1.

MJERENJE I MJERNE JEDINICE

1.1.

Vidi STEHIOMETRIJA

Svaka je fizika veliina odreena umnokom mjernog broja i mjerne jedinice. Promijenimo li mjernu
jedinicu dobivamo drukiji mjerni broj, dok sama fizika veliina koju mjerimo ostaje nepromijenjena,
bez obzira na to koju smo mjernu jedinicu odabrali.
Jedinica duljine u meunarodnom sustavu mjernih jedinica jest metar. Jedinice kX i nisu SI jedinice.
Kako je 1 = 1,002 02 kX = 100 pm = 101 nm, proizlazi
1 kX

= 0,997 984 .
= 0,997 984 101 nm,
= 0,997 984 104 m,
= 0,997 984 107 mm,
= 0,997 984 1010 m.

Dobro je upamtiti tablicu prefiksa u meunarodnom sustavu jedinica

Prefiks
deci
centi
mili
mikro
nano
piko
femto
ato

Simbol
d
c
m

n
p
f
a

Znaenje
1101
1102
1103
1106
1109
11012
11015
11018

Prefiks
deka
hekto
kilo
mega
giga
tera
peta
eksa

Simbol
da
h
k
M
G
T
P
E

Znaenje
1101
1102
1103
1106
1109
11012
11015
11018

Nije doputeno stavljanje dvaju istovrsnih ili raznovrsnih prefiksa ispred osnovne mjerne jedinice.

1.2.

Vidi STEHIOMETRIJA

Kako je 1 m = 101 dm = 102 cm = 103 mm = 103 km proizlazi:

1 m2

= (101 dm)2
= (102 cm)2
= (103 mm)2
= (103 km)2

= 102 dm2
= 104 cm2
= 106 mm2
= 106 km2

Valja upamtiti da se operacija potenciranja odnosi na cijelu mjernu jedinicu, jer je ona sastavljna od
dva dijela, mjernog broja i znaka za jedinicu. Zato je
1 m2 = (101 dm)2 = 102 dm2.
Rjeavanju ovog, kao i svih slinih zadataka, moemo pristupiti tako da postavimo omjere izmeu
razliitih mjernih jedinica. Primjerice, izmeu metra i decimetra postoji sljedei odnos:
m : dm = 1 : 10
odnosno
(N/m) : (N/dm) = 1 / 10
ili
(N/m) = (N/dm) / 10
To znai da je mjerni broj N neke veliine deset puta manji ako se ta veliina izrazi u metrima umjesto
decimetrima, odnosno deset puta vei ako se ista veliina umjesto u metrima izrazi u decimetrima.

1.3.

Vidi STEHIOMETRIJA

Kako je 1 m = 101 dm = 102 cm = 103 mm = 106 m, i 1 dm3 = 1 L, proizlazi:

1m

1.4.

= 10 dm ,
= 106 cm3,
= 109 mm3,
3
= 10 L,
= 104 dL,
= 106 mL,
= 109 L.
Vidi STEHIOMETRIJA

Kako je 1 kg = 103 g = 106 mg = 109 g, proizlazi:

3

1g

= 10 kg,
= 103 mg,
= 106 g.

1.5.

Vidi STEHIOMETRIJA

Po definiciji 1 atm je tlak kojim na podlogu tlai stupac ive visine h = 760 mm i gustoe = 13595,1
kg m3 pri normiranom ubrzanju sile tee gN = 9,806 65 m s2.
Odavde proistjee:
1 atm

= h gN = 0,76 m 13 595,1 kg m3 9,806 65 m s2

= 1,013 25 105 N m2.

Kako je
1 N m2 = 1 Pa
proizlazi:
1 atm

= 1,013 25 105 Pa
= 101 325 Pa.

1.6.

Vidi STEHIOMETRIJA

Kako je:
1 atm = 760 mmHg
= 101 325 Pa,
1 at = 98 066,5 N m2 = 980 665 Pa,
proizlazi:
(p/Pa) : (p/mmHg) = 101 325 : 760
ili
p/Pa = 101 325 (p/mmHg )/ 760
Kako je zadano p/mmHg = 1, proizlazi:
p/Pa = 101 325 / 760 = 133,322.
Jednakim postupkom dobivamo:
p/at = 133,322 / 980 665 = 1,3595 103
p/atm = 133,322 / 101 325 = 1,3158 103
p/mmH2O = (Hg) / (H2O)
= 13 595,1 kg m3 / 1000 kg m3
= 13,5951.

1.7.

Vidi STEHIOMETRIJA

Tlak kojim stupac vode tlai na podlogu pri normiranom ubrzanju sile tee je:
p = h gN
Uvrstimo zadane veliine pa dobivamo:
3

p = 100 mm 1 g cm 9,806 65 m s

Prevedimo sve zadane veliine u SI jedinice pa dobivamo:

p = 0,100 m 1000 kg m3 9,806 65 m s2
= 980,665 kg m1 s2
= 980,665 Pa
jer je 1 Pa = 1 N m2 = kg m s2 m2 = kg m1 s2.
Tlak kojim stupac vode visine 100 mm tlai na podlogu iznosi 980,665 Pa.
Isti tlak moramo izraziti mmHg. Kako je
1 mmHg = 133,322 Pa
proizlazi
(p/mmHg) : (p/Pa) = 1 : 133,322
odnosno
(p/mmHg) = (p/Pa) / 133,322
= 980,665 / 133,322
= 7,356.

1.8.

Vidi STEHIOMETRIJA

Postupamo na jednak nain kao u prethodnom zadatku.

p = h gN
Uvrstimo zadane veliine pa dobivamo:
p = 200 mm 1 g cm3 9,806 65 m s2
Prevedimo li sve zadane veliine u SI jedinice dobivamo:
p = 0,200 m 1000 kg m3 9,806 65 m s2
1 2
= 1961,33 kg m s
= 1961,33 Pa
jer je 1 Pa = 1 N m

= kg m s m = kg m s .

Tlak kojim stupac vode visine 200 mm tlai na podlogu iznosi 1961,33 Pa.
Isti tlak moramo izraziti mmHg. Kako je
(p/mmHg) : (p/Pa) = 1 : 133,322
proizlazi
p/mmHg = (p/Pa )/ 133,322
= 1961,33 / 133,322 = 14,71.
Isti tlak moramo izraziti u atm. Kako je
(p/atm) : (p/Pa) = 1 : 101 325

(vidi zadatak 1.6.)

proizlazi
p/atm = (p/Pa) / 101 325
= 1961,33 / 101 325
= 0,019 357.

1.9.

Vidi STEHIOMETRIJA

Gustoa je omjer mase i volumena.

m
=
V
81 g
=
30 cm3
= 2,7 g cm3.

1.10.

Vidi STEHIOMETRIJA

Gustoa je omjer mase i volumena.

m
=
V
Odavde proizlazi:
m
V =

1000 g
=
3
13,5462 g cm
= 73,82 cm3.

1.11. Vidi STEHIOMETRIJA

Kako je 1 cm3 = 1 mL, proizlazi:
(Fe) = 7,87 g cm3
= 7,87 g mL1.

1.12.

Vidi STEHIOMETRIJA

Zadano je:
m(uzorak, zrak)
m(uzorak, voda)
m(uzorak, ulje)
(zrak, 20 C)
(voda, 20 C)

= 12 g,
= 7 g,
= 8 g,
3
= 1,29 g dm
= 0,998 23 g cm3

Trai se:
m(uzorak)
(uzorak) =
V(uzorak)
m(ulje)
(ulje) =
V(ulje)
Prema Arhimedovu zakonu volumen istisnute tekuine jednak je volumenu uzorka uronjenog u
tekuinu. Iz uvjeta zadatka proizlazi:
m(voda) = m(uzorak, zrak) m(uzorak, voda)
= 12 g 7 g
=5g
Volumen istisnute vode jednak je volumenu uzorka. Kako je gustoa vode (voda, 20 C) = 0,998 23 g
cm3, proizlazi:
m(voda)
5g
V(uzorak) = = = 5,0089 cm3
(voda, 20 C)
0,998 23 g cm3
m(uzorak, zrak)
12 g
(uzorak) = + 0,0012 g cm3 = + 0,0012 g cm3
V(uzorak)
5,0089 cm3
= 2,397 g cm3
Prisjetimo se Arhimedova zakona: Teina tijela uronjenog u vodu smanji se onoliko koliko tei
istisnuta voda.
Iz omjera smanjenja teine tijela uronjena u ulje i vodu proizlazi:
(ulje) : (voda) = 4 : 5
4 (voda)
4 0,998 23 g cm3
(ulje) = =
5
5
= 0,7896 g cm3.

1.12.

Vidi STEHIOMETRIJA

Rezultat je dobiven mjerenjem na vagi jednakih krakova. Gustoa stakla i utega je velika, dok je
gustoa vode mala. Silu uzgona na utege i staklo moemo zanemariti. Naprotiv na vodu i ototpinu
sumporne kiseline djeluje sila uzgona. U uvjetima eksperimenta jednaka sila uzgona djeluje na vodu i
otopinu sumporne kiseline u tikvici. Odavde proizlazi da je omjer gustoe sumporne kiseline i gustoe
vode jednak omjeru mase sumporne kiseline i mase vode sadrane u tikvici.
(otop. H2SO4) : (voda) = 786 g : 500 g
Odavde proizlazi:
786 (voda)
(otop. H2SO4) =
500
3

786 0,998 23 g cm
=
500
= 1,569 g cm3.

1.14.

Vidi STEHIOMETRIJA

Iz uvjeta zadatka proizlazi:

masa suhoga piknometra
m1 = 15,482 g,
masa piknometra s vodom pri 20 C
m2 = 34,186 g,
masa piknometra s nepoznatom tekuinom
m3 = 33,656 g,
3
gustoa vode pri 20C
(voda) = 0,9982 g cm ,
gustoa zraka pri 20 C
(zrak) = 0,0012 g cm3.
Da bismo odredili gustou tekuine moramo poznavati njezinu masu i volumen. Masu vode u
piknometru, m4, doznajemo iz razlike mase piknometra s vodom i mase praznog piknometra.
masa vode u piknometru

m4 = m2 m1
= 34,186 g 15,482 g
= 18,704 g.

Dobivena vrijednost za masu vode u piknometru nije tono izmjerena, jer je u uvjetima eksperimenta
na tekuinu djelovala sila uzgona, koja je bila vea od sile uzgona koja je djelovala na utege. Korekciju
zbog uzgona moemo unijeti u podatak o mjerenju mase ili u podatak za gustou vode. Da smo u
istim uvjetima odreivali gustou vode, uz tono poznat volumen piknometra, dobivena vrijednost
gustoe vode bila bi manja za vrijednost gustoe zraka pri istoj temperaturi. Odavde slijedi da je toan
volumen piknometra:
18,704 g
Vpiknometra =
0,9982 g cm3 0,0012 g cm3
= 18,76 cm3.
Masu tekuine, kojoj odreujemo gustou, m5,dobijemo tako da od mase otopine s tekuinom, m3,
odbijemo masu praznoga piknometra, m1.
masa tekuine u piknometru

m5 = m3 m1
= 33,656 g 15,482 g
= 18,174 g.

Za gustou nepoznate tekuine konano dobivamo:

m3 m1
(tekuina) = + 0,0012 g cm3
Vpiknometra
18,174 g
= + 0,0012 g cm3
18,76 cm3
= 0,9700 g cm3
d(tekuina, voda) = 0,9700 g cm3 / 0,9982 g cm3 = 0,9717.

1.15.

Vidi STEHIOMETRIJA

Iz uvjeta zadatka proizlazi:

masa suhog piknometra
m1 =10,545 g,
masa piknometra s vodom
m2 =19,856 g,
masa piknometra s nepoznatom tekuinom
m3 = 25,436 g,
gustoa vode pri 20C
(voda) = 0,9982 g cm3,
gustoa zraka pri 20 C
(zrak) = 0,0012 g cm3.
.
Postupamo na isti nain kao u prethodnom zadatku.
masa vode u piknometru

m4 = m2 m1
= 19,856 g 10,545 g,
= 9,311 g.

m(voda)
9,311 g.
Vpiknometra = =
(voda)
0,9982 g cm3 0,0012 g cm3
= 9,339 cm3.
m3 m1
(tekuina) = + 0,0012 g cm3
Vpiknometra
25,436 g 10,545 g
= + 0,0012 g cm3
9,339 cm3
= 1,596 g cm3.

1.16.

Vidi STEHIOMETRIJA

Iz uvjeta zadatka proizlazi:

m1 = 12,448 g,
masa piknometra s metilen-jodidom, CH2I2
masa piknometra s metilen-jodidom
i krutim uzorkom
m2 = 15,682 g,
masa uzorka na zraku
m3 = 5,644 g,
gustoa metilen-jodida pri 20 C
(CH2I2) = 3,228 g cm3.
gustoa zraka pri 20 C
(zrak) = 0,0012 g cm3.
Da bismo doznali gustou uzorka, osim mase uzorka, potrebno je doznati njegov volumen. Znamo da
je masa uzorka na zraku, m3 = 5,644 g.
Ako od mase piknometra s krutim uzorkom i matilen-jodidom, m2, odbijemo masu krutog uzorka, m3,
dobit emo masu metilen-jodida, m4, u piknometru s uzorkom.
m4 = m2 - m3
= 15,682 g 5,644 g
= 10,038 g.
Masa istisnutog metilen jodida, m5, jednaka je razlici mase piknometra napunjena s metilen jododom,
m1, i mase metilen jodida u piknometru s uzorkom, m4.
m5 = m1 m4
= 12,448 g 10,038 g
= 2,410 g
Volumen istisnutog metilen jodida jednak je volumenu krutog uzorka. Podijelimo li masu istisnutog
metilen jodida, m5, njegovom gustoom dobivamo volumen uzorka.
Vuzorak = m5 / (CH2I2)
= 2,410 g / 3,228 g cm3
= 0,7466 cm3.
Za gustou uzorka konano dobivamo
muzorak
uzorak = + 0,0012 g cm3
Vuzorak
5,644 g
= + 0,0012 g cm3
0,7466 cm3
= 7,561 g cm3.

10

1.17.

Vidi STEHIOMETRIJA

Masu iste HNO3, m(HNO3), izraunamo tako da masu otopine HNO3 pomnoimo masenim udjelom
HNO3 u otopini.
m(HNO3) = m(otop. HNO3) w(HNO3)
Masa zadanog volumena otopine HNO3, m(otop. HNO3), jednaka je umnoku volumena otopine i
njezine gustoe.
m(otop. HNO3) = V(otop. HNO3) (otop. HNO3)
Odavde proizlazi:
m(HNO3) = V(otop. HNO3) (otop. HNO3) w(HNO3)
3

Iz uvjeta zadatka proizlazi da je w(HNO3) = 67 %, a V(otop. HNO3) = 1 mL = 1 cm , pa slijedi:

m(HNO3) = 1 cm3 1,4004 g cm3 0.67
= 0,94 g.

1.18.

Vidi STEHIOMETRIJA

Maseni udio fosforne kiseline u otopini definiran je omjerom:

m(H3PO4)
w(H3PO4) =
m(otop. H3PO4)
Zadano je:
m(H3PO4)
= 1436 g
V(otop. H3PO4) = 1 dm3 = 1000 cm3
(otop. H3PO4) = 1,689 g cm3
Odavde proizlazi:
m(H3PO4)
w(H3PO4) =
(otop. H3PO4) V(otop. H3PO4)
1436 g
=
1,689 g cm3 1000 cm3
= 0,85 = 85 %.

11

1.19.

Vidi STEHIOMETRIJA

Gustoa otopine amonijaka definirana je omjerom:

m(otop. NH3)
(otop. NH3) =
V(otop. NH3)
Maseni udio amonijaka u otopini je:
m(NH3)
w(NH3) =
m(otop. NH3)
Iz ove dvije jednadbe proizlazi:
m(otop. NH3)
m(NH3)
(otop. NH3) = =
V(otop. NH3) w(NH3) V(otop. NH3)
255 g
=
0,2833 1000 cm3
= 0,900 g cm3.

1.20.

Vidi STEHIOMETRIJA

Prve dvije znamenke iza decimalnog zareza, broja koji oznaava gustou klorovodine kiseline,
pomnoena s 2 daju postotak klorovodika u otopini.
Primjerice:
U otopini klorovodine kiseline gustoe, (otop. HCl) = 1,16 g cm3, maseni je udio klorovodika u
otopini priblino, w(HCl) = 32 %.
Obratno, 36-postotna otopina klorovodine kiseline ima gustou priblino
1,18 g cm3.
Treba upamtiti da pravilo vrijedi samo za klorovodinu kiselinu.

12

1.21.

Vidi STEHIOMETRIJA

Maseni udio klorovodine kiseline definiran je omjerom:

m(HCl)
w(HCl) =
m(otop. HCl)
Masena koncentracija otopine klorovoine kiseline defirana je omjerom:
m(HCl)
(HCl) =
V(otop. HCl)
Supstitucijom dobivamo:
(HCl) V(otop. HCl)
w(HCl) =
m(otop. HCl)
Kako je
m(otop. HCl)
(otop. HCl) =
V(otop. HCl)
konano proizlazi
(HCl)
w(HCl) =
(otop. HCl)
371 g dm3
w(HCl) =
1159,3 g dm3
= 0,32 = 32 %

13

1.22.

Vidi STEHIOMETRIJA

Da bismo doznali debljinu sloja nikla volumen nikla treba podijeliti povrinom ploice.
Volumen nikla dobit emo iz omjera:
m(Ni)
V(Ni) =
(Ni)
Debljina sloja nikla, , jednaka je omjeru volumena nikla, V(Ni), i povrine ploice, A.
V(Ni)
=
A
Supstitucijom dobivamo
m(Ni)
=
(Ni) A
5 103 g
=
8,9 g cm3 20 cm2
= 2,8 105 cm = 2,8 107 m = 2,8 105 pm
Ako je radijus atoma nikla 140 pm proizlazi da je na ploicu naneseno oko 1000 slojeva atoma.
2,8 105 pm
N = = 103
1,4 102 pm
Stvaran broj slojeva atoma nikla je neto vei. Atomi nikla su kuglice koje se slau na najgui mogui
nain tako da u praznine prvog sloja upadaju atomi drugog sloja. Zato je debljina pojedinog atomskog
sloja jednaka visini tetraedra s bridom 280 pm.

Kako je visina tetraedra, h

2
2
h = a = 280 pm = 228,6 pm
3
3
proizlazi
2,8 105 pm
N = 1225
228,6 pm

14

23.

Vidi STEHIOMETRIJA

Izraunajmo najprije volumen ive sadrane u kapilari.

m(Hg)
2,958 g 2,460 g
V(Hg) = =
(Hg)
13,5462 g cm3
= 0,03676 cm3
= 36,76 mm3
Promjer kapilare jednak je promjeru valjka volumena V = 36,76 mm3 i visine h = 45,73 mm. Kako je
volumen valjka:
V = r2 h
proizlazi
r2 = V / h
36,76 mm3
= = 0,2559 mm2
45,73 mm
r = 0,5058 mm
d = 1,012 mm.

24.

Vidi STEHIOMETRIJA

Iskaimo najprije masu sumporne kiseline u traenoj razrijeenoj otopini.

m(H2SO4) = w1(H2SO4) 1(otop. H2SO4) V1(H2SO4)
Ista masa sumporne kiseline mora biti sadrana u koncentriranoj otopini.
m(H2SO4) = wo(H2SO4) o(otop. H2SO4) Vo(H2SO4)
Supstitucijom dobivmo:
wo(H2SO4) o(H2SO4) Vo(H2SO4) = w1(H2SO4) 1(H2SO4) V1(H2SO4)
Trai se volumen koncentrirane sumporne kiseline, Vo(H2SO4), koji treba razrijediti da bi se dobio
zadani volumen otopina traene koncentracije. Prema tome dobivamo:
w1(H2SO4) 1(H2SO4) V1(H2SO4)
Vo(H2SO4) =
wo(H2SO4) o(H2SO4)
Uvrstimo zadane podatke pa dobivamo:
3

0,323 1,24 g cm 1000 cm

Vo(H2SO4) =
0,960 1,84 g cm3
= 227 cm3.

15

25.

Vidi STEHIOMETRIJA

Termodinamika i Celsiusova temperatura u sljedeem su odnosu:

T/K = t/C + 273,15
Prema tome vrijedi:
Ttrs/K = 95,6 + 273,15
Tfus/K = 119,0 + 273,15
Ttrs/K = 200 + 273,15
Tfus/K = 400 + 273,15
Tvap/K = 444,6 + 273,15
Ttrs/K = 500 + 273,15
Ttrs/K = 650 + 273,15
Subskripti imaju sljedee znaenje:
trs
fus
vap

fazni prijelaz
taljenje
isparavanje

(eng. transition)
(eng. fusion)
(eng. vaporization)

16