, u pravilu, je rezultat rada. Mirovinski sta je vrijeme koje se osiguraniku
priznaje u postupku ostvarivanja prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja. Obuhvata:
1. vrijeme provedeno u osiguranju od dana stupanja na snagu Zakona o mirovinskog i
invalidskom osiguranju, koje se rauna u sta osiguranja po odredbama ovog
Zakona i poseban sta u smislu ovog Zakona.
2. vrijeme navreno do stupanja na snagu Zakona o mirovinskom i invalidskom
osiguranju koje se rauna u mirovinski sta po propisima koji su vaili do stupanja na
snagu ovog Zakona, ako ovim Zakonom nije drugaije odreeno.
Posebno je predvieno da e mirovinski sta ostvaren u bivoj SFRJ do 6.marta 1992.g biti
uzet u obzir za ostvarivanje prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja , a mirovina e se
odreivati prema stau ostvarenom u Federaciji BiH, ako meunarodnim ugovorom nije
drugaije odreeno.
U postupku ostvarivanja prava koja pripadaju na osnovu mirovinskog staa, u sta
osiguranja se uraunava samo vrijeme za koje je uplaen doprinos.
Slijedi da se mirovinski sta dijeli na 1. sta osiguranja i na 2. posebna sta, tj. sta
osiguranika dijeli se na sta osiguranja u efektivnom trajanju i na sta osiguranja sa
uveanim trajanjem.
Sta osiguranja koji se rauna sa efektivnim trajanjem
U sta osiguranja sa efektivnim trajanjem rauna se vrijeme koje je osiguranik proveo poslije
navrene 15 godine ivota u radnom odnosu, odnosno na radu po osnovu kojeg je bio
obvezno osiguran na mirovinsko i invalidsko osiguranje, kao i osiguranici, koji su po vie
osnova postali osigurana lica.
Razdoblja koja se raunaju u mirovinski sta osiguranja koji se rauna sa efektivnim
trajanjem mogu podijeliti u nekoliko grupa.
1. U sta osiguranja se svo vrijeme koje je osiguranik proveo u radnom odnosu s punim
radnim vremenom.Rauna se i vrijeme provedeno u radnom odnosu s nepunim
radnim vremenom, obraunatog na puno radno vrijeme.
2. Razdoblje provedeno izvan rada u tijeku trajanja, odnosno postojanja radnog
odnosa, kao to su: odsustvo bez naknade plae najvie do 30 dana u jednoj
kalendarskoj godini, vrijeme udaljenja odnosno suspenzije najvie do 30 dana , ako
je zbog izreene kazne prestao radni odnos, vrijeme provedeno u pritvoru najvie do
30 dana, ako je krivini postupak bio pravosnanom odlukom obustavljen ili ako je
osiguranik bio osloboen optube ili je optuba bila odbijena , ali ne zbog
nenadlenosti suda, izdravanje kazne zatvora najvie do 30 dana, takoer se
rauna u sta osiguranja.
3. Osiguraniku sa promijenjenom radnom sposobnou u sta osiguranja rauna se
vrijeme ekanja na prekvalifikaciju, kao i vrijeme ekanja na odgovarajue
zaposlenje, dok prima odgovarajuu naknadu.
4. U sta osiguranja rauna se i vrijeme za koje je osiguranik bio prijavljen na
dobrovoljno osiguranje i za koje je vrijeme uplaen doprinos.
Sta osiguranja sa uveanim trajanjem
Kao oblik zatite koji rade na naroito tekim i za zdravlje tetnim radnim mjestima na kojima
poslije navrenja odreenih godina ivota ne mogu uspjeno da obavljaju svoju
profesionalnu djelatnost, predvieno je raunanje staa osiguranja sa uveanim trajanja.
Stupanj uveanja staa osiguranja zavisi od teine i tetnosti rada, odnosno od prirode
posla, a stupanj uveanja staa moe iznositi najvie 50%.
Zaposlenicima se moe uveati sta po dva kriterija i to:
1. zbog obavljanja poslova koji su posebno teki i tetni po zdravlje,

36

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
2. zbog toga to je vijek obavljanja profesionalnih djelatnosti je ogranien navravanjem
odreenih godina ivota.
1. Da bi sta osiguranja mogao se raunati sa uveanim trajanjem po kriteriju
obavljanja poslova koji su naroito teki i po zdravlje tetni, potrebno je, kumulativno,
ispuniti slijedeu uvjete:
- da u vezi s obavljanjem poslova na radnom mjestu postoje znatniji tetni utjecaji na
zdravstveno stanje i radnu sposobnost zaposlenika, iako su primijenjene sve ope i
posebne mjere zatite na radu, u skladu sa propisima o zatiti na radu, kao i druge
mjere koje mogu utjecati na otklanjanje i smanjivanje tetnih utjecaja.
- Da se poslovi na radnom mjestu pod tekim i za zdravlje tetnim uvjetima obavljaju
neposredno pored izvora tetnih utjecaja neprekidno u tijeku procesa rada,
- da poslove obavlja isti radnik u tijeku punog radnog vremena,uzimajui u obzir i
radno vrijeme krae od 42 sata tjedno, koje izjednaava sa punim radnim vremenom,
u skladu sa propisima i opim aktima poslodavca.
2. Sta osiguranja s poveanim trajanjem po kriteriju nemogunosti obavljanja
odreene profesionalne djelatnosti nakon odreenih godina ivota rauna se onim
osiguranicima za koje je vijek profesionalne djelatnosti ogranien navrenjem
odreenih godina ivota. Takva radna mjesta i stupanj uveanja staa osiguranja
utvruje Vlada FBiH, na prijedlog federalnog ministra unutarnjih poslova za
zaposlene u FMUP i federalnog ministra pravde za zaposlene u sudskoj policiji i
kazneno-popravnim domovima.
Druga radna mjesta i stupanj uveanja staa utvruje nositelj osiguranja, po pribavljenom
miljenju strunih organizacija. Zakonom je predviena revizija radnih mjesta na kojima se
sta osiguranja rauna sa uveanim trajanjem, koje se obavlja najkasnije u roku od pet
godina od dana utvrivanja tih radnih mjesta.
Poseban sta
Predvien je poseban sta samo u dvostrukom trajanju, i rauna se za razdoblje koje su lica
provela:
1. u vidu uea u pripremama za obranu BiH,
2. u vidu uea u obrani BiH, kao pripadnici HVO, Armije BiH, suglasno propisima koji
su se na njih odnosili prije stupanja na snagu Zakona o mirovinskom i invalidskom
osiguranju.
Priznavanje posebnog staa odnosi se na period od 30.travnja 1991.g. do 22. prosinca
1995g.
Licima koja su pravosnanom presudom osuena zbog krivinog djela ratnog zloina ne
moe se priznati poseban sta.
U RS postoji institut dokup staa, kao i u FBiH, ako je osiguranik navrio godine ivota
propisane za sticanje starosne mirovine, ali ne ispunjava uvjete mirovinskog staa, u takvim
sluajevima moe se dokupiti staa do ispunjenja uvjeta ali najvie tri godine.
Povreda na radu i profesionalna bolest
Osigurani rizici invalidnost i smrt mogu nastupiti kao posljedica povrede na radu i
profesionalne bolesti.
Povreda na radu
To je svaka povreda osiguranika prouzrokovana neposrednim i kratkotrajnim mehanikim,
fizikalnim ili kemijskim djelovanjem, kao i povrede prouzrokovane naglim promjenama
poloaja tijela, iznenadnim optereenjem tijela ili drugim promjenama fiziolokog stanja
organizma, pod uvjetom da je takva povreda uzrono povezana sa vrenjem svog radnog
mjesta. Povredom na radu smatra se i povreda prouzrokovana na redovnom putu od stana
do mjesta rada ili obratno, na putu poduzetom radi izvravanja poslova i na putu poduzetom
radi stupanja na rad.Osim toga, povredom na radu smatra se i bolest osiguranika koja je
nastala neposredno i kao iskljuivo posljedica nekog nesretnog sluaja ili vie sile za vrijeme
obavljanja poslova svog radnog mjesta ili u vezi s njima.
Povredom na radu smatra se povreda koju osiguranik pretrpi :

37

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
u vezi sa koritenjem prava iz zdravstvenog osiguranja, odnosno zdravstvene zatite,
u vezi sa koritenjem prava na prekvalifikaciju,
na radu koji vri u interesu poduzea i drugog pravnog lica kod kojeg je zaposlen,
prilikom uestvovanja u organiziranim sportskim takmienjima koje organizira
nadleni organ,
5. na putu od mjesta rada do mjesta stanovanja.
Posebno je predvieno da se povredom na radu smatra i povreda na radu zemljoradnika
koja je prouzrokovana neposrednim i kratkotrajnim mehanikim, fizikalnim i kemijskim
djelovanjem i dr.
Profesionalna bolest
Postoje profesionalne bolesti i radna mjesta na kojima se te bolesti pojavljuju., kao uvjeti pod
kojima se te bolesti smatraju profesionalnim bolestima.
Nositelji osiguranja utvruju uvjete i radna mjesta na kojima se te bolesti pojavljuju, po
prethodno pribavljenom strunom miljenju.
Profesionalna bolest javlja se kao uzrok, a osigurani sluajevi koje ona prouzrokuje su:
invalidnost osiguranika, smrt osiguranika, kao i prava na profesionalnu rehabilitaciju,
invalidsku mirovinu i obiteljsku mirovinu, bez obzira na duinu mirovinskog staa
osiguranika.
1.
2.
3.
4.

OSNOVICA ZA ODREIVANJE MIROVINA

I NAIN ODREIVANJA VISINE MIROVINE
Dva su bitna elementa o kojima ovisi visina starosne mirovine 1. mirovinska osnovica,
odnosno ostvarena plaa u odreenom razdoblju, 2. postotak od te osnovice kojim se
odreuje visina mirovina ovisno o duini navrenog mirovinskog staa.
Osnovica za odreivanje mirovine, uvijek se svodi na novanu naknadu, koja se moe
prema vrstama mirovine razvrstati na: 1. osnovicu za odreivanje starosne mirovine, 2.
osnovica za odreivanje visine invalidske mirovine, 3. osnovica za odreivanje obiteljske
mirovine.
Mirovinski osnov, odnosno osnovica za odreivanje starosne mirovine
Prema vaeim propisima, mirovinska osnovica je mjeseni prosjek plaa koja je osiguranik
ostvario na osnovu ukupnog rada u kojih uzastopnih 15 godina osiguranja koje su za
osiguranika najpovoljnije, poev od 1. sijenja 1966g. Ako nema tih podataka, uzimaju se
podaci od 1970. Ovakvo utvrivanje mirovinske osnovice vailo je do 2005g. jer je ovo
rjeenje o mirovinskoj osnovici dopunjeno 2001.g. Prema tom novom zakonskom rjeenju
mirovinska osnovica utvruje se na osnovu mjesenih prosjenih plaa koje je osiguranik
ostvario u:
a) 2005. godini za17 godina osiguranja
b) 2006 godini za 19 godina osiguranja, i za svaku narednu godinu poveava se
za dvije godine osiguranja do 2015 godine za 3 7 godina osiguranja.
Na ovaj nain dolazi do dosljedne primjene naela uzajamnosti, jer je vie naglaena
meuovisnost visine mirovine s duinom mirovinskog staa i s visinom plaa.
Poveavanje obraunskog period postupno e se sniavati nivoi mirovina buduih
generacija umirovljenika. Ta razlika e biti posebno oigledna izmeu onih koji ostvare
mirovinu u kraem prelaznom periodu i onih koji ostvare mirovinu poslije.
Kao godina osiguranja iz koje se uzima plaa za utvrivanje mirovinskog osnova uzima se
kalendarska godina u kojoj je osiguranik ostvario plae, odnosno naknadu plae za najmanje
est mjeseci staa osiguranja.Plaa, odnosno naknada plae koja je ostvarena u godini u
kojoj osiguranik ostvaruje pravo na starosnu mirovinu ne uzima se za utvrivanje
mirovinskog osnova.
U sluaju ostvarivanja starosne mirovine sa staom kraim od broja godina koje su
predviene za utvrivanje osnovice, tada se mirovinski osnov utvruje na osnovu prosjene
plae ostvarene za vrijeme ukupnog staa osiguranja.

38

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Prilikom utvrivanja mirovinskog osnova ne uzimaju se u obzir slijedea primanja: nagrade
po osnovu posebnog priznanja ili bilo kakve jednokratne nagrade; primanja koja
predstavljaju naknadu trokova , dodatak, dodatak na odvojeni ivot, i sl.; primanja iz
zajednike potronje koju koriste zaposlenici poduzea i drugog pravnog lica.
Valorizacija plaa, odnosno mirovinskog osnova
Valorizacija plaa se vri prema nivou plaa iz godine koja prethodi godini osiguranja iz koje
su plae uraunate u mirovinski osnov. Ukupan zbroj valoriziranih i nevaloriziranih plaa
dijeli se sa 15, i tako dobiveni iznos predstavlja mirovinsku osnovicu. Od 2005 do 2015
godine postepeno se poveava razdoblje za utvrivanje mirovinske osnovice sa 17 na 40
godina.
Cilj valorizacija plaa je njihovo dovoenje na realnu vrijednost plaa u asu ostvarivanja
prava na mirovinu.
U sluaju da nositelj osiguranja ne raspolae podacima o plai, za utvrivanje mirovinske
osnovice kao plaa uzima se iznos prosjene plae u FBiH, za te godine uvean, odnosno
umanjen za onoliko koliko je plaa osiguranika bila prosjeno vea ,odnosno manja.
Utvrivanje visine starosne mirovine
Visina starosne mirovine odreuje se u procentu mirovinskog osnova prema duini
mirovinskog staa.
Starosna mirovina iznosi za 20 godina 45% mirovinskog osnova. Za svaku daljnju navrenu
godinu, poveava se na slijedei nain:
- u 2001 godini za 1,90%, u 2005 godini i u slijedeim godinama za 1,50%.
Od 2005 godine starosna mirovina ne moe iznositi vie od 75% mirovinskog osnova.
Osnovica za odreivanje invalidskih mirovina
i utvrivanje invalidskih mirovina
Mirovinska osnovica za odreivanje invalidske mirovine utvruje se na isti nain na koji se
odreuje mirovinska osnovica za starosnu mirovinu.
Kada se invalidska mirovina stie sa staom osiguranja kraim od broja godina predvienih
za starosnu mirovinu, mirovinska osnovica se utvruje na osnovu prosjene plae ostvarene
za vrijeme ukupnog trajanja osiguranja. U ovom sluaju uzima se u obzir obraunski period
od dana osiguranog sluaja unatrag, s tim to se ne uzima u obzir plaa ostvarena u godini
u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu. Izuzetno, plaa ostvarena u godini u kojoj se
ostvaruje pravo na invalidsku mirovinu uzima se za utvrivanje mirovinske osnovice kada se
invalidska mirovina stie samo na osnovu staa osiguranja ostvarenog u toj godini.
Visina invalidske mirovine ovisi jo o: nainu na koji je nastupi rizik invalidnosti i pokrivenosti
radnog vijeka mirovinskog staa.
Ako je rizik invalidnosti nastupio kao posljedica nesree na poslu ili profesionalne bolesti,
visina mirovine ne moe biti manja od iznosa starosne mirovine za 40 godina mirovinskog
staa. Invalidska mirovina u sluaju invalidnosti prouzrokovane boleu ili povredom van
rada odreuje se od mirovinske osnovice zavisno od duine mirovinskog staa i pokrivenosti
radnog vijeka mirovinskim staom.
U svakom sluaju, visina invalidske mirovine ne moe biti manja od visine starosne
mirovine za jednak invalidski sta, i ne moe biti vea od 75% mirovinske osnovice.
Odreivanje obiteljske mirovine
Osnovica za odreivanje obiteljske mirovine jeste mirovina koja je pripadala ili bi pripadala
pokojnom osiguraniku u asu njegove smrti.
Visina o.mirovine odreuje se u procentu od iznosa starosne, odnosno invalidske mirovine,
zavisno od broja lanova obitelji koji imaju pravo na tu mirovinu.
Obiteljska mirovina odreuje se u slijedeoj visini:
- jednog lana obitelji 70% od mirovinske osnovice,
- dva lana 80% od mirovinske osnovice,
- tri lana obitelji 90% od mirovinske osnovice,
- etiri lana obitelji 100% od mirovinske osnovice.

39

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Ako pravo na obiteljsku mirovinu imaju razvedeni brani drug i brani drug iz novog braka
osiguranika, odnosno korisnika mirovine, odreuje se jedna obiteljska mirovina u visini koja
pripada jednom lanu obitelji. Ta mirovina se dijeli na jednake dijelove.
Ukoliko nekom od korisnika o.mirovine prestane pravo na mirovinu ili mu bude obustavljena
isplata o.mirovine, preostalim korisnicima mirovine odreuje se nov iznos o.mirovine.
U sluaju da neki korisnik o.mirovine ivi odvojeno, o.mirovina se dijeli na jednake dijelove
svim korisnicima o.mirovine.
OSNOVICA ZA NOVANU NAKNADU ZA FIZIKU
ONESPOSOBLJENOST I UTVRIVANJE NJENE VISINE
Osnovica po ovom pitanju je najnia mirovina. Taj iznos ne moe biti manji od 60% od
prosjene mirovine isplaene u prosincu prethodne godine, usklaene sa procentom porasta
mirovine u godini u kojoj se isplauje najnii iznos mirovine.
Novana naknada se utvruje prema procentu fizike onesposobljenosti i izvrava se u
odgovarajuem procentu od osnove, te iznosi:
- 100% fizika onesposobljenost stupanj 1- novana naknada kao procent od osnove
60%
- 90% --- stupanj 2 54%,
- 80%
- stupanj 348%
- 70%
- stupanj 442%
- 60%
- stupanj 536%
- 50%
- stupanj 630%
- 40%
- stupanj 724%
- 30%
- stupanj 818%.
Osiguranik ima pravo na novanu naknadu u momentu nastupanja fizike onesposobljenosti
ukoliko je zahtjev za naknadu podnesen u roku od 6 mjeseci od dana nastupanja fizike
onesposobljenosti.
USKLAIVANJE MIROVINA
Novim zakonskim rjeenjima predvieno je samo mjeseno usklaivanje mirovina, za
razliku od ranijeg sistema usklaivanja kada je ono vreno u tijeku godine , odnosno
poetkom svake godine za proteklu godinu.
Ukoliko mirovinska sredstva koje ima nositelj osiguranja raspoloiva sredstva, nisu
jednaka trokovima, to podrazumijeva administrativne trokove i mirovine u iznosu
utvrenom Zakonom za mjesec za koji se vri isplata mirovina, vri se ponovni obraun
mirovina tako to se iznosi mirovina za taj mjesec mnoi sa utvrenim koeficijentom.
Ukoliko su raspoloiva sredstva manja od trokova, koeficijent se utvruje tako to se
sredstva potrebna za administrativne trokove i sredstva potrebna za isplatu svih mirovina
do minimalnog iznosa za taj mjesec oduzimaju od raspoloivih sredstava. Iznos potreban za
isplatu minimalnog iznosa mirovina svim umirovljenicima utvruje se mnoenjem broja
korisnika mirovinskog osiguranja sa minimalnom mirovinom .
KORITENJE I PRESTANAK PRAVA IZ
MIROVINSKOG I INVALIDSKOG OSIGURANJA
Osnovna prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja stiu se i dospijevaju danom
ispunjavanja i ne mogu zastarjeti.
Koritenje prava
Mirovina se isplauje uivaocu od dana ispunjavanja uvjeta propisanih za sticanje prava, ako
je zahtjev podnesen u roku od 6 mjeseci od dana ispunjavanja tih uvjeta. Ukoliko je zahtjev
podnijet po isteku roka, isplauje se pripadajui iznos od dana podnoenja zahtjeva i za est
mjeseci unazad.

40

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Osiguraniku koji se u asu podnoenja zahtjeva za mirovinu nalazi u radnom odnosu ili
obavlja drugu djelatnost po osnovu koje je osiguran, starosna mirovina se isplauje od prvog
dana prestanka radnog odnosa.
Prava po osnovi invalidnosti, odnosno tjelesnog oteenja , pripadaju od dana nastupa
rizika. Kao dan nastanka rizika, najee se uzima dan utvrivanja invalidnosti od strane
strunog organa, tj. nadlenog organa za vjetaenje.
Ukoliko se prava iz invalidskog osiguranja ostvaruju poslije prestanka radnog odnosa, a rizik
nastupi kasnije, prava se mogu priznati unatrag, ali najvie za 6 mjeseci od podnoenja
zahtjeva.
Ogranienje , obustavljanje i prestanak prava
Korisniku mirovine koji je mirovinu ostvario prije navrenja 40 godina mirovinskog staa,
odnosno 65 godina ivota, kao i korisniku invalidske mirovine koji zasnuje radni odnos ili
zapone da obavlja samostalnu profesionalnu djelatnost, mirovina se ne isplauje za to
vrijeme, a najdue do 40 godina mirovinskog staa, odnosno 65 godina.
Korisniku obiteljske mirovine koji zasnuje radni odnos, mirovina se ne isplauje za to
vrijeme. Obavljanje samostalne umjetnike djelatnosti poslije ostvarivanja prava na mirovinu,
ne utiu na isplatu mirovine.
Prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja prestaju smru korisnika. Prije toga mogu
prestati samo ako se naknadno utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti za sticanje tih prava.
Udova koja je mlaa od 45 godina, odnosno udovac mlai od 60 godina ivota, stupanjem u
brak gubi pravo na obiteljsku mirovinu, osim ako je to pravo steeno ili zadrano zbog
potpune nesposobnosti privreivanja.
Uspostavljanje prava na raniju obiteljsku mirovinu, udovac ili udovac moe ostvariti ako
ispuni slijedeu uvjete:
1. da nisu po branom drugu iz novog braka stekli prava na obiteljsku mirovinu,
2. da u asu prestanka novog braka imaju jo djece iz prvog braka, koja imaju pravo na
obiteljsku mirovinu,
3. da se ispune uvjeti pod kojima udova ili udovac s obzirom na godine ivota, imaju
pravo na obiteljsku mirovinu.
SOCIJALNA PRAVA BIVIH BRANITELJA,
VOJNIH INVALIDA I DRUGIH RTAVA RATA
Iz stavova Svjetske organizacije branitelja, pod pojmom rtava rata podrazumijevaju se lica:
- bivi branitelji; - uesnici pokreta otpora; - ratni i mirnodopski vojni invalidi; deportovana lica; - ratni zarobljenici; - ratne i mirnodopske vojne udovice i siroad; druga lica odreena nacionalnim zakonodavstvom.
Kao glavne karakteristike rtava rata navode se:
- gubitak ili bitno smanjenje funkcionalnih i opih radnih sposobnosti, kao i normalnih
mogunosti odgovarajueg rasta i razvoja kod djece i omladine,
- bitno oteane mogunosti za normalno zadovoljavanje svakodnevnih ivotnih
potreba, posebno potreba egzistencijalne prirode (stanovanje, ishrana, odjea,
obua), koje bi omoguile uklanjanje neposredne opasnosti od kroninog oboljenja i
nastupanja invalidnosti, kao posljedice nepovoljnih uvjeta ivota.
U vojne rtve rata uvrtavaju se: 1. bivi branitelji, 2. RVI, 3.mirnodopski vojni invalidi, 4.
lanovi obitelji poginulih, umrlih ili nestalih branitelja, 5. lanovi ue obitelji, odnosno roditelji
poginulih vojnih lica ili umrlih od rana, povreda ili ozljeda zadobijenih pod zakonom
utvrenim okolnostima, 6. lanovi ue obitelji, odnosno roditelji vojnih lica koji umru od
bolesti zadobijenih pod zakonskim okolnostima i 7. lanovi obitelji RVI I do VII grupe poslije
njihove smrti.
Izvori socijalnog prava branitelja i
lanova njihovih obitelji

41

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Zakonom o pravima branitelja i lanova njihovih obitelji ureena su osnovna i druga prava i
postupak ostvarivanja RVI i lanova njihovih obitelji, lanova obitelji ehida, odnosno
poginulih branitelja, lanova obitelji poginulih, umrlih i nestalih branitelja i demobilisanih
branitelja, lica zaslunih u obrambeno-oslobodilakom ratu iz oblasti braniteljsko-invalidske
zatite.
Iz ovog Zakona proizlazi da su sistemom obuhvaene sljedee kategorije:
1. vojni invalidi; 2. lanovi obitelji vojnih invalida; 3. lanovi obitelji ehida; 4. lanovi
obitelji poginulih, umrlih i nestalih branitelja; lanovi obitelji demobiliziranih branitelja;
6. lica zasluna u obrambeno-oslobodilakom ratu.
NASTANAK PRAVNIH ODNOSA SOCIJALNOG
PRAVA RATNIH VOJNIH INVALIDA
U smislu pozitivno-pravnih zakonskih odredbi iz oblasti braniteljsko-invalidske zatite , RVI i
uivaocima invalidskih prava smatraju se:
1. Dravljani BiH koji su vrei svoje vojne dunosti, druge dunosti za ciljeve obrane u
sastavu Oruanih snaga, odnosno Armija BiH, HVO i policije nadlenog organa unutarnjih
poslova, uestvujui u obrani BiH u periodu od 18.rujna 1991g do 23.prosinca 1996g.
zadobili ranu, povredu, bolest ili pogoranje bolesti, pa je zbog toga nastupilo oteenje
organizma najmanje 20%.
2. Dravljanin BiH koji je po nareenju ili nalogu nadlenog vojnog organa ili drugog
nadlenog organa, pod uvjetima i okolnostima utvrenim Zakonom, zadobio ranu, povredu ili
pogoranje bolesti, pa se zbog toga nastupilo oteenje njegovog organizma najmanje 20%.
3. Lica koja su u periodima i pod uvjetom i okolnostima kao i prethodne dvije kategorije
invalida invalida bila ratni vojni zarobljenici i koja su zadobila ranu, povredu, bolest ili
pogoranje bolesti, pa je zbog toga nastupilo oteenje njihovog organizma najmanje 20%.
4. Stranci kod kojih je nastupilo oteenje njihovog organizma pod uvjetom i okolnostima kao
i u prethodnim sluajevima.
Drugu grupu vojnih invalida ine mirnodopski vojni invalidi, koji nakon 22.travnja 1996., bez
svoje krivice budu ranjeni, povrijeeni ili ozlijeeni, pa je uslijed toga dolo do tjelesnog
oteenja za 20% i da je do toga dolo kada su imali svojstvo:
1. vojnog lica u sluenju obveznog roka u Vojsci FBiH;
2. pitomca u vojnoj koli ili
3. uesnika na vojnoj vjebi rezervnog sastava.
Nastupanje zatienog sluaja kao uvjeta nastanka
pravnih odnosa ili socijalnih prava vojnih invalida
Svojstvo vojnog invalida moe se stei na osnovu oteenja organizma koje je nastalo
uslijed rane, povrede ili ozljede zadobivene pod zakonom utvrenim okolnostima, koja je
ostavila vidne tragove. Pod vidnim tragovima podrazumijevaju se vidljivi tragovi na povrini
tijela, vidljivost oteenja unutarnjih organa utvrene odgovarajuim dijagnostikim
metodama.
Prema procentu invaliditeta, vojni invalidi razvrstavaju se u deset grupa, i to:
I grupa sa 100% invaliditeta kojima je za redovan ivot
od osnovice
potrebna njega i pomo od strane drugog lica
II grupa- invalidi sa 100% invaliditeta
III grupa - invalidi sa 90%
IV grupa invalidi sa 80 %
V grupa invalidi sa 70%
VI grupa invalidi sa 60%
VII grupa invalidi sa 50%
VIII grupa invalidi sa 40 %
IX grupa invalidi sa 30%

42

Mj.iznos inval.od I do X grupe u %

- 100%
- 73%
- 55%
- 43%
- 32%
- 18%
- 13%
- 7%
- 6%

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
X grupa invalidi sa 20%.

- 5%.

Kao postotak vojnog invaliditeta u navedenim sluajevima uzima se odgovarajui postotak

od cjelokupnog oteenja, s tim to po osnovu nastanka oteenja organizma koje se
pogoralo ne moe iznositi vie od 100% invaliditeta II grupe, s obzirom na prirodu bolesti i
njen razvoj, trajanje i teinu ratnih napora, odnosno napora pri vrenju vojne slube, kao i s
obzirom na druge okolnosti koje su u pojedinom sluaju utjecale na bolest. Ovako utvren
postotak vojnog invaliditeta ne moe se kasnije poveavati bez obzira na daljnje pogoranje
oteenja organizma.
Zahtjev, odnosno izjava pogoenog lica zatienim
sluajem kao uvjet nastanka pravnih odnosa iz oblasti
socijalnog prava vojnih invalida
U Zakonu o pravima branitelja i lanova njihovih obitelji posebno se regulira ostvarivanje
prava i postupak za ostvarivanje prava.
ELEMENTI PRAVNIH ODNOSA IZ SOCIJALNOG
PRAVA VOJNIH INVALIDA
Su: 1. subjekti pravnih odnosa socijalnog prava vojnih invalida,
2. prava i obveze iz pravnog odnosa s.p.v.i.
3. objekt, odnosno socijalno davanje iz pravnog odnosa s.p.v.i.
Subjekti pravnih odnosa socijalnog prava vojnih invalida
1. zatiena lica, odnosno subjekti pravnih odnosa s.p.v.i.
2. organ uprave nadlean za poslove iz oblasti braniteljsko-invalidske zatite.
Prava i obveze iz pravnih odnosa
socijalnog prava vojnih invalida
Osnovna prava vojnog invalida su:
1. lina invalidnina; 2. dodatak na njegu i pomo od strane drugog lica; 3. ortopedski
dodatak; 4. zdravstvena zatita i novana naknada u vezi sa ostvarivanjem
zdravstvene zatite; 5. naknada za ishranu i smjetaj za vrijeme putovanja i boravku
u drugom mjestu.
Osobna invalidnina
Osobna invalidnina pripada vojnim invalidima, prema grupi vojnog invaliditeta, a
odreuje se u mjesenim iznosima.Zakonom je utvrena poetna osnovica od 734,00
KM.
Dodatak na njegu i pomo drugih lica
Pravo na dodatak za njegu i pomo drugog lica imaju RVI od I do IV grupe, koji su
nesposobni za vrenje osnovnih ivotnih potreba bez pomoi drugog lica.
RVI, radi ostvarivanja prava na dodatak na njegu i pomo od drugog lica, razvrstavaju se
u tri stupnja i to:
1. u I stupanj RVI I grupe, koji su potpuno nesposobni da se brinu o sebi i samostalno
obavljaju osnovne ivotne potrebe, a kojima je potrebna stalna njega i pomo drugog
lica.
2. u II stupanj ostali RVI I grupe, kao i RVI II, III, i IV grupe kod kojih pored vojnog
invaliditeta, postoje i druga oteenja organizma koja su nastala neovisno od vojnog
invaliditeta, a koja su zajedno sa vojnim invaliditetom jednaka oteenju organizma
vojnog invalida I grupe razvrstanih u I stupanj dodatka;
3. u III stupanj vojni invalidi od II, III i IV grupe, ija je nesposobnost jednaka
nesposobnosti vojnog invalida I grupe razvrstanih u drugi stupanj dodatka.
Iznos dodatka za njegu i pomo drugog lica utvruje se od osnovice kako slijedi:
1. za I stupanj 100% od osnovice,

43

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
2. za II stupanj 70% od osnovice,
3. za III stupanj 50% od osnovice.
Ortopedski dodatak
Pravo na ortopedski dodatak imaju vojni invalidi kojima je vojni invaliditet utvren zbog teih
oteenja organizma koja su neposredno posljedica rata, odnosno zadobivene rane,
povrede ili bolesti koja je prouzrokovala amputaciju ekstremiteta ili teko oteene funkcije
ekstremiteta, kao i zbog potpunog gubitka vida na oba oka ili enukleacije jednog oka.
Navedena oteenja organizma razvrstavaju se u tri stupnja, prema teini, vrsti i uzroku
oteenja.
Osnov za utvrivanje visine ortopedskog dodatka je mjeseni iznos osobne invalidnine
vojnog invalida I grupe, pa u skladu s tim iznosi mjeseno:
1. za prvi stupanj 29% od osnova,
2. za drugi stupanj 22 % od osnova,
3. za trei stupanj 17% od osnova
U sluaju da kod vojnog invalida postoji kombinacija vie oteenja prvog stupnja,
ortopedski dodatak se poveava za 25%.
OSNOVNA PRAVA LANA OBITELJI POGINULOG,
UMRLOG, NESTALOG BRANITELJA I UMRLOG RVI
Osnovna prava lana obitelji su:
1. obiteljska invalidnina,
2. uveana obiteljska invalidnina,
3. pomo u sluaju smrti,
4. zdravstvena zatita i novana naknada u vezi sa ostvarivanjem z.z.
5. naknada za ishranu i smjetaj za vrijeme putovanja i boravka u drugom mjestu.
Obiteljska invalidnina
Pravo na obiteljsku invalidninu imaju lanovi obitelji poginulog, umrlog, nestalog branitelja
pod slijedeim uvjetima:
1. udovica kada navri 45 godina ivota ili udovac kada navri 60 godina ivota, kao i
prije navrenih 45 ili 60 godina ivota, ako ih nadlena ljekarska komisija proglasi
trajno nesposobnim za rad, ili ako je djeci prestalo pravo po Zakonu.
2. djeca roena u braku ili van braka, usvojenici i pastorad do navrene 15 godine
ivota, odnosno ako su na kolovanju do kraja trajanja redovitog kolovanja, a
najkasnije do navrene 25 godine ivota, a ako su nesposobni za privreivanje za
vrijeme dok traje nesposobnost, pod uvjetom da je nesposobnost nastupila prije
navrene 15 godine ivota, odnosno 25 godine ivota, ukoliko su bila na redovitom
kolovanju. Ako je kolovanje prekinuto zbog bolesti ili slube u Oruanim snagama
za vrijeme ratnog stanja i to do navrene 25 godine ivota, a poslije toga najvie jo
za onoliko vremena koliko su izgubili od redovitog kolovanja, ako je redovito
kolovanje produeno prije navrene 25 godine ivota.
3. roditelji i usvojitelji imaju pravo na obiteljsku invalidninu iako su lica iz toke 1.i 2.
ostvarila to pravo,
4. ouh i maeha ukoliko nema lica iz stava 1.toka 3. koji su sa poginulim braniteljem,
odnosno umrlim RVI ivjeli u zajednikom domainstvu najmanje tri godine
neposredno prije njegove smrti, odnosno stupanja u Oruane snage. Ouh, maeha i
usvojitelj koji ispunjavaju uvjete za priznavanje prava na obiteljsku invalidninu imaju
pree pravo od roditelja koji nije vrio roditeljske dunosti u skladu sa zakonom,
5. djed i baba po ocu i majci, koji su se starali o podizanju i odgoju lica od kojih izvode
pravo i sa kojim su ivjeli u zajednikom domainstvu najmanje tri godine
neposredno prije njegovog stupanja u Oruane snage, pod uvjetom da nema lica iz
toke 1., 2., 3. i 4.

44

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
maloljetna braa i sestre, kao i braa i sestre nesposobni za privreivanje, a ija
nesposobnost je nastupila prije navrene 15 godine ivota, ako su sa njim ivjeli u
zajednikom domainstvu do njegove smrti, odnosno do stupanja u Oruane snage i
ukoliko nemaju roditelje, odnosno lanove ue obitelji.
7. drugi lanovi obitelji ostvaruju prava pod uvjetima i na nain utvren za lica iz toke
1.
Ako uu obitelj sainjavaju brani drug sa jednim ili vie lanova obitelji iz toke 2. brani
drug ima pravo na obiteljsku invalidninu kao suuivalac sa njima, bez obzira na propisane
uvjete.
Iznos obiteljske invalidnine utvruje se od osnovice kako slijedi:
1. za jednog lana obitelji u visini od 43% od osnovice,
2. za dva lana obitelji u visini od 55% od osnovice,
3. za tri lana obitelji u visini od 60% od osnovice
4. za etiri i vie lanova obitelji u visini od 65% od osnovice.
Za lica iz toke 1. koja nisu imala djecu a koja imaju prihod po osnovu radnog odnosa,
mirovine ili vrenja samostalne djelatnosti, obiteljska invalidnina iznosi 20% od osnovice.
Izuzetno, od uvjeta iz Zakona, branom drugu, bez obzira na godine ivota, ako ne ostvaruje
druge prihode, ija su djeca prestala biti korisnici prava na obiteljsku invalidninu, prema
Zakonu, pripada pravo na obiteljsku invalidninu u visini od 43% od osnovice.
Obiteljska invalidnina za jednog roditelja neenjenog poginulog branitelja iznosi 43%
osnovice.
Ukoliko obiteljsku invalidninu koriste oba roditelja neenjenog poginulog branitelja, obiteljska
invalidnina iznosi 50% od osnovice.
Za jednog roditelja enjenog poginulog branitelja koji ostvaruje druge mjesene prihode,
obiteljska invalidnina iznosi 10% od osnovice.
Ukoliko obiteljsku invalidninu koriste oba roditelja koji imaju druge mjesene prihode,
obiteljska invalidnina iznosi 15% od osnovice.
Za jednog roditelja enjenog poginulog branitelja koji nema drugih redovitih mjesenih
primanja, obiteljska invalidnina iznosi 27% od osnovice.
Ukoliko obiteljsku invalidninu koriste oba roditelja ona iznosi 35% od osnovice.
6.

Uveana obiteljska invalidnina

Djeca poginulog, umrlog, nestalog branitelja, bez oba roditelja imaju pravo na obiteljsku
invalidninu za 35% od osnovice za jedno dijete, 45% od osnovice za dvoje djece, 55% od
osnovice za troje i vie djece.
lanovi obitelji koji ispunjavaju uvjete za priznavanje prava na obiteljsku invalidninu po
osnovu dva ili vie poginulih lica, imaju pravo na jednu obiteljsku invalidninu po sopstvenom
izboru uveanu za 20% od osnovice za svako poginulo lice.
Roditeljima kojima je poginulo jedno dijete, odnosno ako imaju jedno ili vie djece koja su
nesposobna za privreivanje, pod uvjetima iz Zakona, obiteljska invalidnina uveava se za
30% od osnovice.
Ako obiteljsku invalidninu koriste dva ili vie lanova obitelji, ona pripada korisnicima na
jednake dijelove.
Pomo u sluaju smrti
lanovi RVI koji su ostvarili pravo na obiteljsku invalidninu i koji su sa tim licem u vrijeme do
njegove smrti ivjeli u zajednikom kuanstvu , imaju pravo na jednokratnu novanu pomo
u visini 100% od osnovice iz Zakona, ukoliko to pravo ne mogu ostvariti po drugom osnovu.
Jednokratnu novanu pomo moe ostvariti samo jedno lice bez obzira na broj lanova
zajednikog domainstva.
DRUGA PRAVA BRANITELJA I LANOVA NJIHOVIH OBITELJI
RVI i njihove obitelji, lanovi obitelji poginulih, umrlih, nestalih branitelja i demobilizirani
branitelji imaju pravo na zdravstvenu zatitu iz obveznog z.osiguranja.

45

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Nadleni organ kantona posebnim propisom utvruje postupak i nain ostvarivanja
zdravstvene zatite za lica koja nisu osigurana, suglasno odredbama Zakona o
zdravstvenom osiguranju. Takoer ova kategorija lica ima pravo na pomo stambenom
zbrinjavanju, pravo na prioritet u zapoljavanju i sl.
DRUGA PRAVA DEMOBILIZIRANIH BRANITELJA
U druga prava spadaju pravo na: novanu naknadu za vrijeme neuposlenosti; prednost pri
zapoljavanju pod jednakim uvjetima; prednost pri zakupu i otkupu poslovnog prostora pod
jednakim uvjetima, prednost pri upisu u obrazovne ustanove,; besplatne obvezne udbenike
za redovito kolovanje; zdravstvenu zatitu; pomo u sluaju smrti i druga prava.
OSTVARIVANJE PRAVA IZ OBLASTI
BRANITELJSKO-INVALIDSKE ZATITE
Izriito je Zakonom predvieno da prava iz oblasti braniteljsko-invalidske zatite ne mogu
ostvariti:
1. lica koja su samovoljno, bez odobrenja nadlene komande napustila Oruane snage
(dezertirala),
2. lica koja su sam sebe ranila ili povrijedila radi izbjegavanja vojne dunosti za ciljeve
obrane i sigurnosti BiH,
3. lica koja su osuena pravosnanom sudskom presudom zbog izvrenja teih
krivinih djela protiv ustavnog poretka Bih, ustavnog poretka FBiH, krivina djela
protiv ovjenosti i meunarodnog prava i krivinih djela protiv Oruanih snaga,
4. lanovi obitelji lica koja su osuena za djela iz to.1.2. i3.
Zakonski sluajevi kada prestaju prava iz oblasti braniteljsko-invalidske zatite su:
1. uslijed smrti korisnika,
2. u sluajevima u kojima se ne mogu ostvariti prava na pravosnanost presude
nadlenog suda, koja se odnosi na krivina djela zbog kojih se ne moe ostvariti
pravo iz ove oblasti.
3. djeca roena u braku ili van braka, usvojenici i pastorad do navrene 15 godine
ivota, odnosno ako su na kolovanju do kraja trajanja redovitog kolovanja, a
najkasnije do 25 godine ivota,
4. branom drugu stupanjem u brak ili vanbranu zajednicu,
5. branom drugu koji ne vri roditeljsku dunost prema djeci, ako je fiziki i psihiki
zdrav, a na osnovu odluke nadlenog organa za starateljstvo.
Ako se protiv RVI ili korisnika obiteljske invalidnine vodi krivini postupak za krivina djela
zbog kojih se ne mogu ostvariti prava iz ove oblasti, za vrijeme dok se nalaze u pritvoru,
obitelji vojnog invalida i obitelji korisnika obiteljske invalidnine isplauje se polovina njegove
invalidnine i ortopedskog dodatka. Obustavljena polovina isplatie se ako krivini postupak
bude obustavljen ili ako vojni invalid bude osloboen od optube.
NAKNADA TETE NASTALE U TIJEKU OSTVARIVANJA
PRAVA IZ BRANITELJSKO-INVALIDSKE ZATITE
Prema zakonskim odredbama lice koje je primilo novani iznos na koje nije imalo pravo,
duno je da taj iznos vrati u slijedeim sluajevima: ako je na osnovu netonih podataka za
koje je znalo ili je moralo znati da su netoni ostvarilo novana primanja koja mu ne
pripadaju, - ako je ostvarilo novana primanja zbog toga to nije prijavilo nastale promjene
koje utiu na gubitak, prestanak ili obim nekog prava, a znalo je ili moralo znati za te
promjene; - ako je primilo iznos vei od iznosa koji mu je odreen rjeenjem.
SOCIJALNO OSIGURANJE CIVILNIH RTAVA RATA
Pojam civilne rtve rata

46

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Prema zakonskim odredbama civilnom rtvom rata smatra se ono lice kod kojeg je nastupilo
tjelesno oteenje od najmanje 60% zbog rane, povreda koja je zadobivena na jedna od
slijedeih naina:
1. zlostavljanjem, odnosno liavanjem slobode u tijeku ratnog stanja ili
neposredne ratne opasnosti;
2. u vezi sa ratnim dogaajima (bombardiranje, eksplozija)
3. od eksplozije zaostalog ratnog materijala nakon zavretka rata,
4. u vezi sa diverzantskim, odnosno teroristikim akcijama kojima se ugroava
sigurnost i ustavni poredak Federacije.
Osim ovih rtava rata, za rtve rata smatraju se i ona lica kod kojih je nastupilo tjelesno
oteenje od najmanje 60% zbog bolesti zadobivene pod jednom od navedenih okolnosti.
I treu grupaciju ine lica koja su poginula, umrla ili nestala pod okolnostima od 1-4, koje su
ve navedene.
Posebnu grupaciju civilnih rtava rata ine 1. rtve faistikog terora, 2. rtve ratnih
dogaanja, 3. rtve ratnog materijala, 4. rtve neprijateljskih diverzantskih akcija, kao i 5.
obitelji rtava faistikog terora, kojima je to svojstvo priznato po ranijim propisima, ako
ispunjavaju uvjete iz novih zakona.
Radi ostvarivanja predvienih prava za civilne rtve rata, invalidi se razvrstavaju u est
grupa, i to:
I grupa invalidi sa 100% tjelesnog oteenja kojima je za redovan
ivot potrebna njega i pomo drugo lica
II grupa invalidi sa 100% tjelesnog oteenja,
III grupa invalidi sa 90% tjelesnog oteenja,
IV grupa invalidi sa 80% tjelesnog oteenja
V grupa invalidi sa 70% tjelesnog oteenja
VI grupa invalidi sa 60% tjelesnog oteenja.
Osnovna prava civilnih rtava rata
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.

Pravo na osobnu invalidninu,

pravo na dodatak i njegu i pomo od strane drugog lica,
pravo na ortopedski dodatak,
pravo na obiteljsku invalidninu,
pravo na dodatak na djecu,
pravo na pomo u trokovima lijeenja i nabavci ortopedskih pomagala,
pravo na osposobljavanje za rad (prekvalifikacija, rehabilitacija)
pravo na prioritetno zapoljavanja.

Koritenje i prestanak prava civilnih rtava rata

Socijalnoj rtvi rata dodatak na njegu i pomo od strane drugog lica, ortopedski dodatak i
obiteljsku invalidninu pripadaju od prvog dana narednog mjeseca od dana podnoenja
zahtjeva za priznavanje tih prava.
lanovi obitelji koji su s korisnikom do dana njegove smrti ivjeli u zajednikom domainstvu
imaju pravo na isplatu dospjelih, a neisplaenih iznosa po Zakonu o osnovama socijalne
zatite, zatite civilnih rtava rata i zatite obitelji s djecom.
Korisniku prva na dodatak za njegu i pomo od strane drugog lica obustavlja se isplata za
sve vrijeme koje je korisnik proveo u zdravstvenoj ustanovi ili drugoj ustanovi u kojoj je
osigurana njega i pomo od drugog lica.
Ukoliko se korisnik novanih primanja nalazi u pritvoru, lanovima njegove obitelji koje on
izdrava, isplauje se polovina tih primanja. Zadrana polovina primanja isplatit e se
korisniku u dva sluaja: 1. ako krivini postupak budu pravosnanom odlukom obustavljen ili
ako korisnik pravosnanom presudom bude osloboen optube, odnosno ako protiv njega
bude odbijena, ali ne zbog nenadlenosti suda.

47

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Ostvarena prava iz ove oblasti gube kako korisnici, tako i lanovi njihovih obitelji ako budu
osueni pravosnanom sudskom odlukom zbog ratnih zloina ili ugroavanja ustavnog
poretka BiH ili FBiH. U sluaju da je postupak pokrenut zbog navedenih krivinih djela,
obustavlja se isplata sve do okonanja postupka.
Stupanjem u drugi brak, brani drug gubi prava koje ima iz ove oblasti, a koja je ostvario kao
lan obitelji korisnika, kao i u sluaju naputanja djece, s kojima je koristio prava.
PETI DIO
SOCIJALNO OSIGURANJE NEUPOSLENIH
OPA PITANJA IZ OKVIRA SOCIJALNOG
OSIGURANJA NEZAPOSLENIH
Socijalno osiguranje neuposlenih je osiguranje materijalne i socijalne sigurnosti neuposlenih
lica za vrijeme privremene neuposlenosti. Ono predstavlja sistem mjera koje jedna
drutvena zajednica uspostavlja.
U pitanju je socijalni rizik koji spada u grupu radnih rizika, jer se radi o riziku
neuposlenosti i materijalne neosiguranosti neuposlenih.
PRAVNI IZVORI SOCIJALNOG OSIGURANJA NEUPOSLENIH
Okvirni sporazum o FBiH i Dejtonski sporazum sadri odredbe koje govore o ljudskim
pravima, javnim slubama, socijalnim slubama, socijalnoj politici. Iz toga se da zakljuiti da
je to u nadlenosti Federacije i kantona, i odnosi se na socijalnu sigurnost neuposlenih
lica tj. na materijalno osiguranje neuposlenih.
Kantoni su jedino nadleni za provoenje socijalne politike i uspostavljanje slubi
socijalne zatite.
FBiH je ovu oblast uredila Zakonom o posredovanju u zapoljavanju i socijalnoj
sigurnosti neuposlenih lica. Drugu grupu pravnih izvora iz oblasti zapoljavanja ine
kantonalni zakoni. Poseban izvor iz ove oblasti predstavlja Zakon o radu.
Na nivou BiH osnovana je Agencija za rad i zapoljavanje BiH, koja obavlja administrativne i
druge strune poslove iz oblasti rada i zapoljavanja u okviru nadlenosti utvrenih
zakonom.
PRINCIPI SOCIJALNOG OSIGURANJA NEUPOSLENIH LICA
1. U teoriji socijalnog prava smatra se da je pravo na socijalno osiguranje za sluaj
neuposlenosti zapravo jedan od izraza ostvarivanja prav na rad lica koja su
neuposlena. To je posljedica da pravo na rad ima dva oblika ostvarivanja: a) ono se
moe ostvariti u obliku prav na zaposlenje i b) u obliku prava na socijalno osiguranje
za sluaj neuposlenosti.
2. Pravo na socijalno osiguranje za sluaj neuposlenosti ne moe se svoditi samo na
materijalno osiguranje jer ono obuhvata i niz drugih vanih prava pravo na
profesionalnu orijentaciju, prekvalifikaciju, struno osposobljavanje. Sva ova prava
predstavljaju sistem mjera, iji se osnovni cilj svodi na brigu o ovjeku.
3. Sredstva za zadovoljavanje potreba u oblasti zapoljavanja, kao i rad slubi za
upoljavanje osiguravaju se u skladu sa entitetskim, ali u FBiH i kantonalnim
zakonima.
Sredstva koja osigurava Federacija za ove svrhe usmjeravaju se u visini od 70% za slube
za zapoljavanje u kantonima.
4. Entitetski zakon o posredovanju u zapoljavanju i socijalnoj sigurnosti neuposlenih
lica poiva na naelu uzajamnosti i solidarnosti, kao i na naelima socijalne
sigurnosti i ouvanja steenih prava, ravnopravnosti i naela zakonitosti. Tenja je

48

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
da se navedenim naelima osigura jedinstveno i ravnopravno ostvarivanje prava
neuposlenih lica.
KRUG LICA OBUHVAENIH SOCIJALNIM
OSIGURANJEM ZA SLUAJ NEUPOSLENOSTI I NJIHOVA PRAVA
Prema odredbama Konvencije o minimalnoj normi socijalnog osiguranja, krug zatienih lica
obuhvata:
a) bilo propisane kategorije lica u ranom odnosu koje ine ukupno najmanje 50% od
cjelokupnog broja lica u radnom odnosu,
b) bilo sve stanovnike ije imovno stanje za vrijeme osiguranog sluaja ne prelazi
granicu propisanu Konvencijom,
c) kada je dana izjava radi primjene tree propisan kategorije lica u radnom odnosu
koje ine ukupno najmanje 50% od cjelokupnog broja zaposlenih u poduzeima koja
zapoljavanje najmanje 20 lica..
Socijalna sigurnost neuposlenih obuhvata pravo na: novanu pomo, dodatak na djecu,
naknadu putnih i selidbenih trokova i druga prava u skladu sa propisom kantona.
Modeli osiguranja za sluaj neuposlenosti
Pojedini autori u Evropi akcentiraju neka zajednika zapaanja kroz izuavanje pojedinih
instituta, pa naglaavaju da postoje slijedei dopunski sistemi:
a) Opi program minimalnog osiguranja u privredi (Belgija, danska, V.Britanija, Italija,
Norveka i Poljska)
b) Osiguranje neuposlenih koji nisu zatieni osiguranjem u sluaju neuposlenosti, kao
socijalni, dopunski program za osiguranje neuposlenim, (vicarska)
c) Mjeovit sistem pomoi neuposlenim u kome se pomo daje samo licima koja
ispunjavaju ope uvjete za osiguranje u sluaju neuposlenosti (SR Njemaka,
Austrija)
Organizacione forme
I u ovom osiguranju primjenjuju se: 1. model samoupravljanja, u smislu Bizmarkovih teza
da su pravni nositelji socijalnog osigurana neovisni od drave i da njih vode predstavnici
osiguranika i njihovih poslodavaca u samoupravi.
2. U drugim dravama provoenje organizacije osiguranja je neposredno pod upravom
drave, odnosno njenih institucija i vlastitih slubi.
3. Kao trei model javlja se mjeoviti model po kojem se osiguranje za sluaj neuposlenosti
u dravnoj upravi organizira u okviru dravnog aparata, a za ostale oblasti osiguranje se
organizira po prvom modelu- modelu samoupravljanja.
Davanja u sluaju neuposlenosti
i njihove vremenske ogranienosti
Osiguranik koji eli da ostvari ovo pravo treba: dokazati svoju pripadnost fondu, zajednici,
odnosno drugom subjektu kod kojeg je osiguran, dokazati svoju sposobnost za rad i otkloniti
sumnje u pokuaj zloupotrebe tog prava.
Ope je pravilo da se davanja u sluaju neuposlenosti vre samo registriranim, radno
sposobnim licima, voljnim za rad i siromanim, a ispitivanje tih uvjeta regulira svaka
drava svojim propisima.
Pravilo je da se naknade i pomoi za sluaj neuposlenosti daju za ogranieno vrijeme.Prema
Konvenciji MOR-a br.18. taj period obuhvata najmanje 28 sedmica.
Zavrni osvrt na uporedno-pravni prikaz socijalnog osiguranja neuposlenih
Osnovano se ukazuje da pitanje kuda se kree sistem socijalne sigurnosti i u tome
okviru sistemi zapoljavanja treba da se stavljaju u korelaciju sa strategijom ukupnog
razvoja pojedine drave. Izvjesno je da i sistemi zapoljavanja ne mogu biti van dravne
ekonomske politike i pravnog sistema. Iz toga razloga oni se javljaju kao svojevrsna
dopuna mjerama ozdravljenja od socijalnih teta.

49

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
SISTEM SOCIJALNOG OSIGURANJA
NEUPOSLENIH U ENTITETIMA BIH
Krug lica obuhvaenih socijalnim osiguranjem za sluaj neuposlenosti
a) nisu zaposlena,
b) se mogu zaposliti prema propisima o radu, odnosno koja su navrila 15
godina ivota i imaju opu zdravstvenu sposobnost, a nisu zakljuili ugovor o
radu.
c) Aktivno trai zaposlenje,
d) Su prijavljene na evidenciju neuposlenih kao traioci zaposlenja kod nadlene
slube upoljavanja,
e) Ne obavljaju samostalnu profesionalnu i ekonomsku djelatnost, odnosno koja
nisu radno angairana po nekom drugom osnovu osim ugovora o radu.
f) Nisu redoviti uenici, redoviti studenti ili umirovljenici.
Pod licem koje aktivno trai zaposlenje smatra se ono lice koje se u rokovima propisanim
opim aktima zavoda za zapoljavanje javlja na zaposlenje i koje samo kontaktira
poslodavca i agencije za zapoljavanje.
Prava iz socijalnog osiguranja za sluaj neuposlenosti
Su: 1. pravo na novanu naknadu,
2. Pravo na zdravstveno osiguranje,
3. Pravo na mirovinsko i invalidsko osiguranje,
4. Druga prava i mogunosti
1. Neuposleno lice ima pravo na novanu naknadu za vrijeme privremene
neuposlenosti ako je: a) uplaivalo doprinos za sluaj neuposlenosti najmanje 8
mjeseci neprekidno u posljednjih 12 mjeseci, ili najmanje 8 mjeseci sa prekidima u
posljednjih 18 mjeseci
U FBiH posebno je predvieno da neuposleno lice nema pravo na novanu naknadu 1. kad
je svjesno doprinijelo prestanku odnosa, i 2. kad se utvrdi da je dobrovoljno napustilo posao
bez opravdanog razloga.
Visina novane naknade za vrijeme privremene neuposlenosti iznosi:
a) za neuposlena lica koja imaju sta osiguranja od 8 mjeseci 30% i to 6 mjeseci,
b) za neuposlena lica koja imaju sta osiguranja od 10 do 25 godina 35% i to 9 mjeseci,
c) za neuposlena lica koja imaju sta osiguranja vie od 25 godina 40% i to 12 mjeseci.
Osnovica za utvrivanje visine naknade u FBiH je prosjena plaa u kantonu ostvarena u
prethodnom tromjeseju, koje objavljuje Federalni zavod za statistiku.
2. Veoma znaajno pravo neuposlenih lica je i pravo na zdravstvenu zatitu i druga
prava iz zdravstvenog osiguranja, koja se osiguravaju u skladu sa propisima o
zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zatiti.
3. Pravo na mirovinsko-invalidsko osiguranje osigurava se u skladu sa propisima o
mirovinsko-invalidskom osiguranju.
4. Neuposlenim licima, osim navedenih prava, predviena su i druga prava i
mogunosti. Npr. pravo na informiranje o mogunostima i uvjetima zapoljavanja,
pravo na posredovanje u zapoljavanju i sl.
Prekid, odnosno obustava prav i gubitak, odnosno prestanak prava
Isplata novane naknade neuposlenim licima FBiH prekida se dok se:
- otpremninom ili drugim vidom naknade koje isplauje poslodavac nadoknauje iznos
novane naknade na koju ima pravo.
- neuposlena lica nalaze se na izdravanju kazne zatvora, na osnovu pravomone sudske
presude,
- neuposlena lica nalaze se na odsluenju vojnog roka,

50

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
enama porodiljama isplauje novanu naknadu, u skladu sa zakonom.
ESTI DIO
SOCIJALNA I DJEIJA ZATITA
Pravo na socijalnu zatitu u najveem broju sluajeva i za najvei broj korisnika ,
predstavlja radni odnos tj. radni sta.
PRAVNI IZVORI SOCIJALNE ZATITE
U Federaciji BiH socijalna politika spada u zajedniku nadlenost federalne vlasti i
kantona, pa u skladu s tim federalna vlast ima pravo utvrivat ovu politiku i donositi
zakone koji se tiu ove politike. I kantoni imaju pravo utvrivati ovu politiku, ali i
pravo i dunost da je sprovode.
PRINCIPI SOCIJALNE ZATITE
1. U okviru samoupravnog djelokruga, u opini se, pored ostalog obvezno nalazi i
osiguranje lokalnih potreba stanovnitva u oblasti brige o djeci, radu i zapoljavanju,
socijalnoj skrbi, odnosno ako zakonom nije drugaije odreeno.
2. Socijalna zatita osigurava i omoguava ostvarivanje pomoi za podmirenje
osnovnih ivotnih potreba socijalne ugroenosti, nemonih i drugih lica koju one
same ili uz pomo lanova obitelji ne mogu zadovoljiti zbog nepovoljnih osobnih,
privrednih, socijalnih i drugih okolnosti.
3. Pomou obiteljske solidarnosti svaka obitelj je duna pruiti pomo svome lanu,
naroito djeci radi sprjeavanja, ublaavanja i otklanjanja uzroka i stanja socijalne
ugroenosti pod uvjetom da se ne mogu brinuti o sebi.
4. Prema principu suradnje, sve kolske i zdravstvene ustanove, i dravni organi
(policija, pravosudni organi) su duni, suraivati s ustanovama socijalne zatite.
5. Svako lice je duno da se brine o zadovoljavanju svojih ivotnih potreba, kao i
potrebna lica koja je po zakonu ili pod drugoj pravnoj osnovi duan izdravati.
6. Po principu solidarnosti, svako lice je duno svojim radom, prihodima i imovinom
pridonositi sprjeavanju, otklanjanju ili ublaavanju kako vlastite socijalne ugroenosti
tako i a) socijalne ugroenosti lanova svoje obitelji, kao i b) djece drugih lanova
obitelji koji se ne mogu sami brinuti o sebi.
7. I za prava iz oblasti socijalne zatite vrijedi princip o nemogunosti prenosa na druga
lica. Takoer ova prava se ne mogu nasljeivati.
KORISNICI SOCIJALNE ZATITE
Razvrstani su u dvije kategorije:
1. Maloljetnici, odnosno lica do navrene 18 godine ivota, pod uvjetom da su u pitanju
lica:
bez roditeljskog staranja,
ometena u fizikom ili psihikom razvoju,
vaspitno zanemarena i zaputena,
iji je razvoj ometan obiteljskim prilikama.
2. Punoljetna lica, pod uvjetom da su:
- materijalno neosigurana i za rad nesposobna lica,
- stara lica bez obiteljskog staranja,
- invalidna lica,
- lica sa drutveno negativnim ponaanjem,
- ostala lica u stanju socijalne potrebe kojima je zbog posebnih okolnosti potrebna
socijalna zatita.
OBLICI SOCIJALNE ZATITE
Oblici socijalne zatite su:

51

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
1. materijalna pomo,2. osposobljavanje za ivot i rad; 3. smjetaj u drugoj obitelji; 4.
smjetaj u organizacije socijalne zatite; 5. kuna njega i pomo u kui; 6. pomo u
dnevnom zbrinjavanju; 7.usluge socijalnog i drugog strunog rada.
Ovo su oblici koji su predvieni federalnim zakonom, propisom kantona mogu se utvrditi i
druga prav iz socijalne zatite.
Glavna podruja socijalne zatite ine:
1. Zatita socijalno ugroenih obitelji i njihovih lanova, a naroito onih obitelji koje
imaju vei broj djece, bolesnih i retardiranih lanova, i to u svim onim sluajevima
kada obitelj nema dovoljno sredstava za izdravanje svojih lanova, pa je ovisna od
socijalne pomoi bilo dravnih institucija, bilo humanitarnih, nevladinih, vjerskih i
drugih organizacija.
2. Zatita starih, bolesnih i neuposlenih pojedinaca i samaca, koji nemaju sredstva za
ivot zbog ega su ovisni od pomoi dravnih institucija sa ovog podruja, odnosno
drugih subjekata koji se bave socijalnom zatitom,
3. Zatita civilnih rtava rata i njihovih obitelji, koje su pogoene ratnim posljedicama a
same ne mogu zadovoljiti svoje egzistencijalne potrebe,
4. zatita neuposlenih i siromanih lica, koji iz bilo kojeg razloga ne rade, a nemaju
drugih izvora prihoda za ivot.
PRAVO NA SOCIJALNU ZATITU
U entitetskim zakonima o socijalnoj zatiti predviena su slijedea prava iz socijalne zatite:
1. pravo na novanu i drugu naknadu, tj. pravo na socijalno osiguranje,
2. pravo na osposobljavanje za ivot i rad, odnosno pravo na pomo za osposobljavanje za
rad djece i omladine,
3. pravo na smjetaj u drugu obitelj ili ustanovu socijalne zatite,
4.pravo na usluge socijalnog i drugog strunog rada,
5.pravo na pomo i njegu drugog lica (RS)
6. pravo na kunu njegu i pomo u kui (FBiH)
1. Novana i druga materijalna pomo sastoji se od 1. stalne novane pomoi, 2.
novane naknade za pomo i njegu drugih lica 3. druge materijalne pomoi.
U FBiH pravo na stalnu novanu i drugu pomo imaju lica i obitelji koje kumulativno
ispunjavaju slijedeu uvjete:
1. da su sposobni za rad, odnosno sprijeeni u ostvarivanju prava na rad,
2. da nemaju dovoljno prihoda za izdravanje,
3. da nemaju lanove obitelji koji su po zakonu obvezni da ih izdravaju.
2. Pravo na osposobljavanje za ivot i rad mogu ostvariti djeca ometena u
psihofizikom razvoju i odrasla lica sa umanjenim psihofizikim sposobnostima, bez
obzira na uzrok nastanka invalidnosti, odnosno radne sposobnosti. Uvjeti su: 1. da to
pravo ne moe ostvariti po nekom drugom osnovu i 2. da se radi o licu koje se moe
osposobiti za rad prema svojim psihofizikim sposobnostima i godinama ivota.
3. Pravo na smjetaj u drugu obitelj ili ustanovu socijalne zatite mogu ostvariti
djeca i odrasla lica kojima je potrebna stalna briga i pomo u zadovoljavanju njihovih
ivotnih potreba, a ne mogu ih ostvariti u krugu vlastite obitelji ili na drugi nain.
U federalnom zakonu o socijalnoj zatiti za smjetaj djeteta u drugu obitelj potreban je
pismena suglasnost roditelja, odnosno usvojitelja ili staratelja, a ako je lice starije od 15
godina, potreban je i njegov pristanak. Ova suglasnost nije potrebna ako su roditelji lieni
roditeljskog prava.
4. Pravo na usluge socijalnog i drugog strunog rada mogu ostvariti pojedinci, obitelji i
drutvene grupe, neovisno od materijalnih mogunosti i koritenja nekog oblika socijalne
zatite, radi zatite njihovih prava i interesa i sprjeavanja pojava i ublaavanje posljedica
socijalnih problema.

52

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
5. Pravo na pomo i njegu drugog lica se svodi na organizirano pruanje raznih usluga,
kao to su prehrana, neophodni kuni i drugi potrebni poslovi. Ovo pravo mogu ostvariti
stara i iznemogla, kronino oboljela i druga lica koja su potpuno nesposobna za samostalan
rad i privreivanje.
6. Pravo na kunu njegu i pomo u kui sastoji se u organiziranom pruanju raznih usluga
potpuno nesposobnim licima za rad, odnosno za samostalno privreivanje.Korisnici mogu
biti lica sa trajnim smetnjama u fizikom i psihikom razvoju.
ORGANIZACIJA SOCIJALNE ZATITE
Federalnim zakonom o socijalnoj zatiti predviene su slijedee vrste ustanova:
1. Centar za socijalni rad
2. Ustanove za djecu i to:
- za djecu bez roditeljskog staranja,
- za odgojno zanemarenu i zaputenu djecu,
- za djecu ometenu u fizikom ili psihikom razvoju,
3. Ustanova za odrasle i stara lica
4. Ustanova za socijalno-zdravstveno zbrinjavanje i invalidnih i drugih lica,
5. Ustanova za dnevni boravak korisnika socijalne zatite.
Ustanove socijalne zatite, osim Centra za socijalni rad, mogu osnivati: graanin kao
pojedinac; udruenje graana; pravno lice; humanitarna organizacija; vjerska
zajednica; strani dravljanin; strana humanitarna organizacija.
Centar za socijalni rad osniva opina za svoje podruje a kanton za podruje kantona.
U djelokrug Centra za socijalni rad spadaju:
- primjena i provoenje oblika socijalne zatite,
- neposredno pruanje usluga socijalnog rada,
rjeavanje u prvom stupnju zahtjeva za ostvarivanje prava iz njegove nadlenosti,
- obavljanje poslova u oblasti obiteljske zatite, zatite odgojno zanemarene
djece, zatite civilnih rtava rata, te uestvovanje u izvravanju odgojnih mjera
i mjere zatitnog nadzora,
- obavlja savjetodavni i savjetovalini socijalni rad.
ZATITA OBITELJI SA DJECOM
Zatita obitelji sa djecom ima za cilj:
- da se svoj djeci osiguraju priblino jednaki uvjeti za zdrav i pravilan tjelesni,
intelektualni i emocionalni razvoj,
- pomo obitelji u ostvarivanju njene reproduktivne uloge, njezi, podizanju, odgoju i
zatiti djece i poboljanju kvaliteta ivota obitelji sa djecom,
- razvijanju humanih odnosa u skladu sa naelima graanskog morala i solidarnosti,
- pruanje posebne pomoi u predkolskom vaspitanju i obrazovanju djece,
- osiguranje posebne zatite treeg i etvrtog djeteta iz obitelji sa vie djece
Osnovna prava u oblasti djeje zatite
Spadaju:
1. Dodatak na djecu,
2. Naknadu umjesto plae eni-majci u radnom odnosu, za vrijeme dok
odsustvuje s posla radi trudnoe, poroaja i njege djeteta.
3. Novana pomo za vrijeme trudnoe i poroaja ene majke koja nije u radnom
odnosu,
4. Jednokratna pomo za opremu novoroenog djeteta,
5. pomo u prehrani djeteta do 6 mjeseci i dodatna ishrana za majke dojilje,
6. Posebni psihosocijalni tretman branih drugova koji ele djecu i trudnica
7. Smjetaj djece uz osiguranje ishrane u ustanovama predkolskog odgoja,
8. Osiguranje jednog obroka u vrijem nastave u kolama osnovnog obrazovanja,

53

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
9. kolarina i stipendija djece i studenata,
10. Predkolsko vaspitanje i obrazovanje djece bez roditeljskog staranja, djece sa
smetnjama u razvoju i djece na duem bolnikom lijeenju,
11. Vaspitno-obrazovni program u godini pred polazak u osnovnu kolu, u trajanju
od tri sata dnevno, u skladu sa programom,
12. Boravak, predkolsko vaspitanje i obrazovanje i preventivna zdravstvena
zatita djece predkolskog uzrasta i boravak djece osnovno-kolskog uzrasta
do 10 godina starosti,
13. Odmor i rekreacija djece do 11 godina starosti u djejim odmaralitima,
14. Regresiranje trokova boravka djece u predkolskoj ustanovi, odmora i
rekreacije.
Financiranje zatite obitelji s djecom
U FBiH iz kantonalnih budeta financiraju se svi osnovni oblici u oblasti djeje zatite, a
iz opinskih budeta financiraju se druga prava iz svih oblika socijalne zatite koja svojim
propisom utvrde opine.
SEDMI DIO
POSTUPAK ZA OSTVARIVANJE PRAVA I ZATITU PRAVA IZ SOCIJLANOG
OSIGURANJA I SOCIJALNE ZATITE
POSTUPAK ZA OSTVARIVANJE I ZATITU PRAVA
IZ OBVEZNOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
Pretpostavka za ostvarivanjem prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja je
utvrivanje, odnosno postojanje svojstva osiguranog lica.To svojstvo se dokazuje
posebnom ispravom-zdravstvenom legitimacijom, koju izdaje kantonalni zavod
osiguranja. Provedbene propise o sadraju i obliku posebne isprave kojom se dokazuje
svojstvo osiguranog lica, kao i nain njenog izdavanja, donosi federalni ministar
zdravstva.
Da bi se izdala posebna isprava, odnosno zdravstvena legitimacija, prijavu zdravstvenog
osiguranja obvezna su dostaviti kantonalnom zavodu osiguranja, sva fizika lica
odnosno poslodavci.
Zainteresirana lica za koja poslodavci nisu podnijeli prijavu za obveznim zdravstvenim
osiguranjem, imaju pravo podnijeti zahtjev kantonalnom zavodu osiguranja, odnosno
slubi fonda, da im se utvrdi svojstvo osiguranog lica.
Prestankom okolnosti na osnovu kojih je steeno svojstvo osiguranog lica, to treba
konstatirati posebnim rjeenjem, gubi svojstvo osiguranog lica.
Postupak za utvrivanje privremene sprijeenosti za rad
Pravo na utvrivanje privremene sprijeenosti za rad ima izabrani doktor medicine
primarne zdravstvene zatite u zdravstvenoj ustanovi, odnosno privatnoj praksi.
O ocjeni privremene sprijeenosti za rad, izabrani doktor medicine je duan obavijestiti 1.
osiguranika, 2. poslodavca kod kojeg je osiguranik zaposlen, 3. nadleni kantonalni
zavod osiguranja, odnosno slubu Fonda.
Sva tri navedena subjekta mogu u roku od 48 sati od dana prijema obavjetenja o ocjeni
privremene sprijeenosti za rad uloiti prigovor za ocjenu izabranog doktora medicine
primarne zdravstvene zatite.
O prigovoru rjeava ljekarska komisija kantonalnog zavoda za osiguranje, odnosno
Fonda. Rjeenje je konano. Moe se pokrenuti i upravni spor pred nadlenim
kantonalnim sudom. Novinu predstavlja uvoenje nadzora cijelog vremena trajanja
privremene sprijeenosti za rad osiguranika, odnosno koritenja prava na naknadu
plae.
Subjekti nadzora su: 1. kantonalni zavod osiguranja, 2. poslodavac kod kojeg je
osiguranik u radnom odnosu.

54

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Postupak i kriterije utvrivanja privremene sprijeenosti za rad utvruje Vlada FBiH.
Isplata naknade plae
Osiguraniku obveznog zdravstvenog osiguranja kojem je utvreno pravo na naknadu
plae, naknadu plae obraunava i isplauje na teret svojih sredstava:poslodavac kod
kojeg je u radnom odnosu i poduzee za profesionalnu rehabilitaciju i zapoljavanje
invalida.
Poslodavac svojim opim aktom utvruju visinu naknade plaa, s tim to ona ne moe
biti manja od 80% osnovice naknade.Ne moe biti manja od iznosa minimalne plae
vaee za mjesec za koji se utvruje naknada.
Zakonom su utvreni sluajevi kada naknade plae iznosi 100% od osnovice su: 1. za
vrijeme privremene sprijeenosti za rad zbog povrede na radu ili oboljenja od
profesionalne bolesti, 2. za vrijeme privremen sprijeenosti za rad zbog bolesti i
komplikacija prouzrokovanih trudnoom i poroajem, i 3. za vrijeme privremene
sprijeenosti za rad zbog transplantacije ivog tkiva i organa u korist druge osobe.
Upravni odbor kantonalnog zavoda nadlean je za utvrivanje: 1. visine naknade plae i
2. najvieg iznosa naknade plae koja se isplauje na teret kantonalnog zavoda
osiguranja.
Obveznik isplate naknade plae je kantonalni zavod osiguranja, ako je to pravo u sluaju
da je osiguranik:
- izoliran kao kliconoa ili zbog pojave zaraze u njihovoj okolini,
- odreen za pratioca bolesnika upuenog na lijeenje,
- odreen da njeguje oboljelog suprunika ili dijete pod uvjetom propisanim Zakonom o
zdravstvenom osiguranju.
Zakonom je utvrena obveza poslodavca da u navedenim sluajevima obraunava i
isplauje naknadu plae svome radniku, ali u ime i za raun kantonalnog zavoda osiguranja.
Poslodavac stie pravo na refundiranje isplaene naknade. Kantonalni zavod osiguranja
obvezan je vratiti isplaenu naknadu poslodavcu u roku od 45 dana od dana prijema
zahtjeva za povrat.
Posebno je predviena obveza poslodavca da obraunava i isplauje iz svojih sredstava
naknadu plae svojim radnicima zbog povreda na radu ili oboljenja od profesionalne bolesti
od prvog dana privremene sprijeenosti za rad, dok osiguranik nije radno sposoban, kada
naknadu u ovim sluajevima isplauje kantonalni zavod osiguranja.
Poslodavac rjeava o pravu osiguranika, po pribavljenom miljenju izabranog doktora
medicine. Osiguranik moe, ako nije zadovoljan rjeenjem poslodavca, uloiti prigovor
nadlenom kantonalnom zavodu osiguranja, prigovor ima suspenzivno dejstvo, jer sve do
donoenja konane odluke, isplatu naknade je duan osigurati kantonalni zavod osiguranja,
s tim to je poslodavac duan vratiti isplaenu naknadu u roku od 30 dana od dana prijema
naknade za privremenu sprijeenost za rad.
U sluaju dueg bolovanja, predvien je poseban postupak. Utvrena je obveza izabranog
doktora medicine da uputi osiguranika nadlenom organu mirovinskog i invalidskog
osiguranja radi ocjene radne sposobnosti i invalidnosti, ako privremena sprijeenost za rad
traje neprekidno ili u prekidima 12 mjeseci za istu bolest u toku dvije kalendarske godine.
Izuzetno je predvieno da osiguranik ima pravo na naknadu due od 12 mjeseci ali ne due
od 14 mjeseci neprekidnog trajanja privremene sprijeenosti za rad.
U sluaju da nadleni organ mirovinskog i invalidskog osiguranja ne donese ocjenu radne
sposobnosti i invalidnosti u roku od 60 dana, kantonalni zavod osiguranja i dalje e
isplaivati naknadu plae.
U sluajevima kada se utvrdi postojanje injenica koje imaju za posljedicu gubitak prava na
naknadu plae, kantonalni zavod osiguranja, odnosno poslodavac, obustavlja isplatu
naknade.
Osiguranik kojem je obustavljena naknada plae, ima pravo u roku od 3 dana od dana
uruenja rjeenja obustaviti isplate naknade plae da podnese prigovor kantonalnom zavodu
osiguranja, odnosno poslodavcu koji vri isplatu naknade plae.

55

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Ostvarivanje prava na izbor
doktora medicine i doktora stomatologije
Osigurano lice pri ostvarivanju prava na z.zatitu, iz obveznog z.osiguranja ima pravo na
slobodan izbor: 1. doktora z.osiguranja, 2. doktora stomatologije primarne zd.zatite.
Postupak za naknadu tete
Kantonalni zavod osiguranja je duan da zahtijeva naknadu prouzrokovane tete od lica koje
je prouzrokovalo bolest, povredu ili smrt osiguranog lica, kao i naknadu tete od poslodavca
ako je tetu uinio radnik na radu ili u vezi s radom. Poslodavac nee naknaivati tetu ako
dokae da je radnik postupao onako kako je trebalo.
Isto tako zavod je obvezan zahtijevati naknadu tete prouzrokovane namjerno, ka o i
naknadu tete od poslodavca, ako su bolest, povreda ili smrt radnika nastali zbog toga to
nisu provedene mjere zatite na radu. Poslodavac je duan naknaditi tetu ako je primio na
rad radnika bez propisanog prethodnog zdravstvenog pregleda, pa se naknadno utvrdi da to
lice, nije sposobno za rad na odreenim poslovima.
Ako teta ne bude naknaena u odreenom roku kantonalni zavod osiguranja potraivanje
e ostvariti tubom kod nadlenog suda.
Bez izriitog pristanka osiguranika, zavod nema pravo ostvariti naknadu tete obustavom
isplate ili ustezanjem od novane naknade.
POSTUPAK ZA OSTVARIVANJE, KORITENJE
I PRESTANAK PRAVA IZ MIROVINSKOG I INVALIDSKOG OSIGURANJA
Pokretanje postupka za ostvarivanje prava
iz mirovinskog i invalidskog osiguranja
Izriito je predvieno da se postupak za ostvarivanje prava iz mirovinskog i
invalidskog osiguranja pokree na zahtjev osiguranika
Postupak za ostvarivanje prava na obiteljsku invalidninu pokree se na zahtjev lana
obitelji umrlo osiguranika, odnosno korisnika prava.
Posebno je predvieno da postupak iz mirovinskog i invalidskog osiguranja, kao i
postupak za ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu moe pokrenuti svako lice koje
smatra da ispunjava uvjete za ostvarivanje prava.
Zahtjevom osiguranika se pokree postupak za ocjenu radne sposobnosti, to znai da
vrijedi privatna maksima.
Kao stranke u postupku mogu se pojaviti: 1.osiguranik, 2. lan obitelji osiguranika, i3. druga
lica koja smatraju da ispunjavaju uvjete za ostvarivanje prava iz ovog osiguranja.
Kao drugi subjekti javljaju se: 1. nositelj osiguranja, i 2. pravno lice, odnosno osiguranik kada
su u pitanju prava invalida II kategorije invalidnosti.
Specifinosti postupka utvrivanja invalidnosti
Da bi se utvrdila invalidnost potrebno je izvesti dokaz vjetaenja. Vjetaenje radi
struni organ za ocjenjivanje radne sposobnosti u mirovinskom i invalidskom
osiguranju. Fond donosi rjeenje na osnovu nalaza, ocjene i miljenja strunog
organa za ocjenu radne sposobnosti u mirovinskom i invalidskom osiguranju.
Nosilac osiguranja ne moe odrediti drugi subjekt vjetaenja, niti na vjetaenje moe
utjecati zainteresirano lice.
Predvieno je da nalaz , ocjena i miljenje strunog organa obvezno podlijeu kontroli.
U postupku, moe biti potvreno ili preinaeno.
Nosilac osiguranja ovlaten je da uredi postupak za utvrivanje injenica u vezi sa
postojanjem ili nepostojanjem invalidnosti, potpune nesposobnosti, kao i da odredi
struni organ za davanje, odnosno kontrolu nalaza, ocjene i miljenja i njegovu
kontrolu. Ukoliko nalaz i miljenje nisu potpuno jasni ili se pojavi sumnja u tonost datog
miljenja, trebalo bi obnoviti cijeli postupak. Ponovno vjetaenje mogu izvriti drugi

56

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
strunjaci strunog organa za ocjenjivanje radne sposobnosti u mirovinskom i invalidskom
osiguranju.
Donoenje prvostupanjskih rjeenja
U vezi sa priznavanjem prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja kad je prethodno
utvrditi da li je osigurani rizik nastupio kao posljedica 1. invalidnosti, i2. potpune
nesposobnosti za privreivanje. U FBiH je struni organ Federalnog zavoda za mirovinskoinvalidsko osiguranje prvog i drugog stupnja.
Drugostupanjski postupak
Protiv prvostupanjskih rjeenja nositelji osiguranja osiguranik i korisnik mirovine moe
podnijeti albu drugostupanjskom organu nositelja osiguranja. alba ima suspenzivno
dejstvo, jer nije predvieno da alba ne odlae izvrenje rjeenja na koje se uloena alba
odnosi.
Izvrnost, konanost i pravosnanost rjeenja
Izvrnost se vee sa svojstvom konanosti rjeenja, jer je izriito predvieno da do
ostvarivanja prava moe doi samo na osnovu konanog rjeenja. Izvrenje su duni
osigurati 1. poduzea i druga pravna lica-poslodavac, i 2. nositelj osiguranja.
Sudska zatita podrazumijeva mogunosti pokretanja upravnog spora protiv konanog
rjeenja nositelja osiguranja. Zbog toga se i u ovom postupku kao pravosnano rjeenje
moe oznaiti ono rjeenje protiv kojeg se ne moe izjaviti alba niti pokrenuti upravni spor,
a kojim je stranka stekla odreena prava. Pravosnana rjeenja se mogu ponititi, ukinuti ili
izmijeniti samo u sluajevima koji su Zakonom o upravnom postupku ili drugim zakonom
predvieni. Radi se o primjeni vanrednih pravnih sredstava.
Predviena je mogunost izmjene pravosnanog rjeenja novim rjeenjem pod uvjetom da
je pravosnanim rjeenjem povrijeen zakon na tetu korisnika prava.
Ostvarivanje i prestanak prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja
Osiguranik ostvaruje kod poslodavca slijedea prava:
1. pravo na prekvalifikaciju, odnosno dokvalifikaciju,
2. pravo na rasporeivanje na druga odgovarajua radna mjesta i
3. pravo na naknadu plae.
Prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja prestaju smru korisnika prava s tim to se
mirovina isplauje za cijeli mjesec u kojem je korisnik umro.
Prava prestaju ako se naknadno utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti za sticanje tih prava. U ovom
sluaju prava prestaju od prvog narednog mjeseca od dana donoenja rjeenja o prestanku
prava.
Ako udovica mlaa od 45 godina i udovac mlai od 60 godina ivota, stupe u novi brak gube
pravo na obiteljsku mirovinu, osim ako je to pravo steeno ili je postojalo zbog potpune
nesposobnosti za privreivanje.
Uspostavljanje prava na raniju obiteljsku mirovinu moe doi u sluaju da udovica po novom
branom drugu ne stekne pravo na obiteljsku mirovinu, ako:
1. danom prestanka novog braka ima jo djece iz prvog braka koja imaju pravo na
obiteljsku mirovinu,
2. su ispunjeni uvjeti pod kojima udovica ili udovac, s obzirom na godine ivot, imaju
pravo na obiteljsku mirovinu.
Djetetu koje ima pravo na obiteljsku mirovinu za vrijeme redovitog kolovanja, koje se nalazi
na odsluenju vojnog roka, mirovina se ne isplauje za to vrijeme.
Osiguranik sa promijenjenom radnom sposobnou koji je stekao pravo na odgovarajue
zaposlenje sa ili bez prekvalifikacije gubi pravo na novanu naknadu ako bez opravdanog
razloga: - ne stupi na prekvalifikaciju ili prekine zapoetu prekvalifikaciju,
- odbije da radi na odgovarajuem radnom mjestu koju mu je osigurano.
U sluaju da osiguranik ispuni uvjete za sticanje dvije ili vie mirovina po Zakonu o
mirovinskom i invalidskom osiguranju, moe koristiti samo jednu mirovinu, sa pravom na
vlastiti izbor.

57

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Postupak prestanka prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja pokree se po slubenoj
dunosti, odnosno ex officio.
POSTUPAK ZA OSTVARIVANJE PRAVA
BRANITELJA I LANOVA NJIHOVIH OBITELJI
Prvostupanjska nadlenost
Prema Zakonu o pravima branitelja, o pravima branitelja u I stupnju rjeava nadlena
opinska sluba za upravu.
Pravilo je da se utvrivanje okolnosti pod kojima je dolo do ranjavanja, povrjeivanja ili
ozljeivanja vri pismenim dokaznim sredstvima. To pravilo vrijedi i za utvrivanje
injenice da je lice od dana kojeg lanovi obitelji izvode prava po ovom zakonu
poginulo, umrlo i li nestalo. Utvrivanje injenice da je bolest nastupila pod
okolnostima iz Zakona o pravima branitelja vri se samo na osnovu medicinske
dokumentacije koja potie iz vremena slube u Oruanim snagama i Ministarstvu
unutarnjih poslova ili iz perioda od 90 dana od dana otputanja iz Oruanih snaga.
Federalno ministarstvo obrane i Federalno ministarstvo unutarnjih poslova nadleno
je da izdaje pismeni dokaz okolnostima pod kojima je jedno lice ranjeno, povrijeeno,
ozlijeeno, odnosno poginulo, umrlo ili nestalo.
Predvia se da u sluaju da nema pismenih dokaza, odnosno ako se ne mogu izdati,
federalno ministarstvo obrane je duno provesti upravni postupak u cilju utvrivanja
navedenih injenica i donijeti odgovarajuu odluku, kao da i izdavanje pismenog
dokaza nije upravni postupak.
Na osnovu rezultata upravnog postupka, nadleni organ e izdati uvjerenje, potvrdu ili drugu
ispravu, koja moe sluiti kao dokaz u postupku.
Kada je u pitanju vojni invaliditet, pravo na dodatak i njegu i pomo od strane drugog lica i
pravo na ortopedski dodatak, njihovom utvrivanju prethodi davanje nalaza i miljenja
nadlenih ljekarskih komisija.Postoje tri ljekarske komisije:
1. Prvostupanjska ljekarska komisija koja daje nalaz i miljenje nadlenoj opinskoj
slubi koju ine tri ljekara, od kojih su dva lana ljekari specijalisti.
2. Drugostupanjska ljekarska komisija, koja daje nalaz i miljenje kantonalnom
organu uprave, ini je pet ljekara, od kojih su najmanje 4 lana komisije ljekari
specijalisti
3. Posebna ljekarska komisija, koja je nadlena da vri nadzor i medicinsko
vjetaenje ini tri lana od kojih su najmanje 2 lana specijalisti.
lanove I i II-stupanjske komisije imenuje nadleni organ kantonalne uprave, a posebne
komisije rukovoditelj i njegov zamjenik federalnog organa uprave nadlenog za braniteljsko
invalidsku upravnu oblast.
U sluaju da RVI ne pristupi pregledu ili na drugi nain onemogui da ljekarska komisija da
nalaz i miljenje, smatrat e se da je odustao od zahtjeva za ostvarivanje prava i postupak
e se obustaviti.
Pravna sredstva
U postupku za ostvarivanje prava branitelja i lanova njihovih obitelji predviena su slijedea
pravna sredstva: 1. alba, 2. revizija, 3. obnova postupka.
1. Na I-stupanjska rjeenja nadlene slube za upravu moe se izjaviti alba Federalnom
ministarstvu branitelja.
alba ima a) devolutivno dejstvo, jer o njoj odluuje drugostupanjski organ, a predvieno je i
b) suspenzivno dejstvo, jer je izriito propisano da alba odlae izvrenje rjeenja.
alba se ulae u roku od 15 dana od dana prijema rjeenja.
2. Kao posebno pravno sredstvo predviena je revizija. Vri se po slubenoj dunosti.
Nadleni organ oprave, po okonanju revizionog postupka moe:
- dati suglasnost na I stupanjsko rjeenje koje je predmet revizije,
- moe rjeenje ponititi ili ukinuti i sam rijeiti upravni spor,
- moe vratiti predmet I-stupanjskom organu na ponovni postupak.

58

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
3.Postupak koji je okonan rjeenjem protiv kojeg nema redovnog pravnog sredstva u
upravnom postupku moe se obnoviti u tokovima predvienim u Zakonu o upravnom
postupku. Obnova postupka ima znaaj vanrednog pravnog lijeka, jer se moe traiti tek
po nastupanju konanosti rjeenja upravne stvari.Zbog toga se obnova moe traiti u
slijedeim sluajevima: 1. obnova postupka okonanog drugostupanjskim rjeenjem, kada je
II-stupanjskim rjeenjem meritorno odlueno o upravnoj stvari; 2. obnova I-stupanjskog
postupka okonanog rjeenjem na koje je alba bila iskljuena; 3. obnova I-stupanjskog
postupka zavrenog rjeenjem protiv kojeg nije koritena alba.
Bez obzira na subjekt iniciranja,, odnosno podnoenja prijedloga za obnovu postupka, o
obnovi postupka rjeava organ koji donio rjeenje kojim je postupak okonan.
Izvrenje i vrenje nadzora
Nadleni opinski organ vodi evidenciju o korisnicima i izvrenim isplatama . Federalni organ
vri nadzor nad provoenjem Zakona o pravima branitelja. Ovlaten je da izdaje obvezne
instrukcije, vri neposredni upravni i financijski nadzor i kontrolu troenja sredstava
namijenjenih za ostvarivanje prava po Zakonu, koja se osiguravaju u federalnom budetu.
POSTUPAK OSTVARIVANJA PRAVA
PO OSNOVU NEUPOSLENOSTI
Ovo pravo ostvaruje se u slubi za zapoljavanje kod koje je neuposleno lice bilo osigurano
za sluaj neuposlenosti, a u ostalim sluajevima u slubi za zapoljavanje prema mjestu
prebivalita. U sluaju da doe do promjene prebivalita, ili prelaska iz jednog kantona u
drugi, neuposleno lice ostvaruje pravo prema novom prebivalitu. Lice koje je usljed ratnog
stanja napustilo prebivalite ostvaruje pravo kod slube za upoljavanje prema mjestu
boravka.
Protiv I-stupanjskih rjeenja koja donosi sluba za upoljavanje u mjestu prebivalita, moe
se izjaviti alba nadlenom organu za rad i upoljavanje u kantonu.
Neuposleno lice koje ostvaruje pravo za vrijeme neuposlenosti obvezno je da, u roku od 15
dana od dana nastanka okolnosti , prijaviti nadlenoj slubi zapoljavanja svaku promjenu
koja utjee na promjenu ili prestanak prava.
POSTUPAK ZA OSTVARIVANJE PRAVA IZ SOCIJALNE I DJEIJE ZATITE
Pokree se na zahtjev lica koje se nalazi u stanju socijalne potrebe ili lana domainstva.
Izuzetno, postupak moe pokrenuti Centar za socijalni rad po slubenoj dunosti. O zahtjevu
rjeava i odluuje opinski odnosno kantonalni Centar za socijalnu skrb.
Po albi na prvostupanjsko rjeenje rjeava nadlena sluba za upravu u opini , odnosno
kantonalni organ uprave. alba nema suspenzivno dejstvo, jer ne odlae izvrenje rjeenja.
Pravo na dodatak na djecu moe se ostvariti najvie za 60 dana unazad, raunajui od
prvog dna u mjesecu u kome je zahtjev podnesen. Pravo na jednokratnu novanu pomo
moe se ostvariti 30 dana prije raanja djeteta a najkasnije 60 dana od dana roenja
djeteta.
U postupku ostvarivanja prava na djeiju zatitu predviena je obvezna revizija kojoj
podlijeu I-stupanjska rjeenja kojim su utvrena prava na dodatak na djecu.
Reviziju vri po slubenoj dunosti nadleni javni fond, odnosno organ za socijalnu i djeju
zatitu.
Prvostupanjski organ ije je rjeenje poniteno ili ukinuto donosi novo rjeenje koje takoer
podlijee reviziji u kojoj se ispituje samo da li je novo rjeenje doneseno u skladu sa
razlozima zbog kojih je ranije rjeenje poniteno ili ukinuto.
Ukoliko revizija ne bude izvrena u toku od est mjeseci od dana isteka roka za albu,
smatra se d a je dana preutna suglasnost na prvostupanjsko rjeenje.
U postupku za ostvarivanje prava na djeju zatitu predviena je revizija kao poseban pravni
lijek koji egzistira pored sistema pravnih lijekova iz zakona o upravnom postupku.

59

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

60

WWW.BH-PRAVNICI.COM