Dr ing.

HRVOJE POZAR
redovni profesor Elektrotehnitkog fakulteta SveutiliSta u Zagrebu
redovni elan Jugoslavenske akadernije znanosti i urnjetnosti

VISOKONAPONSKA
RASKLOPNA POSTROJENJA
UDZBENICI SVEUCILISTA u ZAGREBU
MANUALIA UNIVERSITATIS STUDIORUM ZAGRABIENSIS
TRECE POPRAVLJENO IZDANJE

TEHNICKA KNJIGA
ZAGREB

Odobreno rjezenjern Komisije za udtbenike i skripta

SveufiliSta u Zagrebu broj 08 - 1108/1 - 1973.
od 14. lipnja 1973.

Svojoj majci
i mujci svoje djece
posvebujem

PREDGOVOR TRECEM IZDANJU

I

Potreba za treCim izdanjem ovog udibenika pokazala je da su ga

prihvatili i drugi elektrotehnic'ki fakulteti i elektrotehnifke viie Skole
kao svoj udibenik ili kao dodatnu literaturu, te da je postao jedno od
pomagala u praktiEnom radu elektrotehnitkih inienjera koji se bave
projektiranjem i pogonom rasklopnih postrojenja. Radostan sum zbog
toga, jer t o pokazuje da su moja mstojanja urodila plodom. Udibenik je,
kako je to spomenuto u predgovoru prvom izdanju, namijenjen i studentima elektrotehnike i inienjerima u praksi.
U trekem izdanju provedene su manje izmjene i popravljene pogreSke koje su, i pored svih nastojanja, ostale u drugom izdan'u. Zahvalan
sam doc. dr. ing. Vjekoslavu FilipoviCu, doc. ing. Milanu odanu i m r .
ing. Vladimiru MikuliEiCu, koji su ponovno pregledali cijeli tekst i slike
i upozorili m e na pogreike i nedostatke.

Zagreb, u travnju 1978.

H . Poiar

PREDGOVOR DRUGOM IZDANJU

Potreba za drugim izdanjem pojavita se joS prije dvije godine, i t o
pokazuje da je knjiga naiila na dobar prijem ne sumo kod studenata
nego i kod inienjera u praksi. Financijske poteSkoCe sprijeeile su ranije
objavljivanje drugog izdanja.
Izvriene su korekture opaienih pogreiaka, a neki dijelovi s u preradeni kako bi se dobilo na preglednosti i jasnoCi.
Zahvalan sum asistentima dipl. ing. Vjekoslavu FilipoviCu, m r . dipl.
ing. Nikoli cupinu i dipl. ing. Vladimiru MikuliCiCu na detaljnom pregledu prvog izdanja i upozorenjima na greike i nejasnoke, Sto je omoguCilo potrebne korekture i poboljSanja.
Zagreb, lipnja 1973.

H . PoZar

PREDGOVOR PRVOM IZDANJU

Ovaj je udibenik u prvom redu namijenjen studentima elektrotehnike. a nadam se da Ce dobro doCi i inienjerima u praksi. koji se bave
pogonom i projektiranjem rasklopnih postrojenja . U- njemu su elementi
i izvedbe postrojenja prikazani sa stajaliSta funkcije i upotrebe. kqko bi
se primarno shvatilo kako djeluje i zbog Eega se odabire aparat. shema ili
izvedba odredenih karakteristika .
Posebna painja posveCena je odredivanju struja kratkog spoja (drug0
i treEe poglavlje). jer one Eine osnovu za projektiranje i za kontrolu pogonskih prilika svakog rasklopnog postrojenja . Djelovanje. proraEun i
kriteriji za izbor glavnih elemenata prikazani su u Eetvrtom poglavlju .
Sheme glavnih strujnih krugovit 'obuhvaCene su u petom. a sheme spoja.
djelovanje i upotreba pogonskih mjerenja i zaititnih uredaja u Sestom i
sedmom poglavlju . PomoCnim strujnim krugovima s pomoCnim uredajima
u rasklopnim postrojenjima bavi se osmo. dok su u devetom poglavlju
prikazane u osnovnim linijama izvedbe postrojenja .
Materija je obradena Sire nego Bto se obiEno izlaie u okviru kolegijs
na ElektrotehniEkim fakultetinut. da bi se s jedne strane omoguCilo studentima .
koji t o za vrijeme studija iele .
detaljnije upozmvanje s pojavama. djelovanjem i upotrebom elemenata rasklopnih postrojenja. i da
kad im to bude potrebno u praksi .
mogli
bi s druge strane inienjeri .
proiiriti znanje steEeno za vrijeme studija .
Ugodna m i je duinost zahvaliti prof . ing . Antonu Dolencu. koji je
pregledao cijeli rukopis. na k r i t i f k i m napomemma i korisnim savjetima .
Prof . dr ing . Radenko Wolf. prof . dr ing . Vojislav Bego. v . p e d . ing . Vladimlr Hergeiif. v . pred . ing . Boris Belin. pred . ing . Zeljko Zlatm. asist .
ing . Ivo Hrs i asist . ing . Vjekoslav FilipoviC upozorili su me na manjkacosti i na mogufnosti poboljianja nakon pregleda pojedinih dijelova rukopisa. na Eemu sum posebno zahvalan . NaroEitu zahvalnost dugujem v .
strurnom suradniku ing . Toussaint-u Levieniku. koji je savjemo izvr8io
korekture kompliciranog teksta .
Urednik edicije Ivan UremoviC. kao i ostali drugovi iz TehniEke knjige
pokazali su veliko razumijevanje i susretljivost . Njima kao i osoblju 5tamparije Vjesnika treba zahvaliti da je knjiga tako lijepo opremljem.

Strana
Predgovor . . . . . . .
. . . . . . .
Sadriaj
Oznake upotrebljene u formulama

. . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . .

7
9

15

PRVO POGLAVLJE
Osnovno o rasklopnim postrojenjima . .
. .
1.1. Zadatak rasklopnih postrojenja
1.2. Izvedbe rasklopnih postrojenja . . .
1.3. Naprezanja u rasklopnim postrojenjima
. . . . . . . .
A . Naponi
B Struje . . . . . . . . .
1.4. Grafirki simboli

.
.
.
.

. . .
. . .
. . .
. . .

. . .
. . .
. . . .
. . .

.
.
.
.

.
.
.
.

. . . . . . . . . .
. . . . . . . . . .
. . . . . . .
. . . . . . . . .
DRUG0 POGLAVLJE

Reaktancije u ekvivalentnim shemama za odredivanje struja kratkog spoja

2 1. Sirnetrirne komponente . . . . . . . . . . . . .
A . SimetriEni trofami sistemi . . . . . . . . . .
B. Nesimetrifni trofazni sistemi . . . .
. . . . .
C. Ekvlvalentne jednofazne sheme .
. . . . . . . .
2.2. Zanemarivanje djelatnih otpora .
.
.
.
2.3. Reaktancije sinhronih generatora . . . . . . . . .
. . . . .
A. Odriavanje toka i vremenska konstanta
B. Prilike u generatoru za vnjerne trajanja kktkog spoja . .
. . . . . .
C Reaktancije sinhronog generatora
. .
D. Nadoknadne sheme reaktancije sin&on'og generatora
.
.
.
E. Struje kratkog spoja
.
F. Ekvivalentne sheme sinhronog generatora . . . .
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
2.4. Reaktancije transformatora
A . Dvonarnotni transformatori . . . . . . . . . .
B . Tronamotni transformatori . . . . . . . . . .
. . . . . . .
C. Transformatori u Stednom spoju
2.5. Reaktancije vodova i kabela . . . . . . . . . .
. . . . . . .
2.6. PriguSnice
. . . . . .
2.7. PotroSaEi . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . .
2.8. Ekvivalentne sheme trofazne mreie
. . . . . . .
A . Reaktancije u ekvivalentnoj shemi
B. Ekvivalentne sherne direktnog, inverznog I nultog sistema .

.
.
.
.

.
.
.
.

.
.
.
.

. .

. .
. .

. .

.
.
.
.

.
.
.
.

. .

. .

21
21
23
23
23

29
29

TRECE POGLAVWE
Strujekratkogspoja . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . .
-snovnepretp~sta~ke
3.2.
spoj umtrofaznojmreii . . . . . . . . . . . .
A . V s t e kratkih spojeva . . . . . . . . . . . . .
B . Utjecaj transformacije na odredivanje struje kvara . . . . .
c. Tropolni kratki spoj . .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. ..
D . Jednopolni kratki spoj
E . Dvopolni kratki spoj . . . . . . . . . . . . . .
. . .
F. Dvopolni kratki spoj s istovremenim spojem sa zemljom
G . Kratki spoj preko impedancije . . . . . . . . . . .
H . Usporedba vrsta kratkog spoja prema velifini struje . . . .
3.3. Stanje u mreii i odredivanje struja kratkog spoja . . . . . .
3.4. Udarna struja kratkog spoja . . . . . . . . . . . . .
A . Definicija i potreba poznavanja udarne struje . . . . . .
B. Odredivanje udarne struje kratkog spoja . . . . . . . .
C. Propisi za odredivanje udarne struje kratkog spoja . . . . .

Strana
. 117
. 117
. 118

. . . . . . . . . . .
3.5. Rasklopna struja kratkog spoja
A . Definicija rasklopne struje kratkog spoja i rasklopne snage sklopke
B. Izbor vrste kratkog spoja za odredivanje rasklopne snage . . .
C. Izbor mjesta kratkog spoja za odredivanje rasklopne snage sklopke
D . Odredivanje rasklopne snage u dijelu mreie . . . . . . .
E . Propisi za odredivanje rasklopne snage
. . . . . . . .
3.6. Struja mjerodavna za ugrijavanje za vrijeme kratkog spoja
. . .
A . Odredivanje struje rnjerodavne za ugrijavanje
B. Propisi za odredii;anje struje mjerodavne za ugrijavanje .

.
.

.
.

.
.

CETVRTO POGLAVWE

. . . . . . . . . . .

Glavni clementi rasklopnih ppstrojenja

. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . :

4.1. Sabirnice i njihova oprema

A Opfenito
B. Izbor presjeka sabirnica s obzirom n a maksimalnu struju u normalnom

. . . . . . . . . . . . . . . . . .
pogonu
C. Kontrola presjeka sabirnica s obzirom na ugrijavanje za vrijeme kratkog
spoja . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
D. Kontrola presjeka sabirnica s obzirom na mehaniCka naprezanja
. .
a) o silama medu paralelnim vodifima
. . . . . . . . .
b) o silama medu vodifima koji nisu medusobno paralelni . . . . .
c) vrsta kratkog spoja i sile medu vodifirna . . . . . . . .
d) naprezanje sabirnica . . . . . . . . . . . . . .
e) vlastita frekvencija sabirnica
. . . . . . . . . . . . .
E . Potporni izolatori
. . . . . . . . . . . . . . .
a) opcenito o potpornim izolatorima . . . . . . . . . .
b) utjecaj titranja n a naprezanje potpornih izolatora . . . . . . .
c) visebi izolatori kao nosafi sabirnica . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .
F. Provodni izolatori
G . Nosafi izolatora . . . . . . . . . . . . . . . .
4.2. Rastavljafi
. . . . . . . . . . . . . . . . . :
A . Upotreba i izbor . . . . . . . . . . . . . . . .
B. Izvedbe
. . . . . . . . . . . . . . . . . .
4.3. Uredaji za prekidanje struje
A . OpCenito . . . . .

. . . . . . . . . . . . .

Strana
B. Visokonaponski osigurafi
. . . . . . . 266
a)opis
. . . . . . . . . . . . . . . . .
266
b) taljenje osigurafa . . . . . . . . .
. . 266
C) prekidanje struje . . . . . . . . . . . . . I .
. . 273
d) izbor osigurafa
. . . . . . . . .. . . . . . . . 277
C. Sklopke
. . . . . . . . . . . . . . . . . . 280
a) elektritni luk . . . . . . . . . . . . . .
b)g&enjeluka
. . . . .. .. . . . . . . . . . . .280
C) pojave nakon gaSenja luka . . . . . . . . . . . . 284
d) faktor naprezanja sklopke pri prekidanju struje h a t k o g spoja . . 286
e) isklapanje malih induktivnih i kapacitivnih struja . . . . . . 292
f)izvedbesklopki
. . . . . .. . . . . . . . . . 297
1) zraCne sklopke . . . . . . . . . . . . . . . 300
2) sklopke s magnetskim puhanjem . . . . . . . . . . 300
. 3. 0 1
3) uljne sklopke
. . . .
. . 304
4) malouljne sklopke . . .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. . . 306
5) hidromatske sklopke . . . . . . . . . . .
. . 380
6) pneumatske sklopke
. .
. . 308
g) viSestruko prekidanje strujnog &a . .. .. .. .. .. .. .. . . 311
h ) karakteristike sklopaka . . . . . . . . . . .
. . 311
i) tendencije razvoja sklopaka . . . . . . . . . . . . 316
D. Ufinski rastavljaCi
. . . . . . . . . . . . . . . 317
( 6 9 ~ j e r n itransfonnatori
. . . . . . . . . . . . . . .
A . OpCenito
. . . . . . . . . . . . . . . . .
B. Strujni mjerni transformatori . . . . . . . . . . .
a) djelovanje . . . . . . . . . . . . . . . .
b) taCnost mjernih transfonnatora . . . . . . . . . .
C) snaga strujnih transformatora
. . . . . . . . . .
d) vladanje strujnih transformatora kod poveCane primarne struje
e)karakteristikestrujnogtransformatora . . . . . . . .
f) strujni medutransformatori . . . . . . . . . . .
g) izvedbe strujnih transfonnatora
. . . . . . . . .
h ) uzemljenje strujnih transformatora
. . . . . . . .
C. Naponski mjerni transfonnatori
. . . . . . . . .
a) djelovanje i karakteristike . . . . . . . . . . .
b) izvedbe naponskih transformatora . . . . . . . . .
c) kapacitivni naponski transformatori
. . . . . . . .

. . . . . . . .

. . . . .

4.5. Transformatori snage

. . . . . . . . . . . . . .

A . Osnovni podaci transfonnatora

B. Paralelni rad transformatora

C. Kontrola u pogonu . . .
4.6. PriguSnice

. . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . .
.
. . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . .
. .

4.7. Kabeli
. . . .
A . Upotreba i izvedbe
B. Izbor presjeka
.
4.8. Odvodnici prenapona
A . Svrha
. . .
B. Ventilni odvodnici
C. Cijevni odvodnici
D . IskriSta

. . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . .

374
374
375
382
383

C. Sherne spoja povratnog javljanja

D. Ponovno uklapanje. sklopke . .
E. Signalizacija isklapanja sklopke

. . . . . . . . . . .
.

584
589

595

. . . . . . . . .
8.3. Pornofni strujni krugovi rastavljafa
. . . . . . . . . .
A. Upravljanje i povratno javljanje
. . . . . . . . . . . .
B. Blokiranje rastavljata
8.4. pomofni strujni krugovi naponskih transformatora u spojnorn polju
. . . . . . .
A. Dovodenje napona za mjerenje i zaititu
B. Strujni krugovi sinhronizacije . . . . . . . . . .
8.5. PomoCni strujni krugovi u odvodu ufinskog transformabra . . .
8.6. Akumulatorska baterija u rasklopnom postrojenju . . . . .
A. Napon, kapacitet i punjenje baterije . . . . . . . .
B. ZaStita istosrnjernih strujnih krugova
.
8.7. Kompresorsko postrojenje .
.
.
.
.
.
.
.
.
A. OpCenito . . . . . . . . . . . . . . . .
B. Manje kornpresorsko postrojen je
.
.
.
.
.
C. Veke kornpresorsko postrojenje . . . . . . . . . .

.
. .

597
597
. . 597
.
,
605
. . 605
. . GOG
. . 607
. . 608
. . 608
. G16
.
. 619
. . 619
. 821
. .
623

OZNAKE UPOTREBLJENE U FORMULAMA

povrSina vodifa
~nagnetskaindukcija
lconstanta brojila
kapacitet voda po jedinici duljine
elektromotorna sila
inodul elastifnosti (poglavlje 4.11
vektor elcktrornotorne sile direktnog sisterna
vektor elektromotorne sile inverznog sistema
vektor elektrornotorne sile nultog
sisiema
vektor elektrornotorne sile faze E
vektor elektromotorne sile faze S
vektor elclctromotorne sile faze T
sila na vodii:
povrSina pokrivcna sastavljenirn
uzernljivaCe1n (poglavlje 7.10)
rnjerodavna sila na najviSe optereCeni potporni izolator
faktor naprezanja skloplte
masa vodifa
masa urnetaka rnedu sastavljenirn
sabirnicarna
magnetsko polje
efektivna vrijednost struje
vektor struje
istosrnjerna kornponenta struje
kratkog spoja
struja izjednafenja paralelno spojenih
transformatora (poglavlje
. -.

DEVETO POGLAVLJE
Izvedbe rasklopnih postrojenja . . . . . . . . . . . . . .
9.1. Opfenito o izvedbarna rasklopnih postrojenja
.
.
.
.
.
.
.
.
9.2. Otvorene izvedbe rasklopnih postrojenja srednjeg napona (do ukljufivo
35 kV)
A. Luk u rasklopnorn postrojenju . . . . . . . . . . . .
B. Izvedbe s kabelskirn odvodom .
.
.
.
.
.
.
.
.
.
C. Izvedbe s neizoliranirn odvodom
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
9.3. Oklopljene izvedbe rasklopnih postrojenja srednjeg napona (do ukljufivo
35 kV)
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
A. Opfenito . . . . . . . . . .
B. Izvedba s nepornifno rnonliranim aparatima
C. Izvedba s pornifnirn aparalirna . . . .
9.4. Izvedbe rasklopnih postrojenja visokog i najviSeg napona . . . . .
A. Rasklopna postrojenja u zgradi
. . . . . . . . . .
B. Rasklopna postrojenja n a slobodnom .
.
.
.
.
.
.
.
9.5. Kornandne plofe
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
. . . . . . . . . . . . . . . . .
Literatura
Kazalo
. . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . .

627
627
630
630
635
638
641

646
646
647
662
665
671

4.5)

Id
Id

I,
Ii
Ik

Ik"
Ikl

Ikti'

vektor struje direktnog sisterna

trajna struja kratkog spoja (poglavlje 3.6)
graniEna efektivna vrijednost
struje kroz osigurar
vektor struje inverznog sisterna
struja kratkog spoja (opfenito)
efektivna vrijednost izrnjenifne
komponente struje kratkog spoja
definirane potetnorn reaktancijo~n
struja jednopolnog kratkog spoja
efektivna vrijednost izrnjeniene
kornponente struje jednopolnog
kratkog spoja definirane poCetnom reaktancijorn za slufaj jednopolnog kratkog spoja

struja dvopolnog kratkog spojn

struja dvopolnog kratkog s istodobnirn spojern sa zemljom
struja tropolnog kratkog spoja
efektivna vrijednost izrnjenitne
komponente struje kratkog spoja
definirane pofetnoln realctancijom
za slufaj tropoln,og kratkog spoja
struja krntkog spoja kod koje se
postite rnaksirnalna energija gaSenja u osigurafu
tjemena vrijednost struje,
struja praznog hoda transformatora (poglavlje 2.4)
nazivna struja
vektor struje nultog sistema
osnovna struja za prerafunavanje
na jediniene vrijednosti
vektor struje u fazi R
vektor struje direktnog sistema u
fazi R
vektor struje inverznog sisten~au
fazi R
vektor struje nultog sistc?~na u
fazi R
istosrnjerna kornponenta struje
kratkog spoja u fazi H u momentu
t = 0 (poglavlje 2.3)
efektivna vrijednost raskloi,ne
struje
rasklopna struja za s!ui'aj jednopolnog kratkog spoja.
rasklopna struja za slufaj tropolnog kratkog spoja
maksirnalna rasklopna
. - struja
vektor struje u fa21 s
vcktor struje direktnog sisterna u
fazi S
vektor struje inverznog sisterna u
fazi S
vektor struie nultog sistema u
fazi S
istosrnjerna kornponenta struje
kratkoa- s-~ o"i au fazi S u rnomentu
t = 0 (poglavlje 2.3e)
vektor struje u fazi T
vektor struje direktnog sistcma u
fazi T

15

17.i

vektor strujc inverznog sistema u

fazi 1'
vektor strujc nultog sistema u
Il'o
fazi T
struja lnjerodavna za ugrijavanje
Ir
za vrijeme trajanja kratkog spoja
(efeklivna vrijednost struje Itratkog spoja '7.a vrijeme njegovog
trajanja)
termifna granifna struja strujnog
Itrr
transformatora
udarna struja kratkog spoja
I"
efektivna vrijednost udarne struIuel
je kratkog spoja
struja uzemljenja (poglavlje 7.10)
1%
J
inomenat tromosti
1C
prijcilosni omjer strujnog transformatora
IC
kapacitet akumulatorske baterije
(poglavlje 8.6)
L
induktivitet
uzduini
sinhroni induktivitet sinLd
llronog generatora
Ld' prelazni uzduini induktivitct sinhronog generatora
I,#/'' pofetni uzduini induktivitet sinlironog generatora
inverzni induktivitet sinhronog
Li
generatora
induktivitet .uzbudnog namota
nulti induktivitet sinhronog geneLo
ratora
L,#i induktivitet uzduinog priguSnog
namoia
induktivitet poprcfnog priguinog
L1117
namota
poprcfni sinhroni induktivitet sinhronog generatora
prelazni poprefni induktivitet sinL,'
l?ronog generatora
L,"
pofetni poprefni induktivitet sinhronog generatora
induktivitet namota faze R statora
L. x
L1:d uzduini induktivitet namota faze
R statora
L H ~ poprefni induktivitet namota faze
R statora
L , n induktivitet namota faze R koji
odgovara toku 9 1 1 i
induktivitet namota faze S statora
L .<
induktivitet namota faze T statora
LT
induktivitet voda po jedinici
Lrl
duljine
n1
moinenat savijanja
M
masa vodifa (poglavlje 4.3)
1v zakretni momenat (poglavlje 6)
Mn,,,d meduinduktivitet uzbudnog namota i poprefnog priguSnog namota
J M x ~ I meduinduktivitet namota faze R
statora i uzbudnog namota
M ~ p dmeduinduktivitet namota faze R
statora i uzduinog priguSnog namota
LA,,,

1 2 ,

M H , , meduinduktivitet namota faze R

slatora i poprefnog priguinog namota
n'li<.s meduinduktivitet namotd faza R
i S statora
M j ; r lneduinduktivitet namot.5 faza R
i T statora
M,sl,, meduinduktivitet namota faze S
slatora i uzbudnog namota
M s , , ~ineduinduktivitet namota faze S
statora i uzduinog priguSnog namota
Mg,,, meduinduktivitet namota faze S
statora i poprefnog priguinog namota
M S Y meduinduktivitet namoti faza S
i T statora
&IT,,, meduinduktivitet namota faze T
statora i uzbudnog namota
M.r,,d mecluinduktivitet namota faze T
statora i uzduinog priguinog namota
My.,,,, ineduinduktivitet namota faze T
statora i poprefnog priguinog namota
n1,sl; meCluinduktivitet koji odgovara
tolru rf 131:
N
broj aparata ili kilometara vodova
(poglavlje 5.2)
P
djelatna snaga
P
ufin koinpresora (poglavlje 8.7)
PL
snaga luka (poglavlje 9)
Q
jalova snaga
toplina akumulirana u luku (poQ
glavlje 4.3)
potrebna kolifina zraka za jedno
Qr
uklapanje i jedno isklapanje rastavljaEa (poglavlje 8.7)
potrebna kolifina zraka za jedno
Qs
uklapanje i jedno isklapanje
sklopke (poglavlje 8.7)
R
djelatni otpor
djelatni
otpor mreie od prikljuf Rnr
.nica generatora do mjesta kratkog
spoja
Ru
unutarnji otpor flanka akumulatorske baterije (poglavlje 8.6)
S
prividna snaga (opfenito)
S
rasklopna snaga sklopke
Ski . rasklopna snaga za slufaj jednopolnog kratkog spoja
Sk3 rasklopna snaga za sluEaj tropolnog kratkog spoja
S,,
nazivna prividna snaga
So,, osnovna snaga za prerafunavanje
na jedinifne vrijednosti
SI
rasklopna snaga jed~iog pola
sklopke
T
. vremenska konstanta
trajanje prekida zbog kvarova na
T
jednom aparatu (poglavlje 5.2)
T
apsolutna temperatura (poglavlje
8.7)

VT

vremenska komponenta istosmjern e komponente struje kratkog

spoja
vremenska konstanta istosmjerne komponente struje kratkog
spoja uzevSi u obzir i utjecaj
mreie
vremenska konstanta prelazne izm j e n i h e struje kratkog spoja
vremenska konstanta pofetne izmjenifne struje kratkog spoja
vremenska konstanta prelazne izmjenifne struje kratkog spoja
uzevbi u obzir i utjecaj mreie
vremenska konstanta pofetne i izmjenifne struje kratkog spoja
uzevSi u obzir i utjecaj mreie
vremenska konstanta generatora
u praznom hodu (za generator bez
priguHnog namota)
vremenska konstanta generatora
u praznom hodu (za generator
s priguSnim namotom)
vremenska konstanta poprefnog
priguSnog namota
vremenska konstanta popref ne
komponente pofetne struje kratkog spoja
donji izolacioni nivo (poglavlje
4.8)
maksiinalni dopustivi napon, kojeg moie izdriati oprema (poglavlje 4.8)
nazivni napon (linijski)
visina napona na odvodniku
osnovni napon za prerafunavanje
na jedinifne vrijednosti
preostali napon (poglavlje 4.8)
efektivna vrijednost fainog napona
volumen zraka (poglavlje 8.7)
vektor faznog napona direktnog
sistema
potrebna kolifina zraka kroz 24
sata (poglavlje 8.7)
vektor faznog napona inverznog
sistema
fazni napon kratkog spoja transformatora
tjemena vrijednost faznog napona
nazivni napon (fazni)
vektor faznog napona nultog sistema
maksimalna vrijednost prekidnog
napona
vektor napona faze R
volumen rezervoara zraka (poglavlje 8.7)
volumen rezervoara zraka sklopke
(poglavlje 8.7)
vektor napona faze S
vektor napona faze T

vi

specifieni gubici u ieljezu

Ta

Tnm
Td'
Trl"
Td11,l
Tdtn"
Tod'
Tod''
TOR"
TQf'
Ui
Uar
ua
Uo
Uosn
uu

v
v

Vil

vd

Vi

Vk

Vnl
Vn
v o

VD
VR
VR

I
VRS

vs

2 Vi:;okonaponska rasklopna postrojenja

w1

X
Xd
xd

xd'

Xd"
xdo,
Xdo
Xdo"
Xi
Xi
Xir~
Xinr
xk
X1n
Xnl

Xntr
xo

xu
XOY
Xo,.
Xpdr
Xvur
x*
X*'
X*"
xsqr

XBI.
Z
zd

Zd
Zd'
Zd"
Zdn1

momenat otpora (poglavlje 4.1)

energija luka
reaktancija
direktna reaktancija (opfenito)
uzduina sinhrona reaktancija sinhronog generatora
prelazna (tranzientna) uzduina
reaktancija sinhf-onog generatora
pofetna (subtranzientna) uzduina
reaktancija sinhronog generatora
sinhrona reaktancija generatora
prelazna reaktancija sinhronog
generatora
pofetna reaktancija sinhronog
generatora
inverzna reaktancija (opfenito)
inverzna reaktancija sinhronog
generatora
inverzna reaktancija generatora
inverzna reaktancija mreie od
prikljufnica generatora do mjesta
kratkog spoja
reaktancija kratkog spoja priguSnice
reaktancija definirana meduinduktivitetom statora i rotora
reaktancija mreie (poglavlje 4.3)
reaktancija rasipanja uzbudnog
namota
nulta reaktancija (optenito)
nulta reaktancija sinhronog generatora
nulta reaktancija generatora
nulta reaktancija mreie od prikljufnica generatora do mjesta
lrratkog spoja
reaktancija rasipanja uzduinog
prigugnog namota
reaktancija rasipanja poprefnog
priguinog namota
poprefna sinhrona reaktancija
sinhronog generatora
prelazna (tranzientna) poprefna
reaktancija sinhronog generatora
pofetna (subtranzientna) poprefna
reaktancija sinhronog generatora
reaktancija rasipanja statorskog
namota u poprefnoj osi
reaktancija statorskog namota
valni otpor voda
direktna impedancija
direktna impedancija nadoknadne
sheme mreie, ako se za generator
postavi sinhrona reaktancija
direktna impedancija nadoknadne
mreie, ako s e za generator postavi
prelazna reaktancija
direktna impedancija nadoknadne
mreie, ako s e za generator postavi
~ o f e t n areaktancija
direktna impedancija mreie od
prikljutnica generatora do mjesta

kratkog spoja
17

inverzna irnpedancija
impedancija preko koje se zatvara
struja kratkog spoja
impedancija izrnedu nul-tarke
transformatora i zernlje
ilazivna
impedancija
strujnog
transformatora (poglavlje 4)
nulta impedancija
osnovna impedancija za prerafunavanje na jedinifne vrijednosti
rezultantna impedancija paralelno
spojenih dijelova m r e i e
operator
veliEina ovisna o materijalu i dopugtenom poviienju temperature
za odredivanje potrebnog presjeka
kabela (poglavlje 4.7)
razmak medu sabirnicama (poglavlje 4.1)
medusobni
razmak uzernljivafa
.
...
(poglavlje 7.10)
udio rezervoara niieg tlaka u opskrbi zrakom (poglavlje 8.7)
Sirina sabirnice
broj istovrsnih elernenata spojenih u seriju (poglavlje 5.2)
udaljenost tafke od ruba uzemljivafa (poglavlje 7.10)
specififna toplina vodifa
frekvencija mreie (poglavlje 4.1)
brzina Sirenja vala u vodu (poglavlje 4.3)
vlastita frekvencija sabirnica
(poglavlje 4.1)
promjer vodifa
promjer uzemljivafa (poglavlje
7.10)
rnomentana vrijednost elektromotorne sile
vektor elektromotorne sile direktnog sistema u jedinifnim vrijednostima
vektor elektrornotorne sile inverznog sisterna u jedinifnim vrijednostima
vektor elektrornotorne sile nultog
sisterna u jedinifnim vrijednosrima
vektor elektromotorne sile faze R
u jedinifnim vrijednostima
vektor elektromotorne sile faze S
u jedinifnim vrijednostima
vektor elektromotorne sile faze T
u jedinifnim vrijednostima
frekvencija izrnjenifne struje
sila na jedinicu duljine vodifa
(poglavlje 4.1)
faktor za odredivanje struje taljenja (poglavlje 4.3)
frekvencija prekidnog napona
faktor istodobnosti isklapanja
sklopaka i rastavljafa (poglavlje
8.7)
-~

visina sabirnice (poglavlje 4.1)

dubina ukopa uzemljivafa (poglavlje 7.10)
rnornentana vrijednost struje
struja u jedinifnim vrijednostima
rnornentana vrijednost uzduine
komponente struje statora
vektor struje direktnog sistema u
jedinifnirn vrijednostima
vektor struje inverznog sistema u
jedinifnirn vrijednostima
struja luka
momentana vrijednost nulte kornponente struje statora
vektor struje nultog sistema u
jedinifnirn vrijednostima
momentana vrijednost poprefne
kornponente struje statora
momentana vrijednost struje u
fazi R
vektor struje faze R u jedinifnim
vrijednostima
konaEna vrijednost struje
vektor struje faze S u jedinifnim
vrijednostirna
mornentana vrijednost struje u
fazi S
momentana vrijednost struje u
fazi T
vektor struje faze T u jedinifnim
vrijednostima
struja taljenja osigurafa
strujna pogreika strujnog transforrnatora
struja kroz diferencijalni relej
imaginarna jedinica
omjer izmedu udarne i tjemene
vrijednosti izrnjenifne komponent e struje kratkog spoja definirane
pofetnom reaktancijorn
korekcioni faktor za odredivanje
sile medu sabirnicama plosnatih
profila (poglavlje 4)
koeficijent za odredivanje potencijala uzemljivaEa (poglavlje 7.10)
omjer struja jednopolnog i tropolnog kratkog spoja
omjer struja dvopolnog i tropolnog kratkog spoja
omjer struja dvopolnog s istodobnim spojem sa zemljom i
tropolnog kratkog spoja
duljina
duljina voda (poglavlje 4.3)
duljina uzemljivafa (poglavlje
7.10)
omjer struje praznog hoda i na,zivne struje transformatora
jedna od velifina za odredivanje
struje mjerodavne za ugrijavanje
za vrijeme kratkog spoja (3.210)

pomoena velifina pri odredivanju

otpora i potencijala uzernljenja
(poglavlje 7.10)
strujni vigekratnik strujnog transforrnatora
jedna od velifina za odredivanje
struje mjerodavne za ugrijavanje
za vrijeme kratkog spoja (3.212)
broj vodova (poglavlje 4.3)
broj kvarova (poglavlje 5.2)
broj odvoda u rasklopnorn postrojenju (poglavlje 5.3)
broj uzemljivafa (poglavlje 7.10)
broj flanaka akumulatorske baterije (poglavlje 8.6)
broj uklapanja i isklapanja sklopaka tokom 24 sata (poglavlje
8.7)
broj uklapanja sklopaka nakon
kvara (poglavlje 8.7)
broj rastavljafa u postrojenju
(poglavlje 8.7)
broj sklopaka u postrojenju @oglavlje 8.7)
potreban broj flanaka pri trajnorn
punjenju akumulatorske baterije
(poglavlje 8.6)
broj zavoja primarnog namota
(poglavlje 4.4)
broj zavoja sekundarnog namota
djelatna snaga u jedinifnirn vrijednostima
operator Laplace-ove transformacije
vjerojatnost prekida pogona zbog
kvara na jednorn aparatu (poglavlje 5.2)
prijenosni ornjer strujnog transformatora (poglavlje 7)
tlak zraka (poglavlje 8.7)
prijenosni omjer medutransformatora diferencijalne zaStite
jalova snaga u jedinifnim vrijedcostirna
presjek
djelatni otpor statorskog namota
generatora
udaljenost izmedu elementa vodif a i tafke (poglavlje 4.1)
broj rastavljafa po odvodu @oglavlje 5.3)
volumen zraka koji moie dati
rezervoar sklopke pri sniienju
tlaka (poglavlje 8.7)
otpor luka
prividna snaga u jedinifnirn vrijednostima
duljina elementa vodifa (poglavlje 4.1)
broj sklopaka po odvodu (poglavlje 5.3)

potrebna kolifina zraka (po satu),

koja stalno struji kroz sklopku
(poglavlje 8.7)
vrijeme
trajanje prekida kao posljedica
jednog kvara (poglavlje 5)
vrijerne potrebrm za dopunu rezervoara zraka (poglavlje 8.7)
vrijeme od konafnog gaSenja luka
do pojave maksimalnog prekidnog
napona
vrijerne taljenja osigurafa
vrijeme od nastanka kratkog spoja do pojave maksirnalne struje
napon u jedinifnim vrijednostima
relativni napon kratkog spoja
transfomnatora
napon koraka (poglavlje 7.10)
naponska pogreSka naponskog
transformatora
vektor napona direktnog sistema
u jedinifnim vrijednostima
vektor napona inverznog sistema
u jedinifnim vrijednostima
napon luka
momentana vrijednost napona na
stezaljkama uzbudnog narnota
vektor napona nultog sisterna u
jedinifnim vrijednostirna
prekidni napon (napon medu kontaktirna nakon gaienja luka)
vektor napona faze R u jedinifnim vrijednostirna
vektor napona faze S u jedinifnim vrijednostirna
vektor napona faze T u jedinifnim vrijednostima
brzina porasta prekidnog napona
nostima
u jedinifnirn vrijedreaktancija
relativna vrijednost reaktancije
impedancija u jedinifnim vrijednostima
protjecanje statora
uzduina komponenta protjecanja
statora
p o p r e h a komponenta protjecanja
statora
protjecanje namota faze R
magnetski tofi
magnetski tok naponskog elektromagneta brojila
magnetski tok strujnog elektromagneta brojila
tjemena vrijednost toka statora
omjer inverzne i direktne irnpedancije
reciproEna vrijednost vrernenske
konstante Td,"" (poglavlje 3.6)
temperaturni koeficijent (poglavlje 4.1)
konstanta ovisna o mediju za gaJenje luka (poglavlje 4.3)

Ii!

postoje aparati za uklapanje i isklapanje, transformatori, uredaji za zaStitu

lransformatora i vodova, uredaji za mjerenje radi kontrole pogona i obrafuna energije, te uredaji za upravljanje uklopnim aparatima i za signalizaciju stanja pojedinih aparata.

~ l i k a1.2. Mreia i rasklopna postrojenja 220, 1-10 i 30 kV na

Sirem podrueju grada (dio mreie sa sl. 1.1.)

Rasklopno postrojenje treba u pravilu da postoji u svakom EvoriStu

mreie, bez obzira da li u dotifnom EvoriStu postoji transformacija. Tako
rasklopna postrojenja postoje u elektranama, u kojima im je zadatak da

Sta vodova, postoji i transformacija, i razdjelne stanice, ako je rasklopno

postrojenje EvoriSte vodova istog napona. I u veCih potroSaEa postoje rasklopna postrojenja koja sluie za preuzimanje energije iz mreie, za transformaciju i razvod energije.

Prema smjegtaju razlikujemo rasklopna postrojenja unutarnje i vanjske izvedbe. Postrojenja unutarnje izvedbe smjeStena su u zgradama, najEeSCe izgradenim za tu svrhu. Aparati u postrojenjima unutarnje izvedbe
zaStiCeni su od vanjskih utjecaja (atmosferski, praSina i sl.), pa su pojedini
dijelovi (izolatori, kabelske glave i dr.) jednostavnije konstrukcije. Postroj'enja unutarnje izvedbe zahtijevaj u posebne zgrade, koje u sluEaju vrlo
visokih napona moraju biti velike, Sto uvjetuje visoke troikove izgradnje.
Zbog toga se pri vrlo visokim naponima prelazi na postrojenja vanjske
izvedbe, a elementi postrojenja moraju biti tako konstruirani da mogu
ispravno funkcionirati i kad su izloieni vanjskim utjecajima.
Aparati pojedinog dijela rasklopnog post.rojenja unutarnje izvedbe
mogu biti postavljeni medu pregradama, tako da je svaki dio postrojenja
smjeiten , u posebnu Celiju. U nekim sluEajevima izvode se postrojenja i bez
pregrada. U oba sluEaja govorimo o otvorenoj izvedbi rasklopnog postrojenja. Nasuprot tome upotrebljavaju se rasklopna postrojenja zatvorene
(ili oklopljene) izvedbe, pri kojoj je cijela celija oklopljena limom. Takve
Celije izraduju se i montiraju u tvornici, a mogu se postaviti bilo u zgradi
(npr. u tvornitkim halama), bilo na slobodnom prostoru. 0 izvedbama
rasklopnih postrojenja bit Ce joS govora (poglavlje 9).

1.3. NAPREZANJE U RASKLOPNIM POSTROJENJIMA

Aktivni dijelovi rasklopnih postrojenja nalaze se pod naponom i kroz
vodiEe teku struje. Rasklopno postrojenje treba da bude tako izradeno i
t a k ~odriavano da n e dode do oSte6enja djelovanjem napona bilo izmedu
vodifa, bilo izmedu vodiEa i uzemljenih dijelova, a niti djelovanjem velikih
struja koje se - pogotovo u sluEaju kratkog spoja - mogu pojaviti u vodifima. Osim toga treba aparate koji se ugraduju u rasklopna postrojenja
tako odabrati, da mogu izdriati i djelovanje napona i djelovanje struje.
A. Naponi

Slika 1.3. Mreia i rasklopna postrojenja 30 i 10 kV u dijelu grada

(dio mreie na sl. 1.2.)

raspodjeljuju energiju proizvedenu u generatorima na vodove koji povezuju elektranu s mreiom. Medu rasklopnim postrojenjima u mreii razlikujemo transformatorske stanice, ako u rasklopnom postrojenju, osim Evori-

Za elektrifikaciju upotrebljava se trofazni sistem, pa kad se govori o

naponu uvijek se misli - ako nije drukfije spomenuto - na efektivnu
vrijednost linijskog napona.
Razlikujemo nazivni napon mreie i najviSi napon mreie. Nazivni
napon mreie jest prema definiciji konvencionalna vrijednost napona po
kojemu je nazvana mreia. Ako je npr. nazivni napon mreie 10 kV, ne
znaEi da i stvarni napon mreie mora biti tafno 10 kV; on moie biti i viSi
i niZi od 10 kV, a razliEit je u pojedicim taEkama mreie. NajviSi napon

Osim napona frekvencije 50 Hz, uredaj mora podnijeti ispitivanje

udarnim naponom, Eiji je oblik definiran na sl. 1.4. Nagao porast napona
naziva se Eelo, a njegovo trajanje odredeno je spojnicom taEaka za koje
napon iznosi 30010, odnosno 9O0/o tjemene vrijednosti. Trajanje tela prema
preporuci IEC treba da iznosi 1,2 p. Smanjenje napona naziva se hrbat,
a njegovo trajanje do smanjenja na 50010 tjemene vrijednosti prema istim
preporukama treba da iznosi 50 p. Oznaka je za udarni napon talrvog
oblika: 1,2150 p. Takav oblik udarnog napona propisuje naS standard.
Podnosivi udarni napon naveden u tab. 1.3. tjemena je vrijednost udarnog
napona koji mora ispitivani uredaj izdriati a da ne dode do proboja ili
preskoka uz standardne atmosferske prilike. Izolacija uredaja ispituje se
sa 5 udara. Izolacija je dobra ako ne nastane nijedan preskok, a loSa ako

_
1

TABLICA 1.4.

Nazivni, najviii i podnosivi naponi prema njemaEkim propisima

Podnosivi

,-

3
3

.A

1
3
6
10
15
20
30
45
60
110 s
110
150s
150
220 s
220
300 s
380 s

za?titni
nivo
odvodnika
prenaPOna
kV

.- $
.->
1,15
395
7
11,5
17,5
23
35
52
70
125
125
170
170
250
250
330
420

5
13
26
40
60
80
120
175
235
330
415
450
565
660
025
875
1110

udarni
napon

Podnosivi napon kroz 1 min

'

3%

A
rastaviSta

Bm

Bm

-0

o >

20
23
45
52
60 -70
85
75
95
100
145
125
170
195
290
250
325
375
450
520
630
550
750
650
860
750
900 1040
1050 1200
1150 1320
1425 1640

kV

15
25
35
45
60
75
100
145
190
250
310
370
440
535
620
750
900

nastanu dva ili vise preskoka. Ako dode do preskoka samo jednom, ispitivanje se ponavlja sa joS 10 udara. Izdrii li izolacija svih 10 udara, smatra
se da je zadovoljila zahtjevima; ako nastane samo jedan preskok, ne zadovoljava. Ispitivanje udarnim naponom uvijek se izvodi u suhom, bez
obzira da li uredaj sluii za rasklopna postrojenja unutarnje ili vanjske
izvedbe.
PoviSeni standardni podnosivi napon dolazi u prvom redu u obzir za
uredaje i aparate izloiene atmosferskim prenaponima.
Standardni podnosivi naponi za mreie s najviSim naponom 420 kV
navedeni su u tab. 1.3. prema preporukama IEC, jer ih jugoslavenski standard ne propisuje.
NjemaEki propisi predvidaju neSto drukPije najviSe napone mreie i
podnosive napone (tab. 1.4). Treba razlikovati podnosive udarne napone
oblika prema sl. 1.4, ali trajanja 1/50 p,i podnosive udarne napone odrezanog vala.
Prilikom ispitivanja standardnim udarnim naponom izolacija zadovoljava ako pri 5 udara ne nastane preskok ili ako do preskoka dode samo
jednom, no nakon daljnjih 5 udara ne smije ,doCi do preskoka. Ispitivanje

10
22
33
42
53
64
86
119
152
210
262
280
350
405
505
545
750

C
transf.
kondenzatori
kV

,D
kabeli

3.5
10
24
30
40
50
70
90
120
175
220
240
300
355
440
480
640

E
izolato-

n
iAzfamne vo-

kV

dove

6
11
17
25
30
45
70
90

21
27
35
45
55
75
105
140
185
230
275
325
395
460
510
630

TABLICA 1.5.

hrbat

Slika 1.4. Standardni oblik udarnog napona

B
izolatori i
aparati
kV

Najmanji razmaci dijelova pod naponom (prema aTehniEkim propisima za izvodenje postrojenja jake struje
za pogonski napon iznad 1000 Vu)
.

Nazivni napon
kV

1
3
6
10
20
35
60
110
220

Najmanji razmak dijelova

pod naponom
u zgradi
mrn
40
75
100
125
180
300
470
800

na otvorenom
mm

180
260
400
580
1000
2200

se odnosi na izolaciju u zraku, izmedu vodiEa i zemlje. Na taj naEin ispituju se npr. potporni i provodni izolatori, izolatori za nadzemne vodove,
sklopke, otvoreni kontakti sklopaka i rastavljaEa itd.
27

S odrezanim valom ispituje se sa 6 udarnih valova ovim redom: 2 puna

udarna vala 1/50 ys, 2 odrezana vala, kojih je tjemena vrijednost jednaka
vrijednostirna u tab. 1.4, ali je paralelno iskriSte na ispitivanom aparatu
udeSeno tako d a p ~ o b i j eu razmaku od 2 do 4 mikrosekunde, te 2 puna
udarna vala 1/50 ps. Prilikom ispitivanja s punim udarnirn valovima iskriSte je razmaknuto da ne nastane proboj. Ni pri jednom od 6 udara
ne smije nastati preskok, odnosno proboj u unutragnjosti ispitivane naprave. Takvo ispitivanje odnosi se na krute, tekuCe i stlaEene izolacije (npr
unutarnja izolacija transformatora, kabela, kondenzatora) i na sve zatvorene i teSko pristupafne preskoEne staze u zraku, na prekidna mjesta rastavljaEa, sklopaka, osiguraEa i sl.
Za ispitivanje izmjeniEnim naponom frekvencije 50 Hz odredeni su
podnosivi naponi u ovisnosti o ispitivanom uredaju ili aparatu.
Da bi se osigurala postrojenja od preskoka izmedu faza i izmedu neke
od faza i uzemljenih dijelova, propisanisu (tab. 1.5) najmanji medusobni

omski (djelatni) otpor

induktivitet, induktivni
otpor

7 7 7
dvonamotni transformator

kapacitet, kapacitivni
otpor

razmaci faza ili najmanji razmaci izmedu neke od faza i uzemljenih dijelova. Razmaci u tab. 1.5. vrijede za dijelove postrojenja koja se ne ispituju
podnosivim naponima. Spomenuti razmaci ne vrijede npr. za sklopke, rastavljafe i sl. koji su ispitani na propisani podnosivi napon.
I

B. Struje

Pri izboru aparata i dimenzioniranju dijelova rasklopnih postrojenja

treba razlikovati nazivnu struju i struje za vrijeme kratkog spoja.
Nazivna struja je ona koja moie neogranifeno dugo vremena teCi kroz
aparat, stroj ili vodif, a da ne dode do njihova oSteCenja. To medutim ne
znaEi da u normalnom pogonu za neko kraCe vrijeme n e smije kroz spomenute dijelove postrojenja teCi i veCa struja od nazivne bez opasnosti
da dode do oSteCenja.
U sluEaju kratkog spoja razlikujemo udarnu struju kratkog spoja,
rasklopnu struju i struju mjerodavnu za ugrij avanje za vrijeme kratkog
spoja. VeliEina tih struja ovisi o mreii u kojoj Ce biti izgradeno rasklopno

W 6
11111
P ? ?

~ o k a z n iinstrument
boltmetar)

genera,
reaistracioni instrument
stmjni transformator

brojilo (djeiatne energije)

&

signalna iarulja

uEinski rastavljaf

odvodnik prenapona

strujni transformator
s dvije jezgre

P
4

transformator u Stednom

slog jednopolno izoliranih naponskih transformatora

signalna truba
uzemljenje
relej (optenito)

''e

nadstrujni relej

visokofrekventna
priguSnica
priguSnica za srnanjenje
struja kratkog spoja

regulacioni dvonarnotni
transformator

osiguraf

Slika 1.5. Upotrebljeni grafitki sirnboli

28

slog dvopolno izoliranih

; t ~ n s k i h transforma-

distantni relej

"
kratki spoj, proboj ili
preskok

usmjereni relej

priguinica u 0-taEki trans-

Slika 1.5. (nastavak). Upotrebljeni grafiEki simboli

gdje je I efektivna vrijednost struje, o kruina frekvencija, a q~oznaeava

poloiaj vektora I R u momentu t = 0. Kad uzmemo u obzir sl. 2.2. za momentane vrijednosti struja u fazama S i T, dobivamo

Uvedimo jog operator a, koji ima vrijednost

Q

2n
3

= cos -

Postavljeno je I = I R = I S = I T , jer su efektivne vrijednosti struja u svim

trim fazama medusobno jednake.

1/2n/3 = ei 2"/3=

2n
+ j sin = - 0,500 + j 0,866
3

. . . (2.4)
#

2n
Mnoienje s operatorom a znari dakle zakretanje vektora za kut -(120)
3
u pozitivnom smislu (sl. 2.2). Polazefi od (2.4) moiemo odrediti i vrijednost
potencija operatora a. Tako je

- i- j

- cos 4n
3

sin 4n = -0,500 -j 0,866,

3

. . . (2.5)

Dalje je
as = (ej2n1S)S = ej6dS
=

cos 2n

= ej2x=

+ j sin 2n = 1

Za a4 moiemo postaviti
=

( 4 2n13)4 = ,j

= cos

Slika 2.2. Struje u trofaznom simetriEnom sistemu

2n
3

8rlS

= 4 (2r+Zr/S) =

2n
+ j sin =a
3

.. . (2.7)

Analogno dobivamo za viie potencije, pa je

Sinusnu funkciju moiemo prikazati u kompleksnoj ravnini vektorom
modula I i argumenta cp, pa za struju u fazi R imamo
IR

I (COSy

+ j sin

. . . (2.2a)

1p)

cos y--

'3

+jsin

( y--

Y)]

...

jer je za struju u fazi R argument q = y, a u ostalim fazama cp = y 2n

4n
---, odnosno cp = y - -- . Izraze (2.2) moiemo pisati i na slijedebi
3
3

as - . . . . . = a s n

=a4=a7=

a2=

dok za struje u ostalim dvjema fazama dobivamo

IT=I

l=ao=as=

-a

Q5 -

..... = a(3n+l)
8 = ..... = a(Sn +2)

Na isti naEin kao Sto se odreduju vrijednosti za pozitivne potencije,

mogu se odrediti i vrijednosti za negativne potencije, pa je 6'= a2,
4n
6 2 = a i c i s = 1, jer se npr. zakretanjem za -2% i zakretanjem za 3
3
dolazi do istog poloiaja vektora. Prema tome opiri izrazi (2.8) vrijede za
svaki cijeli pozitivni ili negativni broj.
Uzmemo li dakle u obzir (2.3) i (2.8), moiemo napisati izraze za struje
u ovom obliku
I B = I ej*
. . . (2.9a)

3 Vlsokonaponska rasklopna postrojenja

33

Kao Sto je poznato, u simetrifnom je trofaznom sistemu

IR

+ Is + IT = 0

. . (2.10)

pa uvrStavanjem vrijednosti iz (2.9) dobivamo

trofaznim simetrifnim sistemom s obrnutim redoslijedom faza od onog

u simetrifnom trofaznom sistemu - nazovimo ga inverznim sistemom.
trima vektorima istog modula i istog argumenta - nazovimo ga nultirn sistemom.
Upotrebom operatora a moiemo prikazati velifine u direktnom sistemu
izrazima

IRd = Id
Isa = a2Id
ITd = a Id

Sto je i ispunjeno, jer je

. . . (2.12)

l+a+a2=0

Sto se moie i pokazati uvrStavanjem vrijednosti iz (2.4) i (2,5).

Za inverzni sistem vrijede relacije

B. NesimetriEni trofazni sistem

Ako se opteretenje faza medusobno razlikuje, govorimo o nesimetrifnom sistemu. To moie biti posljedica nejednakih impedancija u pojedinim fazama ili nejednakih elektromotornih sila, odnosno to moie biti
posljedica i nejednakih impedancija i elektromotornih sila. No u velikaj
ve6ini praktifkih slufajeva moiemo medutim pretpostaviti da su u normalnom pogonu sve tri faze jednako opterekene (iznimke su sistemi sa
znatnim udjelom jednofaznih lufnih peki u elektrometalurikoj industriji)
i da su impedancije faza medusobno jednake. Nasuprot tome u slufaju
kvara u mreii (npr. kratak spoj izmedu dvije faze) dolazi do nesimetrifnih opterekenja, pa da bismo upoznali prilike za vrijeme kvara, neophodno
moramo povlavati metode prorafuna nesimetrifnih sistema.
U nesimetrifnom sistemu nije moguke prilike u mreii odrediti promatranjem stanja samo u jednoj fazi, pa nije moguke ni trofaznu mreiu
neposredno zamijeniti s ekvivalentnom jednofaznom shemom. S druge pak
strane, odredivanje prilika u nesimetrifnom sistemu na osnovu trofazne
sheme zahtijevalo bi duge rafune. Rastavljanjem trofaznog nesimetrifnog
sistema u tri simetrifna trofazna sistema, koja se mogu prikazati sa tri
jednofazne sheme, postiie se medutim znatno pojednostavnjenje rafuna.
Moie se pokazati da se tri kakva god vektora mogu zamijeniti sa tri
sistema vektora (sl. 2.3):
trofaznim simetrifnim sistemom s redoslijedom faza kao u simetrifnom trofaznom sistemu - nazovimo ga direktnim sistemom,
Oirektni siitem

lnvermi sistem

dok za nulti sistem vrijedi

U (2.13) struja direktnog sistema u fazi R oznafena je samo sa Id bez

oznake faze. To je ufinjeno i za struje invennog i nultog sistema. Prema
tome Id, Ii i I. znafe struje direktnog, inverznog, odnosno nultog sistema
u fazi R. Takvo oznafavanje zadriat kemo i u daljnjim razmatranjima.
Zbrajanjem triju komponenata jedne faze dobivamo stvarnu velifinu
- u naSem slufaju struju - u toj fazi. Prema tome je

Iz relacija (2.16) odredujemo izraze pomoku kojih moiemo za zadane

struje (ili napone) u pojedinim fazama odrediti simetrifne komponente
struja (ili napona).
Ako zbrojimo tri jednadibe (2.16) dobivamo

Nulfi sistem

a uzmemo li u obzir (2.12), za nultu komponentu imamo

Da odredimo direktnu komponentu, pomnoiimo (2.16b) sa a, a (2,16c)

sa aP,te zbrojimo te dvije jednadibe sa (2.16a). Tada dobivamo

Slika 2.3. SimetriEne komponente

pri Eemu je uzeta u obzir relacija (2.12), te da je as = 1 i a' = a.

Pri odredivanju inverme komponente mnoiimo (2.16b) sa a2, a (2.16~)

sa a, pa iz zbroja tih jednadiba sa (2.16~)dobivamo

Na sl. 2.5. i 2.6. odredene su - radi primjera - simetriEne komponente

za jednofazno i dvofazno opterekenje.
Nulta komponenta moie se pojaviti samo onda kad je suma struja u
fazama razliEita od nule (sl. 2.4. i 2.5), a to se moie dogoditi kad osim
triju faza postoji moguCnost zatvaranja strujnog kruga i preko fetvrtog
voda (nulti vodif, uzemljenje).
I

Pomotu izraza (2.18) mogu se dakle odrediti simetrihe komponente

nesimetriEnog trofaznog sistema, a pomdu izraza (2.16) struje u fazama
pomoCu simetrifnih komponenata.
Na sl. 2.4. prikazano je grafifko odredivanje simetriEnih komponenata, koje se osniva na izrazima (2.18). Prikazana konstrukcija donekle
pojednostavnjuje grafifko odredivanje. Najprije se ucrta struja u fazi
S, na nju struja u fazi R, a na ovu struja u fazi T. Zbroj struja - prema

D~rektnr srstem

Oirektnl sistem

lnverznl sistem

lnverlni sistem

Nulti srstem

-r,47'

--

Nultl sistem

I,,

c)
Slika 2.5. Odredivanje simetrifnih komponenata za
sluEaj jednofaznog optereeenja

c)

Direktni sistem

hvermi sistem

Slika 2.4. Primjer odredivanja simetrifnih komponenata

(2.18a) - prikazuje trostruku vrijednost nulte. komponente 1,. Da se

odredi direktna i inverzna komponenta, nacrtaju se krugovi oko vrha
struje Is i poEetka struje IT, Sto omoguCava jednostavno odredivaxije vektora aIs i a21s odnosno vektora dTi aqT. Spajanjem pofetka vektora aIs
s krajem vektora a21Tdobivamo trostruku direktnu komponentu, jer ona
predstavlja zbroj vektora a I , IRi aqT, a to je baS 31d (2.18b). Spajanjem
pofetka vektora a21s s krajem vektora aIT, dobivamo trostruku inverznu
komponentu, jer je to upravo - prema (2.18~) 31i. PoznavajuCi veliEinu i smjer 31d, 3& i 31, moiemo nacrtati direktni, inverzni i nulti sistem
simetriEnih komponenata, s tim - kako je veC naglaSeno - da smjer
odredenih komponenata odgovara smjeru u fazi R.

6)

0)

Slika 2.6. Odredivanje

simettitnih

c)

komponenata za slutaj dvofaznog opteredenja

37

U dosadaSnjim razmatranjima prikazani su odnosi za struje; izvedeni

odnosi medutim vrijede i za napone i za elektromotorne sile u trofaznom
sistemu.

Naravno da se odredivanje simetrifnih komponenata moie provesti

i analitifki, koristeCi opet izraze (2.18).

Da to ilustriramo, posluiimo se primjerom na sl. 2.4. Struje u fazama su

I, = 30,OO (cos 0'

j sin 0') = 30,OO
Is = 25,OO (cos 135'
j sin 135') = - 17,68
IT = 40,OO (cos 90' f j sin 90') = j 40,OO

C. Ekvivalentne jednofazne sheme

+ j 17,68

Rastavljanjem na simetriEne komponente moguCe je prilike u nesimetriEnom sistemu prikazati sa tri trofama sistema (sl. 2.7). Tada je moguCe

Iz relacije (2.18a) dobivamo

Da bismo odredili direktnu komponentu prema (2.18b), izraEunajmo najprije slijedebe veliPine

a Is

25,00/135' f 120' = 25,00/255' =

= 25,OO (cos 255'
j sin 255') =
- - 6,47 - j 24,15

a21T= 40,OO /90 f 240' = 40,O /3300 =

= 40,OO (cos 330' f j sin 330') =
= 34,64 - j 20,OO

-0

-.

Slika 2.7. Trofazne sherne sistema sirnetrienih komponenata

definirati impedancije, koje nazivamo direktnom (Zd), inverznom (Zi) i

nultom (Z,). U prva dva sluEaja potreban je trofazni simetrirni napon, dok
je za odredivanje nulte impedancije potreban jednofazni napon.

UvrStavanjem u (2.18b) dobivamo

Slika.2.8. Jednofazne ekvivalentne sheme sistema s h e t r i r n i h komponenata

Da bismo odredili inverznu komponentu prema (2.18c), izraEunajmo velifine

a21s = 25,00/135'
240' = 25,00/375' = 25,OO /15' =
= 25,OO (cos 15'
j sin 15') =
= 24,15
j 6,47

a IT

40,OO /90 f 120' = 40,00/2100 =

j sin 210') =

= 40,OO (cos 210'

Dakle, prema (2.18~)dobivamo

Mjesto da radimo s trofaznim shemarna, pogodnije je upotrijebiti jednof a m e ekvivalentne sheme (sl, 2.8). Za pojedine sheme moiemo postaviti
naponske jednadibe

Ako medutim pretpostavimo, Sto je najfeSCi slufaj, da na mreiu djeluje

simetrifni sistem elektromotornih sila, moiemo postaviti Ei = 0 i E, = 0,
pa naponske jednadibe glase

Vd = Ed- Id Zd

. . . (2.20a)

v. = -1. z.
v, = -I, z.

. . . (2.20b)
. . . (2.20~)

39

Pomodu jednofaznih ekvivalentnih shema mogu se - kako femo kasnije

vidjeti - odrediti veliEine struja i napona u nesimetriEno opterecenim
mreiama. No najprije je potrebno znati odrediti velifine impedancija u
pojedinim jednofaznim ekvivalentnim shemarna.
2.2. Zanemarenje djelatnih otpora
Odredivanje struja kratkog spoja u visokonaponskim mreiama moiemo provesti s dovoljnom taEnoSCu, ako mjesto s impedancijama raEunamo
samo s reaktancijama. Tako odredene struje kratkog spoja veCe su od
stvarnih struja. Razliku (apsolutnu pogregku) moiemo odrediti iz relacije

dok se relativna pogregka hi dobiva dijeljenjem apsolutne pogreSke s taEnom vrijednoifu, pa je

Slika 2.9. Ovisnost pogreSke pri odredivanju struje kratkog spoja uz

zanemarenje djelatnog otpora o
omjeru djelatnog otpora (R) i reaktancije ( X )

Ovisnost relativne pogreSke o omjeru RIX prikazana je na sl. 2.9.

Smatra se da je prilikom odredivanja strujs kratkog spoja postignuta
dovoljna taEnost i uz zanemarenje djelatnog otpora, ako je
X
arc tg - > 60"
R

2.3. REAKTANCIJE SINHRONIH GENERATORA

. . . (2.23)
A. OdrZanje toka i vremenska konstanta

odnosno, ako je

Sto odgovara jsl. 2.9) pogreSci neSto vedoj od 15O10.

Spomenuti uvjet normalno je uvijek ispunjen u visokonaponskim
mreiama.
Tako se za sinhrone generatore (Lit. 22) omjer RIX krede u granicama
a za transformatore imamo srednje vrijednosti u ovisnosti o nazivnoj snazi
2,5
10
50
100
250

MVA
MVA
MVA
MVA
MVA

0,100
0,075
0,040
0,030
0,025

Pri svakoj brzoj promjeni stanja mora se rafunati s magnetskom tromoSCu, jer se magnetski tok ne moie naglo promijeniti.
Po drugom Kirchhoffovom zakonu moiemo, naime, postaviti za strujni
krug s djelatnim otporom i induktivitetom
. . . (2.24)
Ri
= e,
dt

+3

gdje su i i e momentane vrijednosti struja i napona, R djelatni otpor, a cp

momentana vrijednost toka obuhvacenog svitkom u strujnom krugu.
Integriranjem od 0 do A t dobivamo
At
At
~
j dt i
e dt
. . . (2.25)

=/
0

Za sluEaj kad je A t + - 0 , oba integrala takoder teie k nuli, pa i

A cp teii k nuli. U posebnom slufaju, kad je R = 0 i e = 0 , Sto postiiemo
premogtenjem izvora napona, izraz (2.24) glasi

Za zraEne vodove omjer R / X nalazi se u granicama

dok je za kabele

od 0,10 do 0,50
od 0,30 do 1,00

a odatle

p = konst.

To znaEi da se tok obuhvaden namotom s djelatnim otporom ne moie brzo

promijeniti (A cp -+ O), d'ok bi tok obuhvafen namotom bez djelatnog otpora
sta1n.o ostao nepromijenjen
(40 = konst).
.
Pogledajrno na dva jednostavna primjera posljedice magnetske tromosti.
Zamislimo relej sa ieljeznom jezgrom i s namotom prikljueenim na
akumulatorsku bateriju (sl. 2.10). Pretpostavimo da je pomiEna kotva prislonjena uz jezgru. Struja kroz namot odredena je tada naponom baterije
i djelatnim otporom namota (i, = EIR). Pretpostavimo dalje da cemo u
-

niEni tok, koji proizvodi struja magnetiziranja, obuhvacen je sekundarnim

riam~otom.~i5tpostavimoda u momcritu nast%ka kratkog-spoja taj tok
ni~T-j?dnaknuli.Ako dakle u momentu nastanka kratkog spoja sekundarrii namot obumac'aanGki t o k , taj tok mora ostati konstantan, uz pretpostavku da je djelatni otpor sekundarnog namota R = 0. htodobno f e izmjeniEni tok obuhvaken primarnim namotom morati i dalje postojati, da bi u
primarnom namotu inducirao protuelektromotornu silu, koja se suprotstavlja narinutom naponu iz mreie. Da-bi
se odriao ko.nstantan tok u
sekundarnom namotu potrebna je istosmjerna struja u sekundarnom namotu. Trenutna. pojavaistosmjerne komponente sekundarne struje izmijenih b i a obuhvaken primarnim namotom, kad se ne bi istodobno pojavili-istosiiljerna: komponenta primarne struje. Osim toga, proizvodnja
izmjeniEnog toka obuhvacenog primarnim nam5toiiC traii izmjeniEnu
struju u prirnarnom namotu. Taj bi tok proizveo izmjeniEni tok kroz sekundarni namot, da se nile pojavila i izmjeniEna komponenta sekundarne
struje. Prema tome i u primarnom i u sekundarnom namotu teku i istosmjefna i izmjeniEna komponenta struje kratkog spoja. Izmjenihe komponente struje podriavaju se narinutim naponom i one fe ostati i nakon
nestanka istosmjerne komponente struje, k6ja opada kako se energija
toka troSi u djelatnom otpol-u namota. VeliEina istosmjerne komponente
struje ovisi '~''~elifinitoka obuhvaCenog sekundarnim namotom u momentu nastanka kratkog spoja.
Da karakteriziramo brzinu promjene neke veliEine, obiEno uvodimo
pojam vremenske konstante. U strujnom krugu, u kojem su u seriju spojeni otpor R i induktivitet L, kroz koje je u momentu nastanka kratkog
spoja tekla struja i,, promjena struje odredena je rjegenjem diferencijalne
jednadibe
,

Slika 2.10. Promjena struje u namotu releja prouzrokovana trenutnim odmicanjem kotve u momentu ( t i ) i trenutnim primicanjem kotve u momentu (t2)

momentu t, naglo odmaknuti kotvu od jezgre. Taj pomak dovodi do poveCanja zraEnog raspora izmedu jezgre i kotve&._.._
Sto poveCava
.._.__._.. - ma_gne$ki otpor
u Kru 11. H U ~ U Ccia
~ se magneEE'TGk ne moze naglo promijeniti, kSz'evljezo z r a m ~ r p r o t j e c a C
t e n e p o s r e ~ ~ ~ b -'akdt<iiiiii
i m ~ ~ ~ i
Toma<O-i-plii:5e
odmicailjq.
.a-..t6 '-Ghk-&avoja
.tjitimagii6e.,Sarii6'-kai&o-,rbi.-hamot
p-fo~cve-S:a-as~r-ii
~--~E6,V5-C;i-j-e
a
biti
.

..----,

- ....

. - .-

koje glasi

i,

- tR1L

. . . (2.28)

-'IT

. . .(2.29)

Izraz (2.28) moiemo pisati u obliku

i = io

gdje je

"odrzi istito&.~.~oredpovecanja,
m.agn,esk,cg..otp.ora.Nakon naglog poveICanja stru'e neposr'edm
.. - - .
..* nakon odmicanja kotve struja-.EC-u-n3motuop-aati&ok.ne
postigne vrijednost io koju je imala prije odmicanja kotve.. Za
.. -.
-.
to vrijemq i magnetski t o k o p a d a ~.a'%nergija niagrietslibg toka tr@i2 %... ~
vremenslta ko.nstanta strujnog kruga. Omjer induktiviteta (Q s) i djelatnog
djelatnom..otporu n a m o w i i i i a h d - - ' 5 t ~ p o ~ T g n e shcionarno
mo
stanje
nag10 pRrirn&nem9.. kotvu jezgri . (moment t, na. 37:3:10); neb$ . ni tada u
otpora (Q) ima dimenziju vremena (s). $to znaEi d a neki strujni krug ima
prvom trenutku d o 5 do promjene magnetskog-toka, iako- Ce se s m ~ j i t i
vremensku konstantu T sekunda? Ako postavimo da je t = T, za izraz
mG6_kLYit$5r: T a F v ~ ~ ~ ~ k ~ . T f ~ ~ . ~ ; ~ ~ n ~ ~ j q s koja
~ r u j e . ~ u ~ n a m o ~(2.29)
u , moci Cemo napisati
Ce postepeno rasti, dok opet ne postigne F j e . ost ii,-kad Cei to1 postiCi
LriZjSEsT-ki5jTi
..
-. ..
;ie~.itiiaoFpCj6.~~canja
-kotve.
U drugom primleru pmmotrimo prilike u transformatoru kojemu j e
r i m a m ~ a m ~ o ~ ~ ~ ~ l j u ~ ~ n - ~ i -s ~~ ~z ~u e, ,~; a
5cvbrene.
s i-i s e k ~ ~ ~ ~ ~ e ~
jer je e = 2,7182.. . Vremenska je konstanta, dakle, vrijeme nakon kojega
se &?g@i~i.
u transf~rZ$t@i~~akiihi+kp-spqjiflo sekundarne stece promjenljiva veliEina opasti na 0,368 poEetne vrijednosti (sl. 2.11). Vrea k e ? U_normal.nom pogonu, daklei pnj-e nastanka. kratkog
.. . ..spoja, izmje'

. . .

menska konstanta moie se definirati i kao vrijeme za koje bi promjenljiva

velifina postigla vrijednost nula, ako bi se promjena nastavila onom brzinom koju je imala u prvom momentu (crtkana linija na sl. 2.11). Tangens
kuta nagiba tangente imosi

Vremensku konstantu moiemo mjesto induktivitetom prikazati i magnetskim tokom, pa je

! = w Q, = Li, gdje je w broj zavoja.

jer je P

Slika 2.11. Znafenje vrernenske konstante

'Slika 2.12. Krivulja opadanja

struje (2.28) u polulogaritarnskorn
di jagrarnu

Jednadiba tangente na krivulju u ta&i t = 0 glasi

odakle se za t = T dobiva i = 0.
Ako poznamo vremensku konstantu, moiemo neposredno odrediti kad
Ce biti dostignuta desetina, stotnba itd. poEetne vrijednosti (sl. 2.12). To
odredujemo izrazom
i
-+

log
t = ~ log e
Postavimo li, naime
vamo t

..

&
= 10, dobit Cemo t = 2,303 T, za 20 = 100 dobi'l
2

2.2,303 T itd.

U izrazu (2.35) imamo i tumaEenje radi Eega bi tok ostao stalno nepromijenjen, ako pretpostavimo da je R = 0. Vremenska konstanta je tada
neizmjerno velika, pa Ce i promjenljiva veliEina - u nagem sluEaju tok,
a za sluEaj prikazan u (2.28) struja - ostati stalno jednaka ,pEetnoj vrijednosti (i = io).
Naravno da provedena promatranja vrijede i za sluEaj kad razmatrana
veliEina postiie neku konaEnu vrijednost razliEitu od nule. Ako tu konaEnu vrijednost oznaEimo sa is, a poEetnu vrijednost sa i,, promjenu Clemo
moCi prikazati izrazom
gdje prvi Elan predstavlja stacionarnu struju, a drugi Elan prolaznu struju,
koja je za t = 0 razlika izmedu poEetne i konaEne vrijednosti struje.

B. Prilike u generatoru za vrijeme trajanja kratkog spoja

Pretpostavimo da uzbudeni sinhroni generator mtira u praznom hodu,
dakle s otvorenim stezaljkama. Magnetski tok koji proizvode amperzavoji
rotora (uzbudeni namot) obuhvaeen je uzbudnirn namotvm, a dio toga toka

1,
,

obuhvaken je i namotom statora. Velifina toka~o.b~~ai..ena&st~t,~,rs~i.m

na~o_t_om.ovisi~medusobnom
poloiaju rot0ra.i statora. BuduCi da-,.sepri
nagloj
-,,--.-..- ~ r o----...
m j e nprilika
i..--, ...... ne moie naglo promijeniti tok, prilike ,,u
generatoru za vrijeme trajanja kratkog spoja ovisit Ce o tokuobuhvakenom
n~m0tom~st.atora
u trenutku nastanka kratkog spoja.
Razmotrimo najprije prilike u generatoru, ako kratki spoj na stezaljlcama nastane u trenutku kad je tok obuhv~statorskim~namatarn..ma=
--.ksimalan. Poloiaj rotora prema statorskom namotu u trenutku kratkog
spoja prikazan je na sl. 2.13a. Radi bolje preglednosti namot rotora i statora prikazan je sa po jednim zavojem.

rotstaviti magnetskom tooku~~proiz~edenom

od uzbudnog namota. S t r u j a
f k t ~ rn?ksj.na!ng
e
.vrijednost .polo.v%XpjiiCide (6.=3 nakon nastKratEg-spoja, jer se daljnjim zakretanjem rotora ponovno smanjuje tok
pioi%eden
od uzbudnog namota, a obuhvaken namotom statora. Odria.nje03T~5bu5GaCenogstatorskim namotom traiit Ce u ovom sluEaju pulzir$.~m-struiu. u st-atpru (sl.L2.14), koju moZemo rastaviti u dvije komponente: istosmjernu (i,') iizmjenifnu, koja se superponira na istosmjernu
kom~onen1.u~

Slika 2.13. Magnetski tokovi u sinhronom generatoru za vrijeme kratkog spoja ako
kratki spoj nastane u momentu kad je tok obuhvafen namotom statora maksimalan;
(a) u -momentu nastanka kratkog spoja, (b) fetvrt periode nakon nastanka kratkog
spoja, (c) pola periode nakon nastanka kratkog spoja

I
i
I

1
I
E
i

it

'

U-trenutku
kratkog spoja u n-.ptu
~ , t + t o r a g . ~ ~ . s t r j.e-r.
uje,
-- ._-. . nastanka
-.
smo pretpostavih da je generator'6ioioip-nom
h ~ d u , . a - i , , n anpa~s t~e z a r j k ~ a . j ~ . ~ ~ : ~ ~ e ~ r je
i . utokkoji
X , j e r obuhvaka statorski nam0.t-m_a&ima&%. Kad n e bi bilo kratkog-Ypoj'a na stezaljkama generatora, tok obuhvaken statorskim namotom mijenjao bi se radi okretanja rotora prema
.cos 9, gdje je @
,,
rnaksimalni tok, a 9 kut zakretanja
izrazu vs-=
rotora fstvarni kut za generator s jabim parom ~ o l o v a ~ , . a . . e l..kut.
ti,
za generator s viSe p a n polova). Z&
nastanka kratkog spoja na stezalj-'
kama, mebutirn, ni t o t - i j m v a k e n n ~ ~ o ~ ~ : s t ~ t o rtok
a a "objlvaben
ni
namotom rotora, ne moie se promijeniti, ako p r e t p o s x a o da.Je djelat*
_otpor n a r n ~ . ~ 5 ~ - n i ' R o t o r okreke
r : s e i sve je manji dio toka proizvedenog pl uzbudnog n,amota obuhvaeeri statorskim namotom, p&se radi
m
d
u koja treba. da bude
odrianja toka p o j a v l j u - @ ~ @ ~ a ustatorsk0.m e
tolika da odrii ukupni
_ _ _. . . tok
.. .na
.
.
veliEini. .Cetvrtinu.. periode
Eonstantnoj
. . .. . .
..
(19
nakon nasta,nka kratkog spoja (sl. 2.13b) tok pmizveden uzbud... . .
nirn..n=atom.n&.b-itL.
obu-hvaken stat.or.s_kig-.n,eoto?, pa ., b e . kr0.z
statz_m"at.i_..pPr_qtjecatitolika struja da. protjera onoIiki tok, koli@,;je
p.ost9a.o- u trenut.ku:nii$t.~iaXiatkog spoja. Dal'n'im
Ak
okretanjem. fotora
t n k p r o i z s r e d g n o ~ 1 ~ b ~ g ~ . . n a ma oobuhvaken
&~,
od stators og .n.am_q:@,
postaie sve veki, a k i m a suprotan smjer od onog koji. je. h a o u trenutku
&astanka k r a k o g s m pa ~t5Ti]a"~Statorskom n-otu
i dalje mora
rasti. Sada naime ne_s.amoda m o r a ~ o i z v e s t tok
j
kojil:j:eZ:postojao u trep t k u nastanka kratkpg~spoja,~.neg!goi~~roiua.mpenavoje
koji...&Ce su-

=?)
----*--

46

'w

Slika 2.14. Struja u statorskom namotu (is) sinhronog generatora za vrijeme kratkog spoja, ako kratki spoj nastane u
momentu (9. = 0) kad tok obuhvafen statorskim namotom (YS)
maksimalan (eS napon na stezaljkama. prije kratkog spoja)

P r o m o t r h o sada prilike u generatoru, kada do kratkog spoja dode

u momentu (6 = 0) kad tok obuhvaken statorskim namotom bude jednak
nuli (cp, = 0). Prilike u neoptereCenom generatoru u tom trenutku prikazane su na sl. 2.15a. Buduki da u trenutku kratkog spoja ne postoji tok
obuhvaken statorskim namotom, uz pretpostavku da je R = 0, ne smije
se ni nakon nastanka kratkog spoja pojaviti tok. Zakretanjem rotora iz
poloiaja koji smo oznaEili sa 9 = 0, povekat Ce se tok proizveden namotom mtora, a obuhvaken namotom statora, pa be radi toga da bi se
odriao cp, = 0, poteCi kroz kratkospojeni namot statora struja koja ke proizvoditi amperzavoje koji be se suprotstavljati amperzavojima proizvedenim od struje u rotoru. Maksimalni tok proizveden namotom rotora,
z

a obuhvaken namotom statora, bit Ce za 9 = 2 odnosno za poloiaj

rotors prikazan na sl. 2.15b, pa Ce u tom trenutku i struja u statorskom
namotu morati biti maksimalna (sl. 2.16). Daljnjim zakretanjem rotora,
a u trenutku kad je 9 = n, dobi ke rotor u poloiaj prikazan na sl. 2.15c,
kada Ce biti cp, = 0, pa Ce i struja u statoru biti is = 0. Daljnjim pomakom rotora tok proizveden namotom rotora, a obuhvaken namotom statora, rast be, ali u izmijenjenom smjeru, pa t e i struja u statorskom
namotu, da bi proizvela tok koji se supmtstavlja toku rotora, promijeniti
smjer. Radi toga je struja kratkog spoja u statoru izmjenifna struja
jednake frekvencije, kao i frekvencija struje opteretenja.
SluEajevi prikazani na sl. 2.13.-2.16. graniEni su sluEajevi pa su, naravno, moguki i svi medusluEajevi, odnosno kratki spoj moie nastati pri
bilo kojem poloiaju rotora.

Ako npr. nastane kratak spoj u momentu 6 = 60, tokovi obuhvakeni

pojedinim fazama namota statora iznosit be: cp,, = 0,5 a,,, cpss = 0,5 Q,,
i (PTS - - 1,O @,,. Radi magnetske tromosti, a uz pretpostavku da je djelatni otpor R = 0, takvi tokovi trajno ke obuhvatati namote pojedinih
faza, pa ke se - da bi se takvi tokovi o!riali
- pojaviti u pojedinim
fazama istosmjerna komponenta struje (is na sl. 2.14). Naravno da ke
smjer i veliEina struje ovisiti o smjeru i velifini toka koji treba odr05 FAZE R

Slika 2.15. Magnetski tokovi u sinhronorn generatoru za vrijerne kratkog spoja, ako
kratki spoj nastane u mornentu kad je tok obuhvaCen narnotorn statora jednak nuli.
a) u rnomentu nastanka kratkog spoja
b) Cetvrt periode nakon nastanka kratkog spoja
C) pola periode nakon nastanka kratkog spoja

U dosadagnjim razmatranjima promatrali smo samo namot jedne faze

statora, ali slifnim rezoniranjem dolazimo i do prilika u sinhronom gen e r a t o r ~ ,ako uzmemo u obzir namote svih triju faza koje su rasporedene po statoru. Tok proizveden namotom rotora miruje u odnosu na
rotor, a rotira sinhronom bninonl u odnosu na stator. Ako pretpostavimo
da je raspodjela magnetelcog poija u zraEnom rasporu sinusna, tok proizveden namotom rotora moiemo rastaviti u tri toka nepomifna prema
statoru, ali vremenski promjenljiva po zakonu sinusa. Ta tri toka medu0

05
. FAZE T

Slika 2.17. Definicije uzduine i p o p r e b e osi, te osi narnota

statora u sinhronorn generatoru

Slika 2.16. S t r i ~ j au statorskorn narnotu (is) sinhronog generatora za vrijerne kratkog

spoja, ako kratki spoj nastane u momentu (8 = 0) kad je tok obuhvafen statorskirn
namotorn (cp,) jednak nuli (cp, = 0). (e, napon na stezaljkama generatora prije kratkog
spoja)

sobno su pomaknuta za 1200, a njihove trenutne vrijednosti ovise o

poloiaju rotora, pa ih moiemo .prikazati relacijama
. . . (2.37a)
( P R ~= QSln
cos Q
( F S ~= Qsmcos ( 8 - 120')
. . . (2.37b)
cprs = QSmcos (19 - 240')
. . . (2.37~)
gdje je as, maksimalna vrijednost toka, a 6 kut izmedu uzduine osi
polova rotora i osi namota faza R (sl. 2.17). Kut 6 je funkcija vremena,
jer je 8 = wt.

iavati, pa se moie pojaviti i slufaj da u jednoj od faza n e bude istosmjerne komponente struje kratkog spoja (u fazi R kad je 6 = 90' i
6 = 270, u fazi S za 6 = 30' i 210, a u fazi T za 6 = 150' i 330').
Tok proizveden od rotora, koji dakle rotira sinhronom brzinom, djelovat 6e na statorski namot, pa be taj tok - ovisno o poloiaju r o b r a nastojati ili oslabiti ili pojaEati tok obuhvaken namotom statora. To nastojanje, radi odrianja konstantnosti toka, dovest be do pojave izmjeniEne komponente struje kratkog spoja u namotima statczra.Vrijednost
izmjenifne komponente struje u pojedinim fazama ovisit be o medusobnom poloiaju rotora i namota tih faza, pa 6e fazni pomak medu strujama u pojedinim fazama iznositi 120'. Na sl. 2.18. prikazane su struje
u faznim namotima za slufaj nastanka kratkog spoja u trenutku kad je
= 45'. U svim sluEajevima nacrtani su tokovi koji moraju ostati kon'stantni (cpRs, psS i ( P T ~prikazani punom linijom), kao i tokovi proizvedeni
od rotorskog namota, koji bi bili obuhvateni od statorskih namota poje1 Visokonaponska rasklopna postrojcnja

49

A
'RS

I
'SS

Faza S

i1
I
'lika

2.18. Strule

kratkog s w j a u statorskim namotima za slueaj nastanka kratkog

spoja kad je 6 = 450

dinih faza kad ne bi postojao kratki spoj (yR:, yS/ i y T l prikazani crtkanom linijom nakon nastanka kratkog spoja). U svim sluEajevima izmjeniEna se komponenta struje superponira na istosmjernu komponentu;
amplitude izmjeniEnih komponenata struja u svim fazama medusobno
su jednake, dok je vrijednost istosmjerne komponente stmje kratkog spoja
ovisna o toku u trenutku nastanka kratkog spoja (ovisna dakle o trenutku
nastanka kratkog spoja), a suma istosmjernih komponenata struja jednaka je nuli.
Tok obuhvafen rotorskim namotima konstantan je i takav f e ostati
i nakon nastanka kratkog spoja, Eemu se suprotstavljaju tokovi statora.
Istosmjerna komponenta struje kratkog spoja u statorskim namotima
proizvodi tok koji u odnosu na stator hliruje i Eija je indukcija sinusno
raspodijeljena u zraEnom rasporu, isto onako kako je to bilo u trenutku
kratkog spoja. Tome toku, koji u odnosu na stator miruje, bit f e u rotoru
potrebna izmjeniEna struja, da bi se odriao konstantan tok obuhvafen
rotorskim namotom. S druge pak strane, izmjeniEne komponente strujs
kratkog spoja u trima fazama proizvest f e tri izmjeniEna toka, koji se
mogu zamijeniti jednim sinusno rasporedenim tokom, ali koji rotira sinhronom brzinom. U odnosu na rotor, rezultantni tok proizveden od izmjeniEnih komponenata struja kratkog spoja konstantan je tok, koji f e opet da se odrii tok obuhvafen namotima rotora - trebati u rotorskom
namotu istosmjernu struju. Struja u rotoru bit f e dakle sastavljena od
istosmjerne i izmjeniEne komponente struje. Pojava j edne i druge komponente struje nefe medutim ovisiti o trenutku nastanka kratkog spoja.
Bez obzira na trenutak nastanka kratkog spoja pojavit f e se naime isti
tokovi (gledajufi stator kao cjelinu) proizvedeni kako od istosmjerne,
tako i od izmjeniEne komponente struje kratkog spoja u statorskim namotima, a cjelokupni tokovi statora (a ne tokovi pojedinih faza) mjerodavni su za pojavu struja u rotorskom namotu.
Sva dosada provedena razmatranja osnivaju se na pretpostavci da
su djelatni otpori jednaki nuli. Ako medutim uzmemo u obzir djelatne
otpore, nefe se mofi odriati konstantan tok koji je z a t e e n u trenutku
kratkog spoja, jer f e se njegova energija troiiti za pokrivanje gubitaka
u namotima i ieljezu. Radi toga f e tok z a t e e n u trenutku nastanka
kratkog spoja postepeno opadati, dok potpuno ne nestane. Gubici dovode
do smanjenja toka proizvedenog od namota statora, pa tok proizveden
rotorskim namotom sve viSe prodire u namot statora, dok se konaEno
ne uspostavi stanje kao da imamo generator opterefen reaktancijom
konstantne veliEine, jer je djelatni otpor namota generatora vrlo malen
u odnosu na njegovu reaktanciju. Prema tome i istosmjerna i izmjeniEna
komponenta struje kratkog spoja u statoru opadaju, s tom razlikom,
da istosmjerna komponenta potpuno nestane, dok Ce se izmjeniEna komponenta konaeno stabilizirati i ostati sve dok traje kratak spoj. UzevSi
u obzir utjecaje na rotor, o Eemu je vei. bilo govora, moiemo tvrditi da
izmjeniEna komponenta struje u namotu rotora opada kao istosmjerna
komponenta struje u statoru, a istosmjerna komponenta struje u rotom
kao izmjeniEna komponenta struje u statorskom namotu.
Na sl. 2.19. prikazana je promjena struje kratkog spoja u statorskom
namotu za sluEaj kad nema istosmjerne komponente, i za sluEaj kad se
ta komponenta pojavljuje.

Potrebno je da sada odredimo izraze za induktivitete i meduinduktivitete.

Induktivitet faznog namota mijenja se s poloiajem rotora; najveti je
kad se uzduina os rotora poklopi s osi namota, a najmanji kad popreEna
os padne zajedno s osi namota. Period promjene jest 180, a maksimum
za fazu R pojavljuje se pri 9 = O0 i 6 = 180'. Takav zahtjev zadovovoljava izraz
LR = Go LR' cos 26
. . . (2.40a)

Takva promjena induktiviteta (Lit. 4) dobro odgovara stvarnim promjenama (sl. 2.23).
Gore navedeni izraz potjeEe iz slijedetih razmatranja. Induktivitet
faze R proporcionalan je toku koji proizvodi struja toga namota, dok
su ostali namoti bez struje. Taj tok moiemo podijeliti u dva dijela: dio
VIR,koji se zatvara u samom statoru, i dio (P~R,
koji prelazi u rotor, pa
je radi toga ovisan o poloiaju rotora prema namotu faze R. Dio toka
(PZR moiemo prikazati relacijom

. . . (2.41)
~ i~
R
Drugi dio toka, da bi se uzelo u obzir kretanje rotora, treba rastaviti u
uzduinu i popreEnu komponentu toka. Buduki da je protjecanje sinusno
rasporedeno na obodu statora, moiemo raEunati da u smjeru uzduine
osi djeluje protjecanje ORcos 9, koje proizvodi tok y ~ d ,a da u smjeru
popreEne osi djeluje protjecanje - OR sin 8, koje proizvodi tok (PR~.Kad
bi se uzduina os poklapala s osi namota, toku y ~ dodgo,varao bi induktivitet LRd. Buduki da ta poklapanja trajno ne postoje, odnosno javljaju
se samo u pojedinim momentima, za t e tokove moiemo postaviti
(PIR

=L

. ..(2.42a)

LRdiRcos 8
qRp= -LRPiRsin 9
( P R ~=

. . . (2.42b)

To su tokovi u uzduinoj i poprehoj osi, a da se dobije tok faze R treba

t e tokove projicirati u 0s R, pa za tok koji prelazi u rotor imamo
( P 2 ~= ( P R ~
COS 8

. . . (2.43)

-( P R ~sin 9

a odatle
yPR= LRdiRcos28

+ LRqiRsin29

LRdcos29

+ La

sin29) iR

. . . (2.45)

Iz (2.45) se vidi da je induktivitet faze R jednak izrazu u zagradi, pa

pojednostavnjanjem dobivamo
1
LR = L ~ R -j-( L R+
~ LRJ +

Za fazu S imamo sliEno, ali s tom razlikom da se maksimum postiie

za 9 = 120' i 300, jer je os faze S prema osi faze R zakrenuta za 120'.
Izraz za induktivitet faze S dakle glasi
~ n a l o g n otome, za fazu T imamo (faza T zakrenuta je prema fazi R za
,240' ili za -120')

Buduki da su svi namoti na statoru izvedeni jednako, mora biti

kao i

LRo= Lso = LTo= Lo

.. . (2.48)

LR1= L{ = L; = L1

. .. (2.49)

pa su izrazi za induktivitete faza

+ L, cos 2 (9- 120)

Lo + LI cos 2 (9+ 120')

. . . (2.50b)
. . . (2.50~)

Ls = Lo
LT .=

Medusobni induktivitet namota dviju faza takoder se mijenja s poloiajem rotora, pa njegovu vrijednost moierno odrediti slienirn postupkom
kao i induktivitet faznog namota. I sada nloiemo tok koji proizvodi struja
iR,a obuhvata ga namot faze S, podijeliti u dva dijela: dio (PISR, koji se
zatvara u statoru, i dio (P~sR, koji prelazi u rotor. Dio toka u statoru imosi

. . . (2.44)

Ukupan tok koji obuhvaka fazu R, a proizveden je strujom iste faze,

dobiva se kao zbroj tokova V l R (2.41) i (P,R (2.44), pa je
yn = LRiR = (LIR

Kad usporedimo taj izraz sa (2.40a), dobivamo da je

dok tokove koji prelaze u rotor moiemo - kao i prije - rastaviti u

uzduinu yRd (2.42a) i popreEnu (PR,, (2.42b) komponentu. To su tokovi
proizvedeni strujom iR, a da se dobije tok obuhvaken namotom faze .S,
treba t e tokove projicirati na os faze S. Prema tome tok proizveden
strujom u fazi R koji prelazi u rotor, a obuhvaken je namotom faze S,
iznosi
( P ~ S R= y

~ cos
d (8- 120')

-yRqsin (8- 120')

,.

. . .(2.52)

jer je os faze S za 120' zakrenuta prema osi faze R, pa je - uzevSi u

obzir relacije (2.42a) i (2.42b). (P?sR

= LRdiRcos 9 cos (8- 120')

tL,, ia sin 6 sin (0- 120')

. . . (2.53)

Ukupan tok proizveden strujom iR, a obuhvaCen namotom faze S, iznosi

dakle
~ S =
R Mh's iR = [MISRt L R cos
~ fl cos (fi - 120) t
. . . (2.54)
L~~sin 8 sin ( 8 - 120)] iR

lz (2.54) dolazimo do izraza za meduinduktivitet

. . . (2.60a)
. . . (2.60b)
. . . (2.60~)

Mudn= MRud= MudCOS 9.

Muds = Msed = Mpdcos (8 - 120)

cos (2 8- 120),

LRd-LRq
+

Potpuno iste odnose imamo za meduinduktivitete izmedu uzduinog

priguSnog namota i namota pojedinih faza, pa je

M p r i ~= M ~ p d -

k0j.i analogno izrazu (2.40) moiemo pisati

MudCOS (fi

+ 120')

MSR= -MSRo LR' cos .(2 8 - 120)

u kojemu je

MSRO
= -M~~~+
dok je LR' =

LR,Z+ L R ~

1
2

- (LRd- Lap),kao i u izrazu (2.47b).

Radi simetrienosti izvedbe .i radi jednakog medusobnog djelovanja

moiemo postaviti
. . . (2.57)
MSRo= MRSo= MRTo= MTRo= MSTo= MTSo= Ma

Slika 2.23. Primjer promjene

induktiviteta faze R u ovisnosti o poloiaju rotora. Tafke
prikazuju rezultate mjerenja
La sinhronom motoru 15 kVA,
220 V, 1800 okrlmin. Mjerene
vrijednosti dobro s e poklapaju s teoretskom promjenom
LR = 2,36 0,796 cos (29) mH
(Lit. 4)

pa kad uzmemo u obzir medusobni pomak osi faznih namota, meduinduktiviteti iznose

MTn = MRT= - Mo

+ L1 cos (2 8 + 120')

. . . (2.58~)

I sada se promjena meduinduktiviteta u ovisnosti o poloiaju rotora

dobro poklapa s promjenom odredenom prema (2.58). To pokazuje i sl.
2.24 (Lit. 4), kaja vrijedi za isti agregat kao i sl. 2.23.
Induktiviteti namota na rotoru L,, Led, Lvqkonstantni su uz veC spomenute pretpostavke (zanemarenje utjecaja utora na statoru i zanemarenje zasieenja ieljeza). To vrijedi i za meduinduktivitet Mmpdizmedu
uzbudnog namota i uzduinog priguSnog namota.
Meduinduktivitet izmedu uzbudnog namota i namota faze R bit be
najveei kad se uzduina os poklopi s osi faze R. Zakretanjem za 180 od
toga poloiaja bit 6e postignut isti meduinduktivitet, ali suprotna predznaka. Promjena je sinusna. Meduinduktivitet izmedu faze R i uzbudnog
namota iznosi, dakle
MmR= M, cos 9.
. . . (2.59)
gdje je Mm maksimalna vrijednost meduinduktiviteta. Ako uzmemo u
obzir pomak medu osima pojedinih faza, t e Einjenicu da se za sve faze
pojavljuje isti maksimalni meduinduktivitet, meduinduktiviteti izmedu
uzbudnog namota i pojedinih faza h o s e

Slika 2.24. Primjer promjene

meduinduktiviteta izmedu faze
R i S u ovisnosti o poloiaju
rotora. TaEke prikazuju rezultate mjerenja n a sinhronom
motoru 15 kVA, 220 V, 1800
okrlmin. Mjerene vrijednosti
dobro se poklapaju s teoretskom promjenom MRS= - 1,14 0,796 COS (29 -120')
m H (Lit. 4)

tima. ~ t v a r h estruje moiemo prikazati izrazima u kojima su id, iq i io nove

fiktivne struje

KonaEno, sliEne odnose imamo za meduinduktivitete izmedu poprefnog

priguinog namota i namota pojedinih faza, ali s tom razlikoln da je popreena os pomaknuta za 90, pa je
Mp,s = Msvq = -M,, sin (6 - 120')

. . . (2.61a)
. . . (2.61b)

Mpq=
~ MT~,,= -MOgsin (6

. . . (2.61~)

M p q=
~ MEpB= - M,, sin 9

+ 120')

+ i,

is = id cos (6 - 120) -iq sin (6 - 120')

. . . (2.64a)
. . . (2.64b)

iT = id cos (6

. . . (2.64~)

iR = id cos 6 -i, sin 6

+ 120) -i,

sin (6

+ i,
+ 120') + i,

Struje u rotorskim namotima ostaju nepromijenjene.

Ako izraz za iR (2.64a) pomnoiimo sa cos 6, onaj za is (2.64b) sa
cos (6 - 120), a izraz za ir (2.64~)sa cos (6+ 120), te ako sve tri tako dobivene jednadibe zbrojimo, dobit Cemo novu varijablu id. Na isti naein dobivamo novu struju i,, s razlikom da jednadibe (2.64) treba mnoiiti sa sin 6,
sin (6 - 120), odnosno sa sin (6 120'). Nova struja i, dobiva se zbrajanjem triju jednadiba (2.64). Prilikom odredivanja novih struja id,i, i i,
treba uzeti u obzir i slijedefe relacije

U relacijama (2.60) i (2.61) Mpdi MPOznaEe maksimalne meduinduktivitete.

UvrStavanjem vrijednosti induktiviteta i meduinduktiviteta u izraze
za tokove (2.38), dobivamo za tokove obuhvaeene faznim namotima

+
+
+
+
. . . (2.62a)
+
+
qs = - Lo is + M, (iR + iT)-L, iR cos (2 6 - 120) -L1is
(26-120')-LliT
26+
+ (M, in, + Mpdipd) cos (6 - 120') . . (2.62b)
-M,, i,, sin (6 - 120')
qT= -Lo iT + M, (iR + is) -L1 iRcos (2 6 + 120') -Ll is
2 6 -L, iT
(2 6 + 120') +
+ (M, i, + Mpdipd) cos (6 + 120') . . . (2.62~)
-M,, i,, sin (6 + 120')
pn = -Lo iR M, (is iT)-L1 iR cos 26 - L, is cos (26 - 120') - L, iTcos (26 120')
(M, i,
Mvdipd) cos 6 -M,, i,, sin 6
COS

CCXS

COS

+ sin (6 - 120) cos (6 - 120') +

+ sin (6 + 120') cos (6 + 120) = 0
cos 6 + cos (6- 120') + c.os (6 + 120') = 0
sin 6 + sin (6- 120') + sin (6 + 120) = 0

sin 6 cos 6

COS

UvrStavanjem u (2.39) vrijednosti za induktivitete i meduinduktivitete

dobivamo izraze za tokove obuhvaeene namotima na rotoru

+
+
+
+
+
+
-Mpd[in cos 6 + is cos (6 - 120) +
+ iT cos (6 + 120)] + Mmpdi, + Lqdivd
-Mpq[iRsin 9 + is sin (6 - 120) +
+ iT sin (6 + 120)] + L,, is,

y, = -M, [iH cos 6 is cos (6 - 120)

iT cos (6 120)] L, i,
Mmodivd
qvd =

ypq =

Noae su struje, dakle

. , . (2.63b)
2

=--

. . . (2.63~)

. . . (2.66a)
. . . (2.66bj

Kao Sto moiemo provesti transformaciju varijabla za struje, tako moiemo i za tokove. Za nove tokove qd, qq i p, moiemo napisati izraze analogne izrazima (2.66) s tim, da mjesto iR, is i iT piSemo q ~qs
, i q ~ Tada
.
dobivamo

+ is cos (6 - 120') +
+ iT cos (6 + 120)1
[in sin 6 + is sin (6 - 120') +
+ iT sin (6 + 120)]

2
id = - [iR cos 6
3

. . . (2.63a)

Izrazi za tokove u sinhronom generatoru mogu se znatno pojednostavniti transformacijom varijabla. To znaEi, uvest 6e se fiktivne struje definirane stvarnim strujama, pa Ce se - u nGem sluEaju - tokovi prikazati
pomoCu novih varijabla. Jednadibe se tada mogu rijeSiti za nove varijable, a iz tih rjeSenja odreduju se
poznavajuki vezu izmedu novih i
starih varijabla - stvarne struje. Analogno se mogu uvesti fiktivni tokovi
i fiktivni naponi. Supstituciju novih varijabla treba - u opeem sluEaju
promatrati kao posve matematiEku operaciju, .panije ni potrebna fizikalna
interpretacija fiktivnih odnosa supstituiranih veliEina. U ovom sluEaju, medutim, upotrebljena transformacija varijabla moie se fizikalno interpretirati, o Eemu Ce jog biti govora. Upoznajmo se prije toga s novim fiktivnim strujama, s kojima bemo zamijeniti stvarne struje u statorskim namo-

. . . (2.65~)
. . . (2.65d)
. . . (2.65e)

+ q~cos ( 6 - 120') +
(6 + 120)]

cp, = 3[qRcos 6
I

+c p ~

COS

2
3

V, = -- [cpn. sin9

+ ~s sin (e- 120) +

+ ( p ~sin (6 + 120)]

Uvritavanjem vrijednosti za
Vd =

- (Lo

cp, = - (Lo

. . . (2.67b)

(2.62a), ys (2.6213) i c p ~(2.62~)dobivamo

3
. . . (2.68a)
- L1) id
Mnlim Mpdind
2

VR

+ Mo +

3
+ M, - 2 L,) i, + M,,

i,

. . . (2.68b)

. . . (2.68~)

Vo = - (Lo- 2 M,) i,

Za tokove obuhvakene namotima na rotoru prikazane pomoku novih struja

dobivamo

(ppd

3
- -- Mpd id f Mmpd im

+ Lpd ipd

. . . (2.69b)

Izraze (2.69) dobili smo kad smo mjesto veliEina u uglatim zagradama u
(2.63) uvrstitili id odnosno i, prema (2.66a), odnosno (2.66b).
Jednadibe za tokove postale su znatno jednostavnije jer su, prvo, svi
koeficijenti konstante neovisni o poloiaju 6 rotora, i drugo, postignuta je
separacija varijabla (u ovom sluEaju struja), jer se u pojedinim izrazima
pojavljuje ili samo id ili samo i,. Jednadibe (2.68) omogubuju dalje da se
uvedu nove veliEine. Izrazi u zagradama predstavljaju induktivitete u
novom sistemu varijabla, koji su konstante i neovisni o poloiaju rotora.
Sada moiemo dati i fizikalnu sliku prilika na osnovu novih varijabla.
Protjecanja namota svake faze sinusno su rasporedena uzdui oboda statora i mijenjaju se s promjenom momentane vrijednosti struja u pojedinim fazama. Uzevii u obzir da su osi namota .medusobno pomaknute za
120, kao rezultantno protjecanje dobiva se (O na sl. 2.25) protjecanje
koje rotira sinhronom brzinom u istom smjeru kao i rotor generatora. Na
sl. 2.25. prikazano je rezultantno protjecanje u smjeru od statora prema
rotoru, jer je pretpostavljeno da protjecanje uzbudnog namota rotora, a
prema tomu i tok proizveden od tog namota, ima smjer od rotora prema
statoru. To je u skladu s jednadibama (2.68), u kojima je kao pozitivni
smjer toka uzet smjer od rotora prema statoru. Buduki da rezultantno
protjecanje rotira istom bninom kao i rotor, rezultantno protjecanje maie
se rastaviti u dvije komponente: uzduinu Od = - O cos Oo i popreEnu
0, = O sin 0, (sl. 2.26). Treba napomenuti da bismo do istog rezultata
doili kad bismo komponente protjecanja odredivali prema jednadibama

(2.62). Na sl. 2.26. protjecanje O oznaEeno je kao negativno, jer su sve veliEine koje se odnose na stator oznaEene tim predznakom - vidi izraze
(2.38), (2.39) itd. Osim toga treba naglasiti da je konstanta 213 samo posljedica odabrane transformacije, a ne utjeEe na konaEni rezultat.
Prema tome struju id moiemo zamisliti kao struju u fiktivnom namotu, koji rotira istim brojem okretaja kao i namoti na rotoru, i koji se
nalazi u takvom poloiaju da njegova os pada uvijek zajedno s osi uzbudnog namota. VeliEina struje u tom fiktivnom namotu koji rotira bit ke
tolika da Ce proizvoditi upravo toliko protjecanje u uzduinoj osi, koliko
Ce iznositi zbroj protjecanja struja u stvarnim faznim namotpna. Na isti
na'Ein moiemo zamisliti struju i, ali s razlikom da se os fiktivnog namota,
kroz koji protjeEe ta struja, poklapa s poprefnom osi rotora. Struja io identiEna je s nultom komponentom struje i pojavljuje se samo onda ako zbroj
struja u trima fazama nije jednak nuli.

mota kroz koji protjeEe struja i,,. Taj induktivitet nazivamo popreEnim
sinhronim induktivitetom generatora (L,), a reaktanciju koja mu odgovara popretinom sinhronom reaktancijom
3
X, = o L* = w (Lo + Mo - L1)

. . . (2.70b)

Prema (2.68~)dobivamo nultu reaktanciju

. . . (2.70~)

X, = w (Lo- 2 M,).

Koristefi gore navedene induktivitete moiemo izraze za tokove napisati u slijedehem obliku

0s FAZE R

dok izrazi za tokove obuhvakene namotima na rotoru ostaju nepromijenjeni (2.69).

Napon na stezaljkama uzbudnog namota moiemo prikazati relacijom
,

dok su priguSni namoti kratko spojeni, pa je

'

FAZE T

Uvodenjem operatora p = dldt za Laplaceovu transformaciju (Lit. 10. i 11)

moiemo jednadibe (2.72) napisati u obliku
Slika 2.26. Rastavljanje rezultantnog .protjecanja 8 na uzduinu Qd i poprernu Oq komponentu rezultantnog protjecanja
statora

Struje id i i, proizvode dakle tokove koji su stacionarni s obzirom na

rotor, pa radi toga tim se tokovima suprotstavljaju konstantni magnetski
otpori. Tok proizveden strujom id jednak je prvom Elanu na desnoj strani
izraza (2.68a), pa je izraz u zagradi induktivitet fiktivnog rotirajukeg
namota kroz koji protjeEe struja id. Taj induktivitet nazivamo uzduinim
sinhronim induktivitetom sinhronog generatora (Ld), a pomnoien s kruinom frekvencijom nazivamo ga uzduinom sinhronom reaktancijom

Analogno tome prvi je Elan na desnoj strani izraza (2.68b) tok proizveden
strujom i,, a izraz u zagradi jest induktivitet fiktivnog rotirajukeg na-

. . . (2.73a)

+ im~m
0 = P Ppd + i ~ T
dP ~
0 = P P P+
~ i ~ TP,
g
v m

=PCP,

. . . (2.73b)
. . . (2.73~)

UvrStavanjem izraza (2.69) u (2.73) dolazimo do izraza

~ n=
, -

0=--2

2 id P M ~ i m ( P L ~ ~m) ipd PMrnpd

+ ip9

.9 P M P ~

5 Visokonaponska rasklopna postrojenja

(PLPQ+ rpq)

. . ..(2.74a)

. . . (2.74~)
65

Iz tih jednadibi moiemo odrediti i,, ipd i i,,, pa uvrgtavanje u jednadibe

(2.71) dobivamo slijedki izraz za tok u uzduinoj osi

Prema tome u stacionarnom pogonu reaktancija sinhronog generatora

ima vet u (2.70a) odredenu vrijednost, koja je nazvana uzduZnom sinhronom reaktancijom.
Iz (2.77) dobivamo popreEnu reaktanciju - vrijednost u zagradama
pomnoiena s kruinom frekvencijom
3
X, (p) = Xu- w

P M2P,
2
P LP4 + ~ P Q
pomoCu koje moiemo odrediti pozetnu (subtranzientnu) popreEnu reaktanciju sinhronog generatora, ako postavimo p = 00,

Uz p = 0 dobivamo popreEnu sinhronu reaktanciju

Za tok u poprekoj osi dobivamo

U izrazu za tok u uzduinoj osi imamo dva Elana: prvi predstavlja udio
protjecanja uzbudnog namota, a drugi udio protjecanja struje id u stvaranju uzduine komponente toka. Prema tome je izraz u vitifastoj zagradi
induktivitet, koji nazivamo uzduinim induktivitetom, odnosno - pomnoienog s kruinom frekvencijom - uzduinom reaktancijom sinhronog generatora. Za uzduinu reaktanciju dakle vrijedi relacija

x, (0) = x,
koja je veC definirana relacijom (2.70b).
U praktifkim rafunima upotrebljava se i prelazna (tranzientna)
reaktancija sinhronog generatora, koju moiemo definirati kao pofetnu
reaktanciju kad ne postoje prigugni namoti na rotoru. U tom bi slufaju
jednadibe tokova - analogno izrazima (2.69) i (2.71) - glasile

(Pnl

.
= - -M

dok bi naponska jednadiba

ti + L,

- analogna

i,,,

izrazu (2.74a)

. . . (2.83~)
- glasila

UvrStavanje i, iz (2.84) u (2.83a) dobivamo izraz za tok u uzduinoj osi

Vrijednost funkcije u momentu t = 0 dobit eemo ako postavimo
p = 00, pa je
pa je i izraz za uzduinu reaktanciju generatora bez priguSnih namota
na rotoru
Izraz (2.79) predstavlja reaktanciju u trenutku nastanka kratkog spoja,
p a je ona nazvana poZetnom (subtranzientnom) uzduZnom reaktancijbm
sinhronog generatora.
Reaktancija generatora funkcija je vremena, pa njezinu vrijednost
u stacionarnom pogonu za t = oo odredujemo ako u (2.78) uvrstimo za
p = 0. Tada dobivamo
. . . (2.80)
Xd(0) = Xd.

Postavljanjem p = 00 dolazimo do reaktancije u momentu nastanka kratkog spoja za generator bez prigugnih namota, koju nazivamo prelaznom
(tranzientnom) uzduinom reaktancijom sinhronog generatora

Sinhronu uzduinu reaktanciju dobivamo za p = 0, a ona je jednaka onoj

generatora s priguSnim namotima (2.70a) i (2.80), jer se u stacionarnom
pogonu generator jednako vlada i s priguSnim namotima kao i bez njih,
budufi da u stacionarnom pogonu kroz priguine namote ne p r o t j e e struja.
PopreEni induktivitet za generator bez priguSnih namota konstantna
je velifina, jer u popreEnoj osi rotora nema namota. Radi toga je
pa je prelazna (tranzientna) popreha reaktancija jednaka sinhronoj popreEnoj reaktanciji

koja je vef definirana relacijom (2.70b).

Da odredimo reaktanciju generatora, koja se pojavljuje kad kroz generator teku struje inverznog sistema, zamislimo da smo na bilo koji naEin
narinuli struje inverznog redoslijeda u statorski namot generatora. Struje
u pojedinim fazama, dakle, iznose

odnosno inverzna reaktancija sinhronog generatora jest

Inverznu reaktanciju mogli bismo odrediti (Lit. 7) uz pretpostavku da

uz kratkospojeni uzbudni namot narinemo na stezaljke generatora trofazni
napon inverznog redoslijeda. Ako i tada zanemarimo struje viSih frekvencija, doki kemo do slijedekeg izraza za inverznu reaktanciju

Izraz (2.96) daje donju, a izraz (2.95) gornju granicu inverzne reaktancije. Razlika izmedu ta dva izraza ovisi o omjeru X,"/Xdf'. Tako imamo za

iR = Im cos 6
is = I , cos (6 120')
i, = I, cos (6 - 120)

UvrStavanjem u (2.66) dolazimo do komponenata struja u novom sistemu,

pa je
id = Im COS 2 6
. . . (2.91a)
i , = -I , sin 2 6
. . . . (2.91b)
. . . (2.91~)
i, = 0

Ta razlika postaje joS manja ako uzmemo u obzir. i reaktancije izvan generatora (Lit. 5).
Nulta reaktancija je vef definirana relacijom (2.68c), pa ona iznosi

Uz kratkospojeni uzbudni namot (v, =O) jednadibe uzduinog i popreEnog

toka
prema (2.75) i (2.77) uzevSi u obzir da je p = m, a uvodeCi oznake
L," i L, kao poretne induktivitete
glase
p,j = -id L
''

a moie se javiti samo onda ako je nul-tarka generatora posredno ili neposredno uzemljena.
Reaktancije obiEno prikazujemo u relativnim veliEinama ( x ) , koje su
definirane relacijom

= -bL,
(Po

I,

=0

Induktivitet L/ definiran je relacijom (2.79), a L," relacijom (2.82). Ako

sada tok faze R prikaiemo uzduinom i popreEnom komponentom toka,
polazeki od izraza analognog izrazu (2,.64a), dolazimo do izraza

vit=-Im

Ld" -L/
2

cos 3 6

gdje su X reaktancija u omima, S, nazivna snaga u MVA, a U , linijski

napon u kV. Relacija (2.98) izvodi s e ovim razmatranjem. Kao relativnu
reaktanciju moiemo definirati omjer izmedu pada napona u reaktanciji,
kad kroz nju teEe nazivna struja, te nazivnog faznog napona

. . . (2.93)

Induktivitet faze za inverzni sistem struja

ako zanemarimo struju tro-struke frekvencije, Sto moiemo uEiniti jer je ta struja malena u usporedbi
sa strujom. norrnalne frekvencije - jest

Mno"znjem brojnika i nazivnika sa 3 V , dolazimo do relacije (2.98), jer

je 3 V a 2= Un2.
U tab. 2.1. navedene su granice i srednje vrijednosti relativnih reaktancija, prema podacima (Lit. 4. i Lit. 12). Podaci u njemaEkoj literaturi
(Lit, 2) neSto se razlikuju od onih u tab. 2.1.

TABLICA 2.1

ProsjeEne relativne reaktancije (iznad crte) i granice relativnih

reaktancija (ispod crte) sinhronih generatora i kompenzatora

nodokmdna
shema za
"zdUinu
reuktam+
Id

1) Generatori s viSe okretaja obiEno imaju manju, dok generatori s manje okretaja veCu

reaktanciiu.

2) Nulta reaktancija ovisi u velikoj mjeri

y 0,l Xd" do 0,7 xd"

izvedbi namota

Slika 2.27. Nadoknadne sheme

za uzduine reaktancije sinhronog generatora

UsporedujuCi nadoknadnu shemu za poEetnu uzduinu reaktanciju Xd"

sa sl. 2.27. i s relacijom (2.79),koja je izvedena iz pojedinih induktiviteta
i meduinduktiviteta nakon transformacije u nove varijable, moCi Cemo iz
(2.79) doCi do X/ definirane nadoknadnom shemom sa sl. 2.27a, ako pretpostavimo da su svi meduinduktiviteti medusobno jednaki.. Dalje, ako
postavimo da je
3
. . (2.100a)
X,, = w Lo 2 w L,

statoru.

D) Nadoknadne sheme reaktancija sinhronih generatora

U literaturi (Lit. 13. i 14) se Eesto navode nadoknadne sheme, koje
prikazuju reaktancije sinhronog generatora. Takve nadoknadne sheme prikazane su na sl. 2.27. PoEetna uzduina reaktancija definirana je nadoknadnom shemom, u kojoj pored reaktancije rasipanja statorskog namota (X,) postoje, medusobno paralelno spojene (sl. 2.27a) reaktancija
definirana meduinduktivitetom statora i rotora (X,), reaktancija rasipanja
uzbudnog namota (X,,) i reaktancija rasipanja uzduinog dijela priguinog
namota (Xpdr).Ako nema priguznog namota, odnosno ako je njegovo djelovanje prestalo, moiemo smatrati da je rasipna reaktancija tog namota
postala neizmjerno velika, pa dolazimo do sheme prikazane na sl. 2.27b,
koja predstavlja nadoknadnu shemu za prelaznu reaktanciju sinhronog
generatora. U stacionarnom pogonu nema djelovanja rasipanja uzbudnog
namota na stator, pa, tada i reaktanciju rasipanja uzbudnog namota moiemo smatrati neizmjerno velikom. Shema na sl. 2 . 2 7 ~predstavlja nadoknadnu shemu za sinhrcmu reaktanciju.

t e da su induktiviteti namota na rotoru

3
- w L,, = X,,
2

+ X,

. . . (2.100d)

pa ako u (2.79) uvrstimo vrijednosti iz (2.100), dobit Cemo da je

,
I

?to bai odgovara nadoknadnoj shemi sa sl. 2.27a.

Na isti naEin dolazimo iz (2.87), koji daje vrijednost prelazne uzduine

reaktancije (Xi), do relacije

Sto je ba.5 reaktancija odredena prema nadoknadnoj shemi prikazanoj na

sl. 2.27b.
KonaEno je sinhrona uzduina reaktancija (Xd) jednaka - prema sl.
2.27~- zbroju X,, i X, Sto odgovara relaciji (2.100~).
Analogno moiemo i popreEne reaktancije prikazati nadoknadnim shemama (sl. 2.28). Sada medutim treba postaviti reaktanciju rasipanja statorskog namota (X,,,) u popreEnoj osi i reaktanciju rasipanja popreEnog
dijela priguSnog namota (X,,,). Postavljajubi

E. Struje kratkog spoja

Po1azeC.i od struja id i i,, koje moiemo - kako je vek spomenuto zarnislitl kao struje u fiktivnim rotirajubim namotirna, dolazimo do struja
u pojedinim fazama. U stacionarnom pogonu struje id i i, su konstantne,
a njih -tjera n a p n - koji je takoder konstantan - a djeluje na krajevima
tih zamigljenih rotirajubih namota. I za vrijeme prelazne pojave taj napon
ostaje konstantan, jer moiemo smatrati da je to narinuti napon. VeliEina
napona koja djeluje na uzduini i popreEni namot ovisi o momentu nastanka kratkog spoja, pa napon moiemo rastaviti u dvije komponente
Vd = Vmcos 6 i Vq = Vmsin 6 . Kut 6 ovisi o opterekenju generatora, pa
je za neo~terebenigenerator 6 = 0.
Struju kratkog spoja id (proizvedenu naponom Vd), neposredno nakon
nastanka kratkog spoja u fiktivnom namotu Eija os pada zajedno s uzduinom osi rotora, mogli bismo rastaviti na tri dijela, koja moiemo prikazati
relacijom

< ,

SkraCivanjem Elanova dogli bismo do izraza V, cos 6 IXL, Sto predstavlja

istosmjernu struju (u fiktivnom rotirajukem namotu!) koja bi tekla neposredno nakon nastanka kratkog spoja, a reaktancija namota u tom trenutku jednaka je pofetnoj uzduinoj reaktanciji Xd".
Prvi dio struje idl mogli bismo nazvati poEetnom komponentom struje,
a dobivamo je kao razliku dviju struja: prve, koju tjera kroz reaktanciju
Xd" napon Vm cos 6 i druge, koju isti napon tjera kroz reaktanciju X;.
te uvrStavajuki navedene vrijednosti u (2.87), dolazimo do relacije

PoEetnu komponentu struje AIdl" moiemo dobiti iz relacije

1
1
A Idl" = Vm
cos d

-)

koja baS odgovara nadoknadnoj shemi na.sl. 2.28a, Sto prikazuje poEetnu
popreEnu reaktanciju sinhronog generatora.
Sinhrona popreha reaktancija (X,) odredena je relacijom (2.103c),
Sto odgovara nadoknadnoj shemi na sl. 2.28b.

a predstavlja drugi Elan izraza (2.105a). KonaEno t r e k dio struje h moiemo nazvati stacionarnom komponentom struje
A Id, = v,n
- COS d
Xa
Sto odgovara treeem Elanu izraza (2.105a).

nodokmdna
shema zo

a)

pdelnu p o p f n u
renktanc~u

XP"

nodokrndno
shema .?a

sinhmmp o p h
rmktanc~u

Drugi dio struje, Sto moiemo nazvati prelaznom komponentom struje,

takoder je razlika struja, koju moiemo prikazati relacijom

Slika 2.28. Nadoknadne sheme za

poprehe reaktancije sinhronog

generatora

Treba upozoriti medutim da su poEetna i prelazna komponenta struje definirane relacijama (2.106a) i (2.106b) samo razlike struja kratkog
spoja, pa ih ne treba zamijeniti sa strujom kratkog spoja neposredno nakon njegovog nastanka i rasklopnom strujom o kojima be biti joS govora
u t r d e m poglavlju.
Osim struje idl, teEe kroz isti fiktivni rotirajubi namot i struja koju
proizvodi tok koji je postojao u momentu nastanka kratkog spoja, a ne

moie se trenutno promijeniti. Taj tok vezan je uz stator, a prema njemu

fiktivni namot rotira sinhronom brzinom.,)sim toga taj je tok proizvodio

izmjeniEni napon u namotima statora prqe nastanka kratkog spoja, pa
t e taj tok djelovati na fiktivni rotirajuti namot kao da je na stezaljkama
6). Prema tome, u fiktivnom rotirajufem
toga namota napon V, cos ( o t
namotu t&i t e izmjeniena struja, pa 6e radi tih brzih promjena namot tom
izmjenifnom naponu suprotstavljati poEetnu uzduinu reaktanciju XdJ'
Izmjeniena struja u fiktivnom rotirajutem namotu iznosit ke, dakle

idz = - Vm cos (at

Xd"
pa 6e ukupna struja u tom namotu biti

+ 6)

gdje je uzet u obzir utjecaj uzbudnog namota na priguSni uzduini namot.

Vremenska kontanta generatora u praznom hodu, kad nema priguSnog
namota, iznosi
L m
TdoI --

. . . (2.105b)

. . . (2.109b)

Tm

Uvodenjem vremenskih konstanta u praznom hodu u relacije (2.108) dobivamo

Td1' = Tdorr Xd"
-

xd'

. . . (2.107)
cos(aut 6))
Xd"
Tolika bi struja tekla neposredno nakon nastanka kratkog spoja i tolika
bi i trajno ostala kad se reaktancija generatora ne bi mijenjala, odnosno
kad namoti ne bi imali djelatan otpor. Ako taj utjecaj uzmemo u obzir,
te aka znamo da su vremenske konstante medusobno razlirite kad se
radi o promjenama razlieitih komponenata struje id, (2.105a), koje su
definirane relacijama (2.106), kao i kad se radi o promjeni struje id,
(2.105b), moiemo odrediti velieine struje u svakom trenutku.
Detaljnjim razmatranjem (Lit. 5) dolazimo do izraza za pojedine
vremenske konstante.
Vremenska konstanta p g e t n e komponente struje AId," (2.106a)
def inirana je relacijom
--I

Prema tome, uzevSi u obzir promjenljivost struja za vrijeme kratkog

spoja, struju id moiemo napisati u obliku

e - t/Td' + - cos 6 Xd

--I

Xd"

Na analogan nafin
i struju i,,

e-tlTacos (W t

- kao struju idl u

+ 6)

(2.105a)

- moiemo prikazati

dok je vremenska konstanta prelazne komponente struje A Id,' (2.106b)

Z

T7

Vremenska konstanta stacionarne komponente struje neizmjerno je velika, jer se t a komponenta s vremenom ne mijenja. Vremenska konstanta struje id? - prema citiranim razmatranjima - iznosi

U gore navedenim formulama imam0 v d ranije upotrebljene oznake,

osirn T, koji znaEi djelatni otpor namota statora.
Ako poznamo vremenske konstante generatora u praznom hodu,
moiemo pomodu njih definirati vremenske konstante poretne i prelazne
kompanente struje. Vremenska konstanta generatora u praznom hodu,
kad pastoji priguhi namot, iznosi

Velifina X,' nije uSla u relaciju (2.112 a), jer je X,'= X , (2.89). Struju
i, opet moiemo razdijeliti na komponente. Poeetna komponenta struje i,,
(koja je ujedno i prelazna komponenta) definirana je relacijom
I

a predstavlja prvi Elan izraza (2.112a). Drugi Elan je stacionarna struja

u fiktivnom rotirajukem namotu, 8 j a se os poklapa s poprefnom osi
rotora.
Analogno kao struju id*,moiemo definirati i struju i,,

i, =

5
sin ( o f + 6)
X,"

. . . (2.112b)

Pomobu tih struja - koristebi relacije analogne izrazima (2.64) - ali

uzevSi u obzir da kratki spoj nastaje u trenutku kad je uzduina os zakrenuta za kut 6, prema osi faze R, odreduje se struja u fazi R (i, = 0,
jer se radi o tropolnom kratkom spoju)

I sad? je i,, istosmjerna struja, a iQ, izmjenirna, ali u fiktivnom rotirajuCem namotu Eija se us poklapa s popreEnom osi rotora. Ukupna je
struja, dakle

ill = id cos (w t

+ 6,) -iq sin (w t + 6,)

. . . (2.120)

pa uvrStavanjem vrijednosti za id i iQdobivamo

Da se odredi promjena struja, potrebno je poznavati vremenske konstante. Vremenska konstanta poEetne struje AI,," (2.113) iznosi (Lit! 5)

dok je za struju i,, vremenska konstanta ista kao i za struju id,.

Ako uzmemo u obzir da je vremenska konstanta priguSnog namota
u popreEnoj osi vremenska konstanta u praznom hodu u toj osi, moiemo
postavifi
P

Sada moiemo napisati izraz za struju i, uzevSi u obzir i smanjenje

struje za vrijeme trajanja kratkog spoja, pa je

- 2 e-tl~asin (w t
Xu"

+ 6)

cos (w t

1
+ 6,) - V, emtlTa
2

Za
da
6,
Za

struje u ostalim fazama dobili bismo analogne izraze, s tom razlikom

za fazu S moramo mjesto o t 6, uvrstiti w t 6, - 120, mjesto
uvrstiti 6, - 120, a mjesto 2 w t 6, postaviti 2 w t 8,- 120
fazu '
I
'
mjesto - 120 treba postaviti
120'.
Prvi Elan u (2.121) jest transformirana istosmjerna struja koju smo
zarnigljali da teEe u fiktivnom rotirajukem namotu, koja je, promatrana
s obzirom na nepomihe namote statora, izmjenirna struja normalne
frekvencije. Prvi Elan je dakle izmjeniEna komponenta struje, kako smo
je nazvali u tar. 2.3b. Drugi Elan je istosmjerna komponenta struje
kratkog spoja. On je posljedica izmjenirne struje u oba fiktivna rotirajuba namota, jer je ta izmjeniEna struja, promatrana s obzirom na nepomiEni stator, istosmjerna struja. Trebi Plan jest posljedica razlike
izmedu ipnjenirnih struja u dva fiktivna rotirajuba namota, a ta razlika
nastaje od razliEitih reaktancija u uzduinoj i popretinoj osi.
Za turbogenerator, u kojega praktiEki nema razlike izmedu uzduine
i poprehe reaktancije (XdN= Xq"), moiemo za struju u fazi R postaviti

...

Pojednostavnirno izraze, pa promatrajmo struje uz pretpostavku da

je generator u trenutku nastanka kratkog spoja bio neopterden. To
znaEi, postavimo da je 6 = 0. Tada su struje - prema (2.111) i (2.118)

'I

+ - cos (w t + 6,) - Xd"

vm

&ITa

cos 6,

Xd

Za generator s izrazitim polovima, ali bez priguSnog. namota, struja

u fazi R iznosi - jer je tada X/ = Xd' i Xun = Xp
iR=

vn

[(

1 -

&

) e-tlTdl + - cos (w t + 6,) - -V,

'I

Xd

e-tITa

Iz oscilograma struje kratkog spoja na izvedenom generatoru mogu

se odrediti sve potrebe velitine koje dolaze u jednadibi (2,121), U osci-

logramu struje kratkog spoja moie se lako odijeliti istosmjerna komponenta od izmjeniEne, iz pomaka priguzene sinusoide od apscise. Nakon
eliminiranja istosmjerne ostaje samo izmjeniena komponenta, oko koje
m0iem0 nacrtati anvelopu, koja spaja maksimalne vrijednosti. Jednadibu
anvelope dobivamo ako uzmemo prvi Elan izraza (2.121) i postavimo
da je cos (w t 6,) = 1, pa izraz za anvelopu giasi

odakle odredujemo p r e l a n u uzduinu reaktanciju XL, jer je veC iz sl. 2.29.

poznata reaktancija X d . IZ dijagrarna na sl. 2.30. odredujemo i vremensku
konstantu Td' kako je prikazao na sl. 2.11. ili 2.12.
v,
Xd

- -

$0
3.0

&A

Mtt-Ft-H

koju-uzevSi u obzir relacije (2.106) uz 6 = 0, kao $to smo. i pretpostavili

- moiemo napisati i u obliku

a = A 4," e -t'2'u1'

+ dld,' e-'lTd' + A I ~ ,

. . . (2.125)

Iz nacrtane anvelope maksimalnih vrijednosti (sl. 2.29) moiemo neposredno odrediti poEetnu uzduinu reaktanciju i sinhronu uzduinu reSlika 2.30. Primjer odredivanja
prelazne uzduine reaktancije
Xd' i vremenske konstante Td
sinhronog generatora

Da odredimo vremensku konstantu TdR, treba takoder u polulogaritamskom dijagramu (sl. 2.31) unijeti razlike izmedu a i sume drugog
i treCleg Elana jednadibe (2.125). Postupit Cemo kao pri odredivanju vremenske konstante Ti.
Istosmjernu komponentu struje kratkog spoja m o 5 herno iskoristiti
i
ali i za odreza odredivanie vremenske konstante T , na vek o ~ i s a nnaEin.
divanje X,". k r i odredivanju X," treba-medutimApoznavati4. Istosmjernu
Slika 2.29. Primjer anvelope maksimalnih vrijednosti
izmjeniEne komponente struje kratkog spoja

aktanciju. Maksimalna ordinata anvelope (t = 0) - prema (2.124) - predstavlja omjer V , / X / , pa pomoku padataka o tjemenoj vrijednosti napona
(V,) prije nastanka kratkog spoja odredujemo reaktamiju X/. Za stotinjak periodastruja praktirki postiie stacionarnu vrijednost, pa moiemo
raEunati da je t = m. Tada vrijednost anvelope iznosi V,,,/Xd, odakle se
moie izraEunati Xd.
Pri odredivanju prelazne uzduine reaktancije potrebno je od vrijed-.
nosti anvelope odbiti veliEinu V,/Xd,- pa tu novu vrijednost unijeti ,u polulogaritamski dijagram (sl. 2.30). U tom dijagramu nova anvelopa (sa smanjenim ordinatama) za veka vremena t predstavlja drugi Elan izraza
(2.125), pa ako ielimo za mala vremena t odijeliti A Ifdl e-t/Td' od prvog
flana izraza (2.125), potrebno je produljiti pravac do sjeciSta s ordinatom
(crtkana duiina na sl. 2.30). SjeciSte s osi ordinata maksimalna je vrijednost drugog 6Iana izraza (2.120), koji - za t = 0 - iznod

Slika 2.31. Primjer odredivanja vremenske konstante Td" sinhronog generatora

komponentu struje u fazi R (za t = 0) omaEinio sa IRo, a u fazi S sa I,-,,.

Tada je prema (2.121)

Dijeljenjem tih dvaju izraza m o u Cemo odrediti kut 6, iz relacije

6, = arc tg

Is0
-mtg
( I R o sin 120'

120

. . . (2.128a)

odnosno
k ( 2 5 . 1
6, = arc tg -

PoznavajuCi kut 6, kao i Xdn i

z relacije (2.127a), odredujemo reaktanciju X,".
Vremenska konstanta T, odreduje se prema krivulji opadanja istosmjerne .komponente, na vet opisani nafin.
TABLICA 2.2

ProsjeEne vremenske konstante (iznad crte) i granice vremenskih

konstanta (ispod crte) n sekundama sinhronih generatora
i kompenzatora

F. Ekvivalentne sheme sinhronog generatora

Pri izrafunavanju struja kratkog spoja u mreiama normalno se ne
pravi razlika izmedu uzduinih i poprefnih reaktancija generatora s izrazitim polovima. To je uvedeno radi pojednostavnjenja rafuna, i radi toga
jer ne nastaju znatnije razlike uvodenjem tog pojednostavnjenja, a pogotovo jer se utjecaj te razlike to viSe smanjuje, Sto se izmedu generatora
i mjests kratkog spoja nalazi ve6a reaktancija (transformatori, vodovi).
Prema tome pri odredivanju struja kratkog spoja u mreiama pretpostavlja
se da su svi generatori turbogeneratori, pa za njih vrijedi izraz (2.122).
Prema ranije izloienom moiemo smatrati da u trenutku nastanka
kratkog spoja generator ima poEetnu reaktanciju (XdP),nakon pekoliko
perioda nestaje struja definirana prvim Elanom u uglatim zagradama
izraza (2.122), pa se moie smatrati da generator ima prelaznu reaktanciju
(Xi).To nije sasvim tafno, jer je reaktancija Xd' definirana prema sl.
2.30. za moment t = 0. Takvu aproksimaciju med,utim moiemo prihvatiti,
jer je nakon nekoliko perioda t << T i (tab. 2.2). Teoretski za t = 00,praktifki nakon nekoliko sekunda, generator se vlada kao da ima reaktanciju
Xd. Prema tome ekvivalentna shema generatora u direktnom sistemu ovisi
o momentu promatranja, jer se reaktancija za direktni sistem mijenja
s vremenom (sl. 2.32). Za slufaj da narinemo na stezaljke napon inverznog redoslijeda generator Ce se - kako.smo vidjeli - vladati kao da irna
reaktanciju Xi(2.96) i tu Ce reaktanciju imati cijelo vrijeme dok je narinut napon inverznog redoslijeda. Istu situaciju s obzirom na promjenljivost reaktancije imamo kad na stezaljke narinemo nulti napon (isti napon

u momenfu

nekoliko period0

nekoliko sekurnfa

nos[mka kratkug

nokon nostonko

mkon nostcuka

kMtkog

y
o
j
o

6p
kmfkcq

spp

direktni

sistem

1) Generator veCe snage ima veCu vremensku konstantu (Llt. 12)

2) Vremenika konstanta TqN= Td//

~;u[fi

Prilikom analize oscilograma zanemarili smo struju dvostruke frekvencije, Sto je moguke, jer je njezina vrijednost malena.
ProsjeEne vrijednosti kao i granice unutar kojih se kreCu vremenske
.. .
konstante, navedene su u tab. 2.2.

sistem

Slika 2.32. Ekvivalentne sheme spoja generatora s izoliranom

nul-tackom
6 Visokonaponska rasklopna postrojenja

na sve tri stezaljke). Nulti napon moie medutim protjerati struju kroz
generator samo onda ako je nul-tafka generatora uzemljena. Prema tome
za generator s neuzemljenom nul-taEkom nulta je reaktancija neizmjerno
shema
spojn

u momentu
nnstonko krntkoq
spqa

nekoliko period0
nnkon nostanka
krotkog spoja

Reaktanciju transformatora moiemo odrediti i pomoCu relativnog napolla

kratkog spoja

gdje su V,, nazivni fazni, a Unl nazivni linijski napon, dok je Ukl linijski
napon kratkog spoja. UvrStavanjem u (2.129) dobivamo

nekdiko sekundn
nakon nnstanko
kmtkog sp@a
direktni
sistem

FX

sistem

inerzni
nulti
sistem

Slika 2.33. Ekvivalentne sheme spoja generatora s uzemljenom

nultaEkom

velika (X, = oo, jer je struj'a jednaka nuli), dok je za generator s uzemljenom nul-tafkom nulta reaktancija X, (2.97).
Na sl. 2.32. prikazane su ekvivalentne sheme za generator s izoliranom,
a nh-$1. 2.33. ekvivalentne sheme za generator s uzemljenom nul-tafkom.

2.4 REAKTANCIJE TRANSFOR.MATORA

Slika 2.34. Shema spoja za pokus kratkog spoja transformatora

a mnoienjem brojnika i nazivnika sa Unl dolazimo do izraza

koji je analogan izrazu (2.98).

Pri odredivanju reaktancije transformatora nije svejedno da li se
polazi od primarnog ili sekundarnog namota. Ako, naime, pokus kratkog
spoja izvodimo tako da napon (sl. 2.34) narinemo na sekundarnu stranu,
a primarni namot kratko spojimo, te ako pretpostavimo da je prenosni
omjer Un1/Un,,nazivna struja sekundarnog namota bit Ce

dok Ce napon kratkog spoja, potreban da protjera struju I,,, biti

A. Dvonamotni transformatori

Iz pokusa kratkog spoja odredujemo direktnu reaktaciju transformatora, koja je jednaka reaktanciji kratkog spoja. Pokus kratkog spoja izvodi
se ovako (sl. 2.34): kratko se spoje sekundarne stezaljke, a na primarne
se narine toliki trofazni napon da kroz namote tefe nazivna struja. Omjefom tako definiranog napona Vkl (koji nazivamo naponom kratkog spoja)
1 nazivne struje Inl definirana je direktna reaktancija transformatora

Dijeljenjem napona sa strujom dobivamo reaktanciju transformatora,

polazeCi sa sekundarne strane

Prema tome reaktanciju transformatora, polazeCi od sekundarne strane,

razlikujemo od reaktancije promatrane s primarne strane. Relativni napon
kratkog spoja medutim jednak je, bilo da se polazi od primarne, bilo od

sekundarne strane. Radi toga se kao karakteristifna veliEina transformatora i navodi relativni napon kratkog spoja (tab. 2.3). Napon kratkog
spoja obiE110 sc navodi u procentima.

U ekvivalentnim shemama transformator se moie prikazati njegovom

reaktancijom u direktnom i inverznom sistemu (sl. 2.35).

T A B L I C A 2.3.

Naponi kratkog spoja

(ukVo) transformatora
Gornji
nazivni
napon
kV

Uk

6 do 20
30
60
110
220

3.5- 8
5 -8
7 -9
9 -11
11 -13

O/o

Slika 2.35. Ekvivalentne sheme transformatora: (a) u direktnom, (b) u inverznom

sistemu

Prilikom odredivanja struja kratkog spoja zanemarujemo struju magnetiziranja, jer je ona malena u usporedbi sa strujom kratkog spoja. U
praznom hodu transformator ima znatno veCu reaktanciju od reaktancije
kratkog spoja. Ako sa I, omaEirno struju praznog hoda pri nazivnom
naponu V,,, reaktancija transformatora u praznom hodu jest

xm = h

. . . (2.136)

I,

Ako dalje uvedemo omjer

Sve navedeno vrijedi za transformatore bilo kakve izvedbe i bez obzira

ria spoj namotl i uzemljenje nul-taEke. Nulta reaktancija medutim znatno
ovisi o spoju, izvedbi i uzemljenju nul-taEke transformatora.
Promotrimo najprije transformator u spoju zvijezda-zvijezda. Podimo
od transformatora s izoliranim nul-tafkama (sl. 2.36). Narinemo li na
primarni namot nulti sistem napona, dakle na &e tri stezaljke isti napon,
kroz transformator neCe proteCi struja ma koliki bio narinuti napon.
Strujni krug nije zatvoren, a na sva tri namota djeluje isti napon. Prema
tome nulta reaktancija neizmjerno je velika, jer reaktanciju:moiemo odrediti kao omjer narinutog napona i struje koja teEe kroz transformator.
Ako je nul-taEka prirnarnog namota uzemljena, strujni krug Ce biti
zatvoren, jer tada uvijek pretpostavljamo da je izvor narinutog napona
uzemljen (odnosno da su nul-taEke drugih transformatora uzemljene), pa
Ce se struja zatvarati preko zemlje i uzemljenih nul-taraka (sl. 2.37).
Kolika Ce poteCi struja, odnosno koliku Ce reaktanciju imati transfor-

te uzmemo u obzir (2.130), moCi Cemo za (2.136) napisati

Postavimo li m = 0,l i uk = 0,l Sto - kao srednja vrijednost - odgovara

odnosima koje imamo za transformatore, dobit Cemo

Reaktancija praznog hoda je prema tome oko 100 puta veCa od X d l , pa

i greSka koja nastaje zanemarenjem stru je magnetiziranja iznosi oko l0/o.
Ako pokus kratkog spoja izvedemo prema shemi na sl. 2.34, ali sa dvije
zamijenjene faze, dakle s inverznim redoslijedom faza, doCi Cemo do iste
reaktancije kratkog spoja kao i s direktnim redoslijedom faza. To znaEi
da je inverzna reaktancija jednaka direktnoj, Sto vrijedi za sve dijelove
mreie koji ne rotiraju.

Slika 2.36. Shema spoja transformatora

u spoju zvijezda-zvijezda s izoliranom
nul-tackom (a) i ekvivalentna shema

spoja nultog sistema (b)

Slika 2.37. Shema spoja transformatora u

spoju zvijezda-zvijezda s uzemljenom nultatkom jednog namota (a) i ekvivalentna

shema spoja nultog sistema (b)

mator, ovisi o izvedbi transformatora. Svaka od struja proizvest t e tok

@, s tim, da su tokovi svih namota u fazi. U trofaznom transformatoru
Sa tri Stupa (sl. 2.38a) tokovi se ne mogu zbog toga zatvorlti kroz ieljezo,
vec moraju traiiti put kroz zrak ili kotao transformatora. Tok mora da
bude toliki da proizvede protuelektromotornu silu koja Ce driati ravnoteiu narinutom naponu, a buduCi da se tokovi zatvaraju kroz zrak, potrebna struja morat Ce biti relativno velika u usporedbi sa strujom, koja
bi tekla, kad bi se tokovi zatvarali kroz ieljezo. U trofaznom transformatoru s pet jezgri (sl. 2.38b) kao i u sklopu od tri jednofazna transformatora (sl. 2.38c), Eiji su namoti spojeni u zvijezdu (sl. 2.37a), tokovi
nultog sistema mogu se zatvoriti kroz ieljezo, pa potrebna struja odgovara struji magnetiziranja. U tim slutajevima (trofazni transformator
s pet stupova ili sklop od tri jednofazna transformatora) nulta reaktancija
je jednaka reaktanciji praznog hoda, koja je oko stotinu puta veCa od
reaktancije u direktnom sistemu, pa moiemo smatrati da je neizmjerno
velika, Sto odgovara pretpostavci o zanemarivanju struje magnetiziranja.
Nasuprot tome trofazni transformator sa tri jezgre ima manju nultu
reaktanciju, koja je 10 do 15 puta ve6a od reaktancije kratkog spoja.

Slika 2.38. Tokovi nultog sistema: (a) u trofaznom transformatoru s tri jezgre, (b) u trofaznom transformatoru
s pet jezgara i (c) u sklopu od tri jednofazna transformatora

To sve vrijedi onda ako napon nultog sistema narinemo n a stezaljke

namota, Eija je nul-tafka uzemljena. Napon narinut na stezaljke namota,
Eija nul-tafka nije uzemljena, nete medutim uspjeti da protjera struju
kroz namote, bez obzira na izvedbu transformatora, jer Cemo imati iste
prilike kao na sl. 2.36. Ekvivalentna shema u nultom sistemu za trofazni
transformator s tri jezgre s uzemljenom nul-tafkom jednog namota
prikazana je na sl. 2.37b, dok za druge dvije izvedbe transformatora
ekvivalentna shema odgovara sl. 2.36b.
Uzemljenje obiju nul-taEaka transformatora (sl. 2.39a) omoguCit Ee
zatvaranje struja nultog sistema u oba namota, pa Cemo imati u transformatoru iste prilike kao pri opteretenom transformatoru ili kratkospojenom transformatoru, jer Ce se protjecanju u primarnim namotima
suprotstavljati protjecanje u sekundarnim namotima. Radi toga je nulta
reaktancija jednaka direktnoj reaktanciji transformatora (sl. 2.39b). Potpun0 iste prilike imamo u sluEaju kad se nulti sistem napona narine na
sekundarnu stranu transformatora, pa je i ekvivalentna shema za oba
sluEaja ista.
U nekim slutajevima uzemljuje se nul-taEka transformatora preko
impedancije Z.. Kroz tu impedanciju protjeEe trostruka struja I , (sl. 2.40a),
pa u ekvivalentnu shemu treba postaviti t r ~ s t r u k uimpedanciju Z, (sl.
2.40b), da bi se osigurala vjernost prilika. Na sl. 2.40 prikazan je transformator s jednom uzemljenom nul-tafkom, a na sl. 2.41 s obje nul-tatke
uzemljene preko irnpedancija.
Promotrimo sada transformator u spoju zvijezda-trokut. Ako nul-taEka
zvijezde nije uzemljena, struje nultog sistema ne mogu se zatvoriti, bez
obzira na to da li se nulti napon narine na stezaljke primarnog ili sekundarnog namota, pa moiemo raEunati da je nulta reaktancija neizmjerno

Slika 2.39. Shema spoja transformatora u spoju zvijezda-zvijezda s uzemljenim nul-tarkama obaju namota
(a) i ekvivalentna shema spoja nultog
sistema (b)

Slika 2.40. Shema spoja transformatora u spoju zvijezda-zvijezda s nultaEkom jednog namota uzemljenom
preko impedancije (a) i ekvivalentna
shema spoja nultog sistema (b)

velika (sl. 2.42). Uzemljenjem nul-tafke bitno se mijenjaju odnosi. Struje

I,, (sl. 2.43a) mogu se zatvoriti. Napon induciran u sekundarnom namotu
protjerat Ce struje I,,, koje se mogu zatvoriti u namotu spojenom u trokut.
Protjecanja primarnog namota bit Ce jednaka protjecanjima sekundarnog
namota, pa Cemo imati iste prllike kao u opterekenom transformatoru,
odnosno kao pri pokusu kratkog spoja. Radi toga je i nulta reaktancija
jednaka direktnoj reaktanciji (sl. 2.43b). Ako medutim narinemo napon
V, na namot spojen u trokut, imat Cemo prilike prikazane na sl. 2.42, pa
Ce ekvivalentna shema izgledati kao na sl. 2.43b.
U slufaju da je nul-tafka transformatora zvijezda-trokut uzemljena
preko impedancije Z, kao na sl. 2.40, treba u ekvivalentnoj shemi na sl.
2.43 u seriju s reaktancijom X, dodati impedanciju 3 Z,.
Konaho, da prikaiemo sve moguCnosti spojeva dvonamotnih visokonaponskih transformatora spomenimo i transformator u spoju trokuttrokut, u kojemu se ne mogu ni u jednpm slufaju zatvoriti struje nultog
sistema, pa uvijek moiemo rafunati da je nulta reaktancija neizmjerno
velika.

a)

Slika 2.42. Shema spoja transformatora u

spoju zvijezda-trokut s neuzemljenom nultafkom (a) i ekvivalentna shema spoja
nultog sistema (b)

Slika .2.43. Shema spoja transformatora

u spoju zvijezda-trokut s uzemljenom
nul-tafkom (a) i ekvivalentna shema
spoja nultog sistema (b)

jer je prijenosni omjer u tom slufaju jednak omjeru broja zavoja. Za spoj
zvijezda-trokut treba medutim uzeti u obzir da je sekundarni namot
spojen u trokut, pa za isti prijenosni omjer Un1/Un2ima <3 puta veCi broj
zavoja. Zbog toga struju I,, u ovom slufaju odredujemo iz relacije

B. Tronamotni transformatori
3Zn,

X, = Xd

32,,

b)

Slika 2.41. Shema spoja transformatora

u spoju zvijezda-zvijezda s nul-tarkama
uzemljenim preko impedancija (a) i
ekvivalentna shema spoja nultog sistema (b)

VeliEina nulte reaktancije ovisi o naponu prema kojemu se promatra.

Prerafunavanje s napona na napon vrSi s e i sada prema relaciji (2.135).
Ovdje joS treba spomenuti da impedancije izmedu nul-tafke i zemlje
treba prerafunati na isti napon kao i nultu reaktanciju, pa ih tek tako
preraeunate unijeti u ekvivalentnu shemu (npr. sl. 2.41b). Osim toga,
ako ielimo odrediti struje I,, (sl. 2.41. i 2.43) treba voditi rafuna ne samo
o prijenosnom omjeru, veC i o spoju transformatora. Za spoj zvijezdazvijezda (sl. 2.41) struju I,, odredujemo iz relacije

Nazivna snaga transformatora definirana je nazivnim naponom i nazivnom strujom, odnosno snagom za koju je transformator graden (Lit.
15), a naznafena je na natpisnoj plofici. Taj je podatak jednoznafan zadvonamotne transformatore, jer se transformacija moie vriiti samo izmedu
dva namota. Za tronamotne transformatore jedan podatak o nazivnoj
snazi nije dovoljan, veC je potrebno definirati nazivne snage izmedu najmanje dva para namota. Neka imamo npr. tronamotni transformator
2201110135 kV, nazivnih snaga 75160125 MVA. To m a f i da se izmedu namota 220 i 110 kV moie prenijeti 60 MVA (to je snaga transformacije
2201110 kV), izmedu 220 i 35 kV 25 MVA, a izmedu 110 i 35 kV opet 25
MVA. Nazivna snaga namota 220 kV iznosi 75 MVA, a odredena je iz
analize istodobnosti opterehenja namotP 110 i 35 kV.
Pri odredivanju reaktancija tronamotnog transformatora potrebna su
tri pokusa kratkog spoja. To mogu biti oni pokusi koji su prikazani na
sl. 2.44. Pri svakom pokusu kratkog spoja na jedan se namot narine trofazni napon, drugi je namot kratko spojen, a treCi otvoren. Naravno da
se moraju odabrati takvi pokusi kratkog spoja koji se vrSe izmedu svih

moguCih parova namota. Koji Ce od dva namota biti kratko spojen ne

utjePe na rezultat. Napon treba povisivati sve dotle dok struja ne postigne
onu vrijednost koja odgovara nominalnoj snazi transformacije za koju se

Relativne napone kratkog spoja

iz izraza

- analogno relaciji (2.130) - dobivamo

vrSi pokus kratkog spoja. Sa Unl, Un, i U,, oznatimo nominalne (linijske)
napone triju namota, a sa S,,,, Sn13i S,,, nazivne snage transformacije
medu namotima, odnosno manje od nazivnih snaga namotl koji sudjeluju
u pokusu kratkog spoja. Za transformator o kojemu su podaci gore navedeni, iznose s,,, = 60 MVA, Sn,, = 25 MVA, a s,,, = 25 MVA. Potrebno
je pofi od namota manje nazivne snage, da prilikom pokusa kratkog spoja
ne dode do preopterekenja jednog od namota.
Iz pokusl kratkog spoja prikazanih na sl. 2.44. dolazimo do slijedekih
reaktancija

Pri tome treba navesti i podatak za koju prividnu snagu vrijedi relativni
napon kratkog spoja. Kao karakteristika transformatora normalno se navode naponi kratkog spoja u procentima, pomoCu kojih se odreduju reaktancije Xdlz, Xd18i XdZa,koristefi relacije analogne relaciji (2.132). Naravno, ako mjesto relativnih napona kratkog spoja uvrstimo napon kratkog spoja u procentima, treba desnu stranu izraza podijeliti sa 100.
U ekvivalentnoj shemi transformator sa tri namota moiemo prikazati
u direktnom sistemu sa tri reaktancije spojene u zvijezdu (sl. 2.45), koje
odredujemo iz pokusfi kratkog spoja. Za pokus kratkog spoja izmedu
namota (1) i (2) (sl. 2.44a), kad je namot (3) otvoren, moiemo postaviti

Za ostale pokuse kratkog spoja (sl. 2.44) postavljamo analogno

Iz jednadiba (2.143) moiemo odrediti sve tri reaktancije u ekvivalentnoj

shemi (2.45b), pa dobivamo

Dogada se medtltim da je jedna od reaktancija u ekvivalentnoj shemi negativna, pa s takvom reaktancijom treba provesti r a h n .
Pretpostavimo da transformator 220/110/35 kV nazivnih snaga 75160125
MVA ima ove napone kratkog spoja
ukl2 = 10/o za 60 MVA
Slika 2.44. Shema spoja za tri pokusa
kratkog spoja na tronamotnom, transformatom

uk13 = 5% za 25 MVA
ukza= 6OIo za 25 MVA

Reaktancije su tada (2.132)

Sve su reaktancije odredene za napon 220 kV, dakle za isti napon, jer
je samo tako moguCe uCi s reaktancijama u ekvivalentnu shemu. Prema
tome su pojedine reaktancije u ekvivalentnoj shemi (sl. 2.45)

Promotrimo najprije transformator u spoju zvijezda-zvijezda-zvijezda

(sl. 2.46).
Ako su nul-tarke svih triju namota izolirane, nulta komponenta struje
ne moie ni teki, pa je za nulti sistem - s koje god strane promatrali reaktancija neizmjerno velika (sl. 2.46a). U slufaju kad je uzemljena
nul-tafka samo jednog namota, nulti sistem struja iz mreie, na koju
je prikljufen uzemljeni namot, moie se zatvoriti preko nul-tafke (sl.
2.46b). Magnetski tokovi nultog sistema moraju se zatvoriti kroz zrak
(ako postoje samo tri jezgre kao na sl. 2.38a), odnosno kroz nenamotane
jezgre (ako takve jezgre postoje, kao na sl. 2.38b i 2.38~).Imamo dakle
iste prilike kao u slufaju dvonamotnog transfonnatora u spoju zvijezdazvijezda s uzemljenom nul-tafkom jednog namota, pa nulta reaktancija
ovisi o izvedbi transformatora.

Slika 2.45. Shema spoja tronamotnog

transformatora (a) i ekvivalentna
shema spoja direktnog sistema (b)

Inverzne reaktancije jednake su direktnim reaktancijama, jer Cemo

doCi do istih rezultata ako pokus kratkog spoja izvedemo s inverznim
sistemom napona (zamjena dviju faza).
I za tronamotne transformatore direktna i inverzna reaktancija, dobivene na osnovu pokusa kratkog spoja, n e ovise o spoju, izvedbi i o
uzemljenju nul-tafke transformatora, dok je nulta reaktancija o tome.
ovisna.

Slika 2.46. shema' spoja tronamotnog transformatora u spoju zvijezda-zvijezdazvijezda i njegove ekvivalentne sheme nultog sistema (struje su nacrtane uz
predpostavku da su naponi nultog sistema narinuti na stezaljke namota 1)

!. 8

.,
I

;.

4;

q1
3+ ! i

1:

:
q
.;

za direktni sistem, jer se tada zbog nultog toka proizvedenog nultom

strujom jednog namota pojavljuju struje koje se mogu zatvoriti i u ostalim namotima, pa imamo s obzirom na medusobne odnose protjecanja
iste prilike kao za slufaj trofaznog kratk,og spoja.
Uzeinljenje nul-tafke transformatora preko impedancije dovodi do
analognih ekvivalentnih shema kao i za dvonamotne transformatore. U
svakom slufaju treba reaktanciji namota dodati trostruku irnpedanciju
koja se nalazi lzmedu zvjezdiita i zemlje (sl. 2.47). Naravno da sve reaktancije i impedancije treba prerafunati na isti napon.

Ako dva namota imaju uzemljene nul-tafke (sl. 2.46c), imamo

s obzirom na ta dva namota iste prilike kao u dvonamotnom transformatoru s uzemljenim namotirna (sl, 2,39), jer se ,pored struja u namotu
na koji su narinuti naponi nultog sistema pojavljuju i struje u drugom
uzemljenom namotu, koje se mogu zatvoriti preko nul-tafke. Nulta reaktancija jednaka je reaktanciji koja se dobiva iz pokusa krat,kog spoja
izmedu dva uzemljena namota. Ako su dakle uzemljeni namoti (1) i (2),
nulta reaktancija jednaka je-Xd, t' Xdz, Sto je vidljivo i iz ekvivalentne
sheme na sl. 2.46~. Izmedu namota (3), koji nije uzemljen, i ostalih
namota nulta reaktancija neizmjerno je velika, jer se kroz namot n e
mogu zatvoriti nulte struje.
U slufaju kad su zvijezdiSta svih triju namota uzemljena, ekvivalentna shema za nulti sistem (sl. 2.46d) jednaka je ekvivalentnoj shemi

S obzirom na uzemljenje nul-tafke transformatora zvijezda-zvijezdatrokut moguCa su tri slufaja (sl. 2.48).
U prvom slufaju, kad nijedan namot nije uzemljea, reaktancije su za
nulti sistem neizmjerno velike (sl. 2.48a), jer se ilulti sistem struja ne
moie zatvoriti ma na koji namot narinuli napone nultog sistema.

I:
I".

2)

U drugom slufaju, kad je jedan od namota uzemljen - na sl. 2.48b

namot (1) - nulti sistem struja moie se zatvoriti preko uzemljene nultafke s time, da Cemo imati potpuno iste prilike kao u dvonamotnom
transformatoru (spoj zvijezda-trokut sl. 2.43). Nasuprot tome nulti sistem
napona narinut na prikljutnice namota spojenog u trokut i namota spojenog u zvijezdu s neuzemljenim zvjezdistem ne moie protjerati struju
kroz namote. Nulta reaktancija za napon narinut na stezaljke uzemljenog namota jednaka je reaktanciji kratkog spoja, koja se dobiva iz pokusa kratkog spoja izmedu namota (1) i (3), dakle upravo Xdl t' Xd3.

3)

U treCem slufaju - oba su namota spojena u zvijezdu uzemljena (sl.

2.48~)- nulte reaktancije odgovaraju direktnim reaktancijama za sluEajeve kad se narine napon na prikljufnice jednog od namot5 spojenih
u zvijezdu. Ako medutim narinemo napone nultog sistema na prikljufnice namota spojenog u trokut, neCe poteCi struje nultog sistema, jer se
ne mogu zatvoriti.
Postoj anje impedancije izmedu zvj ezdiSta i zemlje dovest Ce do
dodatka trostruke impedancije u ekvivalentne sheme, analogno onome
na sl. 2.47.
Transformator u spoju zvijezda-trokut-trokut moie imati nul-tafku namota spojenog u zvijezdu izoliranu (sl. 2.49a) ili uzemljenu (sl. 2.49b). U
prvom slufaju sve su nulte reaktancije neizmjerno velike. U drugom
slufaju pojava struja nultog sistema u namotu spojenom u zvijezdu trati
struje u oba namota spojena u trokut, pa se transformator vlada kao da
su namoti spojeni u trokut medusobno paraleho spojeni. Naponi nultog
sistema narinuti na prikljuenice namota spojenih u trokut neCe moCi
protjerati struju. Radi toga su nulte reaktancije neizmjerno velike, promatrano sa strane namota spojenih u trokut.
Slika 2.47. Shema spoja tronamotnog transformatora u spoju zvijezda-zvijezda-zvijezda s uzemljenjem nul-taeke preko impedancije i njegove ekvivalentne sheme
nultog sistema (struje su nacrtane uz pretpostavku da su naponi nultog sistema
narinuti na stezaljke namota 1)

94

I
I

KonaEno, da kompletiramo pregled tronamotnih transformatora, spomenimo da transformator u spoju trokut-trokut-trokut ima, promatrano
sa strane bilo kojeg namota, neizmjerno veliku nultu reaktanciju.

Transformatori u Stednom spoju

Kao za transformatore s odvojenim namotima, i za transformator u
Stednom spoju direktna reaktancija odreduje se iz pokusa kratkog spoja.
Trofazni transformator u itednom spoju spojen je u zvijezdu, a Eesto
se izvodi s tercijarnim namotom spojenim u trokut.
Promotrimo najprije transformator u Mednom spoju bez tercijarnog
namota. Pokus kratkog spoja izvodi se prema shemi na sl. 2.50, dakle
analogno pokusu kratkog spoja dvonamotnog transformatora. Iz napona
Vkl narinutog na prikljurnice (1) i struje I,,,, koju f e taj napon protjerati,
odreduje se reaktancija kratkog spoja, koja je ujedno direktna reaktancija prema relaciji (2.129).

,++-;

2,

-4

C)

Za odredivanje reaktancije kratkog spoja Stednog transformatora

s tercijarnim namotom potrebna su - kao i za tronamotni transformator
- tri pokusa kratkog spoja (sl. 2.51). Iz tih pokusa dolazimo do reaktancija - iz relacije (2.141) - za dva po dva namota, pomofu kojih odredujemo tri reaktancije spojene u zvijezdu prema relacijama (2.144).

3)

102

3/02

Jlot

Slika 2.50. Pokus kratkog spoja transformatora u

Stednorn spoju; trofazni napon narinut n a stezaljke
(I), stezaljke (2) kratkospojene

'03 -'d3

L3

------

Slika 2.48. Sherna spoja tronarnotnog transforrnatora u spoju zvijezda-zvijezda-trokut

i njegove ekvivalentne sherne nultog sisterna (struje su nacrtane uz pretpostavku
d a su naponi nultog sisterna narinuti na stezaljke narnota 1).
f/

I,,

=0

3
lo,=0

I0,=0

a)

3 1 ~ 1 -

Slika 2.49. Shema spoja tronamotnog transforrnatora u spoju zvijezda-trokut-trokut

i njegove ekvivalentne sheme. nultog sisterna (struje su nacrtane uz pretpostavku da
su naponi nultog sisterna narinuti n a stezaljke narnota 1).

!
L- J

Slika 2.51. Tri 'pokusa Bratkog spoja Stednog transformatora

sa tercijarnim namotom spojenim

7 Visokonaponska rasklopna postrojenja

u trokut

Prema tome, u pogledu direktne i inverzne reaktancije transformator

Stednom spoju bez tercijarnog namota analogan je dvonamotnom, a
transformator u Stednom spoju s tercijarnim namotom tronamotnom
transformatoru.
Ekvivalentnu shemu nultog sistema za transformator u Stednom spoju
s uzemljenom nul-tatkom i s tercijarnim namotom moiemo prikazati analogno shemi tronamotnog transformatora u spoju zvijezda-zvijezdatrokut (sl. 2.48~)- trima impedancijama spojenim u zvijezdu (sl. 2.52).
U tako prikazanoj ekvivalentnoj shemi dolaze impedancije Zol, Zo2 i ZO3,
koje treba joS odrediti. Ako na prikljuEnice (2) narinemo napon nultog
sistema (sl. 2.53), struje Cle se kroz zavoje koji odgovaraju tim prikljufnicama i impedanciju Z,, moei zatvoriti, uz istodobnu pojavu struja u namotu spojenom u trokut. S obzirom na protjecanja imat eemo istu situaciju kao pri pokusu kratkog spoja izmedu namota (2) i (3), pa t e se u sluEaju da je impedancija 2, premostena - transformator vladati kao
da ima reaktanciju kratkog spoja X P 3 dobivenu iz pokusa na sl. 2.51~.
Postojanje impedancije Z , u zvjezdigtu transformatora kroz koju teEe
trostruka struja I,,, traiit Cle u ekvivalentnoj shemi impedanciju 3 Z,,
LI

Sve reaktancije u (2.145a) preraEunate su na napon namota (2).

Ako na prikljuEnice namota (1) narinemo napon nultog sistema (sl.
2.54), kroz impedanciju Z , poteei 6e struja 3 I,,. S obzirom na odnose

3'o,

f-

Slika 2.54. Struje nultog sistema u transformatoru u

Stednom spoju s tercijarnim namotom spojenim u
trokut, ako se na stezaljke (1) narine istofazni napon

t--

344

Slika 2.52. Ekvivalentna shema transformatora u Stednom spoju s uzemljenom nultafkom i tercijarnim namotom spojenim
u trokut

protjecanja imat Cemo sada prilike analogne pokusu kratkog spoja na

sl. 2.51b. Buduei da kroz Z , protjeEe struja I,,, koja odgovara naponu
primarnog namota, treba Z , preraEunati na napon prikljufnica (2), jer
se sve impedancije promatraju s obzirom na taj napon. Prema tome
Z,, moiemo odrediti iz relacije
impedanciju koja odgovara sumi Z,,

da bismo u ekvivalentnoj shemi imali iste padove napona kakve imamo

u stvarnosti. Prema tome nultu impedanciju, uzevSi u obzir namote (2)
i (31, dakle zbroj impedancija Z,, i Z,, na shemi sl. 2.52, moiemo prikazati izrazom
I02

'Io2

1 1
- 3102

Slika 2.53. Struje niltog sistema transformatora

u Stednom spoju s tercijarnim namotom spojenim
u trokut, ako se na stezaljke (2) narine istofazni
napon

----

--310~

ot~nreni
trokut

sistema u transfors tercijarnim namo(1) narine istofazni

napon, stezaljke (2) kratko spoje i uzemlje,
a tercijarni namot ostane otvoren

Kad narinemo napon na stezaljke (1) s uzemljenim stezaljkama (2)

i s otvorenim trokutom ili bez namota spojenog u trokut (sl. 2.55), imat
Cemo s obzirom na protjecanja iste prilike kao pri pokusu kratkog spoja
na sl. 2.51a, dok 6e kroz impedanciju Z, te6i razlika struja 3 (Io2- I,,).
Ta razlika nastaje od struja 3 I,, i 3 I,,, koje teku u razliEitim smjerovima. Da odredimo reaktanciju Z, preraEunatu na napon stezaljki (2),
treba Z, pomnoiiti s izrazom

gdje je prvi Elan omjer U2/U2= 1 za prerafunavanje na napon stezaljke

(2), a drugi Elan za preraEunavanje na napon stezaljke (1). Prema tome
zbroj reaktancija Z,,
Zo2 (sl. 2.52) moiemo prikazati relacijom

Slika 2.57. Shema spoja i ekvivalentne sheme nultog sisterna

Stednog transformatora bez tercijarnog namota: (a) s uzemljenom nul-tarkom preko impedancije i (b) s neposrednom
uzemljenom nul-taskom

Iz tri relacije (2.145) odredujemo tri impedancije u ekvivalentnoj

shemi kao na sl. 2.52, koje iznose

Ili, ako upotrijebimo oznake iz relacije (2.144),

b)

z,, = Xdl -3 z,

zo2-xd2

Slika 2.56. Shema spoja i ekvivalentne sheme nultog sistema

Stednog lransforniatora s tercijarnim namotom spojenim u
trokut: (a) s uzemljenom nultaekom preko itnpedancije i
(b) a neposredno uxemljenom

nul-tafkom

Zo, = Xd3

u
2

(U1U12 U,)

U
+ 3 Z,, '
U;

Na sl. 2.56a prikazana je ekvivalentna shema gtednog transformatora

s tercijarnim namotom spojenim u trokut, s uzemljenom nul-tackom

preko impedancije 2,. U shemu su unesene impedancije prema relacijama (2.147). Do nultih reaktancija za isti transformator s neposredno
uzemljenom nul-tafkom dolazimo kad u relacije (2.147) uvrstimo 2, = 0.
Ekvivalentna shema prikazana je na sl. 2.56b.
Kad ne postoji tercijarni namot spojen u trokut, nulta reaktancija
odredena je relacijom (2.145c).Ekvivalentna shema prikazana je na
sl. 2.57a za sluEaj kad je nul-taEka uzemljena preko impedancije 2,.
Ako je nul-taEka neposredno uzemljena, dakle kad je 2, = 0, dolazimo
do ekvivalentne sheme prikazane na sl. 2.57b.

sl. 2.59. prikazuje ovisnost nulte reaktancije zrafnog voda bez zaStitnog
uieta o nazivnom naponu i presjeku vodiEa. U dijagramu su ucrtane
dvije grupe krivulja: gornja za kamenito tlo (vodljivost tla 20 pS/cm) .i
donja za vlaino tlo (vodljivost tla 200 pS/cm). Podaci iz sl. 2.59. mogu
se u prvoj aproksimaciji upotrijebiti i za zraEne vodove sa zaStitnim
uietom.

krn

1.5

2.5. REAKTANCIJE VODOVA I KABELA

Direktna reaktancija zraEnog voda jednaka je reaktanciji faze. Budubi .da nema razlike teku li kroz vod struje direktnog ili inverznog sisterna, inverzna reaktancija jednaka je direktnoj.
Reaktancija faze ovisna je o geometrijskom rasporedu vodiEa i o promjeru samog vodiea, pa ju je mogube odrediti poznavajuei sliku glave
stupa i presjek (odnosno promjer) vodiEa. Ovdje se nebemo baviti taEnim
odredivanjem reaktancija, jer je za odredivanje struja kratkog spoja
dovoljno raEunati s pribliinim vrijednostima reaktancija. Pri taEnom
izrarunavanju reaktancija moie se upotrijebiti npr. Lit. 17. i 18.
Iz dijagrama na sl. 2.58. mogu se oEitati direktne i inverzne reaktancije zraEnih vodova u ovisnosti o presjeku i nazivnom naponu. Za vodove
nazivnog napona iznad 30 kV moiemo raEunati s pribLiZnom direktnom
reaktancijom od 0,4 Q/km, dok za vodove nazivnog napona 30 kV i niieg
moiemo pribliino raEunati s reaktancijom od 0,35 Wkm. Dijagram na

$0

20

/
a,

W f.0

220 kV

Slika 2.59. Nulta reaktancija zrarnog voda bez

zaStitnog uieta

Nulti djelatni otpor po fazi jednak je djelatnom otporu vodiEa poveCanom za oko 0,15 Qlkm, zbog otpora tla.
htd
3 cm
4
5

I4
16 cm

Slika 2.58. Direktna i inverzna reaktancija zrafnih vodova

A cmM

4o

JO

60

Slika 2.60. Direktna i inverzna

reaktancija voda izvedenog od
vodira pravokutnog profila

U nekim sluEajevima potrebno je poznavati reaktanciju spojeva medu

pojedinim dijelovima rasklopnog postrojenja ili elektrane, izvedenih profilnim golim vodiEima. Pribliino se moie raEunati s reaktancijom od
0,15 Wkm. TaEniji podaci o reaktanciji za pravokutne profile mogu se
naCi u dijagramu na' sl. 2.60.

Direktna i inverzna reaktancija kabela za napone do 30 kV moie se

odrediti iz dijagrama na sl. 2.61, a za uljne kabele iz dijagrama na sl. 2.62.
Podaci o nultim impedaricijama nekih kabela navedeni su u tab. 2.4.
TABLICA 2.4.

Nulte impedancije nekih izvedaba kabela

Presjekl.
mmz
~mpendancija
h2 /km
1,27

35

Troiilni kabel s olovnim plaStom 10 kV

70

+ j 1,76

+ j 1,12
1,33 + j 0,92
1,12 + j 0,74
0,93 + j 0,62
0,79 + j 0,30
0,69 + j 0,27
0,60 + j 0,24
l,13

TroZilni kabel sa tri olovna

plaSta 30 kV

50
95
150
120

Jednoiilni uljni kabel 110 kV

185
300

Slika 2.62. Direktna i inverzna

reaktancija uljnih kabela

PriguSnice, o kojima je ovdje rijer, sluie za smanjenje struja kratkog

spoja, a spajaju se u seriju s potroSaEima. Izvode se kao svici bez ieljeza,
a slog priguinica sastoji se od tri priguSnice (za svaku fazu po jedna),
koje medusobno nisu spojene (sl. 2.63).

Slika 2.63. Shema spoja prigusnice

v,
Slika 2.64. Pokus kratkog spoja priguSnice

PriguSnica je karakterizirana: nazivnim naponom U, (linijski nazivni

napon mreie), prolaznom nazivnom snagom S, i reaktancijom u postocima xO/o.Iz nazivnog napona i nazivne snage odredujemo nazivnu struju
priguSnice

Reaktanciju kratkog spoja (Xk) odredujemo analogno kao kod transformatora pokusom kratkog spoja (sl. 2.64). Iz podataka pokusa kratkog
spoja odredujemo
Slika 2.61. Direktna i inverzna reaktancija trofaznih kabela za 1 do
30 kV. (Za kabele bez feliEne trake vrijednosti reaktancije su za
1O0lo manje)

vk
Xk = 1,)

. . . (2.149)

dok je procentualna reaktancija

PoznavajuCli dakle nazivni napon, nazivnu snagu i procentualnu reaktanciju, reaktanciju priguSnice odredujemo - kao i za transformator iz relacije

Za priguSnicu - kao i za transformator - direktna reaktancija jednaka je reaktanciji kratkog spoja (Xk). Inverzna reaktancija jednaka je

spoja prestaje udio asinhronih motora u struji kratkog spoja, pa se tada

moie asinhroni motor smatrati pasivnim potrogafem.
Prilikom odredivanja struja kratkog spoja obiEno ne uzimamo u rafun
pasivne potroSaEe, jer raEun provodimo uz pretpostavku da se mreia
nalazi u praznom hodu. Radi toga ih izostavljamo u ekvivalentnim shemama. No ako pak ielimo uzeti u obzir i pasivne potroSaEe - dakle
poEi od opterdene rnreie - impedanciju pasivnog potroSaEa moiemo
odrediti iz djelatne snage (P), jalove snage (Q) i faktora snage (cos cp).
Impedancija pasivnog potroSaf a .jest

pa je djelatni otpor

a reaktancija
0

direkfni sisfem

inverzni sistem

nulti sislem

Slika 2.65. Ekvivalentne sheme priguSnice

direktnoj reaktanciji, jer nema dijelova koji rotiraju. Takoder je nulta

reaktancija jednaka direktnoj reaktanciji, jer nema zapreke da se nulte
komponente struje zatvore kroz prigugnicu. Prema tome za priguSnicu
vrijede ekvivalentne sheme prikazane na sl. 2.65.

PotroSaEe, s obzirom na odredivanje struje kratkog spoja, moiemo

podijeliti na pasivne i aktivne. U pasivne potroSaEe ubrajarno iarulje,
sva otporna trosila, elektrolize i sl., dok u aktivne sinhrone i asinhrone
motore.
Siilhroni motori (kao i sinhroni kompenzatori) vladaju se u slueaju
kratkog spoja kao sinhroni generatori, pa njihovo postojanje u mreii
dovodi do poveEanja struje kratkog spoja. Sve sinhrone strojeve treba
prilikom odredivanja struja kratkog spoja tretirati kao sinhrone generatore.
Asinhroni motori medutim nemaju uzbudu neovisnu o mreii, kao
sinhroni motori, pa njihov udio u struji kratkog spoja traje samo 1 do 2
periode. Radi toga Eemo pri odredivanju struja kratkog spoja rafunati
da asinhroni motori imaju samo poEetnu direktnu reaktanciju, koja
iznosi 25 do 30/o preraEunato na nazivni napon i na prividnu snagu,
koju motor uzima u punom opterkenju. Invenna reaktancija pribliino
je jednaka direktnoj. reaktanciji. Nulta reaktancija - kao i u sinhronih
strojeva - znatno je manja od direktne, a ima mafenje samo onda ako
je nul-tafka asinhronog motora uzemljena, Sto se medutim u praksi
nikada ne pojavljuje. Jednu do dvije periode nakon nastanka kratkog

2.8. EKVIVALENTNE SHEME TROFAZNE MREZE

A. Reaktancije u ekvivalentnoj shemi

U ekvivalentnu shemu moiemo unijeti apsolutne vrijednosti (52) reaktancija. Pri tome medutim treba znati, da su u ekvivalentnim shemama
transformatori zamijenjeni reaktancijama, pa je samim tim pretpostavljeno da je prijenosni odnos transformacije 1 : 1. Da bi se, medutim,
odriali isti onakvi odnosi u mreii kakvi postoje u stvarnosti, potrebno
je sve reaktancije (odnosno impedancije, ako se uzmu u obzir i djelatni
otpori) prerafunati na isti napon. Prerafunava se - kako je veCl bilo
spomenuto - prema formuli

gdje je U napon koji vlada na mjestu reaktancije X, koja je zadana u

omima, a U' napon na koji ielimo preraEunati reaktanciju X. Napon U'
moie biti bilo kakav, bez obzira na nazivne napone u, mreii, a bitno je
da .napon U' bude jednak za sve dijelove mreie. Iz praktiEkih razloga,
medutim, najpovoljnije je kao napon na koji be se prerafunati sve reaktancije u mreii odabrati onaj, koji se najEeSEe javlja u promatranoj mreii,
,jer kemo na taj nafin najmanje prerafunavati.
Osnova za odredivanje reaktancija transformatora, generatora i ostalih
dijelova mreie normalno je procentualna reaktancija, uz koju je potrebno
da bude navdena snaga na koju se odnosi ta procentualna reaktancija
-U nekim slufajevima podatak o snazi nije potrebno posebno navoditi
(generator, dvonamotni transformator), jer se samo po sebi razumije da

se radi o nazivnoj snazi. Podatak o snazi medutim potreban je npr. za

tronamotni transformator, jer tada nazivne snage namotfi mogu biti razlif ite.
Odredivanje reaktancije s obzirom na napon U', na koji ielimo preraEunati cijelu promatranu mreiu, najjednostavnije je pomoi.u. izraza

gdje su Uos,, I,,,, S,, Zos,, osnovne vrijednosti linijskog napona, struje,
prividne snage i impedancije. Medu osnovnim vrijednostima moraju vrijediti sve relacije koje vrijede za te velifine s pravim vrijednostima.
Prema tome mora biti

gdje je s o l o procentualna reaktancija, a Sn nazivna prividna snaga, odnosno snaga za koju vrijedi procentualna reaktancija. Reaktanciju X' dobit
bemo u omima, ako U' uvrstimo u kV, a Snu MVA. Reaktanciju s obzirom
na nazivni napon odredujemo iz relacije

pa ako ielimo reaktanciju X preraEunati na napon U' moramo je innoiiti

sa (U'/Un)2,Sto daje relaciju (2.155).
f@hV
20 NVA

/0,5/ti5k V
ZOUVA

r r n ~ ~

Slika 2.67. Ekvivalentna shema

mreie prikazane na sl. 2.66
Sve reaktancije p r e r a h a t e na
napon 110 kV (omaka j radi pojednostavnjenja ispdtena je)
Slika 2.66. Primjer mreie za odredivanje reaktancija

Na sl. 2.66 prikazana je jednopolna shema mreie s oznafenim karakteristikama generatora, transformatora, te reaktancijama vodova. Na sl.
2.67 tabelarno je prikazan raEunski postupak odredivanja reaktancija
preraeunatih na napon 110 kV. Reaktancije generatora i transformatora
odredene su prema (2.155), a vodova prema (2.154). Na sl. 2.67 prikazana
je i ekvivalentna shema mreie s oznaEenim reaktancijama. Nul-taEke
generatora medusobno su spojene, Sto je moguCe ufiniti, jer nul-taEke
imaju isti potencijal.
Mjesto s apsolutnim vrijednostima reaktancija u omima (odnosno
s apsolutnim vrijednostima irnpedancija, ako se ne zanemare djelatni
otpori), pogodno je raEunati s relativnim .vrijednostima. UobiEajeno je da
se te relativne vrijednosti nazivaju jedinifnim (per-unit) vrijednostima,
jer su odredene u odnosu na odabrane osnovne velifine, koje sluie kao
jedinice mjere. Napon, struja, snaga i impedancija (odnosno reaktancija)
Eetiri su velifine koje se pojavljuju prilikom prorafuna mreie. JediniEne
vrijednosti tih velifina definirane su relacijama

Sosn = 6 Udsn Iusn

. . . (2.158b)

Nije, dakle, moguC slobodan izbor svih osnovnih vrijednosti, jer Ce izborom dviju veliEina biti odredene ostale dvije. Obifno se slobodno odabire
osnovni napon u kV i osnovna snaga u MVA. Tjme su odredene vrijednosti osnovne struje i osnovne irnpedancije iz relacija

Zosn =

Uosn

fi Iosn

- U20sn
Sosn

Osnovnu vrijednost struje dobivamo u kA, a osnovnu vrijednost reaktancije u Q.

RaEunanje s jediniEnim vrijednostima provodi se po istim pravilima

kao i raEunanje sa stvarnim vrijednostima. Izraze (2.158) pomolzl stvarnih
vrijednosti moiemo napisati

Ako relacije (2.160) podijelimo sa (2.158), te uzmemo u obzir odnose (2.157),

dobivamo
u=iz
. . . (2.161a)
. . . (2.161b)
s = ui
Dobivamo dakle relacije kao da se radi o jednofaznom sistemu, a bag tako
je u ekvivalentnirn shemama prikazan simetriEni trofazni sistem. Takve
relacije medutim daju rezultate koji vrijede za trofazni sistem.
Neka smo npr. odabrali kao osnovne vrijednosti So,, = 30 MVA i
Uosn= 110 kV. Prema (2.159) ostale su osnovne vrijednosti

Dalje pretpostavimo da je u trofaznom sistemu na napon U = 115,5 kV

prikljuEena impedancija Z = 250 52 (sl. 2.68). Struja je (2.160a)

dok je snaga

115,5 . 0,266 = 53,4 MVA

S=

RaEunajuf i s jediniEnim vrijednostima, jediniEni napon i jediniEna impedancija iznose

pa su struja i snaga prema (2.161)

Mnoienjem sa I,,, i So,, dobivamo 0,266 kA i 53,4 MVA.

Osnovne vrijednosti povoljno je tako odabrati da se jedinihe vrijednosti ne razlikuju mnogo od jedinice. Za cijelu rnreiu vrijedi ista osnovna
vrijednost za snagu, dok se osnovna vrijednost napona rnijenja kao i prijenosni odnos transfonnacije prilikom prijelaza iz jednog u drugi dio
mreie, koje su medusobno spojene transformatorima. Pri odre&vanju
osnovnog napona treba pofi od po volji odabranog dijela mreie i odredivati osnovne napone prema prijenosnom omjeru transformatora. Za
transformator dobivamo istu jediniEnu reaktanciju, bez obzira da li polazimo od viSeg ili niieg napona. Ako sa 2, oznaeimo reaktanciju transformatora preraEunatu na napon Ul, a sa 2, reaktanciju preraEunatu na
napon U2, medu njima postoji odnos

gdje je Ul/U2 prijenosni omjer transfonnacije. Neka je So,, osnovna snaga,

a U, = UoSn1,pa je jediniEna reaktancija odredena prema naponu U,,,,

JediniEna reaktancija, odredena prema naponu Uosn2,koji je

iznosi
ZZ=---

zz 2osnz

2 2

.. .(2.165)

so,

u20snl

Kad uzmemo u obzir relacije (2.162) i (2.164), dobivamo konaEno

u=(W

Slika 2.68. Odredivanje jediniEnih vrijednosti Uosn = 110 kV. Sosn = 30 MVA

Z2

Sosn
2 2

U20snr

Ul

(Z)

' - 21 Sosn
u20sni

z1

Za generatore, transformatore i ostale dijelove mreie, za koje je reaktancija zadana u procentima (xO/o),jediniEna je vrijednost
Analogno tome jediniEne vrijednosti preraEunate na nove osnovne
vrij ednosti odreduju se formulom
To medutim vrijedi samo u sluEaju ako su osnovna snaga i osnovni napon
za odredivanje jedinienih vrijednosti jednaki nazivnoj snazi i nazivnom
naponu generatora, odnosno transformatora, za koje vrijedi xO/o. Kad taj
uvjet nije ispunjen, treba odrediti novu jediniEnu reaktanciju x' prema
osnovnim vrijednostima koje vrijede za dio mreie u kojem se nalazi promatrani generator ili transformator. JediniEna reaktancija x' odreduje se
i pomof u jediniEne reaktancije (2.167) iz relacije

gdje je x, jediniEna vrijednost za osnovne vrijednosti s indeksom (2), a

x, za osnovne vrijednosti s indeksom (1).
Na sl. 2.69 nacrtana je ekvivalentna shema mreie prikazane na sl.
2.66, s naznaEenim jediniEnim reaktancijama, i pomokna tablica za odredivanje jedinirnih vrijednosti reaktancija. S odredivanjem osnovnog napona pof eto je od dijela mreie A. Za dio mreie B, koja je spojena s dije-

jer je - prema (2.156)

T 7.7

xta O/o = 10/o za 60 MVA

xis O/o = 5O/a za 25 MVA
2 2 3 O/o = 6"/0 za 25 MVA

Xi =

(512 + 5 1 3 - ~ 2 3 =)
2
2

Xz =

(xi2 +
2

1
x~ = - (x13
2

Slika 2.69. Primjer odredivanja jedinifnih vrijednosti reaktancija i

ekvivalentna shema s jediniEnim reaktancijama

112

(0,100

0,120 - 0,144) = 0,038

1
-xi5) = (0,100 + 0,144 - 0,120) = 0,062
2

1 2 3 -XIS) =

1
2

- (0,120

+ 0,144

- 0,100) =

0,082

Slika 2.70. Odredivanje jedinirnih reaktancija tronamotnog transformatora

8 Visokonaponska rasklopna postrojenja

113

lom A preko transformatora prijenosnog odnosa 10,51115 kV, osnovni napon odreduje se iz relacije

=Uosn~

U o s n ~

u*

doSao na dno sheme, jer je takav naEin prikazivanja pogodniji za transformaciju sheme.

. . . (2.172)

UA

gdj e je UB/UAprijenosni omjer transformacije koj a povezuje dva dijela

mreie (UA je napon na strani dijela mreie A, a UB na strani dijela
mreie B), Odredivanje jediniEnih reaktancija za generatore i transformatore vrSeno je prema formuli (2.168),dok su jediniEne reaktancije vodova
odredene iz izraza
x = --X
. . . (2.173)
xosn

Da bismo ilustrirali na joS jednom primjeru odredivanje jediniEnih

reaktancija, odredimo jediniEne reaktancije za tronamotni transformator,
o kojem su podaci naznaEeni na sl. 2.70. U tablici na sl. 2.70 prikazano je
odredivanje jediniEnih reaktancija, analogno tablici na sl. 2.69.
Naravno da se jediniEne vrijednosti mogu upotrijebiti i za kompleksne
izraze impedancija i snaga. Tako moiemo napisati

Slika 2.71. Primjer-jednopolne sheme mreie

Kao Sto se vidi na sl. 2.73, pojedini dijelovi u ekvivalentnoj shemi

nultog sistema potpuno su odijeljeni od ostale mreie, Sto je posljedica
nemogubnosti zatvaranja strujnog kruga nultog sistema (npr. transformator T, u spoju zvijezda-zvijezda bez uzemljene nul-taEke). Na daljnja
pojednostavnjanja ekvivalentne sheme takvi dijelovi mreie nebe imati
nikakvog utjecaja. Uzemljenja su spojena na povratni vod, jer je pretpostavljeno da on ima potencijal zemlje.
.

gdje su r jediniEni djelatni otpor, x jediniEna reaktancija, p jediniEna

djelatna snaga, a q jediniEna jalova snaga. U relaciji (2.174) Z,,,,, je apsolutna vrijednost osnovne impedancije.

B. Ekvivalentne sheme direktnog, inverznog i nultog sistema

Pri odredivanju struja kratkog spoja potrebno je poznavati ekvivalentne sheme svih triju sistema: direktnog, inverznog i nultog.
U ekvivalentnirn shemama direktnog i inverznog sistema sve nul-taEke
generatora i potroSaEa spojene su na povratni vod. U shemi nultog sistema
nul-taEke su spojene s povratnim vodom samo kad su nul-tafke uzemljene
bilo neposredno bilo preko irnpedancije.
Na slici 2.71 prikazana je jednopolna shema mreie, za koju je
na slici 2.72 nacrtana shema direktnog sistema ( ~ o j aje istodobno i
shema inverznog sistema, ali bez simbola za generatore, jer normalno raEunamo da elektromotorna sila ~ o s t o i isamo u direktnom sistemu),
a na sl. 2.73 sherna nultog sistema. Ekvivalentne sheme nacrtane su na
dva naEina: prvi s rasporedom elemenata shema kakav je na jednopolnoj
shemi, da bi se lakSe opazila veza izmedu jednopolne i ekvivaleptne sheme, i drugi s takvim rasporedom elemenata sheme da bi povratni vod

Slika 2.72. Ekvivalentna shema direktnog i inverznog sistema za mreiu

na sl. 2.71: (a) raspored kao u jednopolnoj shemi, (b) raspored s povratnim
vodom u dnu sheme

TRECE POGLAVLJE

STRUJE KRATKOG SPOJA

Prilikom odredivanja struja kratkog spoja pretpostavljamo da gene-

Slika 2.73. Ekvivalentna shema

nultog sistema za mreZu na sl.
2.71: '(a) raspored kao u jednopolnoj shemi, (b) raspored s
povratnim vodom u dnu sheme

Pojednostavnjenjem ekvivalentnih shema (paralelnim i serijskim spajanjem reaktancija, transfiguracijama iz zvijezde u trokut ili obrnuto)
dolazi se do shema s kdjima se ulazi u daljnji raEun.

rat5F-~roizvodi simetriEne
k t r o ~ n ~ s i I e P r ~ C m 4 j --% .
---"-- ..-I e I e-_._
I

Es = a2Ed
---.

. . . (3.1b)

ET=uE~
. . . (3.1~)
g a e - s u ER, Es, ET f a n e elektromotorne sile, a Ed fazna eleJktromotorna
sila ---direEfiOg-ditema. Prema (2.18~)za- elekTromotoTnu silu inverznog
--sistema moiemo postaviti

UvrStavanjem vrijednosti (3.1), t e uzevSi u obzir da je a4 = a (2.8a),

dobivamo
E' =1( E d + a * f ~
3
E . = - E1 d ( 1 - I - a - I - a 2 ) = 0
. . . (3.3)
' 3
.
-1
Za
--elektromotornu
-- -- - - - -siJu - nultog
sistema
moiemo
- --..---- - postaviti (2-18a)
/---

UzevSi u obzir
Ed -IdZd
--Vd- =
._--

v. = -1. z.
,
--v, =- - &. Z-----.
.___^^l____

Sto moiemo prikazati ekvivalentnim shemama na sl. 3.1.

. . . (3.5a)
. . . (3.5b)
. ..(3.5~)

direktni sistem

invermi sistem

nulti sistem

...sl & a ~ - ~ 1 ' ~ ~ ~ ~ k v i v a 1 e ~direktnog,

~ ~ n a ~ ~ m inverznog
a
..

'-

vremenim spojem sa zemljom (K2Z). Jednopolni kratki spoj i dvopolni

kFattki-spoj s istovremen~mspojem sa zemljom imaju znaEenje kratkog
spoja samo onda ako je nul-tacks mreie uzemljena,TT_mreii u kojoj
nul-tafka n j j e neposredno uzemljena (odnosno nije uzemljena preko relativno malog otpora) spoj jedne f a z & a k e m l i o ~ dovodi.do2ewog spoja,
koji nema karakteristike kratkog spoja, jer se pojavlju~urelativno male
kapacitivneztruj_e_
----

i nultog sistema za slueaj

sirnetricnih ~eE~froiiioforniFiFisila
generatora
Uirektni

-BuduCi da s e - x o r a 9 - k r a t k o g spoja provodi uz pretpostavku da je

gr-matrana mreia u praznom hodu, elektromotorna sila Ed jednaka je po
Jznosu ~ i v n o m
faznom naponu V, generatora. Kad bi se poSlood optereCene mreie, za Ed trebalo bi uvrstiti elektromotornu silu koja djeluje
~poEetnureaEfCnciju,kao Sto predvidajiu njemaEki propisi (Lit. 20).
Razmatranja prilika =a sve vrste kratkog spoja provedena su s impedancijama, dakle uz pretpostavku da se ne zanemaruje utjecaj djelatnog
otpora.
U svim numeriEkim- primjerima medutim zanemaren je djelatni
-o_tpor. ~ U U U ~ ~ ~ l U T a j u -U impedancije
U
u formule treba uvrstiti
- -n i -j ~-s t o (Z)
. j-:
J
X
-reaktanciju
-

'

sistern

1
U,=IO,S kV
Sn=20 MVA
x&=15%
xi = 12 %
x0=5 %

inverzni

I
j 0,w

Urn,=

10S kV

MVA
IOsn = f100 &A

S,,=20

sistern

nulti
sistern

Slika 3.3. Shema spoja generatora i ekvivalentne sheme

3.2. KRATKI SPOJ U TROFAZNOJ M R E Z I

A. Vrste kratkih spojeva

JJ.&-&znjm
mreza~
razlikujemo Zetiri vrste kratkih spojeva (sl. 3.2):
&opolg-.LK3), j e d n o p 0- l.n-i ~ ~ t T i i 5 ~ o = i - ( Ki2dvopolni
)
kratki spoj s istofO MVA
X=fO%

NVA

~,=30"/,
X i =20

9/.

xo= 40 %
Tropoinl krotki spoj ( ~ 3 )

Ovopolni kmtki spoj ( K 2 )

3ednopolni kmtkc spoj ( K f )

Ovopolni kratkt s p j i
spoj so zemljon (KZZ)

Slika 3.2. Vrste kratkog spoja

Slika 3.4. Shema spoja mreie i tablica za odredivanje jedinirnih reaktancija

119

O d ~ t kratkog
i
spoja ovise prilike u mreii za vrijeme trajanja kvara,
p a j e potrebno svaku vrstu kvara promotriti posebno. Pri odredivanju
prGka treba postupiti na slijedeCi naEin: odrediti struje i napone na mjestu kvara jednadibama koje karakteriziraju vrstu kratkog spoja, odrediti
pomoCu struja i napona u fazama veliEine simetriEnih komponenata, i na
kraju postaviti izraze koji karakteriziraju medusobnu vezu ekvivalentnih
shema direktnog, inverznog i nultog sistema. Postupak Cemo najbolje
rastumaEiti prikazom pojedinih kvarova.
a)

Slika 3.6. Ekvivalentna shema inverznog sistema mreie na sl. 3.4.

Slika 3.7. Ekvivalentna shema nultog

sistema mreie na sl. 3.4.

c)
Slika 3.5. Ekvivalentna
shema direktnog sistema
mreie na sl. 3.4.

Slika 3.8. Pojednostavnjeni prikaz ekvivalentnih shema direktnog,

inverznog i nultog sistema

B. Utjecaj transformacije na odredivanje struja kvara

Prikazi pojedinih vrsta kratkog spoja bit Ce popraCeni sa po dva

numeriEka primjera. Prvi, gdj e se pretpostavlja da kratki spoj nastaje
na stezaljkama generators (sl. 3.3), i drugi, pri kojem kratki spoj nastaje
na sabirnicama s, (sl. 3.4). Na sl. 3.3. prikazana je shema spoja generatora s neposredno uzemljenom nul-taEkom, te ekvivalentne sheme
s oznaEenim jediniEnim reaktancijama. Shema mreie prikazana je na
sl. 3.4, dok su ekvivalentne sheme ucrtane na sl. 3.5, 3.6. i 3.7. Ekvivalentne sheme, nakon transfiguracije trokuta u zvijezdu, pojednostavnjene
su i svedene na jednu reaktanciju. Svaki sistem, dakle, zamjenjuje jedna
ekvivalentna shema sa dva kraja K (mjesto kratkog spoja) i P (povratni
vod). Za principijelna razmatranja moie se dakle ekvivalentna shema
zamijeniti s pravokutnikom sa dvije prikljufnice, kao Sto je prikazano
na sl. 3.8.

Stru'e Ln-apone iz ekvivalentnih shema treba preraEunati u struje i

n
a
&
p 9 j e d m i m - - ~ z ~ 6 & 4 ~ t ~ - j ~ - i i ~ r a J n j i filj r a E i i l JednoSfavno
-preraEunavanje
prema izrazirna (2.16) moguee je samo_&a, qko _se
u mreii ne-nalaze
transformatori, odnosno ako pg-stoje tra-nsformatori
sam?--uspoju YyO, jer u tom sluEaju nema zakretanja ni vektora struje,
ni vektora napona. Za svaki drugi spoj medutim treba uzeti u obzir i
ta zakrekanja. U ovim rdimatranjima zanemarena je struja magnetgtranja, jer se radi o proraEunu struja k r 3 E 0 ~ c ~ q a ' ( t a E 2 ; 4 ) :- ~ r & t r h n o - spoj zvijezda-trokut (sl. 3.9), a radi pojednostavnjenja
raEun prov5tlimmza sluEap3q"e pfijenosni omjer 1 :T (omjer napona, a ne
omjer zavoja!). U _t%msluEaju struja koja teEe u nam9tu.-spojenom
u zviiezdu transformira
~Ifw-giiusppjenom u trokut - y_s b u j u
,-.
SuQrotna smjera, koja je za
manja od struje u namotu s p ~ j p o mu
-<----

1--_-

se

--

fi

zvijezdu, jer namot spojen u trokut ima za fiveki broj zavoja. Na prikljuEnice namota spojenog u trokut medutim izlazi struja koja je razlika
struje dvaju namota. Uzevii u obzir prikaz na sl. 3.9, moiemo struje
u namotu spojenom u trokut ( i i , i i i iT') prikazati strujama u namotu
spojenom u zvijezdu, relacijama (ratunato s jedinirnim vrijednostima
struja)

Struje su unutar namota u trokutu

+-

Slika 3.9. Struje transformatora u spoju zvijezda-trokut

Struje u
~jezdi

dok za struje na prikljutnicama namota spojenog u trokut (iRn,i g i i T N )

moiemo napisati - uzevSi u obzir i (3.6)

lsd

i ~ d

Sfruje unutar

lrokuta

Struje izvun

Navedeni odnosi vrijede i za simetrirne komponente struja. Neka

su simetrirne komponente struja na strani zvijezde id, & i io. Onda je
iRi = i.;iSi = a 4; iTi = alii

. . . (3.8a)
. . . (3.8b)

iRa= iSo = iTo= io

. . . (3.8~)

bd a2id; iTd= a id

iRd=

122

Slika 3.10. SimetriEne komponente struja u transformatom spoja

zvijezda-trokut

123

dok su struje direktnog sistema na prikljutnicama namota spojenog u

trokut (3.7)

KoriStenjem relacija (2.4) i (2.5) za a i a2, te zbrajanjem komponenata,

dolazimo do struja u namotu spojenom u trokut

-- 0,577 (id

. I -

IR

+ ii + i,)

is' = 0,289 (id +ii) -0,577 i,

+ j 0,500 (id-ii)

i ~=
' 0,289 (id +ii) - 0,577 i, - j 0,500 (id- ii)

. . . (3.12a)
. . . (3.12b)

. . . (3.12~)

Na isti naEin dolazimo do struja na stezaljkama namota spojenog u trokut

iRN= - 0,866 (id ii) 4-j 0,500 (id- ii)
. . . (3.13a)
Struje inverznog sistema moiemo napisati u obliku

. . . (3.13b)
.... (3.13~)

i/ = 0,866 (id it) -k j 0,500 (id.- ii)

iTf' = -j (id-ii)

Struje u fazama prikazane su na sl. 3.11.

Ako medutim podemo od struja koje dolaze iz mreie na strani trokuta
(iRN,isN i iT1'),mora biti ispunjen uvjet da je iRN isf' iTf' = 0, jer se
nulta struja ne moie tada zatvoriti (sl. 3.12). Osim toga mora biti

+ +

jer pretpostavljamo da u trokutu nema struje nulte komponente. Za struje

u namotu spojenom u trokut moiemo (sl. 3.12) postaviti
in' iTt= iRff
. . . (3.15a)

dok su struje nultog sistema

jer se struje nultog sistema ne mogu prenijeti preko trokuta (ekvivalentna shema za nulti sistem je prekinuta!). SimetriEne komponente prikazane su na sl. 3.10.

ist - inf = isff

iT' -isr = iTN

. . . (3.15b)
. . . (3.15~)

odakle, uzevSi u obzir i relaciju (3.14), dobivamo

Struje u

Struje 3

Struje izvan

zvijezdi

trokutu

trokuta

i,"

-1

Slika 3.11. Struje u fazama za

slutaj prikazan na sl. 3.10.

Struje u namotu spojenom u zvijezdu - iz razloga navedenih ranije imaju negativan predznak i za fiputa su vete od struja u namotu spojenom u trokut, pa kad jog uzmemo u obzir relacije (3.16), imamo

; -1

Ako struje iRn, is" i iT" rastavimo na simetrirne komponente prema

(3,8), za struje direktnog sistema u namotu spojenom u trokut moti eemo
pisati - uzevSi u obzir (3.16)

'I?

Struje i z v a n

trokuta

irdJ= - idJ'( a - 1)
3

I,

:N

...

dok za struje invennog sistema dobivamo

Struje u

trokutu

Za struje direktnog sistema u namotu spojenom u zvijezdu prema (3.17)

imamo
Struje u

zvijezdi

isd .=

1
id1' ( a - a2)

fi

iTd=

,,

- id (1- a )

v5

. . . (3.20b)

.. . ( 3 . 2 0 ~ )

Slika 3.12. Simetrifne

komponente struje U
transformatoru spoja
trokut-zvijezda

dok su struje inverznog sistema

I

SimetriEne komponente struja, kad polazimo od mreie na strani namota spojenog u trokut, prikazane su na sl. 3.12.
PomoEu simetrirnih komponenata struja odredujemo struje u pojedinim namotima spoja u trokutu iz relacija

dok su struje u namotima spojenim u zvijezdu

iR = - 0,866 (idr' i y ) -j 0,500 (id" -iin)

is = j (id1'- i / )
iT = 0,866 (id" i i N )- j 0,500 (id" - i,").

. . . (3.23a)
.. . (3.23b)
. ..(3.23~)

Na sl. 3.13 prikazane su struje u fazama, koje odgovaraju simetriEnim

ltomponentama na sl. 3.12.
Prilikom odredivanja struja u namotu spojenom u zvijezdu, a polazeCi od struja u mreii na strani trokuta, treba naglasiti da je nulta ltomponenta struje neodredena, ta komponenta naime moie, ali ne mora, postojati u mreii na strani zvijezde, no to nije moguCe odrediti promatrajuCi struje u mreii na strani trokuta. Kad bi poznavali nultu komponentu
struje (i'o) unutar trokuta relacija (3.14) bi glasila iIR
ifs
ifT = 3 i'o
pa bi se u (3.16) na desnoj strani pojavio joS Elan i'o. To medutim nema
utjecaja na odredivanje struja direktnog i inverznog sistema, jer za njih
vrijedi relacija (3.14). Naravno da bi se u tom sluEaju u namotima spojenim u zvijezdu morala pojaviti i nulta komponenta struje.
Dalje treba naglasiti da izrazi za struje vrijede samo za spoj prikazan
na sl. 3.10 i sl. 3.12, dok za ostale spojeve transformatora treba provesti
analogan postupak. Za transformator Y y O medutim nije potrebna nikaltova posebna analiza, dovoljno je poCi od simetriEnih komponenata, pa
odrediti jediniEne vrijednosti struja kao da transformacija ne postoji.

Struje izvan
trokuta

Struje u
trokutu

:I

'

Struje u
zvqezdi

direktni
sistem

"d~

nulti
sistem

vo= 0

Slika 3.14. Shema spoja i ekvivalentne sheme bloka generator-transformator

Slika 3.13. Struje u fazama za

sluEaj prikazan na sl. 3.12.

Pri odredivanju napona potrebno je takoder uzeti u obzir zakretanje,

zbogpostojanja transformatora. Podimo od mreie na strani namota spojenog u zvijezdu, koji nazovimo sekundarnim namotom. Iz struja i reaktancija u ekvivalentnim shemama odredujemo simetriEne komponente
napona u bilo kojoj taEki mreie. Na sl. 3.14. prikazana je shema spoja
i ekvivalentne sheme bloka generator-transformator. Naponi v d , , v , , i v,,
predstavljaju napone na sekundarnim stezaljkama transformatora, a v d ,
vi i vo napone na primarnim stezaljkama transformatora. Razlike izmedu
tih napona padovi su napona u reaktancijama transformatora, kad ne
bi bilo zakretanja vektora napona radi spoja transformatora. Moramo
medutim uzeti u obzir i zakretanje vektora napona radi sheme spoja
transformatora, pa zato zamijenimo ekvivalentne sheme na sl. 3.14 ekvivalentnim shemama na sl. 3.15, u kojima je ucrtan i transformator bez
reaktancije, jer njegova je reaktancija posebno oznaEena ( x ~ Tx, , i~ x , ~ . ) .
Tada polazimo od napona v d i vi (v, = 0 ) koji su veC odredeni, uzimajuCi u obzir pad napona u reaktancijama, pa raEun provodimo za trans-

Yd7

Slika 3.15. Shema i ekvivaIentne sheme bloka generatortransformator s transformacijom bez reaktancije

9 Visokonaponska rasklopna postrojenja

"i

qn

"i2

Vd/

vo=o

formator bez reaktancije. RaEun dakle provodimo kao da na stezaljkama

namota bez reaktancije, spojenih u zvijezdu, vladaju naponi vd i v,.
Komponente tih napona (VRI, V Y , V T ~i VRB VS,, V T ~ )prikazane su na
sl. 3.16. BuduCi da su vd i vi naponi n a namotima transformatora bez
\

To su linijske elektromotorne sile, pa fazne veliEine dobivam.0 (sl. 3.16)

iz relacija

Gdr

\
\

Uzevii u obzir da je e ~ d " esd"

motornih sila

-,
/ eri

+ eTd" = 0, dolazimo do faznih elektro-

gri

UvrStavanjem vrijednosti iz (3.24), kad znamo da elektromotorna sila

ima suprotan predznak od narinutog napona, dobivamo za narinute napone na primarnoj strani

Slika 3.16. Naponi i elektromotorne sile u transformaciji zvijezda-trokut (sl. 3.14.)

VTd"

= - - vd (a - up)

fi

. . . (3.28~)

Isti postupak moiemo provesti za inverzni sistem napona, pa Cemo dobiti

reaktancija, elektromotorne sile (eRd.. . e ~. i. .) jednake su naponima.

Elektromotorne sile u namotu spojenom u trokut (e~;. . .eR;. . .) za
fiputa su veCe od elektromotornih sila u namotu spojenom u zvijezdu,
zbog veCeg broja zavoja. Radi toga moiemo za direktni sistem postaviti
e d =v d f i
eSdl= a2 vd fi
eTdf= a vd fi
a za inverzni sistem
eR;

= vi

fi

I sada moiemo uzeti u obzir (2.4) i (2.5), pa za napone na strani trokuta

dobivamo
vRff = - 0,866 (vd 4- v,) 4- j 0,500 (vd -vi)
. . . (3.30a)
vS'f = 0,866 (vd
vi) 4- j 0,500 (vd- vi)
. . . (3.30b)

vT" =

-j (vd- v.)

. . . (3.30~)

Na sl. 3.17 prikazani su fazni naponi odredeni za prilike prikazane na

sl. 3.16.

Do istih napona na primarnim stezaljkama transformatora (vR", vs",

dolazimo ako podemo od elektromotornih sila u generatoru (zakrenutih za 210" prema naponima u mreii na sekundarnoj strani transformatora) i od elektromotorne sile odbijemo padove napona u direktnoj i
VT")

-J'rikaz

Slika 3.17. Fazni naponi u transformatoru zvijezda-trokut (bez padova

napona)

invennoj reaktanciji. Naravno da samo direktna komponenta struje izaziva pad napona u direktnoj reaktanciji, a inverzna komponenta struje
u invennoj reaktanciji. Na sl. 3.18. prikazane su elektromotorne sile,
komponente struja (sl. 3.10), padovi napona i naponi na stezaljkama generatora, odnosno naponi na primarnim stezaljkama transformatora.

- -I V. (1
3

Za napon inverznog sistema

+ a + a2) = o

tropolnog kratkog spoja

. . . (3.33)

- koristeki izraze (2.18~)i (3.31) - dobivamo

Dalje je struja nultog sistema iz izraza (2.18a) i (3.32)

Konaho iz relacija (3.5) odredujemo da je

Slika 3.18. Odredivanje napona na stezaljkama generatora (primarnim

stezaljkama transformatora) pomofu padova napona u generatoru

Ii = 0
V, = 0

. . . (3.37)
. . .(3.38)

Prema tome samo kroz direktne reaktancije teEe struja, koju tjera elektromotorna sila Ed, dok su stezaljke K i P kratko spojene (sl. 3.20). Kroz
invenne i nulte reaktancije nema struja i pored toga Sto su njihove ste-

'L

C. Tropolni krntki
spoj
--

Tropolni kratki spoj moiemo prikazati shemom na sl. 3.19. m k e

$a slufaj tropolnog-.gatkog spoja karakterizirane
su relacijama
.-.--. _.._._.._____.
...(3.31)
V R = VS = V T
1

-__I.------_

IR+ I S+ I T . =0

. . . (3.32)

__.-

Pomobu tlh- relacija odredujemo vrij

._._____._._____.._
ednosti kom~onenata
- ---------.- s t r u k i na-

~ona...-~~~&,d@,e,k.t~g~
S
~
~
Z ~e
~ lzrazom
T
E (2.18b)
~
~ 1 ! . r n-_-_,
.o~u.k~
u.vrStavanjem v n jednosti E-(mJ-do'firvamo

SLika 3.20. Prilike u sluraju tropolnog kratkog spoja (prikaz pojednostavnjenim

ekvivalentnim shemama)

zaljke K i P kratko spojene, jer nema elektromotornih sila inverznog i

nultog sistema.
Struje u pojedinim fazama odredujemo pomoCu relacija (2.16) i relacija (3.35), (3.36) i (3.37), pa dobivamo

Napon u pojedinim taEkama ekvivalentnih shema moiemo odrediti iz

relacija koje su analogne izrazima (3.5).
Na sl. 3.21a prikazana je ekvivalentna shema generatora sa sl. 3.3,
s oznaEenom jediniEnom strujom koju - analogno relaciji (3.36) - odredujemo iz' izraza (ako impedanciju zamijenimo reaktancijom)

Ako poznamo struju id, i uzmemo u obzir da je ii = 0 (3.37) i i, = 0 (3.35),

struje u fazama odredujemo iz relacija (3.39), koje napisane jedinirnim
velirinama glase
. . . (3.42a)
ig = id

Na sl. 3.21b u tropolnu shemu generatora unesene su jediniEne vrijednosti

struja, dok su u vektorskom dijagrarnu prikazane struje i elektromotorne
sile.
Za mreiu prikazanu na sl. 3.4. postupano je ovako (sl. 3.22): najprije
je odredena struja id (3.40) na osnovu pojednostavnjene ekvivalentne
sheme direktnog sistema (sl. 3.5~).Zatim je odredeno razgranjavanje
struja u shemi na sl. 3.5b (sl. 3.22b), t e konaEno razgranjavanje struja u

gdje je e d jediniEna elektromotorna sila, a x d jediniEna reaktancija direktnog sistema. Kako je ve6 spomenuto, raEunamo da je jediniEna elektromotorna sila
. . . (3.41)
e d = 1,O
jO

i~
=

= aid = (-

5,773

0,500

+ j 3,333

+ j 0,866) (-

j 6,666) =

Slika 3.21. Struje tropolnog

kratkog spoja na prikljurnicama generatora

Slika 3.22. Raspodjela struja za sluraj tropolnog kratkog

spoja u mreZi prikazanoj na sl. 3.4.

kompletnoj ekvivalentnoj shemi (sl. 3.22~). Na sl. 3.22~ navedeni su

osim struja i naponi za pojedine karakteristiEne taEke mreie. OznaEene
vrijednosti napona prikazuju razliku napona izmedu promatrane taEke
mreie i povratnog voda. Napon npr. na stezaljkama generatora G , (sl. 3.4)
odredujemo iz relacije

. . . (3.43)
ed -i d ~ lXdGi
gdje je idol struja koja teEe kroz reaktanciju Xdcl generatora. Do relacije
(3.43) dolazimo iz (3.5a), koju u jediniEnim vrijednostima moiemo napisati
VdGi =

. . . (3.44)
j id) ( j xd)
Analogno odredujemo napone u svim taEkama mreie.
Da odredimo struje u fazama u svim dijelovima mreie, koristit femo
relacije (3.42) u koje za id treba uvrstiti struju u promatranom dijelu
mreie. Tako dobivene struje u fazama predstavljaju, naravno, jediniEne
fazne struje, pa da se dobiju stvarne struje, treba ih mnoiiti sa I,,,, koje
su za promatranu mreiu navedene u tablici na sl. 3.4. Prilikom odredivanja struja i napona treba medutim uzeti u obzir zakretanje do kojeg
dolazi zbog postojanja transfonnatora.
Na sl. 3.23 prikazana je promatrana mreia s naznaEenim naponima
i strujama. Struje koje daju generatori, odnosno struje na p r i m a r i m
stranama transformatora, odredene su prema relacijama (3.13), koje za
tropolni kratki spoj glase
V ~ =
G ed
~ - (-

iR" = - 0,866 id
is"

0,866 id

j 0,500 id

j 0,500 id

iTN = - j id

. . . (3.45a)
. . . (3.45b)
. . . (3.45~)

Naponi na primarnim prikljufnicama generatora odredeni su prema (3.30),

Sto za tropolni kratki spoj moiemo napisati u obliku
eR"

= - 0,866 vd

eS" =

0,866 vd

eT" = -j vd

+ j 0,500 vd

+ j 0,500 vd

. . . (3.46a)
. . . (3.46b)
. . . (3.46~)

Treba napomenuti, da relacije (3.13) i (3.30) vrijede za promatrani spoj

transformatora. Za druge spojeve analogne relacije moiemo odrediti na
naEin prikazan u 3.2B.

Slika 3.24. Prikaz jednopolnog

kratkog spoja

Koristeki relaciju (3.16a) odredujemo struju u fazi R

D. Jednopolni kratki spoj

Do jednopolnog kratkog spoja moie doCi samo u sluEaju kad je nultaEka uzemljena. Tada be na mjestu kvara nastati prilike prikazane na
sl. 3.24. Jednopolni kratki spoj faze R karakteriziran je slijedeeim odnosima
. . . (3.47)
V R= 0

Struja u direktnom siste~nu(2.18b) iznosi, dakle

Slilta 3.25. Prililre za slufaj jednopolnog kratkog spoja (prikaz pojednostavnjenim ekvivalentnirn
shemarna)

u inverznom sistemu (2.18~)

dok je struja u nultom sistemu (2.18a)

direktni

Prema tome je

sistem

-;, 1
P

BuduCi da je VR = 0, bit Ce (2.16a)

Vd

+ vi + vo= 0

Iz (3.52) Vd = -Vi -V,, pa je

1-J

3,Q5

q=4375

- prema (3.5a)

-vi-V,

= Ed--IdZd

UvrStavanjem vrijednosti za Vi i V, iz (3.5b) i (3.5~)dobivamo

IiZi

inverzni

sistem

+ I,Z,

Ed-IdZd

KonaEno, uzmemo li u obzir (3.51), dolazimo do izraza za struju

Prema (3.52) i (3.55) ekvivaientne sheme direktnog, inverznog i nultog

sistema spojene su u seriju, kao na sl. 3.25, s tim da je K-prikljuEnica
direktnog sistema spojena na P-prikljuEnicu nultog sistema (ili inverznog
sistema), a K-prikljuEnica nultog sistema (ili inverznog sistema) spojena
na P-prikljuEnicu inverznog sistema (ili nultog sistemh). Taj redoslijed
spajanja potreban je da bi se zadovoljila relacija (3.52).

nulti
srstem
P

Slika 3.26.Struje i naponi jednopolnog kratkog spoja na prikljufnicarna generatora

(prilike u ekvivalentnim shemama)

139

gdje je ve6 uzet u obzir izraz (3.51), dok napone u pojedinim taEkama
mreie odredujemo iz relacija analognih izrazima (3.57). Tada u (3.57)
treba uvrstiti struje i reaktancije u pojedinim dijelovima mreie.

i~=id+ii+i~=3id=-j3.3,125=-jg,375
io = id (ax a 1) = 0
io = id (a ae 1) = 0

+ +
+ +

is = axi d aii
i~ = aid axii

Slika 3.28. Struje i naponi jednopolnog

kratkog spoja na prikljutnicarna generatora

Slika 3.27. Sirnetrifne kornponente elektromotorne sile, struje

i napona za jednopolni kratki spoj na prikljufnicama
generatora

dok su struje u ostalim fazama na mjestu kratkog spoja jednake nuli,

Sto vrijedi samo na mjestu kvara, jer polazne pretpostavke vrijede za
mjesto kvara.
Ako impedancije zamijenimo reaktancijama i preraEunamo na jediniEne vrijednosti, relaciju (3.55) moiemo napisati

dkektni

sistem
Vd

5-j 44984 I(
sktem

nulti

- x,j = 1,000 - 1,774 , 0,2462 = 0,5640

= ed

vi =

inverzni

JediniEne vrijednosti napona izmedu stezaljki K i P odredujemo - prema

(3.5) - iz relacija

+ +
+ +

-- - 1,774-- 0,1984
itxi =

b ~ =
d

vo = - loxo =
- 1,774 0,1202

-j f, 774

0,2127

sistem

=
=

- 0,3519
- 0,2121

Slika 3.29. Struje i naponi za jednopolni

kratki spoj u ekvivalentnim shemama 'na
sl. 3.5. (pojednostavnjene ekvivalentne

sheme)

direkfni

direktni

sisiem

sisrern

inverzni

I
I

sistem

inverzni
sistem

nulti
sisiem

nu/ti

-j 1774

sistem

Slika 3.30. Struje i naponi za jednopolni kratki spoj u ekvivalentnim shemama mreie na sl. 3.5. (transfigurirane
ekvivalentne sheme)

1i

8.;

;I

, ,:
! ,;I

::I
,

.,

Na sl. 3.26 prikazane su ekvivalentne sheme za jednopolni kratki spoj

na prikljuEnicama generatora (sl. 3.4) s oznaEenim strujama i naponima,
dok su na sl. 3.29, 3.30 i 3.31 prikazane ekvivalentne sheme (od pojednostavnjenih do kompletnih shema) za promatranu mreiu (sl. 3.5).
Podaci o strujama i naponima u ekvivalentnim shemama sluie za odredivanje faznih struja i faznih napona. Ovdje treba naglasiti da izrazi za
fazne napone i struje, od kojih se poSlo pri odredivanju prilika za sluEaj
jednopolnog kratkog spoja, vrijede samo za mjesto kvara, ali ne vrijede
za ostale taEke u mreii. Struje i napone u ostalim dijelovima mreie treba
medutim odrediti pomotu struja i napona u ekvivalei~tnimshemama.
Prema (2.16), za jedinikne vrijednosti struja u fazama moiemd napisati

Slika 3.31. Struje i naponi za jednopolni kratki spoj, u ekvivalentnim

shemama mreie na sl. 3.5. (Icompletne ekvivalentne sheme)

gdje su i,,, ii i i, jedinitne struje u promatranom dijelu mreie. Uzmemo li

u obzir (2.4) i (2.5), za struje u fazi S i T dobivamo

- 0,500 (id + ii) -j 0,866 (id- ii)

iT = i,, - 0,500 (id + ii) i- j 0,866 (id-ii)
is = i,

(3.59a)
(3.59b)

Pri odredivanju faznih napona polazimo takoder od izraza analognih

relacijama (2.16)
v~ = vd vi v0
. . . (3.60a)

+ +

vs = a2 vd f a vi

+ v,

. . . (3.60b)

Analogno izrazima za struju moiemo napisati

vs = v,
VT = V,

- 0,500 (vd 4-vi) -j 0,866 (vd-vi)

- 0,500 (vd + vi) + j 0,866 (vd-vi)

. . . (3.61a)
. . . (3.61b)

Na sl. 3.27 prikazane su simetrifne komponente elektromotornih sila

generatora (sl. 3.26), struja i napona na prikljufnicama generatora, dok
su na sl. 3.28 prikazane fazne struje i fazni naponi istog generatora za
jednopolni. kratki spoj na p'rikljufnicama.
Na sl. 3.32 prikazane su struje i naponi u promatranoj mreii. Treba
napomenuti da su smjerovi struje, oznafeni na shemi,, tako odabrani kao
da sve struje teku prema mjestu kvara.

E. Dvopolni kratki spoj

Dvopolni kratki spoj prikazan je shemom na sl. 3.33. Za takvu vrst
kvara vrijede odnosi
Is IT= 0
. . . (3.62)

.....(3.63)
. . . (3.64)

IR= 0

vs = v,

ys =v,

Slika 3.33. Prikaz eopolnog kratkog

spola

Za btruju u direktnom sistemu tada dobivamo (2.18b)

u invel.znom sistemu (2.18~)

10 Visokonaponska rasklopna postrojenja

145

;I1
I/

a u nultom sistemu (2.18a)

Uzmemo li u obzir relacije (3.16), dobit 6emo za struje u fazama

dok je I R = 0 na mjestu kratkog spoja.

Upotrebom jediniEnih vrijednosti dobivamo za struju na mjestu kvara,
kad zanemarimo djelatne otpore,

Za komponente napona moiemo postaviti

1
V . = - (VR
' 3

a2

pa je
Buduhi da je I , = 0, mora

VS

1
+ a V T )= [VR+ V S(a2 + a)] . . . (3.67b)
3

Vd = V i

. . . (3.68)

- prema (3.52) - biti i

Prema tome (3.5a) i (3.5b) moiemo napisati u obliku

dok za napone. u bilo kojoj taEki mreie moiemo postaviti

v d =e d - j i d x d
v.,= - j i i x i

. . . (3.72a)
. . . (3.72b)
od struje - ii.

jer se u pojedinim dijelovima mreie struja id razlikuje

Na sl. 3.35. prikazane su ekvivalentne sheme generatora (sl. 3.3), sa
strujama i naponima u njima. Prilikom unoSenja oznaka smjera struje
proveden je princip da su te oznake uvijek takve kao da struje teku
prema mjestu kvara. Radi toga je u ekvivalentnoj shemi invennog sistema
izmijenjen predznak struje. S tako izmijenjenim predznakom treba pro-

Ekvivalentna shema inverznog sistema spojena je dakle u seriju s ekvivalentnom shemom direktnog sistema (sl. 3.34), i to tako da se prikljuEnice
K spoje medusobno, kako bi se osiguralo i s p u n j a j e uvjeta (3.66) i (3.69).
Ekvivalentna shema nultog sistema n e u t j d e na prilike u mreii.

Slika 3.34. Prilike u sluraju

dvopolnog kratkog spoja (prikaz pojednostavnjenim ekvlvalentnim .shemama)

L'
T

Slika 3.35. Struje i naponi dvopolnog

kratkog spoja na prikljuc'nicama generatora (prikaz u ekvivaletnim
shemama)

Slika 3.36. SimetriEne

komponente elektromotome sile, struja i napona i naponi za dvopolni kratki spoj na prikljuEnicama generatora

Slika 3.38. Struje i naponi za s l u h j dvopolnog kratkog spoja u ekvivalentnim

shemama mreie na sl. 3.5. (pojednostavnjene ekvivalentne sheme)

Slika 3.39. Struje i naponi za

sluraj dvopolnog kratkog spoja
u ekvivalentnim shemama
mreie na sl. 3.5 (transfigurirane ekvivalentne sheme)

vesti daljnji rafun. Iz struja i napona na sl. 3.35 dolazimo do simetriEnih

komponenata (sl. 3.36) prema (3.8) i do struja (3.58a, 3.59) i napona (3.60a
i 3.61) u pojedinim fazama (sl. 3.37).

Slika 3.37. Struje i naponi za slufaj

dvopolnog hatkog spoja
stezaljkama

generatora

VT = a Vd

+ aevi + vo = vd (a + az) =

- - vd = -0,444

Na sl. 3.38 do 3.40 prikazane su ekvivalentne sheme mreie sa sl. 3.5,

s naznafenirn strujama i naponima, dok su na sl. 3.41 prikazane struje
i naponi u fazarna. Pri odredivanju struja i napona na strani trokuta upotrebljene su relacije (3.13) i (3.30).

>,:;j~-

12

8
0'

IaJ

IP
/
,'I*

Slika 3.40. Struje i naponi za slufaj dvopolnog kratkog spoja u

ekvivalentnim shemama mreie na sl. 3.5 (kompletne ekvivalentne
sheme)

F. Dvopolni kratki spoj s istovremenim spojem sa zemljom

Kao i za jednopolni kratki spoj, dvopolni s istovremenim spojem sa
zemljom poprima opisano znaEenje samo u sluEaju kad je nul-taEka
mreie uzemljena.
Prilike u sluEaju dvopolnog kratkog spoja s istodobnim spojem sa
zemljom prikazane su na sl. 3.42, a karakterizirane ovim relacijama

%'"r'O

Slika 3.42. Prikaz dvopolnog

kratkog spoja s istovremenim
spojem sa zemljom

cjj

In = O

. . . (3.73)

Vs

. . . (3.74)
. . . (3.75)

VT = 0

Ako sada iz treCe jednadibe odredimo I , i uvrstimo ga u drugu, pa iz prve

i druge jednadibe odredimo Id, dobit Cemo

Iz izraza za fazu R dobivamo

I R = Id

+ Ii + I . = 0

. . . (3.76)

Sto znaEi da je zbroj komponenata struja jednak nuli. KoristeCi uvjete

(3.74) i (3.75) dobivamo za komponente napona

Do izraza (3.80a) dolazi se i pomoeu relacija (3.5), (3.76) i (3.78).

Iz relacija (3.79) i (3.80a) odredujemo struje u inverznom i nultom
sistemu, pa je

Prema tome je

Vd = vi = vo
Iz uvjeta (3.76) i (3.78) dolazimo do medusobnog spoja ekvivalentnih
shema kao na sl. 3.43. Prema tome ekvivalentne sheme inverznog i nultog sistema medusobno su spojene paralelno i tako paralelno spojene

Slika 3.43. Prilike za sluEaj

dvopolnog kratkog spoja uz
istovremeni spoj sa zemljom
(prikaz pojednostavnjenim
ekvivalentnim shemamal

vezane su u seriju s ekvivalentnom shemom direktnog sistema.

Da odredimo struju u direktnom sistemu podimo od relacija (3.5)
koje, uzevSi u obzir (3.76) i (3.78), moiemo napisati
Slika 3.44. Struje i naponi za slufaj dvopolnog kratkog spoja s istovremenim spojem sa zemljom na prikljuhicama generatora (prikaz u ekvivalentnim shemama)

Slika

3.45.

Simetrifne

komponente elektromo-

torne sile, struja i napona za dvopolni kratki

spoj s istovremenim spojem sa zemljom na prikljufnicama generatora

+ ii + i , = 0
i s = a e i d + aii + io = (an- 1 ) id + ( a - 1) i i =
- - 1,500 (id + ii) -j 0,866 (id -ii) =
= -6,032 + j 5,715
i ~ = id

-6,032 +j 5,7f5

j ff,430

+ ii) + j 0,866 (id -ii) =

+ j 5,715

- - 1,500 (id
= 6,032

Slika 3.46. Struje i napon kod

dvopolnog kratkog spoja s istodobnim spojem sa zemljom
na stezaljkama generatora

;-;
-no- so-'to

bd

.-

Vrr

dok pomobu relacije (3.39)

(3.80) odredujemo struje u pojedinim fazama

Upotrijebimo li jediniEne vrijednosti i ako zanemarimo djelatne

otpore za (3.80), moiemo napisati

Slika 3.47. Struje i naponi dvopolnog kratkog spoja uz istovremeni spoj sa zemljom
u ekvivalentnim shemama mreie na sl. 3.5. (pojednostavnjene ekvivalentne sheme)

Slika 3.48. Struje i naponi dvopolnog kratkog spoja s istodobnim spojem sa zemljom u ekvivalentnim shemama mreie na
sl. 3.5. (transfigurirane ekvivalentne sheme)
I

dok za struje u inverznom i nultom sistemu dobivamo

io

=j

e3

Xi

xd xi

+ xd to+ xi xo

. . . (3.81f)

Napone izraEunavamo iz formule

Slika 3.49. Struje i naponi dvopolnog kratkog spoja uz istodobni
spoj sa zemljom u ekvivalentnim shemama mreie na sl. 3. 5.
(kompletne ekvivalentne shenie)

koju dobivamo iz (3.5) i (3.79a).

Na sl. 3.44 do 3.46 prikazane su prilike za sluEaj dvopolnog kratkog
spoja uz istovremeni spoj sa zemljom na stezaljkama generatora, dok su
na sl. 3.47 do 3.50 prikazane prilike u mreii za sluEaj iste vrste kratkog
spoja.

G. Kiatki spoj preko impedancije

Izvedene formule vrijede za neposredne kratke spojeve. U nekim
sluEajevima medutim potrebno je razmatrati prilike u sluEaju kada do
kratkog spoja dolazi preko impedancije ZK (sl. 3.51).
Za tropolni kratki spoj moiemo postaviti (sl. 3.51a)

Slika 3.51. Kratki spojevi preko impedancije

dok za napone iz (3.83) dobivamo

VRt= V R-IR ZK
V i = V s - Is ZK
V T t= VT-IT ZK

Za jednopolni kratki spoj (sl. 3.51b) moiemo postaviti

Za napon u direktnom sistemu - izmedu prikljurnica K i P u ekvivalentnoj shemi - moiemo napisati, uzmemo li u obzir (3.85)
1
V d = -(VR
3

+ a V S + a 2 V T )=

IT = 0,

. . . (3.90)
. . . (3.91)
.. . (3.92)

V R t =V R - I R Z K = 0

. . . (3.93)

VR' = 0

1s
I

dok za napon VR' imam0

Za struje u direktnom, inverznom i nultom sistemu, prema (3.50), dobivamo kao (3.51)
Prvi Plan jednak je radi (3.83) nuli, dok je vrijednost drugog Elana upravo
jednaka produktu struje u direktnom sistemu (2.18b) i impedancije ZK.
Za napon medu prikljuPnicama K i P u inverznom sistemu, uzmemo
li opet u obzir (3.85) i (2.18c), moiemo postaviti

Budufi da je (3.93)
V R= I R ZK

. . . (3.95)

Vd+Vi+ Vo=IRZK

.. . (3.96)

prema (2.16a) dobivamo

pa je - uzmemo li u obzir (3.5a)
-Vi-Vo

= Ed-IdZd-IRZK

. . . (3.97)

UvrStavanjem vrijednosti iz (3.5b), (3.5~)i (3.94), dobivamo

I,, Zi

Za struju u nultom sistemu vrijedi i sada (3.35), pa je i V o = 0.

Polazdi od (3.5a) i (3.86) za struju u direktnom sistemu, moCi Cemo
postaviti
Id ZK = Ed - Id Zd
... (3.88a)
pa je

+ Id Zo = Ed - I d

Zd - 3 Id ZK

. . . (3.98)

Odakle dolazimo do relacije

I
Osim toga (3.96) moiemo napisati, uzevSi u obzir i (3.94)

Imamo dakle tri ekvivalentne sheme spojene u seriju, u koju je ukljuPena i trostruka impedancija ZK (sl. 3.53).
Za dvopolni kratki spoj moiemo postaviti (sl. 3.51~)

Iz (3.5b) i (3.87) moiemo napisati

jer je uvijek Zg Zi > 0, pa je i V i = 0.

Pri odredivanju prilika za sluPaj tropolnog kratkog spoja mjerodavna
je dakle samo ekvivalentna shema direktnog sistema, u kojoj je medu
prikljuEnicama K i P spojena impedancija ZK (sl. 3.52).

Fl~p
FB

Slika 3.52. Prilike za slufaj tropolnog kratkog

spoja preko impedancije
(prikaz pojednostavnjnom ekvivalentnom she-

mom)

Is

+ IT = 0

. . . (3.101)

IR = O

. . . (3.102)

V; = VTt

. . . (3.103)

Za struje u direktnom i inverznom sistemu prema (3.65) i sada dobivamo

.. . (3.104)
Id = - I i
dok je I , = 0
Za V i moiemo (sl. 3.51~)pisati
V i = V S - IS ZK
11 Visokonaponska rasklopna postrojenja

161

pa iz (3.5a) i (3.5b), uzmemo li u obzir i (3.104), dobivamo

vi + I ~ Z K= E ~ - I ~ z ~
vi = Id zi

. . . (3.112a)

odakle je

Slika 3.53. Prilike za sluEaj jednopolnog kratkog

spoja preko impedancije
@rikaz pojednostavnjenim ekvivalentnim shemama)

Relacije (3.111) i (3.113) ukazuju na spoj medu ekvivalentnim shemama i impedancijom ZK koji je prikazan na sl. 3.54.

Slika 3.54. Prilike za sluEaj dvopolnog kratkog

spoja preko impedancije
(prikaz pojednostavnjenim ekvivalentnim shemama)

pa je napon u direktnom sistemu, uzevSi u obzir (3.103)

Za dvopolni kratki spoj s istovremenim spojem sa zemljom (sl. 3.51d)

moiemo postaviti, kao i za sluraj bez impedancije,
jer je V R= VR', te jer je uzeta u obzir i (3.105). Za napon u inverznom
sistemu dobivamo

Iz izraza za struju u fazi R (2.16a) dobivamo

Za napone na mjestu kvara moiemo postaviti

Ako odbijemo (3.107) od (3.106), imat Eemo

V d = Vi

1
-(a-a2)IsZ~
3

V R= V R f

. . . (3.108)

Vs=V~+IzZK=IzZK

V T = V T f IZ ZK = IZ ZK

. . . (3.118a)
. . . (3.118b)
. . . (3.1184

gdje je IZ struja kroz impedanciju ZK, koja je jednaka

IZ = Is
pa je, ako uvaiimo (3.101) i (3.102),

Prema tome je
162

+ IT

Naponi u pojedinim sistemima jesu

. . . (3.119)

Za struje u ostalim sistemima - analogno izloienom u odjeljku F) ovog

poglavlja - dobivamo

dok su naponi u pojedinim sistemima

BuduCi da je a2
dobivamo

+ a = - 1, te uz dopunu (3.120~)s --Iz31

1 ZK,
ZK i +-IZ
3

Medusobni spoj ekvivalentnih shema prikazan je na sl. 3.55.

gdje je IZ = 3 I,, Sto slijedi iz (2.18a) i (3.119). Prema tome moiemo postaviti
. . . (3.122)
v d = v i = vo -~ I o Z K

Kad uzmemo u obzir (3.117) i (3.122), moiemo relacije (3.5) napisati

u ovom obliku
. . . (3.123a)
Vd = Ed -Id Zd

II

Postupkom kao u odjeljku F) ovog poglavlja dolazimo do struje u direktnom sistemu

Ed
Id =
Zi (Zo + 3 ZK)
Zd +
Zi (Z,
3 ZK)

+ +

koju moiemo napisati i u obliku

Slika 3.55. Prilike

za sluEaj dvopolnog kratkog spoja
s
istovremenim
spojem sa zemljom
(prikaz pojednostavnjenim ekvivalentnim shemama)

Pri i z b o r ~ ~ p - ~ k ~ ~ ~ o & - p & - ~ - - g o t r e bjen oznatj-za

k 4 u se v r s t ~ ~ ~ ~ ~ g _ ~ ~ ~ _ a ~ ~ s~j ~ j,a 1j, e ir ~je j velieina
e ~ , , ~ a i v e
s i u s h a t k a g spoia, --w.In&- mje~od~y,ng~
z&taj-jzb~.
Odredimo veliEinu s g u j e u odnosu na struju za sluraj tropolnog
kratkog-spaoja,&oju
--.
moiemo premg(3.36) i (3.39a)-~api<aF~uU~'li6Z~~-

"S

I
I

.-.

Ako uvedemo
om!. .a=-

zi

. . . (3.128a)

Zd

L o

moiemo struju za slufaj jednopolnog kratkog spoja odrediti iz relacije,

koriste6i (3.55a)

Za struju dvopolnog kratkog spoja

- prema

(3.70)

- dobivamo

dok prema (3.81) za dvopolni kratki spoj s istovremenim spojem sa zemljom imamo

Medusobne odnose velieina struja moiemo zgodno prikazati u koordinatnom sistemu a (128a) i B (128b), ako uvedemo relativne velifine struje
u odnosu na struju tropolnog kratkog spoja

Uz k,, k,, i k, kao parametre moiemo u koordinatnom sistemu a, B ucrtati

krivulje konstantnih relativnih velieina struja u odnosu na struju tropolnog kratkog spoja. Usporedbom relativnih veli5ina struja odreduju se
podrufja u kojima se pojavljuje najveka struja za odredenu vrstu kratkag spoja (sl. 3.56). Granice izmedu podrufja pojedinih vrsta kratkog
spoja odredene su relacijama koje dobivamo izjednafenjem relativnih
velifina struja, pri femu za relativnu velieinu struje tropolnog kratkog
spoja treba postaviti k3 = 1. Tako za granicu podruEja izmedu jednopolnog i dvopolnog kratkog spoja dobivamo (k, = k,)

a za granicu podrufja izmedu dvopolnog i tropolnog kratkog spoja

(k, = k,) i,mamo
a,, = fl- 1 = 0,732.
. . . (3.133b)

Granica podruEja izmedu tropolnog i dvopolnog kratkog spoja s istovremenim spojem sa zemljom (k, = k,,) odredena je relacijom

+ ,9 + 1-(1 + B),

a;?, =

. . . (3.133~)

Kao granicu podruEja izmedu dvopolnog kratkog spoja i dvopolnog

s istovremenim spojem sa zemljom dobivamo (k, = k,,)

dok je granica izmedu jednopolnog i dvopolnog kratkog spoja s istovremenim spojem sa zemljom (k, = k,,) odredena relacijom
-

Prema tome u podruEju oznaEenom sa K3 na sl. 3.56 najveCu struju

imamo za sluEaj tropolnog kratkog spoja, u podruEju K2Z za.sluEaj dvopolnog kratkog spoja s istovremenim spojem sa zemljom, u podruEju K2
za sluEaj dvopolnog, a u podruEju K1 za sluEaj jednopolnog kratkog
spoja. Sve to vrijedi za mreiu s uzemljenom nul-tafkom, jer tada Z, ima
konaEnu vrijednost. Za mreie sa izoliranom nul-taEkom, medutim, nulta
impedancija ima beskonaEno veliku vrijednost, pa je B = 0, te za takvu
mreiu vrijede odnosi na apscisi dijagrama na sl. 3.56.
Dijagram na sl. 3.56 taEan je ako su kutovi impedancije Zd, Zi i Zo
medusobno jednaki, odnosno ako raEunamo samo s reaktancijom (uz zanemarenje djelatnih otpora).
Za veliEinu struja kratkog spoja, koje se odreduju pomoCu poEetnih
reaktancija generatora (X;), moiemo postaviti da je a E 1, jer su tada
direktna i inverzna reaktancija praktiEki medusobno jednake. To vrijedi
i za sluEaj kratkog spoja na prikljuEnicama generatora, te za sluEaj
kratkog spoja daleko od generatora. Prema tome za spomenute veliEine
struja kratkog spoja mjerodavan je tropolni kratki spoj kad je ZiIZo $ 1
(odnosno kad je X$X0 $ 1) ili jednopolni kratki spoj kad je Zi/Zo> 1.
Za mreiu s izoliranom nul-taEkom medutim dolazi u obzir samo tropolni
kratki spoj.
Pri izraEunavanju veliEine struja koje se odreduju pomoCu sinhrone
reaktancije (Xd), ako se radi o kratkom spoju na prikljuEnicama generatora, moiemo postaviti da je a = 0,l do 0,3. Tada je za velike vrijednosti Zo (X,) mjerodavan dvopolni, dok je za praktiEne vrijednosti 2,
(ako je mreia neposredno uzemljena) mjerodavan jednopolni kratki spoj.
U sluEaju kratkog spoja udaljenog od generatora omjer a postajat Ce to
veCi, Sto je veCa reaktancija izmedu generatorskih prikljutnica i mjesta
kratkog spoja.
Dijagram na sl. 3.56 moie posluiiti, osim za odredivanje vrste kratkog spoja pri kojem se pojavljuje najveta struja u jednoj od faza, i za
pribliino odredivanje maksimalne struje kratkog spoja, ako poznajemo
struju u sluEaju tropolnog kratkog spoja.

3.3. STANJE MREZE I ODREDIVANJE STRUJA KRATKOG

SPOJA
Vrijednost struja kratkog spoja ne ovise samo o vrsti kratkog spoja,
karakteristikama i medusobnoj vezi pojedinih dijelova mreie, nego i o
tome koji su od postojetih dijelova mreie u pogonu. To vrijedi za cijele
elektrane, kao i za pojedine agregate u njima.
Tu se sukobljavamo s rnnogo nepoznanica. Jedna je od moguCnosti
pretpostavka da su u pogonu svi generatori, svi transformatori i svi
vodovi koji postoje. Takva pretpostavka sigurno dovodi do prevelikih
struja kratkog spoja, pa Ce u nekim sluEajima dovesti do predimenzioniranja postrojenja. Korisno je ipak poznavati struje kratkog spoja i uz
takvu pretpostavku, jer one predstavljaju maksimalne vrijednosti koje
se uopCe mogu pojaviti u promatranoj mreii. Bolje poznavanje prilike
u elektroenergetskom sistemu dovodi do pretpostavki, pa i rezultata,
bliiih stvarnim prilikama. U elektroenergetskim sistemima u kojima
rade hidroelektrane i termoelektrane nije dovoljno promatrati samo
jedno stanje u mreii, jer su prilike u njoj ovisne o dotoku vode hidroelektranama. Da se odrede karakteristiEne situacije, obiEno je dovoljno
promatrati dva stanja: u doba velikih voda i u doba malih voda u hidroelektranama i to u oba sluEaja u trenutku maksimalnog opterekenja.
TaEno odredivanje stanja u mreii u ta dva momenta spojeno je s mnogim poteSkoCama, jer se radi o nizu promjenljivih veliEina i jer se, normalno, radi o prilikama u buduCnosti, koje nije moguCe taEnije poznavati. Radi toga stanja mreie odredujemo uz pretpostavke koje pribliino
odgovaraju prilikama u mreii.
Za razdoblje velikih voda mogle bi se prihvatiti slijedeCe pretpostavke:
protoEne hidroelektrane - svi agregati u pogonu,
hidroelektrane s dnevnom i nedjeljnom akumulacijom - svi agregati u pogonu,
hidroelektrane sa sezonskom akumulacijom - svi agregati u pogonu,
radi spreEavanja preljeva,
hidroelektrane s velikom akumulacijom za viSegodiSnju regulaciju svi agregati izvan pogona, jer se akumulacija puni u vrijeme velikih
voda,
termoelektrane - dopunjuju manjak snage do maksimalnog optereCenja; stavljanje u pogon termoelektrana prema redu ekonomienosti;
potrebno voditi raEuna o rezervi za opskrbu sistema kao cjeline i pojedinih podrufja, Sto ovisi o konfiguraciji mreie.
U razdoblju malih voda mogli bismo prihvatiti slijedebe pretpostavke:
protoEne hidroelektrane - raEunati s onoliko agregata u pogonu,
koliko ih je dovoljno za iskorigtavanje malih voda,
hidroelektrane s dnevnom i nedjeljnom akumulacijom - svi agregati
u pogonu; ako se radi o elektroenergetskom sistemu u kojemu je udio
hidroelektrana malen, odnosno onoliko agregata u pogonu, koliko ih je
dovoljno za iskoriktenje malih voda,
hidroelektrane sa sezonskom akumulacijom - svi agregati u pogonu,

hidroelektrane s velikom akumulacijom za viSegodiSnju regulaciju svi agregati u pogonu,

termoelektrane - svi agregati u pogonu.
Mnogo je tef e pronaki kriterije za odredivanje broja transformatora
i vodova u pogonu, te naEina zahraranja zamki u mreii za dva spomenuta perioda. Radi toga je najkorisnije pretpostaviti da su svi transformatori i svi vodovi u pogonu, te da su sve zamke zatvorene. Takva pretpostavka dovodi u veCini sluEajeva do vekih struja kratkog spoja od onih
koje Ce se u stvarnom pogonu pojavljivati, ali odstupanja neCe biti
znatna, jer se situacija u pogonu neke bitno razlikovati od pretpostavljene.
U pogledu uzemljenja nul-tafke transformatora - u neposredno
uzemljenoj rnreii - trebalo bi uzeti u obzir stvarno stanje u mreii, no
ako to nije poznato, treba raeunati da je u svakoj transformatorskoj stanici uzemljen po jedan transformator.

rom maksimalna struja pojavit Ce se prije nego Sto prode polovina periode (t, < 0,01 sekunda), to ranije, Sto je omjer djelatnog otpora i
reaktancije veCi (sl. 3.58).

3.4. UDARNA STRUJA KRATKOG SPOJA

A. Definicija i nuZnost poznavanja udarne struje
Udarna struja I, jest maksimalna tjemena vrijednost struje kratkog
spoja (sl. 3.57). Prema izloienome a odjeljku 2.3, maksimalna trenutna

islosmjerna
komponenta

Slika 3.58. Izmjenirna i istosmjerna komponenta struje

kratkog spoja za razlirite omjere R / X u prvoj periodi nakon
nastanka kratkog spoja

-7

I'

struje kmtkoq

spojo

Slika 3.57. Uz definiciju

udarne struje kratkog
spo~a

vrijednost struje pojavit C.e se onda kada kratki spoj nastane u trenutku
kad je napon jednak nuli, jer Ee se tada pojaviti maksimalna istosmjerna
komponenta struje kratkog spoja. Maksimalna tjemena vrijednost u
strujnom krugu bez djelatnog otpora pojavit C.e se polovinu periode nakon
nastanka kratkog spoja (t, = 0,01 sekunda). U krugu s djelatnim otpo170

Poznavanje udarne struje potrebno je da bi se odredila maksimalna

naprezanja dijelova postrojenja, aparata .i namota u strojevima, jer te
uredaje treba tako dimenzionirati da mogu izdriati maksimalna naprezanja.

B. Odredivanje udarne struje kratkog spoja

Prilikom odredivanja udarne struje kratkog spoja ne moiemo zanemariti djelatni otpor, ako se radi o kratkom spoju neSto dalje od generatora, jer bi to dovelo do znatne gregke, pogotovo s obzirom na istosmjernu komponentu struje kratkog spoja. PolazeCi od jednadibe (2.122),

gdje je f frekvencija mreie. Prema tAme je udarna struja, ako uzmemo

u obzir .njezinu apsolutnu vrijednost

koja vrijedi ako je djelatni otpor zanemaren, moiemo izraz za struju

kratkog spoja, uzimajuki u obzir djelatni otpor, napisati u obliku

'I

1 +1 e-tu;Top.a
+-

1
sin (w t - cp)
7
e-tlTum sin cp
Zd
z,1
U (3. 134) V, znaEi tjemenu vrijednost faznog napona, dok je

--

zdt/= XdgR+ Zdm

Z i = Xdi

+ Zdm

Zd

+ Zdtn

Xdv

Zd

. . . (3.135a)
. . . (3.135b)
. . . (3.135~)

gdje su XdgR1X d i i Xdg reaktancije generatora, a Z , impedancija od prikljuEnica generatora do mjesta kratkog spoja. Vremenske konstante koje
dolaze u izrazu (3. 134) mogu se definirati ovim relacijama

Tdm' = Tdo

Xdg'
xdg

Zdm

x',," + Xd,
r

e - tulTdm'

...

+ R,

koji za r
R, = 0 (zanemaren djelatni otpor) postaje 2 , pa (3.134)
prelazi u (2.122) uz 9,= 0.
Iz (3.134) dolazimo do izraza za udarnu struju, ako postavimo t = t,,
gdje je t, vrijeme nakon nastanka kratkog spoja kad se pojavljuje maksimalna struja, a to se dogada kada je
. . . (3.138)
sin (w t-q) = 1
odnosno kad je
JL

Iz (3.139), ako cp izrazimo u stupnjevima, dobivamo

bez vefe pogreSke postaviti da je

1
. . . (3.142)

Tdm'na priklju~nicamageneratora iznosi naime izmedu 0,2 i 3,3 Sek. (tab.

2.2), dok Tdmtteii prema Tdi Sto je vefa impedancija izmedu prikljuEnica
generatora i mjesta kratkog spoja, dakle kao graniEni sluEaj Td,' moie
postifi vrijednost T d i tj. izmedu 1,5 i 10,O sek. (tab. 2.2). Krajnje granice
unutar kojih se krefe (3.142) jesu 0,951 i 0,999. Ako dakle (3.142) postavimo jednako l, uEinit Cemo u najnepovoljnijem slueaju pogreSku od
1,5/o, jer drugi Elan izraza (3.141) sudjeluje tada sa oko 30Vo u ukupnoj
udarnoj struji.
UzevSi u obzir (3.142), relaciju (3.141) moiemo napisati u obliku

. . . (3.139)

Zgodno je (Lit. 20) da se udarna struja prikaie faktorom k, koji je

definiran omjerom

gdje je Ik" ef ektivna vrijednost izmjeniEne komponente struje kratkog

spoja neposredno nakon njezina nastanka, a definirana je relacijom

ot-cp=-

2 0,01 sek., moiemo

. . . (3.136b)

dm

gdje su Xd,,ri R, reaktancija, odnosno djelatni otpor mreie od prikljuEnica

generatora do mjesta kratkog spoja, a r djelatni otpor statorskog namota
generatora, koji zanemarujemo u svim izrazima, osim u (3.136~).Do relacija (3.136) dolazimo iz (2.110) i (2.108~).Velifina cp zadana je relacijom
q = arc tg

Buduki da je t,

sin cp

Zd"

pa je k

k=
'

Dvije velif i:ne utj:Eu

R,, a X = Xdg

...

- uzimajufi u obzir da je V,

I--- Zd"

=V$

- t'lTdmn

Z" +
+L

zd'

na k: omjer Zd"/Zd' i omjer RIX, gdje su R

=r

+ Xdm.(3.136~).Prvi omjer kreCe se u granicama

'!

1,

jer najmanju vrijednost postiie kad do kratkog spoja dode na prikljufnicama generatora, dok se maksimalna vrijednost postiie kad se izmedu
generatora i mjesta kratkog spoja nalaze velike impedancije, pa se tada

Izraz (3.149) vrijedi za tropolni kratki spoj, dok se u sluEaju jednopolnog kratkog spoja udarna struja kratkog spoja odreduje iz relacije

..-

moie postaviti da je Zdn E 2;. Drugi je omjer

R
T
-2X - Xdon

. . . (3.147a)

Najmanji je dakle kad se kratki spoj dogodi na prikljuhicama generatora.

Omjer Zdf'lZ; utjeEe na prvi i drugi Elan, dok omjer R / X utjeEe na
prvi i treCi Elan. Pogledajmo najprije utjecaje na zbroj prvog i drugog
Elana. S poveCanjem omjera ZdfrlZ; prvi Elan postaje sve manji, a drugi
veCi, pa je utjecaj prigugenja sve manji. Osim toga, s poveCanjem omjera
Z / l Z d f poveCava se i vremenska konstanta T N d m(3.136a), pa i to utjeEe
na poveeanje zbroja prvog i drugog Elana, s poveeanjem omjera Zdf'lZ;.
S druge pak strane (poveCanjeomjera RIX dovodi do smanjenja vremena
t, (3.140), Sto utjeEe na poveCanje prvog flana, uz konstantni omjer
Zd"/Zdt. Prema tome poveCanje obaju omjera dovodi do povebanja zbroja
prvih dvaju Elanova. Taj utjecaj medutim nije znatan, jer npr. za
2/12; = 0,70 i RIX = 0 zbroj prvih dvaju Elanova iznosi 0,925, a za
ZdNIZ; = 0,90 i RIX = 2,O zbmj iznosi 0,981, uz ina<e iste uvjete. Naravno
da je za sluEaj kada je 2 / 1 2 ; = 1 z b r ~ prvog
j
i drugog Elana jednak 1.
TreCi Elan, medutim, kako je veC spomenuto, ovisi samo o omjeru R I X ,
a njegova vrijednost naglo opacia s povekanjem omjera R I X , pa se moie
i zanemariti kad RIX postane veCe od 2, Sto se u praksi rijetko dogada.
Zbroj prvih dvaju Elanova vrlo je blizu jedinici, pa je za praktiEke
raEune dovoljno uzeti u obzir relaciju
k = 1 + e - t u / T a m sin cp

. . . (3.147b)

Da se izbjegne rafunanje neki propisi navode ovisnost velifine k o

omjeru RIX. Tako njemaEki propisi (Lit. 20) daju ovisnost prikazanu na
sl. 3.59, pa se udarna struja odreduje - uzimajuki u obzir (3.144) i (3.145)
- iz izraza
I, = k Ik" fi
. . . (3.148)
Prema njemaEkim propisima (Lit. 20) moie se pri dredivanju struje I k "
(3.145) zanemariti djelatni otpor ako je R 5 0,3 X . Naravno da se zanemarenje djelatnog otpora ne odnosi na omjer k. Uz zanemarenje djelatnog
otpora, udarnu struju adredujemo iz izraza

u kojemu je

+ Xdm

X d n = XdVn

. . . (3.150)

gdje je X d m reaktancija mreie izmedu prikljuEnica generatora i mjesta

kratkog spoja. Izraz (3.149) najEeSCe se upotrebljava u praksi.

u kojoj je veliEina k definirana relacijom (3.147b), odnosno krivuljom

na sl. 3.59. Dovoljno je da se omjer RIX odredi prema djelatnom otporu
i reaktanciji u direktnom sistemu, dakle isti omjer kao i pri tropolnom
kratkom spoju. U (3.151) znaEi

. . . (3.151a)
X i = Xi,
Xi,
gdje su Xi, inverzna reaktancija generatora, a Xi, inverzna reaktancija
mreie od prikljuEnica generatora do mjesta kratkog spoja, dok je
gdje analogno Xog predstavlja nultu reaktanciju generatora, a Xom nultu
reaktanciju mreie izmedu prikljuEnica generatora i mjesta kratkog spoja.

~~~~

Slika
ru djelatnog
3.59. Ovisnost
otporafaktora
(R) i kreaktancije
(3.144) o omje(X)

4.0

0.5

4.0

R/X

4.5

OznaEavanje reaktancija koje dolaze u formulama za izraEunavanje

struja kratkog spoja, kao sume reaktancije generatora i reaktancije ostale
mreie, ima svoj pravi smisao samo onda kad se radi o napajanju mreie
jednim generatorom. U drugim sluEajevima suma predstavlja samo simboliEku operaciju, kojom se ieli pokazati koju od reaktancija generatora
treba postaviti u ekvivalentnu shemu, da bi se odredila ukupna mjerodavna reaktancija od nul-tafke generatora do mjesta kratkog spoja.
Poseban je problem odredivanja omjera RIX za veCu mreiu. Da bi se
odredio omjer R I X , potrebno je cijelu mreiu svesti na jednu rezultantnu
impedanciju, pa iz nje odrediti omjer RIX. Takav je raEunski postupak
medutim za neSto veCu mreiu dugotrajan. Postavljanjem mreie na izmjeniEni model mogufe je mjerenjem odrediti djelatni otpor i impedanciju,
a odatle i omjer RIX.

djelatni otpor - uzevSi u obzir i u seriju spojenu impedanciju - odreduje

se sada iz izraza
R = R,
R,
. . . (3.154a)
a analogno i ukupna reaktancija

Da bi se pojednostavnio raEun (Lit. 20), moie se kao mjerodavan

omjer RIX uzeti najmanji omjer dijelova mreie kroz koji se zatvara
struja kratkog spoja ili dio struje kratkog spoja, odnosno moie se pribliinim raEunom odrediti rezultantna veliEina k. Za tri paralelno. spojena
dijela mreie (sl. 3.60) rezultantnu veliEinu k odredujemo iz relacije

Velifine R i X sada su osnova za odredivanje veliEine k za cijelu mreiu

prikazanu na sl. 3.61.
U numeriEkom primjeru, uz prijedlog za reviziju ameriEkog standarda
(Lit. 22) za odredivanje omjera RIX, ukupni djelatni otpor mreie (R)
odreduje se neovisno o reaktancijama, kao da dijelovi mreie (generatori, transformatori, vodovi) imaju samo djelatni otpor. Analogno tom
ukupna reaktancija mreie (X) odreduje se neovisno o djelatnom otporu.

C. Propisi za odredivanje udarne struje kratkog spoja

Slika 3.60. Shema spoja za prikaz pribliinog odredivanja relativne veliPine k za vise
paralelno spojenih dijelova mreie

Njemaeki propisi (Lit. 20) uzimaju u obzir opadanje struje kratkog

spoja radi priguSenja, Sto je uzeto u obzir omjerom R/X (sl. 3.59). Prema
njemaEkim propisima, napon koji djeluje pri kratkom spoju treba da
bude za 10/o viSi od pogonskog napona mreie, pa bi mjesto (3.149)i (3.151)
trebalo pisati

gdje je I," efektivna vrijednost izmjeniEne komponente ukupne struje

kratkog spoja odredene prema (3.145), odnosno prema relaciji IkN=V/Xdm"
(ako se zanemare djelatni otpori). U (3.152) I,,,", Ik2"i IkSN
su efektivne
vrijednosti struja koje teku'kroz paralelne grane, dok su k,, k, i k, veliEine odredene prema omjerima RIX (sl. 3.59) za svaku granu posebno.

Razlog tome poviSenju jest u predopterdenju generatora prije nastanka

kratkog spoja. U trenutku nastanka kratkog spoja g e n ~ r a t o rima - kako
je pokazano u poglavlju 2 - poEetnu reaktanciju Xde , pa je elektromoSlika 3.61. Shema spoja za prikaz pribliinog odredivanja rezultantne velifine k za vise paralelnih dijelova mreie spojenih u seriju s daljnim dijelom
mreze

Pri odredivanju pribliine vrijednosti za k za dio mreie spojene prema

shemi na sl. 3.61 potrebno je najprije odrediti veliEinu k, za paralelno
spojene dijelove mreie prema (3.152), pa pomoku dijagrama sa sl. 3.59
odrediti rezultantni omjer R,/X,. Velicina rezultantne impedancije Z, za
paralelno spojene dijelove mreie izraeunava se iz relacije

pa se pomotu Z, i R,/X, mogu odrediti rezultantni djelatni otpor R, i

rezultantna reaktancija X, za paralelno spojene dijelove mreie. Ukupni

Slika 3.62. Elektromotorna sila E"

generatora u momentu nastanka
kratkog spoja (I struja opteretenja
prije nastanka kratkog spoja)

torna sila koja djeluje na kratkospojenu mreiu odredena sumom napona

na stezaljkama generatora V i pada napona u poEetnoj reaktanciji (sl.
3.62). Elektromotornu silu E" moiemo odrediti iz relacije
12 Vlsokonaponska rasklopna postrojenja

177

E" =

d (V f I Xdg"sin cp)? f ( I XJ,"

cos cp)?

. . . (3.157)

koja, prikazana u jediniEnim vrijednostima, ako rafunamo s nazivnom

strujom opterecenja i nazivnim naponom kao osnovnim velitinama (poglavlje 2.8a), glasi

. . . (3.158)

e" = d ( 1 f xdgl'sin&)2 f (xdgncOS

VeliEina e" u najnepovoljnijem slufaju moie iznositi i l,2 ali uzmemo li

u obzir da svi generatori neCe biti opterekeni nazivnom strujom i ne6e
raditi s niskim faktorom snage, moiemo pribliino postaviti da Ce e" biti
jednak 1,l.
Po ameriEkim propisima (Lit. 21), udarna struja kratkog spoja odreduje se prema ekvivalentnoj shemi u kojoj su asinhroni motori predstavljeni poEetnim reaktancijama. Iz takve sheme odreduje se efektivna
vrijednost izmjeniEne komponente struje kratkog spoja

v
xliN = -

. . . (3.159)

Xd"

Efektivna vrijednost udarne struje kratkog spoja dobiva se iz efektivne

vrij ednosti izmjeniEne komponente, prema relaciji
. . . (3.160)
I,, el = k' Ik"

U (3.160) treba uvrstiti k' = 1,6 za sluEaj kratkog spoja u mreii koja ima
nazivni napon viSi od 5 kV, a k' = 1,5, ako se radi o rnreii s nazivnim nazivnim naponom niiim od 5 kV. Za dijelove mreie koji se napajaju neposredno iz generatora treba postaviti k' = 1,6 i pored toga Sto je napon
mreie niii od 5 kV.
Da bismo odredili tjemenu vrijednost struje definirane. relacijom
(3.160), moiemo postaviti

Iael = k' I,//

. . . (3.161)

-d

gdje je I , istosmjerna komponenta struje kratkog spoja, dok je efektivna

vrij ednost jednaka korijenu iz zbroja kvadrata komponenata struje. Iz
(3.161) istosmjerna komponenta struje s kojom rafunaju ameriEki propisi
iznosi
pa je tjemena vrijedriost struje

I,

Ik"

fif I ,

Ik"

(fi
f vk'"

1)

. . . (3.163)

Da usporedimo veliEinu udarne struje odredenu po ameriEkim i njemafkim propisima, moiemo prema (3.163) odrediti veliEinu

koja po svojem znafenju potpuno odgovara velifini k - u (3.155) i sl. 3.59

- prema njemarkim propisima. Za k' = 1,6 dobivamb k" = 1,883, dok
za k' = 1,5 dobivamo k" = 1,791.

Prema tome za kratke spojeve u neposrednoj blizini generatora (vrlo

malen omjer RIX) udarna struja odredena prema njemafkim propisima
bit Ce neSto veCa od udarne struje odredene prema ameriEkim propisima
i to radi laktora 1,l koji dolazi u (3.155). Za kratke spojeve udaljenije
od generatora udarna struja odredena prema njemaEkim propisima manja je od one odredene prema amerifkim, radi smanjenja istosmjerne
komponente struje kratkog spoja (utjecaj omjera RIX na sl. 3.59), Sto
ameriEki propisi ne uzimaju u obzir.

3.5. RASKLOPNA STRUJA KRATKOG SPOJA

A. Definicija rasklopne struje kratkog spoja i rasklopne
snage sklopke
Rasklopna struja efektivna je vrijednost one struje kratkog spoja,
koja protjefe kroz sklopku u trenutku otvaranja kontakata. Pri odredivanju rasklopne struje - prema danaSnje/m shvaCanju - mjerodavna je pofetna reaktancija generatora (Xd ). Prije desetak godina
u Evropi je smatrano da je pri odredivanju rasklopne struje dovoljno
raEunati s prelaznom reaktancijom ( X d generatora.
Efektivna vrijednost rasklopne struje odredena je relacijom

. . . (3.165)
Ir = V
I
~
gdje je Ik" efektivna vrijednost izmjenifne komponente struje tropolnog
kratkog spoja odredene omjerom efektivnog faznog nazivnog napona (V,)
na mjestu kvara i impedancije mreie od nul-tafke generatora do mjesta
kvara ( Z d
vn
xkR = ZdN

. . . (3.166)

dok je I , istosmjerna komponenta struje kratkog spoja u trenutku otvaranja kontakata sklopke. Impedancija Z/ definirana je relacijom (3.135a).
Prilikom odredivanja rasklopne struje normalno se posebno ne odreduje veliEina istosmjerne komponente, vet se - ukoliko s e uopCe uzima
u obzir utjecaj te komponente struje na rasklopnu struju - efektivna
vrijednost izmjeniEne komponente mnoii s faktorom veCim od 1 (veC
prema brzini isklapanja sklopke), odnosno s faktorom manjim od 1, ako
se radi o relativno dugim vremenima isklapanja. Radi toga Cemo u daljnjim razmatranjima.rasklopnom strujom smatrati efektivnu vrijednost
izmjeniEne komponente struje kratkog spoja, dok Cemo u poglavlju o
propisima za odredivanje rasklopne struje navesti faktore kojima trebamo
mnoiiti tako odredenu struju da bismo doSli do struje mjerodavne za
izbor sklopke. Osim toga, u veCini praktiEkih sluEajeva mogu se pri odredivanju rasklopne struje zanemariti djelatni otpori, pa se efektivna vrijednost izmjeniEne komponente struje odreduje iz relacije

gdje je Xd" nadoknadna reaktancija mreie od nul-tafke generators, koji

su prikazani pofetnim reaktancijama, do mjesta kratkog spoja. U formuli
(3.167), uz oznaku za struju, naveden je indeks 3, Sto znaEi da se radi
o struji tropolnog kratkog spoja. 0 vrsti kratkog spoja pri odredivanju
mjerodavne rasklopne struje za izbor sklopke, bit Ce govora kasnije.
Izbor sklopke, medutim, ne vrSi se prema rasklopnoj struji, nego
prema rasklopnoj snazi koja je definirana rasklopnom strujom i nazivnim naponom mreie u kojoj je ugradena sklopka. Prema tome je rasklopna snaga definirana izrazom

rasklopna snaga jednog pola sklopke, jer je V, fazni napon. BuduCi dg

sklopka mora biti dimenzionirana za najveCu struju koja se moie pojaviti, rasklopnu snagu treba odrediti prema struji u najviSe 'opterebenoj
fazi i za najnepovoljniju vrstu kratkog spoja. A buduCi da svaki od tri
pola sklopke mora biti sposoban da prekine tu najveCu struju, svaki
od njih mora biti i dimenzioniran za rasklopnu snagu koja odgovara najveCoj struji u jednoj od faza, jer u svakoj od faza moie doCi do najveCe
struje. Rasklopna snaga sklopke jednaka je dakle

gdje su I,,n,, najveCa rasklopna struja u bilo kojoj od faza, a U, linijski

nazivni napon mreie. Izraz (3.169) jednak je izrazu za prividnu snagu u
trofaznom simetrifnom sistemu, a vrijedi tada samo u sluEaju kad kroz
sve tri faze teku jednake struje. Izraz (3.169) za rasklopnu snagu medutim vrijedi i onda ako samo u jednoj fazi t&e struja I,,,, jer je rasklopna snaga sklopke zbroj rasklopnih moguCnosti triju polova, a sva
tri pola moraju biti u stanju da prekinu struju I,,,,.
Snaga S (3.169)
mjerodavna je za izbor sklopke.
Rasklopnu snagu obiEno oznakvamo u MVA, pa u (3.168) i (3.169)
treba uvrstiti struju u kA, a napon u kV.
I

B. Izbor vrste kratkog spoja za odredivanje rasklopne snage

Dijagram na sl. 3.56 prikazuje vrste kratkog spoja u koordinatnom

sistemu Z,/Zd i Z,/Zo za koje se pojavljuju najveCe struje, pa moie posluiiti pri izboru vrste kratkog spoja mjerodavne za odredivanje rasklopne snage.
Ako zanemarimo djelatne otpore te uzmemo u rarun poEetne reaktancije generatora (Xi, i Xd,"), te reaktancije od prikljuenica generatora
do mjesta kratkog spoja (X,, i Xdm),omjer a = Z,/Zd moiemo napisati
u obliku

Omjer je Xig/Xdg0= 1 za turbogeneratore, dok je za generatore s izrazitim polovima Xi,/Xdgn neSto veCi od 1, prema relacijama (2.95) i (2.96).
Prema tome u sluEaju kratkog spoja na sabirnicama generatora moiemo

rakunati da je u
1. Takva aproksimacija vrijedi to vEe, Sto se izmedu
pi-ikljufnica generators i mjesta kratkog spoja nalazi viSe reaktancija
(vodovi, transformatori), jer su tada Xi, i Xdmsve veCi i jer su Xim i Xdrn
medusobno jednaki. Prema tome moiemo smatrati da, za pretpostavke
s kojima se raeuna rasklopna struja, uvijek vrijedi

odnosno da se maksimalna rasklopna struja pojavljuje ili u sluEaju tropolnog, ili jednopolnog kratkog spoja (sl. 3.56).
U kojem Ce sluEaju rasklopna struja biti veCa u sluEaju jednopolnog
"

od one u sluEaju tropolnog kratkog spoja ovisi o omjeru ,8 =

moiemo

3,
Omjer
Zo

- uz zanemarenje djelatnih otpora - definirati relacijom

gdje je X, nulta reaktancija od nul-taEke generatora do mjesta kratkog

spoja, odnosno gdje je Xo, nulta reaktancija generatora, a Xom nulta
reaktancija mreie od prikljuhica generatora do mjesta kratkog spoja.
Ako je

odnosno

- uzevSi u obzir (3.171) - ako je

prilike pri jednopolnom kratkom spoju bit Ce mjerodavne za odredivanje rasklopne snage, jer Ce se u slufaju jednopolnog kratkog spoja pojaviti veCa struja nego u sluEaju tropolnog.
Takav zakljuEak vrijedi samo onda kad se radi o mreii s uzemljenom
nul-tafkom. Ako, medutim, nul-tafka nije uzeinljena, X, je vrlo veliko,
1 (sl. 3.56), za odredivanje
pa omjer Xd"/X, teii k nuli. Budu6i.da je a
rasklopile snage mjerodavan je tada samo tropolni kratki spoj.
Rasklopnu snagu za sluEaj tropolnog kratkog spoja - uzevSi u obzir
zanemarenje dj elatnog otpora i istosmjerne komponente struje - odredujemo iz relacije

u",,

Sk3 = X/

. . . (3.174)

koj u dobivamo uvritavanjem (3.167) u (3.169).

Rasklopna struja za jednopolni kratki spoj odredena je relacijom

dok je rasklopna snaga u tom slufaju - uzevSi u obzir (3.169)

bez obzira na finjenicu - kako je vet naglaSeno - Sto struj,a Ik," teEe
samo u jednoj fazi. Kako s dovoljno tafnosti moiemo postaviti (3.171)
da je X d n = X,,izraz za Ski moiemo napisati i u obliku
3 un2
. . . (3.176b)

Ski =

+ XO

2 XdN

Sto se najfeSfe upotrebljava u praksi.,

C. Izbor mjesta kratkog spoja za odredivanje rasklopne
snage sklopke

Sklopka treba da je tako odabrana da bude sposobna isklopiti najveCu struju koja se moie pojaviti kroz njezine kontakte. Odnosno,
sklopka treba da isklopi najveCu rasklopnu snagu koja odgovara toj
najvekoj struji.
mjesto' ,a"
&mtko9 s ~ o j a
sklopka

mjesto ,,b "

kmtkoq spoja

Slika 3.63. Pretpostavljena mjesta kratkog

spoja za odredivanje rasklopne snage
sklopke

Da se odredi najveka rasklopna snaga koja se za promatranu mreiu

moie pojaviti u promatranom rasklopnom postrojenju, normalno se polaai od pretpostavke da je kratki spoj nastao na sabirnicama rasklopnog
postrojenja, za koje ielimo odrediti rasklopnu snagu sklopki. Kao mjerodavnu uzet kemo najvefu rasklopnu snagu izmedu onih koje smo
odredili za prilike u doba velikih i malih voda u hidmelektranama, te
za sluEaj tropolnog i jednopolnog kratkog spoja.

Slika 3.64. Mjesto kratkog spoja za odredivanje rasklopne snage

sklopke u odvodima koji opskrbljuju potroSaEe

Slika 3.65. SluEaj kratkog spoja na sabirnicama za dvostruki vod napajan s jedne
strane

Tako odredena rasklopna struja (rasklopna snaga) ne protjefe kroz

sve sklopke pmmatranog rasklopnog postrojenja, iako je ona najveka
rasklopna struja koja se pojavljuje u dotifnom postrojenju. Radi toga
pri odredivanju rasklopne snage sklopke treba jednom pretpostaviti da
je kratki spoj nastao na sabirnicama rasklopnog postrojenja (kratki spoj
na mjestu a - sl. 3.63) u kojemu se nalazi promatrana sklopka, a drugi
put da je nastao na odvodu neposredno pored sklopke, ali na suprotnoj
strani sabirnica (kratki spoj na mjestu b - sl. 3.63).
Promotrimo nekoliko tipifnih situacija koje se pojavljuju u mreiama.
Za sklopke B, C i D na sl. 3.64, koje se nalaze u vodovima ili u trans-.
f ormatorskim odvodima preko kojih se samo snabdijevaju potroSaEi
odnosno na koje nisu prikljueeni ni generatori ni sinhroni motori (ili
sinhroni kompenzatori), ima smisla promatrati jedino kratki spoj na mjestima b, c i d, jer samo u slueaju kratkog spoja na odvodu, struja kratkog spoja protjeEe kroz sklopku. No i pored toga domljno je pretpostaviti
da je kratki spoj nastao na sabirnicama (s na sl. 3.64). VeliEina struje
kratkog spoja neke se naime promijeniti ni uz pretpostavku da je kratki
spoj nastao na sabirnicama (s) ili u neposrednoj blizini sklopke na strani
odvoda (b, c ili d), jer je reaktancija izmedu sabirnica i mjesta b, c i d
zanemarivo malena. Treba napomenuti da se struje ucrtane na sl. 3.64.
ne pojavljuju istovremeno. I za sklopku A u dovodnom vodu najveCa
ire se struja pojaviti uz pretpostavku kratkog spoja na sabirnicama za
slufaj kad se napajanje vrSi jednim vodom.
NeSto je drukeja situacija ako se rasklopno postrojenje napaja preko
dva voda (sl. 3.65). U sluEaju kratkog spoja na sabirnicama, uz ukljufena
-oba voda (sl. 3.65a), od ukupne struje koja protjeEe kroz sabirnice

I,
1:: samo dio I? protjeEe kroz sklopku A. Postavlja se pitanje da li
je moguEe zamisliti situaciju u mreii pri kojoj bi uz kratki spoj na istim
sabirnicama potekla kroz sklopku A veCa struja? Takva situacija nastaje
kad zamislimo da je vod, paralelan s vodom u kojemu se nalazi sklopka
A, isklopljen (sl. 3.65b). Tada kroz sklopku A protjeEe struja I;, koja je
ve6a od struje I, na sl. 3.65a. Struja I? prema ekvivalentnoj shemi za sluEaj tropolnog kratkog spoja - na sl. 3.66; iznosi

kratkog spoja napaja sa dviju strana. Ako zamislimo da je za isto mjesto

kratkog spoja sklopka na drugom kraju voda isklopljena, kroz sklopku
A protjecat be struja I,' (sl. 3.67b). Struju I, moiemo odrediti i prema
shemi na sl. 3.66, Sto iznosi

Struja I,' iznosi

Slika 3.66. Ekvivalentna shema
spoja za slufaj kratkog spoja
na sabirnicama u shemi spoja
na sl. 3.65.

pa je uvijek

ELEKTRANE

r-z-

ir'O

/,=a

dok je struja I,'

uz X, = co
12' =

v
XI

+ X,

POTROJACI

Slika 3.68. Struja kroz sklopku na poretku dvostrukog voda napajanog

s jedne strane

Prema tome je uvijek

1; >I*

U sluC!ju kratkog spoja na strani odvoda (sl. 3.67), kad su oba voda
uklopijena (sl. 3.67a), kroz sklopku A p r o t j e e struia I,, jer se mjesto

ELEKTRANE

-'J

- .

Prema tome kad postoji dvostruki vod napajan s jedne strane uvijek Ce
se - uz shemu spoja prikazanu na sl. 3.65 - veCa rasklopna struja dobiti
ako se pretpostavi da je jedan od vodova isklopljen. Unaprijed se medutim ne moie reCi da li Ee struja kratkog spoja biti veEa u sluEaju
kratkog spoja na sabirnicama ili na strani odvoda, jer ovisi o reaktancijama pojedinih vodova.

u
ELEKTRANE

EL EK TRANE
f -\

I-)--Ll

,(

ELEK TRANE

EL EK TRANE

-\

m t-4-

.' 1

f-\

-- I-'-/

Slika 3.67. Slufaj kratkog spoja na strani odvoda za dvostruki vod napajan s jedne

Mrane

%-a
5%

12
I4'-r'

ZNE

Slika 3.69. SluEaj kratkog spoja na sabirnicama za dvostruki vod napajan s dvije

strane

Izloieno vrijedi za .klopke na kraju dvostrukog voda, dok sklopke

na p d e t k u dvostrukog voda treba smatrati sklopkama na vodovima koji
opskrbljuju potrobai5e. Struja kroz sklopku koja protjete u slutaju kratkog spoja na strani odvoda (sl. 3.68) jednaka je naime struj.i kratkog
spoja na sabirnicama.

Slika 3.70. Ekvivalentna

shema spoja za sluraj
kratkog spoja na sabirnicama u shemi na sl. 3.69.

U sluEaju kratkog spoja na strani odvoda (sl. 3.71) kroz sklopku A

protjecat Ce struja iz elektrana sa strane sabirnica (I,) i struja iz elektrana na strani sklopke (I, odnosno I,'). Ako pretpostavimo da su oba
voda ukljuEena (sl. 3.71a), kroz sklopku A protjecat Ce struja I,
I,,
koju odredujemo prema ekvivalentnoj shemi na sl. 3.70,

Uz pretpostavku da je drugi vod isklopljen (sl. 3.71b), kroz sklopku A

protjecat Ce struja I, I,', koja iznosi

I,
Shema spoja dvostrukog voda napajanog sa dvije strane prikazana
je na sl. 3.69. Ako se pojavi kratak spoj na sabirnicama i ako su sve
sklopke ukljuEene, kroz sklopku A pmtjecat Ce dio struje (I,) iz elektrana koje se nalaze na strani sklopke (sl. 3.69a). Ako je, medutim, isklopljen vod u kojemu se ne nalazi promatrana sklopka, kroz sklopku A
protjecat Ce ukupna struja kratkog spoja koju daju elektrane na strani
sklopke (I,'). Naravno da je ukupna struja (I,
I,) iz spomenutih elektrana u prvom sluEaju (oba voda ukljuEena) vefa od struje (I,') u drugom
sluzaju (jedan vod iskljuEen), ali je u drugom sluEaju struja kroz sklopku
A ipak v&a. Iz ekvivalentne sheme (sl. 3.70) moiemo nairne odrediti
da je

I, =
X2X4

x,

te da je

pa je

I,'
EL EK TRANE

4
cv p - - - c

.'

-/

r_--rr

Iz

Dakle je uvijek
1,

+ I='> Il + I=

. . . (3.186)

Prema tome i u sluEaju napajanja dvostrukog voda sa dvije strane,

veCa struja kratkog spoja kroz sklopke pojavljivat ce se ako pretpostavimo da je u trenutku kratkog spoja jedan od vodova iskljufen. Da
li Ce se veka struja kratkog spoja pojaviti ako se pretpostavi da je kratki
spoj nastao na sabirnicama ili pak na strani odvoda ne moie se unaprijed
reCi, jer to ovisi o velifini. reaktancija.

"'l

OSTALE
ELEKTRANE

I,

. . . (3.184)

f-'

6)

a)

EL EK TRANE

13

. . . (3.182)

+ X, + X4

> I,

v+ v
+ I,' X,
X, iX,

14=G+G

---J

rJ

/-\

L,I

Slika 3.72. Pretpostavljena mjesta kratkog spoja

za odredivanje rasklopne
snage sklopke u elektrani

CV
f,

12 +I3

6)
ELEKTRANE

ELEKTRANE

---<

1*1=/3'

-;

f-'

\/

Slika 3.71. SluEaj kratkog spoja na strani odvoda za dvostruki vod napajan s dvije
strane

Na sl. 3.72 prikazana je jog jedna tipiEna shema spoja, koja moie
dobro posluiiti kao ilustracija odredivanja rasklopne snage sklopke s obzirom na pretpostavku o mjestu kratkog spoja. Promotrimo struje koje
protjeEu kroz sklopku A. Ako pretpostavimo da je kratki spoj nastao na
sabirnicama (sl. 3.72a), kroz sklopku A protjecat Ce dio struje I, koju
proizvodi generator, koji je prikljuEen preko sklopke A na sabirnice. Ako
medutim zamislimo da je kratki spoj nastao pored sklopke na strani
generatora, kroz sklopku A protjecat ke struja iz drugog generatora I2

(ili iz drugih generatora, ako ih ima viSe od dva u promatranoj elektrani)

te iz ostalih elektrana koje postoje u elektroenergetskom sistemu (I,).
Pri izboru sklopke mjerodavna je, naravno, veCa struja. Ako se radi o
elektrani s generatorima jednakih karakteristika, uvijek be kroz sklopke
koje spajaju generatore sa sabirnicama potehi veCa struja, ako se raEuna
s kratkim spojem na strani generatora (sl. 3.72b). Za generatore razliFitih karakteristika to nije mogube unaprijed rebi, jer to ovisi o karakteristikama pojedinih generatora i udjelu ostale mreie u struji kratkog
spoja.
Normirane rasklopne snage sklopaka medusobno se znatno razlikuju
(npr, za napon 30 kV postoje sklopke rasklopne snage 400, 600 i 1000
MVA), pa je Eesto puta evidentno da je dovoljno provesti raEun samo
za sluEaj kratkog spoja na sabirnicama. Osim toga Eesto se u praksi nastoji u isto rasklopno postrojenje postaviti jednake sklopke radi omogukavanja njihove medusobne zamjene, pa je u tom sluEaju dovoljno
odrediti rasklopnu snagu sklopke kroz koju Ce protjecati najveCa struja
kratkog spoja. Normalno je sklopka preko koje se opskrbljuju potroSaEi
ona, kroz koju protjeEu najveCe struje kratkog spoja, bez obzira na snagu
koju traie potr&.aEi u normalnom pogonu. U nekim sluEajevima, medutim, neophodno je provesti raEun kratkog spoja uzimajuCi u obzir njegovo
mjesto, kad postoji moguknost da se takvim raEunima pokaie, kako je
mogube postaviti sklopke manje normirane rasklopne snage.
D. Odredivanje rasklopne snage u dijelu mreZe
-Prilikom projektiranja novog rasklopnog postro j enja, koje -be biti prikljuEeno na postojebu mreiu, treba odrediti i struje kratkog spoja. Ukoliko je raEun kratkog spoja za postojeCu mreiu veb proveden (takvi
raEuni normalno se periodiEki provode), mogu se koriitenjem tih podataka odrediti struje kratkog spoja i u novom rasklopnom postrojenju.

njem tih dviju veliEina mogu se odrediti direktna i nulta reaktancija

cijele mreie. Direktna (XdnN)i nulta realrtancija (X,,) odredena iz rasklopnih snaga, predstavljaju reaktancije koje zamjenjuju cijelu postojeCu mreiu, odnosno to su reaktancije do kojih bismo doili kad bismo
proveli sva pojednostavnjenja (paralelno spajanje i transformacije) mreie
i cijelu mreiu sveli na jednu reaktanciju (kako je to npr. uEinjeno r ~ ?
sl. 3.5. za mreiu na sl. 3.4). Iz (3.174) moiemo odrediti reaktanciju Xd, ,
koja je

dok iz (3.176b) odredujemo zbroj dvostruke reaktancije Xdnn (UZ pretpostavku da je direktna jednaka inverznoj reaktanciji) i reaktancije X,,,,,
pa je
3 Li",,
. . . (3.188)
2 X d c X,, = -

s1<1

Uvritavanjem Xd/ iz (3.187) u (3.188) dobivamo

Poznajemo li XdrrPi XOnza postojebu mreiu, te direktne i nulte reaktancije qnovog voda (Xdv i Xov) i paralelno spojenih transformatora (Xdf i
X,t), odredujemo ekvivalentne sheme mreie (sl. 3.74) do mjesta kratkog
spoja (sabirnice B na sl. 3.73). Zbroj triju reaktancija na sl. 3.74a u promatranom sluEaju jest direktna (X;),
a na sl. 3.74b nulta reaktancija
X, za odredivanje rasklopne snage na sabirnicama B prema relacijj
(3.174), odnosno (3.176b).

NOVO
RASKLOPNO
POSTROJENJE

Slika 3.74. Ekvivalentne sheme spoja za odredivanje rasklopne snage na sabirnicama

B novog rasklopnog postrojenja prikazanog
na sl. 3.73.

Slika 3.73. Sherna prikljurka novog rasklopnog postrojenja n a

sabirnice N postojeCe mreie

Neka je npr. potrebno projektirati novo rasklopno postrojenje (sl.

3.73) koje be vodom odredene duljine i presjeka biti prikljuEeno na
postojebe sabirnice N u postojeboj mreii. .Iz raEuna kratkog spoja za
mreiu poznato je da je u sluEaju kratkog spoja na sabirnicama N rasklopna snaga za tropolni kratki spoj S k t , a za jednopolni Skl. Poznava-

Xo'Xon

'ow "or

Ako nam, medutim, nisu poznate rasklopne snage Skl i Sk3 u postrojenju na koje se vrii prikljuEak novog dijela mreie, moiemo pobi od
pretpostavke da su rasklopne snage u sluEaju kratkog spoja na tim sabirnicama jednake rasklopnim snagama sklopaka koje su ugradene u rasklopno postrojenje. Na taj naEin nalazimo se na strani sigurnosti s obzirom na rasklopne snage u novoizgradenom dijelu mreie.
JoS nepovoljniju osnovu za raEun dobivamo ako pretpostavimo da
je reaktancija postojebe mreie zanemarivo malena (Xd/ = 0 i Xon= 0).

Rasklopna snaga izraEunata uz tu pretpostavku uvijek je veCa od stvarne,

pa bi to Eesto dovodilo do izbora sklopaka s prevelikom rasklopnom snagom.
medutim, moiemo prihvatiti samo onda kad
- Takvu pretpostavku,
- se radi o odredivanju rasklopne snage na sekundarnoj strani transformatora male snage, koji je prikljuEen na relativno veliku mreiu. Ako
se npr. radi o transfomatoru snage 600 kVA prenosnog omjera 30110 kV
i napona kratkog spoja od 6O/o, njegova reaktancija na naponu 10 kV
iznosi

Rasklopna snaga mreie na sabirnicama, na koje treba prikljueiti transformator, iznosi Sk3 = 400 MVA, pa je reaktancija mreie (3.187) preraEunata na 10 kV

reaktancija, koje spajaju sve taEke napajanja medusobno i sve taEke napajanja s povratnim vodom. Ako npr. treba odrediti struje kratkog spoja
u sluEaju kratkog spoja na sabirnicama C (sl. 3.75) novog rasklopnog postrojenja, koje je na postojeCu mreiu prikljuEeno preko sabirnica A i B,
postojeCu mreiu treba zamijeniti sa tri reaktancije: X A izmedu sabirnica
A i povratnog voda, XD izmedu sabirnica B i povratnog voda, te X A O
izmedu sabirnica A i B (sl. 3.76). PostojeCa mreia zamijenjena je sa tri

Slika 3.76. Ekvivalentna sherna za odredivanje rasklopne snage na sabirnicarna

prerna shemi spoja sa sl. 3.75.

povrami vod

P
0

Prema tome rasklopna snaga na sekundarnoj strani transformatora iznosi

102
un2
Sks =
= 9,76 MVA
0,25 10,O
Xdnf' Xdt

Ako se zanemari reaktancija mreie (XdnH= 0) doCi C.e se do rasklopne

snage
U2" - lo2
Sk3 = - - -- = 10,OO MVA
Xdt
10
Zanemarenje reaktancije mreie je opravdano to viSe, St0 je veCa
reaktancija novog dijela rnreie i Sto je veCa rasklopna snaga na mjestu
prikljufka.
Zamjena utjecaja rnreie jednom reaktancijom (jednom u direktnom,
a jednom u nultom sistemu) moguCa je samo onda kad je novi dio mreie
prikljuEen tek na jednom mjestu na postojebu mreiu. Ako se novi dio
mreie napaja iz n taraka mreie, postojeCu mreiu treba nadomjestiti sa

reaktancije, Sto odgovara relaciji (3.190), jer postoje dvije (n = 2) pojne

taEke za novu mreiu. Odredivanje tih reaktancija provodi se postepenim
pojednostavnjivanjem mreie, jer se te reaktancije ne mogu odrediti i i
podataka o rasklopnim snagama u sluEaju kratkog spoja na sabirnicama
A i B.

y-c

1
i

Slika 3.77. Nadoknadna sherna postojefe mreie za sluraj da se novi

dio napaja iz tri tarke (A, B i C )

Ako se novo rasklopno postrojenje napaja iz tri taEke (A, B i C na

sl. 3.73, postojeCu mreiu treba zamijeniti sa Sest reaktancija.

E. Propisi za odredivanje rasklopne struje

Po njemaEkim propisima (Lit. 20) rasklopna struja raEuna se prema
izrazu

Slika 3.75. Shema spoja novog rasklopnog postrojenja dvama

novim vodovima na dvije sabirnice (A i B) postojefe mreie

jer se prema njemaEkim propisima raEuna sa 10/o vidim naponom od

nazivnog, kako je spomenuto u 3.4C. VeliEina p ovisi o najkratem vre-

menu koje Ce proteCi od nastanka kratkog spoja do trenutka odvajarija

ltontakata i o omjeru izmedu struj,e kratkog spoja koju daje generator
i nazivne struje generatora. Ovisnost veliEine p o navedenim veliEinama
prikazana je na sl. 3.78.

Slika 3.78. Ovisnost velifne u

o omjeru struje kratkog spoja
i nazivne struje za razlifita
najkrada vremena od nastanka
kratkog spoja do odvajanja
kontakata.

Treba napomenuti da u vrijeme od nastanka kratkog spoja do trenutka odvajanja kontakata ne treba uraEunavati udegeno vremensko zatezanje releja (koje je potrebno radi selektivnosti zagtite), jer sklopka
treba da bude sposobna da prekine struju i u najkrabem mogufem vremenu.
Osim toga treba naglasiti da je za odredivanje velifine p potrebno
uzeti u .obzir raspodjelu struje kratkog spoja na pojedine generatore i
na osnovu te raspodjele odrediti omjer izmedu struje kratkog spoja i
nazivne struje generatora. Da bismo ilustrirali postupak, posluiimo se
jednostavnom shemom prikazanom na sl. 3.79. Na vet opisani naEin naj-

Slika 3.79. Raspodjela struje kratkog spoja na generatore radi

odredivanja velifine p.

prije se odreduje nadoknadna reaktancija mreie (Xd") od nu1-taEke generatora do mjesta kratkog spoja, a zatim struja na mjestu kratkog
spoja - ne uzimajuti u obzir veliEinu ,u - prema relaciji

Poznavajufi ukupnu struju i reaktancije mreie, mogufe je odrediti udio

svakog od generatora u napajanju mjesta kratkog spoja (IK3~",
IK,gn i

IK3Cn,
na sl. 3.79). Tada se za svaki generator posebno (ili za sve u jednoj
elektrani, ako su svi istih karakteristika) odreduje omjer izmedu navedene struje kratkog spoja i nazivne struje (IlrA,IrrBi InCna sl. 3.79). Pomobu tih omjera i najkrabeg vremena do otvaranja kontakata sklopke,
kroz koje protjeEe ukupna struja kratkog spoja, a na osnovu dijagrama
sa sl. 3.78, odreduje se veliEina p za svaki generator (pAprema omjeru
ItiaAf'/IrrA,
,uB prema omjeru IK3gn/InB
itd.), Rasklopna snaga za sklopku na
mjestu kratkog spoja sada se moie odrediti iz relacije

Sve navedeno vrijedi za tropolni kratki spoj. Za jednopolni kratki

spoj rasklopna struja odreduje se prema njemafkim propisima, iz izraza

dakle i opet se rafuna sa 10/o povigenim naponom, ali se ne uzima u

obzir veliEina p (odnosno pretpostavlja se da je uvijek p = I), jer je
vremenska konstanta struje jednopolnog kratkog spoja znatno v&a od
vremenske konstante tropolnog kratkog spoja.
Rasklopna snaga odreduje se iz relacije (3.169).
U rasklopnoj struji odredenoj prema njemaEkim propisima nije uzet
u obzir utjecaj istosmjerne komponente struje kratkog spoja. Nasuprot
tome ameriEki propisi (Lit. 21) uzimaju u raEun taj utjecaj, ali ne pretpostavljaju da je napon za 100/0 viSi od nazivnog. Rasklopna struja tropolnog kratkog spoja odreduje se dakle iz relacije

gdje je v veliEina ovisna o vremenu isklapanja sklopke. Pod vremenom

isklapanja sklopke razurnijeva se vrijeme od trenutka kad je narinut
pun napon na svitak za isklapanje sklopke do prekidanja struje kratkog
spoja. AmeriEki propisi razlikuju slijedeka vremena isklapanja: 2 periode
(0,033 sek), 3 periode (0,05 sek), 5 perioda (0,083 sek) i 8 perioda (0,133
sek). Vrijeme isklapanja u periodama vrijedi za frekvenciju 60 Hz. Za
sklopke s navedenim vremenima isklapanja vrijeme od nastanka kratkog spoja do odjeljivanja kontakata ne srnije biti manje od 1, 2, 3, odnosno 4 periode (0,0165; 0,033; 0,05, odnosno 0,067 sek.). Veliliina v iznosi
vrijeme isklapanja

2 periode (0,033 sek)

3 periode (0,050 sek)
5 perioda (0,083 sek)
8 perioda (0,133 sek)

1,4
192
1,1

13 Visokonaponska rasklopna postrojenja

1,o

Za sklopke generatorskog napona, ako rasklopna struja prije mnoienja

sa 21 (dakle odredena iz omjera V , , / X d g fdaje
)
rasklopnu snagu veCu od
500
treba primjjeniti vecu vrijednost 11 i to - ovisno o vremenu
isklapanja
1'
vrijeme isklapanja

MVA,

2
3
5
8

periode
periode
perioda
perioda

(0,033 sek)
(0,050 sek)
(0,083 sek)
(0,133 sek)

Prijedlog za izmjenu amerifkih propisa u znatnoj mjeri ublaiava zahtjeve, jer za sve sklopke koje su samo neSto vise udaljene od generatora
doki ke se do omjerd RIX vekih od 0,1, pa Ce postati v = 1,O.

1,5
1,3
12
1,1

Za jednopolni kratki spoj rasklopna struja odreduje se iz relacije

gdje v ima iste vrijednosti kao za tropolni kratki spoj.

U prijedlogu za izmjenu ameriEkog standards (Lit. 22) uveden je
utjecaj vremenske konstante istosmjerne komponente struje kratkog
spoja, te utjecaj vremena od nastanka kratkog spoja do odvajanja kontakata (vrijeme odvajanja kontakata) na veliEinu v. Taj utjecaj prikazan
je na sl. 3.80 do 3.82, na kojima je vremenska konstanta karakterizirana
omjerom R I X . Poznavajuki dakle vrijeme isklapanja sklopke (Ts na sl.
3.80. do 3.82), vrijeme odvajanja kontakta (T,), omjer R / X i poloiaj mjesta kratkog spoja u odnosu na generatore, moie se iz dijagrama sa sl.
3.80. do 3.82. odrediti velifina v, a pomotu nje iz formula (3.195) i (3.196)
rasklopne struje.

T, vrijeme isklapanja sklopke

To vrijeme odvajanja kontakata
v velirina iz relacije (3.196)
R djelatni otpor
od nul-tarke generatora
Xreaktancija
do mjesta kratkog spoja

Sleka 3.81. Dijagrami za odredivanje velirine v za rasklapnu struju jednopolnog

kratkog spoja, koja protjere kroz najviSe jednu transformaciju

T, vrijeme isklapanja sklopke

To vrijeme odvajanja kontakata
v velieina iz relacije (3.195. i 3.196)
R djelatni otpor
od nul-tarke generatora
X reaktaneija
do mjesta kratkog spoja

T, vrijeme isklapanja sklopke

Tovrijeme odvajanja kontakata
v veliEina iz relacije (3.195)
R djelatni otpor
od nul-tarke generatora
X reaktancija
do mjesta kratkog spoja

Slika 3.80. Dijagrarni za odredivanje veliEine I * za rasklopnu struju tropolnog kratkog

spoja koja protjeEe kroz najviie jednu transformaciju

Slika 3.82. Dijagrami za odredivanje veliEine v za rasklopnu struju tropolnog i jednopolnog kratkog spoja koje protjeCu kroz dvije ili vise transformacija

3.6. STRUJA MJERODAVNA ZA UGRIJAVANJE ZA VRIJEME

TRAJANJA KRATKOG SPOJA

moiemo za (3.198) napisati

= -I d f f

{[(

fi

A. Odredivanje struje mjerodavne za ugrijavanje

J"

--)

1 - X,"

+ Xd

Struja mjerodavna za ugrijavanje za vrijeme trajanja kratkog spoja

efektivna je vrijednost struje kratkog spoja, jer je efektivna vrijednost
izmjeniene struje tolika, da bi proizvela istu toplinu kao istosmjerna
struja iste velifine. Efektivna vrijednost izmjeniEne struje definirana je
relacijom

Uvedimo odnose

+
sin (w t - q) + e e-tlTdmr'

xd'

NTa-

sin p,

.. .

Xd
=-

Xdn

gdje je I efektivna vrijednost struje, i momentana, dok je t vrijeme promatranja. Za sinusnu struju konstantne amplitude, ako integriramo u
granicama od 0 do t

Ako uzmemo u obzir da je efektivna vrijednost prve poluperiode izmjeniEne komponente struje kratkog spoja (kad ne bi bilo priguienja) jednaka

- uvaiivSi relacije

n
(gdje je n cijeli broj, a f frekvencija), dobi4f

= --

vamo da je I = ~ , , ' / fgdje

i , je 1, tjemena vrijednost izmjenifne struje.
Momentana vrijednost odredena je naime relacijom i = I , sin w t. Efektivna vrijednost izmjeniEne struje konstantne amplitude nije dakle funkcija vremena t, ako promatramo krajem svake Eetvrtine periode, a manje
vremensko razdoblje nije za praksu ni od kakva mafenja.
Struja kratkog spoja, medutim, nije izmjeniEna struja konstantne amplitude, jer se njezina veliEina s vremenom mijenja, pa efektivna vrijednost takve struje nije neovisna o trajanju promatranja i kad bismo se
ograniEili na Eetvrtinu periode ili njezine vigekratnike. Radi toga je potrebno - da bisrno odredili efektivnu struju kratkog spoja - uzeti u
obzir njezine promjene od trenutka nastanka do prekida struje kratkog
spoja.
Podimo zato od relacije za momentanu vrijednost struje kratkog spoja.
Uz pretpostavku da kratki spoj nastane u moment. kad je napon jednak
nuli, momentane vrijednosti odredujemo iz relacije (3.134). U vekini praktiEkih slueajeva moiemo impedancije zamijeniti reaktancijama, pa relacija (3.134) glasi

a za reciproEne vrijednosti vremenskih konstanata

(3.136) i (3.201) - uvedimo oznake

1
I

Tada (3.200) moiemo napisati u obliku

UvrStavanjem (3.203) u (3.197) dobivamo izraz za efektivnu .vrijednost

struje kratkog spoja, odnosno za struju It mjerodavnu za ugrijavanje za
vrijeme . trajanja kratkog spoja. Kvadrat omjera struje mjerodavne za
ugrijavanje I t i struje I d " (3.199) iznosi, dakle

sin (wt-q)

+ e - r t sin.

I'd t

. . . (3.204)

Kvadriranjem izraza u vitiEastoj zagradi dolazimo do relacije koja je

osnova daljnjim razmatranjima

te nakon dijeljenja brojnika i nazivnika relacije (3.206) sa Xdo" dobivamo

Ako iz (3.208a) odredimo o,,,, pa tu vrijednost uvrstimo u (3.208b), dobit

kemo
0,

-1

Prema tome za odredene karakteristike generators, jer a, i o,' ovise samo

o karakteristikama generator& omjer o' ovisi o omjeru o. Relaciju za 0
(3.209) treba uzeti u obzir prilikom odredivanja efektivne vrijednosti
struje kratkog spoja, jer se o' ne moie odabrati neovisno o o.

U (3.205) dolaze dvije velirine o i o', koje nisu medusobno nezavisne.

Reaktancije kojima su definirani omjeri o i a' (3.201) jesu zbroj reaktancija generatora i mreie do mjesta kratkog spoja, pa za (3.201) moiemo
napisati
I d g + Xd,,,
.... (3.206a)
o=
Xdg" + Xdm

Uvodenjem omjera

Integriranjem izraza (3.205), a nakon korjenovanja, dolazi se do

omjera struje mjerodavne za ugrijavanje i efektivne wijednosti izmjeniEne komponente struje kratkog spoja. Integriranje treba provesti izmedu
vrijednosti 0 i vremena t = 0,20 n, gdje je n bilo koji prirodni broj,dakle
uz pretpostavku da kratki spoj traje n perioda. Pri tome treba imati u
vidu Pinjenicu da izrarunate vrijednosti za It vrijede toEno samo kad se
integracija provede do cijele periode.
U izrazu (3.205) prvi, drugi, treCi, peti, Sesti i osmi ovise samo o
izmjeniEnoj komponenti struje kratkog spoja, fetvrti Elan ovisi samo o
istosmjernoj komponenti, a sedrni, deveti i deseti Elan ovisi i o izmjenib
noj i o istosmjernoj komponenti struje kratkog spoja.
Ako usporedimo prilike za sluEaj kratkog spoja na stezaljkama turbogeneratora s vrlo visokirn omjerom a, = 15,O i za sluEaj kratkog spoja
na stezaljkama generatora s izrazitim polovima s vrlo malim omjerom
a, = 4,50, vidjet Eemo (sl. 3.83) da se ovisnost I1/Id" o trajanju kratkog
spoja medusobno znatno ne razlikuju. Ovdje treba naglasiti da skoro ni
ne postoji razlika medu omjerima a', za razliEite tipove generatora. Zbog
svega toga povoljno je za razmatranje prilika u nekoj mreii odabrati
takve karakteristike generatora koje odgovaraju strukturi generatora u
promatranoj mreii,pa prorarun struje mjerodavne za ugrijavanje provesti
na osnovu tako odabranih karakteristika generatora. Za mreiu u kojoj je
udio hidroenergije praktieki jednak udjelu termoenergije moie se raEunati
sa a, = 9,50. U tom sluEaju ovisnost It/IdW nalazi se izmedu ovisnosti
I&"
za 0,=15,0 i a, =4,50 (sl. 3.83) i to u podruEju vremena koja su za
praktiEni prorafun interesantni.
Uz pretpostavku da je ag=9,50 na sl. 3.84 prikazane su ovisnosti
omjera I11Id" za niz vrijednosti a , i RIX o lrajanju kratkog spoja. IZ dijagrama na sl. 3.84 moguee je odrediti omjer I,fIdV interpolacijom za bilo koji
am,
' i RIX.
U relaciji (3.205) Eetvrti, sedmi, deveti i deseti Elan ovise o omjeru

RIX, jer se u njima pojavljuje veliEina Y (3.202c), koja ovisi o tom omjeru.
Istina je da i ostali Elanovi ovise o omjeru W X , jer se u njima pojavljuje

fazni pomak cp, koji je ovisan o RIX (3.137), ali je utjecaj faznog pomaka
ga se moie zanemariti. Zbog toga moiemo relaciju (3.205) podijeliti u dva dijela: prvi koji obuhvaka prvi, drugi, treki, peti,Sesti i osmi
Elan i drugi, koji je prikazan Eetvrtim, sedmim, devetim i desetim Elanom.
Prvi dio (n) - za odrecteni a, i a', - ovisi samo o a, (sl. 3.85) uz zanemarenje utjecaja faznog pomaka cp, dok drugi dio (m) praktiEki ovisi samo 0
RIX, (sl. 3.86) jer Elanovi (sedmi, deveti i deseti) u kojima se pojavljuje
a, (u a i a' imaju vrlo male vrijednosti, pa se utjecaj a
, moie zanemariti.
Poznavajuki vrijednosti n i m iz dijagrama na sl. 3.85 i 3.86, efektivna struja kratkog spoja odreduje se iz relacije

.malen, pa

It
u kojoj se I,"
Slika 3.83. Ovisnost 1111,~"o trajanju
kratkog spoja za R/X = 0 i u,,, = 0
I0

I,"

. . . (3.210)

odreduje iz (3.199).

180

n
49

47
46

45

43

42

41
0

to

tlsl

10.0

Slika 3.85. Vrijednost n prvog, drugog,

treCeg, petog, Sestog i osmog Clana relacije (3.205)

Slika 3.86. Vrijednost m Cetvrtog, sedmog, devetog i desetog Clana relacije

(3.205)

Pri odredivanju efektivne struje kratkog spoja potrebno je - u ovom

sluEaju - poznavati dakle veliEinu izmjeniEne komponente struje kratkog
spoja, neposredno nakon nastanka kratkog spoja. Pomoku istih veliEina
(m i n) moiemo odrediti efektivnu vrijednost struje kratkog spoja, odnosno struje mjerodavne za ugrijavanje, ako podemo od trajne struje kratkog spoja, koja je definirana izrazom
Slika 3.84. Ovisnost IdId" o trajanju
kratkog spoja za razliEite omjere Qar i
RIX

U tom sluEaju imamo

B. Propisi za odredivanje struje
mjerodavne za ugrijavanje

NjemaEki propisi (Lit. 24) navode naEin na koji se odreduju veliEine

n i m iz relacija (3.210). Da se skrati raEunski postupak, veliEine
n i 771 Eitaju se iz dijagrama prikazanih na sl. 3.88. i 3.89. Dijagram za
n nacrtan je bez obzira na veliEine n, i 0,' i predstavlja vrijednosti s ko-

jer je

U tu svrhu bi trebalo odrediti krivulje m' = o2 m i n'

moglo izraEunati iz podataka sa sl. 3.85. i 3.86.

= o2

n, koje bi se

Slika 3.88. Velifina n u ovisnosti o trajanju

kratkog spoja i omjera (3.206a) prema njemafkim propisima VDE 0103 1.61.
Slika 3.87. Utjecaj zanemarenja razlike izmedu pofetne
i prelazne reaktancije na omjer I,;I,l"

U nekim sluEajevirna (Lit. 23) polazi se od pretpostavke da je a,' = 1,

odnosno da s u poPetne i prelazne reaktancije generatora medusobno jednake. Uz takvu pretpostavku zanemaruje se utjecaj poEetne reaktancije.
Postavljanjem a,' = 1,00 postaje (3.209)i a' =LOO, pa prvi, peti, Sesti, i sedmi
Elan (3.205) postaju jednaki nuli. Da se prikaie utjecaj takve pretpostavke
na sl. 3.87 prikazana je ovisnost It/Idr' koja vrijedi kad se uzmu u obzir
razlike izmedu poEetne i prelazne reaktancije @una crta) i kad se pretpostavi da je u,'=l (crtkano). Pokazuje se da je razlika tim veCa Sto je
mjesto kratkog spoja bliie generatoru (manja vrijednost )a, i Sto je veki
omjer R I X .

Slika 3.89. Velifina m u ovisnosti

o trajanju kratkog spoja i velifini
k (sl. 3.59) prema njemafkim propisima VDE 0103 1.61.

jima se moie raEunati u sistemu koji ima karakteristike generatora sliEne

onima u NjemaEkoj, dakle u elektroenergetskom sistemu u kojem su u
velikoj veCini turbogeneratori. Dijagram za m nacrtan je s veliEinom k
(sl. 3.59) kao parametrom.

CETVRTO POGLAVLJE

GLAVNI ELEMENT1 RASKLOPNIH POSTROJENJA

4.1. SABIRNICE I NJIHOVA OPREMA

Sabirnice su elektrirka okosnica rasklopnog postrojenja. One povezuju vodovekojima se dovodi e n e r g i vodo$,ma_koji_ je. dalje.odvode.
Svi su vodovi -&f lFXspGjGEiSa~nicari~&-pa
su one za normalan pogon
kasklopnog p o s t r ~ i i ~ ~ a - & n ~ ~ - S z- F
. O $ i ~
-Sabirnice
s e icvode pd n e w a k r e n i h ili aluminijskg vodifa.
-.-..---..-I,%.-rasklopna postrojenja u n u t a ~ j e ~ i ~ v e & e j e ' d ~ ' r i a ~napona
i v n o g 35 kV
do1az.e.u 0-bzir okrugli, plosnati ili U-profili, dok se za takva postrojenja
viSeg napona, bilo unutarnje bilo vanjske izvedbe, upotrebljavaju uieta
ili cijevi.

Izbor presjeka sabirnica vrSi se

a) s obzirom na maksimalnu struju u normalnom pogonu,
b) s obzirom na poviSenje temperature sabirnica za vrijeme trajanja
kratkog spoja i
c)-_s_obzirom na mehaniEko naprezailje u sluraju kratkog spoja.

B. Izbor presjeka sabirnica s obzirom na maksimalnu

struju u normalnom pogonu
Pod maksimalnom strujom u normalnom pogonu, mjerodavnom za
izbor presjeka sabirnica, razumijevamo najveCu struju koja u normalnom
pogonu tere kroz najviSe opterebeni dio sabirnica. Prema najviSe opterefenom dijelu dimenzioniraju se cijele sabirnice.
Ugrijavanje iznad temperature okoline mj erilo je za odredivanje dopuStenog opterekenja sabirnica, uz pretpostavku da maksimalna struja
traje neogranifeno dug0 vremena. DopuSteno je poviienje temperature
sabirnica za 30 C iznad temperature okoline. DopuStena opterefenja odredena su eksperimentalno. U tab. 4.1. i 4.2 navedena su dopuStena trajna
opterefenja za bakrene i aluminijslte plosnate profile, u tab. 4.3. i 4.4. za

okrugle, a u tab. 4.5, za U-profile.

TABLICA 4.1.

DopuStena trajna optere6enja u A bakrenih plosnatih profila

(poviienje temperature za 30 C) (Lit. 25)

Visina
X
Sirina
mm

12 X 2
15 X 2
20 X 2
25 X 3
30 X 5
40 X 5
40 X 10.
50 X '5
50 X lo*
60 X '5
60 X lo*
80 X 5
80 X 10.
100 X 10.
120 X lo*

125
155
205
300
450
600
835
700
1025
825
1200
1060
1540
1880
2200

Obojeni v0dii.i

Neobojeni vodifi

broj vodifa po fazi

broj vodiEa po fazi

I\
225
270
350
510
780
1000
1500
1200
1800
1400
2100
1800
2600
3100
3500

Ill

2060
1750
2450
1980
2800
2450
3450
4000
4600

50 lR

2800
2300
3300
2650
3800
3300
4600
5400
6100

110
140
185
270
400
520
750
630
920
750
1100
950
1400
1700
2000

1
I
200
240
315
460
700
900
1350
1100
1620
1300
1860
1650
2300
2700
3200

Ill

yL5O

Ugrijavanje plosnatih profila odredeno je uz pretpostavku da je dulja

stranica presjeka okomita na povrSinu poda, te da je razmak pojedinih
vodiEa jednak Sirini v0dii.a. Osim toga navedena dopuitena trajna optereCenja vrijede za horizontalan raspored sabirnica (sl. 4.la), dok za vertikalan raspored (sl. 4.lb) treba smanjiti dopuStena trajna opterekenja za
10 do 15"/0 (korekcioni faktor 0,85. . . 0,90), radi smanjenog hladenja viSe
poistavljenih sabirnica.
Poloieni poloiaj vodiEa (tab. 4.6) dovodi do slabijeg odvodenja topline,
pa su i dopuaena trajna opterekenja manja. DopuStena opterekenja odreduju se tada tako da se podaci iz tab. 4.1. i 4.2. pomnoie s korekcionim
TABLICA 4.3.

DopuStena trajna optere6enja u A okruglih profila

(povigenje temperature za 30 C) (Lit. 25)
2500
2100
3000
2400
3400
2900
4200
4800
5500

1850
1550
2200
1800
2500,
2200
3100
3600
4200

Promjer

6
8
10

"I

Bakar
vodif

vodiE

125
160
250
480

120
150
210
410
540
900

30

PreporuEuje se za sablmlce, ostall profili za spoj sabirnica i aparata

Aluminij

vodif

vodii:

65

200
380
500
870

160
316
410
680

60

TABLICA 4.2.

DopuStena trajna optere6enja u A aluminijskih plosnatii profila

(DoviSenje tem~eratureza 300 C) [Lit. 25)
Obojeni vodifi

Neobojeni vodiEi

broj vodifa po fazi

broj vodifa po fazi

TABLICA 4.4.

DopuStena trajna optereeenja u A bakrenih i aluminijskih cljevl

(poviSenje temperature za 30" C) (Lit. 25)
Vanjski

Unu-

PreporuEuje se za sabirnlce, ostali profill za spoj sabimica i aparata

Bakar
neobojeni
vodif
vodif

mm

20

16
14
12

360
430
480

325
400
430

30

26
24
22

550
650
800

50

44
42
40

60

54
52
50

Aluminij
obojeni
neobojeni
vodif
vodif
280
350
385

230
285
320

500
600
650

430
520
580

350
420
470

1100
1200
1400

950
1100
1200

850
970
1000

670
770
820

1250
1500
1600

1200
1300
1450

1000
1150
1275

800
920
1000

TABLICA 4.5.

DopuStena trajna opteredenja u A bakrenih i aluminijskih U-profila

(poviSenje temperature za 30 C) (Lit. 25)
Bakar
Oznaka

h
mrn

i
rnrn

obojeni vodiE

6
7

10
12
14

16
18
20

1111 Ill 11 I
oul
r

w r O O
0
mm
0

ul

2zj;tl
5

L L

cn

I
r
0

333-:
oulocn

=;

00

% %

-"<m

33 g gg::
ggg
X<

s3

pg
rn

z .

tl

5'
2.

<2

neobojeni vodiE.

Aluminij
obojeni vodiE

neobojeni vodiE

Bojenjem sabirnica povefava se odvodenje topline, pa su radi toga

posebno navedena dopuStena opterefenja za obojene, a posebno za neobojene vodiee.
Zbog Evrstofe u postrojenjima do 35 kV ne izvode se sabirnice profila
manjeg od 40 X 5 mm, dok je za napone 110 kV i viSe minimalni presjek,
odnosno promjer, odreden zahtjevom sprefavanja pojave korone. Tako je
za rasklopno postrojenje nazivnog napona 110 kV najmanji presjek uieta
95 mm2, a najmanji promjer cijevi 30 mm, dok je za napon 220 kV najmanji presjek uieta 300 mm2, a najmanji promjer cijevi 50 mm.
Profil, odnosno presjek vodiEa za sabirnicu, odreden prema maksimalnoj struji u normalnom pogonu, polazna je taEka pri dimenzioniranju
sabirnice. Tako odabrani profil treba medutim kontrolirati s obzirom na
ugrijavanje i s obzirom na mehaniEko naprezanje u sluEaju kratkog spoja.
C. Kontrola presjeka sabirnica s obzirom na ugrijavanje
za vrijeme kratkog spoja

Usprkos kratkom vremenu kroz koje teEe struja kratkog spoja, ugrijavanja vodiEa moie u nepovoljnom sluEaju izazvati oltefenje sabirnica.
PoviSenje temperature nastaje brzo i moie se raEunati da se za vrijeme
trajanja kratkog spoja toplina n e odvodi u okolinu, pa je ugrijavanje proporcionalno toplini koja se stvara u vodiEu. Uz navedenu pretpostavku
moiemo postaviti jednadibu
G c A 6 = It2rt

. . . (4.3)

gdje su: G masa vodiEa (kg), c specifiEna toplina vodiEa (Wslkg, OC),
A 6 povilenje temperatura (OC) za vrijeme trajanja k r a t k ~ g spoja, It
efektivna vrijednost stmje kratkog spoja (A) za vrijeme t (s) trajanja
kratkog spoja, a T djelatni otpor (9) vodifa. Lijeva i desna strana izraza
(4.3) predstavljaju toplinu razvijenu u vodiEu za vrijeme trajanja kratkog
spoja. Ako otpor T izrazimo pomofu duljine 1 (m), presjeka q (m2) i specifiEnog otpora e (52 m2/m), dolazimo do izraza za povilenje temperature

kratkog spoja (8, OC). Taj srednji specifiEni otpor moiemo odrediti iz
relacije

do koje dolazimo ako uzmemo da je

Pri odredivan j u potrebnog presjeka posluiimo se relacijom (4.5), pa

kemo dobiti

Za bakrene sabirnice dopdtena je normalno najviSa temperatura

8, = 200 OC, a za aluminijske 8, = 180 OC. U oba sluEaja treba raEunati
s temperaturom 6, = 65 0C u trenutku nastanka kratkog spoja (35 0C
temperatura okoline u najnepovoljnijem sluEaju, a 30 OC poviSenje temperature u normalnom pogonu). Prema tome povigenje temperature za
vrijeme trajanja kratkog spoja iznosi

A 6 = 135 OC
za bakar
za aluminij A 6 = 115 OC
SpecifiEni otpor za materijal koji se upotrebljava za sabirnice pri 20 OC
go = 0,0178 . l o - = Q m2/m
za bakar
Q m2/m
za aluminij eo = 0,0286 -

pa je za navedene temperature, a prema (4.7) uz temperaturni koeficijent

a = 0,004, specifiEni otpor

e .= 0,0258 .

bakra
aluminija

0,0403 .

Q m2/m
Q m2/m

Srednja specifiEna toplina iznosi

Ako, dalje, za masu vodiEa postavimo G = y q 1, gdje je y gustofa vodiEa
(kg/m3), dobit femo

za bakar
c = 367,3 Wslkg, OC
za aluminij c = 908,5 Wslkg, OC
dok je gustofa

Prilikom odredivanja specifiEnog otpora e treba uzeti u obzir utjecaj promjene temperature, prema relaciji

bakra
aluminija

y = 8,9
y = 2,7

lo3 kg/m3

. l o 3 kg/m3

Uzevli sve to u obzir, izraz (4.9) za bakrenu sabirnicu glasi

gdje su: a temperaturni koeficijent, e0 specifiEni otpor na temperaturi Go,
a 6, temperatura u trenutku nastanka kratkog spoja. U (4.5) treba uvrstiti srednji specifiEni otpor izmedu temperature vodiEa u trenutku prekida stmje kratkog spoja (8, OC) i temperature vodiEa u trenutku nastanka

qcu = 7,s It f i 1 0 - ~m2

a za aluminijsku sabirnicu

. . . (4.10a)

Za praksu je povoljno ako struju izrazimo u kA, a presjek u mm2,

pa je
q,, = 7,s It fi mm2
. . . (4.10b)

uzimajuki u obzir kut izmedu ds i r, a za udaljenost izmedu ds i taEke A

,.=-

a
sin a

gdje je a udaljenost izmedu A i vodiEa Eiji je element ds. UvrStavanjem

dobivamo
I sin a da
dH = -471
a

Naravno da izrazi (4.10) i (4.11) vrijede samo za navedene granice

temperatura.
Presjek odreden prema (4.9) jest presjek potreban da se sprijeEi poviSenje temperature vodiEa iznad dopuitene granice za vrijeme trajanja
kratkog spoja, a moie da bude i veki i manji od presjeka potrebnog
radi ugrijavanja u normalnom pogonu. Svakako da ke kao mjerodavan
biti odabran veki od ta dva izraEunata presjeka.

Integriranjem u granicama a, do a, (sl. 4.2) dolazimo do jakosti magnetskog polja u taEki A, ;to je posljedica struje u paralelnom vodizu duljine 1. Vrijednost integrala jest

D. Kontrola presjeka sabirnica s obzirom na mehanirka naprezanja

I
I JSin a da = -(COS a, - cos a2)
H (A) = 4na
4na

. . . (4.17)

a1

a) 0 silama medu paralelnim vodiEima

Magnetsko polje oko okrugle iice moiemo odrediti iz i z r a a (Lit. 26)

d ~ = - I- d s x r
4n
r3

. . . (4.12)

gdje su: I struja koja protjeEe kroz vodif, dselement vodifa, a r udaljenost izmedu tog elementa i taEke u kojoj ieiimo odrediti jakost magnetskog polja. Ako h t izmedu ds i r oznafimo sa a (sl. 4.2), izraz (4.12)
moiemo napisati u obliku
dH=-- I ds sin a
4n
r2
Iv

Za ds moiemo napisati

Ako poloiaj taZke A definiramo udaljeno3u s od kraja paralelnog, vodiea, (4.17) moiemo napisati u obliku
H (s) = --

l-s
d(1- s ) ~
+ a2

. . . (4.18)

dok za beskonaho dug, vodiE u bilo kojoj taEki na paralelnom vodiEu

jakost magnetskog polja iznosi

jer je tada a, = 0, a a, = n.
Sila na jedinicu duljine elementa vodiEa ds, kroz koji protjeEe struja
I,, a koji se nalazi u magnetskom polju struje I,, moie s e odrediti iz
jednadibe
dF
. . . (4.20)
- = I, B,
dsz
gdje je B, magnetska indukcija koja odgovara jakosti magnetskog polja
H, od struje I,. BuduCi da je B, = ,uH,, t e d a je u jedinicama medunarodnog sistema
. . . (4.21)
p = 4 n lo-' Hlm
sila na vodiE konaEne duljine u taEki A - uzevSi u obzir relaciju (4.18)
- jest
d F - I, I, 1 0 - ~
Nlm
. . . (4.22)
ds2
a
s2 a2
q(1 -s ) ~ a2

[ +v+

~ +

dok za vodiEe beskonahe duljine silu. na jedinicu duljine odredujemo

iz formule - uzimajuki sada u obzir relaciju (4.19)
Slika 4.2. Prikaz za odredivanje sila medu
paralelnim voditima

Sila po jedinici duljine izlazi u njutonima po m, struje treba uvrstiti u

amperima, a razmak izmedu vodiEa u m. Ako mjesto njutona kao jedinicu za silu ielimo upotrijebiti kilopond (kp), moramo izraze (4.22) i
(4.23) mnoiiti sa 0,102, jer je 1 N = 0,102 kp. Tada dobivamo

dF
--(s)
ds2

1,02 ---a

kplm

Ovisnost fmoJfm o omjeru all prikazana je na sl. 4.4.

Sve navedeno odnosi se na silu po jedinici duljine, koja je za vodiP
konaEne duljine ovisna o udaljenosti od kraja vodifa, dok je ta sila za
vodiEe beskonarne duljine konstantna. Za naprezanje, medutim, vaina
je ukupna sila koja djeluje na yodie, koju moiemo definirati izrazom

. . . (4.24)

I::

F = - ds,

dF = 2,04 I1I2 10 kplm

a
ds,
Izvod navedenih izraza polazi od polja proizvedenog strujom I, i njegovog djelovanja na vodiE kroz koji protjeEe struja I,. Do istih izraza
doSli bismo kad bismo poili od polja proizvedenog strujom I,.
Usporedujuei izraze (4.24) i (4.25) dolazimo do zakljuEka da za konaEnu duljinu vodiEa dobivamo manju silu. Normalno se - kako eemo
joS vidjeti - raEun izvodi prema (4.25), pa je interesantno znati kolika
pogreika nastaje prilikom takvog raEuna. Omjer izmedu izraza (4.24) i
(4.25) prikazuje omjer stvarne sile i sile odredene uz pretpostavku da su
vodiei beskonaEno dugi. Taj je omjer
.

...

Integriranjem (4.22) dobivamo

F =2 1 ,
a

--

(fl+
a2-a)

. . . (4.29)

i to je ukupna sila na vodif duljine 1, dok je ukupna sila na vodiE iste

duljine, ako pretpostavimo da raspodjela sil3 odgovara vodiEu beskonaEne
duljine
F m = 2 - 1112110-7 N
.. . (4.30)
a
Izraz (4.30) dobiven je integriranjern (4.28) relacije (4.23). I sada moiemo
naEiniti omjer FIF,, koji pokazuje kako se odnosi ukupna sila, uzmemo

gdje su f sila po jedinici duljine prema (4.24), f,

sila prema (4.25),

S
a 1 = - . Na sl. 4.3. prikazana je ovisnost omjera flf- ,o_ 1 za razliEite
1

1 ,
all. Maksimalna sila pojavljuje se u sredini, dakle za 1 = 7
pa za taj

sluEaj izraz (4.26) glasi

Slika 4.4. Ovisnost omjera fmax/fm(4.27) i FIFm (4.31) o omjeru

udaljenosti medu vodiEima (a) i duljine vodica (1)

li u obzir konaEne duljine vodiEa, prema sili koja se dobiva ako pretpostavimo da je vodiE, u Eijem se polju nalazi promatrani vodiE, beskonaEno dug. Za taj omjer moiemo postaviti
Slika 4.3. Ovisnost omjera f/f-

jednosti omjera

(4.26)

2 (razmak medu

1
vodirima prema duljini vodira)

Ovisnost (4.31) prikazana je na sl. 4.4.

Pri malim omjerima all, koji se normalno javljaju u rasklopnim postrojenjima (vef u najmanjim takvim postrojenjima omjer all jest oko

0,3, dok je u neSto veeim manji od 0,1), opravdano je raEunati kao da se

radi o beskonaeno dugim vodiEirna, (tj. kao da je omjer FIF, = 1). UZ
takvu pretpostavku raEuna se s neSto vefom silom nego Sto se stvarno
pojavljuje (sl. 4.3. i 4.4).
Izvedene formule vrijede za okrugle vodife, pa je svakako od interesa
poznavati sile u slufaju upotrebe plosnatih sabirnica. Podimo od paralelnih sabirnica zanemarivo male jlirine (b s 0), prikazanih na sl. 4.5.
Ako pretpostavimo jednoliku raspodj elu struje u vodiEu, kroz element
d x sabirnice (1) protjefe struja

Izraz (4.32) daje vrijednost sile u smjeru udaljenosti T (sl. 4.5), koju moZemo rastaviti u dvije medusobno okomite komponente. Suma komponenata koje padaju u ravninu vodifa, uzevSi u obzir sve elemente drugog
vodifa, jednaka je nuli, pa je potrebno poznavati samo horizontalnu komponentu (Fh).S obzirom na oznake na sl. 4.5, moiemo postaviti

Osim toga vrijedi da je

r2 = e2

+ (y -x)z

. . . (4.34).

Dakle, za (4.32) moiemo napisati

Silu na jedinicu duljine dobivamo integriranjem izraza (4.35) u granicarna

zaxi yododoh
h

-dFh - 2 .I, I ,
ds,

e
--10-7

h2

. . . (4.36)

odakle dobivamo
Slika 4.5. Odredivanje stle medu paralelnim plosnatim vodifima zanemarivo male
Sirine ( b 0)

Jakost magnetskog polja u taEki sabirnice (2), koja je udaljena T od sabirnice (I), odredena je relacijom analognom izrazu (4.19), jer se radi o polju
beskonaEno dugog vodiEa. Uzmemo li u obzir sl. 4.5. i relaciju (4.31a) za
jakost polja, moiemo napisati

Naravno da (4.37) vrijedi za vodiEe vrlo male Birine (b S 0), kakvi se

ne pojavljuju u praksi, pa je razmatranje potrebno pro5irit.i na vodife
konafne 5irine .(sl. 4.6). Izraz (4.37) predstavlja samo dio sile na vodif,
I , i I , predstavljaju takoder samo dio struje, pa bi mjesto I , i I , trebalo

Za silu na element duljine ds, i visine dy sabirnice (2) moiemo, analogno

izrazu (4.20), napisati

Uzmemo li u obzir dq je

i permeabilnost (4.21), dobivarno za silu

) 2I

d x dy lo-' Nlm
h2 T

..

Slika 4.6. Odredivanje sile medu paralelnim

plosnatim vodiEima konaEne iirine b

+ +

pisati dl, i dl,, mjesto e = c v z, a mjesto dFh/ds, treba da bude

(dFhlds2)".UzevSi u obzir da je, prema sl. 4.6

moiemo pisati

(%;)'L

h
l o - ' ( 2 arc tg
2 Il I , b2h
c+v+z

lntegriranjem u granicama za v i z od 0 do b dolazimo do sile na jedinicu

duljine u N/m

gdje je p (v, z) jednak izrazu u vitifastoj zagradi (4.39). RjeSenjem dvostrukog integrala dolazimo do sile na jedinicu duljine. Omjer izmedu sile
prema (4.40) i sile medu okruglim vodifima (4.23) nazovimo korekcionim
faktorom k, koji odredujemo iz izraza
k = zb2jhd v / p (v, z) dz

. . . (4.41)

Slika 4.7. Vrijednost omjera k (4.41) u ovisnosti o dimenzijama plosnatih

sabirnica i o njihovom razmaku

Da se upoznamo s nafinom odredivanja sila, razmotrimo nekoliko

karakteristiEnih sluEajeva.
Poitimo od vodiEa savijenog u obliku slova L (slika 4.8). Analognim
razmatranjem kao pri odredivanju izraza (4.16) dolazimo do relacije za
jakost polja u tarki A

Vrijednosti k moiemo prikazati krivuljama (Lit. 29. i 30), koje su ucrtane u dijagramu na sl. 4.7. Omjer k moie imati vrijednost koja se znatnije razlikuje od 1 samo ako je
a-b
<2
h +<b

a to se moie dogoditi kad se radi o niskom naponu (mali a) i o profilu

velike visine (h). Za visoke napone prema tome vrlo rijetko f e biti POtrebno rafunati sa k 9 1, i samo onda kad se radi o sabirnicama koje se
sastoje, od jednog vodifa. Ako je, meautim, sabirnica sastavljena od viSe
vodifa, potrebno je uzeti u obzir omjer k, jer se radi o malim razmacima medu vodifima, pa se k moie i znatno razlikovati od 1. Upotreba
dijagrama sa sl. 4.7. bit f e prikazana u odsjeEku o sastavljenim vodifima.

jer je a, = -.
2

Upotrijebimo li oznake sa sl. 4.8, jakost polja jest

I
H (A) = 4ny

1,

v m

b) 0 silama medu vodiEima koji nisu medusobno paralelni

U rasklopnim postrojenjima postoje i spojevi aparata sa sabirnicama,

koji nisu paralelni s njima, pa je korisno znati odrediti sile medu takvirn
vodifima. U praksi se, medutim, normalno ne odreduju naprezanja u
spojnim vodifima, vef se njihove dimenzije odabiru u odnosu na dimenzije sabirnica ili prema pribliinim formulama.

Slika 4.8. Odredivanje sile na vodiC

koji s drugim vodirem Nni pravi kut

dok je sila na jedinicu duljine

- uzimajuti u obzir relacije (4.20) i (4.21)

jer kroz oba dijela vodifa protjefe ista struja.

Ako pretpostavimo da je 1, = oo (sl. 4.8), sila koja djeluje na jedinicu
duljine okomito postavljenog vodifa iznosi

Kad je l1/l2> 1 moie se bez znafajnije pogreSke odredivanje sile na vodif

provesti prema formulama (4.46) i (4.48).
Na srednji dio vodifa savijenog u obliku slova S (sl. 4.11) sile nastaju
djelovanjem struja koje protjefu kroz oba horizontalna dijela, ali je njihovo djelovanje medusobno suprotno, pa je rezultantna sila diferencija
tih dvaju djelovanja. Naravno da je potrebno raPunati s istom strujom
u . svim dijelovima vodifa.

Ukupna sila koja djeluje na vodif odreduje se iz relacije (4.28) s granid

cama integracije od - do l,, pa kad je 1, konafna duljina, iznosi
2

a kad je 1, beskonafno veliko

0

0.2

0.4

0,6

0.8

(0

f,Z

r.6

4.4

f,81,%0
1.2

gdje je d promjer vodifa.

Na sl. 4.9. prikazana je velifina sile po jedinici duljine za k o n a h u
(4.45) i beskonabu (4.46) duljinu vodifa, a n a sl. 4.10. vrijednosti omjera
FIF, u ovi~nostio omjeru duljine vodiEB l,lZ,, a za razlifite omjere 2 l,/d

SIika 4.10. Vrijednost omjera FIF

- (4.47) prema (4i48) - u ovisnosti

d

o omjeru 11/1, za razlifite omjere ldT

Analogno slufaju za vodif na sl. 4.8, a uzimajuti u obzir da je polje

u tafki A (sl. 4.11) razlika dvaju polja definiranih izrazima analognim
relaciji (4.43) - granice integracije su sada a, do a, i B, do Bz - moiemo
napisati da je sila na jedinici duljine

Slika 4.9. Sila po jedinici duljine za sluEaj kad je

1 = 0,s i
12

f prema (4.451, a

1
JL
= 20

dl2
fm

prema (4.46)

Slika 4.11. Odredivanje sile nasrednji dio vodita

savijenog u obliku slova S

Vi2TK

Nlm

Uz pretpostavku da je 1, = m, dobivamo
dF = I2 10-7
sa
- --fm ds3
l2

Ako sada pretpostavimo da je 1, = 1, = m, dobivamo za silu po jedinici

duljine

Na sl. 4.12. prikazane su sile f (4.49) i f ,

1, = 1, i da je 1, = 2 1,.

s3

) Nlm

Na sl. 4.14. prikazana je sila po jedinici duljine za konaEnu duljinu dijela

vodiEa 1, (4.51), kao i sila (4.52), uz pretpostavku da je drugi paralelni dio
beskonafno dug.

(4.50), uz pret~ostavkuda je
I

=212

-i

Slika 4.12. Sile po jedinici duljine f (4.49) i f, (4.50) na srednji dio

vodira savijenog u obliku slova S

Kad je vodiE savijen u obliku slova S, pojavljuju se sile i medu paralelnim dijelovima (dijelovi duljine 1, i 1, na sl. 4.11). U tom sluEaju jakost
magnetskog polja odredujemo prema (4.17), ali uz uvjet da za kosinuse
kutova uvrstimo omjere definirane na sl. 4.13. Tada silu po jedinici duljine dobivamo iz relacije

Slika 4.13. Odredivanje sile medu paralelnim dijelovima vodira savijenog u obliku
slova S

Slika 4.14. Sile po jedinici duljine f (4.51) i f m (4!52) na paralelni

dio vodiEa radi djelovanja struje u drugom paralelnom dijelu

Na dio vodiEa duljine 1, (sl. 4.13) djeluje, osim sile odreaene relacijom
(4.51), koja je posljedica struje u paralehom dijelu vodiEa, joS i sila prouzrokovana strujom u okomitom dijelu vodiEa duljine 12, koju moiemo
odrediti iz relacije (4.45). Ta relacija - uzevSi u obzir oznake na sl. 4.13.
- glasi

I
I

Omjer izmedu f (4.51) i f' (4.45a) pokazuje koliko je puta sila prouzrokovana strujom u okomitom dijelu vodiEa veba od sile koja je posljedica
struje u paralelnom dijelu vodiEa. Taj omjer je prikazan na sl. 4.15. Vidi
se da je djelovanje srednjeg dijela vodifa uvijek veke, pa je zanemarenje
djelovanja paralelnog dijela vodiEa to viSe opravdano, Sto je omjer 1,/1,
manji. Pri tome treba napomenuti da sila prouzrokovana paralehim vodifem djeluje u suprotnom smislu od sile okomitog vodifa, pa spomenuto
zanemarenje - ako do njega dode - dovodi do vebe sigurnosti pri odredivanju naprezanja.

Slika 4.16. Odredivanje sile na srednji dio

vodiEa savijenog u obliku slova U

AY

l3 = 2

[
,

-- - djelovanjc 1, (2. Elan )

Slika 4.15. Ornjer izmedu f (4.51) i f' (4.45 a)

a)elovanje 1, (I. f lan )

Kad je vodiE savijen u obliku slova U (sl. 4.16), na srednji dio vodiEa
djeluju sile koje su posljedica obaju preostalih dijelova vodif a. Oba dijela
vodiEa daju sile koje djeluju u istom smjeru. Jakost magnetskog polja
dijela vodiEa duljine 1, odredena je relacijom (4.43), a jakost polja dijela
vodiEa duljine 1, analognom relacijom, pa je sila po jedinici duljine srednjeg dijeIa vodiEa odredena izrazom

Slika 4.17. Sila po jedinici duljine f (4.53) na srednji dio vodifa savijenog
obliku slova U

Sile izmedu vodiEa razliEitih faza, koji su medusobno okomite, znatno

su manje od sila medu tako postavljenim vodiEima iste faze, pa ih moiemo zanemariti (Lit. 27), a da ne nastanu veke pogregke.
Uz pretpostavku da je 1, = 1, = 00, dobivamo

Na el. 4.17. prikazane s e veliEine f uz pretpostavku da je 1, = lz i l3 = 2

Uz navedene pretpostavke sila jm
vrlo se malo razlikuje se sile f.

c) Vrsta kratkog spoja i sile meau vodiEia

12.

'

Podimo od pretpostavke da se radi o okruglim vodiEima relativno

malog promjera u odnosu'na njihovu medusobnu udaljenost (a), te da je
duljina vodiEa u odnosu na njihov razmak velika. Tada moiemo pri odredivanju sile medu vodiEima upotrijebiti izraz (4.23).
15 Visokonaponska rasklopna postrojenja

225

Odredimo uz koje uvjete i kada se pojavljuje maksimalna sila, Eija je

momentana vrijednost funkcija vremena t i kuta a. Parcijalnim deriJiranjem dobivamo uvjete ekstrema. Parcijalne su derivacije

U sluEaju dvopolnog kratkog spoja kroz dva vodih protjeEu struje

Eije momentane vrijednosti moiemo prikazati izrazima (uz pretpostavku
da je kratki spoj nastao u fazama R i S)

is = -Im2

+ e - sin a]
[sin (w t -a) + e-'lT0 sin a]

iR = Iniz [sin (io t

a)

tlTa

. . . (4.55a)
. . . (4.55b)

U (4.55) kut a karakterizira moment nastanka kratkog spoja, dok je T,

vremenska konstanta istosmjerne komponente struje kratkog spoja defi,Z
kratki spoj Ce nastati u trenutku
nirana relacijom (3.202~).Za a =
kad napon bude prolazio kroz nulu, dok Ce se za a = '
0 nastanak kratkog
spoja vremenski poklapati s maksimalnom vrijedno5Cu napona.
Za struju kratkog spoja moiemo upotrijebiti jzraze (4.55), jer praktiEki
razmatramo samo prvu polovinu periode nakon na-a
kratkog spoja,
pa u tom razdoblju moiemo pretpostaviti da se reaktancija generatora
ne rnijenja, odnosno da su vremenske konstante T/ = Ti = 00.
Momentanu vrijednost sile medu vodiEima moiemo dakle o d r d t i
izrazom

odnosno izrazom - ako uzmemo u obzkrelacije. (4.55)

da2 - - 2 [sin (w t - a)
da

Iz (4.61a) i (4.61b) slijedi

pa je

+ e -tlT*sin a] .

[ c ~ s ( w t - a ) - e - ~ ~ ~ ~ c o s=a0]

cos (w t - a) = e-tlTacos a
tg a = w T,

. . . (4.61b)

. . . (4.62a)

. . . (4.63)

gdje je a kut pri kojem se za odredenu vremensku konstantu postiie

maksimalna sila na sabirnicu. UvrStavanjem (4.63) u bilo koju jednadibu
(4.61), odnosno (4.62), dobivamo

Da bismo izbjegli apsolutne vrijednosti, jer ielimo usporediti prilike za

razlizite vrste kratkog spoja, definirajmo momentane vrijednosti sile u
odnosu na silu koja djeluje kad u vodiEima teEe tjemena vrijednost samo
izmjenibe komponente struje kratkog spoja. Ta sila iznosi

pa je relativna momentana v r i j d m s t tile

Uzmemo li jog u obzir da je tjemena vrijednost izmjeniline komponente

struje dvopolnog kratkog spoja

gdje je V efektivna vrijednost faznog napona, dobivamo

w T,sinwt
cosw t = e-tlTa
. . . (4.64)
odakle moiemo odrediti vrijeme t kad dolazi do maksimalne sile na sabirnicu.
Moie se pokazati pomoCu drugih parcijalnih derivacija da se radi o
maksimumu, ali taj izvod neCemo prikazati radi opseinosti. To vrijedi
i za ostale razmatrane vrste kratkog spoja.
I kut a i vrijeme t ovisni su samo o vremenskoj konstanti T,. Na sl.
4.18. prikazane su momentane relativne vrijednosti sile prema relaciji
(4.58) za nekoliko vrijednosti vremenske konstante T,, a za kut a pri kojem
se postiie maksimalna sila.
Pri tropolnom kratkom spoju .moiemo razlikovati silu na srednji od
sile na krajnji vodiE (sl. 4.19), buduCi da su normalno sabirnice postavljene
u istoj ravnini.
Promotrimo najprije silu na srednji vodiE. Momentane vrijednosti sile
moiemo odrediti iz relacije

jer uz isti smjer struja u fazama S i T sile na vodir R djeluju u suprotnim smjerovima. Uzmimo u obzir relacije za struje u sluEaju tmpolnog
kratkog spoja
iR = Ima [sin (w t -a)

+ e-

'IT.

sin a]

...

Na sl. 4.20. prjkazane su momentane relativne vrijednosti sile na srednjj vodiE za iste vremenske konstante kao i za sluEaj dvopolnog kratkog

[sin (w t - a)

v 3

spoja.

[COS
(Wt -a)

+ e-tlTasjn a] .
+ e-uTasina]

Sada su parcijalne derivacije

=2

--

[sin (wt-a)

dt

+ e-tlTasina] .

1
[w cos (o t - a) - - e-tlTasin a] = 0

Ta

4005

qOr0

0,OfS

9020

0,025

9030

Slika 4.20. Momentane relativne vrijednosti sila na srednji

vodiC (sl: 4.19a) za sluraj tropolnog kratkog spoja uz razliCite vremenske konstante (T,) istosmjerne komponente
struje kratkog spoja

[COS( o t -a) -e-uTacos a]

Momentanu vrijednost sile na vanjski vodiE (sl. 4.19b) u sluEaju tropolnog kratkog spoja moiemo prikazati relacijom

Uzimajuki u ubzir (4.66) i nakon uredenja dobivamo

[sin (wt-a)

[COS(W t -- a) - e -

- ~ B V- [sin (w t-a)
- --

+ e-t1T~sina]2+

[sin ( o t - a)

v 3

cos (co t-a)

sin ( o t-a)

. . . (4.76)

Iz (4.76), uvaiivgi (4.60) kao i odnos X i Xd", dolazimo do momentane

relativne vrijednosti sile na vanjski vodiE
9421

4-

+ e-

tlTa

sin a12 -

Iz (4.78b) dobivamo

+ e-"Tasina]2.
cosa]

. . . (4.78a)

=-2v3+

- e - t l T a ~ a~ ~e-'ITasi, a

sin (w t - a) 4- e-uTasin a
cos (ot-a)-e-uracosa

Dijeljenjem (4.78a) sa sin ( o t - a)

jednosti (4.79), imamo

+ e-tlTasin a,

te uvrgtavanjem vri-

[m sin ( o t ---a) - I
Ta e-tlTacos a]-. [cos (w t - a) - e -UT. cos a] =

fZ0

23 1

I
- [wcos(wt-a-e-"7'asinu]
Ta

[sin (w t

- a) + e-tlTasin a]

. . . (4.80)

Rastavljanjem sinusi i kosinuss razlik5, a nakon skrabivanja, dolazimo

do izraza (4.64). UvrStavanjem vrijednosti iz (4.64) u (4.78b) dobivamo
sin"

t [ 2 v T ( 1 w T, tg a) (w T, -tga)
(1 w T, t g a)?- (tg a - w T,)'] = 0

+ +

. . . (4.81)

Pri dvopolnom kratkom spoju s istodobnim spojem sa zemljom moiemo struje u fazama, izmedu kojih je do510 do kratkog spoja, prikazati
relacijama

iH =

[sin (w t - a)

+e

is = I,,, [sin (w t - a -y)

-'IT.

sin a]

+e

-"To

sin (a

+ y)]

. . . (4.84a)
. . . (4.84b)

gdje su I,,, tjemena vrijednost izmjeniEne komponente struje, a y kut

izmedu struja u dvjema fazama (sl. 4.22). Tjemena je vrijednost struje

Iz izraza u u g l a t i zagradama odredujemo

2 V3 [(w T")"
I.] -4 w T,
A=--- 1 2
(wT,)2-l-2V3wTa

gdje X, nulta reaktancija. Izraz (4.84~)slijedi iz (3.131) kad postavimo

Xi = Xd". Za kut y moiemo .postaviti (sl. 4.22)

Na sl. 4.21. prikazane su momentane relativne vrijednosti sile na

vanjski vodir prema (4.77) za iste vrijednosti vremenskih konstanta kao
i na sl. 4.18. i 4.20, uzirnajuti u obzir kut a koji daje maksimalnu vrijednost sile za pojedinu vremensku konstantu.

Slika 4.22. Struje u sluEaju

dvopolnog kratkog spoja s
istodobnim spojem sa
zeml jom

iz

VeliEina kuta

6 slijedi iz (3.81), pa

je

Sila na vodiE odredena je izrazom

Slika 4.21. Momentane relativne vrijednosti sila na vanjski
vodii: (sl. 4.1%) za sluEaj tropolnog kratkog spoja uz razliu t e vremenske konstante (T,) istosmjerne komponente

struje kratkog spoja

iz Eega uvrStavanjem vrijednosti iz (4.84), a nakon sredivanja, dobivamo

y [sin (w t - a)
{COS

+ e-'lTasin a]' -

[COS
(Q t - a) - e-'ITa cos a])

dok su relativne vrijednosti sile

- uzevSi

{cos y [sin (w t - a)
-siny

[sin(w t-a)

u obzir (4 57a)

+ e-t/Tosin a12 + e-'lTnsina]

[COS
(w t - a) - e - L I T a])
*~~~

. . . (4.89)

Istim razrnatranjem kao onim za silu na vanjski vodii: pri tropolnorn

kratkom spoju, jer (4.89) irna slii:an oblik kao (4.77), dolazimo do uvjeta
maksimuma, a ta dva uvjeta su: relacije (4.64) i (4.82), gdje je
Slika 4.23. Momentalne relativne vrijednosti sila za sluraj
dvopolnog kratkog spoja s istodobnim spojem sa zemljom
za vremensku konstantu Ta = m, a za razlifite omjere

Sila na vodii: ne ovisi samo o t i a nego i o kutu y , koji je funkcija omjera izmedu direktne i nulte reaktancije (4.85) i (4.86). Kako iz
vei. provedenih razmatranja .moiemo konstatirati da vremenska konstanta ne moQ izmijeniti odnos izmedu velii3na sila za razliEite vrste
kratkog spoja, dovoljno je razmotriti relativnu velirinu sile za T, = m.
Tada je (4.90) A = cotg y, pa je (4.82)

t g a = c o t g y - ~ ~ o t 1~ ~ ~

. . . (4.91)

Na sl. 4.23. prikazane su momentane relativne vrijednosti sile za razlifite vrijednosti Xdu/X0.Vidi se da ni u jednom sluEaju sila ne postaje
ve6a od one sile koja se pojavljuje pri dvopolnom kratkom spoju, ali
bez dodira sa zemljom. Zs Xd"/X, = 0 imamo potpuno iste prilike kao
i pri dvopolnom kratkom spoju ( y = x).
Ako usporedimo relativne maksimalne sile koje djeluju na vodiE za
razlifite sluEajeve kratkog spoja (51. 4.24), moierno konstatirati da ma,ksimalne sile djeluju pri tropolnom kratkom spoju i to na srednji vodiE,
pa su za mehaniEko dimenzioniranje sabirnica mjerodavne struje tropolnog kratkog spoja.

Xdn/xo

Pri odredivanju te maksimalne sile moiemo upotrijebiti relaciju

gdje je Iks efektivna vrijednost izmjenirne komponente struje tropolnog

kratkog spoja neposredno nakon nastanka kratkog spoja, dakle je

. . . (4.93)

zk3 = Xdt'

dok je q. veliEina ovisna o vremenskoj konstanti, a definirana relacijom

koja slijedi iz (4.67)
q. = 2 ~3 [sin (w to - a,)

+ e-

'alTo

sin a,]

[COS( a to -a,) - e -'olT0 cos a,]

. . . (4.94)
235

gdje su to i a, vrijeme (nakon nastanka kratkog spoja) i kut kada odnosno pri kojem se pojavljuje maksimalna sila. Vrijeme to odredeno je relacijom (4.64), a kut a, slijedi iz izraza (4.74). Na sl. 4.25. prikazana je
ovisnost .velitine p, o vremenskoj konstanti, jer je p, ovisno samo o toj

Slika 4.24. Maksimalne

relativne vrijednosti sila za sluraj dvopolnog i'
tropolnog kratkog spoja

&

sekunda

Slika 4.26. Pogled odozgo na najfeSfu

izvedbu sabirnica

veliirini. Vremenska konstanta ovisi o omjeru R/Xdm,kako je to pokazano

u trekem poglavlju. Vrijednost veliEine p, varira u vrlo Sirokim granicama, od p, = ~3 do p, = 4 VX Minimalna vrijednost postiie se za Ta =0,
a maksimalna T, = m. U blizini generatora p, be dakle imati veliku, a
daleko od generatora (npr. u niskonaponskoj mreii) malu vrijednost.
d) Naprezanje sabirnica

Sabirnice moiemo shvatiti kao uklijeStenu gredu s jednolikim kontinuiranim opterebenjem. Razmak medu osloncima 1 jednak je razmaku
medu potpornim izolatorima (sl. 4.26). Moment savijanja moiemo odrediti
iz formule (Lit. 33)

gdje je f sila po jedinici duljine pri tropolnom kratkom spoju prema

(4.92), a x udaljenost od jednog oslonca. Ovisnost momenta savijanja o
udaljenosti od oslonca prikazana je na sl. 4.27. Maksimalni je moment
savijanja

pa je to mjerodavni moment za dirnenzioniranje sabirnica. Izostavljen

je predznak, jer naprezanje o njemu ne ovisi. Sabirnice su napregnute
na savijanje, pa se naprezanje odreduje iz omjera momenta savijanja i
momenta otpora (W)
Slika 4.25. Ovisnost velifine' q, (4.94) o vremenskoj konstanti Ta

Momenti otpora za plosnate i okrugle sabirnice naznaEeni su na sl. 4.28,

a u tab. 4.7. za U-profile (dimenzije U-profila navedene su u tab. 4.5).
Prelazom na Medunarodni sistem ~edinicanaprezanja su izraiena u nju-

tonima po m" pa naprezanja izraiena TehniEkim sistemom jedinica u

kp/cm2 preraEunavamo ovako

Pomoku (4.99) .moiemo dopugtena naprezanja u kp/cm2, kako se obiEno

nalaze u priruEnicima, preraEunati u N/m2.

Slika 4.27. Moment savijanja kon'tinuirano optereCene grede uklijestene

,na oba kraja

Slika 4.28. Moment otpora i tromosti plosnatih i okrugUh sabirnica

Naprezanje prema (4.98) bilo bi postignuto kad bi sila koja djeluje

na sabirnicu bila konstantna. Radi promjene sile dolazi do titranja sabirnica, na koje utjeEe i vlastita frekvencija samih sabirnica. Ta promjena
naprezanja uzima se u obzir frekventnim faktorom VS, pa (4.98) glasi
TABLICA 4.7.

Momenti otpora i tromosti U-profila

U=VS-

M,,
W

Slika 4.29. Ovisnost frekventnog faktora sabirnice (v,) o omjeru

vlastite frekvencije sabirnice ( c ~ )i frekvencije mreie (c)

. . . (4.100)

Uz pretpostavku da naprezanje sabirnice. ne prelazi granicu elastiEnosti (Lit. 38), frekventni faktur vs moiemo odrediti iz dijagrama na
sl. 4.29. Frekventni faktor ovisi o omjeru vlastite frekvencije sabirnice
(c,) i frekvencije mreie (c). Za vlastite frekvencije znatno manje od frekvencije mreie (c, < c ) promjena frekventnog faktora mijenja se s frekvencijom c, (Lit. 34), pa maksimum nastupa znatno nakon nastanka
kratkog spoja, kad vef nastaje smanjenje sile radi prigusenja. Radi toga
je i frekventni faktor manji od 1. Kad je c, = 2 c dolazi do najvefih
naprezanja, jer se frekventni faktor stalno povefava, a kad je c, 3 c sabirnica titra u ritmu sile koja na nju djeluje, pa je zbog toga za vrlo
visoke vlastite frekvencije i frekventni faktor .vs = 1. Na sl. 4.30. prikazana je ovisnost frekventnog faktora o vremenu za tri razlifite visine

vlastite frekvencije sabirnice. U dijagramima na sl. 4.30. nije uzeto u

obzir prigusenje, pa oni sluie samo kao ilustracija.
Za sabirnice dopugten0 je naprezanje do konvencionalne granice terenja a,,? (Lit. 24); to je granirno naprezanje pri kojem trajna deformacija
ne prelazi vrijednost 0,2O/0. Buduki da je sabirnica opterefena na savijanje, maksimalno vlarno naprezanje pojavit ke se na izborenom rubu
sabirnice, dok ke najveke tlarno naprezanje biti na udubljenom rubu
sabirnice. Uz izvjesna zanemarenja, dijagrami rastezanja za bakar i aluminij mogu se prikazati sa dva pravca (sl. 4.31a). Ako pretpostavimo da
promatrani presjek sabirnice za vrijeme opterekenja ostaje ravan, moment savijanja s obzirom na neutralnu os presjeka moie se prikazati
izrazom
hI2

M=

yadq

- hl2

gdje su y udaljenost elementarnog presjeka dq od neutralne osi, a a naprezanje tog elementarnog presjeka. Raspodjela naprezanja u popreEnom
presjekusabirnice, kad moment savijanja postigne toliku vrijednost da
na rubu sabirnice zavlada naprezanje a,,?, prikazana je na sl. 4.31b. Tada
je naprezanje odredeno relacijom

pa je za pravokutni presjek

preqek
sabirnice

Slika 4.30. Ovisnost promjene frekventnog faktora

(v,) za cl < c, cl = 2c i cl > c. Sila se mijenja po
1
zakonu 9, = - (1 - cos 2 o t )
2

Slika 4.31. Naprezanje po presjeku sabirnice: (b) pri opterefenju kad je na

rubovima naprezanje upravo jednako granici tecenja 00.2, (c) za daljnje povefanje opterefenja i (d) za opterefenje kad je na cijelom presjeku postignuta
granica teeenja, a uz pretpostavku da odnos naprezanje-rastezanje odgovara
dijagramu (a)
16 Visokonaponska rasklopna postrojenja

241

gdje su h visina, a b Sirina sabirnice, pa je moment savijanja prema

(4.101)

je a,,,' najveCa vrijednost granice teEenja, ovisna o materijalu i profilu

sabirnice. U tab. 4.8. (Lit. 25) navedeni su podaci o minimalnoj i maksimalnoj granici teEenja. PrekoraEenjem te granice (0,8 a,,,'), Sto je dopuSteno sve do 2 oOs2
- gdje je a,,, najmanja granica teEenja - amplituda
progiba smanjuje se zbog plastiEnosti materijala s istodobnom promjenom
vlastite frekvencije, pa zato ni ne dolazi do progiba koji su bili osnova za
odredivanje frekventnog faktora sa sl. 4.29. Radi toga krivulja za podruEje vs > l nema praktiekog znafenja.

jer je 6 moment otpora pravokutnog presjeka. Daljnjim povefanjem

opteretenja naprezanje na rubu neCe moCi dalje rasti, jer je vet postignuta granica teEenja, pa je materijal postao plastiEan, ali Ce granicu
teEenja dostiCi i oni dijelovi presjeka koji se nalaze dalje od ruba (sl.
4.31b). Kad se i u sredini presjeka, u njegovoj neutralnoj osi, postigne
granica tefenja, naprezanje t e se mo6i prikazati kao na sl. 4.31~.Tada
je a = a,,,, pa uvrStavanjem u (4.101) dobivamo

TABLICA 4.8.

Najmanja i najveda granica te6enja bakrenih i aluminijskih

profila koji se upotrebljavaju za sabirnice (Lit. 25)
Sirina
ili debljina
stijenke

Visina
ili
promjer

NaEin
izrade
sabirnice

Granica terenja
N/mf
najmanja
u0.2

Prema tome, ako dopustimo da se materijal sabirnice optereti do granice

teEenja, tj. da naprezanje smije postiCi vrijednost a,,,, moment savijanja
mogao bi biti za 50010 veti od onoga koji bi bio dopusten kad bismo dopustili da se samo na rubu sabirnice pojavi naprezanje a,,,.
Pri odredivanju naprezanja mora se, osim toga, voditi raEuna i o slijedetem: kada se dostigne granica teEenja dolazi do popugtanuja materijala na mjestu ukljegtenja, jer se baS tu pojavljuje i najveCi moment
savijanja. Radi toga viSe nemamo toliki moment savijanja, pa je sada
1r 3

Bakar
*

Plosnati profili

3do8mm
8 mm

U-prof ili

U3doU 8
U 8 d o U14

sve
visine
-

Cijevi

vuEena
ili
valjana

.-

do 3 mm
3 mm

do 60 mm

do 5 mm
do 10 mm
do 10 mm

do 40 mm
do 60 mm
do 120 mm

1 ,>

J L*- mjesto
taj moment , kakav je vladao dok je naprezanje odgova16
12
ralo prilikama prikazanim na sl. 4.31b. Kad i to uzmemo u obzir, moiemo
postaviti

2,5 . 10'
1,5 . 10'

3,5 lo3
2,5 lo8

2,5 . 10'
1,5 . lo8

3,3 10'
2,5 . 10'

Aluminij
Plosnati profili

U-profili

To znaEi, ako provedemo raEun prema (4.100), te ako pri tom uzmemo
da smo moment savijanja odredili prema (4.97), moiemo postaviti

2,5 . 1 0 P 3 , 3. lo8
2,5 . lo8
1,5 . lo8

Cijevi

- 10'
. 10'
- 10'

. lo8
. lo8
10'
. 10'
1,O . 10'

vuPena
ili
valjana
pre~ana

0,9
O,8
0,7
0,5

10'

1,l
1,O
0,9
1,l

0'8 . 10'
0,5 . lo8

1,l

do U 5
U5

preSana

do 6 mm

sve

vueena

1-46-10-

. lo3

1,0 . 10'

Iz svih tih razloga proraEun naprezanja prema (4.106) provodimo uz

pretpostavku vs = 1, pa se zadovoljavamo ako je
Postavlja se joS pitanje, s kolikim frekventnim faktorom vs treba
raEunati?
Najvedi progib, pa prema tome i najveee naprezanje, ne nastupaju
trenutno. Za njihovu veliEinu mjerodavan je odnos izmedu vlastite frekvencije sabirnice i frekvencije rnreie, te moguhost da sabirnica, koja je
poEela titranje kao elastiEan nosaf, za vrijeme titranja pcstane neelastifna, jer je dostignuta granica teEenja. Pomotu omjera frekvenciji odreden je frekventni faktor, Eija je vrijednost prikazana na sl. 4.29, ali vrijedi
samo onda ako se radi o elastiEnom nosaim. Ispitivanjem (Lit. 34) je utvrdeno da se sabirnica vlada kao elastiEan nosaE za koji vrijede frekventni
faktori sa sl. 4.29, ako maksimalno naprezanje nije veCe od 0,8 a,,,', gdje

Ako je, medutim, o > 2 a,,, korisno je provesti naknadnu kontrolu

pomotu frekventnog faktora (sl. 4.29), i utvrditi nije li vs < 1, Sto bi mo-,
glo dovesti do zakljuEka da je ispunjen uvjet a 5 2 a,,,. Pri provodenju
te naknadne kontrole potrebno je odrediti vlastitu frekvenciju sabirnice.
NaEin odredivanja vlastite frekvencije opisan je u slijedeeem odsjeku.
Sve dosada navedeno vrijedi za sabirnice koje su izvedene od jednog
profila. Kad se radi o velikim strujama, korisno je izvesti sabirnicu od
vEe profila.

Pri sastavljenim sabirnicama treba razlikovati naprezanje koje nastaje

medusobnim djelovanjem struja u svim fazama, od naprezanja koje nastaje radi struja u vodifima iste faze. Naprezanje zbog medusobnog djelovanja struja triju faza odreduje se prema (4.107), uz napomenu da moment otpora sabirnice treba odrediti uzimajuki u obzir oblik, dimenzije
i razmak profils od kojih je sastavljena sabirnica.

uCi u daljnje rafune. Podaci o momentima otpora sabirnica sastavljenih

od U-profila mogu se naki u prirufnicima (npr. Lit. 25).
Silu, koja je posljedica medusobnog djelovanja struja u pojedinim
vodiEima podijeljene sabirnice, moiemo odrediti iz izraza
fp

4.32. Smjer djelovanja sile na sastavijene

sabirnice

Moment otpora sabirnice, kad sila djeluje paralelno s duljom stranicom plosnatog profila (sl. 4.32a), odreden je kao zbroj momenata otpora
pojedinih dijelova sabirnice. Ako je smjer sile paralelan s uiom stranicom plosnatog profila (sl. 4.32b), t e ako je medusobni poloiaj dijelova
sabirnice fiksiran samo jednim umetkom, ukupni moment otpora odreden je takoder zbrojem momenata otpora pojedinih dijelova sabirnica.
Nasuprot tome, ako sila djeluje kao na sl. 4.32b, ali ako postoje dva ili
vise umetaka (izmedu dva potporna izolatora) koji onemoguCuju medusobni uzduini pomak, ukupni je moment otpora radi ukrukenja veki od
zbroja momenata otpora dijelova sabirnice. Moie se rafunati da moment
otpora sabirnice sastavljene od plosnatih profila sa dva ili viSe umetaka
iznosi 60/o (Lit. 24) momenta otpora dijelova odredenih s obzirom na
os y - y (sl. 4.32b). Za U profile treba uzeti 50/o momenta otpora s obzirom na os y -y. Na sl. 4.33. navedeni su momenti otpora sastavljenih
sabirnica prerafunatih na oznaEenu simetralu. Tako odredene momente
otpora treba pornnoiiti s a 0,6, da se dobije moment otpora s kojirn treba

=2

(i)'
a1n

lo-' Nlm

. . . (4.108)

gdje su: I,, udarna struja tropolnog kratkog spoja, n broj jednakih vodifa
od kojih je sastavljena sabirnica, k,, korekcioni faktor prema (4.41), prikazan na sl. 4.7. i to izmedu krajnjeg i n-tog vodifa, dok je a,, razmak
izmedu simetrale krajnjeg i n-tog vodifa (sl. 4.34). Potrebno je odrediti
silu na krajnji vodif, jer na njega djeluje maksimalna sila. Na taj vodii:
djeluju, naime, sile m e u istom srnjeru, Sto nije slufaj kad se radi o vodiEu
koji nije u krajnjem poloiaju. Prilikom odredivanja korekcionog faktora
k (sl. 4.7) treba uzeti u obzir da je korekcioni faktor funkcija odnosa

kao i omjera blh. U rafun treba uzeti struju tropolnog kratkog spoja, jer
naprezanje materijala sabirnice ne ovisi samo od struje u samoj sabirnici,
vet. i od struja u ostalim fazama. .Najve6e naprezanje radi struje u promatranoj sabirnici nastat ke pri tropolnom ili jednopolnom kratkom spoju,
ovisno o tome koja je struja veCa. Pri jednopolnom kratkom spoju, medutim, nema djelovanja struja u drugim fazama, pa ke ukupno naprezanje
u svim praktifkim sluEajevirna biti najveke pri tropolnom kratkom spoju.

Slika 4.34. Udaljenosti pojedinih

vodiEa od krajnjeg vodiEa (vodiE 1)
za izraz (4.108)
43
fib'

33

~ , ' ~ h b ~

3'

2 =6~: hbZ

(umeci se nrrlaze samo

rzmdu blrzu postavl/en[h
profila)

Slika 4.33. Momenti otpora sabirnica sastavljenih od plosnatih profila

Na sl. 4.35. navedeni su izrazi za a,, i dl, za neke najEeSCe izvedbe spojenih sabirnica. Cesto s e suma u (4i108) naziva reduciranom udaljenoSCu,
koja je definirana sa

U toj formuli indeks k oznaEava krute, a indeks e elastihe otcjepe.

Krutim otcjepom smatramo onaj, koji ispunja jedan od dva slijedeka
uvjeta: a) moment tromosti presjeka otcjepa pribliino je jednak momentu
tromosti presjeka sabirnice, a duljina je otcjepa jednaka ili manja od 60/0
duljine sabirnice izmedu dva potporna izolatora; b) moment tromosti presjeka otcjepa manji je od momenta tromosti presjeka sabirnice, a duljjna
otcjepa jednaka je ili manja od 30/o duljine sabirnice izmedu dva potporna izolatora. U (4.114) su Ik i I, momenti tromosti presjeka otcjepa,
I je moment tromosti presjeka sabirnica, lk i 1, duljine otcjepa, 1' udaljenost spoja otcjepa na sabirnicu od bliieg potpornog izolatora, qk i q, su
povrSine presjeka otcjepa, dok je q povrSina presjeka sabirnice. Veligne
uk i u, definirane su nesimetrifnoibu spoja otcjepa i ovisne su o omjeru
udaljenosti (1') spoja odcjepa na sabirnicu od bliieg potpornog izolatora
i duljini sabirnice ( 1 ) izmedu dva potporna izolatora. Ovisnost ul;odnosno
u, o I'll prikazana je na sl. 4.38.
Na sl. 4.39 prikazan je primjer sa dva otcjepa, s oznakama upotrebljenim u (4.114).

Vlastita frekvencija sabirnica prema (4.112) ne uzima u obzir otcjepe

za prikljuEak aparata na sabirnice. Postojanje tih otcjepa utjeEe na vlastitu frekvenciju sabirnice. Prema (Lit. 35) koeficijent promjene vlastite
frekvencije nastale radi postojanja otcjepa odreduje se formulom

Slika 4.39. Primjer dijela sabirnica sa dva otcjepa

Faktor xl odreden je uz pretpostavku da se otcjepi nalaze u ravnini

sabirnica, pa ako taj uvjet nije ispunjen treba i z d i t i daljnju korekturu,
uzimajubi u obzir kut 6 (sl. 4.40) koji otcjep zatvara s ravninom sabirnice.
Utjecaj takvog poloiaja otcjepa uzima se u obzir faktorom x,, koji se odreduje iz relacije (Lit. 36. i 24)

Slika 4.38. Ovisnost faktora nesimetrije (u) o omjeru 1'11. (1') udaljenost spoja otcjepa na sabirnice od
bliieg potpornog izolatora, (1) razmak medu potpornim izolatorima

sabirnica

gdje su 1 i 1' duljine definirane na sl. 4.39, 6 kut prikazan na sl. 4.40, x1
velitina prema (4.114), uzirnajuei u obzir sve otcjepe na promatranom
dijelu sabirnica izmedu dva potporna izolatora, dok je x,' veliEina prema
(4.114), ali za otcjepe koji se nalaze na dijelu sabirnica duljine 1 - 1'.
Poznavajubi x, i x, korigiranu vlastitu frekvenciju sabirnica, odredujemo
c1' = C1 X I X a

E. Potporni izolatori
a) Op6enito o. potpornim izolatorirna

Potporni izolatori nose sabirnice i ostale neizolirane vodife u rasklopnom postrojenju. Potporni izolator izolira goli vodif od uzernljenih dijelova i preuzima na sebe sile koje djeluju na sabirnice. Radi toga potporne
izolatore treba odabrati prema nazivnom naponu sabirnice i prema velifini sile koja se prenosi na njih.

Sliki, 4.43. Duljina sabirnice 1 mjerodavna za

L lredivanje sile n a potporni izolator

U odsjefku D ovog poglavlja odredena je sila f po jedinici duljine

sabirnice, pa mnoienjem s duljinom 1 (sl. 4.43) dobivamo silu
F,=fl

. . . (4.115e)

Slika 4.45. Porculanski potporni izolator (oznaPene dimenzije za izolator

10 kv)

Slika 4.44. HvatiSte i

krakovi sile, koja djeluje n a potporni izolator

za koju moierno smatrati da ima hvatiSte u polovini visine sabirnice (sl.

4.44). Pri izboru potpornih izolatora mjerodavna je sila F,, koja djeluje
na najviSe opterebeni izolator.
S obzirom na izvedbu i mehanifku Evrstobu, razlikujemo dva tipa
izolatora: porculanski, i onaj od umjetnih smola (araldit i sl.). Prema DIN
normama (njemarke industrijske norme) porculanski izolator ima kapu
i podnoije od ljevenog Zeljeza (sl. 4.45). Porculanski izolator nema istu
EvrstoCu po cijeloj visini. Do pucanja moie dobi neposredno ispod kape
(krak sile h
b, sl. 4.44) ili neposredno iznad podnoija (krak sile h
b,).
DopuSteni moment savijanja MI za presjek neposredno ispod kape manji
je (radi manje povrgine presjeka) nego dopuSteni momenat savijanja M 2

Slika 4.46. Odredivanje dozvoljene

sile s hvatiStem u polovini visine
sabirnice za porculanski izolator

Rebrasti izolatori od umjetnih smola (sl. 4.48) nemaju ni metalne kape

ni podnoija, a konstrukcija im je takva da su iste EvrstoCe i u gornjem
i u donjem dijelu. Za rebraste izolatore grupe su definirane silom F,,,
koja djeluje h, iznad gornjeg ruba izolatora. Tako je npr. za grupu A (sila
F,, = 3679 N, odnosno 375 kp) krak h, jednak 30 mm. Ako sa b oznaEimo
razmak izmedu gornjeg ruba i najopterecenijeg presjeka pri dnu izolatora
(sl. 4.49), dopuStenu silu na polovini visine sabirnice odredujemo iz izraza

gdje je h udaljenost hvatiSta sile F, od gornjeg ruba izolatora (sl. 4.49).

P r i maloj visini h (h < h,) sila F, moie biti i veea od F,,.

Slika 4.48. Rebrasti potporni izolator od araldita (oznatene dimenzije

za izolator 10 kV)

Slika 4.47. Dozvoljena sila s hvatiStem u polovini visine sabirnice za

porculanske izolatore prema DIN
normama

Slika 4.49. HvatiSte i

krakovi sile, koja djeluje na rebrasti potporni izolator

za presjek neposredno iznad podnoija. DopuSteno mehaniEko naprezanje

potpornih izolatora definirano je silom F,),, pa razlikujemo
grupu A

3679 N

(375 kp)

grupu B F,, = 7358 N

(750 kp)

F,,

grupu C F,,

12273 N (1250 kp)

Poznajemo li dopuStene momente savijanja M, i M, moiemo odrediti

maksimalnu dopuStenu silu F, s obzirom n a presjek neposredno ispod
kape, odnosno s obzirom na presjek neposredno iznad podnoija. Maksimalno dopuStene sile iznose

F,,, =

b) Utjecaj titrania na ~ p r e z a n j epotpornih izolatora

Ako sa F,' oznaEimo silu koja djeluje u hvatiStu, ali ne uzimajuei u

obzir utjecaj titranja, t e ako je pomnoiimo s frekventnim faktorom v,,
dobit Cemo silu F, s kojom treba provesti daljnji rafun, kako je veC opisano u prethodnom odsjefku. Dakle

M,
h

+ b?

DopuStena je ona sila (F,, ili F,,) koja je manja. Za h = 0 manja je F,),,
dok je za vebe visine sabirnica manja F,,. Prema tome je M, = F,, b,. Na
sl. 4.46. prikazan je primjer ovisnosti F, od h, te dopuStena sila na sabirnicu. Na sl. 4.47. prikazana je ovisnost dopuStene sile F, o visini (h) hvatiSta sile iznad gornjeg ruba kape za potporne porculanske izolatore izvedene prema DIN-normama.

PreporuEuje se, medutim, da se radi sigurnosti dopuStena sila F, uzme

za 30/o manja od one dobivene iz dijagrama na sl. 4.47, odnosno iz formule (4.115h).
U nekim sluEajevima radi velikih sila nije moguCe izaei ni s potpornim izolatorom grupe C, pa se tada postavljaju po dva potporna izolatora
u svaku potpornu taEku.

F,
I

= v,

F,'

. . . (4.115k)

Frekventni faktor v, u ovisnosti o relativnoj frekvenciji c,/c prikazan je

na sl. 4.50. Treba naglasiti da se i sada radi o vlastitoj frekvenciji sabirnice, koja se odreduje na v& opisani nafin. I ovdje treba uzeti u obzir
naprezanje sabirnice, jer frekventni faktor na sl. 4.50. vrijedi samo onda
kad je
u f u1 < 0,8 u ~ . ~ '
. . . (4.1151)

Da se izbjegne odredivanje vlastite frekvencije sabirnica, moie se postaviti da je frekventni faktor

Tako odredeni frekventni faktor ima najveCu mogufu vrijednost, jer je

pri o
a, = 0,8 ao,,' frekventni faktor jednak 1. Naravno da v,' ima samo
teoretsko znafenje, jer tada izabiremo potporni izolator kao da je na sabirnici postignuto maksimalno naprezanje do kojega sabirnicu jog moiemo
smatrati elastiEnim nosafem. Radi toga je pogodno prvu kontrolu izvrSiti
s frekventnim faktorom v,' pa ako se ustanovi da se i pored tako visokog
frekventnog faktora moie iziCi s mehaniEki najslabijim potpornim izolatorom, nije ni potrebno odredivati vlastitu frekvenciju sabirnica i frekventni faktor prema sl. 4.50. Ako spomenuti uvjet nije ispunjen, potrebno
je, naravno, raEun provesti s frekventnim faktorom prema sl. 4.50.

Slika 4.50. Ovisnost frekventnog faktora potpornog izolatora (v*) o omjeru

vlastite frekvencije sabirnice (cl) i frekvencije m r e i e (c)

gdje su: a naprezanje sabirnice radi djelovanja struja u ostalim fazama,

a, naprezanje krajnjeg vodiEa radi struje u ostalim vodiEima iste faze (a,
dolazi u obzir samo pri sastavljenoj sabirnici), a a,,,' najvefa granica teEenja materijala sabirnice (tab. 4.8). Kad je, naime, ispunjena nejednadiba
(4.1151) sabirnica se, kako je spomenuto, vlada kao elastihi nosaf. Ako
je, medutim, naprezanje sabirnice
treba raEunati sa v, = 1, jer se u tom sluEaju sabirnica viSe ne vlada
kao elastiEna greda, kako je to spomenuto u odsjeEku o naprezanju sabirnice.
TABLICA 4.9.

Izolatorski lanci za rasklopna postrojenja

Kapasti izolatori

Nazivni
napon
kV

viseti
lanac

rasteretni
lanac

Masivni
izolatori

3 X M 6012
il i
2 X M 7512
"O

K 170/280

4 X M 7512
ili
4 X M 8512
7 X M 7512
ili
7 X M 8512

Oznake prema DIN-normama:

kapastl izolatod K, masivni
izolatori VK, Stapni izolatori VKL

256

i1

Stapni
izolatori

Slika 4.51 Tipovi visecih izolatora: (a) kapasti, (b) masivni i (c) Stapni
izolatori

C)

1 X L 7519
1 X L 75/14
ili
1 X L 85/14
2 X L 85/14

Yisedi izolatori kao nosaEi sabirnica

U rasklopnim postrojenjima u kojima su sabirnice izvedene od uieta,

kao nosaEi sabirnica upotrebljavaju se visefi izolatori. Dolaze u obzir
izolatori u obliku kape - kapasti (sl. 4.51a), masivni (4.51b) i Stapni
(4.51~)izolatori. U tab. 4.9. naveden je broj Planaka za pojedine nazivne
napone. Dimenzije pojedinih tipova visefih izolatora mogu se nafi u priruEnicima (Lit. 40). Za rasteretne, a Eesto i za nosive lance, preporuEljivo
je upotrijebiti dvostruke lance, jer je u rasklopnim postrojenjima veta
vjerojatnost pojave luka nego na vodovima, i jer pad sabirnica moie izazvati znatna oStefenja u rasklopnom postrojenju.
17 Visokonaponska ravklopna postrojenja

251

F. Provodni izolatori

Provodni izolatori imaju zadatak da izoliraju gole vodife od zida ili

metalnih dijelova. Upotrebljavaju se pri prolazu vodira iz prostorije u
prostoriju, iz jednog dijela oklopljenog rasklopnog postrojenja u drugi,
ili iz rasklopnog postrojenja u slobodan prostor.
Medu provodnim izolatorima razlikujemo dva tipa: oni unutar prostorija (sl. 4.52a i 4,53a) i oni koji se barem jednom polovinom nalaze
na otvorenom (sl. 4.52b i 4.53b). Osim toga razlikujemo provodne izolatore
za okrugle vodife (sl. 4.52) i za plosnate vodife (sl. 4.53).

pogodno je upotrijebiti i za manje struje, kad su u ostalom postrojenju upotrebljeni plosnati vodifi.

Slika 4.53. Provodni izolatori za plosnate vodire

Radi velikog kraka sile na ,provodni izolator proizvodi se samo grupa

B (sila Fpo =7358 N ili 750 kp) i grupa C (sila Fpo = 12273 N ili 1250 kp).
Odredivanje dopui-tene sile vrSi se prema istini principima kao za potporni
izolator.

G. NosaEi sabirnica
Postoji niz izvedaba nosafa sabirnica. Treba razlikovati nosafe za
okrugle i za plosnate sabirnice. Na sl. 4.54. prikazan je nosaf za okruglu
sabirnicu, a na sl. 4.55. za plosnatu. Prikazana izvedba n0sai.a za plosnatu
Slika 4.52. Provodni izolator za okrugle vodire

Izbor provodnih izolatora vrSi se prema nominalnom naponu i prema

maksimalnoj trajnoj struji u normalnom pogonu, dok se kontrola izabranog tipa vrSi s obzirom na mehanifko naprezanje i ugrijavanje u slufaju
kratkog spoja. Pri izboru provodnih izolatora potrebno je uzeti u obzir
i veliEinu struje radi ugrijavanja vodifa u provodnom izolatoru.
Provodni izolatori za okrugle vodife proizvode se normalno za 200,
400, 600, 1000, 1500 i 2000 A, Sto odgovara maksirnalnoj trajnoj struji u
normalnom pogonu. Kontrola s obzirom na ugrijavanje za vrijeme kratkog
spoja vrii se na isti naein kao i za sabirnice. Za veCe struje upotrebljavaju
se provodni izolatori s vodifima plosnatog profila. Takav provodni izolator

Slika 4.54. Nosac'

okrugle sabirnice

sabirnicu postavlja se koso. n a sabi,rnicu, da se ona uklijeSti meau dva

vijka. Za sabirnicu sastavljenu od viSe vodifa moie se upotrijebiti nosaE
prikazan n a sl. 4.56.

A. Upotreba i izbor
RastavljaEi (sl. 4.57) sluie za to da vidljivo odvoje dio rasklopnog postrojenja koje nije pod naponom, od dijela koji je pod naponom. Njihov
je, dakle, primarni zadatak da povebaju sigurnost osoblja koje treba da
radi na dijelu rasklopnog postrojenja, pri Eemu naroEito naglaSavarno da
poloiaj noieva rastavljaca mora biti vidljiv.

Slika

4.55.

NosaE za plosnatu sabirnicu (s oznakom poloiaja sabirnice)

sobirnica

I
Slika 4.56. NosaE za sabirnicu sastavljenu od Petiri vodiEa
260

Slika 4.57. Izvedba rastavljafa za napon 35 k V

Izbor rastavljafa vrSi se prema nazivnom naponu, maksimalnoj struji
u normalnom pogonu, uz kontrolu s obzirom na udarnu struju kratkog
spoja (mehanifka EvrstoCa) i s obzirom na struju kratkog spoja mjerodavnu za ugrijavanje (dopuSteno povisenje temperature).
Maksimalna struja kroz rastavljaf u normalnom pogonu mjerodavna
je za izbor rastavljara prema nazivnoj struji (nazivna struja je tolika
struja koja moie trajno t&i kroz rastavljaf, a da temperatura vodiEa ne
prek0rai.i dopuitenu granicu). O b i h o se proizvodi ogranifen broj tipova
rastavljaEa s obzirom na nazivnu struju. Broj tipova je normalno to manji,
Sto je viSi nazivni napon, jer su za visoki nazivni napon troSkovi za kontakte i vodljive dijelove maleni u usporedbi s troLkovima za izolatore
i postolje. Zato se npr. za napon 110 kV proizvodi obiEno sarno jedan tip
rastavljaEa i to za n a j v k u nazivnu struju koja praktiEki moie doCi u
obzir. U tab. 4.10. navedene su n a d m e struje aa koje se najEeSCe izvode
rastavljaei.
Nakon Sto je odabran rastavljai. prema nazivnoj struji, potrebno je
izabrani rastavljar kontrolixati s obzirom na mehaniEka naprezanja i ugrijavanje za vrijeme trajanja kratkog spoja. MehaniEko naprezanje odredeno je udarnom strujom, a izdriljivost rastavljaca ovisna je o njegovoj
konstrukciji. Tvornice koje proizvode rastavljaEe navode podatke o udarnoj
struji (tjemena vrijednost) i o struji mjerodavnoj za ugrijavanje, koju moie

rastavljaf izdriati 1 sekundu. U tab. 4.11. navedeni su radi primjera podaci o tim dvjema strujama prema njemafkim DIN-normama. Ako kratki

spoj traje dulje od 1 sekunde, dopuStena struja odreduje se izrazom

gdje su Ih dopuStena struja kroz 1 s, a t trajanje kratkog spoja u sekundama. Relacija (4.118) izlazi iz uvjeta jednakosti razvij enih toplina za
razlifita trajanja kratkog spoja.

RastavljaE se normalno ne upotrebljava za prekidanje struje, veC se

isklapanje vrSi kada kroz rastavljaf ne tefe struja. Otvaranjem kontakata
rastavljaEa pojavit 6e se luk medu kontaktima, posljedica Eega mogu biti
znatna oStefenja u rasklopnom postrojenju. RastavljaE nema, naime, ni
uredaja ni medija za gaSenje luka. Kad se, medutim, radi o malim strujama, moie se upotrijebiti i rastavljaE za njihovo prekidanje. Pri tome
je vaino da se isklapanje izvrSi Sto je moguCe brie. Tako je (tab. 4.12)
TABLICA 4.12.

Mogu6nost prekidanja struje pomo6u rastavljaEa montiranog

okomito, uz brzo isklapanje (Lit. 58)

TABLICA 4.10.

Transformator u praznom hodu

Izvedbe rastavljda prema

nazivnoj struii
110

35

10

kV

220

10

20

30

400

315

250

250

10

20

30

Opterecenje Iranslormatora kVA

75

50

50

50

Nazivna struja translormatora A

Nazivni napon kV
Nazivna snaga transformalora kVA
Najveca struja praznog hoda A

1,25

1,o

Optereceni transfoi-mator
Nazivni napon kV

TABLICA 4.11.

DopuStena udarna struja i dopulkna mjerodavna struja za ugrijavade (efektivna vrijednosti s t m j e kratkog spoja) kroz 1 sekundu, u
ovisnosti o nazivnoj struii rastavljaEa

DopuStena
udarna
struja

DopuStena
struja
kroz 1 s

kA

kA

200
400

'

25
35
50
100 (150)*
150

15
21
30
60 (75)*
75

Nazivna
struja
rastavljata
.

2000-6000
I

* PojaCana izvedba

Ako se kontrolom ustanovi da rastavljaf odabran prema maksimalnoj

struji u normalnom pogonu ne moie da izdrii bilo mehanifka naprezanja
bilo ugrijavanje za vrijeme kratkog spoja, odabire se rastavljaE veCe nazivne struje, da bi se sprijefilo njegovo oStef enje u sluEaju kratkog spoja.

1,5

1,O

rastavljafem moguCe prekinuti struju praznog hoda ttansformatora nazivne snage od nekoliko stotina kVA, kao i struju opterefenog transformatora od nekoliko desetaka kVA. RastavljaEem je moguCe prekinuti i
kapacitivnu struju (prazan hod) zrafnog voda duljine do oko 20 km i
napona do 10 kV. Medutim tvornice koje proizvode rastavljare ne garantiraju obiEno ni toliku sposobnost rastavljaEa za prekidanje struje. Treba
naglasiti da je za mogufnost isklapanja transformatora u praznom hodu
mjerodavna veliEina struje magnetiziranja. Struja magnetiziranja moie
za manje transformatore, do 250 kVA, iznositi 3O/o do lZO/o,a za vefe, od
250 kVA do 1600 kVA, od 2010 do 10/o nazivne struje. Radi toga je neophodno poznavati velifinu struje magnetiziranja prilikom donoSenja
odluke o isklapanju transformatora u praznom hodu. Pri isklapanju potrebno je osim toga voditi raruna o naponu na stezaljkama transformatora,
jer s poviSenjem napona raste i struja magnetiziranja. Podaci o mogub
nostima isklapanja pomofu rastavljafa vrijede samo za rastavljaEe koji
su montirani tako da noievi u uklopljenom stanju stoje okomito, jer se
tada postiie najpovoljniji uzgon luka. NaroEitu painju prilikom prekidanja
struje rastavljafem treba obratiti na pogon za otvaranje kontakata, jer
mora biti osigurano brzo otvaranje, Sto nije uvijek slufaj ako se radi o
pogonu s polugama. Prekidanje struje ne smije se vrSiti rastavljafima koji
nemaju istodobno otvaranje kontakata svih triju faza.

Jedan je od uvjeta dobrog funkcioniranja rastavljaEa da se ne otvori

u sluEaju kratkog spoja. To se postiie njegovom ispravnom konstrukcij om
(Lit. 56. i 58) i izbjegavanjem nepovoljnog prikljueka spojnih vodova koji
bi mogli prouzrokovati otvaranje rastavljata. Na sl. 4.58a prikazan je

u ostalih izvedaba prikazanih na sl. 4.59. Najmanju povrkinu trebaju rastavljaM s jednirn izolatorom (sl. 4.60), Cija je izvedba kompliciranija.
Normalno su rastavljairi svih triju faza tako mehanieki spojeni, da se
uklapanje i isklapanje vrSi istovremeno za sve faze. Iznimno se za napone
do'lO kV izvode rastavljaEi s uSicama na noievima, koji se isklapaju i
uklapaju pomoCu izolirane motke i to svaki pol posebno. Takvi rastavljaEi
upotrebljavaju se samo u najmanjim rasklapnim postrojenjima.
Upravljan je rastavljaEem rueno je ili pneumatsko. RuEno upravljanj e
vrSi se preko poluga vezanih s osovinom rastavljafa. Za pneumatski pogon
potreban je komprimirani zrak, koji djelovanjem na stap u cilindru pokrete osovinu rastavljaEa. Pneumatskim pogonom moie se upravljati i
iz komandne prostorije, dok je pri upravljanju ruEnim pogonom potrebno
do& do Celije ili polja gdje se nalazi rastavljaE. U nekim sluEajevima
rastavljaEirna se upravlja i motornim pogonom, Sto se takoder moie obavljati iz daljine. Pri motornom pogonu motor istosmjerne struje zakrete
osovinu rastavljaf a.

Slika 4.58. Povoljni (a) i nepovoljni (b) prikljufak

na rastavljaf s obzirom na silu koja dlelu~ena
otvaranje rastavljafa

povoljni, a na sl. 4.58b nepovoljni smjeStaj prikljuEnih vodova. Sila na

noi rastavljaEa je to v d a , Sto je udaljenost od vodiEa manja i Sto je
struja kratkog spoja v&a.
U nekim sluEajevima upotreblj avaju se rastavljaEi koji osim glavnih
noieva imaju i noieve za uzemljenje koji sluie za uzemljenje zraenonog
voda ili kabela nakon isklapanja (sl. 4.57). ObiEno su glavni noievi i noievi
za uzemljenje medusobno tako mehaniEki povezani, da se oni za uzemljenje ne mogu uklopiti kad je rastavljaE zatvoren, d n o s n o da se glavni
noievi ne mogu u k l ~ p i t ikada su uklopljeni noievi za uzemljenje.

B. Izvedbe
Za napone do ukljuEivo 35 kV upotrebljavaju se rastavljairi izvedeni,
u principu, kao rastavljar na sl. 4.57.
Za viSe napone postoji niz konstrukcija koje omoguhju razliEite
izvedbe rasklopnih postrojenja. Glavna je t e h j a da se konstruira s malom
tlocrtnom povrSinom kako u otvorenom, tako i u zatvorenom poloiaju.
Na sl. 4.59. prikazani su rastavljari sa dva i tri izolatora, a n a sl. 4.60.
s jednim izolatorom. RastavljaE u kojega se srednji izolator pomiEe izmedu
dva krajnja izolatora (sl. 4.59~)treba manji razmak medu rastavljaeima
razliEitih faza, jer mu kontakti ne izlaze iz njegove ravnine, Sto je slutaj

Slika 4.59. Izvedba rastavljafa za napone iznad 35 kV sa dva ili'tri

izolatora

POkiOpac

"&arno
igla

Tiatnu
opruqa

0bloq

I'an/ska
cqiv

UnutraJnja
rebrasta cqev

Kontaktni t i c 0 za
poklopac izbacivanje

Sredstvo
z a ggaien&

fica

fica

Slika 4.61. Presjek kroz visokonaponski osiguraf

Slika 4.60. Izvedbe rastavljaEa za napone iznad

35 kV s jednim izolatorom
I

stoljem

4.3. UREDAJI ZA PREKIDANJE STRUJE

U visokonaponskim postrojenjima za prekidanje struje dolaze u obzir:

visokonaponski osiguraEi, sklopke i uEinski rastavljaEi. Njihova upotreba
ovisi o nazivnom naponu, struji u normalnom pogonu, te o struji kratkog
spoja.

B. Vbokonaponski osiguraEi

Visokonaponski osiguraEi sastoje se od porculanske cijevi u kojoj je

smjeSteno viSe paralelno spojenih tankih srebrenih vodiEa na posebnim
nosaEima, koji ~siguravajuodredeni poloiaj vodiEa. Cijev je ispunjena
kremenim pijeskom (sl. 4.61). Krajevi cijevi provideni su metalnim kapama na koje su spojeni vodiEi i koje dolaze medu kontakte postolja osiguraEa (sl. 4.62).
Prolazom struje kroz vodiee osigurafa, a radi djelatnog otpora, razvija
se toplina, od koje dio zagrijava vodife, dok se drugi dio predaje okolini.
Tu pojavu moiemo prikazati jednadibom

gdje su: i (A) momentana vrijednost struje kroz osiguraf, R (52) djelatni
otpor vodiEa u osiguraEu, t (s) vrijeme, M (kg) masa vodiEa u osiguraEu,
c (Wslkg, OC) specifiEna toplina vodiEa, 9 (OC) temperatura vodiEa, A (m2)
povrSina vodifa, a #? (W/m2, OC) koeficijent prelaza topline. Prema tome
lijeva strana (4.119) prikazuje toplinu koja se zbog prolaza struje razvija
u osiguraEu za vrijeme dt, dok na desnoj strani prvi Elan predstavlja toplinu koja se troE za ugrijavanje vodifa, a drugi toplinu koju vodiE predaje
okolini. Postavimo sada da je

gdje je eo (Q m2/m) specifieni otpor na 0 OC, dok je a temperaturni koeficijent. Masa vodiEa osigurafa M moie se prikazati kao

gdje je y (kg/m3) gustoes vodiEa, a povrSina vodiEB

A=dxl

. . . (4.122)

gdje je d (m) promjer vodiEa. Uzmemo li u obzir da je q

uvrStavanja i sredenja dobivamo

gdje je k , konstanta (obiEno neSto manja od jedinice). UvrStavanjem u

(4.128) i uzimanjem u obzir odnosa izmedu promjera i presjeka, dolazimo
do relacije
q = k,I,lJ3
. . . (4.129)

d2 ~ 1 4 nakon
,

gdje je k, konstanta. Ispitivanjem visokonaponskih osiguraEa odredene

proizvodnje ustanovljeno je (Lit. 42) da vrijedi odnos
~rilikom'odredivanja izraza (4.123) uEinjeno je nekoliko pojednostavnjenja. Po510 se od pretpostavke da je poEetna temperatura 0 OC, da bi se
pojednostavnilo pisanje formula. Dalje je pretpostavljeno da je toplina
koja se predaje okolini proporcionalna povrSini plaSta, Sto vrijedi pribliino za
dugu iicu u mirnom zraku. Konstante materijala (specifiEni otpor, specifiEna toplina) ovisne su o temperaturi. BuduCi da se radi samo o principijelnom prikazu prilika, raEunat kemo da je specifiEna toplina konstantna, dok Cemo za specifiEni otpor uzeti u obzir samo linearnu ovisnost,
a kvadratiEna ovisnost o temperaturi bit Ce zanemarena. I kad bismo uzeli
u obzir sve te ovisnosti, zanemarili bismo Einjenicu da su prilike u izvedenom osiguraEu znatno kompliciranije, jer su vodiEi okruieni kremenim
pijeskom, jer se ne radi o ravnom vodieu, jer postoji i uzduino odvodenje
topline radi kapa na krajevirna osiguraEa itd. Sve to treba imati u vidu
kad se razrnatraju rezultati dobiveni iz :elacije (4.119). Medutim, kako
Ce se pokazati, rezultati se ne razlikuju bitno od eksperimentalno utvrdenih odnosa.
Promotrimo najprije graniEni sluEaj kad vodiE osigurafa dostigne temperaturu taljenja, ali se ne rastaljuje, jer se sva toplina razvijena u njemu
predaje okolini. VodiE, dakle, ostaje na konstantnoj temperaturi, i kroz
njega protjeEe graniEna izmjeniEna struja s efektivnom vrijednoSCu I,.
Buduki da je temperatura konstantna, diferencijal d6 = 0 i 6 = 6,)gdje
je 6,temperatura taljenja, pa je (4.123)

odakle q dobivamo u mrn2, ako I , uvrstimo u A. Relacija (4.130) pokazuje

da (4.129), pa prema tome i (4.127), mogu dobro posluiiti pri kvalitativnim
razmatranjima.
Razmotrimo drugi graniEni sluEaj, kada je struja tako velika da izaziva
taljenje osiguraEa u vrlo kratkom vremenu. U tom sluraju moiemo pretpostaviti da se toplina ne odvodi, pa za (4.123) moiemo napisati

Integriranjem lijeve strane od t = 0 do tt, gdje je tt vrijeme taljenja vodiEa osigurafa, te integriranjem desne strane od 6 = 0 do a,, dobivamo

Na desnoj strani su sve veliEine, osim promjera d, konstante i ovisne o

materijalu vodiEa, pa moiemo napisati

,I

. . . (4.133)

$ i2 dt = k, d4
0

I struja I, (4.126) i vrijednost integrala (4.133) ovise o promjeru vodiEa

pa uvrStavanjem vrijednosti za d iz (4;126) moiemo do& do izraza
L

Integriranjem u granicama od 0 do T,gdje je T vrijeme potrebno da vodiE

dostigne temperaturu taljenja, i dijeljenjem sa T, dobivamo

I
8

i* dt = k, I, 3-

. . . (4.134)

odnosno, uzevSi u obzir i (4.128)

U razlomku na desnoj strani nalaze se - osim promjera d - samo konstante ovisne o materijalu vodifa, pa se moie postaviti
I,2 = kl d3
. . . (4.126)
odnosno
. . . (4.127)
I , = k,
Iz (4.127) moie se izvesti ovisnost presjeka vodira u osiguraEu o nazivnoj struji I , (A) osigurafa. Izmedu granifne-struje I , i nazivne struje osiguraEa moie se postaviti relacija

I, = k, I,

. . . (4.128)

i Z d t = k,Z,,x

. . . (4.135)

Vrijednost integrala proporcionalna je - uz uEinjene pretpostavke ugrijavanju vodiEa, a ovisna je o promjeni vrijednosti struje za vrijeme
kratkog spoja. Da se ustanovi taj utjecaj, korisno je razmotriti dva krajnja slufaja: a) kratki spoj je nastao u trenutku kad napon prolazi kroz
vrijednost nula, pa se pojavljuje maksimalna vrijednost istosmjerne komponente struje kratkog spoja i b) kratki spoj je nastao u trenutku kad je
napon maksimalan, pa se pojavljuje samo izmjenicna komponenta struje

gdje je Ik efektivna vrijednost izmjeniEne komponente struje kratkog spoja. U konstanti ks uzete su maravno u obzir ranije upotrijebljene konstante, i prelaz od tjemene na efektivnu vrijednost struje kratkog spoja.
Uzirnajufi u obzir (4.129),iz koje moiemo odrediti I,, te nakon uvrftavanja u (4.141),dobivamo

Konstantu k, moiemo izraEunati poznavajufi karakteristike materijala

osiguraea na osnovu prikazanih izvoda i ona iznosi

Izraz (4.144) priliEno se dobro slaie s relacijom (4.141) koja je odredena teoretskim razmatranjem.
Naravno da (4.144)vrijedi za osigurafe odredene proizvodnje i odredenog tipa.
VeliEinu struje taljenja moiemo prikazati dijagramom kao Sto je onaj
na sl. 4.65. Struje taljenja prikazane su za razliEite nazivne struje osiguraEa, u ovisnosti o efektivnoj vrijednosti izmjeniEne komponente struje
kratkog spoja. Odredivanje struja taljenja, prema (4.144)i prema sl. 4.65,
ima smisla samo ako je manja od tjemene vrijednosti izmjeniEne komponente. Ako je, dakle, it 2 v~II,.,
prema (4.144)nefe dofi do pregaranja
osigurafa u prvoj Eetvrtini periode. Medutim, budufi da dolazi do smanjenja porasta struje kad se ona pribliii tjemenoj vrijednosti, nefe dofi do
pregaranja osiguraEa ni onda ako je it neSto manja od tjemene vrijednosti,
jer je raEun proveden uz pretpostavkq da struja raste u pravcu. Za ostale
vrijednosti struje it dijagram na sl. 4.65. daje taEne vrijednosti. Ako npr.
efektivna vrijednost izmjeniEne komponente struje kratkog spoja, koja
protjeEe kroz osiguraE nazivne struje 40 A, iznosi 20 kA, struja taljenja
osiguraEa iznosit f e 7 kA.
d
C)

Prekidanje struje

Promotrimo ilajprije pojave do kojih dolazi od taljenja vodira u osiguraEu do prekida strujnog kruga.
Pri vrlo velikim gustoCama (10000 A/mm" viSe) topljiva iica u osiguraEu trenutaEno f e se ras'caliti po fitavoj duljini i naglo ispariti. Me-

Slika 4.65. Ovisnost struje taljenja osigurara (it) o efektivnoj vrijednosti

imjenitne komponente struje kratkog spoja (IK) i nazivne struje
osigurata (In)

kruto

tekude

plinovi(0 slonje

Slika 4.66. Vodljivost (1) srebra

18 Visokonaponska rasklopna postrojenja

ovisnosti

temperaturi (8)
273

talne pare ekspandiraju u okolni kremeni pijesak, pa presjek rastaljene

metalne iice gotovo trenutaEno postaje jednak nuli. Na sl. 4.66. prikazana
je vodljivost srebra u ovisnosti o temperaturi (Lit. 41). Elektrirna vodljivost srebra pada s poviienjem temperature. Na temperaturi taljenja, a
nakon rastaljenja, vodljivost pada na polovinu vrijednosti. S povekanjem
temperature vodljivost i dalje pada, da bi postigla vrijednosti nula (izolator!) kad se sva koliEina srebra ispari. Srebro se vlada kao izolator
sve dok ne nastupi ionizacija (oko 3200 OC). Daljnje poviSenje temperature dovodi do poveCanja vodljivosti srebra. Prema tome se otpor iice
naglo poveCava do neizmjerno velike vrijednosti, kad je sva iica isparena. S poveCanjem otpora smanjuje se struja kroz osiguraE od poEetne
vrijednosti if (struja taljenja) na nulu i to u veCini sluEajeva prije nego
Sto bi struja kratkog spoja postigla vrijednost nula.
Na sl. 4.67. prikazan je primjer oscilograma struje i napona za vrijeme djelovanja osigurafa. Nakon taljenja osiguraEa struja poEinje opadati, a radi induktiviteta (L) mreie inducira se napon, koji se superponira naponu izvora (v,). Ako sa v oznaEimo napon na osiguraEu, moiemo postaviti

ib

//---

/
Struja kratkoq

/'

spyb

ne bi
postopo asigura 6

/'

jer djelatni otpor mreie moiemo zanemariti. BuduCi da struja nakon

di .
taljenja vodiEa opada, - je negativno, pa je napon na osiguraru veCi
dt
od napona mreie. Radi naglog opadanja struje pojavit Ce se znatno poveCanje napona. Do sliEne situacije doCi Ce ako je gustoCa struje u osiguraEu manja od navedene, ali veCa od 1000 A/mm? Tada Ce se iica
u osigurafu rastaliti po cijeloj duljini, ali neCe doCi do spontanog isparavanja. Tanki vodiE raspada se u kapljice radi djelovanja povrSinskih
naprezanja i radi djelovanja elektrornagnetskog polja. Zbog djelovanja
tih sila dolazi naglo do formiranja kapljica. Medu kapljicama nastaju
elektriEni lukovi. Metalne kapljice djelomirno poniru u okolni pijesak,
a djelomiEno se isparavaju. Zbog intenzivnog hladenja luk se vrlo brzo
gasi. I u tom sluEaju dolazi do velikih prenapona. Pri joi manjim gustoCama struje iica se rastali na jednom ili viSe kraCih dijelova, gdje je
presjek sluEajno bio manji. Zbog nastalog elektriEnog luka iica se dalje
topi, pa jedan dio rastaljene iice ponire u pijesak, a drugi se isparava.
R-adi poveCanja otpora u osiguraEu struja opada sve dok se toplina razvijena u luku toliko ne smanji, da se luk ohladi ispod temperature ionizacije.
Zbog svega toga vodiE se u osiguraEu ne izvodi istog presjeka na
cijeloj duljini. Vodifi u starijim osiguraEima imali su na polovini duljine
neito smanjen presjek. Na taj naEin se postiie to da se najprije rastali i
ispari samo dio duljine vodiEa, stvara se luk manje duljine, struja opada
polaganije nego kad se stvori luk na cijeloj duljini vodifa, pa je i poviBenje napona manje. Nakon toga dolazi do taljenja i isparivanja dijelova
veCeg presjeka, Sto dovodi do produienja luka i do ponovnog poviienja
napona. Nastojalo se osiguraE tako konstruirati da drugo poviienje napona ne bude veCe od prvog. No i pored toga bili su. prenaponi, koji su
se javljali, visoki i premaSivali su dvostruku tjemenu vrijednost nazivnog napona.
Da bi se to poviSenje smanjilo, osiguraEi se danas izvode sa stepenovanim presjekom. Najmanji presjek ima vodiE na polovini duljine, pa
se on sve viSe poveCava, Sto je vodiE bliie krajevima. Na taj naEin ostvaruje se poviSenje napona koje se kreCe oko 1,5 tjemene vrijednosti nazivnog napona.
Smanjenje poviienja napona dovodi do produljenja trajanja prekida
struje (produljenja vremena tl na sl. 4.67), posljedica Eega je poveCanje
koliEine energije koju treba u osiguraEu pretvoriti u toplinu. Ako, naime,
relaciju (4.145) pomnoiimo s momentanom vrijednoSCu struje i diferencijalom vremena dt, dobit Cemo
v i d t = v,idt-Lidi

. . . (4.146)

Integriranjem lijeve strane i prvog Elana na desnoj strani od tt do tt r t,, a

drugog Elana na desnoj strani od i = it do i = 0, dobit Cemo
f.4.

tt

Slika 4.67. Tok struje i napona prije (t3 i nakon

( t ~taljenja
)
osiguraEa

1.

1.

tr

Prvi Elan na desnoj strani predstavlja energiju koju ddje generator, dok
je drugi Elan jednak magnetskoj energiji mreie, koja je akumulirana

LI mreii u trenutku taljenja osigurafa, jer u tom trenutku kroz osigurat

protjeEe struja il. Zbroj tih dviju koliEina jednak je koliEini energije
koju nazivamo energijom gaSenja. Sto je ta koliEina energije veCa, teie
Ce se luk u osiguraEu ugasiti, jer Ce se razviti veba koliEina topline koju
treba odvesti, da bi se dovoljno snizila temperatura u osiguraEu kako
bi pala ispod temperature ionizacije. Na hladenje znatno utjefe kremeni
pijesak koji se nalazi oko vodifa. Poslije isparavanja vodifa elektriEni
luk ima na raspolaganju u pijesku kana1 vrlo malog presjeka, pa se
radi dobrog kontakta s pijeskom intenzivno hladi. Kremeni pijesak odredene granulacije pokazao se je najpogodnijim radi dobrog odvodenja
topline i velike brzine kojom u-njega difundiraju metalne pare.
Sposobnost prekidanja struje osiguraeem karakterizirana je energijom
gasenja. Ako, naime, neki osiguraE moie prekinuti struju koja ima W,
energiju gaSenja, moCi f e prekinuti i struju s energijom gaSenja W,, ako
je W, 5 W,.
Teoretska (Lit. 43) i eksperimentalna (Lit. 47) ispitivanja su pokazala
da energija gaSenja ovisi o velifini struje kratkog spoja, uz ostale najnepovoljnije ckolnosti. Najnepovoljnije je za osiguraf ako njegovo taljenje nastupi 0,5 do 1,5 ms (kod 50 Hz) prije nego Sto je napon generatora
postigao tjemenu vrijednost (Lit. 46), radi relativno velikog udjela energije iz generatora. Maksimalnu energiju gaSenja postiiemo pri tzv. kritiEnoj struji kratkog spoja (Ik,), koja se moie prikazati kao vigekratnik
nazivne struje osiguraEa (I,,). Moderni osiguraEi imaju slijedefi omjer
IkrlI, u ovisnosti o nazivnoj struji:

nazivna struja (I,)

omjer

Velieinl: i, imamo u (4.142), pa je

jer su sve ostale veliEine, osim I,., konstantne za promatrani tip osigurafa. Izgleda na prvi pogled neshvatljivo da je magnetska energqa
mreie manja kad je struja kratkog spoja vefa. No to kemo shvatiti, alio
uzmemo u obzir da na magnetsku energiju ima veei utjecaj induktivitet
mreie, koji je obrnuto proporcionalan struji kratkog spoja, dok je struja
i, proporcionalna trekem korijenu struje kratkog spoja, pa smanjenje
induktiviteta vise utjefe nego povekanje struje taljenja.
Na sl. 4.68. prikazan je primjer ovisnosti energije gaSenja o struji
kratkog spoja.

Slika 4.68. Primjer ovisnosti energije

gaSerija (w,) o omjeru struje lrrat,kog
spoja (11;) i kritiEne struje (11:~)

Zbog svega toga rasklopna snaga osrguraEa moie biti i vrlo velilca.
d) Izbor osiguraEa

Pri vetim strujama kratkog spoja energija gaienja postaje sve manja,
u prvom redu radi smanjenja magnetske energije

+
2

Lit?, Sto n;ogu

pokazati slijedefa razmatranja. Struja tropolnog kratkog spoja odreduje

se iz relacije

Izbor osigurata vrSi se prema nazivnom naponu mreie i prema nazivnoj struji.
OsjguraEi opisane izvedbe izraduju se za nazivne napone do ukljuEivo
35 k ~ . Nazivna struja osiguraEa odabire se prema dijelu mreie koji ke Stititi
osiguraE. Za dalekovod se odabire osiguraE preina naj.eCoj struji koja .
se moie pojaviti u norinalnom pogonu, a za kabel prema najveeoj dopuStenoj trajiloj struji, koja je odredena s obzirom na dopuSteno ugrijavanje. Nazivna struja osiguraEa postavljenih za zaStitu transformatora
odreduje se prema nazivnoj struji transformatora, ali tako da nazima
struja osigurara bude pribliino dva puta veka od nazivne struje transforn~atora,kako bi se sprijefilo pregaranje osigurata pri uklapanju
transformatora. Isto vrijedi za osiguranje kondenzatorskih baterija. Za
osiguranje naponskih transformatora upotrebljava s e osiguraE najmailjz
nazivne struje. Neke tvornice, naime, proizvode osiguraEe od 2 A, a neke
od 6 'A, kao osigurate najmanje nazivne struje.

Prema provedenom razmatranju o prekidanju struje moglo bi se zakljufiti da osiguraf koji moie prekinuti Ik, moie prekinuti i svaku ve6u
struju. Medutim radi mehanifkih naprezanja osigurafa ipak postoji gornja granica, koja je vrlo visoka. Tvornica Siemens (Lit. 25) navodi (tab.
4.13) npr. da osiguraf nazivne struje 6 A za napon 30 kV moie prekinuti
struju rasklapne snage 1500 MVA.
Iz tab. 4.13. je vidljivo, osim toga, za koje nazivne struje spomenuta
tvornica proizvodi osigurafe za pojedine nazivne napone.

I,,
A
6
..........

10

..

ti

40

100

...

Nazivni napon (kV)

Nazivna str~ija
(osiguraEa (A)
6
10
15
25
40
60
100
150
200

10

20

30

Rasklopna snaga (tropolno) MVA

450
450
450
450
450
450
400
400
400

800
800
800
800
800
700
700
700

'

1200
1200
1200
1200
1000
1000
1000

1000
1000
1000
1000
1000

1500
1500
1500
1500

it10

0,707

1,33

.......

kA

1,90
3,25

-..
! 5,43
-- .. --.

60

TABLICA 4.13.

Rasklopne snage osiguraEa (Lit. 25)

7,58
..

'

12,4

- ---

150

16,O

200

18,5

.
-

Slika 4.69. Struje taljenja osigurata za efektiwru struju kratkog spoja

10 kA (tabela) i faktor f za odredivanje struje talenja za struju
razlititu od 10 kA (dijagram)

Naravno da se spomenute rasklopne snage odnose na struju kratkog

spoja, koja bi potekla kad n e bi postojao osigurai: koji 6e je prekinuti
prije nego Sto postigne tjemenu vrijednost Maksimalnu struju - definiranu kao struju taljenja it - moiemo odrediti prema relaciji (4.141).
Tvornica Siemens za svoje osigurafe daje (Lit. 25) tablicu i dijagram (sl.
4.69) prema kojima se moie odrediti struja it. Odredivanje struje it vrSi
se u dva koraka. Prvi je odredivanje struje taljenja pri efektivnoj vrijednosti izmjenirne komponente struje kratkog spoja I K = 10 kA. Ta
struja taljena itlo odreduje se iz tablice na sl. 4.69, prema nazivnoj struji
osiguraEa. Drugi je korak odredivanje faktora

gdje je I, struja kratkog spoja u kA, Sto moiemo ofitati iz dijagrama na

sl. 4.69. Struja taljenja it, maksimalna struja kroz osigurar, odreduje se
tada iz relacije
. . . (4.152)
it = f it lo
P r i odredivanju selektivnosti zaStite osigurafima potrebno je poznavati ovisnost vremena taljenja osigurafa u ovisnosti o velifini struje i to
za relativno male struje. Prirnjer za takvu ovisnost prikazan je n a sl.
4.70 (Lit. 25).

Slika 4.70. Ovisnost vremena taljenja osiguraEa o veliEini struje za osiguraEe razliCitih
nazivnih struja

C. Sklopke
a) ElektriEki luk

Isklapanjem sklopke kroz koju protjeEe struja, pojavit 6e se elektriEki luk medu kontaktima sklopke. U trenutku rastavljanja kontakata
ugrije se njihov metal toliko da dolazi do taljenja i isparavanja radi
vrlo velike gusto6e struje na dodirnoj plohi neposredno prije rastavljanja. Prostor medu kontaktima postaje radi toga vodljiv za struju, pa
ona nastavlja protjecati i pored toga Sto su se kontakti rastavili. Vodlji-

Napon koji vlada medu kontaktima tjera struju kroz vodljivi stupac
plinova, u kojemu se zbog elektriEnog polja elektroni velikom brzinom
krecu prema anodi, a ioni prema katodi. Pri tome se mogu u prostoru
luka, pojaviti novi nosioci naboja radi udarne ionizacije (sudar Eestica)
i radi termiEke emisije elektrona (emisija elektrona iz uiarene katode
zbog djelovanja elektriEnog polja).
Otpor luka (7,) ovisan je o ionizaciji prostora medu kontaktima, stupanj ionizacije ovisi o temperaturi, a ova o koliEini topline (Q Ws) koja
se akumulira u luku. Ta toplina je razlika izmedu topline razvijene u
luku, koja je proprocionalna produktu napona (ul) i struje (i,) luka, i
topline koja se predaje okolini. Otpor luka odredene duljine i u odredenoill mediju jest funkcija struje il. Ta ovisnost otpora luka moie se prikazati karakteristikom (sl. 4.73) napon-struja, jer otpor je omjer izmedu

Slika 4.71. Vodljivost duSika kod 1 at u ovisnosti

o temperaturi (Lit. 60)

vast medu kontaktima raste radi termoionizacije, Sto je posljedica visokih

temperatura. Molekuli plina raspadaju se na ione i elektrone, a njihova
ionizacija, a s tirn i vodljivost, naglo rastu s porastom temperature (sl.
4.71). Visoke temperature vladaju u jezgri luka, Eiji je presjek propor-

Slika 4.73. Karakteristika naponstruja luka (a) i karakteristika napon-struja za otpor nezavisan o
struji (b)
'

napona i struje. U istom dijagramu prikazana je radi usporedbe (pravac

b) i karakteristka napon+truja
za otpor nezavisan o struji.
Ako sa Q (Ws) oznaEimo toplinu koja se akumulira u lulru, ovisnost
otpora luka moiemo (Lit. 61) prikazati relacijom
. . . (4.153)
rl = 71, e - QiQo

Slika 4.72. Temperatura

u elektrienom luku u
ovisnosti o udaljenosti
od sredista luka (Lit. 62)

DI1-X

udaljenosl od
sredislo luka

---

gdje su rlo i Qo konstante ovisne o duljini luka i mediju u kojem gori

luk. VeliEina rl, je otpor medu kontaktima kad je Q = 0, dok je Q,
toplina uz koju otpor luka pada na 0,367 rlo. Deriviranjem po vremenu,
jer ielirno razmatrati prilike kad je struja luka izmjeniena, a uzimajuCi
u obzir da je Q, pa prema tomu i rl, funkcija vremena, te nakon uvrStavanja vrijednosti za rl, iz (4.153), dobivamo

uaaljenost

od
srediila luka

cionalan s jaEinom struje, dok se temperature naglo smanjuju s udaljavanjem od jezgre (sl. 4.72). Temperature u jezgri luka dostiiu i do
20000 OK (Lit. 63).

Akumuliranu toplinu moiemo, dalje, prikazati relacijom

dQ = (vlil - Po)dt

. . . (4.155)

gdje su Po dt toplina koju luk predaje okolini, a v~il dt toplina razvijena

u luku prolazom struje il. UvrStavanjem dQ iz (4.155) u (4.154), i uzevSi
u obzir da je

te da su i napon i struja luka funkcije vremena, dolazimo do izraza

koji predstavlja ovisnost napona luka vl (t) o bilo kakvoj promjeni struje
il (t). Ako je struja luka
. . . (4.157)
il = Ik sin to t

te ako predaja topline okolini ostane konstantna (Po = konst). Na sl. 4.74.
prikazano je nekoliko krivulja vl (t) za razlifite vrijednosti to 6 = konst.
i za konstantni omjer P,lIk. Treba naglasiti da prikazana promjena napona luka vrijedi za konstantan razmak medu kontaktima. Naravno da
promjena razmaka, odnosno duljine luka, utjefe na otpor, a prema tome
i na napon luka.
Pad napona u luku moiemo podijeliti n a dio neposredno uz kontakte
i na dio u ostalom prostoru medu kontaktima (sl. 4.75). Pad napona uzdui
luka moie se prikazati relacijom

ano do

<== 1=--=--+ ---==.--- _ _ _ - ---

katoda

rjesenj e diferencijalne jedmnadibe jest

Vl =

2 Po

sin (w t

gdje je
p, = arc cotg 2 (0 iE

q~)

...

Velifina 9 je vremenska konstanta luka, tj. vrijeme potrebno da otpor

luka poraste na vrijednost erl, ako struja postane jednaka nuli (vl it = O),

gdje su a = a,
ak (sl. 4.75), a ll razmak medu kontaktima. VeliPine
a i p su ovisne o temperaturi luka, o tlaku i mediju medu kontaktima,
o materijalu i izvedbi kontakata. Opadanjem temperature jezgre luka
poveCava s e pad napona po jedinici duljine (p) i pad napona neposredno
uz kontakte (a). PoveCanjem tlaka medija u kojemu gori luk pov&ava
se takoder pad napona luka. Na napon luka znatno utjefe medij u kojemu luk gori. U tab. 4.14. navedeni su podaci o relativnom padu napona
TABLICA 4.14.

Relativni pad napona po jedinici

duljine luka (Lit. 56)

I
SLika 4.74. Ovisnost napona luka (vl) o stmji luka (il) za razlitite velifine
09 (4.160) uz kanstantnu duljinu luka i uz konstantno odvodenje topliie

282

Zrak
DuSik
Kisik
Ugljirni dioksid
Vodena para
Vodik

Relativni pad napona

po jedinici duljine
luka
1
1

2,s

1,7
4,4
13.5

po jedinici duljine luka (zrak ima pad napona 1) za neke medije. NajveCi relativni pad napona ima vodik, pa se zbog toga i upotrebljavaju
ulje (u parama ulja ima oko 70/o vodika) i voda (dvije trekine vodika).
Energija luka odredena je relacijom

Odvodenje te topline osnovni je uvjet za gaSenje luka, jer o tomu ovisi

temperatura, a o temperaturi vodljivost medija. Sto je kraCe vrijeme
trajanja luka ti postiiu se povoljnije prilike u sklopki.
b) GaSenje luka

GaSenje luka kompliciran je proces na koji utjeEu elektrifke, magnetske, kemijske, termodinamiEke i hidrodinamiEke pojave. Koja ke od
tih pojava prevladati i preuzeti glavni utjecaj na gaienje luka ovisi o
vrsti sklopke i p mediju za g d e n j e luka. U svim slufajevima, medutim,
za gaSenje luka potrebno je: a) vrlo brzo povekati razmak medu kontaktima, kako bi se Eim prije (radi smanjenja energije luka) postigla udaljenost na kojoj Ce se luk ugasiti i koja ke biti dovoljna da se sprij&i
njegovo ponovno paljenje; b) smanjiti presjek luka, kako bi se povekao
n j e g ~ vpad napona (vaino za gaSenje luka istosmjerne struje) i c) pri
tome ~ s i g u r a t iintenzivno odvodenje topline.
GaSerlje luka izmjeniEne struje olakSano je Einjenicom da napon
mreie i struja luka nakon svake polovine periode prolaze kroz vrijednost nula. U trenutku kad struja prolazi kroz vrijednost nula gasi se
luk, koji Ce se ponovno pojaviti ako je napon potreban za ponovno paljenje luka manji od napona mrefe, odnosno ako je napon mreie dovoljan
da svlada elektriEnu Evrstoku razmaka medu kontaktima. Nasuprot tome,
ako je napon potreban za ponovno paljenje luka veCi od napona mreie
luk se neke ponovno upaliti i gGenje Ce biti postignuto. Elektritha EvrstoCa prostora medu kontaktima ovisi s jedne strane o prilikama prije
gaSenja luka, a s druge strane o intenzivnosti hladenja. Prema tome elek-

Slika 4.76. Promjena elektrirne PvrstoCe (vl) prostora medu kontaktima

sklopke i napona nlreie ( v ) nakon prolaza struje kroz nulu; (tp) momenat

ponovnog paljenja luka

trifna EvrstoCa funkcija je i vremena, kao i napon mreie koji vlada

medu kontaktima. Ako je elektriEna Evrstoba - nakon gagenja luka
stalno veCa (sl. 4.76a) od napona mreie, luk se neCe ponovo upaliti. Ako,
medutim, u jednom trenutku napon mreie postane veCi (sl. 4.76b) od
elektriEne Evrstoke, luk Ce se ponovo upaliti do ponovnog prolaza struje
kroz nulu.
Na sl. 4.77. prikazano je gasenje luka u strujnom krugu u kojemu
postoji samo djelatni otpor (cos p7 = I), a na sl. 4.78. gaSenje luka u induktivnom strujnom krugu (cos p7 = 0).
U prvom su sluEaju struja (i,) i napon mreie ( v ) u fazi. Napon luka
(v,) u fazi je sa strujom. Struja de teci sve dok je napon luka inanji od
napona mreie. Smanjenjem struje raste napon luka, pa u trenutku t,,
Sto odgovara taEki A (sl. 4.77), dolazi do izjednaEenja napona luka i nnpona mreie, pa i do gaSenja luka. Radi daljnjeg povekanja razmaka lcontalcata i hladenja prostora medu k o n t a k h a povekava se elekiriEna Evrstoka. To povekanje prikazano je pravcem kroz taPke A i B. TaEka C
simetriEna je s obzirom na os apscisa s ta&om B, a pravac kroz taEku
C i D simetriEan je s pravcem kroz taPku A i B. U trenutku td, kad elel:triEna Evrstoka (pravac kroz C i D) medu kontaktima postane jednaka
naponu mreie ponovo se pali luk, struja il raste, a napon luka v, pada.
Struja luka slijedi napon mreie, pa se opadanjem napona s m ~ q j u j ei
stxuja, 8to dovodi do povekanja napona luka. U trenutku t,' ponovo dolazi do gaSenja luka i do ponavljanja opisane pojave. Produljenjem luka
zbog povekanja r z m a k a medu kontaktima brie raste elektriEna EvrstoCa
medu kontaktima, pa Ce se luk konaEno ugasiti (momenat t,") kad elek-

Slika 4.77. Promjena struje luka (ir), n a p m a 1uka (vr) i .napona mreie (v) prije

konaenog gabenja luka za strujni k ~ i l gs djdatnim otporom (cos p = 1)

285

mi

Slika 4.79. Nadoknadna shema mrei e za odredivanje titranja napona

medu kontaktima sklopke nakon konafnog gaHenja luka

gdje je a reciprocna vrijednost vremenske konstante

kruina frekvencija prekidnog napona

Na sl. 4.80. prikazana je promjena napona medu kontaktima sklopke.

Uz pretpostavku da je kruina frekvencija prekidnog napona znatno veka
od kruine frekvencije napona mreie (Sto je uvijek i ispunjeno), moiemo
napon mreie za vrijeme nekoliko prvih perioda smatrati konstantnim.
Pon~obudijagrama na sl. 4.80. mogu se definirati karakteristiene veliEine. Faktor amplitude y odreden je omjerom izmedu maksimalne vrijedilosti prekidnog n a p n a V,, medu kontaktima i tjemene vrijednosti
napana mreie Vm

Slika 4.78. Promjena struje luka (il), napona luka (vr) i napona mreie, ( v ) prije
konafnog gaienja luka za strujni krug s induktivnim otporom (cos p, = 0)

trifna Evrstoka postane tolika da napon mreie neke biti dovoljan da ponovno uspostavi luk medu kontaktima sklopke.
Na sl. 4.78. prikazane su prilike gaSenja luka u induktivnom strujnom
krugu. ElektriEna Evrstoba medu kontaktima mijenja se nakon ga5enj.a
luka po pravcu kroz taEku A, odnosno po pravcu kroz taEke B i C, k o ~ l
je simetriEan s obzirom na os apscisa. Napon medu kontaktima u trenutku gageqja luka jednak je OA,pa radi kapaciteta mreie (dolazi do prelazne pojave koja je opisana u sljedekem poglavlju) ne moie on
trenutaeno narasti na napon mreie u tom momentu. Porast napona medu
kontaktima mijenja se po pravcu kroz taEke A i C, pa se u trenutku t,
koji odgovara taEki C, kada je napon medu kontaktima jednak elektriEnoj Evrstohi, ponovno pali luk. Luk gori sve do ponovog prolaza struje
lcroz nulu, kad se ponavlja vek opisana pojava, ako elektriEna Evrstoka
ne postane tolika da onemoguki ponovo paljenje luka. Napon medu kontaktima nakon konaEnog gaSenja luka postaje jedriak naponu mreie, ali
tek nakon prelazne pojave, koja ovisi o induktivitetu i kapacitetu mreie.
Utjecaj te pojave na gaSenje luka bit ke prikazan u slijedehem poglavlju.
C)

w,

Pojave nakon gaScnja luka

Buduki da je mreia preteino induktivna, te da u njoj postoje kapaciteti, nakon konaPnog gaSenja luka dolazi do titranja napona medu
kontaktima sklopke. Tu prelaznu pojavu moiemo principijelno odrediti
iz sheme na sl. 4.79. Napon medu kontaktima sklopke (nazvan i prekidnim naponom), nakon konaEnog gaSenja luka, moiemo prikazati izrazom
v9 = ~ ~ ( l - e - ~ ~ c o s w , t )

. . . (4.163)

Slika 4.80. Promjena napona medu kontaktima nalcon konafnog

gaHenja luka

gdje je V efektivna vrijednost napona mreie. Napon mreie nazivamo i

povratnim naponom. Vrijeme t, jest trajanje od konafnog gaSenja luka
do pojave maksimalnog prekidnog napona. Ono je odredeno relacijom

gdje je f, frekvencija prekidnog napona. ProsjeEna brzina porasta prekidnog napona odredena je nagibom pravca s sa sl. 4.80. Tu brzinu porasta odredujemo iz relacije

Ako se poznaju dvije od navedenih karakteristienih velieina, moie se

odrediti treCa.
Zanemarimo li prigufenje, faktor amplitude postiCi Ce maksimalnu
=
vrijednost Y,~,, = 2, dok Ce prosjetna brzina porasta iznositi h v,,,,
= 4 f, Vm.
Visina prekidnog na ona i frekvencija tog napona znatno utjefu na
konaEno gaSenje luka. to je veCi prekidni napon i Sto je viSa frekvencija
prekidnog napona,,to teie je postiCi konafno gaSenje luka.
Kao primjer visine prekidnog napona navodimo rezultate ispitivanja
(Lit. 64). Na sl. 4.81. prikazana je ovisnost faktora amplitude y (4.166)
o opterekenju promatrane mreie. Smanjenje faktora amplitude s poveCanjem opterebenja posljedica je djelovanja djelatnog otpora s kojim
moiemo prikazati djelatno opteretenje. Moiemo smatrati (Lit. 56) da je
taj otpor prikljufen paralelno kontaktima sklopke. Sto je veCe optereCenje, to je manji djelatni otpor, a veCe priguSenje prekidnog napona.
U mreiama vrlo visokog napona opteretenje je daleko od sklopke, pa je
i utjecaj djelatnog otpora manji. Radi toga je u takvim mreiama i veCi
faktor amplitude.
Frekvencija prekidnog napona odredena je karakteristikama mreie,
pa se naziva i vlastitom frekvencijom mreie, koja je odredena relacijom (4.165). Vlastita frekvencija mreie postaje sve manja Sto je nazivni
napon veCi, jer s poviSenjem napona obifno raste i induktivitet kratkospojenog kruga, kao i kapacitet, radi vebe duljine vodova. Osim toga
na vlastitu frekvenciju mreie utjeEe shema spoja mreie, koja ostaje prikljuEena na izvore nakon isklapanja sklopke. S obzirom na shemu spoja
treba razlikovati dva granifna slufaja: a) napajanje jednog voda s jedne
strane preko transformatora uz malu rasklopnu snagu na mjestu sklopke
(shema spoja 1 na sl. 4.82), kad je vlastita frekvencija visoka i b) sklopka

SHEtlA SPOJA 1

Slika 4.81. Ovisnost faktora amplitude y (4.166)o omjeru stvarnog (P)

(Po)mreie za nekoliko mreia za kojo
su karakteristike navedene u tablici

i maksimalno mogufeg opterkenja

SHEMA SPOJA 2

I
I
I

SHEMA SPOJA 4

Slika 4.82. T i p i h e sheme spoja s obzirom na vlastitu frekvenciju mreie

19 Visokonaponska rasklopna postrojenja

288

SHEMA SPOJA 3

289

u velikoj mreii s velikom rasklopnom snagom (sheme spoja 2 na sl. 4.82),

kad ostaju u neisklopljenom dijelu mreie ukljuEeni dalekovodi, pa je
radi velikih kapaciteta i vlastita frekvencija malena. Ostali sluEajevl
prikazani na sl. 4.82. (sheme spoja 3 i 4) predstavljaju medusluEajeve
s obzirom na visinu vlastite frekvencije mreie (sl. 4.83). Vlastita frekvencija mreie ovisi, osim toga, o izvedbi generatora: generatori s izrazitim polovima imaju uz istu nazivnu snagu veCu reaktanciju pa radi
toga (sheme spoja 3 i 4) i mreia ima manju vlastitu frekvenciju. UtjeEe
jog i to radi li se o zraEnim vodovima ili kabelima (sheme spoja 2), jer
je u kabela produkt LC v&i nego u zraEnih vodova, pa kabelska mreia
ima manju vlastitu frekvenciju.
Kao Sto se moie vidjeti i iz gore spomenutih graniEnih sluEajeva, normalno se ne pojavljuju istodobno visoke vlastite frekvencije mreie i
velike rasklopne snage.
Na sl. 4.84. prikazana je ovisnost vlastite frekvencije mreie o naponu
mreie, prema projektu sovjetskog standarda i prema francuskom standardu (Lit. 56). Odredivanje vlastite frekvencije mreie standardom potrebno je radi ispitivanja rasklopne moCi sklopke. U standardima je
odredena i vlastita frekvencija mreie u sluEaju isklapanja s t m j e kratkog
spoja, koja odgovara polovini nazivne rasklopne snage sklopke.
Vrlo visoka frekvencija prekidnog napona (red veliEine 100 kHz) pojavit 6e se medu kontaktirna sklopke uz priguhicu, jer priguSnica uz
relativno velik induktivitet ima veoma malen kapacitet.
Ako kratki spoj ne nastane neposredno iza sklopke, veC na vodu daleko
od sklopke, pojavit be se medu kontaktirna sklopke prekidni napon, koji

Ce se mijenjati sa dvije frekvencije. Dvije vlastite frekvencije posljedica su podjele mreie na dva dijela (sl. 4.85a). Medu kontaktima sklopke
djeluje razlika napona dvaju dijelova mreie (sl. 4.85b i 4.85~).
RaEunsko odredivanje vlastite frekvencije neSto kompliciranijih mreia
traii dugotrajne raEune (Lit. 65, 66) ili znatna pojednostavnjenja (Lit.
44). Osim toga razvijen je niz metoda mjerenja vlastite frekvencije mreie
a da se ne prekida opskrba potroSaEa (Lit. 67, 68. i 69), te modeli mreie
za odredivanje iste veliEine (Lit. 70. i 71).

--

Slika 4.84. Vlastita frekvencija mreie u ovisnosti o naponu mreie: (a)

prema prijedlogu sovjetskog standarda i (b) prema francuskom standard~S
. , nazivna rasklopna snaga sklopke

25

4 Shema spoja 4. st. 4.82 :a)genemtori s

izrazitim p~lovirna,6) fur&-

g e m tori
20

Slika 4.83. Ovisnost vlastite frekvencije mreie f p o naponu mreie i o

sherni spoja (sheme spoja prikazane su na sl. 4.82)

a)

shema

--

spoja

Slika 4.85. Prekidni napon .medu kontaktima sklopke u sluraju kad kratki spoj
a e nastane neposredno iza sklopke

d) Faktor naprezanja sklopke pri prekidanju struje kratkog spoja

U novijoj literaturi (Lit. 72) pojavljuje se pojam ))faktora naprezanja

sklopke~c(facteur de severite, Schwerefaktor), koji je definiran produktom struje kratkog spoja Ik u trenutku prekidanja struje kratkog spoja,
tjemene vrijednosti prekidnog napona V, (sl. 4.80) i brzine porasta prekidnog napona A v, (4.168). Faktor naprezanja sklopke jest

gdje je Ik efektivna vrijednost struje kratkog spoja. Valni otpor voda je

I

1
I

Sto je veki faktor F K bit Ce teie prekinuti struju kratkog spoja. Taj faktor
posljedica je razmatranja utjecaja mjesta kvara na vodu na brzinu porasta prekidnog napona.
Promotrimo, dakle, najprije taj utjecaj. Podimo od ekvivalentne sheme
mreie (sl. 4.86). Brzina porasta prekidnog napona medu kontaktima
sklopke S jednaka je razlici b n i n a porastg napona na kontaktima 1 i 2
sklopke. Odredimo najprije brzinu porasta na kontaktu, 2 iz slijedeheg
razmatranja. Da bi se sprijeEilo dalje protjecanje struje kratkog spoja

pa uvrgtavanjem u (4.173) imamo

gdje su c = 1 / d m brzina Sirenja vala u vodu, a Xu, = w L,, reaktancija voda po jedinici duljine.
Isto razmatranje moiemo provesti za kontakt 1 promatrane sklopke.
Ako pretpostavimo da se sabirnice na koje je neposredno prikljuEena
sklopka S napajaju preko n vodova, bilo bi potrebno narinuti n puta
niii napon da bi se sprijeEilo dalje protjecanje struje kratkog spoja nakon njezina prolaza kroz nulu, a uz pretpostavku da su svi vodovi jednaki. Uz istu pretpostavku jeste brzina porasta prekidnog napona

Slika 4.86. Nadoknadna shema za odredivanje bnine porasta prekidnog

napona medu kontaktima sklopke na pofetku voda

nakon njezina prolaza kroz nulu, bilo bi potrebno narinuti toliki napon
koji bi kroz krug protjerao struju po iznosu jednaku, a po smjeru suprotnu, struji kratkog spoja, koja bi tekla da nema toga napona. Prema
tome trrba da bude
. . . (4.170)
V,, = ZIk

gdje su Z valni otpor voda na kojemu je nastao kratki spoj, a V,, prekidni napon na kontaktu 2. Prema tome je

BuduCi da je 4

Ik

sin w t,

dobivamo

a kako nas interesira porast u trenutku prolaza struje kroz nulu (t = O),
brzina porasta prekidnog napona iznosi

gdje su L,, i C,, induktivitet, odnosno kapacitet voda po jedinici duljine.

Ako brojnik i nazivnils pomnoiimo sa L,,, dobit Cemo

pa tu velifinu moiemo zanemariti u daljnjim razmatranjima, jer iznosi

za mjesta s velikom rasklopnom snagom (mnogo vodova) oko 10/o velifine A v,, (Lit. 72).
Tjemena vrijednost prekidnog napona jednaka je dvostrukoj tjemenoj
vnjednosti napona. frekvencije 50 Hz na mjestu sklopke. Tjemena vrijednost napona osnovne frekvencije jednaka je padu napona od ,mjesta
kvara do sklopke, pa je prekidni napon

Do dvostruke vrijednosti dolazimo iz (4.163) ako zanemarimo priguSenje

i postavimo w, t = n. U (4.178) 1 je udaljenost kvara od sklopke.
Prema (4.176) i (4.178) moiemo zakljufiti: a) brzina porasta i tjemena
vrijednost prekidnog napona proporcionalne su struji kratkog spoja; b)
brzina porasta prekidnog napona opada s povekanjem napona mreie, jer
je tada, uz ostale nepromijenjene odnose (generatori u pogonu, konfiguracija rnreie) i struja kratkog spoja manja (do takvog zakljufka dolazimo
i na osnovu sl. 4.83, jer je b n i n a porasta napona proporcionalna s frekvencijom povratnog napona) i c) brzina porasta i tjemena vrijednost napona manje su za kabelske mreie, jer su za kabel i b n i n a Sirenja vala
(c 150000 kmls, dok je za zralmi vod c s 300000 kmls) i reaktancije
(X,,) po jedinici duljine manje nego za zra5ni vod, pa je faktor napre-

zanja sklopke manji.

U trofaznim mreiama brzina porasta i tjemena vrijednost povratnog

napona ovise o vrsti kratkog spoja i o naEinu uzemljenja nul-taEke (Lit.

72), pa se kao srednje vrijednosti mogu postaviti

I:

<

*
1

Iz navedenih relacija A v, dobivamo u kVlps, ako I k uvrstimo u kA, dok

V, dobivamo u kV, ako 1 uvrstimo u km, a I k u kA.
Na osnovu relacija (4.179) i (4.180) moiemo zakljuEiti
a) pri kratkom spoju neposredno uz sklopku struja kratkog spoja, a
prema tome i brzina ~ o r a s t aprekidnog napona, bit be velike, dok be
tjemena vrijednost prekidnog napona biti vrlo malena (1 E 0), pa be tada i
faktor naprezanja sklopke (4.169) biti malen;
b) ako kratki spoj nastane daleko od sklopke bit ke 1 veliko, ali be
struja kratkog spoja postati manja (radi vebe reaktancije), a time i b n i n a
porasta napona;
c) maksimalno naprezanje sklopke pojavit ke se pri kratkom spoju na
maloj udaljenosti od sklopke, jer ke tada i struja kratkog spoja i b n i n a
porasta napona biti skoro isto tako velike kao u sluEaju kratkog spoja
neposredno uz sklopku, dok i.e tjemena vrijednost napona postati dosta
velika (utjecaj duljine 1). Moie se dogoditi da sklopka nebe moki prekinuti struju kratkog spoja i pored toga Sto ima dovoljnu rasklopnu snagu
za isklapanje kratkog spoja neposredno na mjestu ugradnje.
Do gornjih zakljuEaka dolazirno ako .odredimo faktor naprezanja
sklopke (4.169) pomobu (4.179) i (4.180). Struju kratkog spoja moiemo
prikazati relacijom

gdje je X , reaktancija rnreie do sabirnica na koje je prikljuEena promatrana sklopka. Uzmemo li u obzir spomenute relacije, dobivamo za faktor
naprezanja sklopke
F K = 0,425 1Ik3=

Deriviranjem FK po 1 i izjednaEenjem s nulom dobivamo da se maksimalni faktor naprezanja sklopke pojavljuje kada kratki spoj nastane na
udaljenosti od
Xm km
lmm= - 2 XVl

odnosno uzevSi u obzir da je X,,

Iz relacije (4.185) dolazimo takoder do l,,, u ovisnosti o rasklopnoj

snazi pri kratkom spoju na sabirnicama. Mnoienjem i dijeljenjem s kva-

. . . (4.183)

0,4 Qlkm, na udaljenosti

lm, = 1,25 X,,,

km
. . (4.185)
Na sl. 4.87. prikazana je ovisnost faktora naprezanja sklopke o udaljenosti
1 za X,,,/X,, = 10.

Slika 4.87. Primjer ovisnosti faktora naprezanja sklopke o udaljenosti

kratkog spoja od sklopke

dratom linijskog napona (Un2),te uzimajuki u obzir da je rasklopna snaga

tropolnog kratkog spoja na sabirnicama Sk3 = Un2/X,, iz (4.185) dobivamo
l,,,

Un2
1,25 -

. . . (4.186)

Sk3

Na sl. 4.88. prikazana je ovisnost ,l

o Sk3 za razliEite nazivne napone
mreie.
Pogledajmo joS kako se mijenja opasna zona za sklopku (zona u kojoj
s e pojavljuje faktor naprezanja sklopke, koji ne moie savladati sklopka)
u ovisnosti o rasklopnoj snazi na mjestu ugradnje sklopke (SkJ0).Ako s a
ShanoznaEimo nazivnu rasklopnu snagu sklopke, omjer izmedu stvarne
rasklopne snage Sk3u ovisnosti o mjestu kratkag spoja (u ovisnosti o udaljenosti 1) i nazivne rasklopne snage sklopke moiemo odrediti iz relacije

Na sl. 4.89. prikazana je ovisnost omjera (4.187) o 1 za razliEite vrijednosti SkaolSksn. Za donju granicu opasne zone moie se - kao prva aproksimacija (Lit. 72) - uzeti samo tjemena vrijednost prekidnog napona.
Ako dakle postavimo V, = konst (odabirubi za V, onu vrijednost koju
sklopka moie podnijeti), u koordinatnom sistemu duljine 1 i struje kratkog spoja Ik dobit bemo hiperbolu iz (4.180) (krivulje V, = konst na sl.
4.89). Na ordinati diagrama na sl. 4.89. imamo struje kratkog spoja u
vek spomenutom mjerilu. Pri veboj tjemenoj vrijednosti napona sklopka
ne bi mogla prekinuti struju, pa podrueje desno od krivulje V, = konst
predstavlja opasnu zonu. Za gornju granicu (s obzirom na udaljenost od
sklopke) moie s e uzeti samo brzina porasta napona A v,. Ako u (4.179)

napona, pa s obzirom na tu veliEinu predstavlja opasnu zonu. Prema

tome opasnu zonu imamo u podruEju imad i desno od V, = konst., i iznad
h v, = konst. PromatrajuCi, dakle, prilike uz odredenu rasklopnu snagu
na mjestu ugradnje sklopke (Skso/Ska,,= konst), moCi Cemo konstatirati
da je duljina opasne zone to veCa Sto je veCa rasklopna snaga na mjestu
ugradnje sklopke, pa je radi toga i veCa vjerojatnost da sklopka zakaie,
jer je vjerojatnost kvara po jedinici duljine voda konstantna. Osim toga
se pokazuje da je povdjno odabrati sklopku neSto veCe rasklopne snage
od one koja bi bila potrebna s obzirom na rasklopnu snagu u slufaju
kratkog spoja na mjestu ugradnje sklopke.
e) Isklapanje malih induktivnih i kapacitivnih struja

Prilikom prekidanja struje magnetiziranja, odnosno isklapanja transformatora u praznom hodu, pojavljuju se veliki prenaponi radi prekida
struje prije njenog prirodnog prolaza kroz nulu (sl. 4.90). To je posljedica male struje, koja omoguCuje brz porast otpora luka i pored toga Sto
luk joS gori. GaSenjem luka prije nego Sto je struja postigla
,
vrijednost
nula ostaje u transformatoru akumulirana energija

Slika 4.88. Ovisnost lmax(4.186) o rasklopnoj snazi na mjestu ugradnje

sklopke (Sks) i nazivnog napona mreLe (Ud

2
L i2, gdje je
2

struja koja je tekla neposredno prije gaSenja luka. Ta energija mora se

utroSiti u titrajnom krugu transformator-kapacitet (sl. 4.90a), pa treba
da bude zadovoljena jednadiba

gdje je C kapacitet kruga, a V napon na kapacitetu. BuduCi da je kapacitet transformatora malen, mora napon postati velik (sl. 4.90b), pa se

Slika 4.89. Opasna zona u ovisnosti o rasklopnoj snazi

na mjestu sklopke (Skso) i o udaljenosti mjesta kratkog
spoja

uvrstimo za A v, onu brzinu porasta napona koju moie podnijeti sklopka

(A v, = konst), dobit Cemo u dijagramu na sl. 4.89. horizontalan pravac
(Ik = konst). PodruEje iznad pravca A v, = konst ima veCu brzinu porasta
29 6

Slika 4.90. Nadoknadna shema isklapanja transformatora u praznom hodu (a),

te promjena struje i napona prije i nakon gaSenja luka u sklopki (b)

radi toga pojavljuju veliki prenaponi u slufaju isklapanja neopteretenog

transformatora.
Zbog toga je povoljno - ako se radi o transformatoru koji dobiva
napon s obje strane (transformator koji spaja dva dijela mreie s elektranama) - najprije iskloplti njegovu sklopku na strani viSeg napona, a tek
onda onu na strani niieg napona, kako bi se prekidala veCa struja.
Do znatnih prenapona moie doCi pri isklapanju voda u praznom hodu,
odnosno pri prekidanju kapacitivne struje. Ugasi li se konaEno luk nakon
prolaza struje kroz nulu, na kapacitetu Ce ostati napon jednak naponu u
trenutku gaSenja (sl. 4.91). Taj napon vlada na kontaktu sklopke na strani

(sl. 4.92), nego tek onda kad napon postigne vrijednost napona mreie. U
sluCaju isklapanja dugog voda, nasuprot tome, luk Ce se ugasiti nakon
prvog prolaza kroz nulu (sl. 4.93), pa f e na vodu ostajati sve veCi napon.
Ako ne bi postojali odvodnici prenapona na vodu, moglo bi doCi do proboja izolacije voda. Radi toga sklopke koje treba da prekinu kapacitivnu
struju moraju prekidanje izvrSiti u vrlo kratkom vremenu i biti spmobne
da sprijefe ponovo paljenje luka.
1

l v

napon mreie

Slika 4.91. Isklapanje voda u praznom hodu: (a) nadoknadna shema

spoja, @) promjena struje i napona prije i nakon gaSenja luka

voda. Napon mreie mijenja se i dalje, pa Ce medu kontaktima sklopke

u najnepovoljnijem sluEaju vladati dvostruka tjemena vrijednost napoila
mreie. Ako je, mebutim, elektrifna fvrstota medu kontaktima dovoljno
porasla, neCe doCi do ponovog paljenja luka. Ukoliko nije postignuta
dovoljna EvrstoCa, upalit Ce se luk ponovo. Ako je vod kratak, odnosno
ako je kapacitet malen, luk se neCe ugasiti nakon prvog prolaza kroz nulu

Slika 4.93. Promjena struje i napona za vrijeme isklapanja dugog

neopterdenog voda

Do slifne situacije kao pri isklapanju neopteretenog transformatora

dolazi prilikom isklapanja voda koji je prikljufen na rasklopno postrojenje u kojemu postoji dozernna prigugnica (Petersenova priguSnica, sl.
4.94). Isklapanjem sklopke S neCe se prekinuti struja u sve tri faze isto-

dozemna
priguinico

"

Slika 4.92. Promjena struje i napona za vrijeme isklapanja kratkog

neopterekenog voda

~likci4.94. Shema spoja i ekvivalentna shema isklapanja

rasklopnog postrojenja s priguSnicom

dobno, pa be npr. u fazi T teki struja i nakon Sto su lukovi pogaSeni u

ostalim polovima sklopke. Tada se strujni krug moie prikazati nadoknaddom shemom sa sl. 4.94b. Radi male struje doki ke do njena prekida prije
prirodnog prolaza kroz nulu. Energija u magnetskom polju priguSnice
utroSit ke se u krugu L C T , jer je sklopka isklopljena i u krugu nema
kapaciteta CIr. Zbog malog kapaciteta CT (kapacitet transformatora i sabirnica) napon u krugu L-CT bit ke visok prema (4.188). To vrijedi medutim onda, ako je vod koji se isklapa posljednji od postojekih vodova ili
ako je on jedini. U protivnom slufaju kapacitetu CT treba dodati kapacitet
ostalih vodova, pa ke napon biti znatno manji.
f) Izvedbe sklopki

Prema izvedbi razlikujemo slijedeke tipove sklopki: zrafna sklopka,

sklopka s magnetskim djelovanjem, uljna sklopka, malouljna sklopka,
hidromatska (ekspanziona) sklopka i pneumatska sklopka. U njima se
koristi jedno ili istodobno vEe sredstava za gGenje luka. To su: povekanje
razmaka medu kontaktima, intenzivno produljenje luka djelovanjem
magnetskog polja, strujanje plinova i tekukina uzduino ili popreEno .na
luk, bilo da je strujanje posljedica djelovanja samog luka, bilo da se to
ostvaruje pomoku neovisnog izvora energije, dodir luka s dielektrikom u
uskim rasporima, podjela luka na viSe kratkih lukova. S obzirom na medij
koji sudjeluje u gaSenju luka, razlikujemo sklopke s plinovitim (zrak,
komprimirani zrak) i tekukim (ulje, voda) medijem. Radi visokih temperatura za vrijeme postojanja luka u sklopki, svi mediji sudjeluju u gaSenju
kao plinovi ili pare, od kojih na gaSenje najviie utjere vodik radi visoke
toplinske vodljivosti i velikog pada napona po jedinici duljine luka. Vodik
ima, naime, oko 17 puta veku vodljivost, a izaziva oko 13,5 puta veki pad
napona nego zrak. Radi toga se i upotrebljavaju ulje i voda kao medij
za gaSenje luka.

~ l i k a4.95. Rastavljar na stupu

1) Z r a E n e s k l o p k e

Luk, koji gori u atmosferi, produljuje se i mijenja svoj poloiaj radi

djelovanja magnetskog polja koje se stvara oko njega, i radi uzgona toplim zrakom koji se ugrijava lukom. Zbog toga su u zraEnim sklopkama
potrebni znatni razmaci izmedu kontakata i uzemljenih dijelova, da ne bi
za vrijeme trajanja luka doglo do kratkih spojeva bilo neposredno medu
fazama, bilo preko metalnih dijelova kukiSta.
Radi toga se za visoke napone izvode zraEne sklopke samo kao ,rastavljaEi na s t u p u ~za
, napone 6 do najviSe 30 kV. GaSenje luka vrSi se produljenjem razmaka medu rogovima (sl. 4.95). Rasklopna snaga takvih
rastavljaEa na stupu vrlo je malena. Rasklopna struja ne smije biti veka
(Lit. 56) od
60
I=-A
. . . (4.189)
U
gdje je U nazivni napon mreie u kV. Prema tome rastavljaE na stupu
moie se upotrijebiti za prekidanje struja praznog hoda transformatora
i za isklapanje neopteretenih vodova.
'

300

2) S k l o p k e s m a g n e t s k i m p u h a n j e m

Ideju gaSenja luka magnetskim puhanjem prikazuje sl. 4.96. Struja

koju treba prekinuti protjeEe kroz svitak. Na taj naEin ta struja proizvodi
magnetski tok koji se zatvara preko polova N-S, medu kojima se nalaze
kontakti sklopke. Magnetsko polje djeluje silom F na elektriEni luk, te ga
potiskuje na rogove kontakta i tako ga produljuje. Veka duljina luka izaziva pojarano hladenje i deionizaciju. Vrlo vainu ulogu u ovom procesu
treba pripisati brzom kretanju luka kroz miran zrak, Sto je analogno
djelovanju ))protuvjetracc na nepomiEan luk.
Znatno poboljSanje se postiie ako se luk djelovanjem magnetskog
polja dovede u uski raspor izmedu ploEa od izolacionog materijala (sl.
4.97). To poboljSanje posljedica je neposrednog dodira s hladnim izolacionim materijalom. S obzirom na vladanje luka, treba razlikovati Siroke
i uske raspore. Uskirn se smatra raspor Eija je Sirina jednaka ili manja
od promjera luka. Kad se luk nade u uskom rasporu, promijenit ke se
njegov promjer, U liirokom rasporu, nasuprot tome luk gori kao u slobod-

Dalje poboljSanje moguCe je postiCi razbijanjem luka u viSe manjih

lukova, koji gore u uskim rasporima, te produljenjem luka, Sto se postiie

nom prostoru. Napon luka po jedinici duljine, koji gori u uskom rasporu,
moie se prikazati relacijom
a = us

+ 0,151

V / C ~

povoljnim konstruktivnim rjeienjem.

. . . (4.190)

PRESJEK C-C

gdje su: us pad napona (V/cm) nepomiEnog luka koji gori u uskom rasporu, v brzina luka u mls, i struja luka u A, a 6 Sirina raspora u m.
Ovisnost veliEine us o Sirini raspora prikazana je na sl. 4.98.

kJ/Y\\/

PRESJEK A-A

SLika 4.99. Izvedba komore za gaSenje luka produljenjem

luka i suienjem raspora

Slika 4.96. Princip djelovanja

sklopke s magnetskim puhanjem

Slika 4.97. Princip sklopke s uskim

rasporom

Na s1.'4.99. prikazana je izvedba komore za gaSenje luka, u kojoj se

luk 30dulje traje, sve vEe produljuje i dolazi u sv,o uie raspore. Produljenje luka postiie se pogodnim rasporedom otvora na izolacionim ploEama
ili postavljanjem rogova na dno izolacionih ploEa. Na sl. 4.100. prikazana

Slika 4.100. Skica sklopke s cik-cak rasporedom otvora na

izolacionim ploEama (razmak medu plorama karikiran)
Slika 4.98. Ovisnost pada
napona (u,) po jedinici
duljine nepomirnog luka
o Sirini raspora

je skica konstrukcije sklopke sa cik-cak rasporedom otvora na izolacionim.

plofama, a na sl. 4.101. skica sklopke s rogovima, za skretanje luka medu
izolacionirn plof ama.
Sklopke s magnetskim puhanjem i uskirn rasporima izvode s e za napone do 24 kV i za rasklopne snage do 750 MVA.

luk se mora ugasiti prije nego Sto bi pofelo ulje izlaziti kroz otvor na
poklopcu. Povekanjem napona i rasklopne moki sklopke povekava se
potreban volumen ulja, a time i volumen sklopke.
Za vrijeme gorenja luka naglo se Siri prostor ispunjen uljnim parama
i ulje udara u poklopac i stijenke kotla, Sto moie - narofito ako su struje
kratkog spoja velike - dovesti do oSteCenja poklopca ili kotla, a to moie
izazvati eksploziju sklopke radi naglog isparenja ulja. Takva eksplozija
dovodi do zapaljenja razljevenog i rasprSenog ulja, a festo i do potpunog
uniStenja postrojenja. Moguka je, osim toga, i tzv. sekundarna eksplozija
uljne sklopke. Ona ke nastati ako u slufaju stvaranja eksplozivne smjese
plinova i zraka u sklopki iznad ulja dode do iskrenja bilo radi preskoka
izolatora bilo radi otvaranja kontakata.

izolaciona p(oEa
s rogovima

Slika 4.101. Skica sklopke s rogovima za skretanje luka

medu izolacionim plof ama

3) U l j n e s k l o p k e
Uljna sklopka najstariji je tip sklopke za visoki napon. Prekidanje
struje vrSi se medu kontaktima u ulju (sl. 4.102). Kontakti triju polova
smjeSteni su u zajednifki kotao. Luk gori u prostoru ispunjenom uljnim
parama i plinovirna, na Sto se raspada ulje nakon isparavanja. Uljne pare

--

Slika 4.103. Prilike u uljnoj sklopki za vrijeme

gorenja luka

ulje

Slika 4.102. . Princip djelovanja

uljne sklopke (prikaz jednog

pols)

I
---

kontakt

!
potiskuju ulje i podiiu mu nivo u sklopki (sl. 4.103). Povekanjem razmaka
medu kontaktima povekava se prostor ispunjen parama, Sto sve vise podiie nivo ulja, uz istodobno strujanje zraka kroz otvor na poklopcu sklopke, koji se nalazi iznad razine ulja. Ako je rasklopna mob sklopke dovoljna,

Za viSe napone svaki pol uljne sklopke izvodi se u posebnom kotlu,

da bi se sprijeEio kratak spoj medu polovima unutar sklopke i da bi se
smanjila kolifina ulja. No i pored toga za jedan pol sklopke 220 kV potrebno je oko 20 t-ulja.
Glavna mana uljnih sklopki jest opasnost od eksplozije. Osim toga
u ulju se stvara Eada kao posljedica gorenja luka, pa je potrebno redovito
profiikavanje ulja. Upotreba negorivih izolacionih tekukina (npr. kloriranog difenila) ne dolazi u obzir radi njihova raspadanja za vrijeme gaSenja luka u agresivne kiseline, koje nagrizaju organske izolacione materijale i omogukuju stvaranje vodljivog sloja na porculanskim izolatorima.
Povekanje rasklopne moki uljne sklopke postiie se ugradnjom komore
za gaSenje na svaki pol sklopke (sl. 4.104), koja omogukuje intenzivno
strujanje uljnih para uzdui luka. U trenutku otvaranja kontakta luk gori
samo u komori za gagenje, u kojoj zbog toga poraste tlak. Daljnjim pomicanjem pomihog kontalita oslobada se otvor na komori za gaSenje kroz
koji struje uljne pare i na taj nafin pomaiu deionizaciju. Djelovanje
komore za gaSenje jeste to jafe, Sto je struja koju se prekida veka. Pri
malim strujama uljna sklopka s komorom za gaSenje djeluje kao obifna
uljna sklopka. Daljnja je prednost uljne sklopke s komorom za gaSenje
ta, Sto komora preuzima na sebe pofetno poviSenje tlaka ulja, pa u znatnoj
mjeri rasterekuje poklopac i stijenke sklopke.
Da se djelovanje eventualne eksplozije uljne sklopke ogranifi na najmanji moguki dio rasklopnog postrojenja, potrebno ga je izvesti tako da

kotao uljne sklopke bude zidom odvojen od ostalog postrojenja (sl, 4,105),

20 Visokonaponska rasklopna postrojenja

305

neporniEni
kontakt

u/je

pomifni
kontakt

Slika 4.104. Komora za ga5enje u

uljnoj sklopki

Slika 4.105. SmjeStaj uljne sklopke

u rasklopnom postrojenju

medu polovima tada je porculan ili neki drugi kruti izolacioni materi~al.
U svim malouljnim sklopkama djelovanjem luka i ulje i u l ~ n epare dolaze
pod tlak, i u pogodnom trenutku struje uzdui ili popreEno na luk produljujuCi ga, odvodeCi ionizirane plinove i regenerirajuei prostor medu kontaktima. Princip rada malouljne sklopke prikazan je na sl. 4.106. Neposredno nakon otvaranja kontakata luk gori u zatvorenoj komori za gaHenje
luka, zbog isparavanja ulja u komori raste tlak, koji Ce dovesti do intenzivnog strujanja kroz otvor Eim ga pomiEni kontakt oslobodi, jer tada
zbog naglog sniienja tlaka dolazi i do naglog isparavanja ugrijana ulja.
Postoji niz izvedaba malouljnih sklopki. U nekima je strujanje ulja
i plinova pod tlakom ovisno samo o poloiaju pomiEnog kontakta (sl. 4.107.
i 4.108), dok je u drugima ovisno o tlaku u lromori (sl. 4.109). Otvaranjem
kontakta (sl. 4.107) najprije se oslobadaju otvori koji omoguCuju strujanje
popreEno na luk, a zatim oni koji dovode do uzduinog strujanja. PoveCani
tlak u komori za gaSenje s diferencijalnim stapom (sl. 4.108) podiie stap,
radi Eega se povisuje tlak u prostoru iznad stapa. To povigenje tlaka dovodi do strujanja ulja Eim pomiEni kontakt oslobodi otvor na vrhu d ~ f e rencijalnog stapa. Na sl. 4.109. prikazana je komora koja omoguCuje strujanje kad tlak unutar komore poraste toliko da svlada silu elastirnog
prstena koji pritiskuje komoru i zatvara otvore za strujanje.

Radi svih nabrojanih nedostataka danas se u vetini zemalja ne proizvode uljne sklopke, iako joS irna starih postrojenja s takvim sklopkarna.
Engleske i sjevernoameriEke tvornice jog i danas proizvode uljne sklopke
i za vrlo visoke napone.
4) M a l o u l j n e s k l o p k e
Da se izbjegnu opasnosti od eksplozije, a iskoriste dobra svojstva ulja
kao medija za gaSenje luka, konstruirane su tzv. malouljne sklopke, u
kojima ulje ne sluii za izolaciju medu fazama i prema masi, V& samo za

*renc[jolni

stap

Slika 4.106. Princip djelovanja malouljne sklopke

gaienje luka. Na taj naEin koliEina ulja iznosi tek mali dio koliEine koja
je potrebna u uljnoj sklopki. Izolacija prema uzemljenim dijelovima i

Slika 4.107. Izvedba komore za gagenje

malouljne
sklopke s poprefnim i uzduinim
strujanjem

Slika 4.108. Izvedba komore za gaSenje malouljne sklopke s diferencijalnim stapom

Slika 4.110. Vanjski izgled hidrornatske sklopke

Slika 4.109. Izvedba rnalouljne sklopke s elastifnorn kornororn

za gaSenje

5) H i d r o m a t s k e s k l o p k e

Hidromatske sklopke u principu su malouljne sklopke s elastiEnom

komorom (sl. 4.109), u kojima je medij za gaSenje luka voda mjesto ulja.
Vodi se dodaje u malom postotku sredstvo za sprgavanje smrzavanja
(glikol), koje osim toga povebava koliEinu para za vrijeme trajanja luka,
Sto povoljno utjeEe na njegovo gaSenje. Radi ograniEene izolacione sposobnosti vode potrebno je na samoj sklopki predvidjeti dodatne noieve
koji se otvaraju kad pomiEni kontakti sklopke dostignu krajnji poloiaj
(sl. 4.110). Radi vodljivosti vode moie prerano do6i i do luka medu kontaktima prilikom uklapanja. Ta je opasnost to ve6a, Sto je napon vili. Radi
toga se hidromatske sklopke za napone iznad 10 kV izvode s posebnim
uredajem za dovodenje vode u komoru samo za vrijeme isklapanja. U
uklopljenom stanju pomiEni kontakt pritiskuje stap za dovodenje vode u
komoru za gaSenje (sl. l l l a ) . Prilikom isklapanja pomiEni kontakt naglo
kreCe, a s njim i dotada pritisnuti stap, koji 6e ubaciti vodu u komoru za
gaSenje (sl. l l l b ) .
Hidromatske sklopke izvode se za napone do 60 kV.
6) P n e u m a t s k e s k l o p k e

U pneumatskim sklopkama luk se gasi pomo6u komprimiranog zraka,

koji struji uzdui ili popreEno na luk. Komprimirani zrak proizvcdi se u
posebnom kompresorskom uredaju.

I
Cl

Q/
bJ
Slika 4.111. Djelovanje,stapa za dovodenje vode u kornoru za gaSenje za

vrlleme isklapanja hidromatske sklopke

Na sl. 4.112. prlkazana je komora za gaSenje luka komprirniranlm

zrakom, u kojoj zrak struji okomito na luk, a na sl. 4.113. komora u kojoj
zrak struji uzdui luka. Otvaranjem pomifnog kontakta (sl. 4,112) zrak
struji na mjesto luka, produljuje luk i nakon prolaza struje kroz nulu u
cijelom prostoru medu kontaktima uspostavlja se ista probojna EvrstoCa.
Radi toga se komore s takvim strujanjem zraka Eesto upotrebljavaju za
sklopke do 15 kV, ali je njihova upotreba za viSe napone nepogodna radi
velikog potroSka zraka i poteSkoCa pri ostvarenju dovoljnih razmaka
medu kontaktima. Izvedba prema sl. 4.113. upotrebljavana je u poEetku

g) ViSestruko prekidanje strujnog kruga

Za gaSenje luka potrebno je, osim intenzivnog hladenja, i Sto brie

produljenje luka, a Sto se postiie Sto briim pomakom kontakata. B~zina

pomaka treba da bude to v d a , Sto je v d i povratni napon i Sto je veki
nazivni napon sklopke. Brzina pomaka ograniEena je tromo5t.u pomiEnog
kontakta, ali se brzina povetanja razmaka medu kontaktima moie postiti
viSestrukim prekidanjem, pri Eemu se prekidna mjesta spajaju u seriju.

Slika 4.115. Skica komore za gaSenje luka komprimiranim zrakom s dva

pomiha kontakta

Slika 4.112. Skica komore za gaSenje

luka komprimiranim zrakom u kojoj
zrak struji okomito na luk

Slika 4.113. Skica komore za gaSenje luka

komprimiranim zrakom,
u kojoj zrak struji uzdui luka

razvoja pneumabkih sklopki, no kasnije se preSlo na izvedbu prikazanu

na sl. 4.114. U toj izvedbi luk neposredno nakon otvaranja kontakata gori
u komprimiranom zraku, ali p0teSkot.e brtvenja ograniEuju tlak na 14 do
15 at. Pove6anjem brzine kontakata smanjuje se trajanje luka, Sto se
postiie povdanjem broja komora za gaienje, spojenih u seriju, Sto se
normalno upotrebljava za viSe napone (60 kV i viSe).

Na taj naein brzina produljenja luka postaje onoliko puta ve6a od brzine
pomaka kontakata, koliko ima prekidnih mjesta. Maksimalna rasklopna
mot. sklopke s viSestrukim prekidanjem postiie se samo onda, ako se
povratni napon jednoliko podijeli medu sva kontaktna mjesta. To se postiie postavljanjem kapaciteta ili visokoomskih djelatnih otpora paralelno
prekidnim mjestima (sl. 4.116). Da bi se prekinuo ostatak struje koja

Slika 4.116. Shema spoja visokonaponskih djelatnih otpora

u sklopci s viSestrukim prekidanjem

nakon gaSanja luka teEe kroz otpoe, potreban je u seriju spojeni rastavljaE koji 6e se otvoriti neposredno nakon gaSenja luka.

Pored nazivnog napona i nazivne struje, nazivna rasklopna mot glavna

je karakteristika sklopke. Rasklopna mot. tropolne sklopke definirana je
kao zbroj rasklopnih moCi triju polova. BuduCi da su polovi medusobno
jednaki, rasklopna moi. sklopke odredena je relacijom

Slika 4.114. Skica komore za gaSenje luka komprimiranim

zrakom s dva pomiEna kontakta i gorenjem luka u atmosferi

gdje su U, linijski napon mreie na mjestu ugradnje sklopke, a I, efektivna vrijednost struje u trenutku otvaranja kontakta. VeliEina struje I ,
odreduje se prilikom ispitivanja sklopke iz oscilograma struje (sl. 4.117).

U trenutku otvaranja kontakta izmjeniEna komponenta ima tjemenu vrijednost I,, a istosmjerna vrijednost I,. Efektivna vrijednost struje iznosi

Linijski napon Up dobivamo iz pretpostavke da je prekidni napon jednak

faznom naponu.
Nazivne rasklopne moki sklopaka normirane su. U tab. 4.15. navedene
su DIN-norme, a u tab. 4.16. IEC-preporuke za visokonaponske sklopke.
Sklopka radena za viSi napon moie se upotrijebiti u mreii niieg napona, ali pri tome treba uzeti u obzir smanjenje njezine rasklopne moki.
U protivnom sluEaju uz smanjenje napona, a uz nepromijenjenu rasklopnu
mot, povekala bi se struja koju sklopka ne bi mogla prekinuti. Unutar
najviSeg (U,) i najniieg napona (Ud) sklopka ima nazivnu rasklopnu mot
uz povekanje rasklopne struje sa smanjenjem napona (sl. 4.118). Pri manjim naponima rasklopna mot sklopke smanjuje se proporcionalno s naponom, jer sklopka nije sposobna da prekine veku struju.
Sklopka mora da ima nazivnu rasklopnu mot za svaki induktivni faktor snage izmedu 0,15 i 1,O. Osim toga sklopka mora biti sposobna da pri

TABLICA 4.15

Preporuka IEC za normiranje sklopaka (iz 1957. godine)

~ a z i v n i , . ~~~~~~~a
napon
snaga
kV
MVA

Nazivna struja A

TABLICA 4.15.

NjemaEkc norme za sklopke (DIN 43610, iz VIII. 1951 godine)

Nazivni

1 Do~uStene
era: 1
Nazivna
1
nice napona rasklop. snaga

MVA

Nazivna struja A

nazivnom naponu uklopi nazivnu uklopnu struju, koja je jednaka 1,8 fistrukoj nazivnoj rasklopnoj struji.
Sklopke upotrebljene za brzo ponovo uklapanje moraju biti sposobne
da nakon prekidanja i ponovog uklapanja isklope struju koja odgovara
nazivnoj rasklopnoj moti sklopke.
Buduti da je mogutnost gaSenja luka ovisna o vlastitoj frekvenciji, o
njoj je ovisna i rasklopna moC sklopke. Ako je sklopka gradena i ispitana
za rasklopnu mot S, uz faktor amplitude yo (4.166) i vlastitu frekvenciju

mreie fp,, njezina rasklopna moh, uz drugi faktor amplitude (y) i drugu
vlastitu frekvenciju (f,), odreduje se iz relacije

gdje je a konstanta ovisna o upotrebljenom mediju za gaSenje luka (za

komprimirani zrak a 2,7kHz, a za ulje a B 170 kHz). Primjer ovisnosti
rasklopne moCi sklopke o vlastitoj frekvenciji mreie prikazan je na sl.

4.119.

Slika 4.117. Odredivanje

rasklopne struje iz oscilograma struje kratkog
spoja (t, momenat otvaranja kontakta)

Slika 4.119. Primjer ovisnosti rasklopne moCi sklopke

o vlastitoj frekvenciji mreie (Lit. 73)

Da bismo definirali vremena koja karakteriziraju rad sklopke, posluiimo se dijagramom sa sl. 4.120. Vrijeme isklapanja moiemo podijeliti na
vlastito vrijeme isklapanja i na trajanje luka. RaEuna se da isklapanje
porinje od trenutka kad sklopka dobije komandu za isklapanje. Analogno
vrijeme uklapanja moiemo podijeliti na vlastito vrijeme uklapanja i na
trajanje luka, koje je znatno krate od trajanja luka za vrijeme isklapanja.
Ako se radi o brzom ponovom uklapanju, treba razlikovati vrijeme prekida (od rastavljanja do ponovog dodira kontakata) i vrijeme beznaponkomanda z a

poroioj

zatwrena
sklopka
castavljonje
kontakata

dodcr kontakata

---

komando z a
hvnafno 99do+ luka
otmna
sklopka

---.
--- -

vladtto wue - t r a p q e

2s isklapponja
Slika 4.118. Ovisnost
rasklopne mo6i (S) i
rasklopne struje- ( I ) o
naponu mreze

luka

vlasttfo vrijeme-

uklwanja

--

tr~janjs
luka

vrijeme uklUpar!ja

vrtjeme

beznaponska pauza

isklopanfb

vrijeme pmkido

Slika 4.120. VremensM dijagram poloiaja kontakata sklopke za vrijeme

isklapanja i ponovnog uklapanja

4.4. MJERNI TRANSFORMATORI

Uredaji za mjerenje i zaStitu u visokonaponskirn postrojenjima ne prikljuEuju se neposredno na vodove visokog napona, jer bi takav prikljuEak
- kad bi i bio izveden - traiio izgradnju vrlo slrupih mjernih instrumenata i releja radi visokih napona (izolacija, dimenzije instrumenata i releja) i velikih struja (presjeci vodifa, sile medu voditima). Da se to izbjegne, upotrebljavaju se mjerni transformatori kojima je zadatak da pogonske struje i pogonske napone transformiraju na veliEine koje omoguCuju upotrebu instrumenata i releja izgradenih za nazivne struje od 5 A
odnosno 1 A, i za nazivne napone od 100 V (u starijim rasklopnim postrojenjima moie se naCi naponske mjerne transformatore za nazivni napon
110 V).
Razlikujemo strujne i naponske transformatore. Prvi sluii za transformaciju struje od velifine koja protjeEe kroz vod, generator ili transformator, na veliEinu koja se moie pustiti kroz instrument ili relej. Druga vrsta
mjernih transformatora - naponski - transformiraju visoki napon na
onaj, koji mogu izdriati uredaji za mjerenje i zaStitu.
B. Stfujni mjerni transformatori
a) Djelovanje

Strujni mjerni transformatori principijelno su izvedeni kao svaki transformator sa ieljezom, a sastoje se od primarnog i sekundarnog namota, te
od ieljezne jezgre od limova (sl. 4.124a). Primarni namot prikljuEen je u
seriju s potrosaEima, odnosno s generatorima, pa struja kroz taj namot
praktiEki ne ovisi o prilikama na sekundarnoj strani. Na sl. 4.124b prikazana je ekvivalentna shema strujnog transformatora, dok je na sl. 4.124~
prikazana ekvivalentna shema za prijenosni omjer 1 : 1.
Promotrimo prilike u strujnom mjernom transformatoru s prijenosnim
omjerom 1 : 1. Na sekundarne stezaljke prikljuEen je mjerni instrument
ili relej irnpedancije Z, a kroz primarni namot teEe struja I,. Dio struje
I, potreban je za odriavanje magnetskog toka, pa mora biti
1,-I. = 1,

. . . (4.194)

gdje su I, struja magnetiziranja, a I, struja u sekundarnom namotu. Relacija (4.194) vrijedi za prijenosni omjer 1 : 1, dok za prijenosni omjer n, : n,
vrijedi
. . . (4.195)
1, nl I. n, = b n2

Da bi kroz impedanciju Z, prikljuEenu na sekundarne stezaljke, protekla

struja I,, potrebno je da na stezaljkama vlada napon U,, koji je jednak
1,Z. Elektromotorna sila E, ve6a je za pad napona u reaktanciji Z, od
napona U,. 0 potrebnoj veliEini elektromotorne sile ovisi indukcija u ieljezu, prema relaciji, koja vrijedi za sinusni napon,

Slika 4.124. Shema spoja (a), ekvivalentna shema

spoja (b) i ekvivalentna shema spoja (c) uz prijenosni omjer 1:l strujnog transformatora

gdje su f frekvencija

(5-9, a

q (me) presjek ieljeza u jezgri za koju je

- prema krivulji magnetiziranja za upotrebljenu vrstu ieljeznih limova

- potrebna odredena struja magnetiziranja I,. Struja magnetiziranja za

promatrani strujni transformator i za konstantnu primarnu struju ovisi,

dakle, samo o impedanciji Z, odnosno pri istim prilikama o naponu U,; pa.
vrema tome i elektromotorna sila E, i napon U,, ovise takoder samo o imhedanciji Z. UsporedujuCi strujni transformator s transformatorom snage
moiemo konstatirati razliku, koia je -posljedica
naEina prikljuEka. Transformator snage prikljuEen je piraielno potrogaEima, odnosnb generatorima, pa promjene na sekundarnoj strani praktiEki ne utjeEu na visinu
napona na primarnim stezaljkama. Prema tome je struja magnetiziranja
praktiEki neovisna o prilikama na sekundarnoj strani transformatora.
S druge pak strane, napon na sekundarnoj strani transformatora snage ako zanemarimo pad napona u transformatoru - ovisi samo o narinutom
naponu na primarnoj strani, dok u strujnom mjernom transfomaturu ako analogno zanemarimo struju magnetiziranja
struja u sekundarnom
namotu ovisi samo o struji u primarnom namotu (koju bi po analogiji
mogli nazvati narinutom strujom).
Iz tih razlika slijedi i razliEito vladanje tih dviju vrsta transformatora
u praznom hodu i kratkom spoju. U praznom hodu kmz primarni namot
transformatora snage teEe struja magnetiziranja, koja ovisi o naponu na
koji je prikljuEen primarni namot. Pri praznom hodu strujnog transforkroz primarni namot teEe struja
matora - otvoren sekundarni namot

I, koju trebaju potroSaei, odnosno koju proizvode generatori. U sekundarnom namotu nema struje, pa nema ni protjecanja koje bi se suprotstavilo
protjecanju primarne struje. Radi toga ukupna primarna struja sluii za
magnetiziranje jezgre, Sto uz I, = 0 izlazi i iz relacije (4.194), odnosno
(4.195), jer je sada I, = I,,.Tolika struja magnetiziranja - kad primarna
struja ostane u granicama nazivne struje strujnog transformatora - dovest Ce do znatnog poveCanja indukcije u ieljeznoj jezgri, Sto Ce s jedne
strane uzrokovati povefanje gubitaka u ieljezu, a s druge povigenje napona na stezaljkama strujnog transformatora.

Da bismo kvalitativno prikazali promjenu napona, podimo od petlje histereze (sl. 4.126a). I sada imamo situaciju koja se razlikuje od one u ufinskim transformatorima, gdje su tok i elektromotorna sila sinusni, dok
struja magnetiziranja sadrii, osim osnovnog vala, i valove trostruke i
viiih frekvencija. Nasuprot tome, u strujnom je transformatoru struja
I,, pa je prema izloienom i struja magnetiziranja I, u praznom hodu
sinusna. Zato tok i elektromotorna sila ne mogu biti sinusni radi oblika
krivulje magnetiziranja, odnosno petlje histereze. Radi nagle promjene
toka u podruEju u kojem je tok blizu vrijednosti nula, dolazi do znatnih
napona, kako je polrazano na sl. 4.126. Napon na sekundarnim stezaljkama bit Ce to veCi, bto je veki broj amperzavoja primarne strane, Sto je
veCi presjek ieljezne jezgre (za istu indukciju veCi tok!) i Sto je manja
sekundarna nazivna struja (viie zavoja sekundarnog namota!).
Jedino efikasno sredstvo sprefavanja takvih poviienja napona jest: ne
ostavljati otvoren sekundarni namot strujnog transfonnatora.
Nasuprot tome nema nikakve opasnosti za strujni transformator ako
su sekundarne stezaljke kratko spojene. Tada je elektromotorna sila u
transformatoru vrlo malena, jer ona treba da iznosi upravo koliki je pad
napona u sekundarnom namotu. Radi toga je i struja magnetiziranja malena. Sekundarnu struju moiemo prema (4.195) prikazati relacijom

pa kad je I, S 0, Sto nastaje kad su sekundarne stezaljke kratko spojene,

sekundarna struja u promatranom strujnom transformatoru ovisi samo
I
Slika 4.125. ~ektorskidijagram
struja i napona u strujnom
transformatoru

PoveCanje gubitaka dovodi do ugrijavanja jezgre. Strujni transformator s vise amperzavoja moie se toliko ugrijati da izgori izolacija i da
ieljezni limovi izmijene magnetska svojstva, fime on, s obzirom na tarnost
mjerenja, postaje neupotrebljiv dok se ne promijeni ieljezna jezgra. Ugrijavanje ieljezne jezgre moiemo pribliino odrediti iz relacije (Lit. 48)

gdje su V f gubici u ieljezu (Wlkg) pri indukciji u praznom hodu. Izraz

(4.197) vrijedi uz pretpostavku da nema odvodenja topline u okolinu, pa.
prema tome daje nepovoljniju sliku od one koju treba ofekivati u stvarnosti.
Napon na stezaljkama transformatora zna porasti toliko da moie ugroziti izolaciju strujnog transformatora, i dovesti u opasnost posluino osoblje.
Elektromotorna sila, a prema tome i napon na sekundarnim stezaljkama
jer se radi o praznom hodu, odredeni su relacijom
Slika 4.126 Primarna struja (i),
tok (@) i elektromotorna sila (e) sekundarno otvorenog strujnog transformatora, te tok (W) i elektromotorna sila (e') sekundarno krat-

kospojenog transformatora

21 Visokonaponska rasklopna postrojenja

321

o primarnoj struji. To vrijedi tim taEnije Sto je veCa nazivna snaga strujnog transfonnatora. Ona, dakle, u normalnom pogonu - i pored kratkospojenih sekundarnih stezaljki - nete postati bitno veta od struje koja
f e tehi kroz sekundarni namot, kad je na njegove stezaljke prikljuEena
reaktancija Z, konaEne velirine. Strujni transformator moie, dakle, trajno
ostati u pogonu s kratkospojenim sekundarnim stezaljkama.
To, medutim, nije sluEaj s uEinskim transformatorom, jer f e kroz njegov sekundarni namot tada protjecati znatno veCa struja nego u normalnom pogonu (i do 20 puta v d a , Sto ovisi o reaktanciji transformatora), a
to bi sigurno dovelo do nedopuStenog ugrijavanja.

magnetiziranja, omjer broja zavoja izvodi se neSto. manji od omjera nazivnih struja. Ako je npr. za navedeni prijenosni omjer struja strujni
transformator izveden s omjerom broja zavoja 1 : 99, sekundarna struja
Ce biti i a oko 10/o veCa nego u sluraju kad bi omjer zavoja bio 1 : 100.

b) Taznost strujnih transfonnatora

Razlikujemo strujnu i kutnu pogreSku strujnih transformatora.

Strujna pogreika u postocima odredena je relacijom

K I2 -I l
100/o
. . . (4.200)
I1
gdje je K prijenosni omjer (omjer primarne i sekundarne nazivne struje),
dok su I, i I , apsolutne vrijednosti primarne i sekundarne struje. Kutna
pogreSka (8) definirana je kutom izmedu primarne i sekundarne struje
(sl. 4.125). Strujna pogreSka je pozitlvna ako je A i (4.200) pozitivno, dok
je kutna pogreSka pozitivna ako sekundarna prethodi primarnoj struji.
Klasa taEnosti strujnog transformatora jednaka je dopuStenoj apsolutnoj strujnoj pogreSci u postocima pri nazivnoj snazi i 120/o nazivne primarne struje. Treba naglasiti da je dopuStena strujna pogreSka jednaka i
za nazivnu struju i za 1200/0 od nazivne struje. Tako npr. strujni
transformator klase taEnosti 1 ima dopuStenu strujnu pogregku od
1/o
za 120/o nazivne stmje. Prema preporukama IEC (iz 1966. godine) razlikujemo slijedeee klase taenosti strujnih transformatora: 0,l; 0,2; 0,s;
1, 3 i 5. Za pojedine klase taEnosti propisane su dopuStene pogreSke u
ovisnosti o struji optereeenja. DopuStene stmjne pogreSke prikazane su na
sl. 4.127a, a dopuStene kutne pogreSke na sl. 4.127b. Za klase 3 i 5 greSka
ne smije biti vefa od 3,0010 odnosno 5,00/0 za podruEje od 0,5 I,, do 1,2 I,,
dok za podruEje ispod 0,5 I, preporuke ne odreduju dopuStenu strujnu
pogregku. Za klase 3 i 5 granice kutnih pogreSaka preporukama nisu ogranif ene.
PogreSke strujnih transformatora ne ovise samo o struji nego i o veliEini impedancije prikljuEene na sekundarne stezaljke, te o faktoru snage
te irnpedancije. Prepomke IEC preciziraju da propisane granice pogreSke vrijede aka se prikljurena impedancija kreCe izmedu '14 do 4/4 nazivne
impedancije (nazivnog tereta) strujnog transformatora, te ako je faktor
snage prikljurene impedancije cos cp = 0,8. Za strujne transformatore
klase 3 i 5 granica se kreke izmedu 2/4 i 414 nazivne impedancije.
Jedna od karakteristika strujnog transformatora jest prijenosni omjer
koji je definiran omjerom nazivne primarne i nazivne sekundarne struje.
Imamo npr. strujni transformator prijenosnog omjera 50015 A. To medut~m
ne znaEi da je omjer broja zavoja u istom omjeru, tj. 1 : 100, vet da je
uz greSku koja je definirana klasom tarnosti - sekundarna struja 100
puta manja od primarne. Da bi se, naime, Sto viSe eliminirao utjecaj struje

Ai

Slika 4.127. Dozvoljene strujne i kutne pogreSke

strujnih transformatora prema njematkim
propisima

Kad bi strujni transformator bio izveden s omjerom zavoja koji je

jednak prijenosnom omjeru struja, strujna pogreSka bi uvijek bila negativna (crtkana krivulja na sl. 4.128). Smanjenjem broja zavoja sekundarnog namota, krivulja koja prikazuje ovisnost pogreSke o opterehenju pom i 2 se prema podruEju pozitivne pogreSke (puno izvurena krivulja n a
sl. 4.128).

Da ukaiemo na ovisnost pogreike strujnog transformatora o faktoru

snage prikljuEene impedancije, posluiimo se sl. 4.129, koja se osniva na
vektorskom dijagramu struja (sl. 4.125). Ako zamislimo da je na stezaljke
sekundarnog namota prikljuEena impedancija konstantnog iznosa, ali promjenljivog faktora snage cos p, elektromotorna sila E uz konstantnu primarnu struju ostat Ce nepromijenjena, pa se ni struja magnetiziranja I,
nece mijenjati. Fazni pomak tp izmedu E i I, ostat Ce takoder nepromijenjen. Vrh vektora struje I,, koja ostaje po iznosu konstantna, opisivat Ce
krug sa srediStem u ishodiStu 0, pa Ce se na tom krugu nalaziti i vrh vek-

Slika 4.129. Ovisnost strujne pogreSke o

faktoru snage impedancije sekundarne
strane stmjenog transfonnatora

pa uz struju I,, snaga koja se prenosi na sekundarnu stranu iznosi

Potrebna snaga na sekundarnoj strani strujnog transformatora moie

se prikazati relacijom
. . . . (4.203)
P, = IZ2(2, 2)

Slika 4.128. Utjecaj smanjenja broja zavoja

sekundarnog namota

tora ,I: koji je jednak razlici izmedu I, i I,. Ako se promijeni kut q, struja
I,' zatvarat Ce nov kut p sa smjerom elektromotorne sile, a to Ce odredivati
i novu taEku na krugu 1. Ako sada nacrtamo krug 2 sa sredigtem u A (vrh
vektora struje magnetiziranja), ali sa istim polumjerom kao i krug 1 (veliEina struje I,), razmak izmedu krugova u smjeru struje 1,'predstavljat Ce
veliEinu strujne pogregke, jer kad ne bi postojala pogreska, bilo bi I,' = I,.
Najvefa strujna pogreika pojavit Ce se kad bude 9 = y, dakle pri izrazito
induktivnom optereCenju strujnog transformatora.

!I
I

c) Snaga strujnog transformatora

Prema (4.196) elektromotorna sila u sekundarnom narnotu jest

E, = 4,44 n, f q B V

. . . (4.201)

gdje su 2, i Z impedancije definirane na sl. 4.124. PoveCanjem, dakle,

impedancije prikljuEene na sekundarne stezaljke povetava se i potrebna
snaga koju transformator mora da prenese na sekundarnu stranu. TO
praktiEki znaEi da je za veCi broj mjernih instrumenata i releja prikljuEenih na sekundarnoj strani strujnog transformatora potrebna i veCa
snaga (oni se uvijek spajaju u seriju, jer se tako osigurava protjecanje iste
struje kroz sve prikljuEene instrumente i releje). Da bi se tada odriala
pogreSka unutar dopuStenih granica, mora struja magnetiziranja ostati
malena, Sto se postiie malom indukcijom B, pa je potrebno radi veCe
snage strujnog transformatora poveCati presjek q ieljezne jezgre. Prema
tome konstrukcija strujnog transformatora ovisi o potrebnoj snazi na
sekundarnoj strani.
MoguCnost prijenosa snage na sekundarnu stranu vet izvedenog strujnog transformatora ovisi o produktu indukcije B i struje I,, jer su sve
ostale veliEine u (4.202) za izvedeni transformator konstante. Ovisnost
snage strujnog transformatora o indukciji B, odnosno o elektromotornoj
sili E, (ona je proporcionalna s indukcijom), moie se uoEiti pomoCu krivulje magnetiziranja (sl. 4.130). Razmatranje taEno vrijedi uz pretpostavku
da je struja magnetiziranja I, u fazi sa strujom I,. Promatrajmo, dakle,
strujni transformator kroz Eiji primarni namot protjeEe struja I,, te poveCavajmo postepeno impedanciju Z. Za malu impedanciju bit Ce potrebna
i mala elektromotorna sila, prema tome i mala indukcija B,, te mala struja
magnetiziranja I, (sl. 4.130a). Snaga P, (4.202) proporcionalna je povrSini
pravokutnika osnovice I, i visine B,. PoveCanjem impedancije Z (sl.

4.130b) raste indukcija, ali i pored smanjenja struje I, raste snaga koja
se prenosi na sekundarni namot. Taj porast snLa,geP, postiiat te se sve dok
porast indukcije ne bude kompenziran porastom struje magnetiziranja.
Daljnjim porastom impedancije Z (sl. 4.130c), a radi zasikenja ieljezne
jezgre, naglo ke rasti stmja magnetiziranja, pa be sekundarna smga po-

Kao Sto se vidi, o sekundarno prikljuEenoj impedanciji ovisi struja

magnetiziranja, pa prema tome i pogreSka strujnog transformatora. Radi
toga je prilikom odredivanja karakteristika strujnog transformatora potrebno znati kakvi fe instrumenti ili releji i koliko Ce ih biti prikljuEeno
na sekundarnu stranu strujnog transformatora, jer o tomu ovisi njegova
konstrukcija. Nazivnu sekundarnu snagu strujnog transformatora, Sto je

Slika 4.131. Primjer ovisnosti sekundarne snage (P2) stmjnog

transformatora o elektromotornoj
slici (E2)odnosno o indukciji (B)

maksimalna snaga do koje se moie opteretiti strujni transformator ako se

ieli ostati u granicama pogreike, moie se definirati na dva naEina: stariji
je pomofu nazivne impedancije Z, koja se maksimalno smije prikljuEiti
na sekundarne stezaljke (nazivnu impedanciju nazivamo i nazivnim bremenom) i noviji, pomoCu nazivne snage. Nazivna snaga definirana je
relacijom
. . . (4.204)
P,, = IZn2Z, VA
'

gdje je I,, nazivna sekundarna struja.

d) Vladanje strujnog transformatora pri poveeanoj primarnoj struji

Slika 4.130. Prikaz sekundarne snage

strujnog transformatora u ovisnosti
o prikljutenoj impedanciji na sekundarnim stezaljkama uz pretpostavku da j e II u fazi s I,,

stajati sve manja, dok za Z = oo n e postane jednaka rnuli. Na sl. 4.131.

prikazan je primjer ovisnosti sekundarne snage o elektromotornoj sili.
Treba napomenuti da dijagrami na sl. 4.130. s obzirom na struje prikazuju
odnose za prijenosni omjer 1 : 1. Za drugi prijenosni odnos trebalo bi
umjesto sa strujama, raEunati s amperzavojirna.

Za vladanje strujnog transformatora u pogonu nisu vaine samo njegove karakteristike opterefenja do nazivne struje, veC i karakteristike
strujnog transformatora kad kroz primarni namot protjeEu struje znatno
vefe od naziunih.
PoveCanjem primarne struje, uz konstantnu impedanciju na sekundarnoj strani, raste pogreSka strujnog transformatora. Ako prirnarna struja
toliko naraste da indukcija znatno prede koljeno na krivulji magnetiziranja, porast sekundarne struje bit Ce proporcionalan s porastom primarne struje, jer tre se tada strujni transformator vladati kao transformator bez ieljeza. Sekundarna struja ne teii, dakle, k nekoj graniEnoj
vrijednosti. Ovisnost sekundarne struje o primarnoj prikazana je na sl.
4.132. Na ordinati je relativna sekundarna struja (omjer izmedu stvarne,
I,, i nazivne sekundarne struje I,,), a na apscisi relativna primarna struja
(omjer izmedu stvarne, I,, i nazivne primarne struje I,,), da bi se eliminirao utjecaj prijenosnog omjera. Na sl. 4.132. oznaEeno je podruEje nazivnih struja (I,lI,, = 1 i I,lI,, = 1). Crtkani pravac predstavljao bi ovisnost
relativnih struja, kad bi strujna pogreika bila jednaka nuli (A i = O),
odnosno kad bi relativne struje bile jednake. Ovisnost prikazanu na sl.
4.132. nazivamo i nadstmjnom karakteristikom strujnog transformatora.

Vladanje strujnog transformatora u podruEju struja iznad nazivne

karakterizirano je strujnimviSekratnikom (n). To i e vigekratnik primarne
nazivne struje (odnosno relativna primarna struj a I,/I,,), pri ko j emu stru j na pogreSka, uz sekundarno prikljuEenu nazivnu impedanciju, iznosi 10/o.

gdje je Z, stvarno prikljuEena impedancija. Pribliino relacija vrijedi, jer

s prikljufkom manje impedancije postaje i potrebna elektroniotorna sila
manja, a time i struja magnetiziranja, Sto izaziva i manju pogresku. U
stvarnosti dolazi do neSto veCeg strujnog viSekratnika (10 do 20/o) nego
Sto se dobiva prema (4.205) radi toga, jer struja magnetiziranja nije
proporcionalna s elektromotornom silom. Na sl. 4.134.,' prikazane .su
nadstrujne karakteristike strujnog transformatora za nazivno breme
Z, = 3,6 9,iz kojih je vidljiv utjecaj bremena na strujni viSekratnik..

Slika 4.132. Ovisnost relativne sekundarne

struje (12/11,2) o relativnoj primarnoj struji
(Ii/Ini). Crtkani pravac vrijedi za strujni
transformator bez strujne pogreSke

Pri odredivanju strujnog viSekratnika moiemo upotrijebiti nadstrujnu

karakteristiku strujnog transformatora. Na sl. 4.133, osim pravca A i = 0
koji prikazuje ovisnost relativnih struja transformatora bez strujne pogreSke, ucrtan je i pravac za negativnu strujnu pogreSku od 10/o (A i = 10/o),
koji je dobiven smanjenjem ordinata pravca Ai=O za 10/o. Apscisom taEke
u kojoj se sijete nadstrujna karakteristika s pravcem A i = 10/o odreden
je strujni vEekratnik. Za strujne transformatore, kojih su nadstrujne karakteristike prikazane na sl. 4.133a i 4.133b, iznosi n = 4 odnosno n = 10.

In1

Slika 4.134. Ovisnost strujnog viSekratnika o bremenu na sekundarnoj strani strujnog transformatora

Slika 4.135. Prirnjer promjene hmpedancija brojila i nadstrujnog releja u sluEaju poveCanja sekundarne struje (Lit. 48)

Prerna preporukama IEC (iz1966. godine) razlikujemo strujne transformatore za mjerenje i strujne transformatore za zaStitu, pa su i posebno
definirane karakteristike transformatora u podrueju iznad nazivne struje.
U tom podruEju vladanje strujnog transformatora za mjerenje
karakterizirano je nazivnom sigurnosnom strujom (I,,),koja je definirana
kao prirnarna struja kod koje produkt sekundarne struje Ins i nazivnog
prijenosnog omjera K, nije veEi od 0,9 Iis. Ako prijenosni omjer napiSemo pomoCu nazivnih struja dolazimo do relacije

01~/1,,5
0
5
I0 f 1 / f n 1 f5
Slika 4.133. Nadstrujne karakteristike strujnih transformatora:
a) n = 4, b) n = 10
Posebno treba naglasiti - iako je to veC spomenuto - da je strujni

4 5

viSekratnik ovisan o prikljuEenoj impedanciji, pa ako nije posebno napomenuto, strujni viSekratnik se odnosi na nazivnu impedanciju Z,. Ukoliko
na sekundarnu stranu nije prikljuEena nazivna impedancija, novi strujni
viSekratnik moie se pribliino odrediti iz relacije

gdje je F, faktor sigurnosti definiran omjerom nazivne sigurnosne struje

i nazivne primarne struje strujnog transformatora, Sto nije niSta drugo
nego veC definirani strujni vigekratnik. Standardne vrijednosti faktora
sigurnosti su F, = 5 i F, = 10.
Da bi se uzeo u obzir utjecaj viSih harmoniEnih Elanova sekuhdarne
struje, koji se pojavljuju zbog zasieenja ieljeza pri velikim stnijama, navodi s e - prema preporukama IEC za strujne transformatore za zaStitu
- sloiena pogreSka definirana izrazom

koja je odredena kao omjer efektivne vrijednosti razlike izmedu trenutnih

vrijednosti sekundarne struje pomnoiene nazivnim prijenosnim omjerom
i trenutnih vrijednosti primarne struje (vrijednost korijena u relaciji
za pi,) i efektivne vrijednosti primarne struje (XI). S obzirom na sloienu
pogrelku, preporuke razlikuju dvije klase tafnosti (5P i lop), koje su definirane dopuitenom sloienom pogreikom od 5Vo i 10/o. NajveCa primarna struja, uz koju strujni transformator ima dopuStenu slofenu p9greiku,
nazvana je nazivna primarna granicna struja tafnosti. Omjer izmedu
nazivne primarne, granice struje tafnosti i nazivne primarne struje strujnog transformatora nazvan je granifnim faktorom tafnosti. Standardne
su vrijednosti toga faktora: 5, 10, 15, 20 i 30. Granifni faktor taPnosti
analogan je, dakle, strujnom vigekratniku s razLikom da je definiran
sloienom, a ne strujnom pogregkom, te da se uvodi - pored klase tafnosti 10P - jog i klasa 5P. Preporukama je takode odredena klasa taPnosti
pri nazivnoj struji, pa klasa 5P ima dopuitenu strujnu pogreSku pri na3O/o
zivnoj struji od -t 1010 (klasa I), a klasa 10P strujnu pogreSku od
(klasa 3).
Izborom strujnih transformatora s malim strujnim visekratnikom Stite
'se prikljueeni instrumenti od prevelikih struja. Ta zaStita samo je prividna, ako se na sekundarne stezaljke prikljufi manja impedancija od
nazivne. Radi toga je potrebno - ako prikljuceni instrumenti nemaju
dovoljnu impedanciju - prikljueiti u seriju dodatnu impedanciju. Pri,
razmatranju ispunjenja zahtjeva za ispravno optereeenje strujnog transformatora, treba u nekim s1ueajevin;la uzeti u obzir da se prilike u instrumentima i relejima sa ieljezom mijenjaju s porastom struje. Induktivni
pad napona ne raste proporcionalno sa strujom radi zasiCenja ieljeza, Sto
je ekvivalentno smanjenju impedancije s porastom struje. Na sl. 4.135.
prikazana je promjena impedancije jednog brojila i jednog nadstrujnog
ieleja.
Povekanjem sekundarne struje raste i elektromotorna sila. Ona je
proporcionalna struji, .aka je sekundarna irnpedancija konstantna. TO
dovodi do znatnog povebanja sekundarnog napona, pogotovo kad se radi
o vebim snagama strujnog transformatora. VeCa snaga, naime, znafi i
veCe nazivno breme, koje uz istu sekundarnu struju traii veCi sekundarni

e) Karakteristike strnjnog transformators

S obzirom na aparate koji Ce biti prikljufeni na sekundarnu stranu

strujnih transformatora, te s obzirom na prilike u strujnom krugu u
koji Ce biti ukljufen primarni namot strujnog transformatora, treba odabrati takve karakteristiie strujnog transformatora koje ke osigurati potreban stupanj taenosti i potrebnu sigurnost u pogonu.
Da se strujni transformator potpuno definira potrebno je - osim
nazivnog napona i frekvencije mreie - poznavati slijedeke karakteristike: prijenosni omjer, klasu tafnosti, nazivnu snagu, strujni visekratnik,
termifku granifnu struju i dinarnieku granifnu struju.
Primarna nazivna struja odabire se prema maksimalnoj struji koja
tefe kroz primarni namot u normalnom pogonu. Vaino je primarnu nazivnu struju odabrati tako da se maksimalna struja u normalnom pogonu
znatno ne razlikuje od nje. Osobito treba izbjegavati izbor strujnih transformatora znatno veCe nazivne struje, radi eventualnog kasnijeg proSi-

renja, jer be to nepotrebno dovoditi do znatnijih greiaka mjerenja, POgotovo pri malim opterekenjima. Pri izboru primarne nazivne strule
treba imati u vidu i Einjenicu da su strujni transformatori gradeni tako
da mogu trajno izdriati i 20/0 veku struju od nazivne.
Strujni transformatori se izvode za slijedeke primarne nazivne struje:
10-12,5-15-20-25-30-40-50-60-75

te za 10 ili 100 puta vece struje. Deblje otisnute vrijednosti feSCe se upotrebljavaju. Ima slueajeva kad se upotrebljava transformator primarne nazivne struje i od 5 A, pa i niie, da bi se odijelio visoki napon od mjerenja i zaStite.
Kao sekundarna nazivna struja odabire se normalno 5 A, a u nekim
slueajevima i 1 A. Za velike primarne nazivne struje (4000 A i vise) odabire se sekundarna nazivna struja i od 10 A.
Strujni transformatori sekundarne nazivne struje 1 A upotrebljavaju
se u slufaju v k i h udaljenosti izmedu strujnih transformatora i na njih
prikljufenih instnunenata i releja, kako bi se uz iste gubitke mogli upotrijebiti spojni vodovi manjeg presjeka.
Upotrebom strujnih transform.~tora s nazivnom sekundarnom strujom od 1 A dolazi se - pri vecim snagama strujnih transformatora i
vekim strujnim viSekratnicima - u slufaju kratkog spoja do nedopuSteno visokih napona na sekundarnim stezaljkama. Ispitni napon sekundarnog dijela strujnih transformatora i na njih prikljufenih instrurnenata i releja iznosi 2000 V. Ako npr. upotrijebimo strujni transformator
snage 240 VA, uz nazivnu sekundarnu struju od 1 A napon na sekundarnoj
strani iznosit Ce 240 V. Pri npr. desetorostrukoj sekundarnoj struji, do
koje moie lako doki u sluEaju kratkog spoja, kad je strujni viSekratnik
n = 10, napon bi porastao na 2400 V, kad bi napon na sekundarnim stezaljkarna bio sinusan. BuduCi da pri tolikoj struji dolazi do zasiCenja
jezgre, napon Ce biti joS vebi od 2400 V, Sto Ce lako dovesti do proboja
izolacije. Da s e postigne sigurnost, mwa biti ispunjena nejednaiba.

gdje je Ik efektivna,vrijednost izmjeniEne komponente struje kratkog spoja. Produkt I k i omjera I,,/I,, predstavlja struju u slueaju kratkog spoja,
koja bi tekla u sekundarnom namotu kad bi pogrebka bila jednaka nuli.
Na taj naEin rarunamo s veCom strujom u sekundarnom namotu od one
koja Ce stvarno kroz njega protjecati, pa to unosi u raeun izvjesnu sigurnost.
Strujne transformatore sa sekundarnom nazivnom strujom 1 A treba,
dakle, samo tamo upotrebljavati gdje se ne pojavljuju vrlo visoke struje
kratkog spoja i gdje se mofe iziki s manjim nazivnim snagama strujnog
transformatora. Spomenuti uvjeti gotovo su uvijek ispunjeni u rasklopnim postrojenjima iznad 60 kV
Radi sniienja sekundarnog napona moie se u slueaju vrlo visokih
primarnih nazivnih struja (4000 A i viSe) odabrati takoaer sekundarna
nazivna struja od 10 A, jer tada uz isti broj zavoja primarnog namota
napon E, (4.201) postaje za 50/o manji.

Cesto se zbog budubeg proSirenja mreie ieli imati prespojiv strujni

transformator. Takav be transformator neposredno nakon postavljanja
raditi s manjom primarnom nazivnom strujom, dok be. kasnije, kad opterekenje poraste, nakon prespajanja moCi biti upotrebljen za veCu primarnu nazivnu struju. Pri tome ne treba zaboraviti da u svakom slufaju
sekundarna nazivna struja mora ostati nepromijenjena, jer i nakon prespajanja ostaju isti instrumenti i releji. Prespajanje se normalno vrSi na
primarnoj strani.

Slika 4.136. Strujni transformator prespojiv u omjeru

1:2 na strani primarnog namota

Primjer prespajanja na primarnoj strani pokazan je na sl. 4.136.

Prikazani strujni transformator moie se prespojiti u omjeru 1 : 2. Tako
npr. prijenosni omjer moie biti 10015 A i 20015 A. Za manju primarnu
struju oba dijela primarnog namota spojena su u seriju (sl. 4.136a), dok
su za vebu dijelovi primarnog namota paralelno spojeni (sl. 4.136b). Na
analogan nafin moie se ostvariti prespajanje primarnog napona u omjeru
1 : 2 : 4. Prespajanjem na primarnoj strani ne mijenja se broj amperzavoja, pa radi toga ne dolazi ni do promjene snage ni do promjene pogreSke.
a)
IOO/SA

b)
200/5~

naravno uz odrianje iste pogreSke. Ako je npr. transformator prespojiv

u omjeru 1 : 2, sa smanjenjem prirnarne nazivne struje na polovinu smanjuje se i nazivni broj ampenavoja. Radi toga dolazi do smanjenja nazivne snage strujnog transformatora na fetvrtinu. Do smanjenja snage
dolazi zbog smanjenja broja zavoja na polovinu (4.202) i radi isto tolikog
smanjenja indukcije, Hto je nuino da se postigne potrebno smanjenje
struje magnetiziranja (4.195), kako bi se odriala klasa tafnosti. S druge
pak strane, ako strujni transformator, prespojen na manji prijenosni
omjer, ima npr. strujni viSekratnik n = 10, taj isti transformator kad bude
radio s dvostrukim prijenosnim omjerom, uz iste prikljuEne instrumente
ili releje, imat be pribliino dvostruk strujni viiekratnik (n = 20). Tada
je naime prikljutena tetiri puta manja impedancija od one koja odgovara nazivnoj snazi, ako je bila postignuta nazivna snaga za manju primarnu nazivnu struju. Radi toga se normalno ne izvode strujni transformatori sa sekundarnim prespajanjem, osirn u slu6ajevima kad ne postoji
moguCnost prespajanja na primarnoj strani (Stapni strujni transformatori).
U rasklopnim postrojenjima strujni transformatori klase taEnosti 0,5
upotrebljavaju se samo za prikljueak brojila kad se traii velika tafnost,
npr. za obrafun potrognje energije vrlo velikih potroSafa. Strujni transformatori klase 1 dolaze u obzir za pogonska mjerenja, pogotovo za
mjerne instrumente i releje koji pored strujnog irnaju i naponski svitak,
pa na taenost njihova pokazivanja ne utjefe samo strujna, veb i kutna
pogrebka. Na strujne transformatore klase 3 prikljufuju se obifno releji
koji imaju samo strujni svitak.
Naravno da Ce se na strujni transformator klase 1 prikljueiti npr.
i ampermetar (ima samo strujni svitak);ako je takav strujni transformator trebalo upotrijebiti radi drugih mjernih instrumenata.
Po,trebna nazivna snaga transformatora odreduje se prema potroSnji
instrumenata i releia.
" , koii
" be biti ~rik1iuEen.ina struini transformator.
Pri tome ng treba zanemariti potrAak ;vodovima k<ji spajaju strujne
transformatore s instrumentima .i relejima. U tab. 4.17. navedene su graTABLICA 4.17.

Potrognja instrumenata i releja koji s e prikLiuEuju na strujni

transformator
Mjerni instrument ili relej

Slika 4.137. Primjer strujnog

transfdrmatora s otcjepima na
sekundarnoj strani: (a) spoj za
prijenosni omjer 10015 A, (b) spoj
za prijenosni omjer 20015 A

Prelazom na manji prijenosni omjer pomocu otcjepa na sekundarnom

namotu (sl. 4.137) smanjuje se nazivna snaga strujnog transformatora,

Pokazni ampermetar
Registracioni ampermetar
Pokazni vatmetar po fazi
Registracioni vatmetar po fazi
~ j e l a t n oi jalovo brojilo po fazi
Nadstrujni relej
Termirki relej
Diferencijalni relej
Usmjereni relej
Distantni relej

PotroSak VA
0,7

3
1

. .. 3

... 4
... 3
3
1

... 10
186
2 ... 10
6 ... 20
7

nice potroSnje u VA za pojedine vrste mjernih instrumenata i releja.

Tafne podatke treba uzeti iz list2 tvornica.
S obzirom na strujni vigekratnik, razlikujemo strujne transformatore
za prikljurak mjernih instrumenata i za prikljuEak releja. Radno podruEje
instrumenata i brojila poklapa se s normalnim podruEjem rada strujnih
transformatora, tj. izmedu 10 i 120/0 nazivne struje. Znatno veCe struje
od nazivnih Stetne su za mjerne instrumente, jer razvijaju prevelike zakretne momente, pa mogu dovesti do mehanifkog ostekenja instrumenta.
U brojilima, osim toga, zbog previsoke magnetske indukcije, moie doCi
joS i do oSte6enja ieljeznih jezgri, Sto dovodi do netaEnog rada brojila.
Tako oSteCeno brojilo moie dulje vremena ostati u pogonu a da se nastala pogreSka ne opazi. Radi toga se preporufuje, da se upotrebe strujni
transformatori sa strujnim vigekratnikom manjim od 5 ( n < 5).
Nasuprot tome, za strujne transformatore na koje Ce biti prikljufeni
releji, od velike je vainosti Sto vjernija transformacija u podrufju velikih
struja, jer to osigurava ispravan rad releja. PreporuEuje se da za nadstrujne nezavisne releje i za termiEke releje bude n
5, ali manji od 10,
za prikljuEak diferencijalnih i o struji zavisnih releja n
10, dok za prikljufak distantnih releja joS vedi.
TermiEka granika struja (It,,) najveka je efektivna vrijednost primarne struje koju strujni transformator pri kratkospojenom sekundarnom namotu moie izdriati 1 sekundu, a da se ne ugrije iznad dopuStene
temperature. TermiEka granifna struja kreke se obiEno izmedu 60 i
120 x I,,, Sto ovisi o izvedbi. TaEan podatak naveden je u listama tvornica.
Ukoliko kratki spoj traje dulje od 1 sekunde, nova termifka granica
odreduje se i
z formule

>

>

gdje je t trajanje kratkog spoja.

Dinamifka granifna struja (Idin)strujnog transformatora tjemena je
vrijednost koju moie strujni transformator izdriati (pri kratkospojenom
sekundarnom namotu), a da ga ne oStete sile koje uzrokuje ta struja.
Ako se radi o Stapnom transformatoru koji ima primarno samo jedan
vodif, njegova dinamifka graniirna struja praktiEki je neizmjerno velika.
Ostali strujni transformatori izvode se za dinamieke graniEne struje od
200 do 250 x I,,. TaEan podatak moie se naCi u listama tvornica.
Prilikom izbora strujnih transformatora potrebno je kontrolirati da
li Ce odabrani transformator izdriati struje kratkog spoja. TermiEka graniEna struja mora biti veCa od struje mjerodavne za ugrijavanje za vrijeme trajanja kratkog spoja, dok dinarniEka graniEna struja odabranog
strujnog transformatora mora biti v&a od udarne struje kratkog spoja.
Postavljanjem medutransformatora (primjer je prikazan na sl. 4.138)
moguCe je promijeniti prijenosni qmjer. Postavljanje medutransformatora
dolazi u obzir za neka mjerenja (mjerenja zbroja snaga i zbroja energije) i za neke zaStitne uredaje (diferencijalna zaStita), te u sluEajevima
kad se ieli zaitititi mjerni instrument od prevelikih struja, koje su posljedica visokog strujnog viSek atnika glavnog strujnog transformatora.

Postavljanjem medutransformatora dobivamo kaskadni spoj strujnih

transformatora, pa glavni strujni transformator treba da pokrije i cijeli
vlastiti potroSak medutransformatora. PogreSke glavnog transformatora
i medutransformatora zbrajaju se, pa ako svaki za sebe ima klasu taE-

T-TW
Slika

medutransformator

Primjer spoja strujnog

medutransf ormatora

4.138.

nosti 0,5, cijeli slog ima klasu tafnosti 1. Strujni vigekratnik sloga (na
sekundarnoj strani medutransformatora) niii je i od onog strujnog transformatora koji ima manji strujni vsekratnik. Ako glavni strujni transformator ima n = 10, a medutransformator n = 4, slog 6e imati n (4,
jer se pogregke zbrajaju.
g) Izvedbe strujnih transformatora

Strujni transformatori izvode se kao suhi, zamkasti, Stapni i malouljni.

Glavna je izolacija suhih strujnih transformatora (sl. 4.139) naroEito
oblikovan porculanski izolator. Sekundarni namot sa ieljeznom jezgrom
smjeiten je u popreEnoj rupi. Malih je dimenzija i moie se montirati u
bilo kojem poloiaju. Izraduje se za nazivne napone do 35 kV, ali samo
za unutarnju montaiu.

Slika 4.139. Suhi strujni transformatv

za nazivni napon 10 kV (proizvod
~RadeKonEar~)
Primarni namot zamkastih strujnih transformatora namata se kroz
dva provodna izolatora. Zbog velikih mehaniEkih naprezanja koja se
javljaju unutar zamke kada kroz nju teku struje kratkog spoja, pmvodni s e izolatori pojaEavaju metalnim konstrukcijama na glavama i u
sredini. Zamkasti strujni transformatori ugraduju se tarno gdje je nepo-

godna Stapna izvedba radi malih primarnih struja ili gdje je potrebna
moguknost prespajanja na primarnoj strani. Za male primarne struje
Stapni strujni transformator ima i malo amperzavoja, pa su nepogodni
ako je potrebna veka nazivna snaga (4.202). Prespajanje na primarnoj

strani zamkastih strujnih transformatora mogube je izvesti, ali se pojavljuju izvjesne poteSkoke jer se - radi ulaza na jednoj, a izlaza na drugoj
strani - primarni namot ne moie podijeliti na dva jednaka dijela (Lit.
48). Zamkasti strujni transformator moie se montirati u bilo kojem paloiaju, a izvodi se za napone do 35 kV.

Slika 4.142. Malouljni s t m j n i transformator za nazivni napon 10 kV (proizvod

~ R a d eKoneara)
Slika 4.140. Zamkasti strujni transformator za
nazivni napon 10 kV (proizvod rRade Konfar4

Stapni strujni transformatori (sl. 4.140. i 4.141) upotrebljavaju se gdjegod je to mogube s obzirom na veliEinu struje, radi praktiEki neizmjerne
velike dinamiEke graniEne struje. Normalno se, naime, takvi transformatori
izvode za primarne nazivne struje od 100 A i viSe. Budubi da je primarni

Slika 4.143. Malouljni strujni transformator za nazivni napon 220 kV

(proizvod aRade KonEara)

Slika 4.141. Stapni strujni transformator za nazivni

napon 35(30) kV (proizvod .Rade KonEaru)
27, Visokonaponska rasklopna postrofenja

z-

jeZqm
sekundarni
namot 2
iezgra 2

U malouljnim strujnim transformatorima oba izvoda prolaze paralelno kroz zajedniEki izolator. Za niie napone do 35 kV izvode se s metalnim kotlom u kojemu su smjeSteni namoti i ieljezna jezgra (sl. 4.142),
dok se za viSe napone (60 kV i viSe) i namoti i jezgra nalaze u izolatoru
(sl. 4.143), dok su u novijim izvedbama namoti i jezgra, smjeiteni u kotlu
na dnu izolatora.
Za unutarnju montaiu i za napone do 35 kV izvode se strujni transformatori od umjetnih smola.
Vrlo Eesto se izvode stmjni transformatori sa dvije jezgre, koje imaju
razliEite mjerne karakteristike (najEeSCe razliEite strujne viiekratnike).
Obje jezgre imaju zajedniEki primarni namot (sl. 4.144).
h) Uzemljenje strujnih transformatora

Slika 4.144. Primjer izvedbe strujnog

transformatora s dvije jezgre

namot izveden od samo jednog vodifa, Stapni transformatori mogu se

prespajati samo sekundarno, a mogu se ugraditi u bilo kojem poloiaju.
Normalno se izvode za napone do 35 kV.
T

.t

Metalno kuCiSte i jednu od sekundarnih stezaljki strujnog transformatora treba neposredno uzemljiti, da bi se posluino osoblje zagtitilo u
sluEaju spoja izmedu primarnog i sekundarnog namota. ObiEno se na
svim strujnim transformatorima u rasklopnom postrojenju uzemljuje ista
sekundarna stezaljka, i to ona koja se ne nalazi na strani sabirilica.
Ovdje treba napomenuti da se kod nas primarne stezaljke strujnog
transformatora oznaEavaju velikim slovima K i L , a sekundarne malim
slovima k i 1. IEC preporuEa oznake PI i P2 za primarne,'a Sli S2 za
sekundarne stezaljke.
Na sl. 4.145. prikazani su spojevi strujnih transformatora za mjerenje
struje u jednoj, dvije i sve tri faze. U svim sluEajevima jedna od sekundarnih stezaljki spojena je na stezaljku za uzemljenje, koje su preko
zajedniEkog voda uzemljene.
C. Naponski mjerni transformatori
a) Djelovanje i karakteristike

Naponski mjerni transformator izveden je kao normalan transformator snage koji je prikljuEen paralelno s potroSaEima na praktiEki konstantan napon. Osnovna je razlika izmedu njega i transformatora snage
da je relativno slabo optereCen, kako bi pogreSka mjerenja ostala malena.
Struja magnetiziranja ovisna je samo o primarnom naponu.
Prijenosni omjer naponskog transformatora definiran je omjerom nazivnog primarnog i nazivnog sekundarnog napona. Nazivni primarni
napon jednak je ili linijskom nazivnom naponu mreie (npr. 110 kV) ako se radi o dvopolno izoliranom naponskom transformatom - ili
faznom nazivnom naponu (npr. l l ~ / f l k ~ali
, i tada transformator mora
biti dimenzioniran da moie trajno izdriati napone 110 kV) - ako se
radi o jednopolno izoliranom naponskom transformatoru. U prvom sluEaju sekundarni nazivni napon uvijek je 100 V, a u drugom je uvijek

1oo/v5 v.

Naponska pogreSka naponskog transformatora definirana je analogno

strujnoj pogreSci strujnog transformatora. Odredena je relacijom
Slika 4.145. Shema spoja strujnih transformatora: za sluraj
(a) mjerenja u jednoj fazi, (b) u dvije faze i (c) u sve tri
faze

gdje je K prijenosni omjer. Kutna pogreSka definirana je analogno istoimenoj pogreSci strujnog transformatora.
I sada je klasa tafnosti jednaka naponskoj pogregci u procentima pri
Prema njemaEkim pronaponu koji je u granicama od 0,8 U,, do 1,2 U,,,.
pisima razlikujemo slijedebe klase tafnosti naponskih transformatora:
0,l; 0,2; 0,5; 1 i 3. DopuStene kutne pogres'ke su redom prema klasi: 5',
lo', 20' i 40', dok za klasu 3 nije odredena dopuStena kutna pogregka.
U pripremi su preporuke IEC o naponskim transformatorima, koje
predvidaju iste klase taEnosti kao i njemaEki propisi.
Nazivna snaga (u VA) naponskih transformatora jest snaga kojom
se moie opteretiti transformator, a da pogreSka ne prede dopuStenu granicu. Pri vebim opterebenjima pogreSka naponskog transforrnatora raste
s povekanjem opterebenja, pa za dvostruko opterekenje moie doseki i tri
puta veku pogres'ku. GraniEna termiEka snaga naponskog transformatora
jest ona snaga kojom se transformator moie trajno opteretiti, a da temperatura ne prede dopuStenu granicu. Ta snaga je obiEno nekoliko puta
veka od nazivne snage naponskog transformatora. Potrebna nazivna snaga
odreduje se prema potroSku instrumenata i releja koji be biti prikljuEeni
na sekundarnu stranu naponskog transformatora. Informativni podaci o
potrogku navedeni su u tab. 4.18.
TABLICA 4.18.

PotrGnja instrumenata i releja koji se priklju6uju na naponski

transformator

Mjerni instrument ili relej

Pokazni voltmetar
Registracioni voltmetar
Pokazni vatmetar, po fazi
Registracioni vatmetar, po fazi
Djelatno ili jalovo brojilo, po fazi
Mjerilo frekvencije
Sinhronoskop
Podnaponski relej
Usmjereni relej
Distantni relej

I
I

Oba tipa naponskih transformatora mogu se upotrijebiti za mjerenje

u trofaznom sistemu i to spajanjem u slog naponskih transformatora. Da
bismo ostvarili slog naponskih transformatora, potrebna su dva dvopolno

... 10

... 10

. 5
...13
3
. . 1,5
10.
... 7
... 8
1

1,5..
2
1

1
1

...
.

Naponski transformatori odredeni su, dakle, slijedekim karakteristikama: prijenosnim omjerom, klasom tafnosti i nazivnom snagom.
b) Izvedbe naponskih transformatora

Razlikujemo dva tipa naponskih transformatora: dvopolno izolirani

i jednopolno izolirani.
Dvopolno izolirani naponski transformator (sl. 4.146) ima dva visokonaponska prikljufka, dok jednopolno izolirani (sl. 4.150) irna samo
jedan visokonaponski prikljufak, jer drugi je kraj visokonaponskog namota spojen s metalnim kuCiStem i uzemljen.

tm[nstom

izolirana (sl. 4.147a), odnosno tri jednopolno izolirana (sl.4147b) naponska transformatora. U prvom slufaju mogu se mjeriti samo linijski, a u
drugom i linijski i fazni naponi.

Potroiak VA
1

f~lo'+

Slika 4.146. Malouljni dvopolno izolirani naponski

transformator za nazivni napon 35 (30) kV (proizvod aRade KonEarcO

napo[;
slog dvopolno izoliranih

usr
v

slog jednopdno i z o l i r a n h

noponskih tmnsformatom

Slika 4.147. Slogovi naponskih transfonnatora

Slog jednopolno izoliranih naponskih transformatora moie posluiiti i

za mjerenje napona nul-tafke prema zemlji. U tu svrhu potreban je i
tercijarni namot na svakom naponskom transformatoru, koji se spajaju
u trokut (sl. 4.148). Na krajevima trokuta vlada napon koji je proporcionalan naponu nul-tafke. Da bi bila moguea upotreba voltmetra s podrufjem mjerenja do 100 V, prijenosni omjer takvog naponskog transformatora treba da bude
100

Slika 4.149. Shema spoja pornoC.nog naponskog transformatora za

mjerenje napona nul-taPke za slueaj kad ne postoji tercijarni namot
na glavnom naponskom transformatoru

Mjesto sloga od dva dvopolno izolirana ili tri jednopolno izolirana

transfomatora moie se upotrijebiti i trofazni naponski transformator
sa pet stupova, koji omoguiruju mjerenja kao sa tri jednopolno izolirana
transformatora s tercijarnim namotom. Za mjerenje napona nu1.-tafke
potreban je poseban namot na vanjskim stupovima, u kojemu nema napona u nomalnom pogonu, jer je zbroj tokova jednak nuli. U sluEaju
nesimetrije napona, kroz Eetvrti i peti stup zatvara s e tok koji u njima
inducira napon proporcionalan naponu nul-taEke. Takvi transformatori
danas se sve rjede upotrebljavaju.
Suhi naponski transformatori izvode se za napone do 3 kV, dok se
za napone do 35 kV upotrebljavaju bilo uljni, bilo malouljni (sl. 4.146.
i 4.150) naponski transformatori. Prednost treba dati malouljnim trans-

zernni spoj faze R

normalni pogon

Slika 4.148. Shema spoja sloga od tri jednopolno izolirana naponska transformatora s tercijarnirn narnotom. Naponi primarnog i tercijarnog namota u
slufaju zemnog spoja faze R

Nazivni napon tercijarnog namota treba da bude 10013 V. Na sl. 4.148.

prikazani su primarni naponi i naponi na tercijarnom namotu. U normalnom pogonu zbroj napona na tercijarnom namotu, koji je spojen u trokut,
jednak je nuli (u, = 0). U sluEaju zemnog spoja faze R, naponi be na
dvije zdrave faze porasti na iznos linijskog napona, pa 6e zbroj napona
na tercijarnom namotu iznositi upravo trostruko (u,) od napona jedne
faze tercijarnog narnota

(a)

u normalnom pogonu.

Ukoliko ne postoji tercijarni namot, mjerenje napona U, moguCe je

ostvariti upotrebom pomobnog transformatora, prema sherni spoja prikazanoj na sl. 4.149.

Slika 4.150.' Malouljni jednopolno izolirani

naponski transformator za nazivni napon
35 (30) kV (proizvod ~ R a d eKonfaru)

forn~atorimaradi manje opasnosti (zapaljenje ili eksplozija) u sluEaju

kvara. Za unutarnju montaiu, a za napone do 35 kV izvode se naponski
transformatori s izolacijom od umjetnih smola.
Za napone do 35 kV upotrebljavaju se i jednopolno i dvop01110 izolirani transformatori. Za ilapoile viSe od 35 kV sve veci dio troSkova za
izgradnju naponskog transformatora otpada na izolator, pa je za te napone ekonomirnija upotreba sloga od tri jednopolno izolirana (potrebna
tri izolatora), nego sloga od dva dvopolno izolirana transformatora (potrebna fetiri izolatora).
Radi toga se naponski transformatori za 110 kV i vise napone izvode
samo kao jednopolno izolirani (sl. 4.151). Svi aktivni dijelovi smjegteni
su u izolator napunjen uljem, dok metalna glava izolatora sluii kao uljni
konzervator. Na glavi izolatora obiEno se nalaze dvije stezaljke, izmedu
kojih je spoj s primarnim namotom.

isti napon. Otvorena jezgra uzrokuje veCu struju magnetiziranja. PogreSka koju izaziva struja magnetiziranja zbog padova napona moie se otkloniti prikladnim kompenzacionim spojevima.
C) Kapacitivni naponski transformatori

Za mjerenje napona, mjesto naponskih transformatora opisanih u

odjeljcima a) i b) ovog poglavlja, mogu se upotrijebiti provodni izolatori,
koji medu slojevima izolacije imaju metalne cilindre, a predstavljaju
obloge kondenzatora spojenog u seriju (sl. 4.152), ili pak kondenzator predviden za prikljucke visokofrekventnog uredaja. Prikljurkom voltmetra
na dio kondenzatorii spojenih u seriju (sl. 4.153) moguCe je mjerenje na-

Slika 4.152. Shema provodnog izolatora. (A) vodie, (B) izolacija, ( C ) metalni umeci

Slika 4.153. Prikljueak voltmetra na dio kondenzatora

Slika 4.151. Malouljni jednopolno
izolirani naponski transformator za
nazivni napon 220 kV @roizvod
,Rade Konfar(0

Normalno se naponski transformatori izvode sa zatvorenom ieljez~lom

jezgrom, ali u novije vrijeme za visoke napone upotrebljavaju se mjerni
naponski transformatori s otvorenom jezgrom. U transformatorima s otvorenom jezgrom magnetski bok zatvara se kroz zrak. Jezgra ima oblik
stupa, a najf eSCe je sloiena od radijalno postavljenih limova. Otvorenom
jezgrom znatno se smanjuju dimenzije transformatora i pojednostavnjuje
izoliranje, jer otpada izolacija prema jarmu. Zbog malog promjera jezgre
s namotima cijeli aktivni dio transformatora moie se smjestiti u porculanski izolator, koji je tek neSto veCi od obirnog potpornog izolatora za

pona koji djeluje na sve kondenzatore spojene u seriju. Upotrebom elektrostatskog voltmetra, koji ne uzima struju, za omjer napona moiemo
postaviti
X k l f c,
. . . (4.209)
v2
CI
Sto slijedi iz jednakosti struja kroz kapacitete C, i C,. Upotrebom mjernog instrumenta, koji uzima neku snagu, omjer napona postaje ovisan
o velirini prikljurene impedancije, kako f e kasnije biti pokazano. Da se
ta ovisnost Sto viSe eliminira, prikljuruje se priguinica koja je u rezo-

nanciji s kapacitetom C,, a da se ostvari mogutnost upotrebe instrume-

nata i releja za napon 100 V, postavlja se i naponski transformator, Eiji

je primarni namot spojen na stezaljke kapaciteta C,. Opisana shema spoja
prikazana j e na sl. 4.154aj dok je ekvivalentna shema spoja prikazana
na sl. 4.154b. Impedancije Zt (popreha impedancija naponsfiog-transformatora, obrnuto proporcionalna struji magnetiziranja) i Z , (impedancija
prikljuEenih mjernih instrumenata) prikazane su u ekvivalentnoj shemi
nadoknadnom impedancijom Z , koja je

Odatle dobivamo za omjer napona mreie (V,) i napona (V,) koji djeluje
na mjerni instrument

Zanemarimo li djelatne otpore, moiemo postaviti Z ,

-- 1

i Z,

1
,
j w C1

- 2 2

j w L,, pa (4.213) glasi

j w C,
Impedancija Z , predstavlja zbroj impedancije priguSnice i impedancije
naponskog transformatora.
Ako se ieli da omjer napona bude ovisan samo o kapacitetima C , i C,
(dakle o mjestu prikljuEka uredaja za mjerenje), mora se postiCi da izraz
u zagradi bude jednak nuli. Iz tog uvjeta slijedi da mora biti

c~

transforma tor

Slika 4.154. Shema spoja mjerenja s kapacitivnim djeliteljem

napona (a) i ekvivalentna shema spoja (b)

UzevSi u obzir ekvivalentnu shemu, moiemo postaviti

+ I,
v1 = I, Z , + I, z,
v, = I, zp+ v3= I,Z,
I,

I2

v, = I, z
UvrStavanjem (4.211a) u (4.211b) dobivamo

v, = (I, + I,) Z ,
dok je iz (4.211~)i (4.211d)

+ I, Z ,

Naravno da osim induktiviteta i kapaciteta postoje i djelatni otpori, pa

Ce i uz postignuti uvjet (4.215) postojati izvjesna ovisnost omjera napona
o impedanciji Z . Ako je, medutim, uvjet (4.215) ispunjen za nazivnu frekvenciju mreie, pogreSka omjera napona pojavljivat Ce se pri svakom
odstupanju od nazivne frekvencije. TaEnost mjerenja ovisna je, dakle, o
frekvenciji mreie.
Drugi izvor pogreSke, koji ne utjeEe na indul~tivni(obiEni) naponski
transformator, jest utjecaj promjene temperature na kondenzator. Promjenom temperature mijenja se vrijednost djelomiEnih kapaciteta, pa
radi toga opet nije ispunjena relacija (4.215). Nejednolikim ugrijavanjem
mijenja se C,/C,, pa i to djeluje na omjer napona, Sto izaziva daljnju
pogreiku mjerenja.
Naravno da u kapacitivnom naponskom transformatoru postoje i isti
uzroci pogreSaka kao u obiEnom naponskom transformatoru.
U pogonu se kapacitivni naponski transformator drukEije vlada od
induktivnog naponskog transformatora. Ulaz prenaponskog vala u induktivni naponski transformator moie dovesti do znatnih oSteCenja. Nasuprot
tome, u kapacitivnom naponskom transformatoru strmina prenaponskog
vala smanjuje se zbog nabijanja parcijalnih kapaciteta. Radi toga je
raspodjela napona uzdui kondenzatora pribliino linearna, pa su parcijalni kondenzatori jednako napregnuti. Kapacitivni naponski transformatori osjetljiviji su na prenapone pogonske frekvencije, do kojih dolazi
radi kratkih ili zemnih spojeva, odnosno radi uklapanja ili isklapanja u
mreii. Zbog tih prenapona moie doCi do rezonancije u krugu mjerenja.
Da se to smanji ili sprijefi, obiEno se postavljaju dodatni nelinearni elementi u strujni krug (Lit. 54 i 55).
Znatna naprezanja za svaki naponski transformator izaziva kratak
spoj na sekundarnoj strani. U induktivnom naponskom transformatoru,
tada dolazi do poviSenja temperature radi preopterekenja strujom. Efikasna zaStita su osigurafi. U sluEaju kratkog spoja n a sekundarnoj strani

kapacitivnog naponskog transformtaora dolazi - radi velikih struja do znatnog poviSenja napona u rezonantnom krugu, pa ako nisu poduzete posebne zaStitne mjere, to dovodi do oSteirenja parcijalnog kondenzatora C, (sl. 4.154a). ZaStita se ostvaruje postavljanjem dodatne priguBnice (sl. 4.155), koja ima krivulju magnetiziranja s izrazitim koljenom.

cionalni naponu. Uzrok relativno briem porastu cijene induktivnim naponskim transformatorima s porastom napona jest u irinjenici da troSkovi
za izolaciju primarnog namota, kao i ukupna teiina transformatora, rastu
brie nego proporcimalno s poveiranjem napona.
Upotreba kondenzatora za prikljuirak visokofrekventne telefonije
istodobno i kao kondenzatora za mjerenje napona (shema spoja prikazana na sl. 4.157) ima opravdanje naroirito u sluirajevima kad je potrebno
mjerenje napona samo u jednoj fazi, jer se prijenos visokofrekventnih
signala vrSi preko jedne faze.
vod

I"

rasklopno

postmjenje

Slika 4.155. Shema prikljufka dodatne priguSnice za

kapacitivni naponski
transformator

spojni

Kad struja postigne odredenu vrijednost, dodatna priguSnica postaje zasibena. To dovodi do promjene induktiviteh u krugu, pa radi toga vise
niti ne postoji rezonancija u krugu kapacitet-priguSnica.
Na taj nairin
spreirava se poviSenje napona na parcijalnom kapacitetu C,.

,
VFT

Slika 4.157. Shema prikljufka kapacitivnog naponskog

transformatora na kondenzator za visokofrekventnu
telefoniju

U sluraju nagle promjene primarnog napona moie doCi do pojave

dodatnih napona u sekundarnom krugu, Sto moie dovesti do pogreSnog
djelovanja releja (usmjereni, distantni releji), pogotovo ako se radi o
brzim relejima.

4.5. TRANSFORMATORI SNAGE

0

200

MO

600 kV 800

nazivni napon mreie

Slika 4.156. Cijena kapacitivnih (1) i induktivnih (2) naponskih transformatora u ovisnosti o nazivnom naponu mreie

Kapacitivni naponski transformator za vrlo visoke napone jeftiniji je

od induktifnog naponskog transformatora (sl. 4.156). Relativno visoka
cijena kapacitivnim naponskim transformatorima za napone niie od
110 kV i - u usporedbi s induktivnim naponskim transformatorima mali porast cijene s porastom nazivnog napona, uvjetovano je Einjenicom
da su troSkovi za mjerni dio kapacitivnog mjernog transformatora praktiEki neovisni o naponu, dok su tro5kovi za kondenzatorski dio propor-

A. Osnovni podaci transformatora

Osnovni podaci transformatora snage jesu: prijenosni omjer, nazivna
snaga, spoj transformatora, napon kratkoga spoja, moguirnost promjene
prijenosnog omjera i nairin hladenja.
Prijenosni omjer jest omjer zavoja primarnog i sekundarnog namota
transformatora. Taj je omjer praktiEki jednak omjeru primarnog i sekundarnog napona transformatora u praznom hodu. Prijenosni omjer se
navodi kao omjer nazivnih napona primarnog i sekundarnog napona, pa
su na taj nairin istodobno navedeni podaci o prijenosnom omjeru i nazivnim naponima. Nazivni naponi za trofazne napone znaire uvijek linijske
napone.
S obzirom na smjer energije, razlikujemo silazne i uzlazne transfor-

matore. U silaznom transformatoru energija viSeg napona transformira

se na niii napon, dok je u uzlaznom smjer energije od niieg na viSi napon.

Da bi se kompenzirao pad napona u transformatoru i djelomifno u mreii,
normalno se ne izvode transformatori prijenosnog omjera koji taCno
odgovara nazivnim naponima mreia (npr. 110110 kV), vet se obiEno za
nazivni napon sekundarnog namota odabire onaj koji je za 5O/o veCi od
nazivnog napona mreie. Pod sekundarnim naponom ovdje razumijevamo
napon na koji se transfonnira energija. Tako se npr. silazni transformator
gradi za prijenosni omjer 110/10,5 kV, a uzlazni - koji povezuje mreie
istih nazivnih napona - za prijenosni omjer 115,5/10 kV. U nekim slufajevima, medutim, isti transformator moie sluiiti i kao uzlazni i kao
silazni, kad povremeno dolazi do promjene smjera energije radi energetskih prilika u mreii. U tim sldEajevima izbor prijenosnog omjera ovisi
o naponskim prilikama u mreiama koje transformator povezuje.
Za prijenosni omjer tronamotnih transformatora vrijedi analogno sve
ono Sto vrijedi za dvonamotne transformatore.
Nazivna snaga transformatora jest prividna snaga za koju je dimenzioniran transformator, a dobiva se iz izraza
Sn = fiz272 Uzn

fito je pogodan za vezu elektrane s mreiom, bilo da su generatori spojeni

na sabirnice generatorskog napona, bilo da su u bloku s transformatorom
spojeni na sabirnice. Generator je povoljno spojiti na namot spojen u
trokut, jer na taj naEin trefi nadval ne prelazi u mreiu.
"Y 0
A

Yd5

"Y 5
C

. . . (4.216)

gdje su I,, nazivna sekundarna struja, a U,,, nazivni sekundarni napon.

Ta definicija, iako se nalazi u veCini pro-pisa, nije u skladu s onom koja
se normalno upotrebljava za definiranje nazivne snage strojeva. Nazivna
snaga strojeva definirana je kao izlazna snaga, pa bi izlaznu snagu transformatora trebalo odredivati pomofu sekundarnog napona pri nazivnoj
struji (kako je to npr. predvideno u talijanskim propisima), a ne pomoCu
sekundarnog napona u praznom hodu. Sekundarni napon optereCenog
transformatora ovisi o faktoru snage, pa se nazivna snaga moie definirati
samo pri odredenom faktoru snage opteretenja. Za tronamotne transformatore potrebno je, medutim, poznavati nazivnu snagu svakog namota.
Ako su npr. nazivne snage: primarnog namota 60 MVA, sekundarnog
40 MVA, a tercijarnog 20 MVA, transformirana snaga medu dva namota
ogranifena je onim namotom koji ima manju nazivnu snagu. U navedenom primjeru moie se izmedu primarnog i sekundarnog namota transformirati snaga od 40 MVA, a izmedu primarnog i tercijamog, kao i
izmedu sekundarnog i tercijarnog, od 20 MVA. Prilikom izbora nazivnih
snaga za pojedine namote treba u nekim slufajevima (prikljuEak sinhronog kompenzatora na tercijarni namot) voditi rafuna i o faktoru optereCenja na pojedinirn namotima, te o istodobnosti optereCenja pojedinih
namota.
Za vezu izmedu visokonaponskih mreia najEeSCe se upotrebljavaju
slijede6i spojevi transformatora: YyO, Dy5 i Yd5 (sl. 4.158). Spoj YyO
upotrebljava se za transformatore manjih snaga, pogotovo u slufaju kad
su obje nul-taflre uzemljene bilo neposredno, bilo preko priguSnice. Takav
spoj transformatora moie se upotrijebiti i kad su obje nul-tafke izolirane prema zemlji. Ako je, medutim, potrebno uzemljiti nul-tafku samo
na jednoj strani, upotrijebit femo transformator spoja Dy5 ili Yd5, u
ovisnosti o tomu koja nul-tafka treba da bude uzemljena. Ako se u takvom
sluEaju upotrijebi transformator u spoju Yy, mora ,postojati i tercijarni
namot spojen u trokut, jer bi inafe nulta reaktancija bila visoka, pa bi
uzemljenje nul-tatke bilo neefikasno. Transformator u spoju Yd5 naro-

Slika 4.158. Sheme spoja i vektorski dijagrami

najfeSce upotrebljavanih spojeva dvonamoinih
transformatora

Danas se sve feSCe upotrebljavaju tronamotni transformatori, pogotovo

kad se radi o vrlo visokim naponima i kad su u transformatorskoj. stanici
tri razlifita napona. U tom slufaju se obifno izvodi spoj YyOd5 (Sto znafi
da su namoti najviSeg i srednjeg napona spojeni u zvijezdu, dok je tercijarni namot spojen u trokut). Na taj nafin moguCe je uzemljenje obiju
nul-tafaka viSeg napona, jer se normalno uzemljuju mreie viieg napona.
Spomenuti spoj upotrebljava se i kad je jedna nul-tafka uzemljena, te kad
je predvideno postavljanje sinhronog kompenzatora, koji se tada prikljufuje na namot spojen u trokut. Tronamotni transformatori mogu doCi u
obzir u elektranama, npr. za prikljufak vlastitog potroSka (na treCi namot)
ili za transformaciju energije dvaju generatora preko jednog transforma-

tora. U prvom slueaju dolazi u obzir spoj Yd5y0, a u drugom Yd5d5. U

oba sluEaja generatori su prikljuEeni na namot spojen u trokut. Transformacija energije dvaju generatora preko jednog transformatora dolazi u
obzir ako se radi o prikljuEku na mreiu vrlo visokog napona. Sheme spoja
i vektorski dijagram spomenutih tronamotnih transformatora prikazani
su na sl. 4.159.
Napon kratkog spoja kreCe se normalno izmedu 3,5 i 13/o (tab. 2.3).
Manji napon kratkog spoja imaju transformatori manje nazivne snage
i niieg napona.
Promjenom broja zavoja bilo na primarnom bilo na sekundarnom namotu transformatora mijenja se prijenosni omjer, pa to omogukuje i promjenu napona na sekundarnoj strani (s obzirom na smjer energije) transformatora. Razlikujemo transformatore s otcjepima i regulacione transfurmatore.
U transformalorima s otcjepima prijenosni se omjer moie mijenjati
samo ako transformator nije pod naponom, dakle za svaku promjenu prijenosnog omjera potrebno ga je iskljufiti. Transformatori s otcjepima
izvode se obiEno sa tri poloiaja preklopke (npr. 30 kV
50/0/10,5 kV, pa
je moguCe ostvariti prijenosni omjer 31,5/10,5 kV, 30/10,5 kV i 28,5/10,5
kV). U nekim sluEajevima izvode se transformatori i sa pet poloiaja preklopke (npr. 30 kV f 2 X 5/o/10,5 kV). UobiEajeni su otcjepi f 4O/o ili
f 5O/o, ali se grade i transformatori s otcjepima f 2,5O/o i
7,5O/o. Izvedba
otcjepa s obzirom na konstrukciju transformatora nepoieljna je (radi pojave aksijalnih sila medu namotima kao posljedica nesimetrije namota,
radi potrebe jakog izoliranja otcjepa da bi se sprijeEile posljedice reflektiranja vala prenapona na otvorenim otcjepima, te radi Eesto, teSko izvedivih izvoda otcjepa iz namota), pa je otcjepe potrebno izbjegavati, ako
nisu neophodno potrebni.
U regulacionom transformatoru, medutim, moie se pnijenosni omjer
mijenjati i za vrijeme pogona, dakle i u slufaju kad je transformator optereten, Sto znaEi da se prijenosni omjer moie mijenjati a da se ne prekida
pogon. Takav transformator izvodi se s vekim brojem otcjepa, pa npr.
prijenosni omjer 110 kV f 10 X 1,5/o/31,5 kV znairi da postoji 21 moguCi
poloiaj regulacione sklopke i to u skokovima od po 1,65 kV na visokonaponskoj strani. Prema tome, za navedeni transformator moguki su prijenosni omjeri 126,5/10,5 kV, 124,85/10,5 kV, . . . 95,15/10,5 kV i 93,5/10,5
kV. Regulacioni transformatori grade se najviSe za regulaciju u granicama
od & 10 do
20/o. Napon jednog stepena iznosi oko 1,5 do 2O/o. Kakav
opseg regulacije treba odabrati ovisi o prilikama u mreii.
Regulaciona sklopka moie se u principu smjestiti ili na stranu viSeg
ili na stranu niieg napona. Obieno se postavlja na stranu viSeg napona, jer
su tam0 struje manje, pa je regulaciona sklopka lakSa i jeftinija. U principu je povoljnije da je namot s otcjepima smjeSten na strani na kojoj se
viSe mijenja napon, kako ne bi dolazilo do poviSenja indukcije u ieljezu.
Regulacioni transformatori najEeS6e se izvode kao jedna jedinica, u
kojoj je smjeStena i regulaciona sklopka. Ima, medutim, izvedaba u dvije
jedinice, od kojih je jedna dvonamotni transformator fiksnog prijenosnog
omjera, a druga transfomator u Stednom spoju, s regulacionom sklopkom
pomoku koje se vrEi promjena prijenosnog omjera. S obzirom na sigurnost
pogona izvedba u dvije jedinice u prednosti je pred drugom izvedborn, jer

mA m8
Q

mC

I
7
1

Slika 4.159. Sheme spoja i vektorski dijagrami najfe8C.e

upotrebljavanih spojeva tronamotnih transformatora
23

Visokonaponska rasklopna postrojenja

353

u sluEaju kvara u transformatoru s regulacionom sklopkom dvonamotni

transformator ostaje u pogonu.
Za generatore u hidroelektranama, koji spajaju generatore s mreiom,
nije potrebno predvidjeti regulacione transformatore, jer se promjena napona moie posti& regulacijom napona na generatoru, dok upotreba transformatora s otcjepima nije iz veC navedenih razloga preporuEljiva. U termoelektranama, medutim, ekonomiEnije je ostvariti veliki opseg regulacije
napona regulacionim transformatorima nego izgradnjom generatora s moguCnoSCu takve regulacije napona.
S obzirom na hladenje transformatora razlikujemo: hladenje prirodnim strujanjem zraka pored stijenki kotla transfonnatora ili prigradenih
hladionika, hladenje prisilnom ventilacijom, prisilnom cirkulacijom ulja
kroz hladionik koji se hladi, ili prirodnim strujanjem ili prisilnom ventilacijom, te konaEno hladenje u posebnom hladioniku kroz koji prisilno
cirkulira ulje, a hladi se vodom.

B. Paralelan r a d transformatora
U transformatorskim stanicama vrlo je Eest sluEaj da su dva ili viSe
transformatora medusobno paralelno spojeni. Da bi bio moguC paralelan
rad transformatora i omoguCilo se puno iskoriStenje njihove nazivne snage,
potrebno je da za transformatore koji moraju biti spojeni paralel-no budu
ispunjeni s1ijedeC.i uvjeti:
a) da imaju jednake prijenosne omjere,
b) da imaju pribliino jednake nazivne napone,
c) da pripadaju istoj grupi spoja,
d) da imaju pribliino jednake napone kratkog spoja, odnosno da se
naponi kratkog spoja medusobno ne razlikuju vise od 10/o od aritmetiEke
sredine napona kratkog spoja svih transfomatora,
e) da omjer nazivnih snaga ne bude veCi od 3 : 1.
Ako prijenosni omjeri nisu medusobno jednaki (npr. 30110 i 30/10,5
kV), transformator s veCim sekundarnim naponom protjerat Ce - i.p.rije
nego.30 je prikljuEeno opterekenje na sekundarnu stranu - stmju izjednaEenja kroz oba transformatora (sl. 4.160a). Ako je razlika faznih napona
A V, a impedancija jedne faze transfomatora 2,struju izjednaEenja moiemo odrediti iz izraza

Postavimo joS da je

gdje su V, fazni nazivni napon,uk napon kratkog spoja u "10, a I, nazivna

stmja transformatora, pa be biti

Slika 4.160. Struje u paralelno spojenim transformatorima

razliEitim prijenosnim omjerima: . (a) neoptereteni i (b)
optereteni transformatori

Ako joS postavimo da je

gdje je u relativna razlika u O/o napona na sekundarnoj strani, dobivamo

za odnos struje izjednaEenja i nazivne struje transformatora

Ako je, dakle, relativna razlika napona v = 5O10, a napon kratkog spoja
uk = 5010, struja izjednaEenja iznosit Ce 0,5 nazivne struje. To znaEi da
je jog neopterebeni transformator vef upola opterefen. Opterefivanjem
na sekundarnoj strani povefavat Ce se optereeenje jednog, a srnanjivati
opteretenje drugog transformatora (sl. 4.160b), pa Ce brzo doCi do punog
opterebenja jednoga od njih. Koliko Ce biti moguCe ukupno opterebenje,
a da ne dode do ~ r e o ~ t e r e k e n ji ea d n o ~od transformatora. ovisi i o faktoru
svakok siu~aj; moguCnost opter&ivanja paralelno
snage optereCenia.
spojenih transformatora znatno ie mania od zbroia niihovih nazivnih
i ta moguCnost je to manja, Sto jeVveCarazliKa p6jenosnih omjera
i Sto je manji napon kratkog spoja. Radi toga nije dobro da se paralelno
spajaju transf ormatori razliEitih prijenosnih omjera.
Nazivni naponi transformatora ne moraju biti medusobno potpuno
jednaki. Mogu se npr. paralelno spojiti dva transformatora koji imaju prijenosne omjere 30110 kV i 31,5/10,5 kV, jer imaju iste prijenosne omjere

snags,

ako su svi ostali uvjeti ispunjeni. Ako je napon jednak niiem nazivnom
naponu pogotovo neCe biti nepogodnih posljedica, no kad je napon jednak
npr. viSem nazivnom naponu, u transformatoru niieg nazivnog napona
teCi Ce neSto poveCana struja magnetiziranja, ali to ne moie imati nepovoljne posljedice, jer je transformator graden tako da moie izdriati i pogon
s naponom, koji je za 5O10 viSi od nazivnog.
Transformatori iste spojne gmpe mogu se bez daljnjeg spojiti paralelno, no treba voditi rafuna o tome da se na istu sabirnicu spoje istoimene
stezaljke, kako na primarnoj, tako i na sekundarnoj strani transformatora.
Paralelno spojiti moiemo npr. transformatore Dy5 i Yd5.
Paralelnim spajanjem tr?nsformatora razlifitih grupa spoja potekla bi
vrlo velika struja izjednafenja. Za najmanji moguCi fazni pomak (30')

medu naponima na sekundarnoj strani pojavila bi se npr. razlika napona

od preko 50/o od nazivnog, pa bi ta razlika uz uk = 10/o protjerala struju
izjednafenja, koja bi (4.220) 2,5 puta bila veCa od nazivne struje transformatora. Radi toga se ne mogu paralelno spojiti transformatori razliEitih grupa spoja. Zamjenom stezaljki, medutim, moguCe je paralelno
spojiti transformatore u spoju grupe 5 s transformatorima grupe 11 a da
ne dode do struja izjednafenja. Na sl. 4.161. prikazane su potrebne zamjene stezaljki na transformatoru grupe 11, da bi bio moguC paralelan
rad s transformatorima grupe 5.

v~~

3-

.b

a8

u.',=o

Slika

4.162.

~otdehna

mjerenja z-a odreaivanje

grupe spoja transformatora metodom dvaju voltmetara

U pogonu je kojiput potrebno ustanoviti grupu spoja kojoj pripada

transformator koji se ieli prikljufiti. To narofito vrijedi za transformator
na kojem se vrSe prespajanja. Grupu spoja moguCe je odrediti tzv. metodom dvaju voltmetara. Potrebno je medusobno kratko spojiti stezaljku
a sa stezaljkom A. PrikljuEkom sekundarnih stezaljki na trofazni napon
moguCe je izvrSiti mjerenja triju napona i to: izmedu stezaljki b i B,
izmedu stezaljki c i B, te izmedu stezaljki b i C (sl. 4.162). Na taj naEin
geometrijski su odredeni svi vrhovi trokuta vEih i niiih napona u vektorskom dijagramu, ako te trokute nacrtamo tako da irn vrhovi a i A
padnu zajedno. Trokuti napona za grupu spoja 5 prikazani su na sl. 4.163,
dok su trokuti napona za neke druge grupe spoja nacrtani n a sl. 4.164.
Promotrimo npr. slufaj kad se mjerenja napona prema sl. 4.162. vrSe
na transformatoru grupe spoja 5. Rezultat mjerenja prikazan je na sl.
4.163, pomoCu koje moiemo odrediti veliEinu napona UBb, UBc i UCb u
odnosu na napon U,. Napon UBbodredujemo iz pravokutnog trokuta BGb,
pa je
Slika 4.161. MoguCnosti paralelnog rada transformatora u
spoju Yd5 s trahsformatorom u spoju Ydll

metodom dvaju volfmetara, te relacije iz kojih se mogu odrediti omjeri

~
Ucb i napona U?.
napona UBb, U B odnosno
Postupak odredivanja grupe spoja jest slijedefi: odredi se prijenosni
omjer iz pokusa praznog hoda, odrede se naponi prema sl. 4.162, pa se
izraEunaju.omjeri UBb/U,, UB,/U, i Ucb/U,. Usporedisnjem rezultata mje-.
renja s vrijednostima omjera sa sl. 4.164. odreduje se grupa spoja transformatora.
Vrijednosti omjera napona za druge grupe spoja transformatora mogu
se na&i npr. u (Lit. 76).

Ako jog uzmemo u obzir prijenosni omjer transformatora, koji moiemo

odrediti iz pokusa praznog hoda, pa ako postavimo

dobit f emo

CRUPA 0

CRUPA 5

Slika 4.163. Primjer odredivanja .grupe

spoja 'prema mjerenjima na s1. 4.162.
(primjer vrijedi za grupu 5)

Pri odredivanju napona UBcupotrijebit femo pravokutni trokut BFc, pa je

odakle, uzimajufi u obzir (4.222), dobivamo

KonaEno, pri odredivanju napona Ucb upotrijebit femo pravokutni trokut

Cab, iz kojega slijedi
UZCb
= UZ1 U2,
. . . (4.226)
a odatle
UCb= U, 1 k2
. . . (4.227)

+
+

. Ako mjerenjem napona prema sl. 4.162. dobijemo napone koji su jednaki onima odredenim relacijama (4.223), (4.225) i (4.227), znaEi da se
radi o transformatoru grupe spoja 5.
Na analogan naEin mogu se izvesti izrazi i za ostale grupe spoja. Na
sl. 4.164. pcikazani su trokuti napona i crtkano tri napona koja se mjere

GRUPA 44

A
0

I
I

Slika 4.164. Poloiaj trokuta napona i omjeri mjerenih

napona za odredivanje grupe spoja metodom dvaju
voltmetara

Prvi de transformator biti, dakle, preoptereden za 18O/o, dok de tredi s najvedim naponom kratkog spoja - biti optereden tek sa 88O10 nazivne

iinage,

Iz izloienog se moie zakljuEiti da paralelno spajanje transformatora

razliEitih napona kratkog spoja nije nemoguke i da se moie provesti
samo u sluEaju nuide, jedino onda, ako je ukupno opterekenje manje
od zbmja nazivnih snaga transformatora. Za koliko se ukupno opterekenje mora razlikovati od zbroja nazivnih snaga ovisi o razlici naponi
kratkog spoja Paralelno spajanje takvih transformatora kao trajno rjeSenje nije medutim ekonomski opravdano radi nemoguknosti iskorigtenja
pune snage transformatora.
Jednakost padova napona - prema (4.228) - i po iznosu i po fazi
bit ke postignuta samo onda kad je omjer izmedu djelatnog otpora R
i reaktancije X, koji 5 n e impedanciju Z, konstantan za sve paralelno
spojene transformatore. Taj uvjet je normalno ispunjen u transformatorima pribliino jednakih nazivnih snaga. Ako je, medutim, odnos nazivnih snaga veki od 3 : 1, postojat ke tolika razlika izmedu omjera RIX u
transformatorima da de izazvati struje izjednaEenja radi razlike padova
napona i pored toga Sto su naponi kratkog spoja medusobno jednaki.
Da to ilustriramo, prikaiimo (sl. 4.166) padove napona u dva transformatora iste snage, istih napona kratkog spoja, ali razliEitih omjera RIX,
odnosno razlieitih kutova medu djelatnim otporima i impedancijama, a
uz pretpostavku da kroz oba transfgrmatora teku jednake struje, Sto bi
bilo poieljno s obzirom na moguknost iskorStenja transformatora. Na
sekundarnim stezaljkama takvih i tako opteretenih transformatora vladat
ke razlisti naponi (V,, i V,, na sl. 4.166), pa ke u paralelnom spoju razlika
napona (6V) protjerati struju izjednaEenja k%z transformatore.

C. Kontrola u pogonu

Moguknost opterekenja transformatora ovisna je o ugrijavanju. Granica ugrijavanja odredena je propisima odredenim graniEnom temperaturom, a ovisna je o upotrebljenoj izolaciji.
Prema propisu JUS dopugten0 je graniEno poviSenje srednje temperature u namotu za 60 OC (odnosno za 65 OC ukoliko se radi o transformatoru s prisilnom cirkulacijom ulja), dok je graniEno dopugteno poviSenje temperature ulja (mjereno Sto je moguke bliie gornjoj razini) za
55 OC, ako je ulje u glavnom kotlu zagtikeno od dodira sa zrakom, odnosno za 50 C, ako ta zaStita ne postoji. Navedena graniEna poviSenja temperature vrijede uz slijedeke pretpostavke s obzirom na temperaturu
okolnog zraka: najviSa temperatura 40 OC, prosjeEna dnevna temperatura
do 30 "C, a prosjeEna godiSnja temperatura do 20 OC. Ako se radi o hladenju vodom, navedena graniena povsenja temperature vrijede uz pretpostavku da v d a na ulazu u hladionik nema viSu temperaturu od 25 OC.
DopuSteno trajanje preopterekenja ovisno je o opterekenjima u prethodnom vremenskom razdoblju i o vremenskoj konstanti transformatora.. Uzimajuki u obzir vremensku konstantu, dopuSteno trajanje preopterekenja moie se odrediti postupkom opisanim u (Lit. 741.
- ori, Kao
j entacione vrijednosti navodiho dopuStena trajanja 'preopterekenja u
ovisnosti o veliEini preopterekenja i prethodnom o~terekeniuIza
, - uline
-~
"
transformatore gradene irema sknd&du JUS odndsno preha preporukama IEC)
-

preopteretenje
u OIo od
nazivne snage
10"lo
2010
3O0/o
4010
50010

prethodno opterekenje
u Olo od nazivne snage
75O/o
90/o
50/o
180
90
60
30
15

min.
min.
min.
min.
min.

120 min.
60 min.
60 rnin.
30 min.
30 min.
15 min,
15 min.
8 min.
8 min.
4 min.
Buduki da ulje u transformatorima, osim za odvodenje topline, sluZi
i kao izolacija, kontrola elektriene probojne Evrstoke ulja jedna je od
vainih pogmskih kontrola. ElektriEna probojna EvrstoQ ispituje se u
aparatu s taEno definiranim elektrodama, izmedu kojih je razmak 2,5 mm.
Prema JUS-u se smatra da ulje u transformatoru irna dovoljau elektriEnu
Evrstotu, ako probojna Evrstoda iznosi za transformatore
I

Slika 4.166. Naponi na sekundarnim

stezaljkama transformatora jednakih
nazivpih snaga, jednakih ,napona
kratkog spoja, opteretenih jednakim
stfujama, ali s razlieitirn omjerima
R/X odnosno razliEitim kutevirna
medu impedancijom i djelatnim
otporima

barem 80 kV1cm
nazivnog napona do 35 kV
nazivnog napona iznad 35 do 110 kV barem 120 kV/cm
nazivnog napona iznad 110 do 220 kV barem 140 kV1cm
Ukoliko kontrola probojne Evrst0i.e pokaie da ulje ne odgovara navedenim zahtjevima, potrebno ga je profistiti, da bi se u prvom redu
odstranila voda koja se sakupila u njemu. ProEiSkavanje ulja vrSi se
posebnim centrifugama, sve dok se ne postigne dovoljna elektriEna probojna Evrstoka (poieljna vrijednost 200 kV/cm). Novo transformatorsko
ulje pripremljeno za punjenje treba da ima probojnu Evrstoku od barem
200 kV/cm.

Kontrola ugrijavanja transformatora obavlja se terrnometrom (iivin

ili otporni) za mjerenje temperature ulja, koji se smjeStava u ))diepcc
u poklopcu transformatora, kako bi se izmjerila najviSa temperatura
ulja. Osim toga, za kontrolu visine ulja postoji uljokazno staklo.

naponu kratkog spoja (Vk). Napon kratkog spoja u postocima odredit Cemo
izrazom

Faktor fidolazi radi toga jer su U , linijski, a Vk fazni napon.

Razlika apsolutnih vrijednosti napona prije i nakon priguSnice (gubitak napona) moie se dovoljno tatno odrediti iz relacije
Zadatak je priguhica koje se w d j e razmatraju da smanje struje
kratkog spoja. Iste priguhice mogu se upotrijebiti, no Sto je vrlo rijedak
sluEaj, da omoguCe paralelan rad transformatora sa znatno razliEitim
naponima kratkog spoja.
PriguSnica je izvedena kao svitak bez ieljeza, a spaja se u seriju
s potroSaEima i izvorima (sl. 4.167). Trofazna priguSnica s ~ t o j se
i od tri
medusobno elektriEki odijeljene prigusnice.

AV= IXsinp
. . . (4.236)
pri Eemu je zanemaren djelatni otpor i uzeto u obzir da je fazni pomak
medu naponima V, i V, malen (sl. 4.169). Ako znamo da je X = V,/I,,
te da je relativni pad napona u procentima
AV
u=jh=
100
U"
a nakon uvrStavanja u (4.236), dobivamo.

. . . (4.237)

I
u 010 = uk- sin p
. . . (4.238)
In
Prema tome u normalnom pogonu, kad je faktor optereCenja (cos p)
obiEno visok, priguSnica izaziva malu razliku napona.

Slika 4.167. PrikljuPak

priguinice u odvodu

'

Slika 4.168. Odredivanje

napona kratkog spoja
prigdnice

PriguSnica je karakterizirana nazivnim naponom, prolaznom snagom

i naponom kratkog spoja. Nazivni napon priguSnice odreden je nazivnim
naponom rnreie, prema kojemu je dimenzionirana izolacija priguSnice.
Prolazna nazivna snaga priguSnice jest snaga koja moie trajno prolaziti
kroz prigugnicu, a da se namot ne ugrije iznad dopuStene temperature.
Prolazna nazivna snaga (S,) odnosi se na trofamu priguSnicu (slog od tri
primnice), pa je n a z i h a struja odredena izrazdm

gdje je U, nazivni linijski napon. Napon kratkog spoja definiran je na

analogan naEin kao i napon kratkog spoja transformatora. Narinemo'li,
nairne, na stezaljke p r i m n i c e jedne faze (sl. 4.168) toliki napon da kroz
priguinicu poteEe nazivna struja, napon na stezaljkarna bit te jednak

Slika 4.169. Odredivanje razlike napona

u priguinici (djelatni
otpor zanemaren)

I sin p

PriguSnice se upotrebljavaju za napone do 35 kV, a izvode se za napone kratkog spoja 5, 6 i 10/o.

Prilikom izbora potrebno je odabranu priguSnicu kontrolirati s obzirom na udarnu struju i struju mjerodavnu za ugrijavanje. Prema njemaEkim propisima termitka granirna struja iznosi 20 I,, a dinamiEka
graniEna struja 50 I,.

Oznake za kabele s aluminijskim vodiEem iste su kao one kabela

s vodiEima od bakra, samo Sto se prema jugoslavenskom standardu prije
oznake presjeka stavlja slovo A (npr. IPO 13-A 3x120 mm2), a prema
njemaEkom umeke se izmedu N i K slovo A (npr. NAK ili NAKBA).
Kabeli s metaliziranim iilama imaju metalnu foliju iznad izolacije
svakog vodifa. Prema njemaEkom standardu oznaEuju se kao normalni
kabeh, ali se izmedu slova N i K umeke slovo H (Hochstadterovi kabeli).
Jugoslavenski standard ne razlikuje kabel s metalnom folijom od onog
bez te folije. Na primjer
IPO 13 (NHKBA)

I
I

- kabel s vodiEima od bakra, s metaliziranim

iilama, olovnim plaStem, zaStitnim ovojem,

armiran EeliEnom trakom i vanjskim ovojem
IPO 13-A (NAHKBA) - kao IPO 13 (NHKBA), samo s vodiEima od
aluminij a

Kabeli s pojedinaEnirn olovnim plaStevima imaju taj plaSt iznad izolacije svake iile, koje su spletene, a oko spletenih iilanamotani su EeliEni oklop i zaStitni ovoj. OznaEuju se kao normalni kabeli, samo Sto
se, prema naSem standardu, izmedu P i 0 umeke slovo Z, a prema njenlaEkom standardu izmedu slova N i K slovo E. Na primjer
IPZO 13 (NEKBA)

Za polaganj e u zemlju upotreblj avaju se slijedeke izvedbe kabela:

IPO 13 (NKBA) - kad se ne postavljaju posebni zahtjevi s obzirom na
mehaniEka naprezanja; IPO 33 (NKFA) - u sluEaju opterekenja na vlak
(npr. strma kosina) i IPO 23 (NKRA) - u slufaju jakog opterkenja na
vlak (npr. vrlo strma kosina).

IPZO 13-A (NAEKBA)-

Slika 4.173. Uljem punjeni niskotlarni kabel

kabel s vodiEima od bakra, s pojedinaEnim

olovnim plaStevima, unutarnjim zaititnim
ovojem, oklopom od EeliEne trake i vanjskim
zaStitnim ovojem.
kao IPZO 13 (NEKBA), samo s vodifima od
aluminija.

Izvedbe upotrebljene za napone do 60 kV ne mogu se primijeniti za

vrlo visoke napone zbog nesavrgenosti izolacije (u izolaciji se nalaze ostaci
zraka ili plinova) i zbog nejednolikog rastezanja sastavnih dijelova kabela (kabelska masa ima veki koeficijent rastezanja od ostalih dijelova),
Sto pri hladenju dovodi do stvaranja Supljina. To dovodi do ionizacije,
rastvaranja izolacije i konafno, do proboja kabela. Da se premoste spomenute poteSkoke potrebno je: a) onemogukiti nastajanje Supljina unutar
izolacije i b) podiki prag poEetka ionizacije iznad najvebe jakosti polja.
Prvu potegkoku moie se otkloniti upotrebom rijetkog ulja za impregnaciju papirne izolacije, dok za svladavanje druge potegkoEe postoje dva
naEina: primjena vamjskog tlaka na normalan kabel, pri Eemu je ulje ili

Kabeli s pojedinaEnim olovnim plaStevima izvode s e i s metalnim folijama ispod olovnih plagteva. S obzirom na oznake vrijedi spomenuto za
kabele s metalnom folijom bez olovnih plasteva. Takvi kabeli oznaEuju
se, na primjer

- kao NEKBA, samo s metalnim folijama,

IPZO 13 (NHEKBA)
IPZO 13-A (NAHEKBA) - kao NHEKBA, samo s vodiEima od aluminija.
Normalni kabeli upotrebljavaju se za napone do 15 kV, oni s metaliziranim iilama za napone 15 i 20 kV, dok se kabeli s pojedinaEnim olovnim plaitevima normalno upotrebljavaju za napone iznad 15 kV, a izvode
se za napone od 3 do 60 kV. Kabeli sa pojedinaEnim olovnim plaStevima
za 30 kV i viSe izvode se s metalnim folijama.
Pri polaganju u zgradama, gdje je kabel zagtifen od mehaniEkog oStebenja i djelovanja vlage n a olovni plait, upotrebljava se goli kabel
(omake prema jugoslavenskom standardu I P 0 00, I P 0 00-A, IPZO 00,
IPZO 00-A, a prema njemaEkom standardu NK, NAK, NHK, NAHK,
NEK, NAEK, NHEK ili NAHEK). Ako postoji opasnost od titranja, ne
preporuEuje se upotreba golog kabela. Za polaganje u zgradama dolaze
u obzir slijedete izvedbe kabela: IPO 01 (NKA) ili analogan kabel prema
visini napona - kad je kabel izvrgnut djelovanju vlage; IPO 10 (NICB)
ako postoji opasnost od titranja; IPO 30 (NKF) - kad je kabel optereken
na vlak; i IPO 20 (NKR) - kad je kabel jako optereken na vlak.

Slika 4.174; Uljem punjeni niskotlatni trofazni kabel

24 Visokonaponska rasklopna postrojenja

plin odijeljeno dijafragmom od izolacije kabela (poviSenim tlakom duSika

od 1 na 15 ata podiie se prag ionizacije od 5,7 kV/mm na 19 kV/mm), te
uvodenje plina ili ulja pod visokim tlakom u izravan dodir s izolacijom.

njegove trase. U tlaEnim posudama za niskotlarne kabele postoji niz metalnih jastuka u kojirna se nalazi plin pod tlakom. Metalni jastuci stlaEuju
se kad u posudu ulazi ulje iz kabela, a tlaEe ulje i vrabaju ga u kabel
kad se ulje ohladi. Za visokotlaEne kabele elastiEni jastuci su napunjeni
uljem, a prostor izmedu njih i stijenka posude ispunjen je plinom pod
tlakom. Tlak ulja u visokotlaEnom kabelu i posudama odriava se pomobu uljnih pumpi na kraju kabela, gdje zbog sigurnosti moraju postojati i rezervne pumpe. Da se dopuni plin u plinskom kabelu na jednom
kraju (kod dugih na oba kraja) postavljaju se rezervne boce s plinom.

B. Izbor .presjeka

Slika 4.175. Uljem punjeni niskotlaEni trofazni

kabel s aluminijskim plaStem

Razlikujemo uljne i plinske kabele. Tehnika kabela najviSih napona

u punom je razvoju, pa danas postoji niz razlitiitih izvedaba. Uljni kabeli
se izvode kao jednoiilni (sl. 4.173) i kao troiilni (sl. 4.174, 4.175. i 4.176).
Ulje u kabelima prikazanim na sl. 4.173. do'4.175. nalazi se pod tlakom
od oko 1 do 1,5 atp, dok je u kabelu na sl. 4.176. pod tlakom od 15 atp.
Plinski troigni kabeli Eesto se izvode na isti naEin kao i uljni prikazan
na sl. 4.176.

Izbor presjeka kabela vrSi se prema maksimalnoj struji u normalnom

pogonu i prema ugrijavanju za vrijeme trajanja kratkog spoja.
Nonnalno se odreduje najprije potreban presjek kabela prema maksimalnoj struji u normalnom pogonu, a tada se polazi od opteretenosti
kabela ukopanog u zemlju (na dubini od 70 cm), uz pretpostavku da u
neposrednoj blizini ne,ma drugih kabela. U tab. 4.19. i 4.20. navedeni su
podaci o opteretivosti bakrenih, odnosno aluminijskih troiilnih kabela,
uz navedene pretpostavke (jedan u zemlju ukopani kabel). Pri tome je
raEunato da je temperatura tla 20 OC, da temperatura vodiEa kabela ne
prelazi 65OC za kabele do 6 kV, 55OC za kabele 10 do 20 kV, t e 45OC
za kabele 30 do 60 kV.
Ako su kabeli poloieni u zemlju jedan pored drugoga sa razmakom
od 7 cm, najveba trajno dopuStena struja manja je od one navedene u
tab. 4.19. i 4.20. Korekcioni faktor za odredivanje opteretivosti kabela
ako je nekoliko njih poloieno u zemlju jedan kraj drugoga sa razmacima od oko 7 cm, iznosi (uz temperaturu tla od 20 OC)
TABLICA 4.19.

Opteretivost bakrenih trozlnih kabela

(jedan kabel poloien u zemlji)
Kabel IPO 13 (NKBA)
3 kV

Slika 4.176. , Uljni niskotlaEni trofazni kabel u

EeliEnoj cijevi

Kako bi se osiguralo da Sirenje ulja zbog ugrijavanja ne rasteie plaSt

kabela, a pri hladenju da ne dode do praznina u njemu, postavljaju se
tlaEne pasude na jednom ili e a oba kraja kabela, a po potrebi i uzdui

6 kV

10 kV

Kabel IPZO 13 (NHEKBA)

20 kV

30 kV

45 kV

60 kV

TABLICA 4.20.

Opteretivost aluminijskih troiilnih kabela

(jedan kabel poloien u zemlji)
Kabel IPO 13 (NAKBA)

Presjek
mm?

10
16
25
35
50
70
95
120
150
185
240
300
400

6 kV

3 kV
65
85

I
1

130
160
195
230
270
305
350
405
460
530

60
80

155
190
225
260
295
335
. 390
445

LO kV
50
70
90
110
130
160
190
225
255
290
340
385

temperatura
tla ili zraka

1-6

kV

nazivni napon kabela

10-20 kV
30-40 kV

Kabel IPZO 13 (NAHEKBA)

-- --- - -- - 1 ---60
2 0 q 30 k;45 kV

90
110
135
170
195
230
260
290
340
385
440

105
130
160
185
215
250
275
320
360
415

broj kabela

korekcioni faktor

1
2
3
4
5
6
8
10

1,oo
0,90
0,80
0,75
0,70
0,65
0,62
0,60

160
175
200
230
255
295
335
390

170
190
215
245
280
320
370

Pri odredivanju potrebnog presjeka s obzirom na ugrijavanje za vrijeme trajanja kratkog spoja vrijede iste pretpostavke kao kad se radi
o golim vodiEima (poglavlje 4.1C). Za kabele, medutim, raEun treba provesti uz slijedeke dopuSteno poviSenje iznad najviSe dopuStene temperature u normalnom pogonu

za kabele do 3 kV (Cu ili Al)

A 6 = 150C
za kabele iznad 3 do 20 kV (Cu ili Al) A 6 = 120 OC
za kabele iznad 20 kV (Cu ili Al)
A 6 = 1OOOC
Potreban presjek odreduje se

Ako se pri polaganju kabela u zemlju upotrijebi zaStitni pokrov iznad

kabela, pa radi toga izmedu kabela i pokrova mogu nastati praznine,
treba im opteretivost smanjiti za 10 do 20/o.
Ako kabel nije poloien u zemlju, odvodenje topline je slabije, pa je
potrebno korigirati najveCu trajno dopetenu struju. U sluEaju da se
raEuna s temperaturom zraka od 20 OC, korekcioni faktor iznosi
za jedan kabel
za tri kabela, ako je razmak medu njima jednak
promjeru kabela
za tri kabela, ako se dodiruju
za Sest kabela, ako je razmak medu njima jednak
promjeru kabela
za Sest kabela, ako se dodruju

Ako npr. treba odrediti opteretivost troiilnog aluminijskog kabela 10 kV

prosjeka 70 mm2, koji je poloien u zemlju u istom kanalu sa jog dvakabela, te ako je temperatura tla 30 OC, posluiit Cemo se tab. 4.20. iz koje
se oEitava 160 A kao dopuStenu opteretivost kabela. Uzimajuki u obzir
korekcione faktore 0,80 (tri kabela poloiena u zernlju) i 0,85 (temperatura tla 30 OC), dobivamo da je n a j v d e trajno dopuSteno opterekenje

0,80
0,74
0,65
0,70
0,60

Navedeni podaci o korekcionim faktorima vrijede, kako je spomenuto, za temperaturu tla ili zraka od 20 OC, pa je potrebno uvesti daljnju
korekturu ako se temperature razlikuju od 20 OC. Spomenuti korekcioni
faktori imose

- prema

izrazu (4.9) iz relacije

gdje su a velieina ovisna o materijalu i o dopuStenom poviSenju temperature, It struja kratkog spoja mjerodavna za ugrijavanje u kA, dok je
t trajanje kratkog spoja u sekundama. VeliEina a iznosi
za kabele s bakrenim vodiEma
do 3 kV
a = 7,l
iznad 3 do 20 kV
a = 7,9
iznad 20 kV
a = 8,7
za kabele s aluminijskim
do 3 kV
iznad 3 kV do 20 kV
imad 20 kV

vodiEima
a = ll,l
a = 12,4
a = 13,6

Ako je potrebni presjek kabela, odreden prema ugrijavanju za vrijeme trajanja kratkog spoja, veki od presjeka izabranog prema maksi-

malnoj struji u normalnom pogonu, mjerodavan je veti presjek, Presjek

kabela odreden s obzirom na struju kratkog spoja za neko rasklopno postrojenje najmanji je presjek kabela koji se smije upotrijebiti u dotit-

nom rasklvpnom postrojenju.

4.8. ODVODNICI PRENAPONA

B. Ventilni odvodnici
Ventilni odvodnik sastoji se od iskriSta spojenog u seriju s nelinearnim otpornikom (sl. 4.177), a prikljuEuje se izmedu vodiEa i zemlje. Kad
napon vodiEa prema zemlji postigne toliku visinu da dode do preskoka
iskriSta (proradni napon odvodnika), kroz nelinearne otpore proteCi Ce
struja Eija se ovisnost o naponu moie prikazati relacijom

A. Svrha
U mreii se pojavljuju prenaponi radi prelaznih pojava pri promjeni stanja u mreii (kratki spojevi, isklapanja i dr.), te radi atmosferskih prainjenja. Rasklopna postrojenja i aparati u njima gradeni su tako da
mogu izdriati odredena naponska naprezanja, ali je nemogube sprijeEiti
da se u mreii pojave prenaponi vebi od onih koje mogu izdriati izolatori, aparati i transformatori u rasklopnom postrojenju, Sto naroEito vrijedi za prenapone zbog atmosferskih prainjenja.
Da bi se sprijeEilo Stetno djelovanje tih-prenapona, potrebno je sprijeEiti prodor opasnih prenapona do rasklopnog postrojenja, odnosno sprijeEiti prodor do dijelova postrojenja u kojima previsoki prenaponi mogu
izazvati najveke Stete. Potrebno je te prenapone prije ulaska u rasklopno
postrojenje smanjiti toliko da ne izazovu oStekenja ili ako ih vek izazovu,
da do njih dode na dijelovima postrojenja manje vrijednosti i onih koji
se lakSe mogu zamijeniti.
Da se sve to postigne, potrebno je provesti koordinaciju izolacije u
rasklopnom postrojenju, koja se sastoji u izoliranju pojedinih dijelova
opreme za razliEite izolacione nivoe. Prema njemaEkim propisima razlikujemo tri nivoa:
a) gornji izolacioni nivo odnosi se na izolaciju od krutog, tekukeg ili
stlaEenog materijala (npr. unutarnja izolacija transformatora, kabela i
kondenzatora), kao i na sve zatvorene ili teSko pristupaEne preskoEne
staze u zraku, zatim na prekidna mjesta rastavljaEa, uEinskih rastavljafa,
sklopaka, nosaEa osiguraEa i sl., nadalje na medusobnu izolaciju odvojenih mreia;
b) donji izolacioni nivo odnosi se na izolaciju izmedu vodiEa i zemlje,
a taj se nivo odnosi na potporne i provodne izolatore, na izolatore za nadzemne vodove, zatim na sklopke, rastavljafe, pa u nekim sluEajevima i
na naponske i strujne transformatore,
c) zagtitni izolacioni nivo je najniii od t i j u izolacionih nivoa, a 'ostvaruje se upotrebom odvodnika prenapona koji ima zadatak da prenapon
iz mreie snizi na napon koji odgovara zstitnom izolacionom nivou.
Prema naSim standardima o koordinaciji izolacije postoji jedan izolacioni nivo, te zaStitni nivo. Izolacioni nivo definiran je podnosivim udarnim naponom za val oblika 1,2/50 p, dok je visina jednaka gornjem
izolacionom nivou po njemaEkim propisima.
U tab. 1.4. navedeni su podaci o izolacionim nivoima (podnosivim naponima) prema njemaEkim propisima. Gornji nivo odgovara podnosivom
udarnom naponu za val 1/50 p, a donji podnosivom udarnom naponu za
odrezani val.
Da bi se postigao zaStitni izolacioni nivo upotrebljavaju se ventilni
odvodnici, cijevni odvodnici i zdtitna iskrigta.

gdje su: i struja kroz odvodnik, u napon koji djeluje na odvodnik, k konstanta, a n eksponent ovisan o svojstvima otpora. IskriSte se sastoji od
pojedinih iskriSta s razmacima od 0,l do 1,5 mm. Nelinearan otpornik sastoji se od plofica sitnozrnatog silicijevog karbida, a ima otpornu karakteristiku koja odgovara relaciji (4.240).

Slika 4.177. Presjek kroz ventilni odvodnik

Porastom napona izmedu vodiEa i zemlje radi prenaponskog vala, Sto

je posljedica atmosferskog prainjenja, pojavit Ce se luk medu iskriStima
odvodnika, kad napon postigne visinu proradnog napona odvodnika koji
.ovisi o broju i razmacima iskriSta (sl. 4.178). Radi nelinearnosti otpora
naboj odlazi u zemlju preko relativno malog otpora (radi velikog napona), zbog Eega Ce napon ostati praktifki na .visini proradnog napona
odvodnika. Na taj naE,in mjesto daljnjeg povigenja napona, do Eega bi
doglo kad ne bi bilo odvodnika prenapona, napon (preostali) ostaje na
visini zaStitnog izolacionog nivoa. Nestankom prenapona na vodu porast
Ce otpor, Sto be dovesti do znatnog smanjenja struje i do gaSenja luka u

iskriStu, pa kroz odvodnik i pored djelovanja pogonskog napona neCe

protjecati struja. Ventilni odvodnik ima to manji preostali napon i to
sigurnije prekida struju nakon nestanka prenapona Sto je veCi eksponent
71 u relaciji (4.240). To je vidljivo iz dijagrama na sl. 4.179, u kojem je
prikazana ovisnost napona o struji za linearni otpor (n = 1) i za nelinearne otpornike (n = 4 i n = 6). Ventilni otpornici izraduju se danas
za najmanje n = 6.

skog napona mreie. U nekim visokonaponskim mreiama koeficijent uzemljenja ne prelazi 0,75, pa u takvim sluEajevima nazivni napon srnije iznositi 75O/0 najviSeg linijskog napona. U rnreiama s indirektno uzemljenom
nul-taEkom koeficijent uzemljenja moie prijeei 0,8, a u mreiama s kom~enziranomstrujom zemnog.spoja moie biti i veCi od 1,00, Sto je sluEaj
s koeficijentom uzemljenja i u rnreiama s izoliranom nul-taEkom. Nazivni
napon odvodnik3 spojenih izmedu faze i zernlje odreden je u svim slu-

promjeno napon0
kad ne bi-bi(o odvodnika

I
I
.

gorq? izolacioni nivo

'Slika 4.179. Ovisnost napona o struji kroz nelinearni otpornik prema (4.240) za razliEite vrijednosti eksponenta n

Slika 4.178. Prornjena napona radi djelovanja odvodnika

Nazivni napon ventilnog odvodnika jednak je najviSem naponu na

mjestu ugradnje odvodnika. Odabrani nazivni napon odvodnika mora
biti jednak ili veCi od najviie efektivne vrijednosti napona pogonske
frekvencije, koja se na mjestu ugradnje odvodnika moie pojaviti u normalnom pogonu i za vrijeme kvara. Da se odredi taj najviSi nivo, dovoljno
je odrediti napon u zdravim fazama u sluEaju spoja sa zemljom jedne od
faza. Koliki nazivni napon odvodnika treba odabrati ovisi o najviSem
efektivnom linijskom naponu mreie i o najviSem efektivnom naponu
izmedu zdrave faze i zemlje za vrijeme spoja sa zemljom jedne od faza
u bilo kojoj taEki mreie, Sto ovisi o naEinu uzemljenja nul-tafke mreie.
Nazivni napon odvodnika moiemo odrediti tzv. koeficijentom uzemljenja, koji j e def iniran omjerom izmedu najviSeg efektivnog napona
zdrave faze prema zemlji za vrijeme kvara i najviSeg linijskog napona
u normalnom pogonu. U mreE s neposredno uzemljenom nul-taEkom
koeficijent uzemljenja ne prelazi 0,8, Sto je normalno ispunjeno kad je
omjer izmedu nulte i direktne reaktancije mreie veCi od 0, a manji od 3.
Tada nazivni napon odvodnika mora iznositi barem 80/0 najvGeg linij-

Eajevima kao produkt koeficijenta uzemljenja i na jviSeg linijskog napona.

U nacrtu preporuke IEC bilo je predvideno da nazivni napon odvodnika
u zvjezdiStu transformatora za mreie s izoliranom ili posredno uzemljenom nul-taEkom iznosi 60/o, a za mreie s direktno uzemljenom nultaEkom 40/o najviSeg linijskog napona mreie. To pitanje, medutim, nije
potpuno raSESCeno, jer se d l j e n j a i dosadaSnja iskustva u pojedinim
zemljama razlikuju, pa se u novijim nacrtima preporuka IEC pitanje
odvodnika napona u zvjezdiStu transformatora niti ne tretira.
Druga je karakteristika ventilnih odvodnika nazivna struja rastereCenja. Proizvode se odvodnici za Eetiri nazivne struje rastereeenja: 1,5,
2,5, 5 i 10 kA. Za 10 kA razlikujemo odvodnike za normalne i za teie
uviete rada. Odvodnik za teie uviete rada mora biti s~osobanda izdrii i u
sliEaju da proradi pri unutarnjim prenaponima, jer iakvi prenaponi normalno dulje traju od atmosferskih. Prema niemaEkim ~ropisimaodvodnik mora biti siosoban da izdrii, a da se ne dgteti, 30 &as<opnih udarnih
valova struje s tjemenom vrijednoSCu koja je jednaka nazivnoj struji
s trajanjem Eela vala od 10 ,us i s trajanjem hrbata 20 ,us.
U tab. 4.21. navedena su ispitivanja prema IEC i naSim standardima,
koja moraju da izdrie ventilni odvodnici a da se ne oltete.
Osim toga, odvodnik prikljuEen na normalni izmjenihi napon mora
izdriati 20 strujnih valova oblika 8/20 ,us sa tjemenom vrijednoSCu jed-

TABLlCA 4.21.

VeliEine stmja za ispitivanie ventilnih odvodnika prenapona

(prema IEC)

Ispitivanje dugim
pravokutnim valom:
struja (A)
trajanje (ps)

Nazivna struja ventilnog odvodnika

10 kA

~ s p i t i v h j e kratkotrajnim
udarnim valom (4110 ps):
struja (kA)

5 kA

2,5 kA

150
2000

75
1000

500

100

65

25

50

1.5 kA

ne trGi se

10

nakom nazivnoj struji rastereCenja (Eetiri grupe po 5 valova, vremenski

razmak medu grupama 25 do 30 minuta, a vremenski razmak medu valovirna u grupi 50 do 60 sekunda). Nakon ispitivanja proradni napon ne
smije se prornijeniti za viSe od 10/o, a preostali napon za viSe od 8/o, u
usporedbi s naponima prije ispitivanja. Ispitivanja, medutim, pokazuju
da ventilni odvodnici vete nazivne struje rasteretenja za isti prenapon
imaju manji preostali napon (sl. 4.180), Bto moie utjecati na izbor karakteristika ventilnog odvodnika.
Za niske napone odvodnici se izraduju za nazivnu struju rasterecenja
od 1,5 i 2,5 kA, za napone 3 do 25 kV za 2,5, 5 i 10 kA, za napone od '25
do 123 kV za 5 i 10 kA, dok za napone od 123 kV i viSe samo za nazivnu
struju rasteretenja od 10 kA. U Sjedinjenim Amerirkim Driavama uve-

deni su posebni nazivi ventilnih odvodnika prema nazivnoj struji rastereCenja: station type-heavy duty type (staniEni tip - tip za velike zahtjeve) za odvodnik nazivne struje od 10 kA, intermediate type (srednji
tip) za 5 kA, distribution type-line type (distributivni tip - linijski tip)
za 2,s k h i secondary type (sekundarni tip) za 1,5 kA.
OpCenito se moie reCi da efikasnost, odnosno neefikasnost zaStite od
direktnog udara groma igra veliku ulogu pri izboru nazivne struje rasterekenja. Pod efikasno zaStiCenim postrojenjem smatra se postrojenje u
kojem su, osim njega samog, zaStiCeni od direktnog udara groma i svi
prikljuEeni vodovi pomoCu zaStitnih uieta, na duljini od barem 1000 m
od postrojenja. U neefikasno zaStiCena postrojenja treba postaviti odvodnike s vebim nazivnim strujama rasterekenja, jer su izloiena direktnim
udarima groma. Raspored samog postrojenja utjeEe na izbor nazivne struje
rastereeenja. U sluEaju kad je na transformatorsku stanicu prikljureno
viSe vodova, val - koji dolazi jednim vodom - grana se i na ostale
vodove, pa to smanjuje struju rasteretenja. Dalje moramo pri odredivanju
nazivne struje rasterekenja znati potrebni zaStitni nivo izolacije, jer kako
je veC spomenuto, odvodnici veCe nazivne struje rastereCenja imaju manji
preostali napon.
Efikasnost zaStite odvodnikom ovisna je i o udaljenosti odvodnika od
StiCenog dijela postrojenja. Prilikom odredivanja maksimalne udaljenosti
treba uzeti u obzir duljinu voda (sl. 4.181) od mjesta prikljuEka odvodnika
l

II

dalekovod

250
kV

P m s t a fi
napon
260

Slika 4.181. Skice smjeStaja odvodnika

f50

I,= 2.5 kA
5kA

roo

50

.IO k A

400

200

300

400

500

600

700

800

kV
f000
prenapon

Slika 4.180. Utjecaj nazivne struje rasterecenja (I,,) ventilnog odvodnika i prenapona na preostali napon (primjer za odvodnik
nazivnog napona 35 kV)

(radi djelovanja refleksije vala) i duljinu vodiEa od mjesta prikljutka

odvodnika - ukljuEivSi i duljinu samog odvodnika - do njegovog uzemljenja (radi reaktancije vodiEa i odvodnika). Moie se pretpostaviti (Lit.
83): a) da je strmina vala prenapona od kojeg treba Stititi postrojenje
1000 kV/,us, iako se u postrojenjima efikasno zaStiCenim od direktnog
udara groma ne pojavljuju valovi vekih strrnina od 500 kVl,us (ta pretpostavka je uEinjena da bi se uzeli u obzir i najnepovoljniji sluEajevi); b)
da je odvodnik izolator sve do napona koji je jednak proradnom naponu,
te da nakon prorade ostaje konstantan prewtali napon; c) da napon po gonske frekvencije ima tjemenu vrijednost; d) da se transformator u toku
prvih nekoliko mikrosekunda od pojave prenapona ponaSa kao kondenzator; e) da su uzemljenja odvodnika i StiCenog transformatora medusobno
kratko spojena, f) da je struja rasterebenja 5 kA (samo u 3,5O/o sluEajeva

- Lit. 83. - pojavljuje se veda struja rasteretenja u efikasno zaStiCenim

postrojenjima); g) da postoji samo jedan dalekovod (Sto je najnepovoljniji
slufaj) i h) da oprema u postrojenju moie izdriati vrlo kratko vrijeme
napon definiran relacijom

Pomotu njih je mogute odrediti maksimalno dopuStenu udaljenost odvodnika od dijela postrojenja koje treba zagtititi. Pri tome je potrebno poznavati joS i visinu napona na odvodniku, koju moiemo odrediti iz relacije

&=&+
Ovdje su: k koeficijent povedanja udarnog izolacionog nivoa opreme
s obzirom na oblik prenaponskog vala, jer se radi o nestandardnom valu
[moie se raEunati (Lit. 83.) sa k = 1,15 kao s prvom aproksimacijom], Ui

umuz

. . . (4.242)

gdje je Up preostali napon struje rasteretenja od 5,O kA. Da se odredi

razmak 1 (sl. 4.181), potrebno je odrediti omjer izmedu U, (4.241) i U,
(4.242) i omjer a/U,. VeliEinu a treba izmjeriti u izvedenom ili projektiranom postrojenju. UnoSenjem tih .dvaju omjera u dijagram na sl. 4.182.
dobiva se omjer l/Uo, iz kojega se odreduje maksimalno dopuSteni razmak
1. Treba napomenuti da se moie podi od poznatog razmaka 1, pa na analogan naEin odrediti duljinu a.
Pokaiimo na primjeru upotrebu dijagrama na sl. 4.182. Neka se radi
o vodu 110 kV (U,,,, = 125 kV), na Eijem se kraju nalazi odvodnik prenapona s veliEinom preostalog napona Up =.297 kV, te neka donji izolacioni nivo o,preme iznosi Ui = 525 kV; a visina a = 10 m. Prema navedenim veliEinama dobivamo

I z dijagrama (crtkano na sl. 4.182) dobivamo

Slika 4.182. Dijagram za odredivanje maksimalno dozvoljenog razmaka izmedu prikljuEka odvodnika i Sticenog dijela postrojenja
(oznake n a sl. 4.181) - crtkano prilrazani
podaci za primjer u tekstu

donji izolacioni nivo, U,, maksimalna efektivna vrijednost linijskog napona (dolazi 2/3 pod korijenom, jer drugi Elan treba da bude jednak tjemenoj vrijednosti napona prema zemlji u normalnom pogonu). PolazeCi
d navedenih pretpostavki, odredene su krivulje prikazane na sl. 4.182.

IzraEunati maksimalni razmak 1 vrijedi, naravno, uz navedene pretpostavke. Za rasklopna postrojenja s vide vodova istog napona moEe se
razmak 1 neSto povetati, ali se to ne preporufuje za postrojenja viSih
napona i za vainija postrojenja zbog zadtite i udaljenijih aparata u Stidenom postrojenju.
U postrojenjima neefikasno zagtidenim od direktnog udara groma treba
odvodnike postavljati neposredno pred transformatore zbog moguknosti
pojave valova vrlo visokih amplituda i strinina.
Radi sigurnosti da be postavljeni odvodnik u sluEaju potrebe izvrSiti
svoj zadatak, potrebno je svake dvije g d i n e ispitati ventilni odvodnik na
proradni napon.

struja kratkog spoja bude veCa od minimalne struje odvodnika, a maksimalna struja kratkog spoja na mjestu ugradnje manja od maltsimalne
struje odvodnika.
S obzirom na nazivne napone cijevnih odvodnika vrijede isti kriteriji
kao 23 ventilne odvodnike.

C. Cijevni odvodnici
Cijevni odvodnik je zagtitno iskriSte s uredajem za gaSenje luka. Nakon
paljenja luka struja Ce protjecati izmedu vodifa i zemlje, s tom razlikom
nasuprot ventilnim odvodnicima, da izmedu vodifa i zemlje nema otpornika. Cijevni odvodnik snizit Ce, dakle, prenapon voda na iznos napona
jednak padu napona u luku, koji je znatno niii od zaStitnog nivoa izolacije i znatno ni2i od preostalog napona ventilnog odvodnika. Struja rasterekenja, koja protjefe kroz cijevni odvodnik, jednaka je struji kratkog
spoja mreie, pa moie oStetiti dijelove mreie ako predug0 traje. Radi toga
je potrebno osigurati brzo gaSenje luka. Cijevni odvodnik ima zbog toga
cijev malog promjera (sl. 4.183), od materijala koji se pod utjecajem luka

ZaStitno iskriite sastoji se od dvije elektrode, od kojih je jedna spojena na fazu, a druga na zemlju. Odredivanje tehniEkih svojstava zaititnog iskriSta svodi se samo na odredivanje razmaka elektroda. U tab. 4.22.
navedeni su razmaci elektroda prema.IEC (nacrt uputa).
TABLICA 4.22.

Razmaci zaStitnih iskriita (prema nacrtu uputa IEC)

NajviSi napon mreie
kV
Slika 4.183. Presjek kroz cijevni odvodnik (jedna od izvedaba). I-iskriSte,
L-lurna komora

isplinjava (vulkanfiber, tvrda guma, polivinilklorid i sl.). Visokoionizirani

plinovi luka rnijesaju se s plinovima stijenka cijevi, i ta smjesa struji iz
cijevi (do 2 m dug plamen), koja je otvorena samo na donjoj strani. U
trenutku prolaza struje kroz nulu luk se gasi. U mreiama s malom strujom kratkog spoja moie se dogoditi da je kolirina razvijenih plinova tako
malena te ne moie osigurati gaSenje luka, dok u mreiama s vrlo velikom
strujom kratkog spoja velika kolifina plinova dovodi do eksplozije odvodnika. Prema preporukama IEC predvidaju se dva tipa cijevnih odvodnika: odvodnici nazivne struje 30 kA za zaStitu rasklopnih postrojenja
(to je tjemena vrijednost normiranog strujnog vala koji cijevni odvodnik
mora izdriati a da se ne oSteti), te nazivne struje 65 kA za zaStitu vodova.
Prema istim 'preporukama odvodnici za postrojenja grade se za maksimalnu struju kratkog spoja (efektivna vrijednost izmjenif ne komponente)
1,5 i 3,O kA (do nadvnog napona 18 kV), te jog i za 6,O kA za nazivne napone iznad 18 kV do 40 kV (za viSe napone nisu predvideni cijevni odvodnici za zaStitu postrojenja). Za iste odvodnike nije odredena minimalna struja kratkog spoja, jer bi oni trebali da prekinu svaku struju
kratkog spoja koja se praktiPki moie pojaviti, a manja je od maksimalne
struje odvodnika. Odvodnici za vodove, medutim, grade se za nazivne
napone od 9 do 25 kV za slijedeke minimalne i maksimalne struje kratkog
spoja: 0,3i1,5, 0,4/3,0, 0,6/5,0 i 1,0/10,0 kA, za napone od 30 kV: 0,3/1,5,
0,4/3,0, 0,9/6,0 i 1,0/10,0 kA, a za napone od 40 do 145 kV: 0,3/1,5, 0,4/3,0,
0,9/5,0 i 1,0/10,0 kA. Cijevne odvodnike treba tako odabrati da minimalna

12
24
36
72,5
123 z
123
245 z

1
I

Razrnak iskriSta

mm
40
100
150
180
47 0
610
1070

Najniii preskoEni
napon 50 Hz
kV
15
40
57
107
170
225
400

Preskok na iskriStu predstavlja zemni spoj, odnosno kratki spoj u ovisnosti o uzemljenju nul-taf ke. U slufaju neposredno uzemljene nul-taf ke
teCi ke struje kratkog spoja koje - radi zaStite dijelova postrojenja kmz
koje teku te struje - treba iskljufiti u Sto je moguke kraCem vremenu.
Zbog toga je vrlo korisno upotrijebiti sklopke s jednopolnim ponovnim
uklapanjem. Postoji, dalje, opasnost da se luk medu elektrodama neCe
gasiti sam od sebe, pogotovo kad se radi o velikim strujama.
Preskokom na iskriStu nastaje odrezan val, koji dodatno napreie izolaciju namota transformatora radi nejednolike raspodjele napona izmedu
zavoja. Ta opasnost je to vefa, Sto je iskriSte bliie transformatoru.
Prilikom isklapanja neopterekenih transformatora ili vodova pojavljuju
se prenaponi medu kontaktima sklopke, koji mogu dovesti do preskoka na
iskristu, Sto opet dovodi do velike struje medu kontaktima sklopke kad
su njeni kontakti vet rastavljeni. Moie se dogoditi da sklopka ne uspije
prekinuti tu struju, Sto 6e uzrokovati njeno oSteCenje.
Radi svega toga zaStitna iskriita se malo upotrebljavaju.

P E T 0 POGLAVLJE

SHEME SPOJA GLAVNIH STRUJNIH KRUGOVA

5.1. VRSTE SHEMA SPOJA
Izrada sheme spoja prvi je korak pri projektiran ju rasklopnog postrojenja. Shema pokazuje koliko be biti generatora, transformatora i odvoda,
naEin njihova medusobnog spoja, predvidene aparate u svakom odvodu
i naEin njihova spajanja, zatim predvidena mjerenja, zaStitu, signalizaciju
i upravljanje. Shema, dalje, prikazuje cijelo postrojenje (s viSe ili manje
detalja) s obzirom na njegovo funkcioniranje, ali ne daje prostorni raspored i naEin izvedbe, Sto je u vekini sluEajeva mogube odrediti tek
nakon Sto je odredena shema spoja. Izrada shema, medutim, nije od
vainosti samo za projektiranje i izgradnju, vek i za odriavanja u pogonu.
U rasklopnom postrojenju razlikujemo glavne strujne krugove, strujne
krugove zaStite i mjerenja, te pomokne strujne krugove. Glavni strujni
krugovi sluie za razvod energije, a vodiEi koji ih saEinjavaju nalaze
se pod visokim naponom. Strujni krugovi zaStite i mjerenja najEeSbe su
prikljueeni na sekundarne stezaljke strujnih ili naponskih transformatora,
dok su pomobni strujni krugovi najfeike napajani iz pomoknog izvora
istosmjerne struje.
Razlikujemo viSe vrsta shema spoja, a njihova upotreba ovisi o tome
Sto se ieli prikazati upotrebljenom shemom i s koliko detalja se ieli
prikazati rasklopno postrojenje.
Kao osnova za projektiranje sluii jednopolni shema spoja, na kojoj
su prikazani samo glavni strujni krugovi i to jednopolno, dok su shematski
- pored odvoda i bez spojeva - oznaEeni svi mjerni instrumenti i
zaStitni releji (sl. 5.1). Na jednopolnoj shemi, osim toga, naznaEene su
glavne veliEine kojima je karakteriziran pojedini aparat ucrtan u shemu.
U nekim sluEaj.evima crta se i principna shema, na kojoj su ucrtane
samo sabirnica, odvodi, te rastavljaEi i sklopke, kako bi se dobila slika
o medusobnoj povezanosti odvoda. Tada se rastavljaee i sklopke prikazuje
pojednostavnjenim simbolima (sl. 5.2).
Shema djelovanja (sl. 5.3) prikazuje tropolno sve glavne strujne krugove, kako bi se mogla oznaEiti funkcija svih uredaja u postrojenju, te
kontrolirati ispravnost spojeva. Na sl. 5.3. nacrtani su samo vodovi mjerenja i zagtite, dok su - radi pojednostavnjeilja prikazivanja -- ispuSteni
vodovi za upravljanje i signalizaciju. Prilikom crtanja sheme djelovanja

obitno se ne vodi ratuna o prostornom rasporedu pojedinih aparata,

25 Visokonaponska rasklopna postrojenja

385

Na osnovu sheme djelovanja izraduje se shema vezivanja, koja uzima

u obzir prostorni smjeStaj aparata, a u nju se ucrtane sve stezaljke na
aparatima, redne stezaljke od kojih polaze i na kojima zavrHavaju iilo

Posebna vrst shema jesu strujne sheme, s kojima se obiEno prikazuju

djelovanja pomoCnih strujnih krugova. One se crtaju bez obzira na medusobni prostorni smjeStaj pojedinih kontakata i aparata, a glavna im
je svrha da omoguCe jednostavnu i efikasnu kontrolu ispravnosti spoja.
Upotreba strujnih shema bit Ce prikazana u poglavlju o shemama pomoCnih strujnih krugova.

5.2. OPCENITO 0 SHEMAMA GLAVNIH KRUGOVA

A. Kriteriji za izbor shema

350/5A

f5 YA, ti I

Slika 5.1. Primjer jednopolne

sheme spoja

Slika 5.2.
Principna
shema
spoja
odvoda na
sl. 5.1.

kabela, te kabeli za sve strujne krugove u rasklopnom postrojenju. Shema

vezivanja je izvedbena shema na kojoj se, pored ostalog, nalaze i oznake
rednih stezaljka koje treba da se poklapaju s oznakama u postrojenju

Slika 5.3. Shema djelovanja odvoda na sl. 5.1. (nacrtani'samo vodovi za mjerenje i zaftitu)

Kao osnovili kriteriji za izbor sheme glavnih strujnih krugova mogu

se navesti: sigurnost pogona, moguCnosti uzdriavanja i pregleda, te ekonomiEnost postrojenja. Prilikom ocjene sigurnosti pogona treba uzeti u
obzir prilike u mreii unutar koje Ce biti izgradeno rasklopno postrojenje,
te utjecaj eventualnih kvarova u postrojenju na potroSaEe, koji 6e biti
napajani iz dotiEnog rasklopnog postrojenja. OStrina zahtjeva u pogledu
osiguranja izvodenja radova uzdriavanja i pregleda ovisi o ulozi rasklopnog postrojenja u elektroenergetskom sistemu, kako s obzirom na
proizvodnju, tako i s obzirom na opskrbu potroSaEa, pri Eenlu naroEito
treba voditi raEuna o sigurnosti osoblja koje vrSi radove. U nekim rasklopnim postrojenjima moie se zahtijevati da se svi radovi na pregledu
i uzdriavanju moraju izvriiti bez prekida pogona, ili s prekidom samo
u dijelu postrojenja, dok se u nekim sluEajevima moie dopustiti i prekid
pogona za vrijeme jednog dijela tih radova. Pod ekonomiEno36u postrojenja razumijevamo zahtjev da se ispune navedeni uvjeti o sigurnosti i
moguknosti remonta sa Sto manje aparata, a naroEito sklopaka kao najskupljih aparata u rasklopnom postrojenju, te da se osigura pun0 koriStenje ugradenih aparata i transformatora.
Osim tih zahtjeva potrebno je naroEito imati u vidu pogonsku elastiEnost postrojenja, Sto je potrebno da bi postrojenje izvrSilo svoj zadatak
ne toliko u normalnom pogonu, koliko u sluEaju kvara kako u postrojenju samom, tako i u mreii. Osim toga elastienost postrojenja karakterizirana je mogu6noS6u njegova proSirenja, Sto ne mora, baB u svakorn
sluEaju biti osigurano.
Pored svih tih zahtjeva treba da postoji i stalna teinja za pojednostavnjenjein shema radi pojednostavnjenja izvedbe, bolje preglednosti
u pogonu i manje vjerojatnosti krivih manipulacija.
Na izbor sheme utjeEu slijede6e okolnosti: uloga i napon rasklopnog
postrojenja (rasklopno postrojenje u elektrani, u prenosnoj, razvodnoj
ili distributivnoj mreii); vainost postrojenja u mreii (EvoriSte elektrana,
veza dvaju dijelova mreie i sl.); broj i snaga generatora i transformatora.
te broj i vainost prikljuEenih vodova; pogonski zahtjevi, i to posebno
zahtjev za odvoj enim pogonom dijelova postrojenja; potreba proSirenja
rasklopnog postrojenja; tip i sigurnost upotrebljenih aparata; posebni
zahtjevi na odriavanje radi lokalnih prilika (taloienje pragine, zasoljavanje, zaledivanje); prilike u sluEaju kratkog spoja s obzirom na veliEinu
rasklopne snage, udarnih struja i struja mjerodavnih za ugrijavanje,

narorito kad je potrebno smanjiti struje kratkog spoja (dolazi u obzir

za niie napone); potreba prikljurka pomoCnih pogona (pojavljuje se u
veeim elektranama).

J 6

B. Ocjena sigurnosti shema

rl

Da bi se ocijenila sigurnost pogona, potrebno je u prvom redu poznavati vjerojatnost kvara svakog od elemenata u postrojenju. Pojave kvarova, medutim, ne ovise samo o kvaliteti i konstrukciji ugradenih dijelova,
nego i o uzdriavanju i manipulaciji. Zbog toga je potrebno takve analize
temeljiti na iskustvu one mreie, u kojoj Ce raditi promatrano postrojenje.
Zbog ilustracije navedeni su u tab. 5.1. podaci o kvarovima i o trajanju
popravka kvarova u SSSR-u (Lit. 84). Da bi se uzela u obzir i potreba
odriavanja i pregleda, treba poznavati periodiPnost remonta i njegovo
trajanje. U tab. 5.2. navedeni su radi primjera podaci o rokovima revizije i kontrole (Lit. 85) i njihovo trajanje, prema iskustvima u SSSR-u
it. 84).
Poznavajuti statistike kvarova, te broj aparata i duljinu vodova,
moguCe je odrediti broj kvarova u godini i trajanje prekida pogona. Ako
sa n oznarimo broj kvarova na promatranom aparatu ili vodu u godini,
sa N broj aparata (N = 100) ili broj kilometara voda ( N = 100) na
koji se odnosi broi kvarova n, te ako sa t oznarimo trajanje prekida
ka6 posljedicu jednog kvara (tab. 5.1), relacija

--- -

a-a
.a;
m .P
r '~;d
.-Nwa
a'a
L > L

Transformatori
Sklopke za 110 kV i vise
Sklopke za 20-35 kV
Sklopke za 10 kV i niie
Rastavljafi svih napona
Zrafni vodovi, 100 kV i viSe
Zrafni vodovi, 35 kV i niie

100 kom.
100 kom.
100 kom.
100 kom.
100 kom.
100 km
100 km

Prosjefan
broJ
kvarova
godini
(n)
0:5
1,s
1,o
0,s
0,Ol
1:O
2,s

prosje~no Vjerojatnost
kvara
trajanje
popravka
n
t
kvara ( t ) P =
8160.
48
8
6
6
4
5
3

27,4 . lo-'
13,7 . lo-'
6,9 .
3,4 10-6
0,05 . 10-a
5,7 . lo-'
8,6 . lo-'

'

&&

d(
V)

V)

,
-

- l m s Z E ; S E ; S C S

.2
2

ZT
gs
."

L?

II

II

II

II

II

II

II

II

; JJiZg2S$
m
a
a .K
2 2 .K .z .K .K .K
C
C
~
C
~
C

: 2 g? 2 8P I BJ ?8% Zm X "P " z

B
M

M
Y

3 3 3 3 3

& & & a a a a a

+

--

Rolifina
(N)

S s G Z G G

TABLICA 5.1.

ProsjeEni broj kvarova i prosjeEno trajanje popravka kvarova

u SSSR-u (Lit. 84)

'

. . . (5.2)

N 8760

m e r l m - m c n c -

--

d
_
&tau

prikazuje trajanje prekida pogona radi kvarova na jednom aparatu. Ako

jog T podijelim~ s brojem sati u godini (8760 hlgod), dobivamo ovu
vjerojatnost prekida pogona radi kvara na jednom aparatu
8760

T
n
P=---- -

5. f. b. b. b. b. q. q. q.
eGIE
d
II
" 2 K- 2" Z? z- z- z- "
.-

&

Postojanjem viSe aparata i transformatora spojenih u seriju (sl. 5.4a).

a uz pretpostavku da kvar na jednom elementu sheme ne utjeEe na ostale
elemente, poveCava se vjerojatnost kvara, koja se moie odreditj kao zbroj
vjerojatnosti kvarova na elementima spojenim u seriju. Ako sa p!,, ps,

Slika 5.5. Primjer sheme za odredivanje vjerojainosti prekida pogona (p-vjerojatnost prekida pogona
na dijelu sheme)

Slika 5.4. Primjeri shema za izrafunavanje vjerojatnosti prekida pogona

Analogno tome moiemo odrediti vjerojatnost prekida pogona za shemu

na sl. 5.4b. BuduCi da se radi o istim elementima izmedu sabirnica 110 i
35 kV, te o istim izmedu dva sistema sabirnica 110 kV, moiemo postaviti

p.l. i p p oznaEimo vjerojatnosti lrvara na rastavljaEu, sklopki, transformatoru odnosno vodu, a sa b,,, b s , b.]. i b V broj tih elemenata spojenih u
seriju, vjerojatnost kvara za shemu na sl. 5.4a odredit Cemo iz relacije

UzimajuCi u obzir podatke iz tab. 5.1, dobivamo

Za shemu na sl. 5.4a vjerojatnost kvara iznosi

podatke iz tab. 5.1.

pa je vjerojatnost prekida pogona izmedu sabirnica 35 kV

uzimajuCi u obzir

(4 . 0,05 2 . 6,9 -I
2 . 27,4 80 . 5,7) . lo-" =
13,s 54,s 456,O) . lo-"
= 524,s . lo-"
0,52

= (0,2

Ako su dijelovi ili elementi postrojenja spojeni paralelno, te ako

kvar u jednoj paralelnoj grani ne utjeEe na pogon druge paraleine grane
(postojanje selektivne zaStite!), vjerojatnost kvara na obje paralelne grano
istodobno iznosi
. . . (5.4)
P = PIP,
gdje su p , vjerojatnost kvara na jednoj, a p , na drugoj grani. Ako postoji
n paralelnih grana, vjerojatnost istodobnog kvara na svim granama iznosi
Da to ilustriramo, posluiimo se shemom sa sl. 5.5, te odredimo vjerojatnost prekida pogona izmedu sabirnica A i E, te sabirnica A i I?. U
prvom sluEaju vjerojatnost prekida pogona iznosi

Ako bi, medutim, svaki kvar na jednom od elemenata u paralelno spojenoj grani izazvao prekid pogona u obje grane (svaki kvar je kratki spoj,
a ne postoji selektivna zaStita), vjerojatnost prekida pogona za shemu na
sl. 5.4b iznosila bi

Tada su, naime, iste prilike s obzirom na prekid pogona kao da su svi
elementi spojeni u seriju.
Uzmemo li u obzir jog i potreban remont, dobili bismo veCu vjerojatnost prekida pogona. Pri odredivanju vjerojatnosti prekida zbog revizija
i remonta treba uzeti u obzir da se istodobno mogu vrSiti remonti na
cijelom nizu elemenata, a za trajanje prekida pogona mjerodavan je onaj
elemenat, Eiji je remont najdulji. Ako se, medutim, radi o paralelno spojenim elementima - ukoliko oni mogu preuzeti ukupno optereeenje njihov remont ne dovodi do prelrida pogona.

nesreku. Izgradnjom postrojenja s jednostruklm sabirnicama prema sl. 5.6.

unaprijedJ~ g r e d e n p~-klj,uE,aus,v!h vodova na isti napon, jer su spojeni
s istim sabirnicama, pa se napon na sabirnicama mora odriavati na onoj
visini koja ke zadovoljavati sve potroSaEe.

5.3. SHEME SPOJA DIJELOVA POSTROJENJA

Naravno da nije mogube prikazati sve sluEajeve do kojih moie do&

u praksi, pogotovo kad se radi o vekim i kompliciranijim postrojenjima.
Potrebno je, medutim, poznavati principe i moguknosti izvedbe shema
za pojedine dijelove postrojenja.
Treba naglasiti da su prilikom razmatranja shema spoja pojedinih
dij elova postrojenja ucrtani samo oni aparati koji su znaEajni za izlaganje,
dok su ispugteni - radi preglednosti - oni elementi na koje ne utjeEe
razmatrano pitanje.

A. Shema prikljuzka odvoda

Ako u rasklopnom postrojenju postoje sabirnice, svaki odvod prikljuEen je na sabirnice preka rastavljafa, koje nazivmo sabirniEkim rastavljaEima. Tek iza sabirniEkih rastavljafa-.-- pro-matrano sa sabirnica dolaze ostali aparati (sklopke, gsi_gu~&i,gj&
transformatori i sl.). Redoslijed ostalih aparata i njihova upotreba ovise o vrsti odvoda i o njegovoj
ulozi u mreii i rasklopnom postrojenju.
a) Jednostrake sabirnice-

=a:
~ h n o s t r u k esabirnice' s uzduinim rastavljarem (A) i uzduhom
sklopkom (B)

U raskiopnom postrojenju s malo odvoda dovoljne su jednostruke

sabirnic; (sl. 5.6), ako s e uop?G-~eli postrojenje sa sabirnicama. U tom

Slikak:s+Prikljufak odvoda na jednostruke sabirnice (jednopolna i tropolna shema spoja)

. .1

sluEaju svaki rad (EEkenje, izmjena sumnjivih izolatora, pregled spojeva

i sl.) i svaki kvar na sabirnicama zahtijeva obustavu pogona cijelog rasklopnog postrojenja, pa svi odvodi ostaju bez napona, a potroSaPi priklju&,------c e n ~ n a r a s k l o p n ojmstrojenje bez energije. Ni radovi (godiSnja revizija
traje nekoliko sati), a niti kvarovi n-a sabirnicama nisu tako Eesti da bi
to iskljuEivalo upotrebu jednostrukih sabirnica. To pogotovo-vyijedi ako
na rasklopna postrojenje nisu prikljuEeni vrlo osjetljivi potroiafi, kojima
bi prekid dobave elektrifne energije znaPio veliku Stetu ili mogao izazvati

Slika 5.8. Jednostruke sabirnice

s premogtenjem sklopke
I

Da se omo uki o d v o j e n ~ ~ ~ n n ~ ~ ~ h p o _ t _ r o S ~ ~ s ~ e e ~
postavi 1 uz ,u~nzr@~yv_ai: (sl, 5,7a). Rastavljafem je mogube podijeliti
u-=a dijela, Sto omogukuje odijeljeno napajanje preko posebnih
transformatora (kao na sl. 5.7a) ili posebnih generatora, pa se prema tome

mogu-na svako-m dii_e& gabirnie- odriavati razliEiti napopi (naravno u

uskim granicama oko nazivnog napona mreie). U tom sluEaju je potrebno
da budu u skladu moguenosti transformacije (odnosno proizvodnje) s potrebama odvoda na pojedinim dijelovima sabirnica, pa &jeni
pogon
obiEno dovo$i do s k b i j e g iskonitenja transformatora (odnosno generatoFa))_G5upiranjec&@a treka odrediti ve6 prilikom izgradnje, pa to
~ i e - i z a z v a t i potegkoee
uzkasnijem razvoju. Osim toga, p r i prijelazu
od DoPona sa zatvorenim na o ~ a _ i S o t v v o ~ n,uzduinim
im
ras;avlja~ev,
potreban je reki.eogoEa barem na -j+-om
dijelu- sabirnica, da se omo:
gu%-33id$~Ts!ay'jaEa.
Da bi se Ebjegao grekid p p g y moie-je
~ s t a v i t iuz uina ~ & Z . & X h L ~ - g a t ) i r n 1 c e , $ t o ~ ~ . o y _ e c a ~ a ~ ~ a s t i { " _ ~ _ s t
;asklopnog p o s t ~ ~ e ~ ~ a l ! ~-.
~ ~i v-hvesticije,
e f a v a uza sve ostale-..-mane
-uz_d_uinag-rast_a~ac_a:-Uz sheme su navedeni podaci o prosieEnom brojq-&hpka(s2_i =staxliaEa I T )DO odvodu. Ta_k,o npr. za shemu na sl. 5.7b prosjeEni broj sllopaka
po odvodu iznosi
- - _ X I

n+l
n

1s-= (n = broj odvoda), jer svaki odvod ima jednu sklopku, a osim toga postoji
uzduina sklopka u sabirnicama. Za istu shernu prosjeEni je broj rastavljaEa po odvodu
__-\

7"-

n+2

LS,

na sl. 5.8) odvod se prikljuEuje na sabirnice -preko rastav1jai.a R,,

dok r8'stavljaEi R, i R, ostaju otvffeni. Kratki-spoj na taKori~"p'ajan6m
dovodu iskljuEit be sklopke drugih odvoda kroz. koje protjere struja
kratkog spoja, Sto be dovesti
prekida napajanja i svih ostalih dovoda.
Do pveeanja kontinuiteta pogona dovodi i s h e m a (sl. 5.9) s-gqzxLn_im
rastavlja~~rii
m e b ~dva o d a U normalnom je pogonu rastavljaE R,
>tvo,ren (sl. 5.9a), a svaki vod prikI$F5ri-n2i sabirnice preEo vlastite
sklopke, dok je u sluEaju kvara ili revizije sklopke S, (sl. 5.9b) rastavljae
R; zatvoren, rastavljaEi R, i R, ostaju otvoreni, a oba s_e odvoda napajaju
preko zajedniEke sklopke. Kvar na j e b o m odvodu dovodi do prekida
pogona obaju odvoda spojenih na zajednifku sklopku.
b) Dvostruke sabirnice

Dvostrukim sabirnicama znatno se poveeava elastiEnost u pogonu, ito

je glavna prednost takvih sabirnica, pa se zbog elastienosti u prvom redu
i grade takva rasklopna postrojenja. Naravno da se izgradnjom dvostrukih sabirnica poveeava i sigurnost u pogonu, omogueuju EiSeenja
i popravci jednih sabirnica a da se ne prekida pogon na drugom sistemu
.--sabirniqa.
Svaki odvod moie se prikljuEiti bilo na jedne, bilo na druge sabirnice,
pa su za to potrebna i dva sabirnieka rastavljaEa (sl. 5.10), dok_ostala
glavna o p s m a odvoda ostaje nepromijenjena u usporedbi s izvedbom
sa jednostrukim sabirnicama. Pr--1juEak oavoda na dvostruke sabirnice,

i e r su pored sabirniEkog rastavljaEa za svaki odvod potrebna joi dva

mz-taalj~ji!g-prik_ljuEak uzduine sklope.
&&inMmgo_na
moie se-&~ye6ag_-~~ta_v1j,agj,emL
pre,m,m&t%?a_
gomo6u r a s t a v l j a ~ d s n 8 ) U
. sluEaju - kvara
------- sklopke
-----na jednom_odvodu
- -.

Slika 5.9;"'~ednostrukesabirnice s poprehim

r a s t a v l j a h rndu dva odvoda

Slika 5.10. Prikljurak odvoda na dvostruke sabirnice

(jednopolna i tropolna sherna spoja) - U broju sklopaka i rastavljaea ubrojena sklopka i dva rastavljaea
u spojnorn polju

grlkazan .na. sl. 5.10, najjednostavnija j e izvedba, pa, se...najEeSbe i upotrebljava

. .
(evropska izvedba).
Mogube su i z _ v e d b e ~ ~ ~ ssa~ ;dvije.,
~ l ) s_klgpk_e, p o -odvodq,,(ameriEka
sluraju
t ~ ~ j kevraur a ~ i lrevi~zije
i
jedne.
.izvedba),
- . . ..--- 15%j e p ~ y _ . e ~ ~ s ~ i g ? l r n ~ s
glopke o_dod-je u pot~u~nosLop.reml~.n.
No iakva izvedba traii pove6ane investicije. radi , d v d ~ t ~ kbroja.
o g ~ sk1opaka.i . rastadjaC,a. IzostGTjanjkm rGtavljaEa iza sklopke (glflano od strane sabirnica) ne bi se
mnogo postiiloj j e r se ne bi moglo pristupiti popravku ili reviziji jedne
sklopke dok j e odvod p0.d.naponom.

pije mogube kad se upotrijebe ranije navedene sheme). Za uklapanje

i - izklapanje -transformatora, koji su spojeni svaki na svoje sabirnice,
upotrebljavaju se sklopke odvoda. ZaStita transformatora djeluje na
sklopke prikljuEene na vlastite sabirnice transformatora. Kvar na jednim
sabirnicama ne dovodi do prekida pogona ni na jednom od odvoda, jer
se pogon normalno vodi s ukljufenim svim sklopkama i rastavljafima.
Uz opisanu mogu6nost svodi se broj sklopaka i rastavljafa na manju
kolifinu, nego Sto na prvi pogled izgleda. Ovo relativno smanjenje to je
veCe, Sto je manji broj odvoda.
Ako ne postoji transformacija u rasklopnom postrojenju, upotreba
sheme sa dvije sklopke po odvodu dovodi do znatnog povetanja investicija, Sto je vrlo rijetko opravdano, pogotovo s obzirom na sigurnost
modernih sklopaka. Smatra se, naime, da ta shema daje vebu sigurnost
nego Sto je normalno potrebna.

Slika 5.11.' Prikljurak

odvoda na dvostruke
sabirnice s dvije sklopke
po odvodu

PrikljuEak odvoda s a . po . d.5j.e.. sklopke .o.mvguCa.ya...u~2trebuSam0

~ - ~ ~ 5 T Z j 1 ; ~ p r i k l jdvaju
u f a t rka n s f o ~ a t o r ana sabirnice (Sb
---r.1

Slika 5.13. Prikljurak odvoda na dvostruke sabirnice s tri

sklopke za dva odvoda

Na sl. 5.13. prikazana je izvedba sa tri sklopke za dva odvoda, koja

omogubuje medusobno spajanje odvoda i minio sabirnica. Prikljufak
obaju odvoda na sabirnice I vrSi se uklapanjem sklopaka S, i S,, a na
sabirnice I1 uklapanjem sklopaka S, i S,. U slueaju odvojenog pogona
odvoda ukljuEene su sklopke S, i S,, a iskljufena sklopka S,. Ako se
ieli mimoiei i sabirnice I i sabirnice 11, ukljufuje se samo sklopka S,.
NemoguCe je, medutim, odvod 1 prikljueiti na sabirnice I1 uz istodoban
.
prekid pogona odvoda - 2.
Shema spoja sa tri sklopke za dva odvoda srednje je rjeSenje izmedu
sheme spoja na sl. 5.10. i 5.11, jer treba u prosjeku 1,5 sklopaka po odvodu.
Shema spoja sa tri sklopke za dva odvoda nije naSla primjenu u Evropi
zbog relativno visokih t d k o v a izvedbe i relativno male elastifnosti u
pogonu. Nasuprot tome, ona osigurava znatnu sigurnost u pogonu. Pogon
postrojenja prema takvoj shemi zamilljen je s uklopljenim s v h sklop'

~ h k a5.12. Mogucnost prikljutka transformatora na dvostruke sabirnice s po dvije sklopke po odvodu (n, = broj vodova,
nt = broj transformatora = 2)

kama i rastavljafima, kad je moguke izvrSiti popravak i pregled svake

sklopke a da se ne prekida pogon za bilo koji odvod. Kvar na jednim
sabirnicama ne dovodi do prekida pogona ni na jednom odvodu.
Osim dvostrukih sabirnica postavljenih prema sl. 5.14a, kada nije
mogu6e postaviti jedan odvod nasuprot drugom, primjenjuje se i raspored
sabirnica u obliku slova U (sl. 5.14b), jer time se postiie smanjenje duljine
rasklopnog postrojenja za isti broj odvoda. Naravno da se za obje izvedbe
moie upotrijebiti ista shema spoja odvoda.
U nekim slufajevima - pogotovo u velikim industrijskim postrojenjima, gdje je radi osjetljivosti potrogafkih uredaja s obzirom na prekid
dobavs energije potrebno imati veliku sigurnost i vrlo elasticnu moguknost odvojenog pogona - izvode se rasklopna postrojenja s trostrukim,
pa i tietverostrukim sabirnicama. Prikljutiak odvoda izvodi se u principu.
kao i sa dvostrukim sabirnicama (sl. 5.10).
C)

Slika 5.14. Sheme dviju izvedaba dvostrukih sabirnica

~ i i k a5.15. Prikljueak odvoda na jednostruke sabirnice u rasklopnom postrojenju s pomoCnim sabirnicama: (a) normalni
pogon, @) pogon u slutaju kvara sklopke Si

PomoCne sabirnice

Izgradnjom pomoknih sabirnica u postrojenju s jednostrukim sabirnicama omogukeno je uklapanje rezervne sklopke (SR na sl. 5.15), koja je
montirana u rasklopnom postrojenju, u bilo koji odvod jednostavnim
uklapanjem rastavljafa. Na sl. 5.15a prikazan je poloiaj rastavljatia u normalnom pogonu, a na sl. 5.15b u slufaja kvara na sklopki S,. Analogno
se moie postupiti ako je kvar nastao na sklopki bilo kojeg odvoda. Ako nije
predviden odvojen pogon u rasklopnom postrojenju, a potrebno je odriati pogon odvoda i za vrijeme kvara i revizije sklopaka, korisno je upotrijebiti shemu s pomoknim sabirnicama.

Slika 5.16. Prikljurak odvoda na dvostruke sabirnice u rasklopnom postrojenju s pomoCnim

sabirnicama

Izgradnja pomoCnih sabirnica u postrojenju s dvcstrukim sabirnicama

(sl. 5.16) moie doCi u obzir kad je predviden odvojen pogon glavnih
sabirnica, a ieli se imati montirana rezerva za sklopke u odvodima. Upotreba rezervne sklopke ista je kao u postrojenju s jednostrukim sabirnicama (sl. 5.15), s tom razlikom Sto je rezervnu sklopku moguCe prikljuEiti
na bilo koje glavne sabirnice. Ako, medutim, nisu u pogonu obje glavne
sabirnice, postoji moguknost upotrebe sklopke spojnog polja kao rezervne
sklopke i bez pomoCnih sabirnica.

I
I

B. Spojno polje
a ) Izvedba i upotreba

d) Postrojenje bez sabirnica

Kad je predvideno manje odvoda (3 do 5), mogu se izvesti postrojenja

bez sabirnica. Na sl. 5.17. prikazana je shema spoja za pet odvoda. Upotreba prikazane sheme za viSe od 5 odvoda znatno komplicira izvedbu.
Svaki odvod nalazi se izmedu dvije sklopke, Sto je svakako znak sigurnosti. To se postiie s malo sklopaka (s = 1). Radi toga se izvedbom postrojenja prema shemi na sl. 5.17. smanjuju investicije u usporedbi s postrojenjem s jednostrukim i pomoCnim sabirnicama. ObiEno je ta razlika
manja Sto je odvoda viSe. Svaku sklopku moguke je pregledati i popraviti
a da se ne prekida pogon ni na jednom odvodu. Shema bez sabirnica nije
elastifna, jer postoji samo jedno normalno uklopno stanje s ukljuEenim

svim sklopkama i rastavljafima, pa za odvojen pogon nastaju znatna

ogranifenja s obzirom na grupiral~jeodvoda. Osim toga ne postoji jednostavno rjeSenje za poveCanje broja odvoda u veC izgradenom postrojenju.
Na sheme spoja rasklopnih postrojenja bez sabirnica osvrnut Cemo se
u poglavlju o shemama postrojenja s ogranitenim brojem odvoda.

U rasklopnim postrojenjima s dvostrukiin (i vigestrukim) sabirnicama

- izvedba s jednom sklopkom po odvodu (sl. 5.10) - izvodi se normalno

i spojno polje (sl. 5.18a), koje omoguCuje spajanje dvaju sistema sabirnica,
a moie pos1ui;iti u razliEite svrhe. U rasklopnim postrojenjima sa dvije
sklopke po odvodu (sl. 5.11) i sa tri za dva odvoda (sl. 5.13) ulogu spojne
sklopke moie preuzeti bilo koja od njih.
I

I
I

5
I

I
I

I
I

T
-

- -

Slika 5.18. Shema spoja spojnog polja u postrojenjima s dvostrukim sabirnicama

Ukoliko su dvostruke sabirnice uzduinim rastavljaeima podijeljene

na dva dijela (sl. 5.18b), u spojnom polju treba predvidjeti po dva rastavljaEa sa svake strane sklopke, Sto omoguCuje ostvarenje svih kombinacija
medusobnog spajanja dijelova sabirnica.
U rasklopnom postrojenju s trostrukim sabirnicama shemom spoja sa
sl. 5.19a moguCe je ostvariti spajanje sabirnica I i 111, te I1 i 111, dok je
shemom spoja prikazanom na sl. 5.19b moguCe spojiti bilo koja dva
sistema sabirnica.
Spojnu sklopku u spojnom polju moguCe je upotrijebiti kao rezervnu
sklopku u bilo kojem odvodu. Na sl. 5.20a prikazan je polozaj sklopaka
i rastavljaEa u normalnom pogonu, a na sl. 5.20b poloiaj kad je sklopka
A u kvaru. U tom slutaju treba sklopku A demontirati, a njezino mjesto
premostiti vek pripremljenim vodifima. Tada jedna od sabirnica sluii
kao veza izmedu spojne sklopke i odvoda u kojem je demontirana sklopka,
pa je na taj naEin ta sabirnica neupotrebljiva za druge svrhe. Ako je,
Slika 5.17. PrikljuEak odvoda na postrojenje bez sabirnica

naime, kako je vet spomenuto, Eesto potreban drugi sistem sabirnica npr.
26 Visokonaponska rasklopna postrojenja

401

na sabirnice I prikljuEen vod a, a na sabirnice I1 vod b. Naravno da

se moie raditi i o v%e vodova prikljuEenih na oba sistema sabirnica, no to
zbog jednostavnosti prikazivanja nije pretpostavljeno. Odvojen pogon
bio je uspostavljen radi potrebe odrianja razliEitih napona, ili iz bilo
kakvih pogonskih razloga, Sto nije rijedak slufaj.
Radi izmijenjenih prilika u mreii potrebno je prijebi na'paralelan rad
generatora, odnosno na paralelan rad dijelova mreie. Prijelaz na paralelan rad bez spojnog polja moie se izvrSiti sarno isklapanjem sklopke jednog od generatora (npr. generatora B), ali pri tome potroSaEi koji su bili
napajani iz isklopljenog generatora (odvod b) ostaju bez energije. Za
vrijeme beznaponske stanke moie se izvrSiti isklapanje i uklapanje ra-

Slika 5.19. Sheme spojnog polja u postrojenju s trostrukirn

sabirnicama

Slika 5.21. Poloiaj sklopaka i rastavljafa u sluEaju odvojenog pogona u rasklopnom postrojenju s dvostrukim sabirnicarna

Slika 5.20. Upotreba spojne sklopke za zamjenu sklopke u odvodu

za odvojen pogon dijelova mreie, zamjena demontirane sklopke sa sklopkom u spojnom polju nebe biti moguba, pa je u tom sluEaju opravdana
izvedba s pomobnim sabirnicama.
Spojno polje moie dalje posluiiti kao sklopka za paralelno spajanje
generatora (u elektrani) ili dijelova mreie, koji u nekoj situaciji napajaj u odvojena potroSaEka podruEja. U daljnjem izlaganju govorit bemo o
paralelnom spajanju dvaju generatora, iako se to odnosi i na dvije grupe
generatora, odnosno na dva dijela elektroenergetskog sistema, u kojima
radi i vebi broj elektrana. Pretpostavimo, dakle, da se sabirnice I napajaju iz generatora A, a sabirnice I1 iz generatora B (sl. 5.21), te da je

Slika 5.22. Poloiaj sklopaka i rastavljafa nakon sinhronizacije za rasklopno postrojenje na sl. 5.21.

stavljaEa na odvodima B i b, kako bi se postiglo da svi generatori i

odvodi budu spojeni na sabirniqe I (konaEno stanje prikazano je na sl.
5.25). Nakon toga moie se izvrliti sinhronizacija, a uklapanje provesti
sklopkom generators. Moie se, dakle, prijeei s odvojenog pogona na pogon
s jednim sabirnicama, ali uz prekid opskrbe dijela potroSaEa. Taj prekid,
ma koliko bio liratak, nepoieljan je i treba ga izbjegavati.
Prijelaz bez prekida pogona moie se postiti upotrebom spojnog polja.
U tom sluEaju, a nakon Sto je postignut sinhronizam dvaju generatora,
uklapa se spojna sklopka, uz uvjet da su prije uklapanja sklopke uklopljeni i ;stavljaEi spojnog polja. Stanje nakon uklapanja spojne sklopke
prikazano je na sl. 5.22. Tada je potrebno prespojiti odvode b i B sa

1
I

sabirnica I1 na sabirnice I. To prespajanje vrSi se rastavljaEima, kako

je prikazano na sl. 5.23. i 5.24, gdje su radi pojednostavnjenja ucrtane
samo struje odvoda B i b. Na sl. 5.23a prikazano je stanje koje odgovara
onome na sl. 5.22. Buduti da su sabirnice medusobno spojene preko spojnog polja, ne postoji zapreka da se uklopi i drugi rastavljaE odvoda b
(sl. 5.23b). Tada struja iz generatora B dotjeEe odvodu b djelomiEno
neposredno, a djelomiEno preko spojnog polja. Nakon toga moie se isklopiti bilo koji od rastavljaEa odvoda b budufi da nefe dofi do prekida
strujnog kruga (Sto bi izazvalo luk medu kontaktima rastavljaEa), jer se
strujni krug moie zatvoriti preko drugog uklopljenog rastavljaEa ili neposredno (sl. 5.23a), ili preko spojnog polja (sl. 5.23~).Ako u naSem sluEaju
isklopimo rastavljaf koji spaja odvod b sa sabirnicama I1 (sl. 5.23c),
ostat 6e odvod b prikljuEen na sabirnice I, a struja iz generatora B dotjecat be odvodu b preko spojnog polja. Na taj je naEin odvod b prespojen
na sabirnice I a da se ne prekida pogon. Preostaje joS prespajanje odvoda
B sa sabirnica I1 na sabirnice I. Postupak je analogan onome za prespajanje odvoda b kao Bto je prikazano na sl. 5.24. Nakon prespajanja
odvoda B svi su odvodi prikljureni na sabirnice I, pa je moguCe isklopiti
najprije sklopku, a zatim i rastavljare u spojnom polju (sl. 5.25).

Slika 5.23. Poloiaj rastavljata i struje prilikom prespajanja odvoda b sa sabirbirnica I1 na sabirnice I

Slika 5.25. Poloiaj sklopaka i rastavljara nakon prijelaza

na zajednirki pogon na jednim sabirnicama za rasklopno
postrojenje na sl. 5.21.

Upotrebu spojnog polja, da se ukaie na razliEite moguenosti, ilustrirajmo primjerom koji se moie pojaviti u praksi. U shemi spoja na sl. 5.26.
spojno polje upotrebljeno je kao veza izmedu vainijih i manje vainih
potroSaEa, s namjerom da se osigura opskrba energije za vaillije potrogaee.
U prikazanom primjeru elektrana radi paralelno s ostalom mreiom preko
jednog voda, a generatori elektrane nisu dovoljni, s obzirom na svoju
snagu, da opskrbe potroBaEe prikljufene na sabirnice elektrane. U sluEaju
prestanka dobave energije iz mreie generatori be biti preoptereeeni, Sto
be dovgsti do djelovanja zagtite generator5 i do isklapanja njihovih sklopaka, te konaEno do prestanka opskrbe svih potroSaEa. Da se to ne dogodi,

~ l i l i a5.24.
'
Poloiaj rastavljafa i struje prilikom prespajanja odvoda B (vicli sl. 5.23)
sa sabirnica I1 na sabirnice I

404

generatori i vainiji potroSaEi prikljuteni su na jedne sabirnice (sabirnice

ma+

vaini

potroSaEi

vain$'

potroSa&

veza s o~talom

m m m

Slika 5.26. Primjer upotrebe spojne sklopke za odvajanje vaLnih od manje

vainih potrogaf a

I1 na sl. 5.26), dok se odvodi za manje vaine potroSaEe i odvod A, koji

elektranu spaja s ostalom mreiom, spajaju na druge sabirnice (sabirnice I
na sl. 5.26). RastavljaEi i sklopka u spojnom polju uklopljeni su i spojno
polje Eini vezu izmedu dva sistema sabirnicg. PomoCni spojni krugovi su
tako spojeni da se u sluEaju ispada sklope u odvodu A isklapa automatski
i spojna sklopk?, pa na taj naEin ,ostaju bez energije manje vaini potroSaEi, ali ne dolazi do preopteretena generator& pa se opskrba vainijih
potroSaEa nastavlja bez prekida.

Slika 5.27. PremoStenje sklopke rastavljafem

rastavljafa

- izvedba s

v&im brojem

b ) PremJtenje sklopke u odvoda

Demontiranje sklopke i premoStenje njezina mjesta svakako znaEi

dulji prekid pogona, pa se na vainim odvodima - pogotovo u rasklopnim
postrojenjima najviieg napona - postavljaju posebni rastavljaEi za premoStenje sklopke u odvodu, Sto omoguCuje njeno izbacivanje iz'pogona
za nekoliko minuta, te pregled i eventualni popravak bez demontiranja.
Takvo premoitenje sklopke prikazano je na sl. 5.8. za rasklopno postrojenje s jednostrukim sabirnicama. Tada, medutim, kako je veC spomenuto, kvar na vodu uzrokuje isklapanja sklopaka u odvodima koji dovode
energiju u to rasklopno postrojenje.
U rasklopnom postrojenju s dvostrukim sabirnicama premogtenu
sklopku zamjenjuje spojna sklopka, pa tada premoStenje dobiva punu
vrijednost. Na sl. 5.27. i 5.28. prikazane su dvije mogubnosti premoStenja.
Na shemama sa sl. 5.27a i 5.28a prikazan je poloiaj rastavljaEa u normalnom pogonu, a na shemama sa sl. 5.27b i 5.28b poloiaj rastavljasa za
vrijeme kvara na sklopki A.
Shema na sl. 5.27. (izvedba s vise rastavljaEa) elastiEnija. je, jer je
moguke premostiti sklopku bez obzira na koji je sistem sabirnica prikljuEen odvod u kojemu se nalazi sklopka koju treba premostiti. Uz smanjen
broj rastavljaEa (uiteda: jedan rastavljaE po odvodu) moguke je rasta-

Slika 5.28. PremoStenje sklopke rastavljafem

rastavljafa

- izvedba

s manjim brojem

vljaE za premoStenje prikljuEiti samo na jedne sabirnice (sabirnice I1 na

sl. 5.28), dok svi ostali odvodi moraju biti spojeni na druge sabirnice.
Naravno da i ovdje vrijedi sve ono Sto je spomenuto za upotrebu spojne
sklopke, kao rezervne, ako su oba sistema sabirnica potrebna za normalan
pogon.

ogtekenom transformatoru, veb i one svih ostalih transformatora (sl. 5.31b).

U prvom sluEaju dolazi, dakle, do isklapanja - naravno uz pretpostavku
da je upotrebljena adekvatna zaitita - samo ogtekenog transforrnatora,
dok u drugom sluEaju dolazi do obustave pogona cijele transformatorske
stanice.
Iste prilike kao u sluEaju paralelnih transformatora imamo i onda kad
.s obje strane transformatora postoje elektrane, a u transformatorskoj stanici je samo jedan transformator. Tada je potrebno postaviti sklopke s obje
strane jednog transforrnatora.
0)

dl

elek trane

elektme

Za tronamotne transformatore potrebno je sa svake strane postaviti

sklopku, pa i kad se napajanje vrii samo s jedne strane, jer bi u protivnom
sluEaju kratki spoj na bilo kojoj strani doveo do isklapanja cijelog transformatora. Kratki spoj ha jednoj strani transforrnatora, medutim, ne
onemogukuje transformaciju preko preostalih dvaju namota.
I

b) Zvjezdigte transformatora

Zvjezdigte transformatora moie biti izolirano prema zemlji, spojeno

sa zemljom preko prigugnice ili djelatnog otpora, odnosno neposredno
spojeno sa zemljom.
6)

. 0)

&

*
-

Slika 5.33. Spoj zvjezdiSta transformatora sa zemljom: (a) zvjezdiSte izolirano, (b) zvjezdiite neposredno
uzemljeno

Slika 5.32. Shema spoja kad postoji

jedan transformator i napajanje
samo s jedne strane

Ukoliko postoji samo jedan transformator, te ako se napajanje moie

vriiti samo s jedne strane, dovoljno je postaviti sklopku samo na strani
dovoda energije (sl. 5.32a), jer ke isklapanjem te sklopke biti prekinuta
struja kratkog spoja u sluEaju kratkog spoja u transformatoru ili na
sabirnicama sekundarne strane. Za osiguranje transformatora male snage
mogu se mjesto sklopke upotrijebiti osiguraEi (sl. 5.32b), ali samo kad
je mogube rastavljaEem prekinuti struju praznog hoda. Naravno da se
mjesto obiEnog rastavljaea moie upotrijebiti uEinski rastavljai: bilo u
seriji s osiguraEem (za veke rasklopne snage), bilo bez osiguraEa, ako je
rasklopna snaga u granicama rasklopne moki uEinskog rastavljafa.

Slika 5.34. Shema spoja priguinice za uzemljenje zvjezdiita

transformatora

Kad je zvjezdiite transformatora izolirano od zemlje, Eesto se izmedu

zvjezdista i zemlje postavlja odvodnik prenapona (sl. 5.33a). Takav odvodnik postavlja se u zvjezdigte transformatora i kad je predvideno nepo411

sredno uzemljenje zvjezdista, jer se normalno ne uzemljuju svi transformatori. Kad je zvjezdiite uzemljeno preko rastavljaEa (st 5.33b), odvodnik
prenapona je premosten.
Kad je zvjezdiste uzemljeno preko prigusnice, potrebno je da postoji
moguknost isklapanja prigusnice, .odnosno rastavljanja prigusnice od nultaEke transform'atora. To omogukuje shema sa sl. 5.34a kad u transformatorskoj stanici sa dva transformatora postoji jedna prigusnica, a shema
sa sl. 5.34b kad postoje dvije prigusnice. Prilikom izbora sheme spoja
prigugnica treba uzeti u obzir i eventualni odvojeni pogon transformatora, jer to traii i odvojen pogon prigugnica. Radi toga se, kad u transformatorskoj stanici postoje tri i vise transformatora, moie postaviti zahtjev
da se izvedu dvostruke sabirnice za prikljuEak prigusnica.

blje pri radovima. Izlazni rastavljaE je obiEno mehaniEki povezan s rastavljaEem za uzemuenje, da se onemoguki istodobno uklapanje obaju rastavljafa.
U svaki odvod zraEnog voda postavlja se slog odvodnika prenapona
(po jedan u svaku fazu) radi zastite rasklopnog postrojenja od prenapona
(~1.5.36).
I

bl

a)

E. Shema spoja zrarnog voda i kabela

Osim sabirniEkog rastavljaEa i sklopke na odvodu zraEnog voda ili
kabela, postavlja ju se na izlazu iz rasklopnog postrojenja izlazni rastavljaE
i rastavljaE za uzemljenje (sl. 5.35).

Slika 5.35. Poloiaj izlaznog rastavljafa i rastavljafa za uzemljenje u

odvodu zrafnog voda
(ili kabela)

VFK- viso&ofrekventni

kondenzator

Slika 5.36. Shema spoja odvoda zraEnog voda:

(a) jednopolna, (b) tropolna shema

Izlazni rastavljaE postavlja se da bi se omogukilo vidljivo rastavljanje

rasklopnog postrojenja od zraEnog voda ili kabela. Isklopljeni rastavljaE
omogukuje pregled i popravak sklopke, bez opasnosti po osoblje od napona
iz iskljueenog voda, bilo da taj napon dolazi iz elektrane na drugom kraju
voda, bilo da je posljedica atmosferskih prainjenja.
RastavljaE za uzemljenje, koji je obiEno izveden na istom postolju
s izlaznim rastavljaf em, sluii za neposredno spajanje sa zemlj om, krajeva
zraEnog voda ili kabela. Zadaka je tog rastavljaEa da odvodi naboj koji
je preostao nakon isklapanja voda ili kabela, odnosno da odvodi naboj koji
bi se mogao pojaviti za vrijeme prekida pogona, kako bi se zagtitilo oso-

Slog naponskih transformatora, ukoliko je potreban u odvodu, postavlja se u svakom sluEaju iza sklopke (gledano sa strane sabirnica), kako
bi se mogao izmjeriti napon voda i prije nego st0 je sklopka uklopljena.
Kad je zraEni vod, ili kabel, spojen s mreiom u kojoj nema izvora energije, ne treba postavljati naponski transfomator u odvod zraEnog voda,
jer ako vod nije spojen na sabirnice rasklopnog postrojenja sigurno je da
na njemu nema napona. S druge pak strane, na poEetku voda vlada
upravo napon sabirnica, kad je on spojen na njih, a napon je sabirnica
poznat jer postoje naponski transformatori u mjernom polju. Nasuprot
tome, ako je vod spojen s mreiom u kojoj postoje izvori energije, potrebno

smjer ene91;O

je postaviti naponske transformatore, da bi se - prije prikljuEenja sklopke

- znalo da li je vod pod naponom. Naponski transformatori mogu, osim

toga, posluiiti i za sinhronizaciju dvaju dijelova mreie.

Kao Sto je vef spomenuto, naponske transformatore u odvodu prikljuEuje se najEeSfe neposredno na vod, radi poteSkofa pri izvedbi.
Vodovi ujedrio sluie za prijenos razgovora, signala, mjerenja i sl., Sto
se prenosi pomoCu visokofrekventne struje. Da bi bilo moguEe u visokonaponski vod slati, odnosno preuzimati iz njega, te visokofrekventne struje,
spaja se na vodiE visokofrekventni kondenzator, koji za visokofrekventne
struje predstavlja malen, a za struje industrijske frekvencije velik otpor.
Da se sprijeEi Sirenje visokofrekventnih impulsa po cijeloj mreii, te da se
smanji potrebna snaga visokofrekventnih signala, postavlja se na krajevima voda visokofrekventna priguSnica, koja mora biti dimenzionirana
i s obzirom na struju voda u normalnom pogonu. Visokofrekventna priauSnica i visokofrekventni kondenzator vostavliaiu se samo u iednu fazu
ioda (sl. 5.36), a iza izlaznog r a s t a v l j a ~ a irastivijaea za uzemfienje (gledano sa strane sabirnica), da bi se osigurala moguenost komunikacija i kad
vod nije u pogonu.
U nekim slufajevima visokofrekventni signali dolaze jednim vodom,
pa se dalje prenose drugim, prema drugom rasklopnom postrojenju, a da
ne postoji mogufnost primanja signala u rasklopnom postrojenju u koji
ulaze oba ta voda. To prenoSenje signala treba da bude osigurano bez
obzira na poloiaj rastavljaEa i sklopaka (sl. 5.36). Veza medu vodovima
ostvaruje se visokofrekventnim kondenzatorima i filterima za premostenje.

L-

---------

--------

aJe/o~a"/i z d t i t e t m f i r m a t a r a

- .- --J

smjer enerqGe

,.,

Slika 5.37. Blokspoj transformator-vod-transformator:

(a) s djelovanjem zaStite transformatora na udaljenu sklopku, (b) s rastavljacem za kratki spoj

unutar bloka treba da djeluje na tu sklopku. To je lako ostvariti ako

nastane kratak spoj, jer ke struja kratkog spoja - ma gdje se on pojavio
- protjecati kroz tu jedinu sklopku, odnosno kroz strujne transformatore
postavljene neposredno uz sklopku. PoteSkoCa se pojavljuje ako djeluje
neka preventivna zaStita transformatora (Buchholzova zaitita) na kraju
voda, kad jog nema struje kratkog spoja, pa je tada potrebno iskljuEiti
transformator da bi se sprijeEilo Sirenje kvara. Kvar se ne moie registrirati na poEetku voda, pa je potrebno osigurati djelovanje te zastite na
sklopku na poEetku voda. Impuls za isklapanje sklopke mora se sigurno
prenijeti s kraja na poEetak voda, Sto iziskuje dodatne investicije. Radi
toga se u novije vrijeme traii rjeSenje postavljanjem rastavljara za kratak

5.4. SHEME SPOJA RASKLOPNM POSTROJENJA

A. Rasklopna postrojenja s viSe odvoda

U rasklopnim postrojenjima s viSe odvoda normalno je najpovoljnije

predvidjeti sabirnice. Sheme spoja svih dijelova u postrojenjima sa sabirnicama opisane su u poglavlju 5.3.
smjer energie

B. Rasklopna postrojenja s malo odvoda

U rasklopnim postrojenjirna s malo odvoda, a naroEito kad se ne raEuna
s daljnjim proiirenjem, povoljno je izvesti rasklopno postrojenje bex
sabirnica.

b)

Ta

; 1
,/

a) Transformator na kraju voda

Ako se radi o prijenosu jednim vodom i sa po jednim transformatorom

na poEetku i na kraju voda, mogufe je upotrijebiti shemu spoja u bloku
transformator-vod-transformator,
u kojoj je vod s transformatorima
pogonska cjelina. Takva shema spoja (sl. 5.37) mogufa je jer su svi dijelovi bloka spojeni u seriju, pa kvar na jednom dijelu dovodi do obustave
pogona cijelog bloka. Radi toga se moie smatrati da je dovoljna jedna
sklopka na poEetku spomenutog bloka, te da svaki kvar koji se javlja

Slika 5.38. Blokspoj vod-transformator: (a) s djelovanjem zaStite transformatora na udaljenu sklopku, (b) s rastavljaeem za kratki spoj,
(c) sa sklopkama na obje strane transformatora

'

spoj na kraju voda (sl. 5.37b). ZaStita transformatora na kraju voda daje
impuls za uklapanje tog rastavljaea, posljedica Eega je tropolni kratki spoj
na kraju voda. Struja kratkog spoja djeluje na zaStitu na poEetku voda,
Slo dovodi do isklapanja sklopke na njegovu poiretku.
Shema na sl. 5.37. vrijedi za sluiraj ako se napaja samo s jedne strane.
Kad bi postojala moguCnost napajanja sa dvije strane, potrebno bi bilo
postaviti joS jednu sklopku izmedu sabirnica i transformatora na drugom
kraju voda, s istodobnim povezivanjem zaStite transformatora na poEetku
voda s tom sklopkom. Ako bismo se odluEili da postavimo rastavljar za
kratki spoj, trebali bismo takav rastavljaE postaviti i na poEetalr voda, na
koji bi djelovala zaStita transformatora na njegovu poiretku.
SluEaj prikazan na sl. 5.37. dosta je rijedak, jer se radi o izoliranom
vodu viSeg napona. CeSke transformator postoji samo na kraju voda, dok
je njegov poEetak prikljuEen na sabirnice nekog veCeg rasklopnog postrojenja. Na sl. 5.38. prikazana je shema spoja takve veze u tri varijante, kad
postoji mogutnost napajanja s obje strane. U prvoj varijanti (sl. 5.38a)
potrebno je osigurati djelovanje zaStite transformatora i na sklopku, koja
se nalazi na poEetku voda. U drugoj (sl. 5.38b) je potreban samo jedan
rastavljair za uzemljenje i pored moguirnosti dvostranog napajanja, dok su
u treiroj varijanti (sl. 5.38c), koja se normalno izvodi, predvidene sklopke
s obje strane transformatora.

b) Transformatorska stanica u vodu

Vrlo iresto je potrebno prikljuEiti transformator na vod za opskrbu

manjih podruEja, koji se nalaze u njegovoj neposrednoj blizini (sl. 5.39).
U malim mreiama to se dogada na vodovima 10 kV, u srednjim i na naponu
35 kV, a u velikim joS i na vodovima 110 kV.

Slika 5.39. Principne sheme transformatorskih stanica prikljufenih na vod

II
I
I

Najjednostavniji priklGEak transformatorske stanice prikazan je na

sl. 5.40a. Transformator je zagtiiren sklopkom (za viSe napone) ili uEinskim rastavljacem i osiguraEima (za niie napone i veCe snage), odnosno
obiEnim rastavljaEem i osiguraeima (za niie napone i manje snage). Glavna
je mana takvog prikljuirka ta Sto je nemoguCe napajanje transformatorske
stanice u sluiraju kvara na bilo kojem dijelu voda. PoboljSanje se postiie

Slika 5.40. Prikljufak transformatora na vod: (a) bez rastavljafa u vodu,

(b) s rastavljafem u vodu

ugradnjom rastavljaEa u vod (sl. 5.40b), Sto omoguCuje, nakon isklapanja

sklopaka A na krajevima voda i izoliranja mjesta kvara, daljnje napajanje transformatorskih stanica.
Najskuplje rjeSenje sigurno jest ono koje predvida po tri sklopke u
svakom EvoriStu (dvije u vodu, a treCa u odvodu transformatora), pa se
takvo postrojenje vrlo rijetko izvodi.
Za napone iznad 35 kV do ukljuEivo 110 kV (odnosno do 132 kV, ako
se taj napon upotrebljava u promatranoj mreii) nastoji se odabrati shema
spoja koja treba Sto manje sklopaka. Primjeri takvih dviju shema spoja
prikazani su na sl. 5.41. U shemi na sl. 5.41a odvodi s transformatorom
postavljeni su medu dvije sklopke. U sluEaju kvara na vodu isklapaju se
dvije susjedne sklopke, posljedica Eega je prekid pogona samo jednog
transformatora. U sluiraju kvara na transformatoru, potrebno je da budu
isklopljene takoder dvije susjedne sklopke, bilo prijenosom impulsa za
upravljanje, bilo zatvaranjem rastavljaEa za kratki spoj (RKS na sl. 5.41).
Nakon isklapanja sklopaka iskljuiruje se - ruirno ili automatski - rastavljaE izmedu transformatora i voda, poslije Eega se sklopke mogu ponovo
uklopiti. Za shemu spoja na sl. 5.41b potreban je minimalan broj sklopaka,
ali svaki kvar izaziva prekid pogona svih transformatora prikljurenih na
vod. Djelovanje zaStite transformatora analogno onome sa sheme na sl.
5.41a. To isto vrijedi i onda kad je upotrebljen rastavljaE za kratki spoj.
U stanicama sa dva transformatora moguCe je za prikljuEak na vod
upotrijebiti niz shema razliEite elastiEnosti i. sigurnosti. Za niie napone
moie se prikljuirak izvrSiti prema shemama na sl. 5.40. Za napone iznad

35 kV do ukljuirivo 110

kV (odnosno do 132 kV) mogute je prikljuEak

27 Visokonaponska rasklopna postrojenja

417

Na sl. 5.42. prikazana je shema spoja s jednom sklopkom za prikljurak

dvaju transformatora na vod. Takva shema je povoljna kad se radi o
vodu koji nije i neCe biti znaEajan za prijenos energije i kad ne nastaju
poteSkofe radi prekida prijenosa. Sliema se moie upotrijebiti kad se ne
ocekuje progirenje stanice. Za vrijeme pregleda sklopke vo$ je podijeljen
I

-------

//;//:/

'RKS RKS '

RK:
#lt;~-~
#lk7/-b
\

I.++*

,/

\/

izvesti na viSe naEina (sl. 5.42. db 5.47), u ovisnosti o vainosti potroSaEa

prikljueenih
na transformatore i u ovisnosti o vodu na koji su transforma- tori prikljufeni.
S obzirom na djelovanje zaStite transformatora moguCa su dva rjeSenja: zaStita transformatora djeluje na dvije najbliie sklopke (potrebna
veza izmedu zaStitnih releja i sklopaka) ili zaStita transformatora djeluje
na rastavljaE za kratki spoj, pa sklopke isklapaju radi djelovanja struje
kratkog spoja. Zbog toga je na shemama sa sl. 5.42. do 5.44. crtkano
naznaEen rastavljar za kratki spoj. Na ostalim shemama (sl. 5.45. do 5.47)
sklopke se nalaze u neposrednoj blizini transformatora, pa za povezivanje
zaStite transformatora i najbliiih sklopaka ne nastaju poteSkoCe.

\R
S
$'

1-7-+0

,
\\
/

RKS rastav~ot
krufki spa/

Slika 5.41.PrikljuEak transformatora na vod sa smanjenirn brojem

sklopaka

,+
------

--a_-

Slika 5.43. Shema s jednom sklopkom za pkiklju~ak Eetiri transformatora na vod-prosirenje prema sl. 5.42.

na dva dijela, ali mogufnost napajanja oba transformatora ostaje. Tada,

meautim, ne smiju transformatori biti na sekundarnoj strani medusobno
spojeni, da bi se sprijeEio prijenos energije preko njih, a s tim i njihovo
preoptereeenje. Kvar na dijelu voda dovodi do prekida pogona i pridruienog transformatora i obrnuto. Vod se moie brzo ukljuEiti nakon
isklapanja rastavljaEa na transformatorskom odvodu, a transformator

RKS -rssfav[ot zo
krotki spoj

Slika 5.42. Shema s jednom sklopkom za prikljuEak dvaju transformatora na vod

Slika 5.44. Shema s dvije sklopke za prikljuEak dvaju transformatora

na vod

isklapanjem rastavljafa prema vodu. Potreban je kratak prekid pogona

dijela voda za ukljuEivanje i iskljuEivanje pridruienog transformatora.
Kvar izmedu transformatorskih prikljuEaka dovodi do potpune obustave
pogona, sve dok se ne odijeli mjesto kvara od ostale mreie.
Na sl. 5.43. prikazana je moguCnost postavljanja daljnjih dva ju transformatora na prikljuEak kao na shemi sa sl. 5.42. Kvar na jednom od
zajedno prikljuEenih transfomatora dovodi do obustave pogona i pridruienog transformatora.
Upotrebom dviju sklopaka za prikljuEak dvaju transformatora (sl.
5.44) povebava se kontinuitet pogona voda na koji su prikljuEeni transformatori. Ta shema moie se upotrijebiti kad ne nastaju poteikobe za
pogon sistema radi prekida voda. Pregled i popravak sklopaka medu
transformatorskim odvodima moie se izvrsiti a da se ne prekida prijenos
vodom. Osim toga transformatori se mogu uklapati i isklapati a da se
ne prekine veza medu dijelovima voda. Ako se npr. ieli iskljuEiti transformator T,, najprije treba ukljuEiti sklopku S, koja je u nonnalnom
pogonu otvorena (naravno da treba ukljuEiti i rastavljaEe s obje strane
sklopke, koji su normalno takoder otvoreni). Tada su rastavljaEi R, i R,

energije transformatorima koji tada ne smiju biti medusobno spojeni na

sekundarnoj strani, radi opasnosti od njihova preopterekenja. U sluf aju
kvara na transformatoru nebe dobi do prekida pogona na vodu. Kvar
na sklopki u vodu uzrokuje potpunu obustavu i prijenosa i transformacije;

Slika 5.46. Shema s tri sklopke i s premostenjem za prikIjuEak dvaju

transformatora na vod

pogon transformatora moie se uspostaviti nakon isklapanja rastavljara

s obje strane sklopke, dok je za pogon cijelog voda potrebno izmijeniti
sklopku.

Slika 5.45. Shema s tri sklopke za prikljufak dvaju transformatora

na vod

paralelno spojeni, pa se moie bez opasnosti otvoriti rastavljaE R,, nakon

Eega je transformator T, prikljuEen na vod samo preko sklopke S,. Otvaranjem te sklopke transformator TI konaEno je iskljuEen. Da se ukljuEi
transformator T, treba postupiti obrnutim redom: ukljuEiti sklopku S,,
zatim rastavljaE R,, te konafno iskljuEiti sklopku S,. Dogodi li se
kvar na jednom od transformatox4 dolazi do isklapanja pridruienog dijela
voda, koji se moie uklopiti nakon iskapEanja rastavljaEa R,, odnosno
R,. I u slufaju kvara na jednom dijelu voda prestaje napajanje pridruienog transformatora. Transformator se moie ponovno ukljuciti nakon
isklapanja rastavljaEa R,, odnosno R,. Kvar na sklopki S, izazvat Ee
potpun prekid pogona, no koji be se moEi nastaviti preko sklopke S,.
Shema sa tri sklopke (sl. 5.45) pogodna je kad se radi o vodu koji
je vaian za prijenos energije i Eije je ponovo uklapanje vezano uz izvjesne
pote8koEe. Pregled i popravak sklopke medu transformatorskim odvodima uzrokuje prekid u prijenosu, ali je i pored toga moguta dobava

Slika 5.47. Shema s Eetiri sklopke za prikljueak dvaju transfomatora

na vod

PoboljSanje pogonskih prilika postiie se postavljanjem premogtenja

medu transformatorskim odvodima (sl. 5.46). Tada nije potreban prekid

prijenosa u slutaju pregleda i popravka sklopke medu transformatorskim

odvodima, jer se prijenos moie vrBiti preko premoStenja. U takvoj

situaciji kvar na transformatoru dovodi do prekida veze medu dijelovima
voda. Veza se moie uspostaviti nakon isklapanja rastavljata neposredno
pred transformatorom. Kvar na jednom dijelu voda izaziva prekid pogona
pridruienog transformatora.
Najelastirnije rjeSenje jest shema sa Eetiri sklopke (sl. 5.47), jer u tom
je sluraju moguhe izvrSiti popravak na bilo kojoj sklopki u rasklopnom
postrojenju a da se ne prekida pogon.
Koliki utjecaj ima shema spoja pokazuju slijedeki podaci o investicijama za sheme na sl. 5.42. i 5.44. do 5.47, te za sluEajeve kad se upotrebljavaju jednostruke i dvostruke sabirnice (podaci se odnose na napon
132 kV - Lit. 87)
100/0
shema s jednom sklopkom (sl. 5.42)
125O/o
shema sa dvije sklopke (sl. 5.44)
147%
shema sa tri sklopke (sl. 5.45)
154O/o
shema sa tri sklopke i premogtenjem (sl. 5.46)
178O/o
shema sa Eetiri sklopke (sl. 5.47)
shema s jednostrukim sabirnicama
208OIo
shema s dvostrukim sabirnicama
23Z0/o

potrogafa, Sto je mogube barem djelomirno rijeSiti uzduinim rastavljarem

u sabirnicama. Ako, naime, dode do kvara na jednom od transforrnatora,
drugi transformator moie - zatvaranjem uzduinog rastavljara - preuzeti dio opterehenja odtekenoga, uz smanjenje dobave vlastitim potroSaf ima.

~ i i k a5.49. Prirnjer postavljanja priguHnice u sabirnice niieg napona medu

transformatore

Struje kratkog spoja mogu se smanjiti, pri shemi sa sl. 5.48, postavljanjem priguinice u sabirnice medu transformatorske prikljuenice na
strani niieg napona (sl. 5.49). Tada je, uz istodobno smanjenje struja
kratkog spoja, .omogufena opskrba potrogaea na oba dijela sabirnica iz

Kao Bto se vidi, pretpostavljeno je da investicije za postrojenje prema

shemi s jednom sklopkom iznose 100/o. N a r a v n o , ~svim je slueajevima
pretpostavljeno da u rasklopno postrojenje ulaze dva voda i da postoje
dva transformatora iste snage.
5.5. .SHEME SPOJA ZA SMANJENJE STRUJA KRATKOG SPOJA

Struje kratkog spoja mogu se smanjiti izborom pogodne sheme spoja

i bez posebnih priguinica. Smanjenje struja kratkog spoja naroEito je
vaino za rasklopna postrojenja niieg napona, jer se tako mogu smanjiti
investicije za njihovu izgradnju (upotreba sklopaka manje rasklopne
mohi i sl.).

Slika 5.50. Prirnjer prikljuEka prigusnice za

smanjenje struje kratkog spoja u dijelu rasklopnog postrojenja
Slika 5.48. Primjer odvojenog pogona transformatora
na strani niieg napona

Smanjenje struja kratkog spoja najjednostavnije se moie postifi izbjegavanjem spajanja transformatora na strani niieg napona (sl. 5.48). U
tom sluraju mogu se pojaviti poteSkofe u vezi sa sigurnoSCu opskrbe

oba transformatora. S obzirom na prilike pri kratkom spoju povoljnije"

je Sto je napon kratkog spoja prigugnice veCi i Sto je nazivna struja
(prolazna nazivna snaga) prigusnice manja, S druge pak strane, smanjenjem nazivne struje priguSnice smanjuje se elastienost veze izmedu

dva dijela sabirnica. Treba medutim naglasiti, da se ni u jednom slufaju

ne moie ostvariti manja struja kratkog spoja, nego ona odvojenih
sabirnica.
OpCenito promatrano, nije narofito povoljno postavljati priguSnice
medu dovode, jer tada kroz priguSnicu protjefe samo dio te struje. Zato
se nastoji priguSnicu postaviti tako da kroz nju mora da prolazi ukupna
struja kratkog spoja (sl. 5.50). Prednost je takvog postavljanja priguSnice
da ona smanjuje struje kratkog spoja za grupu odvoda. Prema tome
narofito je povoljno postaviti priguSnicu kad se radi o mnogo advoda.
Iz istih razloga postavlja se primnica u spojno polje (sl. 5.51), kako bi
se smanjile struje kratkog spoja na odvodima prikljufenim na dio
sabirnica.

SESTO POGLAVLJE

MJERENJA U RASKLOPNIM POSTROJENJIMA

6.1.

*
Znatnije smanjenje investicija radi smanjenja struja kratkog s p ~ j a
postiie se kad je moguCe radi toga upotrijebiti tip sklopke manje rasklcpne
moCi (npr. mjesto sklopaka 600 MVA sklopke od 400 MVA). Ukoliko
i pored postavljanja priguSnica nije mogube upotrijebiti manji tip sklopke,
obiEno nema opravdanja upotreba prigugnica, jer se tada postiiu samo
manje uStede u rasklopnom postrojenju.

OPCENITO 0 MJERENJIMA U RASKLOPNIM POSTROJENJIMA

Kad se govori o mjerenjima u rasklopnim postrojenjima, misli se na

mjerenja koja se u veCini slufajeva trajno vrSe u pogonu, pomoCu instrumenata koji su stalno prikljufeni (normalno na sekudarne stezaljke
mjernih transformatora). Takva mjerenja nazivamo pogonskim mjerenjima, jer se pomoCu njih vrSi kontrola prilika u pogonu, dok mjerne
instrumente nazivamo pogonskim mjernim instrumentima.
Pri pogonskim mjerenjima normalno se upotrebljavaju instrumenti
klase tafnosti 1,5, dok se za rasklopna postrojnja bez stalne posade mogu
upotrijebiti i instrumenti klase tafnosti 2,5. Spomenute klase tafnosti
vrijede za sve mjerne pogonske instrumente, osim za brojila prema kojima
se vrSi obrafun energije, kad se zahtijeva klasa tafnosti 0,5.
Pogonski instrumenti koji pokazuju vrijednosti mjerenih veliEina
mogu biti pokazni i registracioni. Na pokaznim instrumentima mogu se
ofitati vrijednosti samo u trenutku ofitavanja, dok registracioni instrumenti, pored pokazivanja vrijednosti u trenutku ofitavanja, jog i registriraju izmjerene velifine. Osim takvih pogonskih instrumenata, upotrebljavaju se integracioni instrumenti (brojila) koji registriraju kolifinu
energijb.
BuduCi da su mjerni instrumenti prikljufeni na sekundarne strane
mjernih transformatora, nazivne struje instrumenata iznose 5, odnosno
1 A, dok je nazivni napon 100 V.

6.2. PRIKLJUCAK MJERNIH INSTRUMENATA

A. Ampermetri
U odvodu se mjeri struja ili u jednoj ili u sve tri faze. U veEini
visokonaponskih odvoda dovoljno je mjeriti struje samo u jednoj fazi
(sl. 4.145a), jer se pretpostavlja da je optereCenje simetrifno i jer se
kontrola simetrifnosti opterekenja vrSi na generatorskim odvodima.
gdje se jafina struje mjeri u sve tri faze (sl. 4.145~).U nekim slufajevima
je poieljno da se jaEina struje moie oEitati na dva mjesta u rasklopnom

'

%-

postrojenju (na Celiji i komandnoj ploEi), pa se tada na isti strujni transformator prikljuEuju dva ampermetra u seriju.
Jedna od sekundarnih stezaljki strujnog transformatora treba da bude
uzemljena, da bi se otklonila opasnost za osoblje u sluEaju proboja izmedu
prirnarnog i sekundarnog namota. ObiEno se na svirn strujnirn transformatorirna uzemljuje stezaljka na strani sabirnica.

C. Mjerenje snage
a) Djelatna snaga

U visokollaponskim mreiama normalno se za mjerenje snage upotrebljava vatmetar sa dva mjerna sistema, koji taEno pokazuje u trofaznom
sistemu s izoliranom nul-tafkom. Ako .je medutim nul-taEKa uzemljena
bilo neposredno bilo preko priguinice, pokazivanje vatmetra nije taEno
pri jednopolnom ili dvopolnom kratkom spoju s istodobnim spojem sa
zemljom, odnosno pri zemnom spoju, jer se tada struja zatvara i kroz

Voltmetre prikljuEujemo na sekundarne strane naponskih transformatora, koji su prikljureni na sabirnice ili na odvode.
Pri mjerenju triju linijskih napona, odnosno triju faznih napona,
nije normalno potrebno predvidjeti viSe od jednog voltmetra, jer se
njegovo preklapanje na bilo koji od napona moie provesti jednostavnom
preklopkom. Nasuprot tome, preklopka se ne upotrebljava za mjerenje
struja u v%e faza jednim ampermetrom, jer je tada potrebno prespojiti
ne samo ampermetar na drugi strujni transformator, veC i prethodno
kratko spojiti strujni transformator na koji je bio prikljuren ampermetar.
Na sl. 6.la prikazana je shema spoja voltmetra s preklopkom za mjemjerenje samo'linijskih napona, a na sl. 6.lb voltmetar s preklopkom za
mjerenje linijskih i faznih napona.

Slika 6.2. Shema spoja prikljurka vatmetra s dva mjerna

sistema

zemlju kao kroz Eetvrti vodif. Suma struja kroz tri faze nije tada jednaka
nuli, Bto je uvjet da bi rad vatmetra sa dva mjerna sistema bio ispravan.
U mreiama s neposredno uzemljenom nul-tarkom spoj sa zemljom je
kratak spoj, koji treba iskljuEiti u roku od najviSe nekoliko sekunda, pa
gregka pokazivanja praktiEki ne utjefe na mjerenje. Nasuprot tome,
zemni spoj u mreii koja je uzemljena preko priguSnice moie trajati i
dulje, pa je za to vrijeme pokazivanje vatmetra pogregno. To nas obiEno
u pogonu ne smeta, jer se prema vatmetru normalno ne vrSi obrafun.
Slika 6.1. Shema spoja prikljutka voltmetra s preklopkom

Radi zaStite osoblja u rasklopnom postrojenju, potrebno je uzemljiti

sekundarnu stranu naponskih transformatora. ObiEno s> uzemljuje jedna
od sekundarnih stezaljki. Treba, medutim, voditi rafuna o tome da se
u istom rasklopnom postrojenju uzemlji stezaljka koja odgovara istoj
fazi. To je naroEito vaino ako je u rasklopnom postrojenju predvidena
sinhronizacij a.

Na sl. 6.2. prikazana je shema spoja prikljufka vatmetra sa dva mjerna

sistema. Vatmetar je prikljufen na sekundarne strane strujnih i naponskih transformatora. Ako se radi o odvodu u kojemu se mijenja smjer
energije, potrebno je odabrati vatmetar s nulom u sredini skale. Prilikom
spajanja vatmetra treba voditi raEuna o fazama u kojima se nalaze strujni
transformatori, kako bi se na mjerne sisteme prikljurili naponi koji
odgovaraju baS tim fazama. Ako za mjerenje uzimamo npr. struje u
fazama R i T, na mjerni sistem kroz Eiji strujni svitak protjeEe struja

P = IU [cos (30 + q) cos (30 -p,)] =

= IU (cos 30 cos p, -- sin 30 sin p, cos 30 cos p,
sin 30 sin p,) = ~3 IU cos p,

. . . (6.1a)

Sto upravo daje djelatnu snagu u trofaznom sistemu.

Ako za spoj i smjer energije na sl. 6.2. vatmetar ima isbravan otklon,
promjena smjera energije uz isti spoj dovest Cle do suprotnog otklona
kazaljke. Tada su vektori struja zaokrenuti za 180 (sl. 6.4b), pa je
P'

Slika 6.3. Shema spoja prikljufka vatmetra s dva mjerna

sistema, ali s obrnutim smjerom energije prema sl. 6.2.

aze R treba narinuti napon izmedu faza R i S (struja faze S ne dovodi

e u vatmetar!), dok na mjerni sistem kroz Eiji strujni svitak protjeEe
truja faze T trebanarinuti napon izmedu faze T i S. Na osovinu
atmetra djeluje moment koji je proporcionalan snazi (sl. 6.4a)

P = In URScos (30'

+ plH) + IT UTScos (30' -p ~ ) . . . (6.1)

Jednostavnu kontrolu moiemo provesti ako pretpostavimo da su struje,

aponi i fazni pomaci u pojedinim fazama medusobno jednaki. Tada
obivamo

= IRURScos

'428

+ pR)l + IT UTScos [180- (30' -pT)] =

+ 9)+ ITUTScos (30-vT)] . . . (6.2)

Da se postigne ispravan otklon instrurnenta dovoljno je izmijeniti prikljufke za strujne grane vatmetra (sl. 6.3), pa on reagira kao da se nije
promijenio smjer energije.
U nekim slufajevima korisno je poznavati zbroj optereeenja u viSe
odvoda, postavljanjem jednog zajedniEkog vatmetra.
Ako strujni transformatori u odvodima imaju iste prijenosne omjere
(250/5 A na sl. 6.5), dovoljno je paralelno spojiti sekundarne namote
strujnih transformatora i sumu struja dovesti u vatmetar. No tada se
ne moie upotrijebiti vatmetar nazivne struje 5 A. Nazivna struja vatmetra treba da iznosi 10 A (2 X 5 A) kad se radi o dva odvoda, odnosno
5 n A, ako je n broj odvoda. Skala vatmetra treba da bude takva kao
da je prijenosni omjer strujnog transformatora nIn1/5nA, gdje je Inl
primarna nazivna struja jednog strujnog transformatora (500/10 A za
sluEaj prikazan na sl. 6.5).
Upotreba vatmetra nazivne struje veCle od 5 A moie se izbjehi postavljanjem dvaju medutransformatora (sl. 6.6) na koje su prikljuf ene sekundarne strane strujnih transformatora na odvodima. Medutransformator
ima toliko primarnih namota koliko ima odvoda, dok je prijenosni omjer

.
Slika 6.4. Struje i naponi u svicima vatmetra s dva mjerna
sistema: (b) suprotan smjer energije u odnosu na (a)

[180- (30'

- - [IRURScos (30'

Slika 6.5. Zbrajanje optereeenja dvajil odvoda sa strujnim tranformatorima

istih prijenosnih omjera

I
I

Slika 6.6. Zbrajanje opterefenja dvaju odvoda sa strujnim transformatorima istih prijenosnih omjera pomo6u meflutransformatora

5 n15 A. Ako naime u jednom od primarnih namota tePe struja i (u ostalim primarnim namotima nema struje!), u sekundarnom namotu teEe
i' = iln, odnosno i' = i/2 u sluEaju sa sl. 6.6. Na skalu vatmetra unijete
su vrijednosti kao da je vatmetar prikljuren na strujne transformatore
prijenosnog omjera n In,/5 A.
Pomotu medutransformatora moie se mjeriti i zbroj o$tereCenja odvoda na koje su postavljeni strujni transformatori razliEitih prijenosnih
omjera. Shema spoja za mjerenje zbroja opteretenja triju odvoda prikazana je na sl. 6.7. Ako sa I,,, I,, . . . Ink oznaPimo primarne nazivne
struje strujnih transformatora u odvodima, prijenosni omjer prvog primarnog namota prema sekundarnom namotu medutransformatora odredujemo iz relacije
5
2 Ink . . . (6.3)
In,
5- I n 1
Ink

U brojniku naime mora biti 5 A, jer je svaki primarni namot medutransformatora prikljuren na sekundarni namot strujnog transformatora u
odvodu, a u nazivniku desne strane relacije (6.3) imamo struju medutransformatora, koja teEe u sekundarnom namotu kad se u primarnom
namotu p03avi nazivna struja. Strujni transformatori na odvodima sa
sl. 6.7. imaju prijenosne omjere 30015, 10015 i 40015 A, pa vatmetar trebn
da ima skalu kao da je prikljuEen na strujne transformatore 80015 A
( 2 Ink&A). Prijenosni omjeri primarnih namota prema sekundarnom
namotu medutransformatora jesu prema (6.3): 511,875 A, 510,625 A i
512,500.A. Prema tome, kad u primarnim namotima teku struje od po
5 A, u sekundarnom namotu teCi Ce takoder 5 A, ako su primarne struje
u fazi. Relacija (6.3) vrijedi kad su nazivne sekundarne struje strujnih
transformatora ejednake nazivnoj struji vatmetra. Ako taj uvjet nije ispunjen, prijenosne omjere medutransformatora odredit Cemo iz omjera
2 Ink
iwn

--

In, _._
'

in,

in,
In1

. . . (6.4)

iwn -Ink

odmd I.

odvod t

odvod 3.

Slika 6.7. Zbrajanje opterefenja triju odvoda sa strujnim transformatorima

razliEitih prijenosnih omjera pomofu zajednirkog meflutransformatora

gdje su iwn nazivna struja vatmetra, a in, nazivna sekundarna struja

strujnih transformatora. Nazivnik desne strane relacije (6.4) i sada je
nazivna sekundarna struja medutransformatora.
Ako je za sluEaj sa sl. 6.7. iwn = 1 A, prijenosni omjeri medutransformatora bit be: 510,375 A, 510,125 A i 510,500 A. Tada suma sekundarnih
struja iznosi upravo 1A.
Isti se rezultat postiie kad se mjesto zajedniEkog medutransformatora postave pojedinaEni na svaki strujni transformator na odvodima
(sl. 6.8). Prijenosni omjeri pojedinarnih mjernih transformatora odrcduju se na isti naEin kao i prijenosni omjeri pojedinih primarnih namota
prema sekundarnom namotu medutransformatora.
Na sl. 6.9. prikazana je shema spoja vatmetra sa tri mjerna sistema.

Slika 6.10. Prikaz moguknosti prikljuEka naponskih svitaka varmetra

s tri mjerna sistema (induktivno jalovo opteretenje)

Slika 6.8. Zbrajanje optereCenja tri odvoda sa strujnim transformatorima razliPitih prijenosnih omjera pomoCu pojedinahih medut,ransformatora

trebno je da se naponski svitak prikljufi na napon koji je za 90 zakrenut

prema naponu potrebnom za mjerenje opteretenja djelatnom snagom.
Prikaiimo najprije vatmetar sa tri mjerna sistema. Pri mjerenju
djelatne snage kroz svaki od mjernih sistema protjeEe struja jedne faze,
dok je na naponski svitak narinut fazni liapon odgovarajuEe faze. Zakretni
moment vatmetar proporcionalan je djelatnoj snazi trofaznog sistema

b) Jalova snaga

Za mjerenje jalove snage upotrebljava se instrument koji je izveden

isto kao i vatmetar. Takav instrument zove se varmetar. Da bi pokazivao
optereeenje jalovom snagom, mjesto opterefenje djelatnom snagom, po-

/-\

Da bi se postigao zakretni moment proporcionalan jalovoj snazi, potrebno je na svaki naponski svitak narinuti napon koji je za 90 zakrenut
prema svakom pojedinom iz relacije (6.5). Potraiimo koji su to naponi.
Ako kroz strujni svitak tefe struja faze R, na naponski svitak treba
narinufi fazni napon V R (sl. 6.10a) kad se radi o vatmetru. Zakrenimo
napon V R za 90 pa f e se zakrenuti vektor poklopiti sa smjerom linijskog
napona U S T .Ako dakle ielirno mjeriti jalovu snagu, trebamo na naponski
svitak narinuti linijski napon U s T . Analogno za ostala dva sistema dobivamo da na njihove naponske mitke treba narinuti linijski napon UTR,,
odnosno U R S .Prema tome bi jalova snaga koju bi pokazivao varmetar
iznosila
Q' = InUsT COS (90' - vR) ISUTnCOS (900 -9 s ) f

no buduCi da su linijski naponi za fi vefi od faznih, varmetar 6e pokazivati za toliko vebu snagu, pa njegovo pokazivanje treba podijeliti sa
<3 da bi se dobila prava jalova snaga. Dakle

Q = --(IRUST
fi
sin (

Slika 6.9. Shema spoja prikljurka vatmetra s tri

mjerna sistema

+ IsUTRsin (ps .+ lTURssin vT) . . . (6.7)

p ~

Smanjeno pokazivanje varmetra normalno se postiie postavljanjem predotpora u naponsku granu.

Shema spoja varmetra sa tri mjerna sistema prikazana je na sl. 6,11,
28 Visokonaponska rasklopna postrojenja

433

Pri kapacitivnom opteretenju kazaljka varmetra otklonit t e se dakle na

protivnu stranu od one pri induktivnom optereeenju.
Pri izmijenjenom smjeru energije dovoljno je zarnijeniti stezaljke
strujnih grana (sl. 6.13) na varmetru, da se dobiju isti otkloni kao pri
neizmijenjenom smjeru.
II

smjer
eneqie

Slika 6.11. Shema spoja varmetra s tri mjerna sistema

Vektorski dijagrami na sl. 6.10, te relacije (6.6) i (6.7), vrijede za

induktivno ialovo opterekenje. U sluraju kapacitivnog optereeenja (sl. 6.12)
relacije (6&j i (6.7)-glase

.-

Q' = IRUsTcos (90'

cpR) ISUTRcos (90'
ITURscos (90'
cp~)

pa je
Q=--

(IRUST
sin c p ~ IsUTRsin cps

fl

+ vs) +

. . . (6.8)

. . . (6.9)
+ I T U ~sin
s VT) .

Slika 6.13. Shema spoja varmetra s tri mjerna sistema

s obrnutim smjerom energije prema sl. 6.11.

U najviSe slurajeva upotrebljava se varmetar sa dva mjerna sistema,

zbog istih razloga koji vrijede za upotrebu vatmetra sa dva mjerna
sistema. I tada je, medutim, potrebno pronaCi napone koji su za 90
zakrenuti prema naponima narinutim na naponske svitke vatmetra
(sl. 6.14). Tako na naponski svitak mjernog sistema, kroz Eiji strujni
svitak protjere struja faze R, treba narinuti fazni napon VT, ali s izmijenjenim prikljuEnicama (-VT), dok na drugi naponski svitak treba nari-

Slika 6.12. Prikaz mogu&nosti prikljuEka naponskih svitaka varmetra

s tri mjerna sistema (kapacitivno
jalovo opterecenje)
Slika 6.14. Prikaz mogutnosti prikljuEka naponskih svitaka varmetra s dva mjerna sistema
(induktivno jalovo opterecenje)

nuti napon VR, ako kroz strujni svitak protjeEe struja faze T. Izmjereno
jalovo opterebenje iznosi tada
Q' = IRVTcos [90- (30'

+ VR)]+ ITVRcos [90 + (30' -,(PT)I. . . (6.10)

a buduCi da i u fazni naponi za f i puta manji od linijskih, treba (6.10)

rnnoiiti sa fi da se dobije prava jalova snaga pa je
Q=
[IRVTsin (300 cpR)-ITVRsin (300 -cpT)] . . (6.11)

I sada se moie jednostavno provesti kontrola postavljanjem da je IR= IT,

VR = VT i cpR = (PT,pa je

+ -

Q = *I
V [sin (30 cp) sin (30 -cp)] =
= fiI v (sin 300cos cp
cos 30 sin cp -sin 30 cos cp
cos300sincp) = 3 1 V s i n c p = f i I ~ s i n c p

I
I

. . . (6.11a)

Za kapacitivno opterebenje imamo odnose prikazane na sl. 6.15. Dolazimo, kao i za varmetar sa tri mjerna sistema, do suprotnog otklona
kazalike.

Slika 6.16. Shema spoja varmetra s dva mjerna sistema

Shema spoja varmetra sa dva mjerna sistema prikazana je na sl. 6.16.

Pri izmijenjenom smjeru energije imamo iste odnose kao i za varmetar
sa tri mjerna sistema.

D. Mjerenje faktora snage

Slika 6.15. Prikaz mogubnosti

prikljurka naponskih svitaka
varmetra s dva mjerna sistema
(kapacitivno jalovo opterebenje)

Za kapacitivno opterebenje nairne dobivamo

fi i nakon pretvaranja cosinus5 u sinuse, imamo

Q = fi [IRVTsin (30 -cpR)-ITVRsin (30 + cpT)] . . . (6.13)

Mnoienjem sa

~ (PT dobivamo
Postavljanjem da je IR= IT,VR = VT i ( p =

V [(sin 30 - cp) -sin (30 + cp)] =

Q=
fi I v (sin 300 cos cp - cos 30 sin cp -sin 30 cos cp -cos 300 sin cp) =

=-3I~sin~=--fl1~sin~

. . . (6.13a)

Za kontrolu u pogonu povoljnije je poznavati djelatno i jalovo opterebenje nego djelatno opterebenje i faktor snage (cos cp). U oba sluEaja,
naime, mogu se odrediti prividna snaga i faktor snage, odnosno prividna
i jalova snaga. U sluEaju mjerenja djelatne i jalove snage mjere se veliEine koje su medusobno neovisne, jer se mogu i proizvoditi praktiEki
neovisno jedna od druge.
U starijim postrojenjima - pa i nekim novijim - nabi be se ipak
cos q-metar.
Strujni svitak (sl. 6.17) u elektrodinamskom sistemu proizvodi mag-.
netsko polje u kojem se nalaze dva pomiEna naponska svitka, medusobno
pomaknuta za 90. Ako npr. kroz strujni svitak protjeEe struja faze R,
naponske svitke treba prikljuEiti na linijske napone izmedu faze R i
ostalih dviju faza. Zakretni moment izmedu strujnog svitka i svitka
prikljuEenog izmedu faza R i S jest

M, = c iR-U~~
-- cos (30

cp) sin a
. . (6.14)
R
gdje su c konstanta, a a kut medu svicima. Na drugi naponski svitak, koji
je mehaniEki spojen s prvim, a zakrenut prema prvom za 90, djeluje
zakretni moment
URTcos (30 -cp) sin (90 - a)
M = c iR. . . (6.15)

Magnetski tok strujnog elektromagneta @, proporcionalal~ je struji I, a

tok naponskog elektromagneta @, naponu U. Oba toka induciraju u aluminijskoj ploEi struje koje za tokom zaostaju za 90, pa na plofu djeluju
dva momenta. Ukupni moment moiemo prikazati relacijom

M = k @,@, sin y
. . . (6.17)
gdje je y fazni pomak medu tokovima @, i @., Zanemarimo li gubitke
u ieljezu i uz pretpostavku da naponski svitak nema djelatnog otpora
(struja u naponskom svitku zaostaje 90 za naponom) tok @, bit Ce u fazi
sa strujom I, dok be tok @, zaostajati 90 za naponom U (sl. 6.19a). Kut
medu tokovima iznosit Cle
y = 90-cp
. . . (6.18)
gdje je cp fazni pomak izmedu struje i napona. Prema tome be moment biti
M = k @,a,sin (90-cp) = k @@
, , cos cp
. . . (6.19)
Slika 6.17. Shema spoja cos cp-metra

Sistem je u ravnoteii kad su oba zakretna momenta medusobno jednaka.

Iz jednakosti momenata dolazimo do relacije
cos (30-cp) = c, tg a
. . . (6.16)
cos (30 cp)
Prema tome je otklon kazaljke (a) cosy-metra funkcija faznog pomaka
struje, pa ta Einjenica omogufuje mjerenje faznog pomaka.

BuduCi da su tokovi proporcionalni struji I, odnosno naponu U, moment

Cle biti proporcionalan djelatnoj snazi (P)
M = k , IU cos cp = k,P.
. . . (6.20)
Ako uzmemo u obzir gubitke u ieljezu i ohe radi struje u aluminijskoj
ploEi, tok @, proizveden od struje I zaostaje za strujom za kut 6, (sl. 6.19b).
Radi djelatnog otpora naponskog svitka imat Ce struja kroz taj svitak
fazni pomak manji od 90, pa Cle radi pomaka toka @, i pomaka toka @,
u suprotnom smjeru kut medu tokovima biti manji od 90-cp, zbog
fega moment neCe biti proporcionalan djelatnoj snazi. Da se to postigne,
postavlja se medu stopalima naponskog elektromagneta magnetski shunt
koji premoSCuje stopala, pa se veCi dio toka proizveden naponskim svitkom
zatvara .preko premoitenja, a manji prolazi kroz aluminijsku plofu. Samo
taj manji dio toka ulazi u relaciju (6.17). On je na sl. 6.19b oznaEen sa @,
i zaostaje za naponom U za kut 90 8,. Kut je medu tokovima, dakle

+
y = 90 - cp + (8, - 8,)

E. Brojila
a) Brojila djelatne energije

Mjerni sistem brojila sastoji se od dva elektromagneta. Kroz svitak

(strujni) jednog elektromagneta protjefe struja proporcionalna struji opteretenja (strujni elektromagnet), a kroz drugi (naponski svitak) struja
proporcionalna naponu (naponski elektromagnet). Elektromagneti stoje
jedan nasuprot drugom, a izmedu njih se nalazi vrtiva aluminijska ploEa.

Slika 6.19. Tokovi strujnog (@,) i naponskog

elektromagneta (Qn) u mjernom sistemu brojila:
(a) uz zanemarenje gubitaka, (b) u izvedenom
brojilu

. . . (6.21)

pa Ce moment brojila biti proporcionalan djelatnoj snazi samo ako je

6, = d,,. To se moie postiti pogodnim dimenzioniranjem magnetskog
shunta (udeSenje kuta 6,) i dodatnim namotom od nekoliko zavoja oko
jezgre strujnog elektromagneta, koji je namot optereken petljom od
otpornog materijala. Pomicanjem premoitenja petlje mijenja se njen
otpor, a time i kut 6,.
Aluminijska ploEa vrti se takoder medu polovima permanentnog magneta, pa se pojavljuje koEni moment proporcionalan' brzini vrtnje. Aluminijska ploEa imat Ce onu brzinu vrtnje pri kojoj je zakretni moment
jednak momentu kofenja. Brzina vrtnje bit Ce jednaka djelatnoj snazi,
koja je odredena naponom U i strujom I, pa Ce brojilo registrirati na.
brojfaniku, spojenom preko zupEanika s osovinom aluminijske ploEe,
koliEinu energije.
Ako dakle pretpostavimo da je postignuta jednakost 6, = 6,, doti
Cemo do relacije (6.19), odnosno (6.20), pa prema tome i do zakljuEka da
se brojila djelatne energije spajaju isto kao i vatmetri. To, naravno, vrijedi za brojila sa dva (sl. 6.2) i sa tri mjerna sistema (sl. 6.9.).
Ukupni moment brojila sa tri mjerna sistema - analogno relaciji
(6.17), a prema sl. 6.20. - iznosi
M = k (aJRflnR
sin y~

+ @ss@ns sin ys. +

+ @ S T @ ~ Tsin YT)

Ukupni moment brojila sa dva mjerna sistema dobivamo iz relacije

. . . (6.25)
(@SR@~RS
sin VR + @ S T @ ~ T Ssin VT)
Do relacije (6.25) dolazimo prema sl. 6.21. Kutovi y~ i y~ jesu kutovi
medu tokovima, koji iznose (sl. 6.21)
=

4,

t"

Slika 6.21. Struje, naponi i tokovi mjernih sistema brojila djelatne energije s dva mjerna sistema

. . . (6.22)
Ako uzmemo u obzir da su tokovi proporcionalni strujama, odnosno naponima, te da mora biti postignuta jednakost 6, = 6,, ukupni moment iznosi
M = kl [IRURS
cos (30'

r+"R

Slika 6.20. Struje, naponi i tokovi mjernih sistema brojila djelatne energije
s tri mjerna sistema

gdje je y kut medu tokovima. UzimajuCi u obzir fazni pomak izmedu

struje i toka, odnosno izmedu napona i toka, moiemo postaviti da je
Analogno vrijedi za ostala dva mjerna sistema. BuduCi da su tokovi
proporcionalni strujama odnosno naponima, te da mora biti ispunjen
uvjet 6, = 6,, relaciju (6.22) moiemo napisati u . obliku

Brojilo prema tome registrira energiju trofaznog sistema.

+ cpR)+ I T Ucos~ ~(30'-

yT)]

. . . (6.27)

koji je proporcionalan snazi u trofaznom sistemu, Sto izlazi iz (6.la).

Kao i pri mjerenju snage, i sada se postavlja pitanje da li treba upotrijebiti brojila sa dva ili sa tri mjerna sistema. S obzirom na taEnost
mjerenja, brojila se vladaju kao vatmetri. TaEnost mjerenja, medutim,
ima za brojila u nekim sluEajevima veCu vainost. Moramo nairne razlikovati brojila za pogonsku kontrolu od onih na temelju kojih se vrSi obraEun
energije bilo s potroiafima, bilo s poduzetima koja vrSe distribuciju
elektriEne energije.
Kad se radi o brojilima za pogonsku kontrolu, obiEno nismo osjetljivi
na pogreike u njihovu pokazivanju za vrijeme zemnog spoja u mreii
s priguSnicom u nul-taEki tranformatora, a pogotovo ne na pogreike za
vrijeme kratkotrajnog jednopolnog kratkog spoja u mreii s neposredno
uzemljenom nul-tafkom. Radi toga se za pogonsku kontrolu mogu upotrijebiti brojila sa dva mjerna sistema.
Kad brojilo sluii za obraEun energije, a pogotovo kad se radi o velikim
kolirinama energije, treba upotrijebiti brojilo sa tri mjerna sistema u
mreiama s nul-taEkom uzemljenom preko priguinice, dok je brojilo sa
dva mjerna sistema dovoljno taEno za mreie s neposredno uzemljenom
ili izoliranom nul-taEkom.

Ako se u odvodu moie promijeniti smjer energije (jednom se energija

dovodi na sabirnice, a drugi put sa njih odvodi), jedno brojilo nije dovoljno, jer bi pokazivalo razliku dovedene i odvedene energije. Zbog
toga se postavljaju dva brojila prikljuEena na iste strujne transformatore,
ali sa zamijenjenim prikljuirnicama za strujne svitke (sl. 6.22). Samom
zamjenom prikljuirnica ne bi bilo niSta postignuto, jer bi oba brojila opet
pokazivala razlike energija, pa su zato u njih ugradeni zapori povratnog
hoda, koji spreEavaju okretanje aluminijske ploEe u obrnutom smjeru.
To je mehaniirki jednostavan urebaj, koji omoguiruje okretanje u jednom
smjeru bez koirenja. Jedno brojilo pokazuje, dakle, koliEinu energije
koja (sl. 6.22) ima smjer od sabirnica, a drugo onu koja dolazi prema
sabirnicama.

do preopteretenja namota ili do veirih pogreSaka. Ako, dakle, brojilo prikljuEimo na mjerne transformatore s izmijenjenim prijenosnim omjerima
prornijenit ire se konstanta brojila, koja se moie odrediti iz relacije
1;
cl= i,,'

u,,'

i2

U"c

u,,'

In

Un

. . . (6.28)
I

gdje su Infli,,'i Un'lu,' prijenosni omjeri novih mjernih transfonnatora.

Ako npr. brojilo za prijenosne omjere 20015 A i 10000/100 V mjernih
transformatora ima konstantu C = 10, nova konstanta nakon prikljuiraka
na druge mjerne transformatore prijenosnih omjera 35015 i 30000/100 V
iznosit ire

b) Brojila jalove energiie

Spoj brojila jalove energije moie se izvesti prema istim shernama spoja
koje vrijede za varmetre (sl. 6.11. i 6.16). Takva shema spoja naziva se
spoj sa zakretanjem od 90. S obzirom na pomak tokova dvaju elektromagneta vrijedisve Sto je spomenuto prilikom prikaza rada brojila djelatne energije. I u brojilima jalove energije mora se postiiri da kutovi
6, i 8 , budu medusobno jednaki.
Za brojilo sa tri mjerna sistema vrijedi shema spoja na sl. 6.11, dok je
dijagram struja, napona i tokova prikazan na sl. 6.23. Uzimajuti u obzir
relaciju (6.17), ukupni moment iznosi

k (@,, @,ST sin y R . + Qss @nTR s h Y S + @,T @ ~ R Ssin Y T )

. . . (6.29)

gdje je y~ kut medu tokovima, a jednak je

Y R = iaoO-V R .

Slika 6.22. PrikljuEak dvaju brojila za razlieite smjerove djelatne

energije

Analogno vrijedi za vs i yr. Uzimajuiri u obzir da mora biti 8, = 8,,

te da s u tokovi proporcionalni strujama, odnosno naponima, ukupni moment iznosi
pretpostavka :d, =dS

Pri preciznim mjerenjima energije potrebno je strujne svitke brojila

prikljuiriti na posebne jezgre strujnih transformatora i to posebnim vodovima od svake prikljuirnice strujnog transformatora do broiila.

-konstanta. Nema medutim nikakve zapreke. da se brojilo prikljuiri na

strujne i naponske transformatore drugih prijenosnih omjera, uz uvjet
da su sekundarna nazivna struja i sekundarni nazivni napon ostali nepromijenjeni. Veka odstupanja od nazivnih sekundarnih veliirina dovela bi
V~

Slika 6.23. Struje, naponi i tokovi mjernih sistema brojila jalove energije
s tri mjerna sistema i sa zakretom od 900 (induktivno opteretenje)

443

M = k, (IRUsT sin c p ~ I S U T Rsin cps

+ IT U R Ssin c p ~ ) . . . (6.31)

Ukupni moment proporcionalan je dakle jalovoj snazi trofaznog sistema,

jer je izraz u zagradi jednak onome u (6.7).
Pri kapacitivnom opterefenju (sl. 6.24) kutove medu tokovima dobivamo iz relacije
y = 180
cp
. . . (6.32)

gdje je

y~ = 180 - (30 f cpR)

y~ = 180'
(30' - cpT)

. . . (6.35a)
. . . (6.35b)

Uzimajufi u obzir da su tokovi proporcionalni strujama, odnosno n a p #

nima, dobivamo za ukupni moment
- . (6.36)
M = k~ [IRV T sin (30' cpR) - IT V Rsin (30'- Y T ) ]

Ukupni moment proporcionalan je, dakle, jalovom opteretenju trofaznog

sistema 5to izlazi iz relacije (6.11).

Slika 6.24. Struje, naponi i tokovi mjernih sistema brojila jalove energije s tri
mjerna sistema i sa zakretom od 900 (kapacitivno opterebenje)

pa je ukupni moment

M = -k, (IRUSTsin cpR Is U T Rsin cps IT U R Ssin cpT) . . . (6.33)

negativan u odnosu na moment za induktivno jalovo opterefenje s istim
faktorom snage.
Brojilo sa dva mjerna sistema spaja se kao i varmetar (sl. 6.16). Na
sl. 6.25. prikazane su struje, naponi i tokovi mjernih sistema za takvo
brojilo. Ukupni momenat iznosi
M = k ( D s @,,T
~ sin Y R

@ST

@,,Rsin Y T )

Slika 6.26. Spoj strujnog svitka brojila jalove energije:

(a) shema spoja, (b) struje i tok

. . . (6.34)

61
Slika 6.27. Spoj naponskog svitka brojila jalove energije:
(a) shema spoja, (b) naponi i tok

Slika 6.25. Struje, naponi i tokovi mjernih sistema brojila

jalove energije s dva mjerna sistema sa zakretom od 900
(induktivno opteretenje)

Pri kapacitivnom optereeenju analognim razmatranjem dofi femo do

zakljurka da moment ima suprotan smjer, kako je to pokazano i za varmetar sa dva mjerna sistema.
Mjerenje jalove energije moie se provesti brojilima spojenim na isti
narin kao brojila djelatne energije. Da se postigne ispravno pokazivailje
broji!a, potrebno je djelatni otpor prikljuriti paralelno sa strujnim svitkom (sl. 6.26a), i u seriju s naponskim svitkom (sl. 6.27a).

Slika 6.28. Struje, naponi i tokovi triju mjernih sistema brojila jalove energije
s paralelnim i serijskim djelatnim otporirna (induktivno opteretenje)

Slika 6.29. Struje, naponi i tokovi triju mjernih sistema brojila jalove energije
s paralelnim i serijskim djelatnim otporima (kapacitivno opteretenje)

odakle je
Postavljanjem djelatnog otpora paralelno sa strujnim svitkom struja
se grana na struju kroz svitak koja zaostaje za ukupnom strujom, pa i
Ink proizveden od t e struje zaostaje za ukupnom strujom. Fazni pomak
6, ovisi o veliEini otpora i o karakteristikama svitka, pa se moie postiti
potreban fazni pomak izborom djelatnog otpora. Na sl. 6.26b prikazan je
vektorski dijagram struja i toka, uz pretpostavku da strujni svitak nema
djelatnog otpora ni gubitka u ieljezu.
Spajanjem djelatnog otpora u seriju s naponskim svitkom, samo dio
(U,) ukupnog napona djeluje na naponski svitak. Magnetski tok ovisan
je o tom naponu i zaostaje za njim za 90. Fazni pomalt (6,) za ukupnim
naponom ovisi i sada o veliEini djelatnog otpora i o karakteristikama
svitka, pa se na njega moie utjecati promjenom djelatnog otpora. Na vektorskom dijagramu napona i toka, nacrtanom na sl. 6.27b, zanemareni su
djelatni otpor naponskog svitka i gubici u ieljezu.
Pogodnim izborom paralelno i serijski spojenih otpora moie se postiti
jednakost faznih pomaka 6, i 6, uz istodobno kompenziranje utjecaja
otpora svitaka i gubitaka u ieljezu.
Ukupni moment brojila sa tri mjerna sistema (sl. 6.28) iznosi

+ Qss @,,ssin (360-cps) +

. . . (6.37)
+ QSTQnT(sin 360 -VT)]

= - k, [IRURSsin (30

+ cpn) -IT

UTSsin (30'

-VT)] . . . (6.40)

Izraz u zagradi proporcionalan je jalovom opteretenju trofaznog sistema,

Sto izlazi iz relacije (6.11a).
Za kapacitivno opteretenje (sl. 6.31) ukupni je moment

k {DsR DnRssin [360 - (30 -(PR)]

t

+ Q,T QnTSsin (30 + cpl.))

pa je

= - k, [IRURSsin (30'-cpR)

-IT UTSsin (30

. . . (6.41)

+ VT)] . . . (6.42)

I sada je izraz u uglatoj zagradi proporcionalan jalovom opteretenju, Sto

se moie vidjeti iz (6.13a).
Kao i u brojilu sa tri mjerna sistema, i u brojilu sa dva mjerna sistema
momenti imaju suprotan predznak prema momentinla brojila sa zakretom
od 900, koji su ranije opisani. 0 tomu treba povesti raEuna prilikom prikljuEka brojila.

k [QsRanR
sin (360-(pH)

Tokovi su proporcionalni sa strujom, odnosno s naponom, pa zbog toga

relacija (6.36) prelazi u
M = -k, (IRVHsin (PR ISVS sin cps ITVTsin cpT) . . . (6.38)

Moment je, dakle, proporcionalan jalovom opteretenju trofaznog sistema.

Promjena predznaka moguta je zamjenom poEetaka i krajeva bilo strujnih, bilo naponskih svitaka.
Pri kapacitivnom opteretenju (sl. 6.29) dolazimo do izraza (6.38), ali
s pozitivnim predznakom.
Ukupni moment brojila jalove snage sa dva mjerna sistema (sl. 6.30)
iznosi

M
446

k {QSRanRs
sin [360- (30

+ yR)]+

@ ~ T Ssin

(30' - vr))
. . . (G.39)

Slika 6.30. Struje, naponi i tokovi dvaju mjernih sistema brojila

jalove energije s paralelnim i serijskim djelatnim otporima
(induktivno opteretenje)

Slika 6.31. Struje, naponi i tokovi dvaju mjernih sistema brojila

jalove energije s paralelnim i serijskim djelatnim otporima
(kapacitivno opteretenje)

Da bi se omogukilo udegenje kuta 6, izmedu napona i toka naponskog

svitka (sl. 6.27), neke tvornice mjesto serijskog otpora upotrebljavaju
kombinaciju otpora (sl. 6.32).
Na sl. 6.33. prikazan je prikljuEak brojila jalove energije sa tri mjerna
sistema s paralelnim i serijskim djelatnim otporima, a n a sl. 6.34. prikljuEak brojila jalove energije sa dva mjerna sistema.
Za mjerenje djelatne i jalove induktivne energije u odvodu u kojemu
djelatna energija moie teCi samo od sabirnica (ili samo prema'sabirnicama) i koji moie biti samo induktivno (ili samo kapacitivno) optereken,
dovoljno je po jedno brojilo djelatne i jalove energije (sl. 6.35). Ako je
medutim moguCe i kapacitivno opterehenje, potrebno je postaviti dva
brojila jalove energije, od kojih Ce jedno registrirati induktivnu, a drugo
kapacitivnu jalovu energiju. Da bi se odvojeno registrirale te. dvije jalove
energije, treba u oba brojila ugraditi zapore povratnog hoda, kao i u
brojilima djelatne energije (sl. 6.22).

Slika 6.33. Prikljutak brojila jalove energije s tri mjerna

sistema i s paralelnim i serijskim djelatnim otporima

a) In' mjerna sistema

bJ dva mjema sistema

Slika 6.32. Shemaspoja otpornika uz naponski svitak brojila jalove

energije prema izvedbi tvornice Landis i Gyr

Slika 6.34. Prikljufak brojila jalove energije s dva

mjerna sistema i s paralelnim i serijskim djelatnim

otporima
29 Visokonaponska rasklopnn postrojenja

Registriranje jalove energije, ako ona moie postati i induktivna i kapacitivna, kad se mijenja smjer djelatne energije, nije moguCe postiki bez
dodatnog usmjerenog releja (sl. 6.36) koji ukljuruje brojila u ovisnosti
o smjeru djelatne energije. Tada su za registriranje jalove energije potrebna Eetiri brojila jalove energije, po dva za svaki smjer, od kojih jedno
registrira induktivnu, a drugo kapacitivnu energiju. Brojila Za kapacitivnu
energiju na shemi (sl. 6.36) spojena su tako da se kapacitivna energija
registrira kao negativna jalova energija.

F. Mjerila frekvencije

U rasklopnirn postrojenjima upotrebljavaju se dvije vrste mjerila frekvencije: preteino ona s jezifcima, a iznimno ona s kazaljkom. Obje vrste
mjerila prikljuEuju se kao voltmetri.
Mjerila s jeziEcima koriste pojavu mehanifke rezonancije EeliEnih pera
u obliku jezif aca, koji titraju pod utjecajem elektromagneta spojenog na
napon mreie. Svaki jeziEac rezonira.na drugu frekvenciju, koja se obiEno
razlikuje od frekvencije susjednog jezieca za 0,5 Hz. Kad mjerilo nije
prikljufeno, vidi se niz jednakih bijelih zastavica, koje miruju. Kad se
mjerilo prikljuEi zatitraju jeziEci Eija je frekvencija rezonacije jednaka,
ili vrlo bliza, frekvenciji mreie. To se titranje pokazuje kao prividno produljenje bijele zastavice. Ako je npr. frekvencija mreie 50 Hz, rezonirat
be jeziEac Eija je vlastita frekvencija upravo 50 Hz (sl. 6.37a). Susjedni
jeziEci za 49,s i 50,5 Hz takoder titraju, ali znatno manje. S obzirom na
to da jeziEac 50 Hz najviie titra, a susjedni titraju podjednako, moie se
zakljuEiti da je frekvencija mreie upravo 50 Hz. Ako medutim dva susjedna jezifca titraju podjednako (49,5 i 50 Hz na sl. 6.37b), znaEi da je
frekvencija mreie jednaka aritmetifkoj sredini frekvencija koje odgovaraju tim jeziEcima (49,75 Hz za primjer na sl. 6.37b). Takvim rezoniranjem moie se ocijeniti frekvencija mreie s taEnoSbu od skoro 0,l Hz. To
je dovoljna taEnost za kontrolu u pogonu.

Slika 6.35. PrikljuEak brojila za djelatnu i jalovu energiju u sluEaju kad je moguC samo jedan smjer energije i samo induktivno
jalovo opterkenje

smjer eneqte
od sabimica

Slika 6.37. Primjeri pokazivanja mjerila frekvencije s jeziEcima

I I

Slika 6.36. PrikljuEak sloga brojila jalove energije za razliEite smjerove djelatne energije

450

Za taEnije mjerenje za vodenje pogona mreie s obzirom na odriavanje

frekvenci je, te kad se ieli registriranje frekvencije, upotrebljavaju se
mjerila s kazalom. Takva mjerila izvode se kao kvocijentna mjerila indukcionog, elektrodinamskog tipa, ili pak s mekim ieljezom, te kao instrumenti s unakrsnim svicima prikljuEeni preko suhih ispravljaEa. Postoji
niz izvedaba (Lit. 94), od lrojih be bit1 prikazan princip jedne od novijih

Slika 6.38. Osnovna shema spoja

mjerila frekvencije s unakrsnim
svicima (S1 i S*), koje ima znatnu
noereSku kod viSih harmonifkih
Elanova

struja I, od struja I,, pa t e to dovesti do dodatnog povetanja otklona i

pored toga ito se osnovna frekvencija nije promijenila. Utjecaj d i h harmonirkih moie se eliminirati ako se pored kondenzatora u istu granu
postavi prigdnica (sl. 6.40), koja je u rezonanciji s kondenzatorom pri
frekvenciji neito vetoj od normalne frekvencije mrete, Struja u toj grani
I
tada je

-.

~-~

(Lit. 93). Kad u mreii ne bi postojale viSe frekvencije, moglo bi se upotnjebiti mjerilo frekvencije prema shemi na sl. 6.38. Svitak S, instrumenta s unakrsnim svicima napaja se preko kondenzatora, dok je svitak
S, prikljuEen preko priguinice L. Struje kroz svitke iznose

Slika 6.40. Osnovna shema spoja mjerila frekvencije unakrenim sviscirna, na. Eije pokazivanje
nemaju praktiEki utjecaja viSi harmoniEki Elanovi

Pri frekvenciji f, javlja se rezonancija, pa je tada

W,

Ako postavimo

1
L1 = wr C,
m=-

Wr

Slika 6.39. Ovisnost struja Il i I* o frekvenciji

za shemu spoja na sl.
6.38.

v
f

Otklon instrumenta (a) s unakrsnim svicima ovisi o omjeru struja kroz

svitke, pa je

Buduti da su L i C konstante, otklon kazaljke ovisi o frekvenciji mreie.

Postojanje viiih harmoniEkih dovodi medutim do znatnijih pogreSaka i
pored konstantnosti osnovne frekvencije. To se vidi iz dijagrama na sl.
6.39. Pojavom npr. napona trostruke frekvencije znatno vise 6e porasti

LI

R,

dobivamo

U drugoj grani, uz zanemarenje malog otpora priguinice, struja iznosi

gdje je
Y =

f .
z

. . . (6.51)

dakle omjer stvarne frekvencije i normalne frekvencije mreie. Izborom

omjera m (6.48a) i induktiviteta L, moie se postifi da je I, S I, za

vibe harmonifike Elanove. Na sl. 6.41. prikazana je ovisnost struja 11 i 12

o frekvenciji za m = 2, f,/f, = 1,3, dok je L, tako odabran da za frekvenciju f, iznosi I, 0,7 I,.,,,

grubu orijentaciju o naponima i frekvencijama generatora ili mreia koje

treba paralelno spojiti. Da bi se medutim utvrdila jednakost frekvencija
i jednakost faznog pomaka medu naponima, naponi koji se usporeduju
prikljuEuju se i na sinhronoskop. Shema spoja uredaja za sinhronizaciju
prikazana je na sl. 6.42. (pretpostavljena je sinhronizacija mreia prikljuEenih na dva sistema sabirnica).
I
Sinhronoskop se normalno izvodi za jednofazni prikljuEak (sl. 6.43),
a sastoji se od statora sa dva namotana pola i od rotora sa tri namota
pomaknuta medusobno za 120. Da se postigne okretno polje u rotoru
s prikljuEkom na jedan napon, u seriju s namotima rotora spaja se djelatni
otpor R, priguSnica L i kondenzator C. Struja IL zaostaje, a struja IC
prethodi struji IR (~1.6.43), pa se zamjenom poEetka s krajem namota

stator

Slika 6.41. Ovisnost struje Ir i Iz o frekvenciji za shemu spoja na sl. 6.40.

I1

G. Uredaji za sinhropizaciju

Uredaj za sinhronizaciju normalno se sastoji od dvostrukog voltmetra,

dvostrukog mjerila frekvencije i sinhronoskopa. U dvostrukom voltmetru
i u dvostrukom mjerilu frekvencije postoje dva mjerna sistema, koji su
prikljuEeni na dva napona koja se usporeduju. Oba instrumenta sluie za

Slika 6.42. PrikljuEak dvostrukog voltmetra, dvostrukog mjerila

frekvencije i sinhronoskopa

Slika 6.43. Shema spoja i struje u rotoru sinhronoskopa

kroz koji protj.eEe struja IR, dobiva trofazni sistem struja, koji se malo
razlikuje od sirnetriEnog trofaznog sistema. Takav sistem struja proizvodi
okretno polje rotora. Namot statora proizvodi izmjeniEno polje iste frekvencije kao i mreia prikljuEena na stator, dok struje rotora proizvode
okretno polje koje rotira prema frekvenciji mreie prikljuEene na rotor.
Djelovanje sinhronoskopa osniva se na medusobnom djelovanju tih dvaju
polja. Rotor se nastoji tako postaviti da se vektor okretnog polja poklopi
sa smjerom izmjeniEnog polja u trenutku maksimalne vrijednosti izmjeniEnog polja.
Zamislimo da je u jednom momentu postignuto da se vektor okretnog
polja poklopi s smjerom izmjeniEnog polja baS u trenutku kad izmjenirno
polje ima maksimum, ali da je frekvencija struje u rotoru manja od frekvencije u statoru. Vektor okretnog polja, koji npr. rotira u smjeru kazaljke
na satu, nakon jedne periode nafi f e se lijevo od smjera izmjeniEnog polja,
kad izmjeniEno polje postigne maksimalnu vrijednost. Zbog toga f e se
rotor zakrenuti u smjeru kazaljke na satu. Nakon daljnje periode ponovit f e se isto, pa f e se zbog toga rotor okretati u smjeru kazaljke na satu.
Kad je frekvencija struje u rotoru vefa od frekvencije struje u statoru,
rotor f e se okretati u suprotnom smjeru. Smjer okretanja kazaljke koja
je spojena s osovinom rotora pokazivat be, dakle, da li generatorima u

SEDMO POGLAVLJE

ZASTITAU RASKLOPNOM POSTROJENJU

7.1. OPCENITO 0 RELEJIMA
Relej je uredaj koji djelovanjem relativno male elektrifke ili mehanifke snage moie uklopiti ve6u snagu. To uklapanje moie relej izvrgiti
bez vremenskog zatezainja ili s vremenskim zakagnjenjem.
Razlikujemo mjerne i pomobne releje. Mjerni su oni koji uz odrZavanje
neke odredene tafnosti uzrokuju ili sprefavaju neko djelovanje, ako fizikalna velifina (struja, napon, snaga, broj okretaja i sl.) koja na njih
djeruje' prekorafi odredenu vrijednost ili padne ispod nje. Pomobni
releji su pak oni koji ne mjere, nego djeluju zbog pojave ili znatne promjene fizikalne velifine na koju su osjetljivi bez narofite tafnosti,
te uslijed te promjene stanja dovode do uklapanja ili isklapanja kontakata.
ZaStitni uredaj sastavljen je od reIeja i pomobnih naprava (mjerni
transformatori, pomobni releji, pomobni izvor struje), da bi zeititio
neki dio postrojenja od posljedica nenormalnih pogonskih dogadaja ili
da bi ogranifio 5tetu od veb nastalog kvara.
U zaStitnom uredaju moie biti jedan ili viEe releja (sloieni relej),
koji mogu biti izvedeni u posebnim ili u zajedniekom kukigtu. Glavni
flanovi sloienog releja jesu: a) poticajni fIan, koji be proraditi kad
se prekoraEi ili podbaci udeSena vrijednost i koji stavlja u pogon ostaIe
Elanove releja; b) usporni Elan, koji dopugta ili sprefava pokretanje daljnjih Elanova releja, Sto ovisi o vremenu koje je proteklo od djelovanja

d
dr

dz

117
f

SLika '7.1. Vrste kontdkata prems

vrsti sklapanja; (a) radni kontakt,
(b) mirni kontakt, (c) prijeklopni
kontakt, (d) izbirni kontakt, (e)
izmjeniCni kontakt, (f) prolazni
kontakt

poticajnog Elana; c) usmjerni Elan, koji dopuSta ili sprdava zatvaranje

ili otvaranje kontakta, u ovisnosti o smjeru energije.
Osim magnetskih svitaka i ostalih mehanickih uredaja, u relejima
postoje kontakti koji se otvaraju ili zatvaraju djelovanjem releja. Oni
su najEeSCe izvedeni od srebra ili srebrnih legura. Kontakti se prema
naEinu sklapanja dijele na (sl. 7.1): a) radne, koji su otvoreni kad je
svitak releja neuzbuden ili nedovoljno uzbuden, b) mime, koji su zatvoreni ako je svitak releja neuzbuden ili nedovoljno uzbuden, c) prijeklopne,
koji se sastoje od radnog i mirnog kontakta sa zajedniekim dovodom,
d) izbirne, koji se sastoje od dva radna kontakta, te imaju srednji poloiaj
pri kojem nije nijedan od dva strujna kruga zatvoren, e) izmjeniEne,
koji imaju i radni i rnirni kontakt, koji spajaju razlieite strujne krugove
i f) prolazne kontakte, koji samo kratkotrajno zatvaraju strujni krug
i onda, ako je pripadni svitak uzbuden i dulje vremena.

NajEeSte se okida radnom strujom (sl. 7.2), Sto se postiie uklapanjem

svitka za okidanje u okidaEu sklopke (c) u strujni krug istosmjerne struje
preko kontakta releja (b). Svitak releja (a) prikljufen je na sekundarni
namot strujnog transformatora, pa relej djeluje kad struja u odvodu,
odnosno na sekundarnoj strani strujnog transformatora prede odredenu
vrijednost. BuduCi da kontakti zaStitnih releja za okidanje istosmjernom
strujom nisu pogodni da preuzmu i isklapanje kruga istosmjerne struje,
Eesto se u krug istosmjerne struje postavlja i pomotni kontakt (d) koji
je mehaniEki vezan s osovinom sklopke, a otvara se kad se sklopka isklopi.
PotroSak okidaEa ovisi o izvedbi sklopke i njega samog, a krete se
izmedu 20 i 200 W. OptereCenje je samo kratkotrajno, za vrijeme isklapanja sklopke.

B. Okidanje izmjenihom strujom

7.2. NACINI OKIDANJA

NajEeSCe relej djeluje na isklapanje sklopke. Da se isklopi sklopka,

potrebno je ukloniti neki zapor koji oslobada energiju akumuliranu u
nategnutom peru ili komprirniranom zraku. Uklanjanje zapora vr5i se
okidaeem. Svitak okidaEa napajan je najEeECe istosmjernom strujom
iz akumulatorske baterije, rjede izmjenifnom iz strujnih transformatora.

Okidanje izmjeniEnom strujom iz posebnog izvora praktiEki ne dolazi

u obzir, a po izvedbi se jedva razlikuje od okidanja istosmjernom strujom.
Niti napajanje izmjeniEnom strujom iz naponskih transformatora ne
dolazi u obzir. U sluEaju kratkog spoja, naime, napon moie toliko opasti
da struja kroz svitak okidaEa neCe biti dovoljna za okidanje.

A. Okidanje istosmjernom strujom

Prednosti okidanja istosmjernom strujom jesu: jednostavne i pregledne
sheme spoja, lagan nadzor nad strujnim krugovima, nepostojanje dodatnog
opterebenja strujnih i naponskih transformatora.

TR

Slika 7.3. Primjer okidanja strujom iz strujnog

transfonnatora s mirnim kontaktom; (a) relej,
(b) mirni kontakt releja, (c) okidaE sklopke

Slika 7.2. Primjer okidanja istosmjernom

strujom; (a) relej, (b) kontakt. releja, (c)
okidaE sklopke, (d) pomoCni kontakt
ok~daEa

PraktiEki se okidanje izmjeniEnom strujom moie ostvariti jedino strujom strujnog transformatora, jer u trenutku kad je okidanje potrebno, kroz
strujni transformator teEe velika struja (kratak spoj, preopteretenje).
Svitak okidaEa normalno je prikljuEen na isti strujni transformator na
koji je prikljuEen i zaititni relej. Takvi strujni transformatori moraju
imati toliku snagu da sekundarna struja bude dovoljna za pokretanje
zaStitnog releja i okidafa. U veCini sluEajeva dovoljni su strujni transfor-

matori nazivne snage 30 VA.

Najjednostavniji naEin okidanja jest strujom iz strujnog transformatora pomoCu'mirnog kontakta (sl. 7.3). U normalnom pogonu sekundarna
struja strujnog transformatora zatvara se kroz svitak releja (a) i mirnog
kontakta (b). Svitak okidaEa sklopke (c) praktifki nema struje radi relativno velike impedancije u usporedbi s kontaktom (b). Kad sekundarna
struja postigne vrijednost na koju je udeSen relej, otvara se kontakt
releja i kroz svitak okidafa protjefe ukupna struja strujnog transformatora, Sto dovodi do isklapanja sklopke. Kontakt releja mora u ovom
sluEaju biti dimenzioniran tako da moie izdriati i isklopiti vrlo velike
struje kratkog spoja. PomoCni kontakt (d na sl. 7.2) nije potreban, jer
se isklapanjem sklopke prekida i struja u sekundarnom namotu strujnog
transformatora.
Da bi se izbjegla upotreba masivnih kontakata releja, Sto smanjuje
i njegovu osjetljivost, izvodi se spoj za okidanje s radnim kontaktom
i pomotnim strujnim transformatorom (sl. 7.4). Tada sekundarna struja
strujnog transformatora ne protjefe preko kontakata releja (b) veC samo
kroz njegov svitak (a), koji Ce - kad struja postigne udeSenu vrijednost

okidanje. Kad je to potrebno, moie se prirnijeniti shema spoja sa sl. 7.5.

U normalnom pogonu sekundarna struja strujnog transformatora zatvara
se preko svitka releja (a), primarnog namota pomocnog strujnog transformatora (d) i mirnog kontakta pomotnog releja (f). Mirnim kontaktom
premoSten je svitak okidafa, dok je sekundarni krug pomobnog strujnog
transformatora otvoren. Kad struja u vodu postigne udeSewu vrijednost,
relej (a) zatvorit Ce radni koiltakt (b) i na taj Ce se naEin zatvoriti i sekun-

Slika 7.5. Primjer okidanja strujom iz strujnog

transformatora s pomoCnim strujnim transformatorom i pomo6nim relejem; (a) relej, (b) radni
kontakt releja, (c) okidat sklopke, (d) pomoCni
strujni transformator, (e) pomo6ni relej, (f) rnirni
kontakt pomo6nog releja

Slika 7.4. Primjer okidanja stxujom iz

strujnog transformatora s pomobnim
strujnim transformatorom; (a) relej, @)
radni kontakt, (c) okidae sklopke, (d)
pomoCni strujni transformator

- zatvoriti radni kontakt releja

(b). Tada se zatvara sekundarni krug

pomoCnog strujnog transformatora (d), koji obiEno ima prijenosni omjer

511 A, a zasiten je veC kod struja 11eSto veCih od nazivne (mali strujni
Gekratnik), pa radi toga ni struje kroz kontakte releja ne postiiu velike
vrijednosti. Glavni je strujni transformator u normalnom pogonu neSto
viSe optereten, jer je pomokni transformator tada otvoren na sekundarnoj
strani pa djeluje kao prigugnica. PomoCni strujni transformator mora
,biti tako izveden da moie bez oSteCenja ostati otvoren na sekundarnoj
strani.
U sluEaju upotrebe sheme spoja prikazane na sl. 7.4, a uz odrianje
malih struja na kontaktima releja, ne mogu se postiCi veCe snage za

darni krug pomoCnog strujnog transformatora, mirni f e se kontakt pomob

nog releja otvoriti, pa Ce se strujni krug glavnog strujnog transformatora
zatvoriti preko svitka okidaEa sklopke. PomoCni strujni transformator
(d) izveden je kao onaj prikazan na sl. 7.4. Na opisani naEin postiie se
to da preko kontakta releja protjdu male struje, ali da kroz svitak
okidaEa protjdu relativno velike struje.
C. Izbor vrste okidanja

NajEeSCe se izvodi okidanje istosmjernom strujom. Ono se primjenjuje

svagdje gdje vet postoji, ili se mora postaviti, akumulatorska baterija
za upravljanje i signalizaciju ili za rasvjetu iz nuide. Okidanje istosmjernom strujom pogonski je posne pouzdano, ali traii briiljiv nadzor nad
akumulatorskom baterijom.
Okidanje strujom mjernih transformatora izvodi se obitno samo u
onim rasklopnim postrojenjima u kojima nema pomobnog izvora struje.
To su obiEno manja postrojenja bez posluge. Takvo okidanje ne zahtijeva
nikakve pomoCne izvore struje s uredajem za nabijanje, pa prema tome
niti poseban nadzor.

7.3. NADSTRUJNI RELEJI

A. Upotreba i izvedbe

Nadstrujni relej zaStitni je uredaj, koji reagira na velitinu struje u

Stikenom dijelu mreie. On djeluje kad struja postigne ili prekoraEi udeSenu vrijednost. Nadstrujni relej izvodi se kao prirnarni, kad kroz svitak
protjeEe ukupna struja opterekenja, ili kao sekundarni relej, kad na njega
djeluje sekundarna struja strujnog transformatora.

udarnu struju koja je i do 1000 puta vefa, dak je graniEna tenniEka

struja (za vrijeme 1 sekunde) i do 250 puta vefa od nazivne struje releja.
Obje veliEine ovise o konstrukciji i o fabrikatu, pa ih treba kontrolirati
prema podacima iz tvorniPkih lista. Primarni nadstrujni releji nonnalno

iI

Slika 7.8. Skica nadstrujnog releja s

okretnom kotvom; (a) svitak,. (b) okretna kotva, (c) pero, (d) kontakti
Slika 7.6. Prikljufak
primarnog nadstrujnog
releja

Primarni nadstrujni relej (s1.'.7.6) nalazi se pod punim naponom dijela

mreie koju Btiti, pa je njegovo udeienje i pregled spojeno s prekidom
pogona. Osim toga kroz namot primarnog releja protjeEe ukupna struja,
pa je potrebno da namot bude dirnenzioniran tako da bi mogao izdriati
dinarniEka i termiEka naprezanja za vrijeme kratkog spoja. Zbog toga
prirnarni releji moraju biti masivno izvedeni, Sto onemogufuje precizno
djelovanje i ude5enje. Primarni releji novije izvedbe mogu izdriati

se montiraju na dovod sklopki, jer je svitak okidaEa ujedno i svitak releja.

Prikljutak sekundarnog nadstrujnog releja prikazan je na sl. 7.2.
do 7.5.

Slika 7.9. Skica nadstrujnog releja s uvlafnom kotvom; (a) svitak, @) uvlafna kotva, (c) kontakti
Slika 7.7. Skica nadstrujnog releja
s preklopnom kotvom: (a) svitak
(b) preklopna kotva, (c) kontakti, (d)
kratkospojni bakreni prsten, (e)
granirnik, (f) -pen, fiju silu treba
svladati relej

Nadstrujni releji izvode se kao releji s preklopnom kotvom (sl. 7.7),

kao releji s okretnom kotvom (sl. 7.8), zatim s uvlaEnom kotvom (sl.
7.9) ili kao indukcioni releji (sl. 7.10). Kratkospojeni prsten releja s pre-

klopnom kotvom (d na sl. 7.7) smanjuje titranje kotve. Kroz taj prsten,
30 Visokonaponska rasklopna postrojenja

465

Promjenom broja zavoja svitka ili promjenom natezanja pera postiie

se i promjena struje pri kojoj be se zatvoriti kontakti releja.
Nadstrujne releje moiemo shematski prikazati vagom (sl. 7.11), jer
se n a taj naEin dobiva najbolja slika o djelovanju releja.

I
Slika 7.12. Vremenske karakteristike
nadstrujnih releja; (a) karakteristika o
struji neovisnog releja, fb) karakteristika o struji djelomiEno ovisnog releja

Slika 7.10. Skica indukcionog nadstrujno'g releja;

(a) svitak, (b) kratko spojeni bakreni prsten, (c)
aluminijska ploEa, (d) kontakti, (e) pero, (f)
magnetska koEnica

naime, zbog struje u njemu, protjeEe dok a,, koji je u fazi pomaknut
prema toku a,, zbog Eega se ukupni moment koji djeluje na kotvu
mijenja u uskim granicama. Postojanje dvaju u fazi pomaknutih tokova
u indukcionom releju (sl. 7.10) dovodi do znatnog momenta, kao posljedica medusobnog djelovanja toka @, i struje inducirane u aluminijskoj
p10Ei od toka a,, i medusobnog djelovanja toka @, te struje radi toka
a,. Moment, odnosno sila - da bi se zatvorili kontakti - treba da
svlada silu pera (sl. 7.7, 7.8. i 7.10.) ili vlastitu teiinu kotve (sl. 7.9).
kontaktl

poluga vage

Slika 7.11. Principijelni prikaz nadstrujnog releja

Trajanje djelovanja (od porasta struje do zatvaranja kontakata) releja

s preklopnom, okretnom i uvlaEnom kotvom praktifki je neovisno o
veliEini struje, dok je trajanje djelovanja indukcionog releja djelomiPno
ovisno o velifini struje (sl. 7.12). Kao element nadstrujne za6tite u
mreiama u prvom se redu upotrebljavaju releji kojima je trajanje djelovanja neovisno o veliEini struje (karakteristika a na sl. 7.12). Takve
relej e nazivamo neovisnim nadstrujnim rele jima.

B. Neovisni nadstrujni releji

a) upotreba u radijalnoj mreii

Selektivnost zaStite nadstrujnim relejima ne moie se postici ako se

ne predvidi i vremensko stepenovanje nadstrujnih releja. Pod selektivnoScu zaStite razumijevamo njezino svojstvo da iskljufi samo dijelove
mreie koji su ogteteni ili koji ne mogu ostati u pogonu radi nastalog
kvara. Ostali dijelovi mreie moraju ostati uklopljeni, kako bi samo
najmanji moguti broj potroSaEa ostao bez energije.
Promotrimo npr. radijalnu mreiu prikazanu na sl. 7.13. Neka na
svim oznarenim mjestima postoje nadstrujni releji, te neka na mjestu A dode do kratkog spoja. Kroz svitke releja a, b i c proteti t e
struja kratkog spoja, oni ire proraditi i - teoretski - svi be istodobno
izazvati isklapanje sklopaka na mjestima a, b i c nakon 0,2 s, koliko npr.
- za upotrebljene releje i sklopke - iznosi vrijeme od nastanka kratkog
spoja do isklapanja sklopke (vrijeme isklapanja). Prema tome - takoder
teoretski - cijela mreia napajana preko transformatora T, ostat ce
bez napona. PraktiEki, medutim, ne moie se ostvariti takva precizna
izrada releja, pa t e neki od njih djelovati brie, a neki sporije, Sto nije
mogute unaprijed odrediti, te t e iskljufiti jedan od tri spomenuta releja.

Poieljno je da impuls za isklapanje sklopke dade onaj relej koji je najbliii mjestu kvara (relej c na sl. 7.13), kako bi samo dio mreie desno
od sabirnica pored tog releja ostao bez napona, dok bi ostali dio ostao
u pogonu. To nije moguEe sa sigurnoSCu postiCt pomoCu releja Eije vrijeme
djelovanja nije, stupnjevano.

kvara, jer njegovo je vrijeme djelovanja najkrate. Naravno da t e proraditi i ostali releji koji se nalaze u dijelovima mreie kroz koje protjeEe
struja kratkog spoja (a i b na sl. 7.14), ali be isklopiti ona sklopka na
koju djeluje relej najbliii mjestu kratkog spoja (c na sl. 7.14). Isklapanjem
te sklopke prestat Ce teCi struja kratkog spoja, pa Ce prestati i uzrok
djelovanja ostalih releja, koji zbog toga neCe ni do6i do'stanja da bi
dali impuls za isklapanje sklopke.

Slika 7.13. Primjer mreie s vremenskim nestupnjevanirn

nadstrujnirn relejima

Nasuprot tome, selektivnost se moie postiCi neavisnim nadstrujnim

relejima, Eija se vremena djelovanja mogu udesiti tako da djeluju na
isklapanje sklopke nakon odredenog vremena kako je radi primjera
pokazano na sl. 7.14. Vremensko stupnjevanje provodi se na tom principu
da se releji najudaljeniji od izvora energije udese na najkraCe vrijeme
isklapanja (0,2 s na sl. 7.14), slijeddi relej, iduEi prema izvoru energije,

Slika 7.15. Principijelna skica vremenskog releja: (a)

sa satnim mehanizmorn, (b)sa sinhronim motorom. (1)
okidaf, (2) i (2') kontakti, (3)pem za vrafanje u potetni
poloiaj, (4) sinhroni motor, (5) spojka

Da bi se 'omoguCilo vremensko stupnjevanje, potrebno je uz nadstrujni, predvidjeti i vremenski relej. U toj je kombinaciji nadstrujni
relej poticajni Elan, a vremenski usporni Elm.
Vremenski relej najlielke se izvodi (prerna sl. 7.15a) sa satnim mehanizmom. Taj qehanizam se stavlja u pogon oslobadanjem zapora u oki-

Slika 7.14. Primjer mreie (sa sl. 7.13) s - vremenskim stupnjevanim

nadstrujnim relejima, dijagram ovisnosti vremena isklapanja o mjestu
kratkog spoja

za vremenski stupanj dulje (0,4 s na sl. 7.14) itd. Vremenski stupanj ovisi
o taEnosti releja. Takvirn vremenskim stupnjevanjem postiie se to da
be najprije djelovati relej koji je sa strane izvora energije najbliii mjestu

t i t
Slika 7.16. Neovisna nadstrujna zaltita

tri faze

dafu, koji konstantnom brzinom pokreke polugu s kontaktom 2, sve dok

se ne zatvori strujni krug dodirom kontakata 2 i 2'. Pomakom kontakta
2' mijenja se i udeienje vremenskog releja. Satni mehanizam moie biti
izveden kao nonnalan sat na rufno navijanje, ili s perom koje se nategne
djelovanjem okidafa. U vremenskom releju (sl. 7.15b) sinhroni motor
tjera polugu. Relej se stavlja u pogon spajanjem spojke. Sinhroni motor
I > nadstrujni rele)
t vmenskl relqe/

I
I

ranom nul-tafkom ili s uzernljenjem preko priguSnice dovoljni nadstrujni releji u dvije faze (sl. 7.17). U oba slufaja, medutim, dovoljan
je samo jedan vremenski relej. U vekini sluEajeva izvode se svi releji

u zajedniEkom kufigtu.
Glavni je ned-ostai&sp&a~ kombinacijeena&~uinIhj-~remenskih
releja u tome da baS zakratkihsp.oje_v_a-u-blizini elektrana, k a d sg struje
kratkoe spola n .a ,l w P ~ h ~ - ~ - a j d u _ I $to
j je
a ,nepovoljno r a d m i f k i h na w n j a - ~ t i m d i j e l e v i m amreie.
-TEidstrujne releje u p d b 1 j e n e prema shemama na sl. 7.16. i 7.17.
udeSavamo prema struji opterekenja. Nadstrujni relej npr. djeluje pri
40010 vekoj struji od maksimalne u normalnom pogonu. Ako medutim za
svaku sklopku u radijalnoj mreii upotrijebimo dva nadstrujna (za svaku
fazu) i dva vremenska releja (sl. 7.18), moie se postiki skrakenje vremena za slufaj kratkog spoja na vekem dijelu mreie. Da se postigne selektivnost, jedan od nadstrujnih releja @rzi nadstrujni relej) udesi se
prema struji kratkog spoja, koristeei finjenicu da velifina te struje ovisi
o mjestu kratkog spoja. Relej B u mreii na sl. 7.19b udeSen je npr. tako
da proradi kad struja postigne vrijednost I K ~(sl. 7.19a). Ta struja je

Slika 7.11. Neovisna nadstrujna zaStita u dvije faze

napajan je preko zasikenog strujnog transformatora, kako bi se osigurao

pogon i za vrijeme kratkog spoja u mreii.
U mreiama s neposredno uzemljenom nul-tafkom potrebno je u sve
tri faze postaviti nadstrujnu zaStitu (sl. 7.16), dok su u mreiama s izoli-

Slika 7.18. Neovisna nadstrujna zaHtita s dva nadstrujna releja po

fazi u dvije faze (R1 i T1 udeSeni prema struji kratkog spoja, R 2
i T 2 prerna struji opterebenja)

Slika 7.19. Vremensko stupnjevanje zagtite s po dva nadstrujna

releja po fazi

tako odabrana da fe relej B proraditi ako nastane kratki spoj izmedu

sabirnica i 80% duljihe voda (0,8 1, na sl. 7.19b), jer Ce u tom slufaju
struja imositi v%e od ID ili biti upravo jednaka toj struji. Relej A,
koji je ispred releja B, nefe proraditi, jer on je udeien na vetu struju.
Vnjeme isklapanja za oba releja vrlo je kratko, npr. 0,2". Odabrana je
ptoradna struja. koja odgovara mjestu kratkog spoja udaljenom 80%
duljine,voda, jer releji ne rade bez pogreike. Kad bismo naime relej B
udosili prema struji na kraju voda, u slufaju kvara neposredno iza releja
C ne bisrno bili sigurni hote li proraditi releji B ili C. Takvirn udeHenjem releja dio voda (od 80% do 100/o duljine) ostaje nezaititen, jer
nijedan od releja ne b
i proradio u slufaju kvara na tom dijelu mreie.
Da se ta mana ukloni, postavlja se drugi nadstrujni relej (R2 i T2 na
sl. 7.18) koji je udegen prema struji opteretenja, i spojen s vremenskim
relejem vremenski stupnjevanim kao pri upotrebi jednog nadstrujnog
releja (sl. 7.14). Na taj se nafin smanjuje vrijeme isklapanja za 80/o
sluEajeva kratkog spoja.
Ako je struja, npr. IRA, odredena za 80/o duljine voda, a uz pretpostavku da je nastao tropolni kratki spoj, brzi nadstrujni relej djelovat

ispravljafa i sl. - upotrijebiti i za zaititu transformatora i generatora

od preopterehenja, da bi se bolje iskoristili itiCeni strojevi. Termifki
releji nafinjeni su od bimetalne trake, kojoj se obiEno dodaje i drugi
bimetalni dio (sl. 7;20) koji nije grijan strujom, a zadatak mu je da kom-

('3

Ce u sluEaju dvopolnog kratkog spoja do 68,5O/o duljine voda - . 80

dok u slufaju jednopolnog kratkog spoja graniEna duljina do koje djeluje brzi nadstrujni relej ovisi o omjeru nulte i direktne reaktancije.
Opisana zaitita sa dva nadstrujna releja po fazi narofito je pogodna
za zstitu u mreiama srednjih napona s jednostranim napajanjern, u
kojima je struja kratkog spoja znatno v d a od struje opteretenja, a
napon na mjestu napajanja mijenja se unutar uskih granica.
b) Upotreba u dvastrano napajanoj mr&

Kad je mreZa napajana sa dvije strane, ne moie se opisanom nadstrujnom zagtitom postiti selektivno djelovanje, jer struje kratkog spoja dotjefu sa dvije strane, pa takvo vremensko stupnjevanje nije jednoznafno definirano. Zbog toga se u dvostrano napajanim mreiama uz
nadstrujni relej upotrebljava i usmjereni, da bi se pored veliEine struje
uzeo u obzir i smjer energije.
U upotrebi nadstrujnih releja u dvostrano napajanoj mreii bit fe
viSe govora u poglavlju o usmjerenim relejima.

Slika 7.20. Skica terrniEkog releja

penzira utjecaj temperature okoline na grijani dio. Radi grijanja strujom

povisivat Ce se temperatura biietala, koji se sastoji od dvije razliEite
metalne trake navaljane ili zavarene jedna na drugu, a koje imaju razlifite koeficijente rastezanja pri ugrijavanju. Zbog poviienja temperature grijana bimetalna traka se deformira, pa Ce na odredenoj temperaturi doti do zatvaranja kontakta.
Principijelno bi termifki relej trebao biti izveden tako da njegova
vremenska konstanta bude jednaka vremenskoj konstanti Stihenog objekta.

C. Ovisni nadstrujni releji

Nadstrujni ovisni releji rade na indukcionom (sl. 7.10) i terrniEkom

principu.
Poieljan oblik vremenske karakteristiie (sl. 7.12) indukcionog releja
postZe se njegovom pogodnom konstrukcijom (izbor zasiCenja jezgre,
zrafnog raspora i sl.).
Medu nadstrujne releje moiemo ubrojiti i one koji rade na tennifkom
principu, jer njihovo je djelovanje ovisno o veliEini struje, odnosno
tafnije o ugrijavanju radi prolaza struje. Oni se obifno izvode za prikljufak na strujne transformatore, a mogu se - osim za zaititu motora,

t t t
Slika 7.21. Neovisna nadstrujna zaStita (u dvije

faze) s terrnitkorn zaititom (u jednoj fazi)

Takav termiEki relej, koji bi bio termiEka slika Stikenog objekta, moie
se, medutim, izvesti samo uz relativno visoke troSkove. Neke tvornice
proizvode termieke releje pomoCu kojih se nastoji dobiti Sto vjernija
termiEka slika transformatora, uvodeki u relej utjecaj temperature
okoline i temperature ulja transformatora.
za okida!
sklopke

tokovi, zbog gubitaka, zaostaju za strujama koje ih proizvode za kut

8,, odnosno za kut 8, (sl. 7.24). Zakretni moment iznosi
Ako pretpostavimo da je 8, = 8,, a buduEi da su tokovi proporcionalni
struji I, odnosrlo naponu U , moie se napisati
I

nu uredq za
signaliznc~u

Slika 7.22. Kombinacija nadstrujnog releja i termifkog releja u istoj fazi

TermiEki releji izvode se ili posebno ili u kombinaciji s neovisnim

nadstrujnim relejom. Posebno izvedeni termiEki relej najEeSCe se upotrebljava kao zaStita u kombinaciji s nadstrujnim relejima, pa se tada
u dvije faze postavljaju neovisni nadstrujni releji, kao zaStita od kratkog
spoja, a u treEu fazu termiEki relej, kao zaStita od preopterekenja (sl.
7.21). Ako se u istoj fazi upotrijebe .i nadstrujni i termiEki relej, obiEno
nadstrujni relej bez vremenskog zatezanja djeluje na isklapanje, a termiEki na signalizaciju (sl. 7.22). Djelovanjem nadstrujnog releja zatvara
se kontakt kojim se premoStava termiEki relej, da bi ga se zagtitilo od
preoptereeenja za vrijeme trajanja kratkog spoja.

7.4. USMJERENI RELEJI

A. Izvedbe i djelovanje
Usmjereni releji, kojih je zadatak da utvrde smjer energije u Stikenom
dijelu mreie, mogu se izvesti kao indukcioni releji sa dva svitka (strujni
i naponski), koji rade na istom principu kao brojila. Noviji releji, medutim, izvode se takoder kao indukcioni, ali s cilindriEkirn rotorom od
bakra ili aluminija unutar kojeg je jezgra od ieljeznih limova, da bi se
smanjio magnetski otpor (sl. 7.23). Tok jednog para polova proporcionalan
je struji I, a tok drugog para polova naponu U. Kroz naponski svitak
protjeEe struja I,, koja zaostaje za naponom za kut y,. Proizvedeni

Slika 7.24. Napon, struje i tokovi u indukcionom releju s

cilindriEnim rotorom

Slika 7.23. Indukcioni relej s cilindrirnim rotorom

Osim toga moie se (sl. 7.24) postaviti da je

y, = 90 - a

M = k , I U cos (9 4- a)
Zakretni moment proporcionalan je dakle djelatnoj- snazi, kao da struja
zaostaje (ili prethodi) za kut cp f a za naponom. Treba konstatiraii kako
usmjereni releji i ne treba da mjeri pravu snagu, vek samo da konstatira
njezin smjer. Osim toga usmjereni relej treba da djeluje za vrijeme
kratkog spoja kad je cp S 90, i kad bi zakretni moment bio malen
ako bi a (7.4) bio j&ak nuli. Radi toga je povoljno da a bude izmedu
30 i 60. Promjenom smjera energije promijenit Ee se predznak struje,
p a j e i moment promijeniti predznak, Sto je dovoljno da bi usmjereni
relej djelovao.
Usmjereni relej moie se ostvariti usporedbm struje i napona. Podimo
od izraza za snagu prema (7.4)

P = I U cos (9
Ako desnoj strani dodamo

+ a)

. . . (7.5)

dobit Cemo
2

odakle je

Da bi se relacija (7.8) .iskoristila kao indikacija o smjeru energije u usmjerenom releju, moie se upotrijebiti vaga sa Eetiri svitka, spojena kao na
sl.. 7.25. Djelovanje vage prema (7.8) osniva se na Einjenici da je sila
Slika 7.26. Principijelni prikaz izvedbe i prikljufak usrnjerenog releja s usporedbom
ispravljenih struja (u b prornijenjen srnjer struje prema a)

geometrijska suma I U I I i razlika I U -I ( za dva razliEita smjera

energije. U prvom sluEaju je I U I ( > I U -I I (sl. 7.27a), a u drugom
( U 4- I ( < 1 U -I I. Drugom sluEaju odgovara sl. 7.2613. Zakretni moment
istosmjernog releja moiemo dakle prikazati relacijom

gdje su u ispravljena vrijednost struje proporcionalne naponu U, a i

ispravljena vrijednost struje proporcionalne struji I.
Slika 7.25. Principijelni prikaz izvedbe
usrnjerenog releja pomoCu vage

proporcionalna kvadratu toka, dok je tok proporcionalan naponu, odnosno

struji. Ako je za naznaEeni smjer struje

1;

+12>I;-+l'

(sl. 7.25), pretegnut Ce lijevi krak vage, pa Ce se zatvoriti lijevi kontakti.

Ako se medutim promijeni smjer struje (smjer energije), zatvorit Ce se
desni kontakti.
To se moie postiCi usporedbom ispravljenih struja prema spoju na
sl. 7.26a. U pomoCnim strujnim transformatorima vrii se zbrajanje,
odnosno oduzimanje, pa se suma, odnosno diferencija, pojavljuje u treCim
namotima. Nakon ispravljanja dovode se i suma i razlika u istosmjerni
relej, Eiji zakret zavisi od toga da li je veCa apsolutna vrijednost sume
ili razlike. Treba naglasiti da strujni transformator vrii geometrijsko
zbrajanje, odnosno odbijanje, dok istosmjerni relej - jer se radi o ispravljenim strujama gdje nemaju nikakve uloge ni frekvencija ni fazni pomak
reagira sarno na aritmetiEku razliku apsolutnih vrijednosti sume
( U I ( i razlike 1 U -I 1. Da se na to ukaie, na sl. 7.27. prikazana je

476

Slika 7.27. Naponi, struje, njihova suma i diferencija koje djeluju

u usmjerenom releju s usporedbom ispravljenih struja (u b promi-

jenjen smjer struje prema

a)

B. PrikljuEak usmjerenog releja

Usmjereni relej treba, kako je vet spomenuto, da djeluje za vrijeme
kratkog spoja i da samo registrira smjer energije. Da bi relej sigurno
radio, zakretni moment mora biti dovoljno velik, kako bi zaStita pouzdano
djelovala. Kako. nije potrebno da usmjereni relej mjeri pravu snagu,
sigurnost djelovanja moie se postiCi pogodnim spojem. Jedan je od uvjeta,
Sto je veC naglaieno, da fazni pomak ( a 40) izmedu napona i struje ne
bude 900, jer bi tada (7.4) zakretni moment bio jednak nuli. To vrijedi
i za releje s vagom (sl. 7.25) i za releje s usporedbom ispravljenih struja
(sl. 7.26). Ako, naime, fazni pomak izmedu napona i struje iznosi 900,
apsolutna vrijednost sume (U I) bit Ce jednaka apsolutnoj vrijednosti
razlike (U-I), pa Ce i P (7.8) i M (7.9) biti jednaki nuli. To se moie
vidjeti i u dijagramu na sl. 7.27. Nadalje, da bi zaStita pouzdano djelovala,
povoljno je da se fazni pomak znatnije razlikuje od 90.
Osim toga, u izrazima za zakretni moment dolazi i napon koji za
vrijeme kratkog spoja moie postati nula, ako se relej nalazi u neposrednoj blizini mjesta kratkog spoja. No u tom sluEaju neCe djelovati
usmjereni relej, jer neCe postojati zakretni moment. To vrijedi za sve
opisane izvedbe usmjerenih releja. Zbog toga naponske svitke releja
treba prikljufiti na napon koji 6e osigurati funkcioniranje releja i u
neposrednoj blizini mjesta kratkog spoja.
Ako promatramo napone na .mjestu tropolnog kratkog spoja (neposredni metalni kratki spoj), moiemo konstatirati da su svi naponi, i linijski
i fazni, jednaki nuli, pa nema nikakve moguCnosti da usmjereni relej
djeluje ako se nalazi u neposrednoj blizini mjesta kratkog spoja. UdaljavajuCi se od mjesta kratkog spoja napon postaje veCi, a relej Ce moCi

djelovati kad zakretni moment definiran relacijama (7.4) ili (7.9) postane
veCi od proradnog momenta releja, koji je potreban da se relej pokrene.
U okolini releja postoji dakle ))mrtva zonacc; ako, naime, unutar mrtve
zone nastane tropolni kratki spoj, relej neCe reagirati radi preniske
vrijednosti napona.
Za dvopolni kratki spoj mrtva zona ne postoji, ako ntlponski svitak
releja prikljufimo na linijski napon koji zaostaje 90 za faznim naponom
one faze, na koju je prikljufen strujni svitak (isto onako kako se prikljufuje varmetar, Sto je opisano u poglavlju 6.2). To znafi na isti usmjereni relej djeluju alternativno: struja IR i napon UST, struja Is i napon
Urlr, odnosno struja IT i napon URS.U slufaju kratkog spoja medu fazama
S i T, na sl. 7.28. prikazan je medusobni poloiaj struje IT i napona Uns
koji djeluju na usmjereni relej. Analogno bismo dobili za dvopolne kratke
spojeve izmedu R i S, te R i T. Za slufaj /tropolnog kratkog spoja udaljenog od mjesta prikljufka releja, struje i naponi prikazani su na sl. 7.29.
Za usmjereni relej na koji djeluju struja IT i napon URSimam0 takoder
osigurano djelovanje.
a)

b)

Slika 7.29 Struje i naponi tropolnog kratkog spoja na mjestu udaljenom

od kratkog spoji; (a) uz zanemarenje djelatnog otpora, (b) uzeviiu obzir
i djelatni otpor

I
I

1
Slika 7.28. Struje i naponi dvopolnog kratkog spoja za kratki spoj i ~ e d u
faza
S i T; (al) i (a2) na mjestu kratkog spoja, (bl) i (b2) na mjestu udaljenom od
kratkog spoja, (al) i (bl) uz zanemarenje djelatnog otpora

Za mreie koje imaju izoliranu nul-tafku (ili nul-tafku prikljufenu

preko priguinice) dovoljno je postaviti dva usmjerena releja (sl. 7.30).
Da bi se ostvarila neovisna nadstrujna zagtita s usmjerenjem, potrebni
su nadstrujni releji (I na sl. 7.30), usmjereni relej (Us) i vremenski relej
(t). Kad dode do kratkog spoja u mreii, najprije Ce proraditi nadstrujn~
relej i uklopiti naponski svitak usmjerenog releja, koji Ce - ako je smjer
energije takav da zaStita treba da djeluje - zadriati zatvoren mirni
kontakt, 6to Ce omogubiti zatvaranje istosmjernog kruga preko kontakata
nadstrujnog i usmjerenog releja za uzbudu svitka vremenskog releja.
Zatvaranjem kontakta vremenskog rele ja isklapa se sklopka. Ako je medutim smjer energije suprotan, otvorit Ce se mirni kontakt usmjerenog
releja, pa do uzbude svitka vremenskog releja neCe ni doCi i pored toga
Sto je djelovao nadstrujni relej. Obifno se, Sto nije radi pojednostavnjenja

>

ad nopanskih h s T

Tomafomu mjermm
potu

Slika 7.30. ZaStitr; s nee-,lsnim nadstrujnim i usmjerenim relejima za mreiu

s izoliranom ili uzemljenom nul-tafkom preko priguSnice

prikazano na sl. 7.30, djelovanje usmjerenog releja prenosi preko pomob

nog releja, Eiji se svitak uzbuduje preko konktakta usmjerenog releja,
a tek pomoCni relej ukljuruje kontakte za zatvaranje strujnog kruga za
uzbudu vremenskog svitka. To se izvodi zato da bi se usmjereni relej
mogao naEiniti Sto preciznije.

Slika;.?:?~) ZaStita s neovisnim nadstrujnim i usmjerenim relejima za mreiu

s nep'bsfedno uzemljenom nul-tafkom (jedan usmjereni relej prikljufen na
nultu struju i nulti napon)

kratki spoj: R Ls'

kratki

sp4 :R'-

T'

kratki spq': s'- T'

Slika 7.31. Struja i napon nultog sisteza za

jednopolni kratki spoj i dvopolni kratki spoj
uz istodobni spoj sa zemljom; (a) uz zanemarenje djelatnog otpora, (b) uzevSi u obzir
djelatni otpor

U k to -uzm_li_enim--mre_zamaaaapotreban
je joS j edan relej, da---bis e
obu vatili i jednopolni kratki ~~fliit'~'Kro~"sFfU-jni'~~S~fa~fog
treCeg
rTEjZ protjeEe n u l t a 7 i x p E K t a struje (taEnije: trostruka nulta komponenta, jer dobivena je .kao zbroj struja triju faza), a kroz naponski svitak
nulta -komponenta napona (odnosno njezina trostruka vrijednost). Medusobni poloiaj struje I, i napona V, prikazan je na sl. 7.31. U svim sluta-

Ii-"L

Slika 7.33. Struje i naponi na strani zvijezde transformatora u spoju zvijezdatrokut za sluEaj kratkog spoja na strani trokuta (zanemareni djelatni otpori)
31 Visokonaponska rasklopna postrojenja

481

Slika 7.35. Struje i naponi za sluraj dvopolnog kratkog spoja medu fazama
R' i S' (sl. 7.33) s kutevima izmedu struja i napona za odreaivanje zakretnih
momenata; (a) uz zanemarenje djelatnih otpora, (b) uzevSi u obzir djelatne
otpore

Slika 7.34. ZaStita s tri neovisna nadstrujna i usmjerena releja, koja reagira
i. na kratki spoj na sekundarnoj strani transformatora zvijezda-trokut

jevima postoji djelatni otpor, pa je osiguran zakretni moment. Na sl. 7.32.

prikazana je shema spoja zaStite sa tri usmjerena releja, od kojih je
srednji prikljuEen n a nultu struju i nulti napon. I kroz nadstrujni relej,
koji sluii kao poticajni Elan za taj usmjereni relej, protjeEe nulta komponenta struje. Napon nultog sistema dobiva s e spajanjem u otvoreni
trokut tercijarnih namotP sloga naponskih transformatora.
PoteBkoEe se pojavljuju u vezi s ispravnim pokazivanjem smjera
energije, ako se unutar mreie koja je obuhvakena usmjerenom zaEtitom
nalazi transformacija zvijezda-trokut, radi koje dolazi do pojave struja
koje ne odgovaraju strujama kratkog spoja na onoj strani transformatora,
na kojoj je nastao kratki spoj (detaljnije o tomu bit ke govora u poglavlju
o diferencijalnoj zaStiti transformatora). Tako se pri transformatoru prikazanom na sl. 7.33d u slufaju dvopolnog kratkog spoja na strani trokuta
na primarnoj strani pojavljuju struje ucrtane u dijagramima na sl. 7.33a
do 7.33~.Postavljanjem dvaju usmjerenih releja ne moie se osigurati
ispravno djelovanje zaitite, pa se radi toga postavljaju tri usinjerena
releja, koji zajedniEki djeluju na isti kontakt. Usmjereni releji spojeni
su na struje u fazama IR,IS i IT, te na napone UsT, UTRi URS.
Na sl. 7.34. prikazana je shema spoja takve zaStite. Iz dijagrama na
.sl. 7.35. moie se odrediti zbroj momenata koji djeluje na kontakt ~ t r i j u
mehaniEki spojenih usmjerenih releja. Prikazane su prilike za dvopolni
kratki spoj medu fazama R'-S'
(sl. 7.33). Moment je proporcionalan
snazi koja je odredena relacijom

+ITURscos [180 -

($- + v )]

B , IR= IT= I
Moiemo postaviti da su UST= URS= U, UTR= 2 U sin 2
i Is = 21, pa je
B
P = 6 IU sin cp sin 2

. . . (7.11)

Kut B kreEe se izmedu 60 i 180, i kut v izmedu O0 i 90, pa je snaga P

uvijek pozitivna, Sto osigurava ispravno djelovanje releja. Analogno razmatranje moglo bi se provesti za dvopolni kratki spoj medu ostalinl
fazama.
Treba spomenuti da bismo iste prilike kao na sl. 7.33. imali kad bismo
razmatrali struje na strani trokuta, uz pretpostavku da kratak spoj
nastaje na strani zvijezde, ako se napaja sa strane trokuta.
Dosada prikazane spojeve nazivamo spojevima sa zakretom od 90,
jer se sa faznom strujom kombinira linijski napon zakrenut za 90 prema
pripadnom faznom naponu. Izvode se medutim usmjereni releji sa zakretom od 30, pa se takvom releju kroz koji protjeEe struja IR narine linijski
napon URT,uz struju Is napon Usn, a uz struju IT napon UTS. (~1.7.36).
U spoju sa zakretom od 30 moie se ostvariti zaitita bez nmrtve zonecc
pri dvopolnom kratkom spoju sa tri mehaniEki povezana usmjerena
releja (kao na sl. 7.34). U sluEaju naime kratkog spoja medu fazama
S i T u neposrednoj blizini releja, kad bi postojali usmjereni releji samo
u fazama R i T, zakretni moment releja u fazi T bio bi jednak nuli, jer
tada je UTS= 0 (sl. 7.37a). Nasuprot tome relej u fazi S, prikljuEen na

napon UsR, imao bi znatan napon, ;to omoguhuje djelovanje usmjerenog

releja. Analogno dobivamo i za kratke spojeve medu ostalim fazama.
Odredivanjem snage koja je proporcionalna zakretnom momentu prema
sl. 7.36. i 7.37. moie se konstatirati da je i za tropolni i za dvopolni kratki
spoj jednoznafno odreden smjer energije.

Slika 7.36. Struje i naponi u sluEaju

tropolnog kratkog spoja za usmjerene releje spojene sa zakretom od 300

Upotrebom spoja sa zakretom od 30 moie se ostvariti zaStita (sl. 7.38),

koja ispravno djeluje i u sluEaju kratkog spoja u galvanski povezanoj
mreii i u mreii u kojoj struje kratkog spoja prolaze kroz transformator
u spoju zvijezda-trokut. Prikazana zaStita ima tri nadstrujna releja; kroz
dva (A i B na sl. 7.38) protjefu struje faza (npr. IR i IT), a kroz treCi
(relej C) polovina razlike izmedu jedne od tih struja i struje u treCoj
fazi. Na shemi sa sl. 7.38. spoj je izveden tako da kroz treCi relej protjefe
1
struja -(IR -IS).
2

Svitak treCeg releja spojen je tako da kroz sve zavoje

Slika 7.38. Zastita s neovisnim nadstrujnim i jednim usmjerenim relejem

u spoju sa zakretom od 300 koja reagira na neposredni'kratki spoj i
kratki spoj na drugoj strani transformatora u spoju zvijezda-trokut

protjefe struja IR, a samo kroz polovinu zavoja struja I , pa relej djeluje
tako da kroz njega protjefe struja

BuduCi da se radi o mreii s izoliranom nul-tafkom, struja I iznosi

Slika 7.37. Struje i naponi u sluraju dvopolnog kratkog spoja za usmjerene

releje spojene sa zakretom od 300

Struje In i IT transformiraju se preko pomoCnih strujnih transformatora

i dovode u strujni svitak usmjerenog releja. U sekundarnom krugu
pomoCnih strujnih transformatora postoji preklopni kontakt upravljan
pomobnim relejom PR1, koji preklapa kad prorade releji A i C. U naponskim krugovima postoje dva pomoCna releja, od kojih jedan (PR 3) uklapa
kontakte kad prorade nadstrujni releji A i C, a drugi (PR 2) kad proradi
nadstrujni relej B. Treba napomenuti da je na naponski svitak narinut vet prema poloiaju kontakata - ili napon UTS ili napon UTR.Obrnuti

smjer napona UTRodabran je radi toga Sto struja IR ima smjer obrnut

kratki spoj:

struji IT. Pretpostavljat kemo da u vektorskim diagramima struje irnaju

isti smjer, pa ke se i odnosi prikazivati s naponom URT.U neuzbudenom
stanju preklopkom pomoknog releja (PR 1) premoSten je pomokni strujni
transformator kroz koji protjeEe struja IR, pa kroz usmjereni relej protjeEe struja IT, dok je jedan kraj naponskog svitka stalno prikljuEen na
napon faze T. ,
Promotrimo najpr.ije prilike u sluEaju kratkog spoja u mreii u kojoj
izmedu mjesta kratkog spoja i releja nema transformacije zvijezdatrokut ili uopke nema transformacije (galvanski spojena mreia). Ako
nastane tropolni kratki spoj, kroz relej ke poteki struje prikazane na
sl. 7.39a. Reagirat ke sva tri nadstrujna i sva tri pomokna releja, pa ke
zbog toga kroz usmjereni relej poteki struja -IR, a na njega ke djelovati
napon UTn. U sluEaju dvopolnog kratkog spoja medu fazama S--T
(sl. 7.39b) neke reagirati nadstrujni relej A (struja IR = 0), pa prema
1
tome ni PR 1 i PR 3, bez -obzira na to da li je struja - (IR-IT) kroz
2
relej B dovoljna da bi taj relej proradio. Zbog toga ke kroz usmjereni
relej teti struja IT i na njega djelovati napon UTS,koji ke biti ukljuEen
preko preklopnog kontakta pomoknog releja PR 3 i radnog kontakta releja
PR 2. Pri dvopolnom kratkom spoju medu fazama R i S (sl. 3.39~)proradit ke nadstrujni releji A i C, jer je IT= 0, pa t e se uzbuditi pomokni
releji PR 1 i PR 3. Na usmjereni relej djeluju struja - IR i napon UTR.
Pri dvopolnom kratkom spoju medu fazama R-T (sl. 7.39d) sigurno ke
a)

kmtki spq': R-S

-T

b)

s'- T '
-

ur~
kratki spoj: R'- T

'

kmfki spoj: 5- T
Slika 7.40. Struje i naponi u releju na sl. 7.38. za dvopolne kratke spojeve na
sekundarnoj strani transformatora u spoju zvijezda-trokut (oznake prema
sl. 7.33)

proraditi nadstrujni releji A i B, pa ke na usmjereni relej djelovati struja

IT i napon UTS. Ako medutim - Sto ovisi o velitini struje i uddenju
releja - proradi i relej C, na usmjereni relej djelovat ke - IR i UTn.
Ako se izmedu mjesta kratkog spoja i releja nalazi transformator u
spoju zvijezda-trokut, te ako nastane kratki spoj medu fazama S' i T'
(sl. 7.33), kroz relej C neke biti struje (sl. 7.40a), pa ke na usmjereni relej
djelovati struja IT i UTS. Pri kratkim spojevima medu fazama R' i S'
(sl. 7.40b), te fazama R' i T' (sl. 7.40~)proradit ke sva tri nadstrujna
releja (A, B i C), pa ke kroz usmjereni relej proteki struja -In i na njega
djelovati napon UTR.
,
C. Upotreba usmjerenih releja

iR
-&
Slika 7.39. Struje i naponi u releju na sl. 7.38. za tropolni i dvopolne
kratke spojeve u galvanski spojenoj mreii

Kao Sto je pokazano na sl. 7.14, s jedne strane napajani jednostruki

vodovi mogu se selektivno zagtititi nadstrujnim neovisnim relejima. Samo
nadstrujnim relejima, medutim, nemoguke je ostvariti selektivnu zaStitu
u mreii koja je napajana sa dvije strane, a sastoji se od jednostrukih
vodova (sl. 7.41). U takvoj mreii valja upotrijebiti nadstrujne s usmjerenim relejima. Usmjereni releji treba da omoguke isklapanje sklopaka

releja C, i C,), proradit Ce samo nadstrujni releji u cijeloj mreii, a komandu za isklapanje dat Ce samo releji u tom vodu (C, i C,), jer im je
vrijeme djelovanja najkraCe.

+nadstwni relej
nadshqii i
-urm/rm/treni&$

Slika 7.42: Primjer vremenskog stupnjevanja zaStite dvostrano napajane

rnreie s nadstrujnim i usmjerenim relejima (parni broj vodova)

Slika 7.41. Primjer vremenskog stupnjevanja zaStite dvostrano napajane mreie

s nadstrujnim i usmjerenim relelima (neparni broj vodova)

samo kad energija ima smjer od sabirnica prema vodu u kojem se nalazi
relej. Vremensko stupnjevanje treba provesti za releje na krajevima
vodova prema generatoru I (releji A,, B,,C,, D, i E, na sl. 7.41), kao da
postoji samo taj generator (prema principima stupnjevanja nadstrujne
zaStite bez usmjerenog releja), dok stupnjevanje releja na krajevima
prema generatoru I1 (releji A,, B,, C,, D? i E2) treba provesti kao da
postoji samo generator 11. Na taj naEin dobivamo tzv protuhodno vremenski stupnjevanu zaStitu. Da se osigura selektivnost, usmjereni releji
se postavljaju na krajevima vodova, promatrano od strane dvaju generatora. Aka se pode od vodova najbliiih generatorima (releji A, i E, na
sl. 7.41), pa sve dalje od generatora (releji B, i Dl), doCi Ce se do voda
koji je jednako (po broju vodova) udaljen od oba generatora, a na kojemu
bi oba releja trebala da budu usmjereni releji (C, i C,), sa suprotnim
smjerom djelovanja. Selektivnost se medutim moie ostvariti i s obifnim
nadstrujnim relejima, Sto je i jeftinije, pa se u srednjem vodu postavljaju
takvi releji.
Ako tada dode do kratkog spoja u K,, svi Ce nadstrujni releji u mreii
proraditi, usmjereni releji A, i B, poloiajem kontakata omogueit Ce
isklapanje sklopaka, a komandu za isklapanje dat Ce usmjereni relej A,
nakon 0,2" i nadstrujni relej A, nakon l,8". Svi ostali releji
prestat kc rac,iti i.~akon djelovanje releja A,, jer kroz njih viie neCe.
protjecati struja kratkog spoja. Na taj ce naEin biti iskljuEen samo vod
na kojemu je nastao kvar. U slufaju kratkog spoja na sabirnicama (K,
na sl. 7.41) djelovat Ce releji na poEecima vodova koji napajaju oitecene
sabirnice (releji A, i B,), Bto je s obzirom na selektivnost ispravno, jer
ni vodovi nemaju nik-kve vafnosti kad su sabirnice na koje su prikljufeni
u kratkom spoju. A k o s e pojavi kratak spoj u srednjem vodu (izmedu,

Naravno da se srednji vod moie pojaviti samo onda ako postoji neparan broj vodova izmedu generatora. Postavljanje releja karakterizirano
je tada sa dva nadstrujna releja isto vremenski udeSena na krajevima
srednjeg voda. Ako medutim postoji paran broj vodova (sl. 7.42), postupamo i s obzirom na vremensko stupnjevanje i s obzirom na poloiaj
usmjerenih releja kao u mreii s neparnim brojem vodova. Kao karakteristiku smjestaja releja u mreii s parnim brojem vodova dobivamo dva
usmjerena releja istih vremena, ali suprotna smjera djelovanja (releji B,
i C, na sl. 7.42) s obje strane srednjih sabirnica mreie.

Slika 7.43. Primjer zaStite jednostrano napajane mreie s dvostrukim i

visestrukim vodovima

U mreii sa sl. 7.43. i pored toga Sto se napajanje vrSi samo s jedne
strane, nije dovoljna tek obiEna nadstrujna zaStita, radi postojanja dvostrukih i viSestrukih vodova. Da bi se osiguralo isklapanje samo oSteCenog voda, potrebno je na krajeve vodova (gledano od strane generatora)
postaviti usmjerene releje. Vrijeme djelovanja tih usmjerenih releja
treba da bude najkraCe Sto je moguCe (0,2" u primjeru sa sl. 7.43). P r i
kratkom spoju u K djelovat Ce releji na kraju oiteCenog voda (A, i A,).
Nadstrujni relej (B, na sl. 7.43) na poEetku voda, koji je paralelan s oSte-

Cenim vodom, neCe djelovati,

jer ce relej A, prije proraditi. Releji C,

sa dvije strane (sl. 7.41. i 7.42). Vremensko stupnjevanje i smjeStaj usrnjerenih releja isti je u mreii spojenoj u prsten (sl. 7.44. i 7.45) kao i u otvorenoj mreii. I opet se pojavljuju vet spomenute karakteristike za mreiu
s neparnim brojem vodova (sl. 7.44) i za onu s parnim (sl. 7.45).
tor

6-<*92/(

0,6"

w 4

"

0,6/l

246"

udeSeni su na 1,4", da bi se osigurala selektivnost prema releju D na

radijalnoj mreii, iako bi prema relejima A, i B, bilo dovoljno trajanje
djelovanja od 1,O". Kao karakteristiku postavljanja releja u paralelnim
vodovima treba spomenuti da se u sve medusobno paralelne vodove
postavljaju jednaki releji (A, i B,, te A, i B, na sl. 7.43), te da se na krajevima paralelno spojenih vodova - ako se nalaze u mreii koja je napajana samo s jedne strane - vremena djelovanja usmjerenih vodova udeSavaju na najkraCe moguCe vrijeme (A,, B, i C,), bez obzira na to gdje se
paralelni vodovi nalaze u mreii.
Mreiu spojenu u prsten, a napajanu samo iz jedne tafke, treba s obzirom na nadstrujnu i usmjerenu zaStitu tretirati kao mreiu, napajanu

42:

w+

e-

1,0"
41

Slika 7.44. Primjer zaStite u prsten spojene mreie s jednom napojnom

taEkom (neparni broj vodova)

96"

--

4~~i-2-to1;

~ ' 4 3

Slika 7.46. Mreia spojena u prsten s napajanjern s dvije strane.

Releji oznaf eni sa zvijezdicom ne djeluju sigurno selektivno

U mreiarna spojenim u prsten, koje se napajaju u dvije i viSe tafaka,

nije moguCe ostvariti selektivnu zaStitu pomoCu nadstnijnih i usmjerenih
releja. Kao primjer za to neka posluii mreia sa sl. 7.46. Vremensko stupnjevanje i smjeStaj usmjerenih releja isti su kao u dosada prikazanim
mreiama. Promotrimo sada kako bi zaStita djelovala u slufaju kratkih
spojeva K, i K,. U prvom sluraju, kad je kratki spoj dovoljno blizu
sabirnica generatora, djelovao bi relej B pored releji A i C, ukoliko je
struja u grani u kojoj nije doglo do kratkog spoja veCa od proradne struje
releja, Sto ovisi o snazi generators i o mjestu kratkog spoja. Ako dode
do kratkog spoja u K,, struja u neoSteCenoj grani imat Ce suprotan smjer,
pa Ce - uz veC spomenuti uvjet - proraditi relej D, pored releji E i F.
Analogno za kratke spojeve na drugom vodu moie se konstatirati da bi
mogli proraditi releji A i E. Djelovanje releja B i D, odnosno A i E, u
tim slufajevima nije poieljno, jer na taj nafin dolazi do razdvajanja
generatora, iako je kvar nastao samo u jednoj grani. Naravno da bi do
slifnih situacija doglo u mreiama spojenim u prsten, a napajanim u tri
i vise tafaka.
7.5. NAPONSKI RELEJI

A. Izvedba

Slika 7.45. Primjer zaStite u prsten spojene mreie s jednom napojnom

taEkom (parni broj vodova)

Naponski releji izvode se isto kao i strujni, s tom razlikom Sto se svitak
releja prikljufuje na napon Eija promjena treba da djeluje na relej.
Naponski releji izvode se kao podnaponski ili nadnaponski. Prvi djeluju
kad su udeSena vrijednost postigne ili podbaci, a drugi kad se ta vrijednost postigne ili prekorafi.
U podnaponskom releju je kotva elektromagneta u normalnom pogonu
privufena, jer njegov je svitak trajno prikljufen na napon koji treba

a) smanjenje napona izmedu vodiPa na kojem se pojavio zemni spoj

i zemlje, jer dozemni napon toga vodiPa postaje manji od faznog napona.

Slika 7.47. Principijelni prikaz podnaponskog

releja
a -preklopka
b - truba
c -signah i a r u ~ a

dok pri neposrednom zemnom spoju taj napon postaje jednak nuli;
b) poviSenje napona izmedu zdravih vodiEa i zernlje, jer dozemni
naponi zdravih vodifa postaju veCi od faznog napona, a d sluPaju neposrednog zemnog spoja naponi izmedu zdravih vodiPa i zemlje postaju
jednaki linijskom naponu;
c) pojavljivanje napona izmedu zvjezdiita i zemlje, jer geometrijski
zbroj napona triju faza prema zemlji nije viSe jednak nuli. Taj napon
nazivamo naponom zvjezdiSta.
Naj jednostavnije pokazuju nastanak zemnog spoja tri voltmetra koji
mjere fazne napone; oni u normalnom pogonu imaju iste otklone, dok u
sluEaju zemnog spoja nastaje razlika u pokazivanju (prema a i b). Takav
naEin obifno se ne smatra dovoljnim, jer se zemni spoj moie zapaziti samo
promatranjem instrumenata, a nema uredaja koji bi upozorio osoblje
(koje ne mora stalno promatrati instrumente) da je doSlo do promjene
pokazivanja voltmetra. Radi toga se upotrebljava nadnaponski relej ( 1.
7.47a), koji je prikljufen na tercijarni namot sloga triju jednopolni
naponskih transformatora, izmedu fijih prikljuenica vlada napon zvjezdiSta. Kad se pojavi napon medu stezaljkama tercijarnog namota zatvorit Ce radni kontakt i preklopiti preklopni kontakt, preko kojih se uklapaju signalna iarulja (c) i truba (b). Truba Ce upozoriti osoblje da se
pojavio zemni spoj u mreii. UklopniPar Ce preklopkom (a) obustaviti rad
trube, ali Ce iarulja dalje svijetliti kao znak da i dalje postoji zemni
spoj. Ako zemni spoj iiPezne, relej Ce svoje kontakte povratiti u poPetni
poloiaj i tim Ce ponovno aktivirati trubu. UklopniPar Ce na to upozorenje
prebaciti preklopku (a) u poEetni poloiaj i time uspostaviti pofetno stanje, a uredaj be biti sposoban da registrira nov zemni spoj, kad se pojavi.
Prema tome i pofetak i kraj zemnog spoja bit Ce javljeni trubom.

Slika 7.47a. Shema spoja za javljanje zemnog

spoja pomoCu nadnaponskog releja

kontrolirati. Kad napon padne na udebenu proradnu vrijednost, ili ispod

nje, pero prevladava silu kotve, Sto dovodi do zatvaranja kontakta (sl. 7.47).
Nadnaponski releji djeluju isto kao nadstrujni.

B. Upotreba naponskih releja

A. Princip rada distantnog releja

Naponski releji upotrebljavaju se u rasklopnim postrojenjima za javljanje zemnog spoja. Osim toga podnaponski releji upotrebljavaju se
za zaStitu motora, a nadnaponski za zaStitu nekih generatora. Razmatrat
Cemo samo upotrebu nadnaponskih releja za javljanje zemnog spoja,
jer ostale primjene izlaze iz okvira visokonaponskih rasklopnih postrojenja.
Zemnim spojem nazivamo posredni ili neposredni spoj jednog vodifa
sa zemljom ili uzemljenim vodljivim dijelovima voda ili postroj enja. DO
zemnog spoja moie doCi samo u mreiama koje nemaju neposredno uzemljenu nul-taPku.
Za javlj anje nastanka zemnog spoja mogu se upotrijebiti slijedeCe
pojave:

Zbog dugog vremena djelovanja nadstrujnih i usmjerenih releja, i

njihove nemoguCnosti selektivnog djelovanja vet u neSto kompliciranijo j
mreii, upotrebljava se distantna zaStita. To je zaStita, Pije vrijeme djelovanja raste s udaljenoSCu kratkog spoja od releja. Ako, dakle, releji koji su
najbliii mjestu kratkog spoja djeluju nakon najkraCeg vremena, bit Ce osigurano selektivno djelovanje zaStite u mreii bilo kakve konfiguracije.
Da prikaiemo princip djelovanja distantne zaStite posluiimo se mreiom sa sl. 7.48, te pretpostavimo da je nastao kratki spoj K. NajkraCe
vrijeme djelr~vanjatreba da imaju najbliii releji (C i D). Takav odnos
vremeni djelovanja treba da postoji za bilo koje mjesto kvara. To se
moie postiti upotrebom releja koji mjeri omjer izmedu napona i struje

na mjestu gdje je postavljen relej. Omjer napona i struje predstavlja

veliEinu impedancije
TT

jeme djelovanja iznosi t,, dok je za joS udaljenije kratke spojeve vrijeme
djelovanja t,. Distantna zaStita s karakteristikom na sl. 7.49. moie se
ostvariti shemom sa sl. 7.50, na kojoj je radi preglednosti zaStita prikazana samo u jednoj fazi. Pojavom struje kratkog spoja proradit f e nadstrujni relej (I >)i usmjereni relej (Us), ako je smjer energije od sabirnica

izmedu mjesta kvara i mjesta gdje je prikljuEen relej. Ako usporedimo

veliEinu Z (7.15) s dijagramima na sl. 7.48, lako femo konstatirati da f e
omjer UII biti to v&i, Sto se viSe udaljujemo od mjesta kratkog spoja.
NaroEito veliku vrijednost ima Z u paralelnom zdravom vodu, jer je
napon U visok, a struja I relativno malena. Ako se vrijeme djelovanja
releja postavi u ovisnost o irnpedanciji Z (manja impedancija, krafe vrijeme djelovanja), dobit f e se selektivna zaStita i u vi5estruko uEvorenoj
mreii. Malo detaljnijim razmatranjem prilika u mreii sa sl. 7.48. opazit
eerno, medutim, da postoje releji koji se praktiEki nalaze na istom mjestu
u mreii. To su releji u razliEitim vodovima, ali postavljeni uz iste sabirSlika 7.49. Primjer stepenaste vremenske karakteristike distantnog releja A

preda vodu (u sluEaju suprotnog smjera energije daljnji rad zaStite bit f e
onemogufen). Zatvaranjem kontakata nadstrujnog i usmjerenog releja uzbudit f e se svitak vremenskog releja (t) i dovest 6e se napon pozitivnog pola
akumulatorske baterije na jedan od kontakata distantnog releja. Ako se
kratki spoj nalazi na vodu (sl. 7.49) izmedu taEaka A i B, distantni relej

r R

Slika 7.48. Struje u vodovima i naponi uzdui vodova

za kratki spoj K u dvostrano napajanoj mreii

nice (npr. releji B i C, D i E itd.). Oni bi, prema ranije izloienom, imali
isto vrij eme djelovanja, pa ne b
i postojala selektivnost djelovanja. Da
se to postigne releji moraju djelovati i kao usmjereni, pa oni omogufuju
isklapanje sklopke samo kad energija ima smjer od sabirnica prema vodu.
Da se ostvari opisana zaStita, potrebna su Eetiri elementa: a) poticajni
Elan, koji f e svojim djelovanjem konstatirati da je nastao kvar u mreii,
b) mjerni Elan (distantni relej u uiem smislu), koji f e imjeriti impedanciju Z i na taj naEin utvrditi udaljenost mjesta kvara od releja, c) usmjereni Elan, kojeg je zadatak da ustanovi smjer energije, pa ili dopusti ili
sprijeEi d jelovanje zaStite i d) vremenski Elan, kojim se odreduje vrijeme
djelovanja zaStjte. Na sl. 7.49. prikazan je primjer vremenskog stepenovanja distantne zaStite. Takva vremenska karakteristika naziva se stepenastom karakteristikom i ona se normalno danas upotrebljava. Ako,
naime, kratki spoj nastane izmedu A i B, distantna zaStita u A treba da
djeluje nakon vremena t,; u sluEaju kratkog spoja izmedu B i C, vri-

Slika 7.50. Primjer sheme spoja distantne zaitite u jednoj fazi

Sile na krakove vage proporcionalne su kvadratima tokova, a tokovi buduki da ieljezne jezgre nisu zasikene - proporcionalni su strujama.
Moiemo, dakle, postaviti za sile na krakovima vage

(Z <) zatvorit Ce svoj kontakt prije nego Sto vremeilski relej uspije
zatvoriti kontakt a,, pa Ce preko pomoknog releja (PR2) sklopka biti
isklopljena. Nasuprot. tome, ako se kratki spoj nalazi izmedu taEaka B i
C (sl. 7.49) distantni relej neCe proraditi, jer je impedancija prevelika.
Zbog toga Ce vremenski relej dospjeti da zatvori kontakt a,, pa Ee proraditi pomoCni relej (PRl), koji 6e preklopiti kontakte b, i b,. Prvi preklopni kontakt omogukit f e pridriavanje pomoCnog releja (PR1) i nakon
prekida kruga preko kontakta a,, jer fe strujni krug svitka pomoknog
releja biti prikljuEen preko kontakata strujnog i usmjerenog releja. Drugi
preklopni kontakt (b,) prikljuEit Ce naponski svitak distantnog releja na
otcjep sekundarne strane naponskog transformatora. Distantni relej Ee
sada proraditi, jer Ce - radi niieg napona na naponskom svitku - mjeriti niiu impedanciju, koja je manja od impedancije za koju distantni
relej proraduje. Zbog toga f e se zatvoriti kontakt distantnog releja, ali
do isklapanja sklopke doCi Ce tek kad se na vremenskom rCleju zatvori
kontakt a,. Poloiajem otcjepa na naponskom transformatoru odredena
je taEka B na vodu (sl. 7.49), a poloiajem kontakta a, na vremenskom
releju vrijeme t, drugog stepena distantne zaStite. Ako se konaEno kratki
spoj nalazi dalje od C (sl. 7.49), distantni relej neCe proraditi, jer je impedancija - i pored smanjenja napona - veCa od one na koju relej reagira, ali f e do isklapanja sklopke doCi nakon Sto po&ni liontakt vremenskog releja dostigne kontakt as. Poloiajem kontakta a, odredeno je
vrijeme djelovanja t r d e g stepena distantne zaStite.

Pu = cuzu2

. . . (7.17a)
. . . (7.17b)

Pi = ci,i2
*
Relej djeluje ako se vaga nalazi u ravnoteii ili ako prevlada moment od
sile proizvedene svitkom kroz koji protjeEe struja i. Uvjet ravnoteie
glasi
P,, 1, = Pi Ei
odakle slijedi
c,, u2 = ci i2
gdje su c,, i ci konstante u koje su ukljuEene konstante iz (7.16) i (7.17),
te duljine krakova- (7.18). Iz (7.19) slijedi

gdje je k , konstantapri kojoj je vaga u ravnoteii. Budufi da je

moie se postaviti da je

B. Izvedbe distantnog releja

Kao i ostali releji, i distantni se moie prikazati u obliku vage (sl. 7.51).
Kroz namote protjeEe struja i proporcionalna struji kratkog spoja ZK,
te struja u (treba upozoriti da je sa u oznaEena struja, da bi se razliko-

Zgodno je ako se za prikazivanje djelovanja releja upotrijebi koordinantni

sistem djelatnog otpora (R) i reaktancije (X) (sl. 7.52). U takvom koordinatnom sistemu relacija (7.22) prikazana je krugom sa srediStem u ishodiStu. Relacija Z = K predstavlja naime jednadibu kruga u polarnim

Slika 7.51. Principijelni prikaz izvedbe distantnog

releja u obliku vage

vala struja proporcionalna naponu od struje i proporcionalne struji kratkog spoja!) proporcionalna naponu U K na mjestu kratkog spoja. Moiemo,
dakle, postaviti
. (7.16a)
u = C,I U K

..

Slika 7.52. Podrurje djelovanja distantnog releja

za izvedbu prema sl. 7.51.
32 Visokonaponska rasklopna postrojenja

koordinatama, u kojim je K polurnjer kruga. Ako je, dakle, reaktancija

voda upravo I Zo I = K, vaga releja bit Ce u ravnoteii i kontakti releja
bit ce zatvoreni, Pri Z
Zo),Sto se postiie kad je relej bliie mjestu
kratkog spoja (manji U K uz istu struju I R ) , pretegnut Ce moment desnog
kraka vage, dok Ce pri 12 1 >')Zol prevladati moment lijevog kraka. Prema
tome .kontakti Ce biti premoSteni za sve ( Z 1 < I Zo I, pa Srafirana .povrSina na sl. 7.52. predstavlja podruEje djelovanja releja.
U koordinatni sistem na sl. 7.52. moiemo unijeti i impedanciju voda.
BuduCi da su djelatni otpor i reaktancija proporcionalni duljini voda (l),
moiemo postaviti
z = z z , = z ~ ~
. . . (7.23)

1 1 <1

Osim toga, relej s karakteristikom kao na sl. 7.52. u sluEaju kratkog

spoja preko djelatnog otpora, tj. luka (Sto je normalno u zraEnim vodovima), neCe djelovati na istu daljinu kao u sluEaju neposrednog (metalnog)
kratkog spoja. Zamislimo da je otpor luka Rl, pa Ce impedancija mjesto
Z, (ako je kratki spoj nastao na graniEnoj dal'ini Z,,) dznositi Zl (sl. 7.54a).
Relej, dakle, neCe djelovati jer je I Zl I > I Z,
Radi otpora luka Rl graniEna daljina 1,; djelovanja releja bit Ce manja (sl. 7.54b), jer je ta daljina
odredena ukupnom impedancijom.

gdje su Z,, R , i Xl impedancija, djelatni otpor i reaktancija po jedinici

duljine, a svakoj duljini voda odgovara taEka u koordinatnom sistemu R X.
Sve taEke leie na pravcu kroz ishodGte, koji zatvara kut YK s osi ordinata. Kut je odreden relacijom
Xl
t g ( ~ I=
i -

. . . (7.24)

Rl

Sto je veCa duljina voda, taEka na pravcu bit Ce dalja od ishodiSta koordinatnog sistema S, koje odgovara mjestu prikljuEka releja. Na pravcu
impedancije mogu se oznaeiti i duljine voda. Pri odnosima koji vrijede
za dijagram na sl. 7.52. relej Ce djelovati ako kratki spoj nastane na udaljenosti,od 80 km (graniEna daljina) ili bliie od mjesta prikljuEka releja.
Duljine voda moiemo oznaEiti i na apscisi. Produljenje pravca u fetvrti
kvadrant ima smisla za promijenjeni smjer struje, Sto se moie rastumaEiti s dijagramom sa sl. 7.53. Ako mjesto uobiEajenog poloiaja vektora
napona (u smjeru ordinate), kako je prikazano na sl. 7.53a, zakrenemo i
napon i struju za kut r p ~ ,past t e struja u smjer ordinate, a napon u smjer
pravca impedancije (sl. 7.53b), jer je UK = IKZ. Pri suprotnom smjeru

Slika 7.53. Vektorski dijagrami struja kratkog spoja i napona

na mjestu releja

struje imat Cemo iste medusobne odnose kao da je napon zakrenut za 180
(-UK na sl. 7.53b). Prema tome relej s karakteristikom sa sl. 7.52. djelovat Ce bez obzira na smjer struje, ako se kratki spoj nalazi unutar udaljenosti od 80 km s obje njegove strane.

Slika 7.54. Utjecaj djelatnog otpora na granirnu daljinu djelovanja

distantnog releja izvedenog prema sl. 7.51.

Da se smanji utjecaj otpora luka na graniEnu daljinu, mogu se releji

izvesti u spoju kao na sl. 7.55. Na lijevi krak vage ne djeluje samo sila
proizvedena strujom u, vei. i sila proizvedena strujom i, koja pr0tjei.e
svitkom koji nema isti broj zavoja kao onaj na desnoj strani. Omjer brojeva zavoja tako je odabran, da svitak na lijevoj strani djeluje kao da

Slika 7.55. Principijelni prikaz izvedbe distantnog

releja u obliku vage s krugom, Eije je srediSte
na ordinati, kao karakteristikom

kroz njega protjeEe struja ki. Ako radi pojednostavnjenja razmatranja

postavimo da su sve konstante navedene u poEetku ovog poglavlja jednake
jedinici, uvjet ravnoteie moiemo napisati

( u - ki l2

= i2

. . . (7.25)

Omjer izmedu u i i moiemo nazvati sekundarnom impedancijom z, pa je

a nakon uvritenja vrijednosti za i iz (7.26) u (7.25) dobivamo

Nakon kvadriranja, uzirnajuhi u obzir da je cp kut izmedu z i k (k pada
u os R u koordinatnom sistemu R X), dobivamo
Jednadiba (7.28) prikazuje kruinicu u polarnim koordinatama, gdje su z
radij vektor, a cp polarni kut. Krug prikazan jednadibom (7.28) ima polumjer 1, a polarne koordinate srediSta jesu r = k i cp = 0 (sl. 7.56).
Ako postavimo da je
Z=Kz
. . . (7.29)

Slika 7.57. Utjecaj djelovanja otpora na granitnu daljinu djelovanja distantnog releja izvedbe prema sl. 7.55.

Mjesto vage moie se upotrijebiti istosmjerni relej, kao za usmjereni

relej (sl. 7.26). PrikljuEak se izvodi prema sl. 7.59, a ispravljaEima se
dovodi geometrijska razlika struje u i struje k i, dok istosmjerni relej
usporeduje samo aritmetieku razliku struje u -k i i struje i. Uvjet
ravnoteie odretten je izrazom
. . . (7.31)
l u - k i ( = lil
Odnose za sluEaj kad je udaljenost kratkog spoja manja od graniEne
daljine prikazuje sl. 7.60a, dok se prilike za sluEaj veke udaljenosti od
graniEne daljine vide na sl. 7.60b.
Distantni relej moie se izvesti kao indukcioni s cilindriEkim rotorom.
Relej ke biti u ravnoteii kad tokovi u njemu budu medusobno u fazi prema
Slika 7.56. Podrutje djelovanja
distantnog releja izvedbe
prema sl. 7.55.

gdje je K odnos izmedu impedancije na primarnoj i impedancije na sekundarnoj strani, dobit kemo iz (7.28) relaciju
Tada je polumjer kruga K, a pomak srediSta od ishodiSta koordinatnog
sistema k K (sl. 7.57). Pomakom srediSta kruga iz ishodiSta, odnosno
izvedbom kao na sl. 7.55, moie se smanjiti utjecaj otpora luka na graniEnu
daljinu djelovanja releja (sl. 7.57). Promjena graniEne daljine ovisi o
otporu luka. ObiEno se k izabere to veki, Sto je cpk manji (Lit. 98), kako
bi se Sto viSe smanjio utjecaj otpora luka. Pri cpk < 60 povoljno je upotrijebiti relej sa k = 1 (konduktantni relej), u kojega krug prolazi kroz
ishodiite koordinatnog sistema (sl. 7.58). Takav relej upotrebljava se za
zrafne vodove srednjeg napona i za kabelske mreie.

Slika 7.58. PodruEje djelovanja konduktantnog releja (distantni relej

prema sl. 7,55. s k = 1)

Slika 7.59. Principijelni prikaz

izvedbe i prikljutak distantnog
releja s usporedbom ispravljenih
struja

i linijskog napona UTR, dok na drugi djeluje linijski napon UsT. Prema
tome moiemo postaviti

UL= UTR -I- ZM(Ix- IT)

. . . (7.31)

U2

. . . (7.32)

UST

Zakretni moment bit fe, kako je spomenuto, jednak nuli kad tokovi budu
u fazi'ili u protufazi odnosno kad bude sin y, = 0, gdje je ly fazni pomak
medu tokovima. U tom sluEaju velicina tokova, odnosno napon5, nema
utjecaja, pa Ce rotor biti u ravnoteii kad je

gdje je I parametar (- oo 2 I $ 00). Naravno da f e zakretni momenat

biti jednak nuli i onda kad je bilo koji od napona (U, ili u,) jednak nuli.
Slika 7.60. Naponi i struje koje djeluju u distantnom releju s usporedbom
ispravljenih struja; (a) udaljenost kratkog spoja manja, (b) udaljenost
kratkog spoja veCa od graniEne daljine

relaciji (7.1). Budufi da su tokovi proporcionalni strujama, a struje naponima, moie se pofi od napon5, koji djeluju na namote releja. Promotrimo
djelovanje releja u sluraju tropolnog kratkog spoja. Shema spoja prikazana je n a sl. 7.61. Na jedan od svitaka djeluje napon sastavljen od pada
napona u impedanciji Zh,, kroz koju protjeEe razlika struja I# = IR- IT

Slika 7.62. Naponi koji djeluju na svitke releja na sl. 7.61. u slufaju
tropolnog kratkog spoja

Slika 7.61. Shema spoja distantnog releja izvedenog kao indukcioni

relej s cilindrifkim rotorom za tropolni kratki spoj

Da se pokaie utjecaj udaljenosti kratkog spoja od mjesta releja na

djelovanje releja spojenog prema shemi na sl. 7.61, promotrimo poloiaje
vektora U, i U, za veCu udaljenost 1> l,, (sl. 7.62a) i manju udaljenost
1 < l,, (sl. 7.62b) mjesta kratkog spoja od releja. Velieine struja jednake
su u oba slufaja, dok su naponi na mjestu releja to veei, Sto je kratki spoj
dalji, a buduki da se radi o tropolnom kratkom spoju, nema deformacije
trokuta naponb. Izlazi da u prvom sluEaju (1, > l,,) U, zaostaje za U,, a
u drugom (1, < l,,) U, prethodi ispred U,. U prvom sluEaju, dakle,
relej neCe djelovati, dolt Ce u drugom zatvoriti kontakte. Osim toga se
pokazuje da postoji graniEn? daljina l,, (1, < l,, < 1,) pri kojoj Ce naponi
U, i U, biti u fazi. Promjena graniEne daljine moie se postiCi promjenom
veliEine napona UTE, jer se na taj naEin moie promijeniti smjer napona U,.

Odredimo jog uvjete uz koje je zadovoljena jednadiba (7.33). BuduCi

da se javljaju samo komponente direktnog sistema, nije potrebno uzimati
u obzir ostale sisteme. Fazni naponi na mjestu kratkog spoja jesu

gdje je Z impedancija voda izmedu mjesta kratkog spoja i releja. Naponi

koji djeluju na svitke releja jesu

U, = V7s- VII ZJ, (In -IT)=

= IR [ (a - 1) Z
(1 - a) ZM]=
= (a - 1) (Z - Zll) In
U, = Vs-VT = (a2-.) I R Z

. . . (7.36)
. . . (7.37)

Uzimajuki u obzir relaciju (7.33) dobivamo

(a - 1) (Z -ZY)In = 1(a2- a) IRZ

. . . (7.38)

odakle slijedi

Slika 7.63. PodruEje djelovanja releja na sl. 7.61

u sluEaju tropolnog kratkog spoja

/
/
I-Aa

i
I/

i!
i

iI

Relacija (7.39) predstavlja krug u kompleksnoj ravnini, koji se odreduje

inverzijom pravca Sto se nalazi u nazivniku, te mnoienjem tako dobivene
kruinice sa Zhl (sl. 7.63).
Da bi relej djelovao pri jednopolnom kratkom spoju, moramo upotrijebiti spoj prema sl. 7.64. Strujni transformatori potrebni su u sve tri
faze. Kroz jedan od tri namota pomoCnih strujnih transformatora protjete
struja faze, a kroz drugi zbroj struja triju faza. Kroz tercijarni namot
protjefe struja IH ko (IR IS + I T ) . Konstanta k, pojavljuje se zbog
razlike u prijenosnim omjerima. Struja tercijarnog namota protjeEe kroz
impedanciju Z,: pa pad napona na toj impedanciji djeluje na svitak releja
Na isti svitak djeluje napon VR. Drugi svitak releja prikljuren je na
napon UTS. Iskustvo tvornice koja proizvodi takve releje pokazuje da je
s obzirom na rad releja u sluEaju kratkog spoja povoljno preko otpora
prllrljuEiti na svitak releja napon koji za l Z O prethodi (Lit. 100) pred
naponom UTs Rotor releja i sada je u ravnoteii, kad su naponi svitaka u
fazi ili protufazi.
Da bismo odredili struje i napone na releju, posluiimo se nadoknadnom
shemom jednopolnog kratkog spoja (sl. 7.65). Pretpostavimo da je kratki
spoj nastao na kraju voda, a da se relej nalazi na njegovu pofetku. Buduti

je Id = Ii = I. = 3-IR (ako pretpostavimo da je kratki spoj nastao u fazi

R), napone na pofetku voda moiemo prikazati relacijama

Slika 7.64. Shema spoja distantnog releja izvedenog kao indukcioni

relej s cilindriekim rotorom za sluEaj jednopolnog kratkog spoja

gdje su Z, direktna i inverzna, a Z,,, nulta impedancija mreie iz koje

se napaja promatrani vod. Elektromotornu silu Ed na generatoru odredujernv prema shemi sa sl. 7,65.
. . . (7.41)
Ed = Id(2 Zm 2 Z Zo, +Zo)

UvrStavanjem vrijednosti iz (7.40) dobivamo

UzimajuCi u obzir zakret od 12O i relaciju (7.45), napon na 'drugom svitku

releja jest

>

Na sl. 7.66. prikazani su naponi i struje za veCi (Zl l,,) i manji (1, < l,,)
razrnak izmedu releja i kratkog spoja. Kao i na sl. 7.62. vektorski dijagrami
su radi pojednostavnjenja crtani uz pretpostavku da kratki spoj ostaje na
istom mjestu; jednom se promatraju prilike na daljem, a drugi put na
bliiem releju. Usporedbom smjerova vektora U, i U, mogu se konstatirati
razliEiti smjerovi zakrets rotora.

Slika 7.65. Ekvivalentna

shema za jednopolni
kratki spoj na kraju
voda (Zm i ZO, inlpedancije mreie, Z 1 Zo
impedancije voda; Vd, Vi
i Vo naponi na krajy
voda; Vd', Vi' i VO
naponi na poretku voda)

Napon VR na poEetku voda moiemo pomoCu simetrifnih komponenata

prikazati izrazom

pa uvrStavanjem za Ed vrijednosti iz (7.41) dobivamo

Napon U1, koji djeluje na svitak releja, jednak je

Pri tome je uzeto u obzir da je Is = IT = 0. Ako joS uvrstimo da je I,l=

1
= - IR, dobivamo
3

imamo
Linijski napon URSodreduje se iz relacije
UTS=VTf-Vi = a V d r +a2Vl+Vo'-a2Vi-aV;-V,'=
. = (a-a2)

(Vi-V:)

. . . (7.47)

Slika'7.66. Naponi koji djeluju na svitke releja na sl. 7.64. u slufaju jednopolnog kratkog spoja

Analogno kao za tropolni kratki spoj, a pomocu relacije (7.33), moglo

bi se odrediti podrufje djelovanja releja.
UdeSenje vremena moie se postiCi odvojenim vremenskim relejom
(npr. prema sl. 7.50) ili relejom u kojega je vrijeme od uzbude do zatvaranja kontakata ovisno o velifini mjerene impedancije. U prvom sluEaju
stupnjevanje se postiie bilo prespajanjem na odvojak naponskog transformatora, bilo premoStenjem dijela namota naponskog transformatora. Za
drugi tip postiie se ovisnost vremena o impedanciji pogodnom mehanifkom konstrukcijom (promjena kraka vage i sl.). Noviji releji izvode se
obieno s posebnim vremenskim relejom.

C. Primjeri praktiEkih izvedbi distantnih releja

Teinja je tvornica da proizvode distantnu zaStitu s najmanjim moguCim
brojem distantnih releja, jer je taj Elan najskuplji dio ove zaStite. Novije
izvedbe imaju samo jedan distantni relej sa dva, tri i Sest nadstrujnib
releja.
Na sl. 7.67. prikazana je shema djelovanja distantnog releja s usporedbom ispravljenih struja (sl. 7.59). Osim distantnog releja postoji i
usmjereni relej iste izvedbe (sl. 7.26), j er upotreblj eni distantni relej
moie djelovati i pri suprotnom smjeru energije. U shemi na sl. 7.67.
izostavljen j e radi poj ednostavnjenja vremenski relej i svi pomoCni releji,
a prikazano je prespajanje na odredene struje i napone u ovisnosti o
vrsti kratkog spoja. Nadstrujni releji djeluju u ovisnosti o vrsti kratkog
spoja i preko preklopnih kontakata spajaju na pomoCne strujne transformatore struje i napone koji omogukuju ispravno djelovanje releja. VeliEine struja koje se dovode u pomoCni strujni transformator proporcionalne
su padu napona u djelatnim otporima (RR, Rs, RT i Rz), koji se nalaze
u sekundarnom krugu strujnih transformatora, dok je pad napona u
tim otporima proporcionalan struji u vodovima.
Promotrimo djelovanje releja pri tropolnom kratkom spoju, kad Ce
proraditi sva tri releja kroz koja protjeEu struje u fazama (IR, IS i IT).
Kroz namot pomoCnog strujnog transformatora proteCi Ce struja proporcionalna razlici struja IR i IT, pa za struju kroz relej (IM)moiemo postaviti

(radi pojednostavnjenja pretpostavljeno je da su svi faktori proporcionalnosti jednaki jedinici). Zbog preklapanja kontakata kroz svitke pomoCnog strujnog transformatora protjecat C.e takoder struja proporcionalna
linijskom naponu
UM= URT= VR-VT
. . . (7.51)
I

Prema ekvivalentnoj shemi za tropolni kratki spoj (sl. 7.68), s oznakama

kao na sl. 7.65. za tropolni kratki spoj, vrijedi

Na poEetku voda napon direktnog sistema jest

jer je elektromotorna sila

r u u u

Ill
Slika 7.68. Ekvivalentna
shema za odredivanje
napona na poEetku voda
za sluEaj tropolnog kratkog spoja na kraju voda

Slika 7.69. Ekvivalentna

shema za odredivanje
napona na pofetku voda
za
sluraj dvopolnog
kratkog spoja na kraju
voda

Sto izlazi iz prilika na mjestu kratkog spoja (Vd = 0). Fazni naponi na
poEetku voda jesu
VR=V; = I d Z

pa je linijski napon na poEetku voda

Slika 7.67. Shema spoja distantne zaStite s jednim relejem s usporedbom
ispravljenih struja

. . . (7.56a)

Elektromotorna sila (sl. 7.70) iznosi

Uzimajubi u obzir da je a2
za Z, iz (7.71), dobivamo

d z - {a2[z,,+ 3 z (1 + 2 k,)
urn= z,, + z I+ zom
+ z,
+ zo,, - z , ( 1 + 3 k ~ ) )

a komponente struja
I. = -1

+ Zo
z,, + z + z,, + z,
Zom

+ a = - 1, te nakon uvrStavanja vrijednosti

+ 2 z,,,] +
I

. . . (7.90)

Struja IN (7.85) iznosi

IN = a2 Id

+ a Ii + I , ( 1 + 3 k,),

. . . (7.91)

jer je IZ = 3 I,. UvrStavanjem vrijednosti za struje iz (7.87) dobiva se

IM =

Sto sve izlazi iz uvjeta za kratki spoj na kraju voda. UvrStavanjem u izraze
za komponente napona na poPetku voda (7.72), dobivamo

Id

Z,,

+ Z + Z,,

t Z,

[a2(Z,,

+ Z + Z,, + Z,) -

odakle, uzimajuti u obzir (7.71), te da je -a = a+ 1, dolazimo do izraza

za struju IM, iz kojega je omjer U M i IM jednak impedanciji voda Z .
Analogno se dobiva za kratke spojeve medu fazama R-S i R-T.
Prema tome za sve vrste kratkog spoja omjer napona U r i struje IM
jednak je impedanciji izmedu mjesta prikljuPka releja i mjesta kratkog
spoja, pa relej s preklopnirn kontaktima prema shemi na sl. 7.67. djeluje
selektivno s obzirom na udaljenost kratkog spoja, za sve vrste kratkih
spojeva.
R S

Slika 7.70. Ekvivalentna

shema za odredivanje
napona na pofetku voda
sluraj
dvopolnog
za
kratkog spoja s istodobnim spojem sa zemljom na kraju voda

tr-

Napon Uy je dakle
U M= vs =

z,

Id

+ z + z,, + z,

{a2 [Z ( Z ,

+ Z + Z,, + Z,) +
Slika 7.71. Shema spoja distantne zaStite s jednim indukcionim relejem

s cilindritkim rotorom

33 Visokonaponska rasklopna postrojenja

Na sl. 7.71. prikazana je shema spoja distantne zaitite s jednim indukcionim relejom s cilindritkim rotorom, koji radi na vek opisanom principu.
1 opet postoje Eetiri nadstrujna releja, koji prema vrsti kratkog spoja spajaju na ZModredene struje i odredene napone u oba kruga svitaka releja.
Struja IZ releja koji reagira u sluEaju spoja sa zemljom dobiva se pomoku
sekundarnog namota spojenog u trokut, dok se struje koje protjeEu kroz
impedanciju ZM dobivaju iz tercijarnog namota pomoknog strujnog transfomatora.

Buduki da su sekundarne struje medusobno jednake (i, = i,), kad su uz prihvakene pretpostavke - i primarne medusobno jednake (I, = I,)
struja je kroz relej A i = 0. Ako karakteristike strujnih transformatora
nisu iste, sekundarne struje Ce se razlikovati i po izhosu i po fazi, pa f e
kroz 'diferencijalni relej teki neka struja A i 4 0. Struja A i normalno ke
biti veka Sto je veka primarna struja, jer se u nadstrujnom podruEju normalno karakteristike strujnih transformatora viSe razlikuju, no i male
razlike u karakteristikama - radi velikih struja - izazvat Cle relativno
velike struje kroz diferencijalni relej.

7.7. DIFERENCIJALNI RELEJI

A. Princip djelovanja
Diferencijalni releji usporeduju istovremene veliEine i mjere njihovu
razliku, odnosno djeluju u ovisnosti o toj razlici. Spoj se odabire po principu da u normalnom pogonu kroz relej ne teEe struja, odnosno da relej
ne djeluje. Nasuprot tome, u sluEaju kvara unutar podruEja koje Stiti diferencijalni relej (StiCleno podruEje) zaStita mora proraditi i dati impuls za
daljnje djelovanje (isklapanje sklopke i sl.).
Diferencijalni releji su u principu nadstrujni neusporeni releji, koji
usporeduju bli struje na poEetku i na kraju Stikenog dijela postrojellja
(generatora, transfomatora, vodova i sl.), ili pak struje na istom kraju
dvaju ili viSe dijelova postrojenja. U prvom sluEaju govorimo o uzduinoj,
a u drugom o popreEnoj diferencijalnoj zagtiti. Bavit 6emo se u prvom
redu uzduinom diferencijalnom zagtitom.
Promotrimo u najjednostavnijem sluEaju prilike u sekundarnim krugovima strujnih transformatora na koje je spojen diferencijalni relej
(sl. 7.72. do 7.74). Diferencijalna zaitita Stiti dio mreie (prikazan sa svicima) koji se nalazi medu strujnim transfomatorima, na Eije je sekundarne namote prikljuten diferencijalni relej. Ako pretpostavimo da na
oba kraja imamo strujne transformatore taEno istih karakteristika (isti
prijenosni omjer, iste nadstrujne karakteristike itd), u normalnom pogonu
i u sluEaju kvara izvan Stikenog podruEja (sl. 7.72) neke tefi struja kroz
diferencijalni relej. Struja je definirana relacijom
. . . (7.93)
Ai = i, - i2

Slika 7.73 Struje u krugu diferencijalnog releja za slutaj

kvara unutar StiCenog p 0 d ~ E j ai napajanja s jedne strane

U sluEaju kratkog spoja unutar Stikenog podruEja (sl. 7.73. i 7.74) struje
kroz diferencijalni relej vrlo su velike, pa pogreSke strujnih transfomatora
ne utjeEu na djelovanje releja. Pri napajanju s jedne strane (sl. 7.73),
struja kroz diferencijalni relej ( A i) bit Cle praktiEki jednaka sekundarnoj
struji na strani napajanja (i,), jer sekundarni namot drugog strujnog
transformatora h a , u usporedbi s namotom releja, vrlo veliku impedanciju (Z,).

A
L

-1-2,
A

Ai
(2

If

strujni transformahr;
be.? poqrefke

AT
- i ., = -i ~

strujni transformaton'
bez poqrejke

ir
stryni tfrasformtori
s pogreikom

il
strujni tmnsfirmah~i
s pogrefkom

Slika 7.72. Struje u krugu diferencijalnog releja za slutaj

kvara izvan GtiCenog podrueja

Slika 7.74. Struje u krugu diferencijalnog releja za slutaj

kvara unutar StiCenog podrutja i napajanja s obje strane

Prema tome naroEitu painju treba obratiti na opasnosti od pogreSnog

djelovanja kad kvar nastane izvan Stikenog podruEja. Da se to sprijeEi,
relej treba udesiti da djeluje kad struja postigne ili prekoraEi neku, ne

suviSe nisku, vrijednost. Proradna struja, na koju se obifno udeSava diferencijalni relej, iznosi 30/o do 50/o nazivne sekundarne struje strujnog
transformatora (dakle izmedu 1,5 i 2,5 A, ako je nazivna struja 5 A). Proradna struja konstantna je i neovisna o primarnoj struji, dok je struja d i,
za kvar izvan Btifenog podruEja, pribliino proporcionalna primarnoj struji
(sl. 7.75). Ako je A i vefa od proradne struje relej f e djelovati, iako je

i : v ,
0

1,. 1
,

Slika 7.77. Struje u krugu stabiliziranog diferencijalnog releja za sluEaj kvara

unutar Stifenog podruEja

Slika
diferencijalnog
7.75. Radna
releja
karakteristika
(struja A i
za kvar izvan Sticenog podruEja)

strujom A i prevlada moment proizveden zbrojem struja i,

i, i silom
pera. Budufi da su sile proporcionalne kvadratima tokova, a tokovi s u
proporcionalni strujama kroz svitke, za uvjet ravnoteie moie se postaviti

YU 12 14 16 f8

kvar nastao izvan Stifenog podrdja. To f e se dogoditi releju s radnom

karakteristikom sa sl. 7.75, ako je primarna struja vefa od Ikr. Da bi se
sprijeEilo pogregno djelovanje zabtite ako se pojavljuju struje kratkog
spoja vefe od Ikrrpotrebno je povefati proradnu struju, Sto smanjuje
vrijednost zastite.

gdje je k konstanta koja se moie po volji odabrati promjenom broja

zavoja, izborom duljine krakova vage ili veliEine zraEnog raspora, a C
sila pera koja u (7.94) ima dimenziju A2. Ako je npr. C = 1, znaEi da f e

-. -.

AT=^

((=I2

rf +iz

strujni transformafori
bez poqre?ke

A1

Slika 7.76. Struje u krugu stabiliziranog diferencijalnog releja za slutaj kvara

izvan Sticenog podruEja

Da se izbjegne opasnost od krivog djelovanja, izvode se stabilizirani

diferencijalni releji, u kojima postoje dva strujna sistema: jedan kroz koji
protjeEe diferencija struja (Ai), i drugi kroz koji protjeEe suma struja
(sl. 7.76. i 7.77). Takav relej moie se izvesti u obliku vage. Do zakretanja
poluge, odnosno zatvaranja kontakata releja, dolazi ako moment proizveden

Slika 7.78. Primjer proradne karakteristike stabiliziranog diferencijalnog releja (C = 1)

pero driati ravnoteiu sili svitka kroz koji protjefe struja A i = 1, uz

uvjet da kroz ostale svitke struja ne tefe. UzevSi u obzir (7.93), moie se
(7.94) napisati u obliku
Ta relacija predstavlja jednadibu proradne karakteristike stabiliziranog
diferencijalnog releja (sl. 7.78). Uz proradnu karakteristiku ucrtana j e

kotva, kroz fiji namot protjefe struja jednog strujnog transformatora

(i,), moie se zakretati izmedu dva pola uzbudena strujom drugog strujnog
transformatora (i,). U lijevom zrafnom rasporu protjefe zbroj tokova

struja A i', koja je posljedica pogreSke strujnih transfomatora pri kvaru

izvan Stikenog podrufja (I, = I,), te struja A i" pri kvaru unutar Stikenog
podrutja, all za 8luCaj napajanja s jedne strane. Vidi se da neke doCi do
djelovanja releja pri kvaru izvan Stikenog podrufja, dok 6e relej djelovati
za slufaj kvara unutar njega i u slufaju napajanja sarno s jedne strane.

B. Izvedbe diferencijalnih releja

Najstarija izvedba osniva se na principu vage, kako je prikazano na
sl. 7.76. i 7.77.
U novijim izvedbama diferencijalni relej ukljufen je u dijagonalu istosmjernog mosta (sl. 7.79). Jednadiba ravnoteie sada glasi

Slika 7.80. Spoj stabiliziranog diferencijalnog releja u mostu istosmjerne struje

s paralelno spojenim otporima

(a,
a , ) , a u desnom njihova razlika ( a l - 9,). Sile koje djeluju na
kotvu proporcionalne su kvadratu tokova u zraEnom rasporu, pa jednadiba
ravnoteie glasi

gdje je C opet sila pera (izraiena u A) koja se protivi zatvaranju kontakta releja. Konstantu k moie se ostvariti izborom pogodnog prijenosnog
omjera pomoknog strujnog transformatora ili uz isti prijenosni omjer pomoknih strujnih transformatora pomoCu releju paralelno spojenih otpora
r,), jer s tim omjerom treba mno(sl. 7.80). Tada je konstanta k = r,l(rl
Ziti zbroj struja da se dobije dio toga zbroja koji protjde kroz relej. Uzimajuki u obzir (7.93) iz (7.96) dolazimo do jednadibe proradne karakteristike releja
k12i,+AiI-Ai+C=O
. . . (7.97)

Velifina C, koja je proporcionalna sili pera, ima negativan predznak, jer

sila pera djeluje u istom smjeru kao i razlika tokova. Konstanta k ovisi

Na sl. 7.81. prikazane su proradne karakteristike za C = 1, k = 0,l i k =

= 0,2. Proradne karakteristike imaju u naEelu ista svojstva kao i karakteristike releja na principu vage.
Druga izvedba (sl. 7.82) osniva se na usporedbi magnetskih tokova
proizvedenih sekundarnim strujama strujnih transformatora. Pomifna

-&(A)

Slika 7.81. Primjer proradne karakteristike stabiliziranog diferencijalnog releja u mostu istosmjerne
iitruje

Slika 7.82. Principijelni prikaz

diferencijalnog releja s usporedbom magnetskih tokova

o razlici zraEnih raspora izmedu kotve i polova. Kontakt releja je mirni

kontakt, koji se otvara kad prevlada sila na strani sume tokova, a ostat
Ce zatvoren ako jedna od struja postane jednaka nuli, Sto se dogada u
slufaju kvara Stikenog podrufja pri napajanju s jedne strane. Zbog toga
se relej s usporedbom magnetskih tokova ne moie upotrijebiti s radnim
kontaktom. Izvedba releja s mirnim kontaktom nije dovoljna za zaStitu,
pa se u seriju s takvim kontaktom spaja radni kontakt nadstrujnog releja

Slika 7.79. Prikljufak stabiliziranog diferencijalnog releja izvedenog kao

most istosmjerne struje
I

(sl. 7.83) s proradnom strujom od npr. 20/o nazivne struje. U sluEaju kvara
izvan Stikenog podruEja dobi be, radi velikih struja i gregke strujnih
transformatora, do djelovanja nadstrujnog releja (A na sl. 7.83), ali zbog
velike vrijednosti sume tokova otvorit be se mirni kontakt releja B, pa do
djelovanja zaStite nete d&i.

No pogodnom izvedbom i upotrebom stabiliziranih diferencijalnih releja

moie s e transformator efikasno zagtititi diferencijalnom zagtitom.
Na djelovanje diferencijalne zagtite utjef e i struja magnetiziranja i
pojave neposredno nakon uklapanja transforrnatora, Sto Ce biti posebno
razmotreno.
b) Stru.le kratkog spoja k r a transformator

Slika 7.83. Shema spoja diferencijalnog releja s usporedbom magnetskih tokova (B) (A-nadstrujni relej)

Stabilizirani diferencijalni relej moie se izvesti i kao transduktorski

relej, u kojemu se ovisnost o sumi struja (i,
i,) postiie predmagnetiziranjem ieljezne jezgre s ispravljenom sumom struja. Diferencija struja
3 i mora najprije savladati predmagnetiziranje, da bi transformatorski
djelovala na relej preko njegova namota. Poieljna proradna karakteristika postiie se izborom povoljnog broja zavoja namoti.

Spoj diferencijalne zaStite transformatora treba odabrati tako da se

eliminira fazni pomak koji postoji medu strujama kroz primarne namote
strujnih transformatora, da ne bi doilo do pogreSnog djelovanja u normalnom pogonu i pri kratkom spoju izvan Stikenog podrufja. Izvedba
ovisi o spoju trensformatora, pa je potrebno razmotriti taj utjecaj na
prilike u normalnom pogonu i za vrijeme kratkog spoja.
Pri tropolnom kratkom spoju imamo s obzirom na fazni pomak struja
iste prilike kao u normalnom pogonu, pa ih nije ni potrebno posebno
razmatrati. To vrijedi za bilo kakav spoj transformatora.
U transformatoru sa spojem zvijezda-zvijezda pojavljuju se struje u
istim fazama i na primarnom i na sekundarnom namotu. Struje su
u odgovarajubim fazama ili u fazi ili u protufazi, Sto ovisi o gmpi spoja
(YyO ili Yy6). Osim toga omjer velifina struja obrnuto je proporcionalan
prijenosnom omjeru.
Tako jednostavni odnosi medutim ne postoje u transformatom u spoju
zvijezda-trokut, a ni u transformatoru zvijezda-zvijezda, s tercijarnim
namotom spojenim u trokut, pa je potrebno razmotriti prilike u takvim
transformatorima u slufaju dvopolnog i jednopolnog kratkog spoja.
Za dvopolni kratki spoj neposredno uz prikljuenice vrijedi Id = - Ii
i I, = 0, odnosno upotrebom oznaka sa sl. 7.84.

I,, = 0

. . . (7.99b)

Iz toga slijedi za struje u fazama

C. Diferencijalna zaStita transformatora

Prikazano djelovanje diferencijalne zaStite vrijedi za prilike koje vladaju kad se diferencijalnim relejem Stiti generator ili vod. Diferencijalni
relej moie se medutim upotrijebiti i za zaStitu transformatora, pa se tada
moraju uzeti u obzir prilike koje vladaju u tom slufaju.
U prvom redu treba imati u vidu da su primarne struje kroz strujne
transformatore, koji su postavljeni na obje strane Stidenog transformatora,
obrnuto proporcionalne prijenosnom omjeru transformatora. Drugo, kako
se radi o razlifitim naponima, strujni transformatori su razlifite izvedbe,
pa n e mogu imati ni iste karakteristike. TreCe, usporedba struja primarnog i sekundarilog namota transformatora oteiana je zbog pomaka u fazi
medu strujama. I konafno Eetvrto, u regulacionim transformatorima mijenja se za vrijeme pogona prijenosni omjer, koji utjefe na odnos struja
kroz strujne transformatore. Sve to oteiava upotrebu diferencijalne zaitite.

. . . (7.100a)
+ IZi+ I,, = 0
. . . (7.100b)
IS, = a2Ild + a IZi+ I,, = (a2- a) IZd= -j f i ~
~ ~
IT2= a IZd+ a2 + I,, = - (a2- a) Izd= j f i l Z d . . . (7.100~)
IRz=

Prema izloienome u trebem poglavlju, struje direktnog sistema u namotima spojenim u trokut (sl. 7.84) dobivaju s e iz relacija

Struje u narnotu spojenom u zvijezdu odredujemo bilo pomoku simetrifnih

komponenata, bilo neposredno iz struja u namotima. U svakom slueaju
treba uzeti u obzir da su struje u zvijezdi za fi veke nego u trokutu,
te da imaju suprotan smjer (uz pretpostavku istog smjera motanja!).
Polazebi od simetrifnih komponenata dobivamo za struje direktnog sistema, uz pretpostavku da je prijenosni omjer 1 : 1
I

dok za struje inverznog sistema vrijedi

Slika 7.84. Struje u transformatoru zvijezda-trokut u sluraju dvopolnog
kratkog spoja na strani
namota spojenog u trokut (spoj Dy5 odnosno
Yd7)

Zbrajanjem komponenata struja dobivarno stmje u fazama

dok su struje inverznog sistema, uzimajuki u obzir i relaciju (7.99a)

1
IRz; = - (I~zi- Iszi) = - (a - 1)I z d
3
3

. . . (7.102a)

fi (a2- a) IZd= -j IZd

+ fi (1 -a) IZd= 3

fi
IR1= - (a2- 1)Izd
3

Prema tome su stmje u pojedinim namotima spojenim u trokut

Do istog rezultata bismo doSli polazeki od struje u namotima trokuta,
a koristeki relacije (7.103).
Na sl. 7.84. prikazane su komponente struja i struje u fazama, do
kojih se moie doki i grafifkom konstrukcijom.
Za dvopolni kratki spoj na strani zvijezde (sl. 7.85) polazi se od
istih uvjeta (7.99), a struje u namotima spojenim u trokut dobivaju se
iz relacije

dok su struje u vodovima prikljuEenim na trokut

IRI = 3 Izd
Is1 = Izd
ITl = -j 2 IZd

. . . (7.111a)
. . . (7.111b)
. . . (7.111~)

Za jednopolni kratki spoj (sl. 7.86) polazi se od uvjeta I Z d = I Z i = I,,.

Struje u namotirna spojenim u trokutu odreduju se prema (7.107), a
u vodovima prikljuEenim na namote spojene u trokut prema (7.108).

Slika 7.85. Struje u transformatoru zvijezdatrokut u sluEaju dvopolnog kratkog spoja na

strani namota spojenog u zvijezdu (spoj Dys odnosno Yd7)

odnosno iz analognih izraza, dok su struje u vodovima prikljuEenim na

namot spojen u trokut
. . . (7.108a)
= 1 ~ 1 ;- I ~ l d '

Analogno vrijedi za inverzni sistem struja. Struje u namotima i struje

u prikljuenim vodovima odreduju se na vet5 opisani nafin.
Struje u namotu spojenom u zvijezdu iznose

Slika 7.86. Struje u transformatoru zvijezdatrokut u sluEaju jednopolnog kratkog spoja na

strani namota spojenog u zvijezdu (spoj D y ~ o d nosno Yd7)

Struje u namotu spojenom u zvijezdu iznose

IRz = 3 I,d
Is2 = IT2 = 0

. . . (7.112a)
. . . (7.112b)

struje unutar trokuta

I R l f = - <3
Islr = ITlr = 0
struje u namotu spojenom u trokut

dok su struje u vodovima prikljuEenim na namot spojen u trokut

IR1 = -*12a
I s 1 = fl Izd

In

. . . (7.114a)
. . . (7.114b)
. . . (7.114~)

Pri dvopolnom kratkom spoju s istodobnim spojem sa zemljom na

strani namota spojenog u zvijezdu (sl. 7.87), na mjestu kratkog spoja
ispunjen je uvjet Id Ii I, = 0. S obzirom na odnose izvedene u
treCem poglavlju, moie se za inverznu i nultu komponentu struja postaviti

+ +

struje unutar trokuta

I sada struje u namotima spojenim u trokut odredujemo prema (7.107),

a u vodovima prikljutenim na trokut prema (7.108). Struje u fazama
namota spojenog u zvijezdu iznose
dok su struje u vodovima prikljuEenim na trokut
I~~ = - - Izd [
2 Zi Z,

-j ( Z + 2 Z ) ]

. . . (7.118a)

Pri odredivanju struja u transformatoru zvijezda-zvijezda s tercijarnim namotom spojenim u trokut (bez izvoda), treba uzeti u obzir da
struje direktnog i inverznog sistema ne mogu teCi u namotu spojenom
u trokut (jer mora biti IR3= IS3 = IT^), te da struje nultog sistema ne
mogu teCi u namotu spojenom u zvijezdu s izoliranom nul-taEkom (jer
tada mora biti IR IS IT = 0, Sto nije ispunjeno za nulti sistem struja).
Ako dakle nastane tropolni ili dvopolni kratki spoj, kroz tercijarni
narnot neCe teCi struje, jer ne postoji nulti sistem struja. Struje u primarnim namotima imat Ce istu apsolutnu vrijednost (uz pretpostavku da
je prijenosni omjer 1 : l), uz suprotan smjer od struja u sekundarnim
namotima, pa te vrste kratkih spojeva nije potrebno posebno razmotriti.
Prilike pri jednopolnom kratkom spoju na transformatoru zvijezdazvijezda s tercijarnim namotom prikazane su na sl. 7.88. PolazeCi od
uvjeta IZd= Izr= 12,, komponente struja u primarnom namotu iznose

+ +

Ild = - I2d
1 . = - 1 . 21 = - 1

2d

I,, = 0
Slika 7.87. Struje u transformatom zvijezda-trokut
u slufaju dvopolnog kratkog spoja s istodobnim spojem sa zemljom na strani namota spojenog u zvijezdu
(spoj D y 5 odnosnoYd7)

dok su u tercijarnom namotu komponente struja

IZd= IJi= 0

. . . (7.120a)

dok su komponente struja u primarnom namotu

I l d = -IPd

. . . (7.126a)

I,, = 0

. . . (7.126~)

Struje u fazama sekundarnog namota odredene su izrazima (7.116), a

struje su u fazama tercijarnog namota

Slika 7.88. Stmje u transformatom zvijezda-zvijezda s tercijarnim narnotom spojenim u trokut u

sluEaju jednopolnog kratkog spoja (spoj -6)

Struje u sekundarnom namotu iznose

. . . (7.121a)
. . . (7.122b)

1 ~=
2 3 Ild
IS2 = I T 2 = 0
u tercijarnom namotu

IRs = ISL = I T 3 = - -

. . . (7.123)
,

dok su u primarnom namotu

Pri dvopolnom kratkom spoju s istodobnim spojem sa zemljom (sl. 7.89)

komponente struja u sekundarnom namotu odredene su relacijama (7.115);
kompunente struja u tercijarnom namotu iznose
Isd

13i = 0

. . . (7.125a)
Slika 7.89. Struje u transformatoru zvijezda-zvijezda
s tercijarnim namotom spojenirn u trokut u slutaju
dvopolnog kratkog spoja s istodobnim spojem

sa zemljom (spoj Yy6)

34 Visokonaponska rasklopria postrojenja

dok su struje u primarnom namotu

budu medusobno jednake i u fazi, jer samo je tada moguke ispravno

funkcioniranje diferencijalnog releja.
Odredimo potrebne prijenosne ornjere strujnih transformatora, koji
ke osigurati jednakost struja i kontrolirajmo njihove spojeve, koji moraju
osigurati ispravan fazni pomak struja. Pri tome kemo zanemariti struje
magnetiziranja; jer diferencijalna zaStita nije tako osjetijivo udeSena.

U sluEaju dvopolnih (sl. 7.84. i 7.85) i jednopolnih kratkih spojeva

sl. 7.86.i 7.88)struje u svim namotima ili su u fazi ili su zakrenute za 180,
pa se one mogu jednostavno prikazati pomoku strelica. Na sl. 7.90. prikazane su struje u transformatoru zvijezda-trokut, a na sl. 7.91.u trans-

SLika 7.91. Pojednostavnjeni prikaz struja kratkog spoja u

transformatoru zvijezda-zvijezda
s tercijarnirn narnotorn
spojenim u trokut

Za zaStitu transformatora u spoju zvijezda-zvijezda (sl. 7.92) diferencijalni releji spajaju se na sekundarne namote strujnih transformatora,
koji su spojeni u zvijezdu. Zamislimo da je na sekundarnoj stani transformatora sa sl. 7.92. nastao tropolni kratki spoj (odnosno da je trans-

&

&

Slika f.90. Pojednostavnjeni prikaz struja kratkog

spoja u transformatoru zvijezda-trokut

formatoru zvijezda-zvijezda s tercijarnim narnotorn spojenim u trokut.

Broj strelica predstavlja viSekratnik veliEine struja u odnosu na struje
u istoj shemi uvaiivSi pri tome prijenosni omjer transformatora. Prikazivanje pomoC.u strelica moie znatno povekati preglednost prilika za vrijeme kratkog spoja.
C)

Diferencijalna zaStita dvonarnotnih transforrnatora

Spoj strujnih transformatora za prikljufak diferencijalne zagtite treba

tako odabrati da sekundarne struje na obje strane ufinskog transformatora

Slika 7.92. Shema spoja diferencijalne zaStite transformatora zvijezda-zvijezda

bez rnedutransformatora

formator simetriEno optereken). Tada je struja faze R na sekundarnoj

strani Ill,,dok je struja u sekundarnom namotu strujnog transformatora

gdje je p, prijenosni omjer strujnog transformatora na sekundarnoj strani

uPinskog transformatora
I

P2

In2
2,,,

. . . (7.130)

U primarnom namotu ufinskog transformatora tefe struja

ako je p prijenosni omjer ufinskog transformatora

Slika 7.93. Shema spoja diferencijalne zaStite transformatora zvijezda-trokul:

bez medutransformatora

dok su struje koje izlaze iz trokuta sekundarnih namota strujnih transformatora

iRl

dok u sekundarnom namotu strujnog transformatora, na primarnoj strani

ufinskog transformatora, tefe struja

iR2' -iTll

IPd
(1 - a) PP

. . . (7.138a)

gdje je p, prijenosni omjer strujnog transformatora na primarnoj strani

In 1
PI = -

. . . (7.134)

U namotima primarne strane ufinskog transformatora teku struje

2n1

Iz uvjeta in, = iR2 slijedi

odnosno, kad su in, = in?,Sto je normalno slufaj

Za zaStitu transformatora u spoju zvijezda-trokut (sl. 7.93) moiemo

provesti isto razmatranje, ali tada nije dovoljno promatrati struje samo
u jednoj fazi. Struje tropolnog kratkog spoja na sekundarnoj strani transformatora iznose

pa su u sekundarnim namotima strujnih transformatora

a u vodovima na prirnarnoj strani

I

IRl = IR1'-IT;

fi (1-a)

I?d
P

. . . (7.140a)

Na sekundarnoj strani strujnih transformatora postavljenih na primarne

strane uEinskog transformatora teku struje

inl

1
fl
(1-4

In1
= - -

IZ uvjeta da je iR1 = iRz, iS1

iSz i iT1

Isd

PPl

iTz dobiva se

a ako postavimo da je in, = in, imamo

. . . (7.143)

&=$,=&L
In1

un2

Prema tome, za,strujne transformatore na strani zvijezde treba odabrati

za flveCu nazivnu struju od one koja bi odgovarala nazivnoj struji uEinskog transforrnatora.
Mana prikljuEka diferencijalne zaStite prema shemama na sl. 7.92. i
7.93. jest ta Sto se za samo jedan slog strujnih transformatora (bilo na
kojoj strani uEinskog transforrnatora) mogu upotrijebiti strujni transformatori normalizirane primarne struje, jer za drugi slog mora biti zadovoljena relacija (7.135), odnosno (7.143), pa su potrebni strujni transformatori nenormalizirane primarne nazivne struje. Osim toga, kad se radi
o transformatoru zvijezda-trokut
(sl. 7.93) ne postoji moguCnost uzemljenja jedne od sekundarnih stezaljki strujnih transformatora postavljenih na strani zvijezde, Sto nije poieljno zbog razloga sigurnosti. Treba,
medutim, naglasiti da Ce zaStita prikljuEena prema $1. 7.92. i 7.93. ispravno
djelovati.
Nasuprot tome, to se ne moie tvrditi za spoj analogan onome na sl.
7.92, ako trailsformator zvijezda-zvijezda ima joS i tercijarni namot spojen
u trokut (sl. 7.94). ZaStita Ce, naime, djelovati i u sluEaju kratkog spoja
izvan StiCenog podrufja, ako se pojavljuje nulta komponenta struje. PogreSno djelovanje zaStjte u sluEaju jednopolnog kratkog spoja izvan StiCenog podruEja prikazano je na sl. 7.94, jer u prikazanom sluEaju kroz
diferencijalne releje protjeEe struja, Sto Ce dovesti do njihovog djelovanja
i pored toga Sto je kvar izvan StiCenog podruEja.
Zbog svih tih razloga normalno se diferencijalna zaStita izvodi s me:dutransformatorom koji ima isti spoj kao uEinski transformator, a spojen
je na sekundarne namote strujnih transformatora spojenih u zvijezdu.
Postavljanjem medutransformatora moguCe je upotrijebiti strujne transf ormatore normaliziranog prijenosnog omjera, jer se korektura prijenosnog omjera vrSi medutransformatorom. Zbog toga je u svakom sluEaju
potrebno odrediti prijenosni omjer medutransformatora. Podimo od sheme

Slika 7.94. Shema spoja diferencijalne zaHtite transformatora zvijezda-zvijezda

s tercijarnim namotom spojenim u trokut bez medutransformatora (prikaz pogreSnog djelovanja za sluEaj jednopolnog kratkog spoja izvan StiCenog podrueja)

na sl. 7.95. i pretpostavimo da je na sekundarnoj strani nastao jednopolni

kratki spoj. KoristeCi oznake upotrebljene za razmatranje sheme na sl.
7.92. za struje u sekundarnim namotima strujnih transformatora, dobi-

Slika 7.95. Shema spoja diferencijalne zaStite transformatora zvijezda-zvijezda

s tercijarnim namotom spojenirn u trokut s medutransformatorom - prilike
za sluraj jednopolnog kratkog spoja izvan StiCenog podrurja

vamo veliEine prema (7.129) i (7.133). Buduhi da postoji medutransformator s prijenosnim omjerom p, definiran omjerom

gdje s u in,' nazivna struja namota prikljurenog na primamu, a in,' nazivna struja namota prikljuEenog na sekundarnu stranu uEinskog transformatora, struja iE1 transformirana u medutransformatoru iznosi

I diferencijalna zaJtita transformatora zvijezda-trokut moie se izvesti

s meButransformatorom (sl. 7.96) koji ima isti spoj kao i uCinski transfor-

mator. Prijenosni omjer medutransformatora moie se odrediti slijedekim

razmatranjem. Za struje na sekundarnoj strani uEins1rog transformatora
vrijedi (7.1315)~a za struje u sekundarnim namotima strujnih transformatora vrijede relacije (7.137), dok se struje u sekundarnim namotima strujnih transformatora na primarnoj strani urinskog transformatora odreduju iz relacija (7.141). Transformiranjem struja iR;) is; i iTll u namotu
medutransformatora spojenog u trokut dobivamo

Da n e bi do510 do djelovanja diferencijalnog releja mora da bude in; =

= in,, pa je prijenosni omjer medutransformatora

Prijenosni omjer p, stvarno je korektura koja je potrebna kad nije

ispunjena relacija (7.135). Ako je, naime, zadovoljena spomenuta relacija
bit be p , = 1, pa radi korekture prijenosnih omjera medutransformator
ne bi ni bio potreban. No kad se uzmu u obzir prilike u sluEaju kratkih
spojeva prl kojima se pojavljuje nulta komponenta struje - usporedi
sl. 7.94. i 7 95. - pokazuje se neophodnost medutransformatora za transformator zvijezda-zvijezda s tercijarnim namotom spojenim u trokut.
Tada se naime nulte komponente struje zatvaraju u namotu medutransformatora spojenog u trokut (sl. 7.95), mjesto kroz diferencijalne releje
(sl. 7.94).

gdje je p, prijenosni omjer definiran izrazom (7.144). Treba naglasiti

d a se prijenosni omjer odnosi na pojedinaEne strujne transformatore u
sklopu me8utransformatora. Struje u vodovima prikljuEenim na namot
spojen u trokut iznose
I

kad uzmemo u obzir relacije (7.137) i (7.147). Ako ielimo da kroz diferencijalne releje ne protjeru struje, mora biti in1"= iX,, iS," = i.?,
i i ~ , "= i ~ , ,
pa je prema (7.148) i (7.141)

Slika 7.96. Shema spoja diferencijalne zastite transformatora zvijezda-trokut

s medutransformatorom - prilike za slufaj jednopolnog kratkog spoja izvan
StiCenog podrufja

Kad bismo postavili p, = 1, doglo bi se do odnosa (7.142), koji vrijedi za

shemu spoja bez medutransformatora.
Na sl. 7.95. i 7.96. prikazane su struje pri jednopolnom kratkom spoju
za transformator zvijezda-zvijezda s tercijarnim namotom, t e za transformator zvijezda-trokut.
Na analogan naEin moie se utvrditi ispravnost
djelovanja zamite za dvopolni kratki spoj izvan StiCenog podrufja, te za
kratke spojeve unutar Mihenog podruEja.
U svim dosada razmatranim slurajevima pretpostavljeno je da se kratki
spoj pojavljuje na suprotnoj strani napajanja. Struje kratkog spoja mogu
se medutim pojaviti u transformatoru kad nastane kratak spoj na strani
napajanja, ako se radi o kratkon~spoju pri kojem se pojavljuje nulta
komponenta struje. Takav sluEaj moie nastupiti ako transformator na
prirnarnoj strani ima uzemljenu zvijezdu (sl. 7.97).

StiCenog podrufja, doSlo do tropolnog kratkog spoja, te da u mreiama

prikljueenim na namote (1) i (3) postoje generatori ili sinhroni kompenzatori koji sudjeluju u struji kratkog spoja. Struje u namotima (1) i (3)
transformatora moiemo odrediti iz relacije

IRl =

A
IR, =
Pi2

A
Pin

- Ild

.. . (7.150a)

gdje su pl, i p3, prijenosni omjeri odgovarajubih namota transformatora

definirani relacijama analognim relaciji (7.132), dok su A i B velifine
koje prikazuju udjele mreia u ukupnoj struji kratkog spoja, a ovise o velifini mreia prikljufenih na namote (1) i (3). Mora biti ispunjena relacija
A
B = 1, Sto je lako uvidjeti ako se pretpostavi da su sva tri namota
spojena u zvijezdu, a prijenosi su i m omjeri p,, = p,, = 1.
Kad se uzmu u obzir komponente direktlnog sistema, struje u vodovima
prikljufenim na namot (3) spojen u trokut iznose

Struje u sekundarnim namotima strujnih transformatora na strani namota

(2) iznose

- Ptn
. . . (7.155b)
iTw'= ptniTl,- - a IPd
P2
dok je struja u vodu na strani trokuta istog medutransformatora

.
iRm=

,-Pm
lRm-lTm - - (1 - a) I?,!
P2

. . . (7.156)

gdje je p, prijenosni omjer medutransformatora M.

Ako sa p, oznaEimo prijenosni omjer medutransformatora N, struje
u njegovim namotima spojenim u trokut bit Cle

dok je struja u vodu prikljuEenom na namot spojen u trokut

Ako se ieli da diferencijalni relej ne djeluje, a ne treba da djeluje,

potrebno je da bude
. . . (7.159)
iRm= iRn iR3
odnosno, nakon uvritavanja vrijednosti iz (7.154), (7.156) i (7.158), te
nakon skraeivanja

Navedene su struje jedino u fazama R i T, jer su

- kako Clemo vidjeti

- samo podaci o dvije faze dovoljni da se odrede prijenosni omjeri. U

sekundarnim namotima strujnih transformatora na strani (1) transformatora teku struje

dok su struje u sekundarnim namotima strujnih transformatora na strani 13)

U relacijama (152), (153) i (154) znaEe p,, p2 i p3 prijenosne omjere strujnih transformatora.
Struje u namotu medutransformatora M spojenog u trokut iznose

BuduCi da je A
B = 1, te da relacija (7.160) vrijedi za bilo kakav odnos
medu velifinama A i B, mora relacija (7.160) biti ispunjena i za A = 0,
i za B = 0. Za prvi slufaj (A = 0) postaje B = 1, pa je

gto odgovara relaciji (7.149), ako uzmemo u obzir razlifite oznakk za

prijenosne omjere. Kad je A = 0, tronamotni transformator postaje d m namotni u spoju zvijezda-trokut, jer kroz namot (1) ne teEe struja. U
drugom slufaju (B = 0) postaje A = 1, pa je - iz (7.160) - uzimajuCli u obzir vrijednost za p,n

odnosno

ako se uzme u obzir da je pi,

p,, p,,

Do istog rezultata bismo doSli kad bismo razmatrali bilo koju od

triju faza ili kad bismo razmatrali bilo koji sluEaj kratkog spoja.
Kao primjer odredivanja struja u krugu zagtite promatran je jednopolni kratki spoj faze R na strani namota (2) izvan Stieenog podrutja
transformatora zvijezda-zvijezda-trokut (sl. 7.98). Transformator ima prijenosne omjere p,, = 110130, p,, = 110110 i px2 = 10130, dok su prijenosni omjeri strujnih transformatora p, = 20015, p, = 60015 i p, =

Slika 7.101. Komponente struja i struje u fazama diferencijalne zaStite

tronamotnog transformatora (sl. 7.98) za sluEaj jednopolnog kratkog spoja
faze R na strani namota (2) izvan Stifenog podrufja, te za prijenosne
omjere p, = 20015 A, pp = 60015 A, p~ = 40015 A, pm = 2,59 i pn = 3,17

1x3

G,

Slika 7.100. Komponente struja i struje u fazama tronamotnog transformatora zvijezda-zvijezda-trokut

(sl. 7.98) za
slufaj jednopolnog kratkog spoja faze R na strani namota
(2) izvan StiCenog podrufja uz predpostavku d a je A = 0,8
(7.150a) i B = 0,2 (7.150b)

= 40015. Iz (7.161) i (7.162) dobivamo za prijenosne omjere medutransformatora p, = 2,59 i p, = 3,17. Na sl. 7.100. prikazane su komponente
struja u namotima transformatora, t e na stezaljkama namota spojenog
u trokut. Komponente struja crtane su uz pretpostavku da mreie 110
i 10 kV sudjeluju u struji kratkog spoja ( A = 0,8, B = 0,2) i to samo
u direktnoj i inverznoj komponenti, jer - prema shemi spoja transformatora - iz tih mreia ne moie doCi nulta komponenta struje, koja se
zatvara u namotu spojenom u trokut. Na sl. 7.101. prikazane su struje
u sekundarnim namotima svih triju slogova strujnih transformatora uzimajuki u obzir velifine struja u primarnim namotima i prijenosne omjere
strujnih transformatora. Osim toga su nacrtane struje unutar trokuta

medutransformatora, te struje na izlazu iz medutransformatora. Pri tome

je uzet u obzir izraEunati prijenosni omjer medutransformatora. Kako
se radi o kratkom spoju izvan StiCenog podrufja, vidimo kroz relej ne
teku struje.
Da se odrede prijenosni omjeri medutransformatora sa sl. 7.99, moie
se pofi od struja iR1 (7.153a) i iR2 (7.152a). Pri odredivanju struje iR,'
u namotu spojenom u trokut potrebno je pored struje in, (7.154) poznavati i struju

Struja u namotu spojenom u trokut iznosi

.,

1,13 =

1
3

- (lR3- iS3)=

1
B
1 B
-(2 - a - a') I,, = 3 fi Pa P 3 2
flPa P 3 2 I 2 d

. . . (7.164)
jer je n2 4- a t 1 = 0. BuduCi da kroz namot na koji su prikljuteni releji
u promatranom slufaju (kratki spoj izvan StiCenog podrufja) ne smije
teCi struja, zhroj amperzavoja triju ostalih namota mora biti jednak nuli.
UzimajuCi u obzir smjerove struja, mora biti

gdje je sa z oznaEen broj zavoja pojedinih namota. UvrStavanjem vrijednosti za struje, a nakon skrakivanja, dobivamo

seriju spojen je radni kontakt nadstrujnog releja, na koji djeluje diferencija struja. Na sl. 7.104. i 7.105. prikazane su sheme spoja stabilizirane
diferencijalne zaStite s mostom istosmjerne struje. U prvom sluEaju (sl.

B = 1, o Eemu je bilo govora pri

Kad uzmemo u obzir relaciju A
odredivanju prijenosnih omjera medutransformatora prema shemi na
sl. 7.98, te postavimo jednom da je A = 0, a drugi puta da je B = 0,
dobivamo om j ere bro j eva zavoj a

Iz omjera broja zavoja (7.167) lako je doki do omjera z,/z,.

U shemama sa sl. 7.98. i 7.99. nisu radi pojednostavnjenja prikazivanja
ucrtani spojevi za stabilizaciju. Za izvedbu u vagi potrebna su dva releja
(sl. 7.102). Do djelovanja diferencijalne zaStite doki Ce tek kad prorade

Slika 7.104. Shema spoja stabilizirane diferencijalne zaStite s mostom istosmjerne

struje nakon geometrijskog zbrajanja
struja za tronamotni transformator (prikaz
za struje jedne faze)

Slika 7.105. Shema spoja stabilizirane diferencijalne

zaStite s mostom istosmjerne struje uz aritmetsko
zbrajanje struja za tronamotni transformator (prikaz
za struje jedne faze)
Slika 7.102. Shema spoja diferencijalnih stabiliziranih releja
na principu vage za tronamotni transformator (prikaz
za struje jedne faze)

7.104) ispravljanje se vrSi tek nakon zbrajanja u strujnim transformatorima, dok se u drugom sluEaju (sl. 7.105) zbrajanje struja vrSi tek
ilakon ispravljanja.
e) Utjecaj struje magnetiziranja i struje uklapanja

Slika 7.103. Shema spoja stabilizirane

diferencijalne zaStite pomofu releja s
usporedbom magnetskih tokova za tronamotni transformator (prikaz za struje
jedne faze)

oba releja. Na taj se naEin osigurava stabilizacija diferencijalne zaStite,

bez obzira na smjer napajanja. Pri upotrebi releja koji se osniva na
usporedbi magnetskih tokova (sl. 7.82) takoder su nuina dva takva
releja s mirnim kontaktima spojenim u seriju (sl. 7.103). S njima u

Struja magnetiziranja transformatora djeluj e kao struja pogregke

na diferencijalnu zaStitu transformatora, jer se struja magnetiziranja
pojavljuje samo u primarnom namotu. Normalno medutim ta struja
ne iznosi viSe od 10/o nazivne struje transformatora, pa praktiEki ne
utjeEe na djelovanje diferencijalne zaitite, jer je ona tako udeiena da
djeluje tek kad struja A i postigne vrijednost od oko 30/o nazivne struje
Tako visoko udeSenje potrebno je da se sprijeEi pogreSno djelovanje diferencijalne zaStite u sluEaju poviienja napona, do Eega moie dobi ,kad
je transformator prikljuEen na dugi vod ili ako je poviSenje napona
potrebno iz pogonskih razloga. PoviSenjem napona povekava se naime
struja magnetiziranja, koja raste brie od porasta napona.
35 Visokonaponska rasklopna postrojenja

545

Da bi diferencijalna zaStita ispravno djelovala mnogo je vainija njezina neosjetljivost prema struji uklapanja transformatora. Uklopimo
li, naime, transformator pojavit Ce se struja uklapanja (Lit. 15. i 92).
Ta struja protjere samo kroz primarnl namot transformatora pa Ce ako uklapanje uslijedi u nepogodnom trenutku - dovesti do djelovanja
diferencijalne zaStite. Stkuja uklapanja, sliEno kao i ona kratlcog spoja,
sastoji se od istosmjerne i izmjeniEne komponente, a osim toga u izmjeniEnoj komponenti pojavljuju se viSi harmoniEki Elanovi.
Djelovanje diferencijalne zaStite radi struje uklapanja moZe se sprijeEiti postavljanjem vremenskog releja u krug diferencijalne zaitite.
Vrijeme zatezanja vremenskog releja treba da bude toliko da ne dode
do uklapanja strujnog kruga za okidanje sve dok struja uklapanja ne
padne na vrijednost pri kojoj viSe neCe djelovati diferencijalni relej.
Potrebno vrijeme zatezanja ovisi o konstrukciji transformatora, a iznosi
od 0,3 do 2 sekunde. Postavljanjem vremenskog releja diferencijalna
zaStita djelovat Ce s vremenskim zatezanjem i u sluEaju kvara u transformatoru, a to je nepoieljno, jer diferencijalni relej treba da djeluje
Cto je moguEe brie. Da se postigne vremensko zatezanje u trenutku uklapanja, a trenutaEno djelovanje u sluEaju kvara, moie se djelovan je
vremenskog releja povezati sa sklopkom transformatora. U sluEaju uklapanja sklopke diferencijalni relej djeluje preko vremenskog releja, dok
je sve ostalo vrijeme vremenski relej premoSten. Takav uredaj djeluje
samo onda ako se transformator uklapa vlastitom sklopkom, ali nema
od njega nikakve koristi ako se transformator stavlja pod napon nekom
drugom sklopkom.
Utjecaj struje uklapanja moie se smanjiti ako se diferencija struja
transformira preko pomoknog strujnog transformatora, koji postaje zasifen istosmjernom komponentom struje uklapanja, pa zato niti ne transformira (ili tek u malom iznosu) izmjeniEnu komponentu struje. To
dovodi do znatne strujne pogreSke pri velikim strujama kvara.
Da se smanji utjecaj struje uklapanja koristi se razlika hroja promjena privlaEne sile u sekundi pri pojavi samo izmjenirne i pri pojavi
pored izmjenirne i istosmjerne komponente struje. Ako kroz elektromagnetski relej protjefe izmjenirna struja frekvencije 50 perioda, privlaEna se sila mijenja 100 puta u sekundi. Ako je medutim istosmjerna
komponenta tolika da su sve vrijednosti struje iznad apscise, sila f e se
mijenjati 50 puta u sekundi. Ako se pero, koje se suprotstavlja sili,
izvede tako da se nalazi u rezonanciji pri 50 perioda (50 promjena sile
u sekundi), neCe doki do zatvaranja kontakta releja i pored toga Sto Ce
kroz relej teCi dovoljno Selika struja. Relej Ce djelovati nakon opadanja
istosrnjerne komponente struje, kad vrijednosti struje padnu ispod osi apscisa. BuduCi da je vremenska konstanta promjene istosmjerne komponente
struje uklapanja znatno vefa od vremenske konstante istosmjerne komponente struje kratkog spoja, nefe opisana izvedba utjecati na djelovanje
releja u sluEaju kratkog spoja.
Osim toga, moie se postojanje viSih harmonifkih Elanova u struji
uklapanja iskoristiti za spreEavanje djelovanja diferencijalne zaitite pri
uklapanju transformatora. Diferencija struja koja treba da djeluje na
relej dovodi se diferencijalnom releju nakon ispravljanja preko priguSnice i kapaciteta koji su u rezonanciji za frekvenciju 50 Hz. Paralelno

s priguSnicom i kapacitetom prikljuEen je pomoCni strujni transformator,

Eija se sekundarna struja, ispravljena sa suprotnim polaritetom, dovodi
istom diferencijalnom releju, pa Ce kroz njega protjecati razlika tih dviju
struja, :to Ce onemoguEiti djelovanje releja kad se radi o struji uklapanja
transformatora. Nasuprot tome, relej f e djelovati kad se radi o struji
kratkog spoja u kojoj su viSi harmonitki Elanovi znatpo manji.

7.8. OSTALE ZASTITE TRANSFORMATORA

A. Buchholzov relej
Svaki preskok u transformatoru, kao i svako ugrijavanje bilo radi
proboja izolacije vodiEa i protjecanja struje kvara, bilo radi oSteCenja
izolacije medu limovima, izazvat Ce isparavanje, odnosno izgaranje ulja
u kotlu transformatora. Plinovi se podiiu prema poklopcu transformatora i struje kroz cijev koja spaja kotao s konzervatorom (sl. 7.106).

t ~ nformatom
s

- - - - -

-.

.-

Slika 7.106. Srnjestaj Buchholzovog

releja

Kako bi plin iz kotla stigao do spojne cijevi Sto prije i Sto neposrednije,
treba kotao transformatora postaviti u nagnut poloiaj (nagib poklopca
1-2O/o) da najviSe mjesto na poklopcu bude baS na mjestu gdje izlazi
cijev iz kotla. Buchholzov relej postavljen u spojnu cijev izmedu kotla
i konzervatora omoguCuje kontrolu razvijanja plinova u kotlu, a na taj
naEin i zaStitu od proSirenja veC nastalog kvara. Buchholzov relej ima
dva plovka i ploEicu (sl. 7.107), Eiji poloiaj ovisi o koliEini plina sakupljenog u kuCiitu releja i o strujanju plinova i ulja kroz relej. U sluEaju
veCeg luka u transfonnatoru ili veCeg oitetenja uz naglo razvijanje topline,
nastat Ce intenzivno strujanje plinova i ulja, Eije Ce strujanje djelovati na
lopaticu, pa Ce se njezinim pomakom zatvoriti kontakti iivine sklopke
koja se nalazi u releju. Ako dode do manjeg oSteEenja razvit Ce se i
male koliEine plina koji Ce se sakupljati u gornjem dijelu ku6iSta releja,
Sto Ce izazvati sniienje nivoa ulja u releju, pa Ce se i gornji plovak
spuStati, Sto dovodi do zatvaranja kontakata druge iivine sklopke. Ako

ulje poEne nestajati iz kotla jer je npr. kotao poEeo propugtati, nivo
ulja opada, pa se najprije spuita prvi plovak, a nakon toga i drugi, koji
takoder zatvara kontakte iste iivine sklopke na koju djeluje i lopatica.
Kontakti donjeg plovka i lopatice zatvaraju strujni krug za isklapanje
transformatora, dok strujni krug koji se zatvara kontaktima gornjeg
plovka djeluje .na signalizaciju.

plovak

Gornji plovak moie se spustiti i onda kad ne postoji kvar u transformatoru, ako je transformator stavljen u pogon neposredno nakon filtriranja ili dolijevanja ulja, jer s uljem tada dolazi u transformator i zrak
koji se postepeno sakuplja u releju. Zbog toga je predvidena moguEnost
kontrole plina koji se je sakupio u gornjem dijelu releja. Otvaranjem
pipca na vrhu releja plin se ispuSta i pokuSava zapaliti. &o plin gori,
sigurno je da se radi o kvaru u transformatoru, a ako ne gori, potrebno
je traiiti razlog prodiranju zraka u kotao.

B. ZaStita transformatora mjerenjem napona kotla prema zemlji

'\

1
'

Kotao transformatora relativno je slabo spojen sa zemljom preko

kotaE2 na njegovu dnu, pa je zbog toga joS posebno uzemljen. Dode
li do preskoka izmedu dijelova pod naponom i kotla (ili dijelova koji
su galvanski spojeni s kotlom), poteEi Ee struja kroz vod za uzemljenje
koji spaja kotao sa zemljom, odnosno kotao Ee doEi pod napon. Ako jog
bolje izoliramo kotaEe transformatora od zernlje, bit Ee moguEe ustanoviti
i pojavu manjih napona izmedu kotla i zemlje pomoEu naponskog transformatora (sl. 7.109), pa Ce pojava napona moEi posluiiti kao kriterij
za ustanovljavanje kvara.

Slika 7.107. Skica jedne od izvedaba

Buchholzovog releja

Primjer sheme spoja Buchholzova releja prikazan je na sl. 7.108.

Kontakt (1) Buchholzova releja (B), na koji djeluje lopatica i donji plovak, uzbuduje svitak pomotnog releja PRI , koji zatvara strujni krug
za okidanje sklopaka s obje strane transformatora. Zatvaranjem kontakta
(2) gornjeg plovka uzbuduje se svitak drugog pomoEnog releja (PR2), Eiji
radni kontakt ukljufuje trubu (T). Zatvaranjem kontakta (2) pali se sig-

kotao
t r m ~ ~ o r m a t o. r a

L-3-

Slika 7.109. Shema spoja zaStite transformatora mjerenjem napona kotla

prema zemlji

Na sl. 7.109. prikazana je shema spoja opisane zagtite. U sekundarni

krug naponskog transformatora ukljuEen je nadnaponski relej, koji je
udegen na relativno nizak napon i djeluje na isklapanje sklopaka bez
vremenskog zatezanja.
Slika 7.108. Shema spoja Buchholzovog releja s pomotnim
strujnim krugovima za okidanje sklopaka i signalizaciju

nalna iarulja (b). Kad se kvar opazi moie se iskljuEiti truba okretanjem
preklopke (S), Eime se pali druga iarulja (a), koja pokazuje da je kontakt
(2) joS zatvoren. Opisana shema prikladna je za manje transformatorske
stanice, dok se u veCim stanicama signalizacija Buchholzova releja kombinira s ostalom signalizacijom.

C. Kontrola temperature ulja

Temperatura ulja u transformatoru mjeri se na mjestu gdje je ona
najviSa, tj. neposredno ispod poklopca transformatora. To mjerenje ne
moie zamijeniti zaStitu od preoptereeenja, jer tek pri vrlo polaganim
promjenama opterekenja temperatura ulja slijedi temperaturu namota.
Termometar za kontrolu temperature ulja moie biti izveden kao
kontaktni, kako bi pogonsko osoblje bilo upozoreno da je temperatura
ulja dostigla dopuStenu visinu.

D. Kontrola strujanja ulja i vode

Potrebno je stalno kontrolirati da li u transformatorima s prisi.lnom
cirkulacijorn blja i u onima koji se hlade vodom postoji cirkulacija ulja,
odnosno strujanje vode. Da ta kontrola bude moguea ugraduje se u
tlafni vod ili zaklopka koja lebdi kad postoji strujanje, ili kontaktni.
manometar. Prestankom strujanja spuSta se zaklopka, odnosno pada tlak,
Sto dovodi do zatvaranja kontakata i akustifkog i vizuelnog signala,
kako bi se upozorilo osoblje da hladenje transformatora ne funkcionira.

E. Upotreba zaStitl transformatora

U svakom slufaju potrebno je predvidjeti nadstrujnu zaStitu transformatora, koja ga Stiti od vanjskih kratkih spojeva. Hobe li to biti
osigurafi, primarni ili sekundarni releji, ovisi o velifini transformatora.
Za male transformatore (do 300 kVA) najprikladniji su osigurafi, a za
one do oko 1500 kVA primarni ili sekundarni releji, Sto opet ovisi o
velifini transformatorske stanice, o postojanju akumulatorske baterije
i sl., dok za joS vebe transformatore praktifki ne dolazi u pitanje upotreba
primarnih releja.
Za vebe transformatore (npr. 4000 kVA i viSe) dolazi u obzir i termifki relej.
Za zaStitu od proSirenja unutraSnjeg kvara sluie diferencijalni i
Buchholzovi releji, te zaStita mjerenjem napona kotla prema zemlji. Podr u y e zaStite Buchholzova releja ogranireno je na kotao transformatora,
ali tim relejom moguCe je obuhvatiti i one kvarove koje ne moie registrirati diferencijalni relej zbog malih struja. Pri veCim strujama kvara
djelovat be obje zaStite, pa jedna sluii kao rezerva drugoj. Podrufje djelovanja diferencijalne zaStite Sire je od podrufja Buchholzove zaStite,
jer diferencijalna obuhvaba podrurje izmedu strujnih transformatora.
Normalno se transformatori nazivne snage od oko 400 kVA i vise
izvode s Buchholzovim relejom, dok se za transformatore nazivne snage
iznad 3000 kVA, pored Buchholzova releja, upotrebljava i diferencijalna
zaStita.
Usporedujubi Buchholzov relej sa zagtitom pomoeu mjerenja napona
kotla prema zemlji, vidimo da Buchholzov relej ima veCe podrufje djelovanja. On, naime, djeluje pri svim kvarovima unutar kotla, dok naponski
relej, prikljufen na naponski transformator izmedu kotla i zemlje, reagira
samo na kvarove koji dovode do zemnog spoja, a ne reagira na spoj
medu zavojima i spoj medu namotima.
Diferencijalni releji s uredajem za sprefavanje pogreSnog djelovanja
pri uklapanju obifno se upotrebljavaju za velike transformatore (10 MVA
i viSe).
Naravno da nije mogube navesti recept za upotrebu pojedinih zaStita,
jer to ne ovisi samo o velifini transformatora, nego o njegovoj ulozi i
vainosti u mreii, te o opCem stanju u dotifnom sistemu (raspoloiiva
rezerva transformatora, mogubnost nabavke i popravke transformatora
i sl.).

7.9. ZASTITA SABIRNICA

I pored finjenice da je duljina sabirnica u usporedbi s duljinom vodova

vrlo malena, ipak su kvarovi na sabirnicama znatno EeSbi nego Sto odgovara omjeru duljine sabirnica i vodova. Kvarovi su najfeKe posljedica
krive manipulacije (sabirnifki rastavljafi!). Moie se rafunati da od svih
kratkih spojeva u mreii 5O/o otpada na kratke spojeve na sabirnicama.
Kratki spoj na sabirnicama izaziva - ako ne dode do brzog isklapanja
- znatna oSteCenja i onemogueuje daljnji pogon cijelog rasklopnog postrojenja i svih vodova koji se napajaju sa sabirnica toga postrojenja. ZaStita
sabirnica irna dakle zadatak da ogranifi oSteCenje, ali ona ne moie sprijefiti pojavu kvara.
Izvedba sigurne zaStite dvostrukih i viSestrukih sabirnica (pogotovo
ako jog postoji mogubnost uzduine podjele) komplicirana je, pa se u nekim
zemljama (npr. Njemarka) nastoji smanjiti moguhost nastanka kratkog
spoja na sabirnicama (blokiranje rastavljafa, sprefavanj e proSirenj a luka
na sabirnice i sl.) mjesto relejne zaStite sabirnica.
Ako ne postoji posebna zaStita sabirnica, zaStitu preuzimaju releji
vodova, transformatora i generatora. Vremena djelovanja tih zaStita mogu
iznositi i nekoliko sekunda, pogotovo pri zagtiti nadstrujnim relejima u
velikoj mreii. Slifnu situaciju u mreii imamo kad su vodovi zaStibeni
distantnim relejima, iako je vrijeme djelovanja tih releja krabe, jer su
generatori i transformatori normalno zaStibeni nadstrujnom zaStitom. Zbog
toga se u nekim zemljama (USA, SSSR) u vainim rasklopnim postrojenjima izvodi posebna zaStita sabirnica.
B. ZaStita jednostrukih sabirnica
Sabirnice se mogu zagtititi diferencijalnom zagtitom, jer je i u normalnom pogonu i u slufaju kvara izvan StiCenog podrufja zbroj struja
u istim fazama svih odvoda jednak nuli. Taj uvjet nije ispunjen kad
postoji kratki spoj na sabirnicama, odnosno unutar StiCenog podrufja.
I pri zagtiti sabirnica moiemo Stibeno podrufje definirati kao podrufje
medu strujnim transformatorima, na koje je prikljufena diferencijalna
zagtita.
Postoji medutim razlika izmedu diferencijalne zaStite sabirnica i diferencijalne zaitite transformatora. U prvom redu prijenosni omjeri strujnih
transformatora u pojedinim odvodima nisu medusobno jednaki, pa radi
usporedivanja struja moramo upotrijebiti medutransformatore, kako bi se
struje transformirale na medusobno usporedive velifine. Pri odredivanju
prijenosnog omjera medutransformatora mogu se upotrijebiti relacije
(6.3) odnosno (6.4), u ovisnosti o nazivnoj struji releja. Osim toga, u slufaju
kratkog spoja na jednom od vodova, ali izvan Stibenog podrufja, ukupna
struja kratkog spoja protjefe kroz primarni namot strujnog transformatora u tom odvodu, dok kroz strujne transformatore ostalih odvoda protjefe samo dio struje kratkog spoja, Sto izaziva razlifite strujne pogreSke.

matora, jer kad se uzmu pogreike u obzir, di rencija struja (na sl. 7.112)
ne bi bila jednaka nuli.
Za zaStitu jednostrukih sabirnica mogu se upotrijebiti releji s usporedbom magnetskih tokova (sl. 7.82), ali tada je potreban poseban relej
koji djeluje na diferenciju struja (sl. 7.113). Kad bilo u kojem releju
s usporedbom magnetskih tokova (potrebno je n - 1 releja) postane zbroj
tokova dovoljno velik zatvorit ire njegovi kontakti (u ovom sluiraju kontakti se nalaze na suprotnoj strani od one na sl. 7.82) i uzbudit ire svitak

Slika 7.115. ZaHtita dvostrukih sabirnica distantnim relejima

formatori rade bez pogregke) svejedno da li su vodovi prikljuireni na jedan

ili drugi sistem sabirnica. U sluEaju kvara unutar Stiirenog podruEja za
bilo koji sistem sabirnica pojavit ire se diferencija struja. Sve to vrijedi
i onda kad su sabirnice medusobno u sinhronizmu i kad rade u medusobno odvojenim mreiama. Brie 6e djelovati onaj distantni relgj na koji
a;-1..:-,--..;:

ujnujr

Slika 7:114. ZaStita jednostrukih sabirnica s ispravljanjem struja u vodovima

i diferencije struje

pomo6nog releja, koji be otvoriti mirni kontakt. Zbog toga nete doiri do
isklapanja sklopke i pored djelovanja releja kroz koji protjeire diferencija
struja. Sada je dovoljno da proradi samo jedan od releja s usporedbom
magnetskih tokova pa da sprijeEi djelovanje zagtite, Sto je analogno zahtjevu da prorade svi releji na principu vage.
Ispravljanjem struja u pojedinim vodovima i usporedbom sume apsolutnih vriiednosti tih is~ravlienihstruia s niihovom ispravljenom diferencijom (sl. 7.114) mog&e j i postiki selektiinost zagtiti sabirnica. UdeSenje djelovanja releja s obzirom na omjer sume i diferencije struje
postiie se izborom otpora (sl. 7.80).

..-..--

111a1lJL l l a p u 1 1 ,

d..l-l---;
uanlc
u
l ~ d jLA::
nujl

4JC

-..-;-..
--

D~UJCIL

--L:-:--

--

I--::--

11d D ~ U ~ L I I ~ C lid
P
nuJlllld

je

doilo do kvara. Djelovanjem distantnog releja ukljuEuje se napon na

pomokne sabirnice, Eime se uzbuduju pomokni releji za uklapanje krugova
za okidanje sklopaka. Pomo6ni releji prikljuireni su preko kontakata spojenih s rastavljairem, pa ire - premj+/poloiaju rastavljaira - biti uzbudeni
pomoirni releji samo onih odvoda, koji su prikljuireni na sabirnice na
kojima je nastao kvar. Isklapanjem sklopaka preko kojih se napajao kratki
spoj nestat ire diferencija struja, pa drugi distantni relej ne6e ni proraditi,
iako je bio uzbuden.
J o i jednostavnija izvedba prikazana je na sl. 7.116. Upotrebljeni su
nadstrujni releji u svakom odvodu, a njihovo je djelovanje na sklopke

,C. ZaStita dvostrukih sabirnica

Pri izvedbi zaStite dvostrukih i viSestrukih sabirnica treba uzeti u

obzir i Einjenicu da odvodi mogu biti prikljuireni bilo na jedne, bilo na
druge sabirnice, te da u sluiraju kvara na sabirnicama treba isklopiti sanlo
one odvode koji su prikljuEeni na sabirnice na kojima je nastao kratki
spoj.
Na sl. 7.115. prikazana je zaStita dvostrukih sabirnica sa dva distantna
releja, kroz koje protjeire diferencija struja i koji su prikljuireni na naponske transformatore u mjernom polju. Pri odredivanju diferencije struja
uzimaju se u obzir svi odvodi, bez obzira na koje su sabirnice prikljuireni,
jer ire u normalnom pogonu i u sluiraju kvara izvan Stikenog podruirja
diferencija struja biti jednaka nuli (uz pretpostavku da strujni trans-

-:IJ
sklopke

sklopke

mok$

~~4'
sklopke

Slika 7.116. ZaStita dvostrulcih sabirnica nadstrujnim relejima i diferencijalnim relejem

uvjetovano proradom releja kroz koji protjefe diferencija struja. Selektivnost s obzirom na mjesto kvara postiie se uvjetom da do isklapanja
sklopaka dolazi tek nakon Sto prorade oba releja, pa 5re biti iskopEani
samo oni odvodi koji su spojeni na sabirnice na kojima je nastao kratki
spoj.
Treba napomenuti da je stabilizacija diferencijalne zaStite dvostrukih
sabirnica komplicirana, pa se zato ne .izvodi. Zbog toga diferencijalni relej
treba udesiti na relativno visoku struju, kako bi se sprijeEilo pogreSno
djelovanje.

U zaStitna uzemljenja moie se ubrojiti uzemljenje sekundarnih namota

strujnih i naponskih transformatora, uzemljenje dijelova koji u slufaju
kvara mogu doki pod napon i uzemljenja za zaStitu osoblja za vrijeme
rada na visokonaponskim dijelovima postrojenja. Treka vrst uzemljenja

dodirni nqon

7.10. UZEMLJENJE U RASKLOPNOM POSTROJENJU

A. OpCenito o uzemljenju
Pod uzemljenjem razumij evamo vodljivi spoj neke taEke mreie, ili
dijela postrojenja, koje iz bilo kojih razloga moie do6i pod napon, sa
zemljom preko uzemljivaf a.
S obzirom na uloge uzemljenja razlikujemo: pogonsko i zagtitno uzemlj enje i uzemljenje odvodnika prenapona.
Uzemljenje dijela mreie u normalnom pogonu nazivamo pogonskim
uzemljenjem. Tu spada uzemljenje nul-taEke transformatora, svejedno da
li se radi 0 neposrednom ili posrednom uzemljenju; u pogonska uzemljenja ubrajamo i uzemljenje nul-tafke' sloga jednopolnih naponskih transformatora.

Slika 7.119. Definicija dodirnog napona i napona koraka

Slika 7.120. Maksimalno dozvoljeni

dodirni naponi prema njemaEkim
propisima

Slika 7.117. Principijelna

izvedba uzemljenja

Slika 7.118. Potencijal zemlje

i ekvipotencijalne linije oko

cijevnog uzemljivata

ne sluii samo za uzemljenje odvodnika prenapona, vek i za odvodenje

statiEkih naboja, lutajukih struja (u kabelskom plagtu) i sl.
Principijelna izvedba uzemljenja prikazana je na sl. 7.117. Dijelovi
koje treba uzemljiti (potporni izolatori na sl. 7,117) spojeni su vodovima

uzemljenja na sabirni vod uzemljenja, a ovaj preko voda uzemljivafa

na uzemljivaf.

Velitina struje koja protjeEe kroz vodove do uzemljivaEa i kroz Sam

uzemljivaf ovisi o nafinu uzemljenja nul-tafke mreie. Prolazom struje
kroz uzemljivaf , u zemlju dolazi povrSina zemlje pod napon (naravno da
to vrijedi i za slojeve ispod povrsine, ali za zaStitu su vaine pr.ilike na
povrSini zemlje), pa izmedu pojedinih tafaka vlada razlika potencijala.
Oblik i razmak ekvipotencijalnih linija oko uzemljivafa ovisi o obliku
uzemljivafa, o veliEini struje i o specififnom otporu zemlje, dok je napon
uzemljivaEa jednak produktu struje kroz uzernljivaf i otpora uzemljen ja.
Pod otporom uzemljenja razumijevamo otpor zemlje izmedu uzernljivafa

B. Odredivanje otpora uzemljenja i potencijala na povrSini zemlje

Otpor uzemljenja, kako je veC spomenuto, ovisi i o otporu zemlje,

koji je ovisan o sastavu tla, njegovoj vlainosti i temper~turi.Uobifajeno je da se rafuna sa specifiEnim otporom zemlje u Qm, Sto je definirano kao otpor kocke zemlje volumena 1 m3. Red velifine specififnog
otpora zemlje iznosi (Lit. 105)
treset, humus (vlaian)
treset, humus (suh)
sitan, vrlo vlaian pijesak
sitan, suh pijesak
kompaktna stijena, suh beton
Potpuno suha zemlja je izolator. Sloj zemlj e osuSen djelovanjem sunca
i vjetra vlada se pribliino kao izolator. Debljina tako isuSenog sloja ovisi
o klimatskim prilikama. Slifne prilike s obzirom na otpor zemlje imamo
u smrznutom sloju zemlje. Zbog toga uzemljivafe ne treba postavljati
u slojeve koji Ce ljeti biti osuSeni, odnosno zimi smrznuti. Osim toga i
postotak vlage mijenja se s doba godine, pa se specifiEni otpor zemlje
mijenja u vrlo Sirokim granicama. Tek na dubini od 3 m ispod povriine
specifiEni otpor zemlje postaje konstantniji i manje ovisan o atmosferskim prilikama (Lit. 107).

Odredimo najprije prilike kad je uzemljivaf izveden kao cijev ili

Sipka. Izraz za otpor i potencijal zemlje odreduje se na osnovu pretpostavke da se u zemlji, koja se proteie neogranifeno oko uzemljivafa,

Slika 7.121. Maksimalno dozvoljeni

naponi koraka prema njematkim
propisima

i i ~ e k edovoljno udaljene tafke od uzemljiavfa, u kojoj je potencijal zemlje

praktifki jednak nuli. Na sl. 7.118. prikazan je primjer promjene potencijala povrSine zemlje i ekvipotencijalne linije oko cijevnog uzemljivafa.
Pri odredivanju da li je uzemljenjem postignuta dovoljna sigurnost
mjerodavna su dva napona: dodirni napon i napon koraka. Oba napona
su definirana na sl. 7.119. DopuSteni dodirni naponi i naponi koraka u
ovisnosti o trajanju struje kroz uzernljivaf prikazani su prema njemafkim
propisima na sl. 7.120. i 7.121.

Slika 7.122. Poloiaj Stapnog ili

cijevnog uzemljivata za odredivanje potencijala povriine zemlje
i otpora uzemljenja

nalazi izvor stru je iz kojega izvire j ednoliko raspodijeljena struja. Duljina

izvora struje jednaka je 2 1, gdje je 1 duljina uzernljivafa. Ukupna struja
iznosi 2 I, dakle dvostruka struja koja dotjefe uzemljivaEu duljine 1. Ako
os ordinata postavimo u os uzemljivafa, a ishodiSte koordinatnog sistema
u polovinu uzemljivafa, poloiaj uzemljivafa definiran je kao na sl. 7.122.

Iz dijela d 1, na udaljenosti 1 od ishodiSta koordinatnog sistema, izvire

d1
struja 2 1Udaljenost taEke A (sl. 7.122) od elementa d l iznosi

d x 2 (y d 1, iznosi

Potencijal taEke A, zbog struje koja izvire iz elementa

gdje je p specififni otpor zemlje. Izraz (7.168) izlazi iz relacije

gdje su i struja taEkaste elektrode, a r udaljenost promatrane taEke od

elektrode.
Uzimajubi u obzir ukupnu duljinu uzemljivaea, potencijal taEke A
iznosi
d1

cp=21-

-I

Slika 7.123. Ovisnost ln K o m (7.171)

In K = In

Ako potencijal promatramo u ravnini okomito na os y odredujemo

ga iz (7.170) postavljanjem y = 0; ako joS postavimo da je x = ml,
dobivamo

jer je V 1

+ a S 1 1-,a2

kad je a < 1. Odatle slijedi - uzimajubi joS

dZ
u obzir da je -< 1
81
Vrijednosti

In K u ovisnosti o m prikazane su na sl. 7.123.

d
2

iznosi

Potencijal cp, jednak je naponu na promatranom mjestu, u usporedbi

s nekom dovoljno udaljenom taEkom u kojoj je potencijal praktiEki jednak
nuli. Otpor uzemljenja dobiva se kao omjer napona i struje, pa je

Vrijednost korijena moiemo napisati ovako

Otpor R' dobiven je uz pretpostavku da je duljina cijevi 2 i i da se cijela

ta duljina nalazi u zemlji. U stvari se radi o uzemljivafu duljine 1, pa
otpor uzemljenja ima dvostruku vrijednost, kao da je otpor R' sastavljen
od dva jednaka otpora R. Otpor uzemljenja iznosi dakle

Potencijal u sredini cijevi, dakle za y = 0 i za x

= -,

prema (7.170)

R=2R'=-

2nl
36 Visokonaponska rasklopna postrojenja

1,-

41

. . . (7.175b)
561-

gdje su R otpor u omima, e specifiirni otpor u D m , 1 duljina uzemljivaira

u m, a d promjer uzemljivaira takoder u m.
Napon koraka mofemo odrediti kao razliku potencijala na duljini
koraka (S),pa je prema (7.171)

gdje je a

S
Vrijednost logaritama mogu s e odrediti iz dijagrama
1'

sa sl. 7.123. uzimajuiri jednom vrijednost m, a drugi put vrijednost m a,

kao polaznu veliirinu. Najveiri napon koraka dobivamo ako postavimo
m = - d a zam+a=, jer je duljina koraka S = 1 m.
21
21

Potencijal u sredini uzemljivaira

iznosi

pa nakon postavljanja da je

Kad je -uzemljivair izveden kao traka ili uie, prilikom odredivanja

potencijala na povriini zemlje i otpora uzemljenja moiemo pofi od
sl. 7.124. Opet se oko uzemljivaira neograniireno proteie zemlja, te iz

i uz zanemarenje

d2
1
- prema - , dobiva se
41
2

Otpor uzemljenja za cijeli uzernljivair iznosi

-e 1,

21
. . . (7.181)
d
2n1
a uzduinim dijeljenjem uzemljivaira, Lto odgovara uzemljivaru ukopanom uz samu povriinu zemlje, otpor uzemljenja postaje
Rf=

Slika 7.124. Poloiaj trakastog uzemljivaEa za odredivanje potencijala povrSine zemlje i otpora
uzemljenja

U praksi se uzernljivair od trake ili uieta postavlja ispod povrSine

zemlje, pod slojem koji se smrzava zimi, odnosno prosduje Ijeti. Da

njega izvire struja 2 1 . Potencijal tarke A zbog struje iz elementa d l

iznosi

Integriranjem od - - do
2

1
+dobiva se
2

Slika 7.125. Poloiaj trakastog uzemljivaEa za odredivanje otpora

uzemljenja

bismo odredili potencijal, pretpostavimo da postoji zrcalno postavljen

uzemljivair, s tim da je linija povrSine zemlje os simetrije (sl. 7.125).
Da odredimo otpor uzemljenja, izrairunajmo potencijal tairke P u sredini
uzemljivaira. Za to treba zbrojiti djelovanja struje u uzemljivairu i u
563

njegovoj zrcalnoj slici. Potencijal radi struje u samom uzemljivafu odreden je relacijom (7.180), uz napomenu da kroz uzemljiva? ne tefe struja
2 I, ve6 samo struja I. Djelovanje struje u elementu d 1. zrcnlne slike
uzemljivafa odredeno je relacijom

Integracijom u granicama od

1
do
2

- -

1
- dolazi se do u k u ~ n o g
2

potencijala tafke radi struje u zrcalnoj slici uzemljivafa. Zbrajanjem

se dobiva ukupni potencijal tafke P

Dijeljenj.em sa strujom I dobiva se otpor uzemljenja, koji se sastoji od

dva Elana: prvi je jednak otporu R', jer se sada radi o punom presjeku
uzernljivafa. Drugi Elan predstavlja utjecaj ukopanja uzemljivafa. Pri
odredivanju otpora uzemljenja i u ovom se slufaju moie upotrijebiti
dijagram sa sl. -7.123. Tada izraz za otpor uzemljenja glasi

gdje je

. . . (7.186)

m=-4h
1

Da se odredi potencijal na povrSini zemlje, moie se pofi od sl. 7.126.

Pomofu nje se lako odreduje potencijal okomito na smjer uzernljivafa
i to upravo u njegovoj sredini (tafka A) i potencijal u produljenju uzemljivafa (tafka B). U prvom sluEaju - okomitp na uzemljivaf - potencijal
povrSine zemlje odreduje se kao zbroj djelovanja uzemljivaEa i njegove
zrcalne slike, s time da su ta dva djelovanja medusobno jednaka. Ako
prepostavimo da kroz svaki uzemljivaf tefe struja I, djelovanjem struje
u elementu d I dolazi se do potencijala

1
odakle se integriranjem u granicama od - -do
2

1
+dobiva
2

Slika 7.126. Odredivanje potencijala na povriini zernlje okornito

na uzernljivat u polovini duljine uzernljivaEa (A) i u smjeru
uzemljivara (B)

I ovaj izraz moiemo odrediti pomofu dijagrama sa sl. 7.123, ako za m

postavimo

Uz iste pretpostavke za tafku B u smjeru uzernljivafa imamo

pa nakon integriranja u granicama od 0 do 1 dobivamo

U vefim postrojenjima nije dovoljno postaviti pojedinafan uzemljivaf, vek se to izvodi sa viSe rnedusobno spojenih uzemljivafa. U nekim
j ednostavnijim slufa jevima mogube je provesti tafniji raf un, iako se
vek p'ri neSto vefem broju uzernljivafa dolazi do mnogo jednadibi. To
vrijedi za uzemljenje s istim tipom uzernljivafa (samo cijevni ili samo
trakasti), dok je proraEun pri raznim tipovima uzernljivafa praktifki
nemoguk. Tada se rafuna jednom samo za cijevne, a drugi put samo
za trakaste uzemljivafe, pa se kao otpor uzemljenja uzima manja vrijednost. Radi zajednifkog djelovanja ukupni otpor neito je manji od izra-

Eunatog.

Postupak pri odredivanju otpora uzemljenja prikazat Cemo na sastavljenom uzemljivaEu, koji se sastoji od n paralelnih traka (sl. 7.127) poloienih zemlju neposredno uz povrSinu, jer se utjecaj normalne dllbine
ukopavanja (oko 1 m) moie zanemariti radi velike povrgine koju pokrivaju
trake uzemljivalia. U tom se sluEaju zrcalno postavljeni uzemljivaE nalazi
neposredno poloien na uzemljivaf. Tako spojen uzemljivai: vodi dvostruku struju (2 1). Potencijal uzemljivaEa (1) kroz . koji protjeEe struja

(P =

I, k,,,

+ I, k2n+ I, kBn+ . . . $: I n - , k ,,,-,),, + f, k,,,,

Pri simetriEnom razmjegtaju traka postoji i simetriEnost raspodjele struja,

pa je I, = I,; I, = In-, itd. Osim toga postoje jednakosti k,, = k,, =
- ... - k,,, te jednakosti k,, = k,,, k,, = k,, ili opbenito kik = klii,
n

pa se od n dolazi na - jednadiba. Kad uzmemo sve to u obzir, sistem

2
jednadiba glasi

Slika 7.127. Sastavljeni uzemljivaE od n trakastih

uzemljivafa

2 I, odreden je kao zbroj djelovanja struje u samom njemu i djelovanja

svih ostalih uzemljivafa. Potencijal radi struje u promatranom uzemljivaEu odreden je relacijom (7.180), pa je
401, = 2 I,

2nl

21

ln - = I, k,,
d

Iz tih jednadiba moie se odrediti struja u svakoj traci. Struja se dobiva

u obliku
. . . (7.197)
I k = Qk (P
dok je ukupna struja

pa je otpor uzemljenja

. . . (7.192)

(Indeksi 11 znaEe da se radi o potencijalu trake 1 radi struje u istoj traci.)

Potencijal uzemljivaEa (1) radi struje u k-toj traci odreduje se prema
drugom Elanu izraza (7.184)

gdje je

U (7.194) ak, jest udaljenost izmedu prve i k-te trake, koja je jednaka
(k - 1) a kad se radi o medusobno jednako udaljenim trakama. Relacijama
(7.192) i (7.193) definirana je vrijednost koeficijenata k,, i kkl, koje Cemo
u daljem razmatranju upotrebljavati zbog pojednostavnjenja. Zbrajanjem djelovanja struja u svim trakarna dobiva se potencijal za svaku
traku, pa se na taj naEin dobiva onoliko jednadiba koliko ima traka.
Pri tome treba uzeti u obzir da su sve trake medusobno spojene, pa
uz dovoljno dimenzioniran dovod moie se raEunati da su sve trake na
istom potencijalu. Prema tome postoji slijedeki sistem jednadiba

Potencijal taPke B (sl. 7.127) u simetrali sastavljenog uzemljivaf a okomitoj na trake odreduje se prema relaciji (7.178), ako se postavi x = 0
i y = bl,, gdje je bk udaljenost taEke za koju traiimo potencijal od
k-te trake. Uzimajuki u obzir sve trake, potencijal promatrane taEke
odreduje se iz relacije

gdje je

Da bismo ukazali na primjenu izvedenih formula, odredimo otpor

uzemljenja uzemljivafa sastavljenog od 6 uieta promjera d = 10 mm,
duljine 1 = 40 m, medusobne udaljenosti a = 6 m (sl. 7.128). Kad

a potencij a1 promatranog uzemljivafa radi struje u k-tom uzemljivafu

prema (7.171)

Formula za R tafno vrijedi za raspored uzemljivafa unutar kvadrata, tj.

0,2 1
kad je (n - 1) a = 1. Npr. pri dvije paralelne trake s razmakom a
formula (7.209) daje oko 25O/o veki otpor uzemljenja od onoga koji se
stvarno pojavljuje. Odredivanje tako jednostavnog uzemljenja lako je
prema veb navedenim formulama.

gdje je
a,,
mh1 = -

. . . (7.205)

U (7.205,) je a,+, udaljenost izmedu cijevi (1) i cijevi (k), dok je 1 duljina
cijevi. Poznavajuti koeficijente k, otpor uzemljenja i potencijal na povrSini zemlje odreduju se na vet opisani nafin.
Cijevni uzemljivafi mogu se izvesti tako da su svi smjeSteni na krugu
u vrhovima pravilnog mnogokuta. U tom su slufaju struje u svim cijevima medusobno jednake, Eime proraPun postaje znatno jednostavniji.
Tada potencijal svakog uzemljivafa iznosi

gdje su n broj uzemljivafa, a mi,., omjer definiran relacijom (7.205). Pri

odredivanju potencijala bilo koje taPke na povrSini zemlje moie se poei
od relacije (7.204), s tim da se mjesto mkl postavi omjer mi;, koji je definiran relacijom
Slika 7.130. Sirnetrirni raspored cijevnih
uzem1jivai.a

gdje je bk udaljenost promatrane tafke od k-tog uzemljivafa. Uzimajubi

u obzir utjecaj svih uzemljivafa, potencijal promatrane tafke iznosi

TABLICA 7.1.

Pribliina raspodjela struja u trakastim, paralelno postavljenim

uzemljivaEima, n ovisnosti o ukupnom broju traka
(udaljenost medu trakama 0,l do 0,2 duljine trake)

Osim toga, moguCe je provesti pribliian prorafun uzemljenja. Otpor

uzemljenja paralelno poloienih uzernljivafa u dubinj od oko 1 m (duljina
pojedine trake 1 m, medusobni razmak a m, s tim da je --a _< 0,2) moie
1 se pribliino odrediti iz formule

1.
2.
3.
4.
5.
6.

gdje F u m2 povrSina pokrivena uzemljivaEem. Za n paralelnih traka

s jednakim medusobnim razmacima a povrSina F odreduje se iz formule

F = (n-1)a1
570

. . . (7.210)

Ukupni broj u z e m l j i v a r a

Redni broj
uzemlj ivara

7.

50
50

36
28
36

28
22
22
28

24
18
16
18
21

21
15
14
14
15

19
14
12
10
12

17
13
11
9
9

9.
10.

14

10
9
8
9

8.

:: Ill

13
17

10
12
15

9,5
8
7.5
7,5
8
9.5
11
14

Pri odredivanju potencijala potrebno je, nadalje, poznavati struje u

pojedinim uzemljivaEima. To je moguCe odrediti na veC opisani naEin.
Pribliina raspodjela struje u procentima od ukupne struje moie se odrea = 0,l do 0,2. Kad poznajemo struje
diti iz tab. 7.1. koja vrijedi za omjer -

Radi medusobnog utjecaja, otpor Eetiriju uzemljivaEa neCe biti jednak

Eetvrtini otpora jednog od njih, pa dopuStenu struju kroz svaki od uzemljivaEa treba mnoiiti s korekcionim faktorom 0,85, ako razmak medu
uzemljivaEima iznosi pribliino dvostruku duljinu uzern1jivai.a. UzimajuCi
u obzir spomenuti korekcioni faktor, potrebno je uzemljivaEa

u pojedinim uiemljivaEima, potencijal na povriini zemlje odredujemo

prema (7.200).
Duljina i broj cijevnih uzemljivaea, koji dolaze u obzir za transformatorske stanice niieg napona i one viSeg napona, ako imaju izoliranu nultaEku ili nul-tafku transformatora uzemljenu preko priguSnice, mofe se
pribliino odrediti prema dijagramu sa sl. 7.131. Potreban otpor uzemljenja u ovisnosti o struji (lijevi dio dijagrama) odreden je uz zahtjev da
napon uzemljivaEa ne bude veCi od 125 V, Sto traie njemaEki propisi za
postrojenja koja nemaju neposredno uzemljenu nul-taEku. Desni dio dija-

Svaki proraEun uzemljenja samo je pribliian, jer se provodi uz izvjesna zanemarenja i uz ,pretpostavku konstantnog specifiEnog otpora zemlje,
Sto normalno nije ispunjeno. Zbog toga je izvedeno uzemljenje potrebno
mjerenjem kontrolirati, pa ga eventualno poboljiati ako ne zadovoliava
uvjetima.
C. Izvedba uzemljivara i vodova za tuemljenje

grama prikazuje ovisnost otpora uzemljenja o duljini uzemljivaEa, prema

(7.175b), za razliEite specifiEne otpore tla. Upotrebu dijagrama prikazat
Cemo na primjeru. Neka struja zemnog spoja iznosi I = 20 A, pa je potreban otpor uzemljenja R = 6,l Q. Uz specifiEni otpor tla e = 100 Qm,
potrebna duljina cijevnog uzemljivaEa jest 1 = 18 m, kad bi se postavio
samo jedan uzemljivaE. Tako dug uzemljivaE neCe biti normalno moguCe
izvesti, odnosno izvedba tako dugog uzemljivaEa bila bi skupa. Zbog toga
se izvode uzernljivaEi manje duljine. Neka smo se, s obzirom na moguCnost zabijanja cijevi, odluEili na maksimalnu duljinu uzemljivaEa 1, = 4 m.
Ako nema medusobnog utjecaja medu uzemljivafima, t e ako napon na
uzemljivaEu ne smije biti veCi od 125 V, kroz svaki od njih moCi Ce protjecati struja I, = 5,6 A. Prema tome bit Ce dovoljno n = 4 uzemljivaEa

Izvedba ploEastih uzemljivaEa viSe se praktirki ne upotrebljava, jer

s e isti rezultat moie postiCi sa cijevnim i trakastim uzemljivaEima, a uz
manji potroSak metala.
Cijevni uzemljivaEi izvode se od pocinEanih cijevi 1" do 2", od pocinEanog okruglog ieljeza (Stapni uzem1jivai.i) promjera I", a u novije vrijeme i od pocinEanih Sipki kriinog presjeka, Sto olakSava zabijanje. Otpor
uzemljenja izvedenog Sipkama kriinog presjeka za oko 7010 je veCi od
otpora uzemljenja cijevima istog vanjskog promjera, zbog medusobnog
djelovanja izdanaka Stapova kriinog profila. Duljina cijevnih i Stapnih
uzemljivaEa ovisi u prvom redu o moguknosti zabijanja, dakle o svojstvima
zemljiita. Da se taj utjecaj smanji, izvode se posebne konstrukcije uzemljivaEa koji se sastavljaju nakon zabijanja dijela uzemljivaEa.
Trakasti uzemljivaEi prave se od pociniranih ieljeznih traka presjeka
od 100 mmz, a najmanje debljine od 3 mm. Postavljaju se u dubini od oko
1 m (ispod dubine smrzavanja i sugenja), da bi se smanjili troSkovi.
Postavljanje uzemljivaEa od uieta ne preporutuje se, jer je tada povrSina izloiena agresivnom utjecaju zemljiSta znatno veCa.
UzemljivaEi od bakra stavljaju se tam0 gdje su velike struje zemnog
spoja, zbog moguhnosti veCeg opterehenja, a aluminijski tam0 gdje se zbog
agresivnosti tla drugi materijali ne mogu upotrijebiti.
Vodovi za uzemljenje i sabirni vodovi i z v d e se od pocinEanog ieljeza
(najmanji presjek 50 mm2), bakra (najmanji presjek 16 mmz) i aluminija
(najmanji presjek 35 mm". Presjek vodova za uzemljenje treba odabrati
prema struji koja se moie pojaviti u sluEaju kvara.
VeliEina struje zemnog spoja u mreiama s izoliranom nul-taEkom ovisi
o duljini galvanski spojenih vodova ili kabela sa sabirnicama transformatorske stanice. VeliEina struje po km zraEnog voda moie se pribliino odrediti iz slijedebih formula
jednostruki vod bez zemnog uieta

U1

Iz = ---450 A

jednostruki vod sa zemnim uietom

IZ

dvostruki vod sa zemnim uietom

IZ

TABLICA 1.4.

U1 A

Struje zemnog spoja za jednoiilni uljni kabel u A F m

350

==

Napon

Presjek
mmr

400
gdje su U linijski napon u kV, a 1 duljina voda u km. Podaci o struji
zemnog spoja za kabele navedeni su u tabl. 7.2, 7.3. i 7.4. Sabirni vod uzemljenja dimenzionira se zbog sigurnosti na dvostruku struju zemnog spoja,
dok je za ostale vodove mjerodavna struja zemnog spoja.
U mreiama s neposredno uzemljenom nul-taEkom presjek vodova
uzemljenja treba odabrati prema struji jednopolnog kratkog spoja.

50
70
95
120
150
185
240
300
400
500

TABLICA 1.2.

Struje zemnog spoja za normatni kabel u A/km

'

45 kV

60 kV

110 kV

220, kV

7,20
8,46
9,06
9,54
10,05
10,50
11,40
12,24
13,50

9,OO
9,45
10,59
11,lO
11,70
12,54
13.38
14,70

13.20
14,40
15,OO
15,60
16,80
18,OO
19,50
20,70

24,OO
24,OO
24,OO
24,60
26,40

Nazivni napon

Presjek

mm?

6 kV

3 X 10
3 X 16
3 X 25
3 X 35
3 X 50
3 X 70
3 X 95
3 X 120
3 X 150
3 X 185
3 X 240
3 X 300

0,40
0,45
0,60
0.65
0,71
0,78
0,87
0,96
1,06
1,20
1,33
1,49

10 kV

15 kV

0.62
0,73
0,78
0,98
1,12
1,20
1,30
1.41
1,50
1,61
1,78
1,94

TABLICA 7.5.

20 kV

0,87
0,95
1,03
1,22
1,36
1,50
1,60
1,77
1,90
2,lO

1,20
1,31
1,42
1,67
1,81
1,96
2,lO
2,25
2.50

DopuStene struje optere6enja za vodove uzemljenja

Presjek
mm2
16
25
35
50
70
100
200

Trajno dopuitena struja u A

Fe

100
175
200
300

Al

160
200
250

Cu
150
200
250
350

DopuStena struja kroz 1 s u kA

Fe

A1

3,O
4,5
6,O
12,5

2,s
3,5
5,O
7.0
10iO
20,O

Cu
2,s
4,O
535
8,O
11,5
16,O
32.5

TABLICA 1.3.

Struje zemnog spoja za H-kabel u A/km

Napon

Presjek

rnm2
3 X 16
3 X 25
3 X 35
3 X 50
3 x 70
3 X 95
3 X 120
3 X 150
3 X 185
3 x 240
3 X 300

15 kV

20 kV

30 kV

1,63
1,88
2.08
2,40
2.77
2,97
3,27
3,54
3,87
4,32
4,70

2.18
2.45
2,83
3,27
3,50
3,80
4,lO
4,50
4,95
5,55

3,lO
3,60
4.00
4,23
4,65
5.00
5,40
5,94
6,54

U tab. 7.5. navedene su dopuitene struje za pojedine presjeke. Navedeni su podaci o trajno dopuitenirn strujama (za mreie s izoliranom nultaEkom i za mreie s uzemljenjem preko priguinice) i o dopuitenim strujama za vrijeme 1 sekunde (za mreie s direktno uzemljenom nul-taEkom).
Odredivanje dopuitene struje za druga vremena trajanja vrSi se na isti
nafin kao za sabirnice i strujne transformatore.
P r i izvedbi zaititnog uzemljenja treba voditi raEuna o slijedekem:
Uzemljiti sve metalne dijelove koji u normalnom pogonu nisu pod
naponom, a mogu pod njega dofi u sluEaju kvara bilo radi direkt~log
dodira, bilo radi preskoka luka.
RuEna kola i sliEne uredaje za upravljanje ne treba posebno uzemljivati, ako su s uzemljenim aparatom galvanski vezani. Ako pak kao veza
izmedu ruEnog kola i aparata sluii lanac, uie, osovina ili sl., Sto moie
doki u dodir s elektriEnim lukom, potrebno je i ruEno kolo i sliEne uredaje
uzemljiti.

Treba uzemljiti jednu od sekundarnih stezaljki strujnih transformatora. UobiEajeno je da se uzemljuje stezaljka na strani Stikenog dijela
postrojenja, odnosno na strani dijela postrojenja za koje strujni transformator vrSi mjerenje.
Treba uzemljiti jednu od sekundarnih stezaljki dvopolno izoliranih
naponskih transfbrmatora. Treba voditi raEuna o tome, da u rasklopnom
postrojenju budu na svim naponskim transformatorima uzemljene stezaljke koje odgovaraju istoj fazi, jer bi inaEe moglo doCi do dvostrukog
zemnog spoja. U slogu jednopolno izoliranih naponskih transformatora
dovoljno je uzemljiti nul-taEku, ako naponski transformatori ne sluie sinhronizaciji. Ako s e medutim preko naponskih transformatora vrSi kontrola sinhronizma, uzemljuje se jedna faza na niskonaponskoj strani, ali
na svim slogovima naponskih transformatora ista faza.
Za uzemljenje aparata koji su smjeSteni na ieljeznoj konstrukciji ili
ieljeznim stalcima moie se upotrijebiti sama ieljezna konstrukcija ili
stalak, ali samo onda ako su spojevi na konstrukciji zavareni ili tako spojeni vijcima, da postoji dobra i sigurna galvanska veza.
Armatura u ieljezno-betonskoj konstrukciji moie posluiiti kao vod
za uzemljenje, ako armatura ima dovoljan presjek, te ako je zavarivanjem
ili vijcima osigurana dobra galvanska veza.
Dijelovi koje treba uzemljiti moraju biti spojeni s uzemljivaEem neposredno ili preko sabirnog voda. Ne smiju se, medutim, dijelovi koje trebz
uzemljiti spajati u seriju.

OSMO POGLAVLJE

POMOCNI STRUJNI KRUGOVI

I POMOCNI UREDAJI
8.1. KONTAKTI I POMOCNI RELEJI
Osim glavnih strujnih krugova, onih za mjerenje i zaStitu, u rasklopnim postrojenjima postoji niz pomoknih strujnih krugova, koji sluie za
upravljanje, signalizaciju i blokiranje. Da bi rasklopno postrojenje ispravno funkcioniralo u pogledu zaStite i upravljanja, od velike su vainosti
dobro projektirani, izvedeni i uzdriavani pomoCni strujni krugovi.

#>
/(on;

Slika 8.1. Automatski i poluautomatski kontakti pomoCnih strujnih krugova

konluX/ s ou/bmalsk,m

vmcb~km
~p&elnipo.bio/

/zb/in,'h(on/ok/ s uu/omc&.k,m
vmhnjem u sredn/i'poich;

Uz pomoCne strujne krugove izvode se i posebne izvedbe kontakata,

Eiji su simboli prikazani na sl. 8.1. Tu spadaju kontakti s ruEnim i automatskim vrakanjem u poEetni poloiaj, t e izbirni kontakti s automatslrim
vrakailjem u srednji poloiaj. Pod poluautomatskim kontaktima razumijevamo one koji se ruEno vraCaju LI poPetni poloiaj.
Za posredovanje pri prijenosu impulsa zaStitnih releja na uredaje za
upravljanje i signalizaciju upotrebl javaju se pomokni releji, jer kontakti
zaStitilih releja (radi potrebne osjetljivosti) nisu tako izvedeni da bi mogli
37 Visokonaponska rasklopna postrojenja

577

izdriati potrebne struje (npr. za isklapanje i uklapanje sklopke), niti imaju

(zbog istog razloga) dovoljno kontakata da bi mogli izvrSiti potreban
broj radnji. L
Prema tomel_a3moC_nL$-re1ejem povekava ae, uklopna (odnosno isklopna) snaga zaStitnog releja, uz istovremeno povefanje broja
' p o m t h i h s t r u j n i h krugova na koje treba da djeluje zaStitni relej.
.Aka jepotrebno izvodi se pomo6ni relej s optiEkom signalizacijom, da
bi se moglo ustanoviti koji je od njih djelovao.
Radi ilustracije prikaiimo jednu od izvedaba pomofnih releja koji
ima .padalicu (kao optifki signal), jedan poluautomatski, dva automatska
i jedan prolazni kontakt (sl. 8.2). Padalica ima na prednjoj strani tri razliEito oznacena polja, od kojih je samo jedno vidljivo kroz otvor na kuCiStu
releja. Padalica je spojena s ,kotvom releja, pa kad svitak, releja nije
uzbuden, kroz otvor na ku6iStu releja vidi se crno polje (sl. 8.2). Treba
6

13914fO

Ako je u meduvremenu - izmedu uzbude svitka i potvrctivanja - prekinut dovod struje uzbudnom svitku, padalica 6e se potvrdivanjem (kvitiranjem) postaviti tako da be se na otvoru pojaviti crno polje, kao u
pofetnom poloiaju. To 6e se dogoditi i kad nakon potvrdivanja dode do
prekida dovoda struje uzbudnom svitku.
I

f 3 9 1 4 R C .

7 3

7 3

Slika 8.4. Shema spoja (prikazana na dva narina) i pokazivanje padalice pomoknog releja - poloiaj nakon
potvrde (kvitiranja)

Slika 8.2. Shema spoja (prikazana na dva narina) i pokazivanje padalice pomofnog releja - normalni poloiaj
(neuzbudeni svitak)

Slika 8.3. Shema spoja (prikazana na dva naeina) i pokazivanje padalice pomofnog releja - poloiaj neposredno
nakon djelovanja

napomenuti da je crno obojeno i kuCiSte releja, pa se polje padalice n e

opaia. Kad se svitak uzbudi i privufe kotvu, padalica se postavi tako
da se kroz otvor na kuCiStu vidi bijelo polje s crvenom crtom u sredini
(sl. 8.3). U tom poloiaju ostaje padalica sve dok se pritiskom na dugme
ne potvrdi (kvitira) relej. Potvrdom releja padalica se postavlja tako da
f e se na otvoru pojaviti bijelo polje, Sto znaEi da je svitak joS uzbuden.

Poluautomatski kontakt vezan je s dijelom koji se pomiEe nakon

uzbude svitka, a vraCa se u poEetni poloiaj kvitiranjem. Potvrdivanjem
se dakle prekida strujni krug (zatvoren preko kontakata 5 i 3), koji je
nakon uzbude svitka zatvorio poluautomatski kontakt. Takvi kontakti
koriste se za one strujne krugove koje ielimo imati ukljuEene od trenutka
djelovanja releja do potvrde releja npr. za akustiEku ili optifku signalizaciju njegova djelovanja.

Slika 8.5. Shema releja

s padalicom (signalni re-

Automatski kontakti zatvaraju se pomakom kotve i ostaju zatvoreni

sve do prekida struje kroz uzbudni svitak. Mogu se upotrijebiti npr. za
isklapanje sklopke.
Prolaznim kontaktom kratkotrajno se zatvara strujni krug pomakom
kotve, a vraha se u poEetni poloiaj potvrdom releja. Kratkotrajno zatva-

fl

1:; I

I
11

li i
jll

ill

ranje strujnog kruga dovoljno je da bi proradio neki drugi relej. Takav

se kontakt normalno upotrebljava za akustitku signalizaciju (truba).
Naravno da se pomofni releji izvode i bez signalizacije djelovanja
i s raznim brojem i raznim vrstama kontakata.
Osim u kombinaciji s pomoCnim relejem, izvodi se posebno relej
s padalicom (signalni relej). Jedna od takvih izvedaba prikazana je na
sl. 8.5. Padalica G ima tri polja: crveno, bijelo i crveno-bijelo. Na otvoru
releja, kad on nije uzbuden, vidi se bijelo polje. Kad zaStitni relej proradi
i zatvori kontakt D, uzbudit Ce se svitak A koji Ce povuCi polugu padalice
i zatvoriti lrontakte trube H. Na otvoru releja pokazat Ce se crveno polje.
Signal trube upozqrit Ce osoblje da je doglo do neke promjene, a crvenim
poljem bit Ce oznaEeno mjesto te promjene. Pritiskom na dugme F pomaknut Ce se kontakt C na desno, Sto Ce prekinuti strujni krug svitka A,
a zatvoriti strujni krug svitka B, koji Ce sada privuCi polugu padalice,
pa Ce se na otvoru pokazati crveno-bijelo polje. Takvo stanje ostat Ce sve
dok je zatvoren kontakt D. Otvaranjem kontakta D vraCaju se padalica
i kontakt C u poEetni poloiaj. Kontakt E sluii za kontrolno ispitivanje
spremnosti releja za djelovanje.

MehaniEki impuls za isklapanje daje primarni relej, dok u sluEaju

upotrebe sekundarnih releja uvijek imamo elektriEni impuls. Prema tome
tada se moie sklopka isklopiti i iz daljine, za Sto je dovoljno zatvoriti
strujni krug za isklapanje.
Nasuprot tome uklapanje se moie vrSiti i samo rutno. Takav naEin
pogona, medutim, dolazi u obzir samo za manje sklopke, jer za veCe
je potrebna znatna snaga za uklapanje i natezanje pera. Zbog toga se
u velikoj veCini sluEajeva uklapanje vrSi magnetskim, pneumatslrim ili
motornim pogonom.
Uklapanje magnetom ne vrSi se neposredno tipkalom (radni kontakt
s automatskim vraCanjem u poEetni poloiaj), nego preko sklopnika (sl. 8.6)
koji ukljuEuje i iskljuEuje svitakza uklapanje. Upotreba sklopnika neophodna je, jer je za uklapanje magnetom potrebna velika struja, pa bi
bez sklopnika kontakti tipkala bili preopterekeni. -Na_+..8,6. prikazano
je stanje pri isklopljenoj sklopci. x i s k o m na tipkalo uzbuduje s e svitak
PIsklopnika, koji zatvara kontakt skXpXika--preko kojegase..zatvaraju
strujni krugovi za magnetski pogon sklopke (uz) i svitak S. Nakon uklapanja sklopke svitak S vraCa sklop,nik u poEetni poloiaj. Istodobno s uklapanjem sklopke svitak U, nateie pero (P), pa je sklopka odmah spremna

8.2. POMOCNI STRUJNI KRUGOVI SKLOPKE

A. Pogon za upravljanje

Sklopka po svojoj funkciji mora imati uredaj za automatsko isklapanje. Impuls za djelovanje tog uredaja daje se mehaniEki ili elektrifki,
ali se isklapanje vrSi energijom akumuliranom u peru (za vrijeme uklapanja) ili u komprimiranom zraku. Akumuliranje energije za isklapanje
neophodno je potrebno da se osigura isklapanje sklopke u svakom slufaju.
U slueaju nufde moie se i ruEno dati impuls za isklapanje sklopke, ako
je veC ranije akumulirana energija za isklapanje.
Slika 8.7. Shema spoja upravljanja sklopke komprimiranim zrakom (samo uklapanje, isklapanje perom)

Slika 8.6. Shema spoja upravljanja sklopke.

magnetskim pogonoln

za isklapanje. Dovoljno je uzbuditi svitak I pritiskom na isto tipkalo, da

bi se oslobodio zapor koji ne dopuSta otvaranje sklopke.
Na sl. 8.7, ulogu svitka U, preuzima cilindar sa stapom za pogon s komprimii-anim zrakom, pomoCu ko'jega se vrSi uklapanje, s istodobnim natezanjem pera. Isklapanje vrSi pero nakon oslobodenja zapora. Svitak za
uklapanje (U) otvara ventil za dovod komprimiranog zraka u cilindar.
I za uklapanje i za isklapanje moie se upotrijebiti komprimirani zrak
(sl. 8 4 , pa tada nije potrebno pero za isklapanje, jer je u komprimiranom
zraku akumulirana potrebna energija.
Upotreba motornog pogona treba dva pera: za uklapanje (P,) i za
isklapanje (P,). Na sl. 8.9. prikazan je takav pogon neposredno nakon
isklapanja sklopke, kad se preko kontakata mehaniEki vezanih s osovinom
motora ukljufuje istosmjerni motor, koji nateie pero P,. Kad je pero P,

!
I

I
nategnuto prekida se dovod struje motoru i per0 je spremno za uklapanje,
koje se vrSi oslobadanjem zapora pomoku svitka U. Uklapanje se dakle

vrii akumuliranom energjjom pera P,, koje istodobno nateie pero PI

za isklapanje. Motor je prikljuEen na bateriju preko zaititne sklopke.
Takav naEin pogona moguhe je izvesti i za ruEni pogon. Tada se rufno,
preko pogodno 'izvedenog prijenosa, navija pero za uklapanje (P,), Sto
svakako znatno dulje traje nego uz upotrebu motora.

I
- Slika 8.8. Shema spoja upravljanja sklopke
komprimiranim zrakom

B. Sheme spoja upravljanja

Kao uredaj za upravljanje moie posluiiti sklopka s izbirnim kontaktom (sl. 8.10), tipkalo (sl. 8.11) i komandno-potvrdna sklopka, koja he
biti opisana u poglavlju o povratnom javljanju.

Slika 8.10. Strujna shema upravljanja sklopkom pomoCu

izbirne sklopke

Slika 8.11. Strujna shema upravljanja sklopkom pomoCu tipkala

U svim sluEajevima strujni krugovi svitaka za upravljanje spojeni

su preko kontakata na signalnoj sklopki, koja je mehaniEki povezana
s osovinom sklopke. Spajanje preko kontakata signalne sklopke onemoguhuje ukljuEivanje svitka za uklapanje kad je sklopka uklopljena (sl. 8.10).
Osim toga spajanjem preko kontakata signalne sklopke omoguteno je
(sl. 8.11) da se istom operacijom (pritiskom na tipkalo) izvrSi i uklapanje
i isklapanje.
. Sheme na sl. 8.10.
- ---i 8.11. zapravo su strujne sheme spoja pogona za
u'prZVljZiiij6, te one na pojednostavnjen naEin prikazuju sheme djelovanja,
bez obzira o kakvom se pogonu za upravljanje radi.

Slika 8.9. Shema spoja upravljanja sklopke motornim

pogonom

Koji Ce se od pogona upotrijebiti ovisi u prvom redu o tome da li

ee se u rasklopno postrojenje postaviti pneumatske sklopke ili neki drugi
tip sklopaka.. Ako se postave pneumatske sklopke, najpovoljnije je izvesti
.pogon s komprimiranim zrakom, jer su za gaSenje luka potrebni kompresorski uredaj i razvod zraka. Ako se postavljaju sklopke ostalih izvedaba, treba detaljnije prouEiti pitanje izbora pogona sklopaka i rastavIjaEa, pa se odluEiti za jedan od opisanih naEina pogona. Treba spomenuti
da magnetski pogon dolazi u obzir najEeSCe za manje sklopke i manja
rasklopna postrojenja.

Slika 8.12. Jednopolno (a) i dvopolno (b) prekidanje strujnih

krugova za upravljanje

'

Da se izbjegne opasnost krivog djelovanja zbog premoStenja kontakata

tipkala, upotrebljava se dvostruko prekidanje strujnih krugova (sl. 8.12b).
Normalno se uzemljuje jedan pol akumulatorske baterije, pa ire u sluiraju
zemnog spoja kao na sl. 8.12a doiri do uklapanja (ako je sklopka isklopljena), odnosno do isklapanja sklopke (ako je uklopljenja) i bez pritiska
na tipkalo. Dvostrukim prekidanjem strujnih krugova - izvedenim kao
na sl. 8.12b - do pogreSnog djelovanja neire dolaziti ni u sluiraju zemnog
spoja na instalaciji. Treba naglasiti da su kontakti tipkala medusobno
mehaniEki spojeni (na Sto ukazuje crtkana linija koja spaja tipkala).

ObiEno se upotrebljavaju slijedeiri naEini povratnog javljanja:

a) Pomoiru dvije iarulje (sl. 8.14), od kojih jedna (obiirno crvena)
svijetli kad je sklopka ukljuirena, a druga (obiEno zelena) kad je iskljufena.
Ukoliko ne gori nijedna od ?arulja, znak je da je barem jedna pregorjela.
Ovaj naEin nalaziino samo u starijim postrojenjirna.
b) Pomoiru pokazivaEa poloZaja (sl. 8.15). Takav pokaPvaE se sastoji
od metalne okrugle ploirice i dva elektromagneta, koji su medusobno
okomito postavljeni. Obojena linija na ploEici postavi se okomito (ako je
sklopka ukljuirena) ili horizontalno (ako je iskljuirena). Ukoliko nestane
napona u strujnom krugu elektromagneta, djelovanjem pera ploirica ire
se postaviti tako da obojena linija zatvara kut od oko 45O s horizontalom.
c) Sa komandno-potvrdnom sklopkom. U tu svrhu upotrebljavaju se
sklopke posebne konstrukcije, koje nazivamo komandno-potvrdnim sklopkama, jer sluie ne samo za povratno javljanje (potvrdivanje izvrSene
komande), vet i za upravljanje.

Slika 8.13. Jednopolno (a) i dvopolno (b) prekidanje strujnih krugova za

upravljanje s tipkalom i kontaktima zaStite

Isti svici za upravljanje sluie za pogon sklopke i u sluiraju djelovanja

za8tite. Zbog toga se paralelno s tipkalom (ili izbirnim kontaktom) spajaju
i kontakti zaStitnog releja, odnosno kontakti pomoirnog releja, ako zaStita
ne djeluje neposredno na pogon za upravljanje. Na sl. 8.13. prikazana
je strujna shema spoja upravljanja sklopkom s jednostrukim i dvostrukim
prekidanjem strujnih krugova.

C. Sheme spoja povratnog javljanja

Zadatak povratnog javljanj a jest da signalizira poloiaj sklopke. Ta
signalizacija mora biti tako izvedena da se poloiaj sklopke moie nedvosmisleno utvrditi. Zbog toga se kao kontakti za povratno javljanje upotrebljavaju kontakti signalne sklopke, koja je mehaniirki spojena s osovinom sklopke. Osim toga se smatra da nije dovoljno pouzdana signalizacija koja se moie ostvariti prekidom strujnog kruga za povratno
javljanje, jer do prekida strujnog kruga moie doiri i zbog kvara. Ne moie
se npr. smatrati pouzdanim povratnim javljanjem ono pri kojem bi
upaljena iarulja oznairavala da je sklopka ukljuirena, a ugaSena da je
iskljueena, jer bismo u sluiraju izgaranja iarulje mogli biti krivo
informirani.

Slika 8.14. Shema spoja povratnog javljanja pomo6u dvije iarulje (nacrtani su i
strujni krugovi upravljanja)

Jedna od takvih izvedaba jest komandno-potvrdna sklopka sa imirkavim svjetlom (sl. 8.16). Kontakti su mehaniirki spojeni na osovinu komandno-potvrdne sklopke. Osovina se zakreire pomoCu ruEice u kojoj
je smjeStena iarulja, a koja moie biti prilrljuirena na konstantan napon
(+) ili na promjenljiv napon (imirkavo svjetlo
2). Na ruirici se nalazi
otvor kroz koji se vidi svjetlo iarulje. Na sl. 8.16. prikazano je stanje
nakon isklapanja sklopke, Eemu odgovara i poloiaj ruEice (R), a signalna
iarulja svijetli konstantnim intenzitetom. Ako se ieli uklopiti sklopku
potrebno je ruiricu, kojom se zakreire i osovina komandno-potvrdne
sklopke, zakrenuti za 90 (sl. 8.17a, poloiaj 2). Tim se zakretanjem poloZaj
uirinske sklopke nije promijenio, ali je signalna iarulja prikljuirena na
promjenljiv napon, Sto uvijek znairi da poloiaj komandno-potvrdne sklopke
ne odgovara poloiaju uirinske sklopke. Da bi se uklopila uirinska sklopka
potrebno je jog dalje zakrenuti ruEicu (sl. 8.17a, poloiaj 3), da bi se
zatvorio strujni krug svitka za ulrlapanje. UEinska sklopka ire se zatvoriti,
kontakti ire se signalne sklopke, vezane uz njezinu osovinu, pomaknuti,
pa Ce iarulja zasvijetliti konstantnim intenzitetom (poloiaj 4); St0 ire
biti znak da je uklapanje izvrseno. IspuStanjem ruEice ona ire se postaviti

u okomit poloiaj (poloiaj 5), iarulja ke gorjeti konstantnim intenzitetom,

jer poloiaj ruEice odgovara poloiaju ufinske sklopke. Isklapanje se vrSi

analognim zahvatima, it0 je prikazano na sl. 8.17b.

paralelno spojene iarulje. U istom kuCiStu smjeStena je osovina spojena

s ruEicom i osovina spojena s tipkalom (na sl. 8.18. t e dvije osovine prikazane su odvojeno), pa su za promjenu poloiaja uEinske sklopke potrebne

Izvode se i komandno-potvrdne sklopke u tamnom spoju (sl. 8.18)

u kojih upaljena iarulja znaEi da poloiaj rufice na komandno-potvrdnoj
sklopki n e odgovara poloiaju uEinske sklopke. UgaSena iarulja, nasuprot
tome pokazuje poklapanje poloiaja rufice i ufinske sklopke, Da se donekle
izbjegne nesporazum do kojega bi moglo doCi u sluEaju izgaranja signalne
Zarulje u kuCiStu komadno-potndne sklopke, postavljaju se po dvije
t

Slika 8.17. Poloiaji ruEice prilikom uklapanja (a)

i isklapanja (b) komandno-potvrdne sklopke sa
irnirkavim svijetlom

Slika 8.15. Shema spoja povratnog javljanja pomoCu pokazivaEa poloiaja (nacrtani
su i strujni krugovi upravljanja)

Slika 8.18. Shema povratnog javljanja i upravljanja pomofu komandno-potvrdne sklopke

u tamnom spoju

Slika 8.16. Shema spoja povratnog javljanja i upravljanja

pomoCu komandno-potvrdne sklopke sa imirkavim svijetlom

dvije operacije: zakretanje rufice i pritisak na tipkalo. Shema spoja na

sl. 8.18. prikazuje stanje kad je uEinska sklopka isklopljena, t e kad se
ruEica nalazi u poloiaju zisklopljenocc. To stanje odgovara i sl. 8.19a -

Da se postigne intermitirajute svjetlo na signalnoj iarulji u komandnopotvrdnoj sklopki sa imirkavim svjetlom, potrebno je postaviti poseban
relej za imirkavo svjetlo. Jedna od izvedaba prikazana je na sl. 8.21.
Treba medutim napomenuti da postoji niz izvedaba takvog releja.

Slika 8.19. Poloiaj rufice kornandno-potvrdne sklopke u

tamnom spoju prilikorn uklapanja (a) i isklapanja (b)

poloiaju 1. Da bi se uklopila uEinska sklopka potrebno je zakrenuti ruEicu

komandno-potvrdne sklopke (poloiaj 2 na sl. 8.19a), pa Ce se upaliti
iarulje, jer poloiaj ruEice ne odgovara poloiaju sklopke. Tada su medutim
zatvoreni kontakti kruga za uklapanje na osovini spojenoj s ruficom, pa
je potrebno samo pritisnuti tipkalo (poloiaj 3) da i cijeli strujni krug
svitka za uklapanje bude zatvoren. Pritiskom na tipkalo gasi se signalna
iarulja, da bi se ponovo upalila knd e zntvore kontakti ufinske sklopke
(poloiaj 4 I. OtpuStanjem tipkala konaEno se signalna iarulja gasi (poloi a j 5). 111ialognose postupa pri isklapanju (sl. 8.19b).

6)

fl

Ako dode do automatskog isklapanja sklopke djelovanjem zaitite,

komadno-potvrdna sklopka registrirat Ce tu promjenu imirkavim svjetlom
(sl. 8.20a), odnosno paljenjem iarulja (sl. 8.20b).
588

Zatvaranjem kontakta c releja za imirkavo svjetlo (sl. 8.21) strujni

krug iarulje zatvoren je preko svitka releja A, pa iarulja ne dobiva pun
napon. Svitak A prebacit Ce medutim kontakt a, pa f e se zatvoriti strujni
krug svitka B, koji Ce privuCi iivin relej u horizontalni poloiaj, Sto omogukuje zatvaranje strujnog kruga preko kontakata iivinog releja i do
ukljuEenja iarulje na pun napon, jer je sabirnica
2 neposredno spojena sa sabirnicom
Takvim spajanjem medutim premoSten je svitak A,
pa se njegovi kontakti vrafaju u poEetni poloiaj, a cijeli proces poEinje
ispof etka.

+.

Slika 8.20. Poloiaj rufice i signalizacije nakon automatskog

isklapanja ufinske sklopke za
dvije izvedbe komandno-potvrdnih sklopaka

Slika 8.21. Shema spoja releja za

irnirkavo svijetlo

D. Ponovno uklapanje sklopke

VeCi dio kratkih spojeva u mreiama pojavljuju se kao prolazni kratki
spojevi u obliku elektriEnog luka. Isklapanjem sklopke na strani napajanja luk f e se na mjestu kratkog spoja ugasiti, a zrak Ce se nakon
gaSenja luka unutar vrlo kratkog vremena (nekoliko desetinki sekunde)
deionizirati. Ako se tada ponovno ukljufi sklopka na strani napajanja,
kratki spoj se obiEno neCe viSe pojaviti. Kratkotrajnu beznaponsku pauzu
potroSaEi neCe ni osjetiti, ako ne traje dulje od oko 0,5 sekunda. Kad
iskljuEei1i vod spaja elektrane, beznaponska stanka nepovoljno utjeEe
na odrianje sinhronizma, koji se moie najEeSCe odriati tek ako su elek-

Slika 8.23. Strujna shema releja za automatsko brzo ponovno tropolno

uklapanje sklopke

Slika 8.22. Shema djelovanja releja za automatsko brzo ponoyno

tropolno uklapanje sklopke

trane spojene preko viSe vodova, od kojih je jedan kratkotrajno isklopljen.

Povoljniju situaciju s obzirom na odriavanje sinhronizma imamo ako
se u sluraju jednopolnog kratkog spoja kratkotrajno isklopi samo onaj
pol sklopke koji odgovara fazi. na kojoj je hastao kratki spoj. Za to su
potrebni posebni pogoni za svaki pol sklopke.

Postavljanje specijalnih releja omogu6uje ponovno uklapanje sklopke.

Izvode se releji za samo tropolno uklapanje, te releji za jednopolno i tropolno ponovno uklapanje. Opisat Cemo jednu izvedbu takvih releja, da se
vidi kakve sve zahtjeve treba da ispuni takav relej.
Na sl. 8.22. prikazana je shema djelovanja, a na sl. 8.23. strujna shema
releja za tropolno ponovno uklapanje. Poloiaj kontakata releja odgovara
stanju kad je zbog djelovanja zaStite sklopka isklopila. Preko kontakta s,
na signalnoj sklopki urinske sklopke uzbudeni su releji A i B. Relej B
brie djeluje nego relej A, pa Ce se prije otvoriti kontakt b, nego Sto 6e
se zatvoriti kontakt a,. Djelovanjem releja B preklopit 6e se osim toga
konktakt b,,, pa 6e se nabijeni kondenzatori izbijati preko otpora R i
namota releja, jer Ce namot releja B biti odvojen od napajanja otvaranjem kontakta a,. Trajanje izbijanja ovisno je uz zadani otpor R o kapacitetu kondenzatofa, pa promjena kapaciteta predstavlja moguCnost udeSenja trajanja beznaponske stanke. Kad se naime kondenzatori izbiju
prestaje napajanje releja B i zatvara se kontakt b?, Eime se zatvara strujni
krug svitka releja D. Zatvaranjem kontakta d, i d, uzbuduje se svitak
za uklapanje U, Sto je dovoljno za ponovno uklapanje sklopke. Djelovanjem releja D zatvara se i kontakt dl, koji zatvara strujni krug releja
C'. Relej C ima dva namota, C' i C", u kojeg je posebnim mehanizmom
postignuto da poslije prekida napajanja jednog od namota relej ne mijenja
poloiaj. Zbog djelovanja releja C' otvara se kontakt c, Eime je prekinut
krug napajanja releja A i B, da bi se sprijeeilo drugo ponovno uklapanje
ako bi sklopka ponovno isklopila, Sto bi znaEilo da kratki spoj nije eliminiran i pored kratkotrajnog prekida napajanja. Da bi se relej zaponovno
uklapanje pripremio za slijedehe djelovanje, vremenski relej E prikljuren
je na sekundarne namote naponskih transformatora, pa se nakon ponovnog
uklapanja uzbuduje namot tog releja preko zatvorenih kontakata s, i c,
(c, je zatvoren djelovanjem releja C'). Nakon udeSenog vremena (u ovisnosti
o vremenu djelovanja zaStite, jer djelovanje releja E treba da bude dulje
od vremena djelovanja zaitite) zatvorit 6e se kontakt e. To 6e uzbuditi
relej C", koji Ce kontakte c,, c, i c, vratiti u poEetni poloiaj, te Ce relej
biti spreman za ponovno uklapanje, ako bi tada doSlo do ispada sklopke.

Prema tome, ako zaStita nakon ponovnog uklapanja ponovno djeluje

sklopka Ce isklopiti, ali neCe doCi do drugog ponovnog uklapanja, jer Ce
kontakt c, biti otvoren, budufi da joS nije proradio relej E.
Uredaj za ponovno uklapanje ne smije djelovati nakon ruEnog isklapanja sklopke. To osigurava kontakt t, na tipkalu (ili na komandno-

Slika 8.24. Shema djelovanja releja za automatsko brzo ponovno jednopolno

i tropolno uklapanje

potvrdnoj sklopki) Eijim se zatvaranjem uzbuduje relej C' i otvara

kontakt c , , Sto onemoguCuje zatvaranje strujnih krugova za relej A i B.
Namjerno blokiranje releja za ponovno uklapanje provodi se preklopkom p, koja zatvara strujni krug releja G. Zatvaranjem kontakta g,
otvara se kontakt c,, Sto onemoguCuje ponovno uklapanje. Relej C ne
moie se vratiti u poEetni poloiaj, jer je strujni krug releja E prekinut
otvaranjem kontakta g,.
Koiltakt d,, koji se zatvara prilikom svakog ponovnog uklapanja, uzbuduje elektromagnetski brojaE F, koji registrira broj ponovnih uklapanja.
Na sl. 8.24. prikazana je shema djelovanja, a na sl. 8.25. strujna shema
releja za automatsko brzo ponovno jednopolno i tropolno uklapanje sklopke.
Relej je spojen tako da u sluEaju jednopolnog kratkog spoja dolazi do
jednopolnog isklapanja i jednopolnog ponovnog uklapanja, a u sluEaju
dvopolnog i tropolnog kratkog spoja do tropolnog isklapanja i tropolnog
ponovnog uklapanja. U oba je slufaja medutim ponovno definitivno isklapanje tropolno. Uredaj prikazan na sl. 8.24. i 8.25. sastoji se od dijela
za tropolno ponovno uklapanje, koji je vet opisan, i dodatnog dijela za
jednopolno ponovno uklapanje. Poloiaji kontakata signalne sklopke spojene s uEinskom sklopkom crtani su za poloiaj otvorene uEinske sklopke.
U sluEaju jednopolnog kratkog spoja faze R zatvorit Ce se kontakt z,
zaStitnog releja, pa ke se preko kontakta r, uzbuditi svitak IRza isklapanje
pola R (moramo naravno zamisliti da je tada sklopka uklopljena). Zbog
istog razloga uzbudit Ce se i svitak releja L, zbog Eega Ce se zatvoriti
kontakt 1, i uzbuditi svitak releja V, koji Ce zatvoriti kontakt v,. Zatvaranjem kontakta v, spajaju se paralelno kondenzatori koji su prikljuEeni
na kontakt b,, pa se postiie dulja beznaponska stanka pri jednopolnom
ponovnom isklapanju, jer se otvaranjem pola R uEinske sklopke zatvara
kontakt r, preko kojega se uzbuduju svici releja A i B, zbog Eega dolazi
do ponovnog uklapanja na vef opisani naEin. Nakon izvrgenog ponovnog
uklapanja ne mogu se uzbuditi releji A i B sve dok se ne zatvori kontakt
e vremenskog releja E. Kroz sve je to vrijeme svitak releja G bez struje
zbog otvorenog kont3kta c,, pa ako dode do ponovnog djelovanja zaStite
isklopit f e sva tri pola sklopke, jer f e se uzbuditi sva tri svitka za isklapanje (IH,IS i IT) preko zatvorenih kontakata g, i g, i pored zatvaranja
samo jednog kontakta zaStitnog releja (z,, z, ili z,).
Ako nastupi dvopolni kratki spoj npr. izmedu faza R i S zatvorit f e
se kontakti z, i z?, te uzbuditi releje L i fill. Preko kontakta m, bit Ce
tada uzbuden i svitak IT, pa Ce biti isklopljena sva tri pola sklopke, dok
f e preko kontakata l,, m,, l?, m, i ml biti premogten relei V, pa Ce vrijeme
ponovnog isklapanja biti krafe, jer f e na kontakt b, biti prikljuEen samo
dio kondenzatora. Ponovno uklapanje izvrSit de se tropolno, jer su kontakti
r,, s, i t, na signalnoj sklopki zatvoreni. Komandu za ponovno uklapanje
dat Ce kontakti r,, s, i t,.
Ako se nakon jednopolnog ili dvopolnog isklapanja dogodi da uredaj
za ponovno uklapanje ne djeluje, potrebno je Eim prije isklopiti i ostala dva
pola. Da se to osigura, predviden je vremenski relej U, koji se uzbuduje
preko kombinacije kontakata r,-r;,
s,-s,
i t,-t,
za svako jednopolno
i dvopolno isklapanje. Nakon udeSenog vremena, koje je dulje od vremena za ponovno uklapanje, zatvara se kontakt u i uzbuduje svitak releja
H, koji zatvara kontakte h,-h,
Eime se daje komanda za isklapanje joS
preostalih polova uEinske sklopke.
38 Visokonaponska rasklopna postrojenja

593

RuEno uklapanje vrSi se preko tipkala i kontakata k, i k, (dvopolno

prekidanje), istodobno se zatvara i kontakt k,, koji blokira relej za pollovllo
uklapanje. Rufno isklapanje (uvijek tropolno) vrSi se preko kontakta k,,
preko kojega se uzbuduje svitak releja H. Zatvaranjem kontakata h,, h,
i h, dolazi do djelovanja svitaka za isklapanje, a preko kontakta h, blokira
se opet relej za ponovno uklapanje.

E. Signalizacija isklapanja sklopke

Nadzorno osoblje u rasklopnom postrojenju treba da bude upozoreno
kad isklopi sklopka, zbog djelovanja releja. Vizuelni signal (imirkavo
svjetlo, promjena boje iarulje, paljenje svjetla) nije dovoljno upozorenje,
jer se moie opaziti samo kad se gleda na dio gdje se ta promjena dogodila.
Zbog toga se za javljanje isklapanja sklopke upotrebljava i akustiEka
signalizacija (najEeSCe truba), kojom je osoblje upozoreno da je do510 do
promjene, pa se tek pregledom vizuelnih signala moie ustanoviti i mjesto
nastale promjene.

Slika 8.26. Shema spoja signalizacije

ispada sklopke

Signalizacija se aktivira prolaznim kontaktom (kontakt c na sl. 8.26)

na signalnoj sklopki uEinske sklopke. Zatvaranje toga kontakta dovoljno
je da uzbudi relej D, koji zatvara preko kontakta d strujni krug trube T.
Truba ostaje ukljuEena i nakon otvaranja prolaznog kontakta, jer strujni
krug releja D ostaje zatvoren preko kontakta d. Truba f e ostati ukljuEena
sve dok se pritiskom na tipkalo ne prekine strujni krug i trube i releja D.
Tada se otvara kontakt d, koji ostaje otvoren i nakon zatvaranja mirnog
kontakta b. Osoblje je upozoreno, a truba f e trubiti sve dok ne bude
potvrdeno (pritiskom na tipkalo b) da je osoblje bilo upozoreno na nastalu
profnjenu.

je nastala promjena. Na taj se naEin lakSe pronalazi sklopka koja je

isklopila. Kad je osoblje upozoreno isklapa se truba kontaktom b, a iarulja
kontaktom d.
Na opisani naEin pogonsko je osoblje upozoreno da je sklopka isklopila,
ali se ne moie ustanoviti Sto je bio uzrok isklapanja. Istina, svaki od
zaStitnih releja ima signalnu markicu koja Ce pokazati da je relej djelovao,
ali zaStitni releji nalaze se obiEno iza komandne ploEe, pa je pregled
oteian. Zbog toga svaki zaStitni relej (sl. 8.28) ima poseban signalni
pomoCni relej (s padalicom ili iaruljom). Svi signalni releji koncentrirani
su na jednom mjestu, Sto omoguCuje brz pregled. Spomenuti signalni
relej ima i prolazni kontakt za uklapanje trube. Kontakti adkontakti su
zaititnog releja.
Na shemi sl. 8.28. odvojeni su strujni krugovi upravljanja od strujnih
krugova signalizacije, kako se normalno i izvodi.

8.3. POMOC!NI STRUJNI KRUGOVI RASTAVLJACA

A. Upravljanje i povratno javljanje

Slika 8.27. Shema spoja grupne signalizacije ispada sklopke

Da se izbjegne signalizacija prilikom uklapanja i isklapanja tipkalom

ili komandno-potvrdnom sklopkom postavlja se mirni kontakt a, koji je
mehanifki spojen s uredajem za upravljanje, a otvara se prilikom upravljanja tipkalom ili komandno-potvrdnom sklopkom. Mirni kontakt spojen
je u seriju s prolaznim kontaktom.
U velikim rasklopnim postrojenjima signalizacija se provodi po grupama (npr. rasklopno postrojenje 110 kV, rasklopno postrojenje 35 kV
itd.), ali s jednom sigilalnom trubom (sl. 8.27) koja javlja da je u jednoj
od grupa doSlo do promjene, dok signalna iarulja pokazuje grupu u kojoj
uprov40,ye

s+na//ich^~u

+-

Slika 8.28. Sherna spoja signalizacije djelovanja zaititnih releja

Upravljanje rastavljaEa izvodi se u principu na isti naEin kao upravljanje sklopkama. Treba medutim naglasiti da je moguCe ruEno i isklapanje .i uklapanje rastavljaEa, Sto se moie i izvesti (zbog smanjenja
troSkova izgradnje) kadgod se radi o postrojenju u kojemu - radi njegove
veliEine i vainosti brzih pogonskih zahvata - to neCe Stetno djelovati
na pogon mreie.
Za povratno javljanje poloiaja rastavljaEa vrijedi sve ono Sto je ref eno
o povratnom javljanju poloiaja sklopke.

B. Blokiranje rastavljaEa
Da bi se sprijeEili pogreSni zahvati osoblja izvodi se blokiranje rastavljaEa, sa zadatkom da sprijeEi otvaranje rastavljaea, kad kroz njega
protjefe struja, i usprkos komande za otvaranje.
Blokiranje rastavljaEa - ako se izvodi - treba izvesti prema slijedeCim principima.
a) SabirniEki rastavljaE odvoda prikljuEenog na jednostruke sabirnice
treba da bude blokiran, da se ne moie otvoriti kad je sklopka odvoda
uklopljena.
b) SabirniEki rastavljaE odvoda prikljufenog na dvostruke sabirnice
treba tako blokirati da se ne moie pokretati kad je uklopljena sklopka
odvoda i kad je zatvoren drugi sabirnifki rastavljaf.
c) Izlazni rastavljaE (npr. na odvodu dalekovoda ili kabela) treba
tako blokirati sa sklopkom odvoda i rastavljaEem za uzemljenje, da se
ne moie pokretati kad je sklopka uklopljena, a niti z a t ~ o r i t ikad je
zatvoren rastavljaE za uzemljenje.
d) Analogno, dozemni rastavljaE mora biti blokirail da se ne moie
zatvoriti kad je izlazni rastavljaE zatvoren.

I
r

e) U postrojenju s dvostrukim sabirilicama i spojnim poljem rastavljafi treba da budu blokirani prema b), ali samo kad nisu zatvorena oba
rastavljara i sklopka u spojnom polju. Nasuprot tome, kad su uklopljena
oba rastavljafa i sklopka u spojnom polju, mogu se zatvoriti oba sabirnifka rastavljara, a osim toga moie se iskljufiti jedan od njih i pored
toga Sto je sklopka odvoda uklopljena.
Blokiranje se moie izvesti mehanifki, pneumatski i elekt-ifki. Mehanifko i pneumatsko blokiranje obifno se izvodi samo za rastavljafe sa
sklopkom u istom odvodu, jer bi npr. blokiranje u vezi s aparatima u
spojnom polju dovelo do kompliciranih mehanizama, odnosno do potrebe
dodatnih cjevovoda znatne duljine za komprimirani zrak.
Mehanifko blokiranje izvodi se u postrojenjima s rufnim upravljanjem, a izvedeno je tako da je rastavljaE mehanifki zakofen, odnosno
otkofen, veC prema tomu da li je sklopka uklopljena ili isklopljena
(sl. 8.29). Mehanifko blokiranje moie se izvesti i kljufevima, Sto je vrlo
jednostavan nafin blokiranja. Ako hoCemo npr. blokirati sabirnifki rastavljaf u ovisnosti o poloiaju sklopke, do kljufa ili rufice za otvaranje
rastavljafa moie se doCi samo onda kad je sklopka isklopljena. Naravno
da nakon svakog otvaranja i zatvaranja rastavljafa treba ponovo kljuE
ili ruficu za upravljanje spremiti, kako bi se prilikom slijedeCe manipulacije osiguralo blokiranje rastavljaf a. To traii savjesnost osoblja, ali
mora da prode izvjesno vrijeme od odluke do izvrzenja zahvata, Sto nije
nepovoljno s obzirom na sigurnost pogona.

Slika 8.30. Blokiranje rastavljafa preko

kontakta (a) na signalnoj sklopki
ueinske sklopke

Elektrifna shema blokiranja prikazana na sl. 8.31. moie se upotrijebiti

i za druge nafine (magnetsko, motorno) upravljanja rastavljarima.
Strujna shema takvog blokiranja (bez obzira na nafin upravljanja) prikazana je na sl. 8.32. Na istoj slici nacrtana je pojednostavnjena strujna
shema blokiranja, na kojoj je prikazan samo svitak releja za blokiranje
(relej A na sl. 8.31) i kontakt na signalnoj sklopki spojen u seriju s rele-

Slika 8.29.
Mehanifko blokiranje rastav11afa

Pneumatsko blokiranje moie se izvesti u postrojenjima u kojima se

pogon i sklopaka i rastavljafa vrSi pomoCu komprimiranog zraka. U tom
se slufaju uklapanjem sklopke zatvara dovod komprimiranog zraka za
pokretanje rastavljaEa.
U veCim rasklopnim postrojenjima ~ajfeSCe-s e upotreblj ava elektriEko
blokiranje, koje se moie izvesti biJ~ da se strujni krug upravljanja
r a s m a f a spaja>rekfleXnOg 03kontakata-"nakigfialnoj sklopki urinske
skkpke (sl. 8.30), bilo da se postavi poseban pgo_Cni relej (A na sl. 8.31),
koji se uzbuduje preko kontakta signalne sklopke u6iCske sgopke, a preko
vlastitog kontakta otvara ili zatvara strujni krug upravljanja rastavljafa.
Blokiranje s pomoCnim relejom upotrebljava se i pri blokiranju ventila
za dovod komprimiranog zraka, Sto je shematski prikazano na sl. 8.31,
pa se takva izvedba obifno naziva elektropneumatskim blokiranjem.

Slika 8.31. Blokiranje rastavljafa pomoCu releja A

za blokiranje (na slici prikazano elektro-pneumatsko
blokiranje)

jom za blokiranje. Upravljanje rastavljaEem moguee je samo kad kroz

svitak releja protjeEe struja, pa tu Einjenicu treba stalno imati u vidu
kad se promatra djelovanje blokiranja pomoku pojednostavnjene sheme
spoja.
a/

bJ

t
Slika 8.32. Strujna (a) i pojednostavnjena strujna
shema (b) blokiranje rastavljafa pomobu releja
za blokiranje

Na sl. 8.33. prikazana je strujna shema blokiranja rastavljaEa na

odvodu s izlaznim rastavljaEem i rastavljafem prikljufenim na jednostruke sabirnice. Releji za blokiranje oznafeni su kao i rastavljafi za
Eije blokiranje sluie, dok su kontakti na signalnim sklopkama rastavljafa
oznafeni istim malim slovom kao i rastavljaf. Na sl. 8.34. nacrtana je
pojednostavnjena shema sa sl. 8.33. Prikazana izvedba blokiranja ispunjava uvjete a), c) i d). Zatvaranjem sklopke S otvara se naime kotakt s,
Sto onemogukuje pokretanje svih rastavljafa, jer svici releja ostaju bez
napona. Rastavljafi R2 (izlazni rastavljaf) i R3 (rastavljaf za uzemljenje)
osim toga medusobno su blokirani. Kad je zatvoren npr. rastavljaf R2,
nemogube je pokrenuti rastavljaf R3, jer je otvoren kontakt r2, pa svitak
releja R3 nema napona.
Na sl. 8.35, nacrtana je shema spoja rasklopnog postrojenja s dvostrukim sabirnicama, te pojednostavnjena shema blokiranja rastavljafa, na
kojoj poloiaj kontakata odgovara otvorenim sklopkama i rastavljafima.
Tada je moguke upravljanje svim rastavljaEima, ali nakon zatvaranja
jednog od rastavljafa istog odvoda ne moie se pokrenuti drugi. Na sl. 8.36.
prikazan je poloiaj kontakata na pojednostavnjenoj shemi za slufaj kad
su odvodi prikljuEeni na sabirnice I. Sada nije moguke pokrenuti ni jedan
rastavljaE odvoda, sve dok se ne iskljufi sklopka. Ali i tada je mogube
samo otvoriti zatvoreni rastavljaf, ali se ne moie zatvoriti otvoreni,
jer bi to dovelo do kratkog spajanja sabirnica. Upravljanje rastavljafima

Slika 8.33. Strujna shema blokiranja rastavljafa

odvoda dalekovoda

Slika 8.34. Pojednostavnjena strujna shema

blokiranja rastavljata odvoda dalekovoda

u spojnom polju mogute je samo uz isklopljenu sklopku spojnog .polja.

Nakon zatvaranja rastavljaEa i spojne sklopke spojnog polja (poloiaj
kontakata na sl. 8.37) mogu se zatvoriti otvoreni rastavljari odvodb,
ali se ne mogu otvoriti zatvoreni. Kad su oba rastavljara odvoda zatvorena,
mogube je otvoriti bilo koji od njih. Na taj naPin moguee je izvesti sve
operacije opisane u petom poglavlju, a da ne dode do pogreSnog otvaranja,
odnosno zatvaranja rastavljafa.
Pogledajmo joS blokiranje rastavljaea u rasklopnom postrojenju s trostrukim sabnirnicama i s uzduinirn rastavljafima u sabirnicama. Na
sl. 8.38. prikazana je shema spoja, a na sl. 8.39. pojednostavnjena strujna

Slika 8.37. Pojednostavnjena shema blokiranja u postrojenju s dvostrukiun sabirnicama (odvodi spojeni na sabirnice I, sklopka i rastavljafi u spojnom polju uklopljeni)

Slika 8.35. Pojednostavnjena shema bl&ranja u postrojenju s dvostrukim

sabirnicama (sve sklopke i svi rastavljaEi isklopljeni)

Slika 8.38. Shema spoja odvoda i spojnog polja s trostrukim sabirnicama

i uzduinim rastavljafima

Slika 8.36. Pojednostavnjena shema blokiranja u postrojenju 6 dvostrukim

sabirnicama (odvodi spojeni na sabirnice I, sklopka i rastavljasi u spojnom
polju isklopljeni).

shema s poloiajem kontakata kad su isklopljene sve sklopke i svi rastav1jaEi. U pogledu upravljanja rastavljaeima u odvodu vrijedi sve kao i
za slueaj rasklopnog postrojenja s dvostrukim sabirnicama. Upravljanje
uzduinim rastavljarima u sabirnicama mogube je samo kad je uklopljena sklopka i rastavljaei koji spajaju istoimene sabirnice. Osim toga
nije mogube zatvoriti dva rastavljaea na istoj strani spojne sklopke,
jer bi to znaPilo kratko spajanje sabirnica preko rastavljaea. Upravljanje
rastavljafima u odvodu uz uklopljenu sklopku odvoda mogube je kad je
uklopljena spojna sklopka, po jedan rastavljai: sa svake njezine strane i
barem jedan uzduini rastavljae.

8.4. POMOCNI STRUJNI KRUGOVI NAPONSKIH TRANSFORMATORA

U MJERN0,M I SPOJNOM POLJU

A. Dovodenje napona za mjerenje i zaStitu

Naponski transformatori u mjernom polju sluie za napljanje naponskih svitaka mjernih instrumenata i zaStitnih releja u svim odvodima.
U rasklopnom postro jenju s jednostrukim sabirnicama dovoljno je
sve te aparate prikljueiti na jedini slog naponskih transformatora. U
rasklopnom postrojenju s dvostrukim sabirnicama neophodno je medutim
da mjerni i zaStitni aparati budu prikljuEeni na napon onih sabirnica na
koje je spojen i odvod, jer je samo tako moguCe osigurati ispravno mjerenje i zaStitu. U tu svrhu napon sekundarne strane naponskih transformatora dovodi se preko kontakata signalne sklopke rastavljaca mjernog
polja i odvoda (sl. 8.40), te je na taj naEin ve6 zatvaranjem rastavljaea
osigurano dovodenje pravog napona na mjerne instrumente i zaStitne
releje pojedinog odvoda.
Dovodenje pravog napona na aparate odvoda moglo bi se ostvariti
postavljanjem sloga naponskih transformatora u svaki odvod. Takvo
se rjeSenje medutim ne provodi u praksi zbog visokih troSkova, jer bi
se znatno povekao broj slogova naponskih transformatora.

Slika 8.40. Shema spoja veze naponskih transformatora mjernog polja

s mjernim i zaititnim aparatima u odvodima

B. Strujni krugovi sinhronizacije

Instrumenti za sinhronizaciju opisani su u Sestom poglavlju, dok POmoCni strujni krugovi sinhronizacije sluZe za dovodenje napona koje
treba uspc.redivati i dovoditi instrumentima za sinhronizaciju.
Od sheme spoja sinhronizacije traii se, osim jednostavnosti posluiivanja,
i sigurnost da neCe doCi do pogreSnih uklapanja. U rasklopnim postrojenjima s dvostrukim i viSestrukim sabirnicama veCina pogreSnih sinhroniziranja nastaje zbog dovodenja krivog napona na instrumente za
usporedbu ili - a to je sluEaj i u rasklopnim postrojenjima s jednostrukim sabirnicama - zbog uklapanja krive sklopke. Da se osigura dovedenje naponii koje treba usporedivati, dovodi se napon sa sekundarne
strane naponskih transformatora u mjernom polju preko kontakata rastavljaEa, a odatle na posebnu sklopku sa sinhronizaciju (A na sl. 8.41).
Sklopkom za sinhronizaciju uklapaju se strujni krugovi na pomoCne
sahirnice (Rl, R2 i S na sl. 8.41), na koje su prikljuEeni instrumenti za
usporedbu napona i frekvencija.
Na sl. 8.41. prikazana je shema spoja za medusobnu sinhronizaciju
sabirnica pomoCu spojne sklopke. Kad su zatvoreni rastavljaei u spojnom i mjernom polju, priprema za sinhronizaciju vrSi se uklapanjem
sklopke za sinhronizaciju. Uklapanje te sklopke vrSi se posebnim kljuEem koji se ne moie izvaditi dok je sklopka ukljufena, pa se ne mogu
istodobno ukljuEiti dvije takve sklopke. jer u rasklopnom postrojenju
postoji samo jedan kljuE. Uklapanjem sklopke za sinhronizaciju dovodi
se napon i do kontakta tipkala, Eijim se zatvaranjem daje impuls za
uklapanje sklopke. Na taj naEin onemoguCeno je pogreSno uklapanje

111

(0

Slika 8.42. Shema spoja sinhronizacije sklopkom odvoda

sklopke. Osim posebne sklopke za sinhronizaciju upotrebljavaju se i

drugi sistemi za osiguranje od pogreSnog uklapanja (Eepovi i sl.), s istom
funkcijom kao i sklopka.
Osim sinhronizacije pomoCu spojne - sklopke, moie se predvidjeti i
sinhronizacija pomoCu sklopke u odvodu (sl. 8.42). Analogno shemi na
sl. 8.42. izveli bismo shemu za sinhronizaciju u rasklopnom postrojenju
s jednostrukim sabirnicama, s tom razlikom Sto bismo dovod sa sekundarnog namota naponskog transformatorau mjernom polju spojili direktno
na sklopku za sinhronizaciju, bez posredovanja kontakata na signalnim
sklopkama rastavljaf a.

8.5. P O M O ~ N I STRUJNI KRUGOVI U ODVODU UCINSKOG

TRANSFORMATORA

Slika 8.41. Shema spoja sinhronizacije spojnom sklopkom

Za upravljanje sklopkama i rastavljaEima u transformatorskom odvodu upotrebljavaju se isti uredaji kao i za upravljanje aparatima u
ostalim odvodima. Treba napomenuti da zaStita od unutarnjih kvarova
u transformatoru (diferencijalna zaStita, lopatica u Buchholzovu releju,
pojava razlike napona izmedu kotla i zemlje) djeluje na sklopke na obje
strane transformatora.
ZaStitni uredaji, kojih je zadatak samo signalizacija opasnosti (gornji
plovak Buchholzova releja, kontrola strujanja ulja i vode i sl.) djeluju
na pomoCni relej koji ima vizuelnu i akustiEnu signalizaciju, kao Sto
je npr. prikazano na sl. 8.26.

Mjerenjem napona na obje strane opterekenog regulacionog transformatora ne moie se ustanoviti s kakvim prijenosnim omjerom radi transformator, odnosno mjerenjem napona ne moie se odrediti poloiaj regulacione sklopke, jer omjer napona ovisi i o padu napona u transformatoru. Zbog toga se normalno izvodi signalizacija p.01oiaja regulacione
sklopke (sl. 8.43). Promjenom poloiaja regulacione sklopke mijenja se

SLika 8.43. Shema s p e

ja signalizacije poloiaja regulacione sklopke transformatora pomofu iarulja

Slika 8.44. Shema spoja signalizacije poloiaja regulacione

sklopke transformatora pomofu potenciometarskog spoja i instrumenta s ukrStenim
svicima

i poloiaj kontakta koji zatvara strujni krug signalne iarulje. Te iarulje

osvj etlju ju redne brojeve koji oznaEavaju otcjepe regulacione sklopke.
Da se smanji broj potrebnih vodova izmedu regulacione sklopke i komandne prostorije, upotrebljava se potenciometarski spoj i instrument s ukrgtenim svicima (sl. 8.44), Eija kazaljka pokazuje poloiaj regulacione sklopke.

8.6. AKUMULATORSKA BATERIJA U RASKLOPNOM POSTROJENJU

A. Napon, kapacitet i punjenje baterije~

Kao nazivni naponi za strujne krugove istosmjerne struje dolaze u
obzir naponi od 2.4, (60), 110 i 220 V. Napon od 24 V primjenjuje se
samo z.a mala postrojenja, uglavnom za stru jne krugove signalizacije.
Napon od 24 V za strujne krugove upravljanja primjenjuje se naime
samo onda, ako su kontakti zaStitnih i pomoknih releja izvedeni od
srebra. Za proboj sloja oksida na bakrenim kontaktima potreban je napon
od 18 do 20 V, Sto je vrlo blizu naponu baterije (24 V), pa primjena
toga napona ne daje dovoljnu sigurnost za ispravno djelovanje releja.
U postrojenjima srednje veliEine najEeSCe se primjenjuje napon od
110 V, u elektranama,raslrlopnim postrojenjima 110 i 220 kV, te u vekim
rasklopnim postrojenjima niiih napona potreban je nap00 od 220 V.
Taj napon narofito je prikladan kad je predvideno postavljanje sigurno-

sne rasvjete koja se napaja iz istosmjernog izvora kad nestane izmjeniEnog napona, na koji je u normalnom pogonu prikljurena rasvjeta.
Za akumulatorsku bateriju mogu se upotrijebiti olovni ili alkalijski
akumulatori. I pored nekih prednosti alkalijskih akumulatora (lakSi su
i manje osjetljivi) za baterije u neSto vekim rasklopnim postrojenjima
upotrebljavaju se olovni akumulatori jer imaju veku korisnost (omjer
predanih - za vrijeme punjenja - i primljenih - za vrijeme prainjenja - ampersati Ah), konstantniji napon i jeftiniji su.
Elektromotorna sila potpuno napunjenog Elanka iznosi pribliino 2,l V.
Neposredno nakon punjenja elektromotorna sila je neSto viSa, ali nekoliko sati poslije punjenja padne na navedenu vrijednost na kojoj ostaje
- ako se ne prazni - dulje vremena (sl. 8.45). Utjecaj gustote sumporne kiseline prikazan je na sl. 8.46. Za gustoee od 1,05 do 1,30 kg dm3
postoji linearna ovisnost izmedu elektromotorne sile i gustoke sumporne kiseline. S poviSenjem temperature raste elektromotorna sila Elanka,
ali utjecaj poviSenja temperature nije znatan.

Slika 8.45. Primjer smanjenja elektromotorne sile flanka akumulatorske baterije nakon punjenja (gustofa kiseline 1,20, temperatura 16C).

Prije poEetka prainjenja na pozitivnoj ploEi nalazi se olovni dioksid

(PbO,), a na negativnoj spuivasto olovo (Pb). Obje ploEe uronjene su
u razrijedenu sumpornu kiselinu (H,SO,). Za vrijeme prainjenja dolazi
do slijedeke kemijske reakcije
Prainjenjem se, dakle, smanjuje gustoka sumporne kiseline, Sto dovodi
do smanjenja elektromotoine sile, na Sto djeluje i postepeno pretvaranje
aktivne mase na obje ploEe u olovni sulfat. U praksi se s prainjenjem
prestaje prije nego Sto je sva aktivna masa pretvorena u olovni sulfat,
jer tada bi doSlo do stvaranja prevelike kolitine sulfata (sulfatiranje
ploEa), pri Eemu bi se ploEe pokrile tvrdim slojem sulfata olova, koji
se prilikom punjenja tek djelomiEno pretvara u aktivnu masu. Normalno
je dopuSteno prainjenje do elektromotorne sile 1,83 V po Elanku.
Kapacitet akumulatorske baterije rafuna se u Ah. Taj kapacitet medutim ovisan je o intenzitetu prainjenja baterije, pa je potrebno navesti
39 Visokonaponska raslclopna postrojenja

609

i trajanje prainjenja na koje se odnosi kapacitet baterije. Ako je npr.

kapacitet baterije 200 Ah, uz 10-satno prainjenje, bateri ja j e sposobna
da ~ T Q Zto vrijeme daje 20 A. Na sl. 8.47. prikazana je ovisnost kapaciteta
baterije o trajanju prainjenja, uz pretpostavku da se prazni konstantnom
220 I
I
I
I
I
I
I

kiseline jog viSe utjeEe na kapacitet. GustoEa kiseline, koja je u neposrednom kontaktu s aktivnom masom ploEB, brzo se smanjuje pri prainjenju velikam strujom. Da bi se poveEao kapacitet, potrebno je da
se difuzijom razrijedena kiselina zamijeni guSkom. Ako se sqanjenje
gustoke odvija brie od nadoknadivanja difuzijom, elektromotorna sila
'
postajat ke niia, pa ke i kapacitet baterije biti manji.
Napon na priklju~nicamaElanka za vrijeme prainjenja iznosi

U =E-IR,

. .. (8.1)

gdje su: E elektromotorna sila, I struja prainjenja, a R, unutarnji

otpor Elanka. Unutarnji otpor Elanka iznosi oko 0,15 do 0,25 SZAh.
Tako npr. unutarnji otpor Elanka. kapaciteta 72 Ah iznosi izmedu 2,l i
3,5 . 10-9 SZ. Unutarnji otpor se smanjuje sa starenjem baterije, a raste
s prainjenjem, da bi na kraju prainjenja dostigao dvostruku vrijednost.

Slika 8.46. Ovisnost elektromotorne sile

flanka akumulatorske baterije o gustoei
sumporne kiseline

strujom. Smanjenje kapaciteta pri prainjenju veEom strujom nastaje

zbog toga Sto se kemijska reakcija najprije dogada na povrSini aktivne
mase. Aktivna masa se na povrSini brzo istroSi, elektromotorna sila se
smanji, pa se zbog toga smanji i kapacitet baterije, unatoE tome Sto
ispod povrSinskog sloja ima joS aktivne mase. Osim toga brzina difuzije
to~ifeet

Slika 8.48. Krivulje prainjenja akumulatorske baterije za razlirita

trajanja prainjenja konstantnom strujom

Na sl. 8.48. prikazane su krivulje napona na prikljuEnicama akumulatorske baterije za razliEita trajanja prainjenja konstantnom strujom.
VeliEina struje prainjenja ovisi o kapacitetu baterije (sl. 8.47). Napon
na kraju prainjenja je to manji, Sto je kraEe vrijeme prainjenja, odnosno
Sto je veEa struja prainjenja, zbog veEeg pada napona.
Napon Elanka za vrijeme punjenja (sl. 8.49) znatno je veEi od napona
za vrijeme prainjenja, jer je tada

Slika 8.47. Ovisnost kapaciteta akumulatorske baterije o

trajanju prainjenja konstantnom strujom

U poEetku punjenja napon naglo raste, jer koncentracija kiseline u blizini

ploEe raste vrlo brzo. Kad guSEa kiselina poEne difundirati napon Ee dalje
lagano rasti, sve do pred kraj punjenja. Tada Ee napon naglo porasti,
Sto je znak da je baterija napunjena. Daljnjim punjenjem gustoEa kiseline ne raste, u Elanku se vrSi elektroliza vode, Sto dovodi do razvijanja
plinova, pa je i to znak da je baterija napunjena. Da bi se postiglo Sto

bolje punjenje baterije, na kraju se struja smanjuje na treirinu normalne

struje punjenja.
Ampersatna korisnost (omjer izmedu predanih i primljenih ampersati)
iznosi 0.85 do 0,95. dok kilovatsatna korisnost (omjer predanih i primljenih kWh) iznosi 0,65 do 0,70.

Slika 8.49. Krivulja punjenja akumulatorske baterije

za razliEita trajanja punjenja konstantnom strujom

U vrlo mala rasklopna postrojenja mogu se postaviti prenosive akumulatorske baterije, koje se nakon isprainjenja zamjenjuju napunjenim.
Time otpada uredaj za punjenje akumulatora. To je medutim moguire
ostvariti samo kad je potreban mali napon i mali kapacitet baterije. U
ostalim sluEajevima moramo upotrijebiti stacionarnu akumulatorsku ba-.
teriju, koja se puni u samom rasklopnom postrojenju.

Slika 8.51. Shema spoja trajnog punjenja

akumulatorske baterije

Potreban broj Elanaka s uredajem za povremeno punjenje, odreduje

se iz relacije

gdje su U n nazivni napon baterije, a 1,83 V najniia elektromotorna sila

Elanka. RaEunato je s najniiom dopuStenom elektromotornom silom, a
ne s najniiim naponom na prikljufnicama, j er traj no optereirenje baterije
nije znatno; ono je nairne znatno niie od maksimalne struje prainjenja.
Za vrijeme punjenja baterije treba da se omoguiri napajanje potroSaEa,
pa je zato i. potrebna dvostruka preklopka (sl. 8.50). NajviSi napon punjenja iznosi 2,75 V, pa je potrebno iskljuEiti A n Elanaka da potroSaEi
ne bi dobili previsok napon. Broj Elanaka koje treba iskljuEiti iznosi

Buduiri da napon na bateriji za vrijeme punjenja postepeno raste (sl.

8.49), nuino je postepeno iskljuEivanje Elanaka.
Pri trajnom punjenju moie se raEunati da je napon Elanka 2,l V
(sl. 8.45), pa je potreban broj Elanaka
Slika 8.50. Shema spoja za povremeno punjenje
akumulatorske baterije

Primjenjuju se dva naEina punjenja akumulatorske baterije: povremeno, preko dvostruke preklopke (sl. 8.50) i trajno (sl. 8.51). Povremeno
punjenje danas se rijetko primjenjuje.

Potreban broj Elanaka naveden je u tab. 8.1.

Do analognih relacija dolazimo za alkalijske akumulatore (nikalj kadmijevi akumulatori), ako raEunamo da je najniii napon 1,l V (8.3),
a napon za vrijeme prainjenja 1,4 V (8.5),

TABLICA 8.1.

Potreban broj Elanaka akumulatorske baterije s olovnim

akumulatorima
Naziv napon baterije V

povremeno gunjenje n
trajno punjenje

120
11

nt

29

53

105

Kapacitet akumulatorske baterije treba tako odabrati da bude dovoljno rezerve za opskrbu potroSaEa u sluEaju prekida punjenja. Zbog
toga treba poznavati potrogaEe, koje moiemo podijeliti u tri grupe: stalni
(signalne iarulje, svici za blokiranje i sl.), povremeni (svici za upravljanje, zaStitni i pomoCni releji i sl.) i sigurnosna rasvjeta. Pri odredivanju
potrebnog kapaciteta akumulatorske baterije polazi se od potroika pojedinih potroSaEa koji su poznati iz podataka tvornica, zatim se odreduje
broj potroSaEa koji Ce istovremeno biti prikljufeni, te trajanje tog prikljuEka za vrij eme prestanka punjenja. Prilikom odredivanja broja prikljuEenih potroSaEa treba raEunati na to da Ce svi stalni potroSaEi i
sigurnosna rasvjeta biti prikljuEeni za cijelo vrijeme prestanka punjenja.

S
U

c a

ZW %b

.+
0 3

aa

.-s '8

11a
,-

,275
n c

2 .

".$

sS8
3:
$5
W

E .F
.w z w

.88

'SEz
;'a0

3s %
a

2 %
h

1550
= 7,5 A
220

maks struja prainjenja

6020 = 27,4

TABLICA 8.3.

a::

Primjer podataka o Elaneima olovnih akumulatora

Clanci s plofarna L1

Wh

Stalni potroSaEi

Ukupno stalni potroSaEi

Ll
2
15
6

60
60
40

120
900
240
400

4
4
4
4

1660

480
3600
960
1600

Kapacitet Ah pri
10-satnom prainjenju

6640

Struja punjenja A

sklopkarna 110 kV
sklopkarna 35 kV
rastavljatirna
i pornoCni releji

Ukupno

Sigurnosna rasvjeta
Sveukupno

1800
130
130

1
1
1

1800
130
130
500

0,25
0.25
0,25
1

450
32
32
500

2560

1014

60

30

1000

7200

6020

14854

L2

L3

L4

Clanci s ploEama L 2

I 1
L5

L6

180

216

288

360

432

504

45

54

72

90

108

126

12

15

18

24

30

36

42

Unutarnji otpor lo-' Q

GO

30

20

13

12

10

4,s

Najveci dopuiteni
osiguraf A

20

35

60

80

100

111

160

200

225

260

Zavrino punjenje A

Povrerneni potroSaEi
Upravl].
Upravlj.
Upravlj.
Zaititni

Tip Elanka
PokazivaEi poloiaja
Signalne iarulje
Svici za blokiranje
Ostali stalni potroSaEi

220

Pri izboru kapaciteta baterije za 10-satno prainjenje treba uzeti u

obzir da se izrafunati kapacitet odnosi na kraCe trajanje prainjenja (za
sluEaj u tab. 8.2. treba rafunati s trosatnirn prainjenjem, jer su povremeni potroSaEi prikljuEeni znatno kraCe od 4 sata, a njihov udio nije
velik). Prema tome se izraEunati kapacitet odnosi na trosatno prainjenje,
pa prema sl. 8.47. kapacitet za 10-satno prainjenje iznosi 67,6 : 0,75 = 90,l
Ah. Na temelju tog kapaciteta odreduje se tip akumulatora prema podacima tvornica (tab. 8.3).

TABLICA 8.2.

8 rn

trajna struja prainjenja

kapacitet baterije

Primjer odredivanja maksirnalnog optereeenja i ukupnog potroSka

za vrijeme prestanka puRjenja akumulatorske baterije

.-

Povremeni potroSaEi bit Ce pojedinaEno i kratkotrajno prikljufeni, no

pri tom treba raEunati da Ce se za vrijeme prestanka napona i nekoliko
puta prikljutivati istovrsni potroSaEi. S kolikim trajanjem prestanka
punjenja treba raEunati ovisi o prilikama u mreii. ObiEno se raEuna da
prestanak punjenja traje 4 sata. U tab. 8.2. prikazan je primjer odredivanja potroSka potroSaEa prikljuEenih na a k ~ m u l a t o r s k ubateriju.
~
Na
osnovu takvog prorafuna odreduju se trajna struja prainjenja (u normalnom pogonu), maksimalna struja prainjenja i kapacitet baterije. Te
veliEine za sluEaj prikazan u tab. 8.2, uz pretpostavku da je napon baterije 220 V, isnose

Da se sprijefi oSteCenje plofa akumulatora, do Eega moie doCi ako je

struja prainjei~japrevelika, odreden je maksimalno dopuSteni osiguraE
kojim se baterija zaStiCuje od preopterebenja i kratkog spoja. NajEeSCe
je dopugten osiguraE kojemu je nazivna struja jednaka struji jednosatnog

615

prainjenja, no neke tvornice dopuStaju i osiguraEe do trostruke struje

jednosatnog prainjenja. Struju jednosatnog prainjenja moiemo odrediti
iz relacije
. . . (8.6)
11h = 0252 K l o h
gdje su Kloa kapacitet uz 10-satno prainjenje, a 0,52 smanjenje kapaciteta (sl. 8.47) pri jednosatnom prainjenju.
Podatak o unutarnjem otporu Elanka u tab. 8.3. odnosi se na nov,
svjeLe napunjen Elanak.
Opisani naEin odredivanja kapaciteta akumulatorske baterije bit ke
dovoljan ako se u postrojenju ne nalaze veki istosmjerni motori (tu
ne spadaju motori za pogon sklopaka) ili ako sklopke nemaju magnetski
pogon. U tom sluEaju potrebno je kontrolirati da li je pad napona za
vrijeme tog kratkotrajnog opterekenja u dopugtenim granicama. Uredaji
napajani istosmjernom strujom mora ju ispravno djelovati ako napon na
njima varira izmedu +lOO/o i -15O/o
nazivnog napona, dok uredaji
za isklapanje treba da djeluju i za odstupanje f25O/o od nazivnog napona.
Smanjenje pada napona moie se postiCi izborom akumulatorske baterije
veEeg kapaciteta (manji unutarnji otpor baterije!) ili povekanjem presjeka
vodova koji spajaju bateriju i potro8aEe. U mnogo je sluEajeva ekonomiEno da se ukupni pad napona podijeli tako da 213 otpadne na bateriju, a
113 na vodove. Naravno da se taEnija raspodjela padova napona moie izvrSiti usporedbom troskova, jer manji pad napona u bateriji traii bateriju
vekeg kapaciteta, a manji pad napona u vodovima veki presjek vodova.

B. ZaStita istosmjernih strujnih krugova

Osiguranje istosmjernih strujnih krugova provodi se obiEno u grupama po pojedinim odvodima, kako se kvar ne bi prenio iz jedne grupe
u drugu. Da se jog viSe lokalizira kvar, posebno se osiguravaju krugovi
za upravljanje od krugova za signalizaciju itd.

Slika 8.52. Primjer sheme spoja razvoda istosmjerne struje u manjem

rasklopnom postrojenju

Na sl. 8.52. prikazana je shema razvoda pomoknih strujnih krugova

postrojenja. Osigurati za strujne krugove signalizacije za svaki odvod spojeni su u seriju s osiguraEima u strujnom krugu
upravljanja. Ako, dakle, signalne iarulje svijetle, sigurno je da su osigurafi u krugu ,upravljanja ispravni. Selektivnost se postiie postavljanjem osigurafa manje nazivne struje (npr. 2 A) u odvod za signalizaciju,
nego u zajedniEki odvod (npr. 10 A).
Na sl. 8.53. vidi se shema razvoda pomoknih strujnih krugova za
vefe rasklopno postrojenje. Odijeljen je razvod za rasklopno postrojenje 35 kV od onoga za postrojenje 10 kV, a osim toga su za svaki
odvod izvedeni odijeljeni strujni krugovi za upravljanje, signalizaciju
i sl. Za krugove sa stalnim potroSafima postoji moguknost centralnog
isklapanja, radi smanjenja prainjenja baterije. Krugovi upravljanja osigurani su zaStitnom sklopkom.
Na prikazanim shemama spoja (sl. 8.52. i 8.53) u veCini odvoda predvideni su osigurafi. Upotrebi osiguraEa s glediSta osiguranja nema prigovora, ali to nije najpovoljnije rjesenje zato, jer pogonsko osoblje nefe
biti upozoreno kad pregori osiguraf. Zbog toga se u nekim sluEajevima
(krugovi upravljanja na sl. 8.53) postavljaju zaStitne sklopke s pomoCnim
kontaktom koji ukljuEuje akustifki signal (trubu ili zvonce). Signalizacija
funkcionira na vef opisani nafin (taE. 8.2E). Na sl. 8.55. prikazana je

manjeg rasklopnog

rasklopnom postrojenju u zgradi ili na otvorenom, najzgodnije mjesto

je ploEa za releje.
0 postojanju istosmjernog napona ovisi djelovanje zaStite i moguCnost upravljanja, pa je zbog toga potrebno da pogonsko osoblje bude
upozoreno na nestanak istosmjernog napona ili na pad napona ispod
dopuStene visine. Da se to postigne, prikljufuje se na sabirnice podnaponski relej, koji preko svog kontakta uzbuduje akustiEki signal (sl. 8.55).
Osim toga je potrebno da pogonsko osoblje bude upozoreno na nastanak zemnog spoja u razvodu istosmjerne struje (spoj releja prikazan je
na sl. 8.56), jer se pogon vrSi s neuzemljenim polom, pa jedan zemni spoj
ne utjefe na pogon. Upozorenje je, medutim, potrebno zato da bi se Eim
prije popravila greSka, jer drugi zemni spoj moie dovesti do oStefenja
i premoStenja pojedinih dijelova instalacija.

no signo/1~1~4i/

Slika 8.55. Shema spoja

podnaponskog releja za
signalizaciju
nestanka
ili sniienja istosmjernog
napona

Slika 8.54. Shema spoja djelovanja signalizacije ispada zaStitne sklopke

pomotnog strujnog kruga

jednostavna izvedba signalizacije ispada zaStitne sklopke. U sluEaju kratkog spoja otvara se zaititna sklopka i zatvara krug signalizacije ( f sabirnica signalizacije, pomokni kontakt, Eepni osiguraf, sabirnica S, truba
ili zvonce, - pol). Pogonsko osoblje upozoreno je da je nastao kvar, pa
nakon Sto je odreden strujni krug na kojem je on nastao odvija Eep
osigurafa, Eime je prekinut strujni krug signalizacije, a uredaj za signalizaciju sposoban je da javlja drugi kvar. Nakon ponovog uklapanja sklopke
potrebno je zaviti Eep osigurafa.
OsiguraEi, odnosno zaStitne sklopke pojedinih strujnih krugova za
pojedini odvod, smjeiteni su u keliji odvoda, na komandnoj ploEi ili na
ploEi releja. U malom rasklopnom postrojenju, koje nema komandne
plofe, praktiEki je jedino mjesto u heliji odvoda. A&o se radi o vekem

Slika 8.56. Shema spoja releja za signalizaciju z m n o g spoja u

razvodu istosmjerne
struje

Za mjerenje u mreii istosmjerne struje postavljaju se obiEno ampermetri u krug punjenja i u krug akumulatorske baterije, dok se voltmetar
postavlja na istosmjerne sabirnice. Neki put se postavlja voltmetar s preklopkom, koja omogukuje mjerenje napona m e d ~sabirnicama, m e d ~
prikljufnicama akumulatorske baterije, te izmedu polova i zemlje.

8.7. KOMPRESORSKO POSTROJENJE

Za pogon rastavljafa 'i sklopaka, te za gaSenje luka u sklopkama, kad

se radi o pneumatskim sklopkama, upotrebljava se komprimirani zrak
slijedekih nazivnih tlakova (koji u pogonu variraju u niie navedenim
granicama)
5 atp (4,25-5,5
11 atp (9,5-11,5

atp) za pogon sklopaka i rastavljafa,

atp) za gaSenje luka u sklopkama za napone do
35 kV, te za pogon sklopaka i rastavljafa,

15 atp (13-16

atp)

30 atp (27-31

atp)

za gaSenje luka i pogon sklopaka i rastavljaEa

svih napona,
samo kao vibi tlak u kompresorskom postrojenju.

Komprimirani zrak za pogon, a pogotovo za gaSenje luka, mora biti

suh, ali za suSenje nisu potrebni posebni uredaji, jer se komprimiranjem
izluEuje vlaga koju je zrak donio sa sobom iz atmosfere. Zrak moie sadriavati samo odredenu maksimalnu koliEinu vlage (tab. 8.4), koja ovisi samo
TABLICA 8.4.

Maksimalna kuliEina vlage u zraku u ovisnostl

o temperaturi zraka

Mtl$g,"f"
vlage
glmS

OC
-5O
0
50

lo0
15O
20"
25O
30

3,24
4,84
63
9,4
12,8
17,3
23,O
30,3

35O
40
450
50
55O
60
65O
70

39
51
65
83
104
130
161
198

Iz navedene formule dobit Cemo veCi volumen, pa i veCu koliEinu vlage.

S poviSenjem temperature ostaje veCa koliEina vlage u zraku, jer tada
se poveCava i rnaksimalna koliEina vlage (tab. 8.4). Normalno se medutim
zrak posebno ne hladi nakon komprimiranja (osim u medustepenima
kompresora), ali se rezervoari zraka Eesto postavljaju izvan zgrade da
I
bi se snizila temperatura komprimiranog zraka.
Da se osigura odvodenje kondenzata, postavljaju se na izlazu iz kompresora, na dnu rezervoara i na najniioj taEki cjevovoda ventili za odvodenje vode, koji se povremeno otvaraju.
Za tlakove do 10 atp upotrebljavaju se jednostepeni ili dvostepeni
kompresori, za viSe tlakove dvostepeni ili trostepeni. Kompresori su tjerani asinhronim motorom s kratkospojenim rotorom. Uklapanje i isklapanje vrSi se preko kontaktnog manometra, kad tlak postigne minimalno,
odnosno maksimalno dopuStenu visinu. Upravljanje zaStitnom sklopkom
motora manjih kompresora vrii se neposredno preko kontakta manometra, a veCih posredstvom pomoCnog releja i sklopnika.
Da bi pogonsko osoblje bilo obavijeSteno o sniienju tlaka postavlja
s e i signalni kontaktni manometar, koji uklapa strujni krug pomoCnog
releja kad tlak dostigne najniiu granicu.
Komprimirani zrak razvodi se bakrenim (za manje promjere) ili EeliEnim (za veCe promjere) cijevima. U malim postrojenjima s Celijama ili
poljima u jednom redu glavni dovod zraka izvodi se kao radijalni vod,
dok je u veCem postrojenju glavni dovod izveden kao prstenast vod.
Cijevi za razvod zraka postavljene su s nagibom od barem 2O/o, da bi
se na najniioj taEki mogao postaviti ventil za odvodenje vode.
li\

o temperaturi, a neovisna je o tlaku. Kad zrak sadrii maksimalnu koliEinu vlage, kaiemo da mu je relativna vlainost 100/o. Zrak je zasiCen
vlagom samo za vrijeme kiSe ili magle, dok inaEe sadrii manju koliEinu
vlage. Omjer izmedu stvarne i maksimalne koliEine vlage nazivamo
relativnom vlainoiCu.
Ako npr. kompresor upija zrak temperature 20 OC, relativne vlainosti
0,60, sa svakim m3 zraka upijat Ce kompresor 0,60 . 17,3 = 10,38 g vode.
Komprimiranjem zraka od pl = 1 ata do npr. p, = 16 ata smanjit Ce se
volumen Vl = 1 m3 zraka na volumen

B. Manje kompresorsko postrojenje

Manje kompresorsko postrojenje sluii za komprimiranje i razdiobu
zraka za upravljanje sklopkama i rastavljafima. Shema spoja prikazana
je na sl. 8.57.
Svrha je proraEuna odredivanje potrebnog volurnena rezervoara komprimiranog zraka i uEina kompresora. Polazi s e od pretpostavljenog broja
s/bumOm;
vent;/

manomfur

I t

Ta koliEina zraka uz istu temperaturu, uz pretpostavku da je zrak ohladen nakon komprimiranja na temperaturu okoline, moie sadriavati
0,062 . 17,3 = 1,17 g vlage, dok Ce se ostatak vodene pare 10,38 - 1,17 =
= 9,21 g kondenzirati i sakupiti se na dnu rezervoara komprimiranog
zraka. Ako se medutim komprimirani zrak ne hladi, pri odredivanju
volumena zraka nakon kompresije treba uzeti u raEun i apsolutne temperature prije (TI) i nakon (T,) kompresije, pa volumen dobivamo iz
izraza

t
Slika 8.57. Shema razvoda zraka ,manjeg kompresorskog postrojenja

operacija (uklapanje i isklapanje) izmedu dva punjenja rezervoara. Potrebna koliEina zraka pri tlaku od l ata odreduje se iz relacije

uklapanje Q, = 0,025 m" i Q, = 0,004 rn-raka

kod tlaka 1 ata. Faktor
istodobnosti iznosi (sl. 8.58) g = 1,8. Potreban volumen zraka (8.9) iznosi

gdje su: n, broj sklopaka, n, broj rastavljara u konafnoj izgradnji promatranog rasklopnog postrojenja, Q, i Q , potrebna koliEina zraka, za
jedno uklapanje i jedno isklapanje sklopke, odnosno rastavljaEa u mS
uz 1 ata. VeliEina g jest faktor istodobnosti, definiran dijagramom na
sl. 8.58 (Lit. 39). Rezervoar treba da osigura potrebnu koliEinu zraka

Volumen rezervoara (8.10), uz sniienje tlaka od pn = 5 ~ t do

p pmin=
= 4,25 atp, jeste
0'656 Z+ 0,9
V,(= -

m3 = 900 1

0,75

Ako raEunamo sa tk = 15 min, uEin je kompresora (8.10)

C. Ve6e kompresorsko postrojenje

Slika 8.58. Faktor istodobnosti ( g ) u'ovisnosti o bro-

ju sklopaka za odredivanje veliEine kompresorskog

postrojenja za pogon sklopaka i rastavljaEa

prema (8.9), uz sniienje od nazivnog (pn) do najniieg tlaka (pmi,). Potreban volumen V R rezervoara zraka, koji moie uz navedeno sniienje tlaka
osigurati volumen V preraEunat na tlak p, = 1 ata, iznosi

Potrebno je, osim toga, osigurati da kroz izvjesno, kratko vrijeme tk (10
do 20 min), kompresor dopuni rezervoar koliEinom zraka V, pa je uEin
kompresora

Neka npr. u rasklopnom postrojenju 35 kV i 10 kV postoji n, = 12

sklopaka i n, = 30 rastavljara, Eiji je potroSak za jedno isklapanje i jedno

Veke kompresorsko postrojenje potrebno je gotovo uvijek (osim gdje

se radi o minimalnom broju sklopaka) kad je komprimirani zrak potreban
za gaSenje luka u sklopkama. Tada se postavljaju dva kompresora, svaki
za pun uEin, pa je na taj naEin osigurana 100/o-tna rezerva. Normalno se
takvo postrojenje izvodi s rezervoarima viSeg tlaka od pogonskog tlaka
sklopaka, kako bi se smanjio potreban volumen rezervoara. Osim toga
postavljaju se rezervoari niieg tlaka, koji su s rezervoarom viSeg tlaka
spojeni preko redukcionog ventila, upravljanog preko kontaktnog manometra, u ovisnosti o tlaku u rezervoaru niieg tlaka (sl. 8.59). Od ukupne
koliEine zraka dio a dobiva se iz rezervoara niieg tlaka, a dio 1 - 4 iz
rezervoara viSeg tlaka. Udio a potrebno je prilikom proraEuna ocijeniti i
naknadno ga korigirati, da bi se dobio povoljan odnos volumenfi rezervoarii. Povoljno je da se veki dio potrebnog zraka osigura iz rezervoara
viieg tlaka. U rasklopnim postrojenjima vrlo visokih napona (velika izgradena povrSina!) postavljaju se rezervoari u samom postrojenju, kako bi
se osigurala potrebna rezerva zraka Sto bliie sklopkama. Osim toga i
sklopke imaju vlastiti rezervoar za komprimirani zrak zbog istih razloga.
Te rezervoare treba uzeti u obzir prilikom odredivanja volumena rezervoara niieg tlaka.
Ako sa i (m3) oznaEimo potrebnu koliEinu zraka pri tlaku od 1 ata
za jedno uklapanje i jedno isklapanje sklopke, te ako sa s (mslh) oznaEimo potrebnu kolifinu zraka opet reduciranu za 1 ata, koja stalno struji
kroz sklopku zbog odriavanja unutarnjosti sklopke u suhom stanju, potrebna koliEina zraka kroz 24 sata iznosi

gdje je nd broj uklapanja i isklapanja sklopaka tokom 24 sata. Ovisnost nd

o broju sklopaka prikazana je na sl. 8.60 (Lit. 114).
UEin kompresora, uz pretpostavku da treba da radi 4 sata dnevno jest

Izrafunati urin odnosi se na jedan kompresor, jer drugi - kako je spomenuto - sluii kao rezerva.
Rezervoari zraka dimenzioniraju se prema zahtjevu da je rezerva zraka
dovoljna za isklapanje i uklapanje sklopaka u slufaju kvara. Potrebna je
kolif ina zraka
V k = n k i m3
' . . . (8.14)
gdje je nk broj uklapanja i isklapanja sklopaka nakon kvara (sl. 8.60).
Za vrijeme uklapanja i isklapanja nakon kvara moie se zanemariti potroSak zraka koji stalno struji kroz sklopke.
Dio potrebnog zraka nalazi se u rezervoarima sklopaka. Rezervoar
sklopke volumena V R , (m3), uz sniienje tlaka A p , moie dati kolieinu
zraka
T = A pn V R ,m3
. . . (8.15)
pri tlaku 1 ata. UzimajuCi u obzir dio a, koji oznafuje udio rezervoara
zraka niieg tlaka, potreban volumen rezervoara niieg tlaka iznosi

OznaEivSi sa A pv dopuiteno sniienje tlaka u visokotlaEnom rezervoaru,

volumen visokotlafnog rezervoara jest
Slika 8.59. Shema razvoda zraka veCeg kompresorskog postrojenja

Moie se jog provesti kontrola trajanja pogona kompresora nakon kvara.

Potrebno vrijeme za dopunjavanje rezervoars iznosi

Ako se pokaie da je vrijeme tk predugo, potrebno je odabrati kompresore

veCeg uf ina.
Kada komprimirani zrak sluii za gaSenje luka, moie se prilikom prorafuna zanemariti potroSak zraka za upravljanje sklopkama i rastavljafima.

Slika 8.60. Broj isklapanja i uklapanja sklopaka kroz

24 sata i u sluraju kvara u ovisnosti o broju sklopaka
u rasklopnom postrojenju
40 Visokon2ponska rasklopna postrojenja

oklopljena, dok se za viSe napone (iznad 35 kV) izvode samo kao otvorena
i to bez ikakvih pregrada, jer je opasnost od luka znatno manja zbog
vebih razmaka i manjih struja kratkog spoja.
TABLICA 9.1.

Najmanje visine nad podom i najmanji razmaci od ograda prema

naSim TehniEkim propisima iz 1957. godine

Nazivni
napon
mreie
kv

1
3
6
10
20
35
60
110
220

Najmanja visina nezaSticenih vodiCa nad

hodnieima
i pristupima
na
u zgradi
slobodnom
mm
mm

2500
2500
2500
2500
2500
2550
2800
3300

2920
3220
3820
5140

N a j m a n j i r a z m a k v o d i E a od
zaStitnr
zaftitne
guste
Ograde
mreie
rijetbe
mreze
ili lima
u zgradi
u zgradi
u z:di
mm
mm
mm
zagtitne
ograde
(branici)

500
500
500
500
500
500
580
900

:,"di:i

108
124
148
180
260
380
580
980

500
560
780
1200
2400

Najmanje visine nad podom i najmanji razmaci od ograda prema

njemaEkim propisima
Nazivni
napon
mreie
kV

1
3
6
10
20
30
60
110
220

2500
2500
2500
2500
2500
2500
2800
3300
4400

N a j , m a n j i r a z m a k vodiEa dd
zaStitne ograde
U

zgradi
mm
500
500
500
500
500
500
670
1000

na
slobodnom
mm

500
500
560
780
1200
2400

od zaStitne mreie

$E~~

slobodnom
t-m-n

140
175
200
225
280
360
570
900

280
360
460
680
1100
2300

niy

:i~zk:,","!$nih dijelova
mm

Razmak izmedu
vodiEima
mm

Visina vodiEa
iznad tla
pristupnim
stazama

r:,"i,"p2~u
vodiCima za
, izvodenje

mm

radova
mm

132

1250

1450

4250

3500

220

2050

2400

5000

4250

380

3200

3750

6250

5500

500

3700

4400

6750

6000

TABLICA 9.2.

Najmanja
visina
vodiCa nad
podom
hodnika
u zgradi
mm

Nazivni

58
74
98
130
210
330
530
930

TABLICA 9.3.

Minimalni razmaci (Lit. 116)

od
lima
u zgradi
70
105
130
155
210
290
500
830

S obzirom na smjeStaj, razlikujemo rasklopna postrojenja u zgradama

i na slobodnom. Otvorena rasklopna postrojenja za srednje napone izvode
se normalno u zgradama (samo iznimno, za napone 35 kV, mogu se naki
postrojenja na slobodnom), dok se otvorena postrojenja za viSe napone u
pravilu izvode na slobodnom. Samo u gusto naseljenim podruejima ili
unutar tvornica s velikim opterekenjima opravdan je smjeStaj u zgradi

TADLICA 9.4.

UobiEajeni razmaci sabirnica

Razmaci sabirnica
Nazivni
napon
kV
1
3
6
10
20
30 (35)
60
110
220

u zgradi

120
150
250
300
350
400
900
1400

na
slobodnom

500
700
1300
2200
4400

rasklopnih postrojenja iznad 35 kV. Oklopljena rasklopna postrojenja

mogu se smjestiti bilo na slobodnom, bilo u zgradi.
Radi zaStite od dodira propisima su odredeni najmanji razmaci (preskoirne daljine), koji su navedeni u tab. 1.5. Osim toga, propisima su
odredene najmanje visine nezaStitenih vodiPa nad podom u hodnicima,
pristupnim prostorijama ili pristupnim stazama (tab. 9.1), te najmanji
razmaci izmedu vodiPa i ograde, mreie ili lima (tab. 9.1). Podaci u naSim
propisima neSto se razlikuju od njemaekih (VDE 0101/43), Sto je vidljivo
iz tab. 9.2. Radi ilustracije navodimo i minimalne razmake koje se predlaiu u novije vrijeme. Za razliku od razmaka prema propisima u tab. 9.3.
navode se (prema Lit. 116) podaci o razmacima izmedu vodifii i uzemljenih dijelova, visine vodiira iznad pristupnih putova i horizontalni razmaci
medu vodiirima, da bi se osigurao potreban razmak za izvodenje radova.
Minimalni razmaci navedeni u tablicama vrijede za nadmorske visine
do 1000 m, a za svakih daljnjih 500 m treba povebati razmake za 5'10.
U tab. 9.4. navedeni su uobiirajeni razmaci sabirnica koji medutim nisu
odredeni propisima. Razmaci medu sabirnicama vebi su od najmanjih

(tab. 1.5) radi veEe sigurnosti, a u nekim sluEajevima povoljno je - pogotovo pri niiim naponima - odabrati joS veke razmake zbog sma.njen~a

sila medu vodifima.

Propisima su odredene i minimalne Sirine hodnika. Treba razlikovati
hodnike za posluiivanje i nadzor (upravljanje, transport aparata i sl.) i
hodnike samo !za nadzor. Osim toga treba uzeti u obzir da li se samo
s jedne, ili s obje strane hodnika, nalazi rasklopno postrojenje, odnosno
dijelovi takvog postrojenja pod visokim naponom. Ako se rasklopno postrojenje nalazi samo s jedne strane hodnika, Sirina hodnika za posluiivanje ne smije biti manja od 1000 mm, a Sirina hodnika za nadzor ne
manja od 800 mm. Kad se rasklopno postrojenje nalazi s obje strane
hodnika, najmanje su Sirine 1200, odnosno 1000 mm. Sirina prolaza za
nadzor i posluiivanje u rasklopnim postrojenjima na slobodnom treba
da iznosi barem 1200 mm (mjereno izmedu uzemljenih dijelova aparata,
zaStitnih ograda, zidova ili nosne konstrukcije). U praksi se medutim
izvode Siri hodnici. Jedan je od razloga moguCnost transporta. Osim toga
hodnik se izvodi to Siri, Sto su viSi naponi i Sto su veCe rasklopne snage,
kako bi se pogonsko osoblje osjekalo sigurnije. Dug hodnik izvodi se Siri
od kratkog. U tab. 9.5. navedene su uobiEajene Sirine hodniki.
Uobicajene Sirine hodnika u rasklopnim postrojenjima

Nazivni
napon
kV

do 10
20
30 (35)
60
110

Rasklopno postrojenje
s jedne strane hodnika

~ i r i n ahodnika za posluiivanje
mm

::::

2000
2200
2400

Rasklopno postrojenje
s obje strane hodnika

~ i r i n ah o d - - 1 ~ i r i n a h ~ d nika za ponika za
sluiivanje
nadzor
mm
mm

1200
1400
1600
1800
2000

TABLICA 9.5.

2000
2500
3000

/I

11

~ i r i n ahodnika za
nadzor
mm
1400
1600
1800
2000
2200

bom odvodnika prenapona mogu se lakSe sprijeEiti proboji zbog poviSenja

napona, nego proboji koji nastaju zbog smanjenja izolacije. Do smanjenja
izolacije naime dolazi zbog stranih tijela koja mogu doCi u rasklopno
postrojenje (alat, iivotinje, vlaga i sl.), zbog deformacija dijelova postrojenja prouzrokovanih mehaniEkim silama i zbog ionizacije zraka. Prva
dva uzroka mogu se otkloniti izvedbom oklopljenih postrojenja, dovoljnim razmacima, upotrebom izolacija koje ne upijaju vlagu, mehaniEki
dovoljno dimenzioniranom izvedbom i sl. NajEeSCi je uzrok ionizacije
otvaranje opterekenih rastavljaEa, a to je ujedno i najEeSCi uzrok pojavi
luka u rasklopnom postrojen ju. Otvaranje optereCenih rastavljaf a spreEava se ljlokiranjem rastavljaEa (osmo poglavlje).
I pored svih mjera dolazi do pojave luka u rasklopnom postrojenju.
Vrlo je rijedak sluEaj da zbog djelovanja luka dodu pod visoki napon
uzemljeni dijelovi postrojenj a ili instalacije niskog napona (strujni krugovi mjerenja i zaStite, istosmjerni strujni krugovi), pa se ta pojava moie
ispustiti iz razmatranja. Neposredna opasnost gorenja takoder ne postoji,
jer su svi materijali vatrostalni, izuzev ulja u sklopkama i mjernim transformatorima (ako su takve izvedbe upotrebljene). NajveCa opasnost postoji
ako dode do izljeva vruCeg ulja iz aparata (temperatura oko 100C), jer
Ce se tada zbog indirektnog djelovanja luka ulje upaliti. To se neEe dogoditi ako ulje ima temperaturu okoline.
Za rasklopno postrojenje bitna su, medutim, dva djelovanja luka:
isijavanje topline i poviSenje tlaka zbog porasta temperature. Oba djelovanja ovisna su o struji luka, odnosno o struji kratkog spoja, jer se
promatra najnepovoljniji slufaj. Snaga luka, definirana kao produkt pada
napona u luku i struje luka, jednaka je za luk izmedu kontakata i noieva
rastavljaEa (sl. 9.la) i kontakata rastavljaEa medusobno (sl. 9.lb), ako
pretpostavimo da su struje luka po apsolutnom iznosu medusobno jednake. Ispitivanja (Lit. 118) pokazuju da kratki spoj prema sl. 9.la vet
nakon nekoliko milisekunda prelazi u kratki spoj prema sl. 9.lb. Snaga
luka - prema citiranim ispitivanjima - ovisna je o struji kratkog spoja
i nazivnom naponu (sl. 9.2), pa se pokazuje da postoji linearna ovisnost
izmedu struje kratkog spoja i snage luka.

Treba napomenuti da su u daljnjem izlaganju izvedbe rasklopnih

postrojenja prikazane u prvom redu s obzirom na tipove postrojenja, te
na principijelan raspored sabirnica i aparata, jer detalji izvedaba prelaze
okvir ove knjige.
9.2. OTVORENE IZVEDBE RASKLOPNM POSTROJENJA
SREDNJEG NAPONA (DO UKWUCIVO 35 kV)

Slika 9.1. Pojava luka medu kontaktima i noievima rastavljara

A. Luk u rasklopnom postrojenju

Isijavanje luka raste s poveCanjem snage luka, a znatno je ovisno o

materijalu kontakata (sl. 9.3). Utjecaj materijala kontakata ukazuje na
Einjenicu da na toplinu .isijavanja utjeEu i plinovi oko jezgre luka, bilo
da apsorbiraju isijavanje bilo da sami u njemu sudjeluju. ZaStita od djelovanja isijavanja moie se provesti pregradivanjem dijela rasklopnog

Pojava luka u rasklopnom postrojenju posljedica je proboja izolacije

medu fazama ili izmedu faze i zemlje, do Eega dolazi bilo zbog poviSenja
napona, bilo zbog smanjenja izolacije. Koordinacijom izolacije i upotre-

Slika 9.4. Maksimalno poviSenje tlaka u

ovisnosti o struji luka. Rezultati eksperimenata u zatvorenom kotlu, udaljenost
kontakta 10 cm, trajanje luka 20 ms (Lit.
117)

Slika 9.2 Snaga luka (sl. 9.1) u ovisnosti o struji

kratkog spoja i o nazivnom naponu

postrojenja u kojemu moie nastati luk, od .ostalih dijelova rasklopnog

postrojenja. Takve pregrade smanjuju preglednost, pa su staklene pregrade kompromisno rjeSenje, pomoCu kojih se moie smanjiti djelovanje
isijavanja i do polovine.

prema mjestu nastanka luka. Ispitivanja na Celijama s pregradnim zidovima koji mogu izdriati poviSenje tlaka od 0,5 at pokazala su (Lit. 117) da
se potrebna povrSina otvora za rasterekenje moie odrediti iz izraza

gdje su F povrSina u m2, a Pi snaga luka u MW. Ako su pregrade veCe

EvrstoCe, koeficijent u (9.1) imat fe manju vrijednost.
35
1v
U,

20

Slika 9.3. Srednje isijavanje topline na

udaljenosti od 1,5 m u ovisnosti o snazi
lltka
70

Dio energije luka troSi se na ugrijavanje okolnog zraka, Sto dovodi do

poviSenja tlaka, koje je to veCe, Sto je struja luka veCa (sl. 9.4). To poviSenje tlaka dovodi do ruSenja pregrada, izvaljivanja vrata i sl. Da se to
sprijefi, potrebno je predvidjeti otvore za rasterekenje. Efikasnost djelovanja otvora ne ovisi samo o povrSini otvora, veC i o poloiaju tog otvora

500

JOOO

1500

2DOD

25DO MYA MOO

Slika 9.5. Klasifikacija rasklopnih postrojenja

prema naponu i snazi'kratkog spoja

VeliEina struje kratkog spoja, odnosno snage kratkog spoja, veoma

znatno utjeEe na troSkove izgradnje postrojenja, jer o tim veliEinama ovisi
tip upotrebljenih aparata i izolatora, dimenzija vodifa, tip felija i sl.
Na sl. 9.6. nacrtani su dijagrami koji prikazuju pribliinu ovisnost troSkova izgradnje (bez gradevinskog dijela) rasklopnog postrojenja s dvostrukim sabirnicama o rasklopnoj snazi. Sa 100010 oznafenl su troSkovi
izgradnje rasklopnog postrojenja 10 kV, rasklopne snage 200 MVA i
s aparatima nazivne struje 400 do 600 A. TroSkovi izgradnje za rasklopnu
snagu 15 MVA odgovaraju postrojenjima s uEinskim rastavljaEima i osiguraf ima.
Na troSkove izgradnje znatno utjeEe i nazivna struja (sl. 9.7), jer su
prema njoj dimenzionirani svi vodiEi i u aparatima i u rasklopnom postrojenju.
Naravno da i broj sistema sabirnica utjeEe na troSkove izgradnje,
s jedne strane zbog povefanja broja aparata, a s druge zbog povefanja
gradevinskih radova. Za rasklopna postrojenja 10 kV, 200 MVA troSkovi
izgradnje, u ovisnosti o broju sabirnica, iznose
Slika 9.6. Pribliina ovisnost troSkova izgradnje (bez gradevinskog dijela)
rasklopnog postrojenja s dvostmkim sabirnicama o rasklopnoj snazi
(Lit. 39)

S obzirom na djelovanje luka, koje je ovisno u prvom redu o veliEini

s h j e kratkog spoja, mogli bismo (Lit. 117) podijeliti postrojenja u Eetiri
grupe: A - postrojenja male snage, za struje kratkog spoja do 15 kA,
B - postrojenja srednje snage, za struje od 15 do 30 kA, C
postrojenja
velike snage za struje od 30 do 60 kA, i D - postrojenja vrlo velike snage,
za struje kratkog spoja iznad 60 kA. Navedena klasifikacija prema snagama
kratkog spoja prikazana je na sl. 9.5.
,--

broj sistema
sabirnica

relativni
troSkovi izgradnje

Navedeni podaci sluie samo kao ilustracija, jer troSkovi izgradnje

ovise o naEinu izvedbe rasklopnog postrojenja, o odabranom tipu aparata i sl.
B. Izvedbe s kabelskim odvodom

MO

Slika 9.7. Pribliina ovisnost troSkova izgradnje

(bez gradevinskog dijela) rasklopnog postrojenja s dvostrukim sabirnicama o nazivnoj struji

Veza izmedu rasklopnog postrojenja i vodova najEeSfe se izvodi kabelom, jer to je s obzirom na izvedbu rasklopnog postrojenja jednostavnije,
iako u izvjesnoj mjeri smanjuje sigurnost pogona (kabelske glave!).
Postrojenjima male snage (grupa A) nije potrebna nikakva zaStitna
pregrada izmedu rastavljaEa i sabirnica (sl. 9.8). Za vefe struje kratkog
spoja (grupa B) korisno je postaviti pregradu izmedu rastavljaea i sabirnica (sl. 9.9), da bi se zagtitile sabirnice od djelovanja luka u sluEaju otvaranja opterefenih rastavljafa. Dimenzije felija, a pogotovo njihova Sirina,
ovise o upotrebljenom tjpu sklopke. Na skicama rasklopnih postrojenja
oznaEeno je mjesto postavljanja sklopke, ne ulazefi u utjecaj tipa sklopke
na izvedbu rasklopnog postrojenja.
Na sl. 9.8: i 9.9. izlazni rastavljaE i kabelska glava smjeSteni su u
niskom donjem dijelu postrojenja, Sto se normalno izvodi za postrojenja
od 10 kV. Za viSe napone potrebno je izvesti postrojenje u dva kata, zbog
vefih dimenzija i sklopke i ostalih aparata. Donji kat izveden je tada
kao na sl. 9.10. i 9.11.
U rasklopnim postrojenjha s jednostrukim sabirnicama najpovoljniji
je smjeStaj uza zid (s jednim hodnikom) zbog smanjenja potrebne izgra-

Slika 9.8. Skica presjeka kroz Celiju .otvoreno'g

rasklopnog postrojenja grupe A s jednostrukim
sabirnicama

dene povrSine. No postavljan j em postrojenja u sredini prostorije ne mijenja se njegova dispozicija. U postrojenjima s dvostrukim sabirnicama
potrebno je predvidjeti hodnike s obje strane, kako bi bilo mogute izvrSiti pregled i imati uvid u stanje postrojenja, u prvom redu u rastavljaEa
(sl. 9.10) za oba sistema sabirnica.
Na sl. 9.10. prikazan je presjek kroz Cliju postrojenja grupe B s dvostrukim sabirnicama. Ako se radi o manjim strujama kratkog spoja
(grupa A), postrojenje se izvodi analogno izvedbi na sl. 9.8. Za postrojenje grupe C upotrebljava se izvedba sa sl. 9.11. dakle ona sa dvije
pregrade (izmedu prostora za sklopku i sabirniEkih rastavljaira, te izmedu
sabirniEkih rastavljaEa i sabirnica). Pri vetim strujama, naime, elektrodinamiEko djelovanje prevladava termif ki uzgon (Lit. 121), pa u sluEaju
napajanja sa strane sabirnica luk putuje od rastavljara prema sklopki.
Sabirnice su postavljene jedna iznad druge, da bi se uz uspravan poloiaj
postigao ve6i moment otpora. Visina prostora za smjeStaj sabirnica oda-

Slika 98. Skica presjeka kroz Celiju otvorenog

rasklopnog postrojenja grupe B s jednostrukim sabirnicama

bire se tolika da je moguire bez poteSko6a izvesti EiSbenje i pregled sabirnica.

Da bi se provelo dalje ograniEenje djelovanja luka, mogu se uzdui
sabirnica postaviti pregrade, uz upotrebu provodnih izolatora.
Naravno da je moguire i na neSto drukEiji naEin izvesti otvorena postrojenja srednjeg napona, ali u principu uvijek se dolazi do istih rjeSenja.
Potreba za izgradnjom postrojenja grupe D javlja se vrlo rijetko (snaga
kratkog spoja iznad 1000 MVA, za napon 10 kV). Tada su potrebne specijalne konstrukcije, i treba voditi raEuna o opasnostima od luka i o silama

medu vodifima.

Postavljanjem sabirnica u najgornji dio postrojenja, kao u postrojenjima s kabelskim odvodom, pojavljuje se potreba izvedbe posebne belije
smjeitene uz vanjski zid, za prikljuEak zraEnog voda (sl. 9.12). Izvedba
na sl. 9.10. omogubuje odvod na obje strane rasklopnog postrojenja.
Analogno izvedbi s dvostrukim sabirnicama, izvodi se $ rasklopno postrojenje s jednostrukim sabirnicama.
U nekim sluEajevima moie se izvesti postrojenje manje visine, ako
se smanji visina donjeg kata na raEun pristupaEnosti i mogubnosti nadzora tog dijela postrojenja.
RjeSenje sa smjeStajem sabirnica u najviSem dijelu postrojenja u potpunosti odgovara kabelskom odvodu, jer ima kratke i ravne spojne vodove.
Izvedba s neizoliranim odvodima, a s istim smjeStajem sabirnica dovodi
medutim, do dugih spojnih vodova zbog neophodne promjene smjera.
Postavljanjem sabirnica u najniii dio rasklopnog postrojenja dolazi se za izvedbu s neizoliranim odvodima - do kratkih i ravnih spojnih vodova,

Slika 9.10. Skica presjeka kroz celiju otvorenog rasklopnog postrojenja grupe B
s dvostrukim sabirnicama

Slika 9.11. Skica presjeka kroz

feliju otvorenog rasklopnog
postrojenja grupe C s dvostrukim sabirnicama

C. Izvedbe s neizoliranim odvodom

Vebina postrojenja izvodi se s kabelskim odvodima, bez obzira da li

se radi o zraEnim ili kabelskim vodovima, jer takva izvedba traii manju
izgradenu povrSinu rasklopnog postrojenja. Ipak u nekim sluEajevirna,
kad se radi o prikljuEku zraEnih vodova, a ieli se izbjeki kabel (povdana
sigurnost, lakSi nadzor), izvode se postrojenja s neizoliranim odvodima.
Neizolirani odvod mora, da bi se odriala potrebna visina iznad terena na
izlazu iz rasklopnog postrojenja, iziki na gornjem dijelu zgrade.

Slika 9.12. Skica presjeka kroz telije otvorenog rasklopnog postrojenja grupe B s dvostrukim sabirnicama
i s neizoliranim odvodom

jer tada, s obzirom na medusobni poloiaj sabirnica i odvoda, imamo istu

situaciju kao za sabirnice i kabelske odvode postavljene gore.
Presj ek kroz telije postrojenja sa sabirnicama postavljenim dolje prikazan je na sl. 9.13. Mana je takve izvedbe Sto ne postoji mogutnost neposredne kontrole stanja sabirnirkih rastavljaEa iz istih hodnika iz kojih je
moguC nadzor nad sklopkama. U rasklopnim postrojenjima na sl. 9.8. do
9.12. takva je kontrola moguta.

9.3. OKLOPLJENE IZVEDBE RASKLOPNIH POSTROJENJA

SREDNJEG NAPONA (DO UKLJUCIVO 35 k v )

Rasklopna postrojenja oklopljena limom imaju, u usporedbi s otvo

renim postrojenjima, niz prednosti: manju potrebnu povrginu, dobr
zaStitu od dodira i praSine, lagano prosirenje i premjegtanje cijelog postro
jenja, brzu i jednostavnu montaiu, mogutnost postavljanja i u prostorj
jama koje su pristuparne i nekvalificiranom osoblju.
Uklopljena postrojenja izvode se za snage kratkog spoja koje odgo
varaju grupama A i B (sl. 9.5).
S obzirom na mjesto postavljanja, razlikujemo unutarnja i vanjska
oklopljena postrojenja. Prva se postavljaju u zgradama, a druga na slobodnom. Medu sobom se razlikuju jedino prema izvedbi oklopa (zaStita
od atmosferskih utjecaja).
Izvode se dva tipa oklopljenih postrojenja: s nepomiEno montiranim
aparatima i s pokretnim aparatima. Prvi tip se u principu ne razlikuje
od otvorenih izvedaba, dok se drugi tip moie karakterizirati kao postrojenje bez rastavljaEa.

B. Izvedba s nepomiEno montiranim aparatima

Kako je veC spomenuto, izvedbe s nepomiEno'montiranim aparatima
ne razlikuju se u principu.od otvorenih rasklopnih postrojenja (sl. 9.14).

Slika 9.13. Skica presjeka kroz Celije otvorenog rasklopnog

postrojenja s dvostrukim sabirnicama smjeztenim u donjem
dijelu postrojenja i s. neizoliranim vodovima.

Postrojenje sa sabirnicama postavljenim dolje mogute je izvesti i s jednostrukim sabirnicama. U tom sluEaju mogu s e potporni izolatori sabirnica
postaviti na lied. Ako je tada potreban izlaz vodova samo na jednu stranu
cijelo postrojenje se moie smjestifi uza zid, dok je veza sa zraEnim vodom
smjeStena iznad hodnika.
Izvedba prema sl. 9.13, u usporedbi s onom prema sl. 9.12, ima manji
tlocrt i manji volumen zgrade (Lit. 122).

b
Slika 9.14. Skica presjeka kroz teliju
unutarnjeg oklopljenog postrojenja s nepomifno montiranim aparatima
41 Visokonaponska rasklopna postrojenja

Slika 9.15. Skica presjeka kroz celiju oklopljenog postrojenja za postavljanje na slobodnom s nepomiPno

montiranim apara tima

641

Osnovna je razlika prema otvorenoj izvedbi ta, Sto su svi aparati montirani u tvornici, pa je na mjestu ugradnje potrebno izvesti samo prikljufke. Skelet Celije izraden je od limenih profila, dok su stranice od
dekapiranog lima. kelije su obicno predvidene za montaiu uza zid i sa
strainje strane su otvorene, dok su na prednjoj strani vrata. Celije se
izvode otvorene odozgo. U praSnim prostorijama stavljaju se kelije oklopljene sa svih strana.

Slika 9.16. Skica presjeka kroz feliju oklopljenog postrojenja s dvostrukim sabirnicama za postavljanje na slobodnom s nepomirno montiranim aparatima

Izvedbe s nepomifno montiranim aparatima naidle su kao vanjska

rasklopna postrojenja na znatnu primjenu. 0birno se kelije takvih postrojenja izvode s dvokrilnim vratima iza kojih se nalazi lim koji se moie
podignuti i prisloniti na otvorena vrata. Podizanjem lima dobiva se pokriveno radno mjesto, koje omogukuje revizione i remontne radove i u
slufaju loSeg vremena.
Celije su izvedene na istom principu kao i one unutarnjeg postrojenja,
s tom razlikom Sto je moguC pristup s obje strane, pa to dovodi do dvostrukih kelija, lroje se mogu upotrijebiti ili za dva odvoda s jednostavnijom opremom (npr. za dva odvoda s ufinskim rastavljatima) ili za jedan
odvod sa sklopkom (sl. 9.15). Takva Celija upotrebljava se i za smjegtaj
transformatora.

Slika 9.17. Skica presjeka kroz Celiju oklopljenog postrojenja za postavljanje n a slobodnom s dvostrukim sabirnicama iznad
Celije s nepomiCno montiranim aparatima

I postrojenje s dvostrukim sabirnicama moie se izvesti oklopljeno.

Sabirnice mogu biti smjeStene ili unutar belije (sl. 9.16) ili na slobodnom
(sl. 9.17). Izvedba na sl. 9.17. dolazi najEeSke u obzir za napone 30 ili 35 kV.
C. Izvedba s pomiEnim aparatima
Izvedba s pomiEnim aparatima primjenjuje se sve vise, jer omogucuje
konstrukciju bez rastavljafa, Eime se smanjuju dimenzije kelija.

Na sl. 9.18. shematski je prikazana izvedba s jednostrukim, a na sl. 9.19.

s dvostrukim sabirnicama. U svim sluEajevima prekidanje strujnog kruga
vr9Ese sklopkom, nakon Eega je deblokiran uredaj za izvlaEenje sklopke.
IzvlaEenjem sklopke, Sto se vrSi ruEno ili pomoeu motora, i vidljivo se
prekida strujni krug. Sklopka dakle preuzima i ulogu rastavljaEa. Izvedbe
s dvostrukim sabirnicama sa sl. 9.19a i 9.19b ne razlikuju se u principu

za prespajanja s jednih sabinlica na druge, a druga kao rezerva za slutaj

kvara na jednoj od sklopaka. Normalno je dakle na jednom odvodu stalno
prikljufena jedna sklopka, vee prema tome na koje je sabirilice prikljuren
odvod.

Slika 9.18. Shematski

prikaz izvedbe Celije
postrojenja s pomiPnim aparatima s jednostrukim sabirnicama

od postrojenja s nepomiEno montiranim aparatima jer imaju sabirniEke

rastavljafe, pa je tada izvuEena sklopka dodatni rastavljaE, koja samo
preuzima ulogu izlaznog rastavljara. U izvedbi sa sl. 9.19a izvlaEi se samo
sklopka, a u onoj sa sl. 9.19b sklopka i noievi sabirniEkih rastavljaEa.
Sastavljanjem dviju kelija prikazanih na sl. 9.18. dolazi se do izvedbe
s dvostrukim sabirnicama sa po dvije sklopke po odvodu, Sto odgovara
shemi na sl. 5.11. U postrojenjima s pomiEnim aparatima, medutim, moie
se ostvariti izvedba sa po dvije sklopke po odvodu s manjim brojem
sklopaka nego u postrojenjima s nepomiEno montiranim aparatima, gdje
je potrebno 2 n sklopaka, ako sa n oznaEimo broj odvoda. U postrojenju
2 sklopaka, od kojih jedna sluii
s pomirnim aparatima potrebno je n

t
Slika 9.19. Shematski prikaz izvedaba Celija postrojenja s pomiPnim aparatima
s dvostrukim sabirnicama

Slika 0.20. Skica presjeka Celije oklopljenog postrojenja s pomienim aparatima i s normalnom
izvedbom sklopke

U principu razlikujemo dva tipa izvedaba s pomiEnim aparatima: sa

sklopkama normalne konstrukcije (sl. 9.20) i sa sklopkama Eija je konstrukcija prilagodena izvedbi s pomirnim aparatima (sl. 9.21). Osim toga
razlikuju se prema izvedbi sabirnica: gole neizblirane sabirnice (sl. 9.20)
I

Slilca 9.21. Skica presjeka 6elije oklopljenog postrojenja s pomirnim aparatima i

posebnom izvedbom sklopke

i medusobno izolirane sabirnice (sl. 9.21). Naravno da se izraduju rasklopna

postrojenja i s neizoliranim sabirnicama i sa specijalno konstruiranom
sklopkom. Danas se proizvode i takve kelije u kojima su svi diielovi
izalirani, pa ne postoje goli vodiEi medu kojima bi mogao nastati luk.
Takva se postrojenja osim toga izvode bez oklopa, Sto dolazi u obzir za
postavljanje u zatvorene prostorije u koje je dopugten pristup samo
pogonskom osoblju.

ne postavljaju pregrade, jer je opasnost od luka malena zbog relatlvno

malih struja i pri najvekim snagama kratkog spoja.
U posljednje vrijeme izraduju neke tvornice sklopke od 110 kV, Eija
konstrukcija omogueuje izvedbu i postrojenja toga napona s pomiEnim
aparatima (sl. 9.22). Takvoj izvedbi treba za trekinu manji izgradeni volumen zgrade. Posebno konstruirane sklopke omogueuju i izvedbu postrojenja s dvostrukim sabirnicama a sa dvije sklopke po odvodu (sl. 9.19~),
sa svim prednostima takve dispozicije kako je to navedeno u poglavlju
o oklopljenim postrojenjima.

9.4. IZVEDBE RASKLOPNIH POSTROJENJA VISOKOG

I NAJVISEGNAPONA (IZNAD 35 kV)

A. Rasklopna postrojenja u zgradi

Rasklopna postrojenja napona 60 kV i viSe smjegtavaju se u zgrade
samo iznimno, kad ne postoji moguenost izvedbe na otvorenom (smjeStaj
unutar naseljenog podrufja, u podruEju s mnogo praSine u zraku, unutar
industrijskih postrojenja i sl.).
Rasklopno postrojenje visokog i najviSeg napona moie se izvesti analogno 'rasklopnom postrojenju srednjeg napona, prikazanom na sl. 9.10.
i sl. 9.12, s tom razlikom Sto se u postrojenja nazivnog napona iznad 35 kV

B. Rasklopna postrojenja na slobodnom

Razvijeno je priliEno mnogo izvedaba rasklopnih postrojenja najviSih
napona, s teinjom da se smanje potrebne investicije, poboljSaju pogonska
svojstva, te da se omoguei njihova upotreba i za posebne zahtjeve (izvedba
trostrukih sabirnica, U-sabirnica, spojnog polja i sl.).
Izvedba na sl. 9.23, koja se obiEno naziva visokom izvedbom, kopija
je postrojenja srednjeg napona. Primjenjuje se samo kad je raspoloiiva
povrSina terena znatno ograniEena (uz hidroelektrane u uskim dolinama
i sl.), jer je teiak pristup k sabirnicama i rastavljaEima i jer su potrebne
relativno velike investicije za izvedbu visokog stupa s konzolama.
Na sl. 9.24. prikazana je izvedba sa srednjim stupom, u kojoj se spojni
vod k sklopki vodi iznad sabirnica, za Sto su potrebni visoki portali.
Zbog visine srednjeg portala izvedba sa srednjim stupom nije podesna
R?

51

J?

R2

S2

72

Slika 9.23. Visoka izvedba rasklopnog postrojenja

najvigih napona

Slika 9.22. Izvedba rasklopnog postrojenja 110 kV u zgradi s pomifnom

sklopkorn

za postrojenje 220 kV. Nasuprot tome ni popreEnoj (tandem) izvedbi

(sl. 9.26), jer su rastavljaEi - u tlocrtu - okomito postavljeni na sabirnice,
kao ni uzduinoj izvedbi (izvedba u brazdi) (sl. 9.29), jer su rastavljaEi

Slika 9.26. PoprePna (tandem) izvedba rasklopnog postrojenja najviSih napona

(rc spoj za premoztenje sklopke)
Slika 9.24. Izvedba sa srednjim stupom rasklopnog postrojenja najviiih
napona (r spoj za premoStenje sklopke)

Slika 9.25. Spojno polje raslclopnog postrojenja sa srednjim stupom

648

paralelni sa sabirnicama, nisu potrebni visoki stupovi. U prvom sluEaju

sabirnice su postavljene na jedan od izolatora sabirniekih rastavljaPa
(sl. 9.26), dok su u uzduinoj izvedbi sabirnice zavjeSene na portalima
(sl. 9.29), kao i u izvedbi sa srednjim stupom.
Kao Sto je spomenuto u petom poglavlju (sl. 5.20), u sluraju zarnjene
sklopke u jednom odvodu sklopkom spojnog polja, potrebno je premostiti
sklopku odvoda. To je jednostavno u izvedbi sa srednjim stupom i u

Slika 9.27. Nacrt spojnog polja rasklopnog postrojenja u

poprefnoj (tandem) izvedbi

poprefnoj izvedbi (uie x na sl. 9.24. i 9.26), dok se u uzduinoj izvedbi

to ne moie ostvariti a da se ne demontira sklopka.

S obzirom na pogonsku sigurnost moie se smatrati da je najsigurnija

uzduina izvedba (sl. 9.29), jer iznad sabirnica nema nikakvih vodova. U

Slika 9.28. Tlocrt spojnog polja rasklopnog postrojenja u popreEnoj

(tandem) izvedbi

Slika 9.29. Uzduina (u brazdi) izvedba rasklopnog postrojenja

najviSih napona

Slika 9.30. Spojno i mjerno polje rasklopnog postrojenja u uzduinoj izvedbi (izvedba u brazdi).

Slika 9.31. Postrojenje s U-sabirnicama u izvedbi sa srednjim stupom

(sklopke i izlazni rastavljafi kao na sl. 9.24)

Slika 9.32. Postrojenje s U-sabirnicama u uzduinoj izvedbi

(sklopke i izlazni rastavljaEi kao na sl. 9.29)

Slika 9.33. Izvedba sa srednjim stupom rasklopnog postrojenja s jednostrukim sabirnicama i s obilaznim spojem
(prema shemi na sl. 5.8)

Slika 9.34. Izvedba sa srednjim stupom rasklopnog postrojenja s jednostrukim i pomoCnim sabirnicama (prema shemi na sl. 5.15)

Slika 9.35. Izvedba s s srednjim stupom rasklopnog postrojenja s dvostrukim

pornocnirn sabirnicama (prema shemi na sl. 5.16)

l j

i:
;

1 1

!1

rasklopnom postrojenju sa srednjim stupom, naime, postoje vodovi samo

iznad jednog, a u popreEnoj izvedbi iznad oba sistema sabirnica.

U vec prikazanim rasklopnim postrojenjima nisu ucrtani aparati na

poEetku voda, a na izlazu iz rasklopnog postrojenja. U svim slufajevima
potrebno je predvidjeti odvodnike prenapona, koji se montiraju na
postolja. Na isti 'naEin postavljaju se visokofrekventni kondenzatori, dok
su visokofrekventne priguSnice zavjeSene na izlazni portal.
Spojno polje u rasklopnim postrojenjima sa srednjim stupom (sl. 9.25)
i u uzduinoj izvedbi (sl. 9.30) traii samo jedno polje po duljini postrojenja. Nasuprot tome popreEna izvedba (sl. 9.27. i 9.28) zahtijeva dva polja
za smjeStaj spojnog polja. U spojno polje rasklopnog postrojenja uzduine
izvedbe mogu se, osim toga, smjestiti i naponski transformatori mjernog
polja, spojeni preko rastavljaf a.
Postavljanjem U-sabirnica (sl. 5.14b) omoguCuje se odlazak vodova
s obje strane rasklopnog postrojenja. U-sabirnice moguCe je izvesti u postrojenju sa srednjim stupom (sl. 9.31), kao i u postrojenju uzduine izvedbe

Slika 9.37. Izvedba rasklopnog postrojenja s dvostrukim sabirnicama

s rastavljarima na jednom izolatoru i sabirnicarna postavljenim gore

Na sl. 9.34. prikazano je rasklopno postrojenje s jednostrukim i pomofnim sabirnicama, a na sl. 9.35. s dvostrukim i pomofnim sabirnicama.
Oba postrojenja izvedena su sa srednjim stupom. Analogno se moie izgraditi postrojenje uzduine izvedbe, dok je popreEna izvedba nepogodna
za postrojenje s pomofnim sabirnicama.

Slika 9.36. Izvedba rasklopnog postrojenja s rastavljafima na jednom

izolatom i sabirnicama postavljenim dolje

(sl. 9.32). Postrojenje sa U-sabirnicama u popreEnoj izvedbi nije mogufe

izvesti. Postrojenju sa U-sabirnicama potrebno je jedno polje normalne
Sirine za spoj vanjskih sabirnica.
Postroj enje s j ednostrukim sabirnicama jednostavnije je i moie se
izgraditi u sve tri opisane izvedbe. NaEin izgradnje lako je ustanoviti iz
prikaza postrojenja s dvostrukim sabirnicama.
Rasklopno postrojenje s jednostrukim sabirnicama i premogtenjem
sklopke (shema prema sl. 5.8) moie se izgraditi prema sl. 9.33. Prikazana
je izvedba sa srednjim stupom. Za takvu shemu spoja nije pogodna
uzduina, a pogotovo ne popreEna izvedba.

Slika 9.38. Izvedba sa srednjim stupom rasklopnog postrojenja s dvije sklopke

po odvodu (prema sherni na sl..5.11)

Slika 9.39. Izvedba sa srednjim stupom rasklopnog postrojenja s tri sklopke za dva
odvoda (prema shemi na sl. 5.13)

N
4

5
x
0
J

uw
3
V1

w
x

5
u
nl

B
"
J
"
w

-.--

Slika 9.40. Tlocrt rasklopnog postrojenja izvedenog prema shem na sl. 5.17.

PRESJEK A-A

Slika 9.41. Presjeci rasklopnog postrojenja na sl. 9.40.

Slika 9.42. Postrojenje s mijeSanim fazama, nasuprotna polja pomaknuta

za razmak sabirnica

U teinji da se smanji povriina za izgradnju rasklopnog postro jenja

upotrebljavaju se rastavljaEi s jednim izolatorom. Pomotu takvih rastavljaEa mogute su u principu dvije izvedbe: sa sabirnicama smjegtenim
na izolatoru rastavljaEa (sl. 9.36) i sa sabirnicama zavjegenim medu portalima (sl. 9.37). Prva izvedba prema dispoziciji odgovara poprefnoj, a
druga uzduinoj izvedbi. S obzirom na mogutnost izvedbe spojnog polja,
U-sabirnica, pomotnih sabirnica, za izvedbe s rastavljaEima na jednom
izolatoru vrijede sve napomene kao za analogna postrojenja s rastavljaEima sa dva izolatora.
'Na sl. 9.38. prikazano je postrojenje s dvostrukim sabirnicama i sa
dvije sklopke po odvodu prema shemi sa sl. 5.11, dok je na sl. 9.39. prikazano postrojenje izvedeno prema shemi sa sl. 5.13, dakle postrojenje
sa tri sklopke za dva odvoda. U postrojenju sa dvije sklopke po odvodu
mogut je odlazak vodova na bilo koju stranu okomito na sabirnice, dok
je u postrojenju sa tri sklopke na dva odvoda iz jednog polja mogute
odvesti dva dalekovoda, svaki na svoju stranu.
Postrojenje izgradeno prema shemi spoja u kojoj nisu predvidene
sabirnice moie se izvesti prema vet prikazanim tipovima, koristeti pogodna rjegenja. Takvo postrojenje prikazano je na sl. 9.40. (tlocrt) i 9.41.
(presjeci), a izgradeno je prema shemi spoja na sl. 5.17.
Da se smanji povrgina potrebna za izgradnju rasklopong postrojenja,
u posljednje vrijeme izvode se postrojen ja s amijeganim fazamaa, u kojih
se sabirnice istog sistema ne nalaze grupirane, vet se medusobno grupiraju sabirnice iste faze. Na sl. 9.42. i 9.43. prikazane su dvije izvedbe
postrojenja s mijeganim fazama. U prvoj (sl. 9.42) su nasuprotna polja
pomaknuta za razmak sabirnica, dok u drugoj (sl. 9.43) nije potreban

R/

m u sz

71 72

RI

ms/ Stn II

!.,

Slika 9.44. Raspored odvoda u rasklopnom postrojenju a) s dvostrukim sabirnicama, b) s U-sabirnicama, c) s mijeSanim fazama (sl. 9.42) i d) s mijesanim
fazama (sl. 9.43)

Na prednju stranu komandne ploEe obiEno se postavljaju pokazni

instrumenti, uredaji za upravljanje i shema glavnih strujnih krugova
(sl. 9.45). Registracioni instrumenti (ako ne sluie istodobno kao pokazni),
.brojila, zaStitni i pomoCni releji, normalno se postavljaju na posebne
ploEe, koje se obiEno smjeitavaju iza komandnih (sl. 9.46), ili u posebnom
nizu pored komandnih ploEa. Ako je tih uredaja malo, mogu se postaviti
i na strainju stranu komandne plore.

ni toliki pomak. Postrojenje s rnijeSanim fazama moie se izvesti i s rastavljaEima sa jednim izolatorom, sa sabirnicama na izolatoru rastavljaEa.

Na sl. 9.44. prikazan je

- radi

usporedbe

- raspored odvoda za

rasklopno postrojenje sa srednjim stupom i dvostrukim sabirnicama

(sl. 9.24), rasklopnog postrojenja sa U-sabirnicama (sl. 9.31), te dviju
izvedaba postrojenja s mijeSanim fazama. Prilikom usporedbi povrSina
treba uzeti u obzir da je u postrojenju s U-sabirnicama potrebna jedna
Sirina polja za spoj vanjskih sabirnica.
9.5. Komandne ploEe

U manjim rasklopnim postrojenjima srednjeg napona, komandne ploEe,

na kojima su smjeiteni mjerni instrumenti, zaStitni releji i uredaji za
upravljanje i signalizaciju, nalaze se neposredno uz feliju, pa ne postoji

Slika 9.46. Prirnjer rasporeda komandnih plots i plofa

za releje i brojila
I

Slika 9.45. Primjer prednje strane komandne

plore

posebna komandna prostorija. Takva prostorija, u kojoj su smjeitene

komandne ploEe, neophodna je za vefa rasklopna postrojenja srednjeg
napona s vise sistema sabirnica, viSe napona i sl., te za rasklopna postrojenja na otvorenom.

Manje komandne ploEe (duljina do oko 8 m) povoljno je postaviti u

jednoj liniji, dok se veCe izvode u luku ili u izlomljenoj liniji (sl. 9.46).

LITERATURA
1. CLARK, E.: Circuit Analysis of A - C Power Systems, Wiley, New York, 1943.
2. ROEPER, R.: Kurzschluss-Strome in Drehstromnetzen, Siemens-Schuckertwerke
A.G., Erlangen, 1957.
3. DOLENC, A.: Sinhroni strojevi, skripta, Zavod za elektrostrojarstvo, Zagreb, 1962.
4. KIMBARK, E. W.: Power System Stability, Volume 111, Synchronous Machines,
Wilev. New York. 1956.
5. CONCORDIA, Ch.: ~ynchronousMachines, Wiley, New York, 1951.
6. PETROVIC, V. V.: Elektrifne masine IV, Sinhrone masine, Zavod za izdavanje
udtbenika NR Srbije, Beograd, 1961.
7. BOSANAC, T.: Reaktancije sinhronih strojeva, Inforrnacije Rade KonPar, 1954,
br. 3, str. 1.
8. DESPOTOVIC, S.: Osnovi analize elektroenergetskih sistema, Zajednica jugoslavenske elektroprivrede, Beograd, 1962.
9. PIOTROVSKIJ, L. M.: Elektrilieskie magini, Gosudarstvenoe energetilieskoe izdateljstvo, Leningrad - Moskva, 1947.
10. BLANUSA, D.: Laplaceova transformacija, skripta, SveuliiliSte, Zagreb, 1963.
11. DENIS-PAPIN, M. i A. KAUFMANN: Cours de calcul operationnel, A. Michel,
Paris, 1950.
12. WAGNER, C. F.: Machines Characteristics, Electrical Transmission a n d Distribution Reference Book, Westinghouse E. C., East Pittsburg, 1950.
13. LANGSDORF, A. S.: Theory of Alternating - Current Machinery, McGraw - Hill
Book Co., New York, 1955.
14. KOVACS, K. P. -RACZ I.: Transiente Vorgange in Wechselstrommaschinen,
Verlag der Ungarischen Akademie der Wissenschaften, Budapest, 1959.
15. DOLENC, A.: Transformatori, skripta, I dip, SveuliiliSte, Zagreb, 1961.
16. WAGNER, C. F.-R. D. EVANS: Symmetrical Components, McGraw-Hill Book
Co. New York - London. 1933.
17. STEVENSON, W. D.: Elements of Power System Analysis, McGraw-Hill Book Co.
New York-Toronto-London, 1955.
18. WOODRUFF, L. F., Principi prijenosa elektrifne energije (prijevod), Skolska
knjiga, 1954.
19. STEFANINI, B.: Prijenos elektriPne energije, skripta, SveuliiliSte, Zagreb, 1960.
20. Leitsatze f u r Berechnung der Kurzschlussstrome, VDE 0102, Teil 119.62.
21. American Standard Metods for Determining the Rms Value of a Sinusoidal
Current Wave and a Normal-Frequency Recovery Voltage and for Simplified
Calculation of Fault Currents, American Standards Association, 1953.
22. AIEE Commitee Report, Proposed Revisions of American Standard C 37.10, AIEE
Transactions 1961, P a r t 111, str. 477.
23. GIARO, J. A.: Les courants de court - circuit dans le reseaux blectriques e t leurs
effets nuisibles sur les cables de puissance, Bulletin d e l a Societb Belge des
Electriciens, 1953, str. 187.
24. Leitsatze fiir dle Berechnung von Starkstromanlagen auf mechanische und therrnische Kurzschlussfestigkeit, VDE 010311.61.
25. Formel- und Tabellenbuch fur Starkstrom-Ingenieure, 2. izdanje, Siemens-Schuckertwerke A.G.. W. Girardet, Essen, 1960.
26. KUPFMULLER. K.: Ehfuhrung in die theoretische Elektrotehnik, Springer-Verlag, Berlin, 1932.

27. SCHROPFER, F.: Kraftwirkungen an elektrische Leitungen, Elin - Zeitschrift,

1952. str. 174.
28. BREZINSCAK, M.: Mjere i sisterni jedinica, Tehnifka knjiga, Zagreb, 1961.

29. LEHMAN, W. : Elektrodynamische Beanspruchung paralleler Lefter, ETZ -

, \A

1955, S. 481.
30. MASCARIN, R.: Calcul des installations d e jeux d e barres triphases en vue de la
resistance aux efforts electrodynarniques, Rev. gen. d e l'kleclricil6. 1957,
str. 387.
31. DUSCHEK, A.: Strornkrafte zwischen'parallelen Leitern von rechteckigen Querschriitt, Archiv fiir Elektrotechnik, ,1943, str. 293.
32. BAZJANAC, D.: Tehnifka mehanika, I dio; Statika, Tehnifka knjiga, Zagreb,
1959.
33. DUBBEL, H.: Taschenbuch fiir den Maichinenbau, springer-~erlag, Berlin,
1935.
34. SIEBER, F.: Uber den Einfluss von ~esori&z.erstheinungen auf dic mechanischc
Kurzschlus~festigkeitvon biegesteifen Stromleitern, AEG-Mitteilungen, 1959,
str. 322.
35. KOCMANN, A.: E i g e n s c h w i n g ~ g e nvon ~ammelschienenbei Beriicksichtigung
d e r Abzweigschienen, CEG-Berichte, 1956, str. 180. .
36. KOCMANN,. A.: Einfluss des Kropfungswinkels der Abzweigschiene auf die Eigenfrequenz- der Samrnelschiene, CEG-Berichte, 1957, str. 44.
31. BALTENSPERGER, P.: Elektrodynamische Beanspruchung von parallekn Leitern, 33ulletin SEV. 1944. str. 766.
38. HERGESIC, V.: Elementi strojeva, I dio (skripta), SveufiliSte, Zagreb. 1961.
39. FLECK, B.: Hochspannungs- und Niedersparinungs-Schaltanlagen, 3. izdanje, W.
Girardet, Essen, 1955.
40. KAISER, D.: ElektrotehniEki p r i r u h i k , 2. izdanje, TehniCka knjiga, Zagreb. 1958.
41. PEHANI, E.: Iz teorije o osigurafirna, ElektrotehniEki.Vjesnik,1958, str. 84.
42. BITTER, H.-HEINZE, W.: Die Kurzschlussbegrenzung der HochspannungsHochlecstungs-Sicherung,Siemens-Zeitschrift, 1952, -str. 372.
43. CANTARELLA, G.: L'interruzione- di corrente alternata .mediante fusibili L'energia transformata nell'arco, L'elettrotecnica, 1960, str. 262.
44. MAUDUIT, A,: Installations electriques a haute e t basse tension. 2. izdanjs,
Dunod, Paris, 1950.
.
.
45. BITTER, H.: Einfluss der Bemessung der Steuerstromdrlhte auf die Grosse cler
Liischarbeit ,bei HH - Sicherungen, Siemens-Zeitschrift, 1958, str. 30.
46. MEIER, F.: Einfluss von Schaltmoment und Phasenverschiebung auf die Eeanspruchung von Sicherungen bei Kurzschlussabschaltun~n,Bull. SEV. 1955,
str. 101.
47. BITTER, H.: Zur Fraae der Lichtbogenarbeit in ~ochspannungs-~ochleistungsSicherungen, ETZ-B, 1960, s t r . 608.
48. BAUER, R.: Die Messwandler, Springer - Verlag, Berlin - Gotfingen - Heidelberg,
1953.
49. NEUGEBAUER, H.: Selektivschutz, 2. izdanje, Springer - Verlag, Berlin - Gottingen - Heidelberg, 1958.
50. BEGO, V.: Elaktriena mjerenja (laboratorijske v j e i b e ) I dio, Zagreb, 1962; I1 dio,
Zagreb, 1964 (skripta).
51. SIRIC, S.: Mjerni transforrnatori, Referat 3.5, Zbornik predavanja sa senlinara
)>Elektroindustrijska problematika velikih elektranaa, Zavod za elektrostrojarstvo Elektrotehnifkog fakulteta, Zagreb, 1957.
52. KAHNTi H.: Kapazitive Spannungswandler, ETZ - B, 1959, str. 476.
53. STRIEGEL, W.: Kapazitive Spannungswandler, Elektrizitatswirtschaft, 1959: str:
803.
n
Spannungswandler, ETZ - A , 1060,
54. ZAHORKA, R.: B e t r i e b ~ v e r ~ a l t ekapazitiver
sir. 381.
55. KALTOFEN, A,: Die kapazitiven Spannungswandler der AEG, - AEG-Mittellungen, 1956, str. 197.
56. SCHULZE, H.: Technik der Wechselstrom-Hochspannungsschal~er,VEB Veilag
Technik. Berlin., 1961.
57. MANZINGER,HI: Uber die Lastabschaltung mit Trennschaltern, OZE, 1950, str.
118. (Ref. ETZ-A. 1951. str. 88).
58. MANZINGER, H.: ~ i ~e G e i d u n gvon BetriebsstGrungen an FIochspannungsTrennschaltern in Innenraurn-Schaltanlngen, EuM., 1953, str. 274 i 296.

666

59. BABIKOV, M. A,: Wichtige Bauteile elektrischer Apparate, Band I:.Theoretische

Einfiihrung, VEB Verlag Technik, Berlin, 1954.
60. HOCHRAINER, A,: Das Schalten grosser Strome, AEG-Mitteilungen, 1957, str.
213.
61. MAYR, 0.: Beitrage zur Theorie des stalischen ' u n d dynamischen Lichthogens,
Arhiv f u r Elektrotechnik, 1943, str. 588.
62. MAYR, 0 . : Uber die Theorie des Lichtbogens und seine Loschung, ETZ 1943.
I
str. 645.
63. TER HORST, Th. -RUTGERS, G. A. W.: La physique des arcs electriques dans
dans les disjoncteurs pneurnatiques, Bull. Montefiore, 1957, str. 201 (Ref.
ETZ-A 1958, str. 510).
64, BALTENSPERGER, R.: Statistische Untersuchungen uber Eigenfrequenzverhaltnisse in moglichst vielen Netzen, Bull. SEV, 1955, str. 505.
65. JOHANSEN, 0.: Handbok for Berakning av dem transients atervandande spaningen, Svenska Elverksformingen, Stockholm, 1952.
66. SCHNESSL, F.:Die Kurzschlussrorgange, VEB Verlag Technik, Berlin, 1959.
67. KURTH, F.: MCthode pour la mesure directe du taux de la tension d e retablissement dans les reseaux sans interruption d e service, CIGRE 1950, ref. 136.
68. FORMARIER, P.: Methods experirnentale nouvelle de determination de la tension de retablissement, CIGRE 1950, ref. 117.
69. LABORDE, M. E., BARON Y. C., FALLOU M., MASCARIN M., POUARD M.:
Contribution experimentale du Centre de Recherches d e Fontenay a l'etude
de certains phenomenes d'interruption, CIGRE 1954, ref. 149.
70. HOCHRAINER, A,: Der Netzanalysator, ein Gerat zur Nachbildung von Schaltvorgangen im Modell; Studiengesellschaft f u r Hochstspannungsanlagen,
Tech. Bericht 176 od 25. 11. 1955; 2. Teilber., str. 76.
71. KRIECHBAUM, K.: Uber die Messung der Einschwingspannung irn Netzanalysator, ETZ - A. 1959, str. 193.
72. POUARD, M.: Nouvelles notions sur les vitesses de retablissement de la tension
a u x boines d e disjontcurs a haute tension, Bull. SFE, 1958. str. 748.
73. MEYER, H.: Die grundlegenden Probleme der Hochspannungsschalter, BBCNachr., 1951, str. 68.
74. DOLENC, A.: Transforrnatori, svezak 11, Sveu?ili3te, Zagreb, 1962.
75. BODEFELD, Th. - SEQUENZ, H.: Elektrische Maschinen, 6. izdanje, SgringerVcrlag, Wien, 1962.
76. ALEKSENKO, G. V. -ASRJATOV, A. K.-FRID, E. S.: IspitivaniJa visokovoltnih i moSCnih transformatorov i avtotransforrnatorov, I dio, Cosenergoizdat. Moskva. 19fi2.
77. PADJEN, L.:SadaSnje stanje tehnike visokonaponskih kabela i mogucnosti
izbora za potrebe naSih rnreta, Jug. nac. komitet CIGRE, VI strufno savjetovanje, Budva, 1962.
78. KAISER, D.: Elektrotehnieki priruenik, 3. izdanje, TehniCka knjiga, Zagreb. 19ti4.
79. TELLIER, M. R.: Quelqucs resultats d'essais directs sur le reseau, Bull. SFE,
1960, str. 511.
80. HELD, Ch.: Kabel fur hiichste Ubertragungsspannungen, Siemens - Z., 1961,
str. 129.
81. FIILGENDOKF, H. J. -SEIFFE, F.: FIiichstspannungskabel fiir Energiciibertragung, Bull. SEV. 1962, str. 197.
82. Odvodnici prentlpona s nelinearnim otporima, Prijedlog jugoslavensltog standarda,
JUS N. B2.050/1958.
83. IEC, Technical Comrnitee Nr. 37: Lightning Arresters - Experts Committee,
37 Experts (Secretariat) 15. mart 1961.
84. GRUDINSKIJ. P. G.: Sherni kornutacii clel<trifeskih stancii i podstancii, Cosenergoizdat, Moskva, 1958.
85. Tehnifki propisi za pugon, odrzavanje i reviziju elektroenergetskih postrojenja,
S1. list FNRJ, br. 6, 1957.
86. ILICETO, F.: Sugli schemi di principio e di disposizione degli equipaggia~nenti,
per stazioni elettriche ad alta tensione, L'elettrotecnica, 1964, str. 262.
87. Central Electricity Autority, Standardisation of 132 kV Switching Stations, Transmission Design Circular No. 80.
88. FRANK, S.: Drehstrom - Arbeitszlhlung in Hochspannungs-Anlagen, ETZ - A,
1954, str. 551.

89. BEETZ, W.: Elektrizitatszahler, Vieweg u. Sohn, Braunschweig, 1958.

90. MACHACEK, C.: Elektrorngry -technika a praxe, Elektrotechnicky svaz feskoslovenskj., Praha, 1946.
91. SCHMIEDEL, K.: Prufung der Elektrizitatszahler, 4. izdanje, Springer Verlag,
Berlin Gottingen Heidelberg. 1954.
92. LONCAR, J.: Elektrifka rnjerenja, 3. izdanje, Tehnifka knjiga, Zagreb, 1960.
93. ANGERSBACH, F.: Zeigerfrequenzmesser mit einern Reiheresonanzkreis und
einer Drossel. Archiv fiir Technisches Messen, V 3612-4.
~,
fur Technisches Messen, V 3612-3.
94. GAYGER, W.: Zeiger F r e q ~ e n z m e s s eArchiv
95. WALTER, M.: Relejna zaitita, Elektra, Zagreb, 1954.
96. FEDOSSEJEV, A. M.: Relaisschutz von elektrischen Netzen und Anlagen, I. Band,
VEB Verlag Technik, Berlin, 1955; 11. Band, VEB Verlag Technik, Berlin,
1457
97.
, H.: Messtechnische Grundlage der Wiederstandmessung beim
neuen Siernens-Leilungsschutz, Siemens-Z., 1951, str. 244.
98. Distanzschutz RlZ25a. Technische Angaben, Siemens-Schukertwerke A. G.
99. NEUGEBAUEE, H.: Gleichstrom Drehspulrelais rnit Gleichrichter f u r die
Selektivschutztechnik, ETZ, 1950, str. 389.
100. PHAFF, C. J. R.-K. von BUZAY: Kreisdiagramme richtungsabhangiger Irnpedanz-Drehfeldrelais, Brown Boveri Mitteillungen, 1962, str. 173.
101. LUNZE, K.: Berechnung elektrischer Strornkreise, VEB Verlag Technik, Berlin,
1959.
102. FERSCHEL, L.: Der Vergleichsschutz in Hochspannungsnetzen und Anlagen,
EuM.. 1964. str. 557.
103. PIANTA. L.: Metodi e scherni Der le ~ r o t e z i o n idi sbarra. L ' e n e r-~ i a electrica.
1964: str. 583.
104. RVDENBERG, R.: Transient Performance of Electric Power Systems, McGrawHill Book Co. New York. 1950.
105. KOCH, W.: Erdungen in Wechselstrornanlagen iiber 1 kV, Springer-Verlag,
Berlin-Gotlingen-Heidelberg, 1961.
106. PETROCOCINO, M. D.: De la prise de. terre localisee a u rbseaux entendu, Revue
generale d e I'Electricite, 1950, str. 53. i 117.
107. HENNEY, K, A.: Der Ausbreitungswiderstand von Starkstrornerdern in Abhangigkeit von Bodenbeschaffenheit und Witterung, ETZ, 1938, str. 45.
108. FALETTI, N.. C. ROSSIGNANI, G. MALAMAN: Alcuni risultati di ricerche su

NEUGEBAUER

modelli di irnpianti di terra per stazioni a d alta tensione, L'energia elettrica,

1955, str.
109. GROSS, E. T. B., B. V. CHITNIS, L. J . STRATTON: Grounding Grids for Highvoltage Stations, AIEE Trans., 1953, dio 111, str. 799.
110. GROSS, E. T. B., R. B. WISE: Grounding Grids for Highvoltage Stations, AIEE
Trans., 1955, dio 111, str. 801.
111. GROSS, E. T. B., R. B. HOLLITCH: Grounding Grids for Highvoltage Stations,
AIEE Trans., 1956, dio 111, str. 926.
112. Technickj. prbvodce, Elektrotechnika, f i s t I, e e s k i Matice Technickh, Praha,
1946.
113. MARKOVIC, R. N.: Poznavanje elektrotehnifkog materijala, Naufna knjiga,
Beograd, 1959.
114. HOPPNER, A,: Handbuch fur Planung, Konstruktion und Montage von Schaltanlagen, BBC A.G., Baden, 1964.
115. SOMMERLATTE, F.: Konstruktion von Schaltanlagen, VEB Verlag Technik,
Berlin, 1956.
116. BRAMBILLA, A,: Sulle distanze nette i n aria tra conduttori e rnassa e tra conduttori. L'electtrotecnica 1962, str. 13.
117. HOCIIRAINER, A.: Kurzschlusslichtbogen in Hochspannungsschaltanlagen, ETZ
- A 1962, str. 202.
118. PARSCHALK. F.: Hochspannun~sschaltanlagen bis 30 kV der offenen Zellenbauweise, ETZ - A 1962. str. 207.
119. HENNECKE, G. -W. HORN: Uber Druckentwicklung und Strahlung bei Lichtbogenkurzschliissen in Schaltanlagen, Conti-Elektro Ber. 1960, str. 119.
120. WEGESIN, H. - W. LEONHARDT: Untersuchungen uber die Auswirkungen von

Kurzschlusslichtbogen in offenen und gekapselten Schaltanlagen, E T Z - A

1957. str. 305 i 911.

121. HOCHRAINER, A.: Die Bewegung des Kunschlusslichtbogens in offenen und

gekapselten Mittelspannungs-Schaltanlagen,ETZ - A 1956, str. 302.
122. MANZIGER, H.: Uber Schaltanlagenbauformen fur Mittelspannungs-Freileitungsnetze., EuM..
1950
sh.
268.
- - .
., .. , ... .- .
123. MEINERS, G.: Zur Technik der HochspannungsSchaltanlagen in Schrankforrn
fiir Freiluftaufstellung, AEG-Mitt. 1959, str. 257.
Erhijhung der Sicherheit
124. BRUCKNER, P.: Stahlblechgekapselte Schaltanlagen

durch Anwendung von Giessharzisolation und trennerlose- Bauweise, ETZ

- A 1962, str. 216.
125. SCHRANK, E.: Neue Bauweise fiir Mittelspannungs-Schaltanlagen, Elektrizittitswirtschaft 1958, str. 209.
HEILMANN, W.: Trennerlose Hochspannungs-Schaltfelder mit Phasentrennung,
Elektrizitatswirtschaft 1960, str. 219.
KLEMM, W.: Neuzeitliche Schaltan1,agen f u r Mittelspannung. ihre Entwicklung
und Anwendung. Conti-Elektro-Berichte 1960, str. 128.
KLEMM, W.: Standard-Schaltwageneinheiten bis 30 kV mit Druckausgleichschaltern LF 12 i LS 14, Conti-Elektro-Berichte 1962, str. 11.
HEEGER, W.: Neuere Entwicklungen auf dern Gebiet der Schaltwagen-Anlagen,
Elektrizitatswirtschaft, 1963, str. 250.
TERHORST, A. - K. H. WIESENEWSKY: Untersuchung des Gelandebedarfs und
des Kostenaufwands fur verschiedene Bauformen von 220 kV-FreiluftSchaltanlagen unter besonderer Berucksichtigung der Bauformen rnit ge~nischtenPhasen, AEG-Mitt. 1961, str. 324.
SALLARD, J.: Reduction des depenses de premier etablissement des postes d u
reseau d e transport d'energie d'Electricite de France, Rev. gen. d e l'electricite 1955, str. 525.
GAULET, G . - J . SALLARD: Expose de quelques tendences actuelles dans
I'equipement des postes du reseau de transport d'energie franpais, CIGRE
1954. ref. 143.
PARIZY, J - CAZALET. P.: Architectural and Constructional Problems in
Substations. New Trends in Measurement and Recording Gear, CIGRE,
1962. ref. 156.
SALLARD, J . M. REY - P. MOULIN: Application de la disposition a phases
mixtes aux postes du reseau de transport d'Elecmicite d e France. Le poste
de Mions premier ouvrage da se type. Rev. gen. de l'Electricit6, 1956, str. 431.
SCHMITT, J.: Freiluft - Schaltanlagen f u r Hochstspannungen vom Standpunkt
des Raumbedarfs, BBC-Nachr. 1959, str. 337.
BABORSKY, A,: Rasklopna postrojenja 110 kV na skufenom prostoru, Tehnika
.1957, str. 1349.
BEGOVIC, K.: Neka rjegenja rasklopnih postrojenja 220 kV u posebnim uslovim* Tehnika, 1957, str. 1855.
138. DVOSKIN. L. I.: Novie komponovki otkritih raspredelitelnih ustroistv 110-220
kV, Elektrifeskie stancii 1957, br. 4, str. 44.

KAZALO

akumulatorska baterija, broj flanaka 614

--, kapacitet 609

--, napon 608
--. punjenje 611

--. prainjenje

---, ekvivalentna sherna 146

--- preko impedancije 161

---

611

ampermetar 425
autumatski kontakt 577
blokiranje rastavljara 597
broj flanaka akumulatorske baterije 614
brojilo djelatne energije 438
- jalove energije 443
konstanta 442
-, promjena smjera energije 442
- brojilo s dva mjerna sistema 442
- s tri mjerna sistema 440
Buchholzov relej 547

-.

'

cijevi. dopuitena trajna opterekenja 207

cijevni odvodnik 283

--. nazivna struja 382

--, nazivni napon 382
cos v r n e t a r 437

diferencijalni relej 514

diferencijalna zaitita transformatora 520
- - dvonamotnih transformatora 530
-- jednostrukih sabirnica 551
-- tronamotnih transformatora 539
dinarniPka granifna struja strujnog
transformatora 334
direktni sistem 34
--, ekvivalentna shema 39
direktna komponenta 35
- reaktancjja transformatora 82
direktne reaktancije generatora 54
distantni relej 493
--, zaStita sabirnica 555
djelatna energija, mjerenje 438
djelatna snaga, mjerenje 427
dodirni napon 558
donji imlacioni nivo 374
dopuitena trajna opterekenja cijevi 207
--- okruglih profila 207
--- plosnatih profila 206
--- U-profila 208
dapuitena udarna struja rastavljafa 262
dvopolnj kratki spoj 118, 145

s istovremenim spojem sa zemljom 118, 150

s istovremenim spojem sa zemljom. ekvivalentna shema 152
s istovremenim spojem sa zemljom preko impedancije 163
dvopolno izolirani naponski transformatori 340
dvostruke sabirnice 395
--, zaStita 554
dvostruki voltmetar 454
dvostruko mjerilo frekvencije 454

-----

efektivna vrijednost struje kratkog spoja 196

--- u momentu otvaranja kontakta 311
elektrifni luk,' gaienje 284
--, temperatura 280
energija gaSenja 276
- luka 284
ekvivalentna shema 39
-- direktnog sistema 39
-- dvonamotnog transformatora 85
-- dvopolnog kratkog spoja 146
dvopolnog kratkog spoja s istovremenim spojem s a zemljom 152
-- generatora 81
-- inverznog sistema 39
-- jednopolnog kratkog spoja 138
-- n,ultog sistema 39
-- priguinice 106
-- tronamotnog transformatora 9 1
,

faktor amplitude 287

sklopke 292

- naprezanja

- snage, mjerenje

frekvencija prekidnog napona 289

- vlastita mreie 289
- vlastita sabirnice 246
frekventni faktor sabirnice 239
-- potpornog izolatora 256
freon 316
gaSenje elektrifnog luka 284
gornji izolacioni nivo 374

grafifki simboli 29
granica tefenja bakrenih i aluminijskih
profila 243
grupa spoja transformatora, mjerenje
357
gubitak napona u priguSnici 365
hidromatske sklopke 308
H-kabeli 366
hladenje transformatora 354
impedancije potrosafa 107
indukcioni nadstrujni relej 465
relej s cilindriEnim rotorom 475
integracioni instrumenti 425
inverzna komponenta 36
inverzna reaktancija sinhronog generatora 69
-- transformatora 84
vodova 102
invermi sistem 35
, ekvivalentna shema 39
isklapanje malih struja 297
iskrzte, 383
ispitni napon 25
istosrnjerna komponenta struje kratkog
spoja 49
izbirni kontakt 460
izmjenifna komponenta struje kratkog
spoja 49
izmjeniEni kontakt 460
izolacija, koordinacija 374
izolacioni nivo, donji 374
--, gornji 374
--, zaStitni 374
izolatori 256
izolatorski lanci 256
izvedba oklopljena 641
- otvorena 630
- poprefna 649
- sa srednjim stupom 647
- s kabelskim odvodom 635
- s mijeSanim fazama 661
- s neizoliranim odvodom 638
- s nepomiEno montiranim aparatima
641
- s pomifnim aparatima 643
-, tandem 649

---

jalova energija, mjerenje 443

jalova snaga, mjerenje 432
'jediniEne vrijednosti 108
jednopolna shema spoja 385
jednopolni kratki spoj 118, 138
-, ekvivalentna shema 138
preko impedancije 161
jednopolno izolirani naponski transformatori 342
jednopolno ponovno uklapanje 593
jednostruke sabirnice 392

----

kabeli, korektura opteretivosti 372

-, normalni 366

-, opteretivost

371

-, presjek s obzirom na struju kratkog

spoja 373
s metaliziranim iilama 366
-, plinski 370
s papirnom izolacijom 366
- s pojedinafnim olovnim plaStevima
366
-, uljni 370
kapacitet akumulatorske baterije 609
kapacitivni naponski tra,nsfomatori 345
kapasti izolator 256
klasa taEnosti naponskih transformator a 340
strujnog transformatora 322. 337
koeficijent uzemljenja 376
komandna plofa 662
komandno-potvrdna sklopka 583
komora za gaSenje luka 305, 307. 310
kompresorsko postrojenje 619
konduktantni relej 500
konstanta brojila 442
kontakt, automatski 577
-, izbirni 460
-, izmjeniEni 460
-, mirni 460
-, poluautomatski 577
-, prijeklopni 460
-, prolazni 460
-, radni 460
koordinacija izolacije 374
korekcioni faktori za odredivanle optetivosti kabela 372
kratki spoj, dvopolni 145
, dvopolni s istovremenim spojem
sa zemljom 150
--, jednopolni 138
-- na strani sabirnica 182
-- na strani voda 182
-- preko impedancije 159
-- strujnog transformatora 321
--, tropolni 132
kritiEna struja kratkog spoja 276
kutna pogrelka naponskog transformatora 340
-- strujnog transformatora 322

--

--

malouljna sklopka 306

malouljni naponski transformator 343
strujni transformator 339
maksimalna struja kratkog spoja 165
masivni izolator 256
mirni kontakt 460
mjerenje djelatne energije 438
djelatne snage 427
faktora snage 437
- frekvencije 451
jalove energije 443
jalove snage 432
- napona 426
struje 425
mjerilo frekvencije, dvostruko 454
s jeziEcima 451
s kazaljkama 451
mjerni relej 459

---

mjerni transformatori 318

mjerno polje 408
moment otpora sabirnica 238
- savijanje sabirnica 237

'

nadnaponski relej 491

nadoknadna shema generatora 71
nadstrujna karakteristika strujnog
transformatora 328
nadstrujni relej, neovisni 467
--, ovisni 472
--, indukcioni 465
--, primarni 464
--, sekundarni 465
-- s okretnom kotvom 465
-- s preklopnom kotvorn 465
--, stepenovanje.467
-- s uvlaEnom kotvom 465
najviSi napon 23
napon akumulatorske baterije 608
-, dodirni 558
- koraka 558
- kratkog spoja priguSnice 364
- kratkog spoja transfor,matora 84
--, najviSi 24
-, nazivni 24
-, podnosivi 25
-, povratni 288
-, prekidni 286
-, udarni 26
n a ~ o n s k apogreSka naponskog trarisformatora 339
naponski mjerni transformator, dvopolno izolirani 340
--. -. , iednoaolno
izolirani 342
---, kapacitivni '345
---, klasa tafnosti 340
---, kutna pogreSka 340
-. -- malouljni 343
---, naponska pogreSka 339
---, nazivna snaga 340
---, primahi nazivni napon 339
---, sekundarni nazivni napon 339
---, suhi 343
---, uljni 343
naponski relej 491
naprezanje sabirnica 237
nazivna irnpedancija strujnog transformatora 327
nazivna rasklopn'a mot sklopke 312
nazivna snaga naponskih transfomatora 340
-- strujnog transformatora 327, 337
-- transformatora snage 350
-- tronamotnog transformatora 89,
350
--nazivna struja cijevnog odvodnilca 382
-- osigurafa 276
-- prigusnice 364
-- rastavljaEa 261
-- sklopke 312
-- strujnog transformatora 330
-- ventilnog odvodnika 378
'

-~

nazivni napon 23

43 Visokonaponska rasklopna postrojenja

-- cijevnog odvodnika 382

-. - naponskog transformatora 339
-- ventilnog odvodnika 376
nazivno breme strujnog traasformatora 327
nelinearni otpornik 375
neovisni strujni releji 467
normalni kabel 366
'
nosaEi sabirnica 259
nulta komponenta 35
nulta reaktancija generatora 65
-- dvonamotnog transformatora 85
-- kabela 104
-- tronamotnog transformatora 93
-- voda 103
nulti sistem 35
--, ekvivalentna shema 39
odvodnici, cijemi 382
ventilni 375
okidaf 46
okidanje istosmjernom strujom 460
- izmjenifnom strujom 461
- sklGpke 460
- s mirnim kontaktom 462
- s radnim kontaktom 462
oklopljena zvedba rasklopnog postrojenja 641
okrugl profili, dopuStena trajna optereCenia 207
opiiaior a 33
opteretivost kabela 371
--, korekcioni faktori 372
osigurafi, energije gasenja 276
-, izbor nazivne struje 277
-, kritifna struja kratkog spoja 276
-, . poviSenje
napona za vrijeme taljznja 274
-, prekidanje struje 273
-,
--, rasklopne
selektivna snage
zaStita278
278

-.

-, struja taljenja 271

-, taljenje 266
-, trajanje kratkog spoja
visokonaponski 266
osnovne vrijednosti 109
otcjepi sa sabirnica 248
otoor uzemljenja 558
--zemlje 559
otvorena izvedba rasklopnih postrojenja 630
ovisni nadstrujni relej 472

-.

paralelan rad transformatora 354

---, naponi kratkog spoja 354, 360
---, struja izjednafenja 354
per-unit vrijednosti 108
plinski kabeli 370
plofasti uzemljivaf 573
plosnati profili, aluminijski, dopuStena
trajna opterefenja 206
--, bakreni, dopuStena trajna opterefenja 2C6
pneumatske sklopke 308

pofetna komponenta struje kratkog

spoja 73
pofetna popreEna reaktancija 67
- uzduina reaktancija 66
podnaponski relej 491
podnosivi napon 25
pogonsko uzemljenje 556
pogon za upravljanje 580
pogregke mjerenja kapacitivnih naponskih transfomatora 347
pokazivaf poloiaja 385
pokazni instrumenti 425
pokus kratkog spoja dvonamotnog transformatora 82
prigugnice 364
--- tronamotnog transformatora 90
--- transformatora u itednom spoju 97
poluautomatski ,kontakt 577
pomoCne sabirnice 399
pomohi strujni krugovi 577
- relej 459, 577
ponovno uklapanje, jednopolno, 593
-- sklopke 316, 589
--, tropolno 591
popreha izvedba 647
- pofetna reaktancija 67
- prelazna reaktancija 68
- sinhrona reaktancija 65
poprefni rastavljaf 395
porculanski potporni izolator 252
potporni izolator, frekventni faktor 256
--, od umjetnih smola 254
--, porculanski 252
poticajni Elan releja 459
povigenje temperature transformatora
363
povratni napon 288
povratno javljanje 584, 597
prazni hod strujnog transformatora 319
prainjenje akurnulatorske baterije 611
prekidni napon 286
-- frekvencija 288
premoStenje sklopke 394, 402, 406
preopteretenje transformatora 363
preostali napon odvodnika 375
presjek kabela s obzirom na ugrijavanje za vrijeme kratkog spoja 373
presjek sabirnica 205
-- kontrola mehaniMh napraanja
. 212
--, kontrola ugrijavanja za vrijeme
kratkog spoja 210
prespojivi strujni transformatori 333
prelazna komponenta struje kratkog
spoja 73
- uzduina reaktancija 67
- popreha reaktancija 68
prigugnica 105, 364, 414
-, gubitak napona 365
--, napon kratkog spoja 364
-, prolazna snaga 364
-, struja mjerodavna za ugrijavanje
365
,

--A

indukcioni s cilindrifnim rotorom

475
-, konduktantni 500
-, mjerni 459
-, nadnaponski 491
-, nadstrujni neovisni 467
-, nadstrujni ovisni 472
-, nadstrujni primarni 464
-, nadstrujni sekundarni 465
-, naponski 491
-, podnaponski 491
-, pomotni 577
-, termifki 472
-, usmjereni 474
- za imirkavo svjetlo 589
-,

-, udarna struja 365

-, visokofrekventna 414
priguSni namot 52
prijeklopni kontakt 460
prijenosni omjer naponskog transformatora 339
-- transfomatora snage 349
-- strujnog transformatora 322
primarni nadstrujni releji 464
primarna nazivna struja strujnog transformatora 333
primarni nazivni napon naponskog
transformatora 339
'principna shema 385
probojna EvrstoCa ulja 363
procentualna reaktancija 108
prolazna snaga prigugnice 364
prolazni kontakt 460
proradni napon odvodnika 375
protuhodno vremensko stupnjevanje
zagtite 463
provodni izolator 258
punjenje akumulatorske baterije 611
radni kontakt 460
rasklopna m& sklopke 311
rasklopna snaga 180
--, ameriEki propisi za odredivanje
193
- - jednopolnog kratkog spoja 181
--, njemaEki propisi za odredivanje
191
-- osigurafa 278
-- tropolnog kratkog spoja 181
--, u dijelu mreie 188
rasklopna struja 179
rastavljaf blakiranje 597
-, dopuitena struja mjerodavna za
ugrijavanje 262
-, dopuitena udarna struja 262
-, izvedba 264
-, mogutnost prekidanja struje 263
-, nazivna struja 261
-, poprefni 395
-, sabirnifki 392
-, uzduini 393
razmaci od ograda 628
- sabirnica 629
reaktancija praznog hcda transformatora 84
reaktancije asinhronog motora 106
- dvonamotnog transformatora 82
- generatora 54
- kabela 104
- transformatora u itednom spoju 97
- tronamotnog transformatora 89
- vodova 102
registracioni instrumenti 425
regulaciona sklopka transformatora 352
regulacioni transformator 352
relej, Buchholzov 547
-, diferencijalni 514
-, distantni 493
,

sabirnice. dvostruke 395

frekventni faktor 239
-, jednostruke 392
-, korekcioni faktari za odredivanje
dopuitenog trajnog opteretenja 209
-, moment otpora 238
-, moment savijanja 237
-, naprezanje 237
-, pomoCne 399
-, razmaci 629
-, U-izvedba 399
-, vlastita frekvencija 246
-, zagtita 551
sabirnifki rastavljaf 392
sastavljene sabirnice 244
sastavlieni uzemljivaf 565
selektikost zaitfie 467
sekundarni nadstrujni releji 465
sekunaarne nazivne struje strujnih
transformatora 333
sekundarni nazivni napon naponskog
transformatora 339
shema djelovanja 385
- prikljufka odvcda 392
shema spoja, jednopolna 385
-- priguinice 106
--, principna 385
-- transformatora 408
-- upravljanja 583
-- voda 412
shema, strujna 387
- vezivanja 386
signalizacija isklapanja sklopke 595
sigurnost sheme spoja 388
silazni transformator snage 349
sile medu paralelnim vodifima 212
- - neparalelnim vodifima 218
-- vodifima, utjecaj vrste kratkog
spoja 225'
sila na potporni izolator 252
simetrifne komponente 31
sinhronizacija, shema spoja 606
sinhronoskop 455
s k l o ~ k a faktor
.
n a ~ r e z a n i a292
{idrbmatska 308
-, komandno-potvrdna 583
- s magnetskim puhanjem 301
-, malouljna 306
-, nazivna rasklopna mot 312

-.

-.

-, pneumatska 308
-, premoitenje 394
-, rasklopna mot 311
- sa sumpornim heksafluoridom 316
- s gaienjem luka u vakuuanu 316
'-, uljna 304
-, uzduina 393
I
zrafna 300
slog naponskih transformatora 341
snaga strujnog transformatora 324, 337
specificni otpor zemlje 559
spojevi transformatora snage 350
spojno polje 401
stabilizirani diferencijalni relej 516
stacionarna komponenta struje kratkog
spoja 73
standardni naponi 24
stepenovanje nadstrujnih releja 467
struja izjednafenja u paralelno spojenim transformatorima 354
struja l&atkog spoja, efektivna vrijednost 196
---, istosmjerna komponenta 49
---, izmjenifna komponenta 49
---, kritiEna 276
---, maksimalna 165
---, mjerodavna za ugrijavanje 196
---, mjerodavna za ugrijavanje, njemaEki propisi 204
---, udarna 171
struja magnetiziranja strujnog transformatora 319
- taljenja osigurafa 271
strujna pogreika strujnih transformatora 322
- shema 387
strujni krugovi si.nhronizacije 606
- medutransformator 334
strujni mjerni transformatori, dinamifka granifna struja 334
---, klasa tafnosti 322, 337
---, kratki spoj 321
---, kutna pogreika 322
---, malouljni 339
---, nadstrujna karakteristika 328
---, nazivna impedancija 327
---, nazivna snaga 327. 337
---, nazivno breme 327
---, otvorene sekundarne stezaljke
319
---, prazni hod 319
---, prespojivi 333
---, prijenosni omjer 322
---, primarne nazivne struje 333
--- s dvije jezgre 339
---, sekundarne nazivne struje 333
---, snaga 324. 337
---, strujna pogreika 322
---, strujni vigekratnik 328, 334
---, suhi 335
---, itapni 337
---, termifka granifna struja 334
---, uzemljenje 339
--- zamkasti 335

-.

'

strujni viiekratnik strujnog transformab r a 328, 334

subtranzientna uzduina reaktancija 66
- poprefna reaktancija 67
- suhi naponski transformatori 343
- suhi stmjni Oransformatori 335
sumporni heksafluorid 316
Sirine hodnika 630
Stapni izolator 256
strujni transformator 337
- uzernljivaf 559

tandem izvedba 647

taljenje osigurafa 266
tercijarni narnot naponskih transformatora 342
termifka granifna struja strujnih transformatora 334
termieki relej 472
tipkalo 583
trajanje revizije' i pregleda 380
trakasti uzernljivaf 562
transformatori snage, hladenje 354
--, aazivna snaga 350
--, paralelan rad 354
--, poviSenje temperature 363
--, prijenosni omjer 349
--, silazni 349
--, preoptereeenje 363
--, spojevi 350
--, uzlazni 349
transformatorsko ulje, probojna fvrstoC.a 363
transformator s otcjepima 352..
tranzientna poprefna reaktancija 68
- uzduina reaktancija 67
tronamotni transformator nazivna snaga 350
tropolni kratki spoj 118, 132
---, ekvivalentna shema 133
-. -, preko impedancije 159
tropolno ponovno uklapanje 591

ufinski rastavljaei 317

udarna stmja, amerifki propisi 178
-- jednopolnog kratkog spoja 175
--, njemafki propisi 177
-- tropolnog kratkog spoja 171
udarni napon 26
uljne sklopke 304
uljni kabeli 370
- naponski transformatori 343
upravljanje rastavljafem 265
U-profili, d o p ~ t e n atrajna opterkenja
208
uredaj za sinhronizaciju 454
U-sabirnice 399
usmjereni relej 474
usmjereni Elan releja 460
usporni Elan releja 459
uzduina izvedba 647,.
- pofetna reaktanc~ja66
- prelawa reaktancija 67
- sinhrona reaktancija 64

- sklopka

393
u z d d n i rastavljaE 393
uzernljenje, otpor 558
-, koeficijent 376
-, pogonsko 556
- strujnih transformatora 339
-, zagtitno 557
uzemljivaf, cijevni 559
-, plofasti 573
-, sastavljeni 565
-, Stapni 559
- trakasti 562
uzlazni transformator snage 349
varmetar 432
va trnetar 427
ventilni odvodnik, nazivna struja rasterkenja 377
--, nazivni napon 376
- --, preostali napcn 375
--, provodni napon 375
visine nad podom 628
visoka izvedba rasklopnog postrojenja

I
I

"&.
fiA7

visokofrekventna priguinica 414

visokofrekventni kondenzator 414
visokonaponski osiguraf 266
vigestruko prekidanje strujnog kruga
31 1
vjerojatnost prekida pogona 388
vlastita frekvencija mreie 289
-- sabirnica 246
vodovi za uzernljenje 556
voltmetar 426
- s preklopkom 426
vremenska konstanta 43
-- generatora u praznom hodu 74
-- pofetne komponente struje kratkog spoja 74
- - prelazne kornponente struje kratkog spoja 74
vremenske konstante generatora 80
vrernenski relej 469
vremensko stupnsevanje zagtite 468
vrijerne isklapanja sklopke 315
- prekida 315
- trajanja luka 315
- uklapanja sklopke 315
Zamkasti strujni transformatori 335
zaitita diferencijalna 514
- dvostrukih sabirnica 554
- jednostmkih sabirnica 551
- transformatora, diferencijalna 520
- u dvostruko napajanoj mreii 487, 494
- u radijalnoj mreii 467
zaititni izolaciani nivo 374
zdtitni uredaj 459
zaititno iskriSte 383
zaStitno uzemljenje 557
zvjezdigte transformatora 411
zrafne sklopke 300
imirkavo svjetlo 585
589

--, relej

Znak: 7806 Sv

,
Izdanje:
Prof. dr ing. HRVOJE POZAR

VISOKONAPONSKA RASKLDPNA POSTROJENJA

Izdavaf ;
TEHNICKA KNJIGA, jzdavafko poduzde
OOUR IZDAVACKA DJELATNOST
ZAGREB. JuriliCeva 10
Za izdavafa odgovara
glavni urednik:
Ing. ZVONIMIR VISTRICKA
Stmfna recenzija:
Prof. ing. ANTON DOLENC
Urednik edicije:
Ing. IVAN UREMOVIC
LeMorirao:
ZVONIMIR VEWACIC
Ofsetni tisak:
STAMPARIJA BOBODU

- CETINJE

Tisak dovrlen:
TRAVNJA 1978.