Professional Documents
Culture Documents
Aristotel - Politika PDF
Aristotel - Politika PDF
Urednici
GORAN GRETI
BRANKO DESPOT
ZVONKO POSAVEC
VERA IIN-AIN
Aristotel
Politika
Prijevod s izvornika i sedmojezini
tuma temeljnih pojmova
(grki, latinski, engleski, francuski,
njemaki, ruski, novogrki)
TOMISLAV
Recenzenti
MISLAV JEI
FRANJO ENKO
LADAN
GLOBUS/ZAGREB
SVEUILINA NAKLADA LIBER / ZAGREB
Naslov izvornika
VI
VII
djelatnosti, dakle izmeu 335. i 322. pr. n. e., nastali spisi koji
nose u sebi jedan drukiji ton nego oni rani. Tako su napisane
ostale knjige Metafizike u to doba, naime Z, H, O, I, L (pogl.
8), (pogl. 1-9) (do 1086 a 21), Fizika knjiga VIII, Politika
knjige IV, V, i VI, Nikomahova etika i niz radova iz podruja
prirodnih znanosti, biologije, psihologije, povijesti filozofije,
povijesti ustava, povijesti mimetikih umjetnosti itd.
Ova kasna 'majstorska djela' bila su namijenjena lektiri
i diskusiji uskog kruga posveenih uenika. Ona su imala
iskljuivo ezoteriki karakter. U tim kasnim godinama Aristo
tel se sve vie orijentira prema istraivanju injenica, empirije,
on postaje sve vie 'pozitivist', znanstvenik. Iz toga razdoblja
nastaje njemu slika utemeljivaa i zaetnika organiziranog
i sistematskog znanstvenog istraivanja.
Dakle, ako stvar malo pojednostavimo, tada moramo - po
Jaegerovu miljenju - Aristotela i njegove spise tumaiti
u toku njegova intelektualnog razvitka, a on se odvijao u tri
osnovna smjera: prvo razdoblje (367-347) karakterizira jak
utjecaj Platona; u drugom razdoblju (367-347), razdoblju
'lutanja' po Maloj Aziji i Makedoniji, gdje je bio uitelj
Aleksandra Velikog, postavio je temelj svoga vlastitog
sistema; tree razdoblje (335-322) pripada njegovom drugom
boravku u Ateni i u tom razdoblju izvrio je znatnu reviziju
ranih djela i na kraju se potpuno odao empiriji.
Unato netonostima u pojedinostima i bez obzira na kas
nije korekcije mjesta nastanka pojedinih knjiga i na dovrenost geneze svih njegovih spisa, Jaegerovo djelo otvorilo je
epohu plodotvornog istraivanja Aristotela. Od tada Aristote
lovo miljenje ne razmatramo kao jednom za svagda fiksirani
sistem, nego ga shvaamo u toku njegovog duhovno povijes
nog razvitka.
Pod utjecajem W. Jaegera nastala su brojna istraivanja,
medu koja treba posebno ubrojiti djelo Fr. Nuyensa, L'evolution de la psychologie d'Aristote, koje se pojavilo prvi puta na
flamanskom jeziku 1938, a prevedeno je na francuski 1948.
u Louvainu. Neki autori smatraju da je ovo djelo istoga ranga
5
s Jaegerovim. U njemu je autor pokazao evoluciju Aristote
love psihologije i openito evoluciju njegove antrolopologije.
U toj evoluciji otkrio je tri perioda: platonski idealizam,
mehaniki instrumentalizam i napokon hvlemorfizam.
Meu vodee istraivae koji slijede ovaj metodski stav,
s vie ili manje dosljednosti, treba ubrojiti takva imena kao to
su A. Mansion, D.Ross, H. J. Drossart-Lulofs, R. A. Gaut5
VIII
XI
10
XII
XIII
XIV
XV
D.Sternberger, Drei Wurzeln der Politik, str. 105. Vidi bilj. 17.
Usp. H. Quaritsch, Staat und Souveranitat, Berlin 1970; Souveranitat,
Berlin 1986.
24
Usp. G. Jellinek, Die allgemeine Staatslehre, Berlin, 3. izd. 1959.
25
D.Sternberger, Drei Wuneln... str. 108. Usp. bilj. 17.
23
20
Usp. Metaf. I. 8 (989 a 15), V. 11 (1018), IX. 8 (1049 b 4); Fizika VIII
7 (261 a 14)
21
Usp. Ksenofon, Mem. III, 4, 6 i dalje.
XVI
XVII
PODRUJE DOMAINSTVA
Aristotelova nauka dravi polazi od domainstva koje je
ne samo najjednostavnije drutveno jedinstvo nego i izvorno
konstituirajui element polisa. Domainstvom dominiraju tri
vrste odnosa: mukarac-ena (Pol., 1,12,1259 b 1), otac-dijete
(1259 b 1.10; I, 7, 1255 b 19) i gospodar-rob (1278 b 33).
Odnos mua i ene - obraen pod naslovom gamike - odgo
vara politikim odnosima meu slobodnima i jednakim gra
anima. Odnos oca i djeteta (patrike, teknopoietike) je kra
ljevske prirode. U oba odnosa vladanje se vri kao nad slobod
nima (I, 1259 b 1). Obje forme vladanja opstoje, prema
prirodi, radi dobrobiti onih kojima se vlada i, naravno,
povratno - radi onih koji vladaju. Od tih oblika odnosa
i vladanja radikalno se razlikuje odnos vladavine gospodara
domainstva (oikodespotes) nad domaom druinom (doiioi
- robovi i sluge). Tu se vri despotska i tiranska vlast (despoteia, despotike, he tvrannike arhe) nad po prirodi neslobod
nima i ovisnima u jednostranom interesu onih koji vladaju,
a samo sluajno (kata svmbebekos) u korist onih kojima se
vlada (1278 b 33 i dalje).
Ti razvijeni i diferencirani odnosi vae samo u okviru
grkog polisa, tj. pod uvjetima graanskog drutva kao
zajednice slobodnih i jednakih. To treba posebno istaknuti
nasuprot barbarskim i tiranskim carstvima: naime, kod njih je
takoer vlast oca nad sinom (EN 1160 b 27), kao i vlast mua
nad enom, (Pol. 1252 b 5) despotska. U barbarskim odno
sima izjednaena je ena i rob, a sin je takoer rob oca (EN
VIII, 12, 1160 b 26), jer je i sam mu, odnosno otac, neslobo
dan, odnosno on je rob u odnosu na kralja. Dakle, razgranati
odnos u okviru domainstva (oikos, oikia) mogu je samo
u okviru slobodnih grkih republika.
U okviru tih odnosa treba spomenuti i etvrtu prirodnu
zajednicu, a to je selo (kome), koje je prvo zajednitvo od
XVIII
G. Bien, Despotie, Despotismus, u: Historisches Worterbuch der Philosophie, Bd.6, str. 134.
XIX
XX
XXI
28
XX
XXI
XXII
XXIII
XXV
broj vladajuih
jedan
manjina
veina
zajednika svrha
monarhija
aristokracija
politie/timokratija
posebna svrha
tiranija
oligarhija
demokracija
XXVII
XXVIII
XXIX
POLITIKA
. .
1
Budui vidimo kako je svaki grad 1 neko zajednitvo i da je svako zajednitvo sloeno poradi nekog
dobra (jer radi onoga to im se ini dobro 2 svi ine
sve), bjelodano je da sva [zajednitva] tee nekomu
dobru, a najvie pak, i onomu koje je najpoglavitije
od svih [dobara], ono zajednitvo3 koje je od svih
najpoglavitije i u sebi sadrava sva ostala. A to je ono
nazvano drava i dravno zajednitvo.
Svi dakle oni koji mniju kako je dravnik, kralj,
kueupravitelj i gospodar jedno te isto, ne kazuju
ispravno (jer mnogoom i maloom misle da se razli
kuju, ali ne vrstom svaki pojedini od tih, kao: onaj
tko je nad malo njih, taj je gospodar; ako je nad vie,
onda je kueupravitelj; ako [vlada] nad jo vie njih,
onda je dravnik ili kralj, kao da se nita ne razlikuju
velika kua i malen grad. A to se pak tie dravnika
i kralja: kad on sam osobno vlada, onda je kralj; kad
je prema razlozima 4 dotine znanosti naizmjence
i 'vladajui' i 'vladan', onda je dravnik. Nu te stvari
nisu istinite). I ovo reeno jasno e biti onima koji
razmotre prema ovdje navedenom nainu istraiva1
Gr. ; lat. civitas; engl. state; franc. la cite; njem. der
Staat; rus. zocydapcmeo; novogr. . Posrijedi je antiki grad
ili grad-drava, te su otuda i mogui hrvatski prijevodi grad,
gradodriava, drava.
2
Gr. ; lat. bonum; engl. good; franc. un bien; njem.
das Gut; rus. : novogr. . Rije je dobru, bilo
ono zbiljsko ili prividno.
3
Oni nazivci koji se esto javljaju (a imaju u oba sluaja isto
znaenje ) obraeni su u prijevodu Nikomahove etike.
4
Ili 'prema pravilima'; gr. ; lat. ex rationibus; engl. according to the rules; franc. conformement aux regles;
njem. nach den Regeln; rus. na ocuoeax novogr. .
1252
10
15
20
25
30
1252 b
10
15
20
25
27
27
30
1253 a
10
15
20
25
29
29
30
35
1253 b
5
4
10
15
23
35
Ili 'umijee stjecanja bogatstva ili novca'. Gr.
(); lat. rei numerariae (nummariae) parandae ratio; engl. art
of getting v/ealth; franc. l'art d'acauerir des richesses; njem. die
Erwerbskunst; rus. ucnyccmeo HaKonneHun; novogr.
;
36
Aristotel ovdje misli na sofiste (kao to su Antifon, Trazimah, Likofron) koji su se esto pozivali na razliku i oporbu izmeu
zakona (ili obiaja) te same naravi (prirode).
37
Gr. ; lat. rerum partarum possessio; engl. propertv;
franc. propriete; njem. Besitz; rus. co6cmeeHHOcmi>; novogr.
. Sam pojam znai i imovina, vlasnitvo, posjed, imutak
i stjecanje, pribava.
38
Gr. ; lat. ratio rei auaerendae; engl. the art of
acquiring property; franc. l'art de l'acqurir; njem. die Lehre vom
Besitz; rus. npuo6pemenue; novogr.
. Posrijedi je, dakle, umijee stjecanja ili nauk imovini ili
posjedu.
39
Doslovno: jedna su orua 'neproduevljena' ili bez due,
a druga su 'produevljena' ili s duom (gr. ; ).
20
23
25
30
40
Ili: 'orue koje ima prvenstvo nad ostalim oruima', jer su
orua bez njega neupotrebljiva.
41
Homer, Ilijada, XVIII, 376.
42
Gr. ; lat. ad efficiendum valens; engl.
instrument of production; franc. un instrument de production;
njem. produzierende Werkzeuge; rus. opyoua.. . umejom npodyKmueHyio
denmeAbHOcmb;
novogr.
,
. Rije je o oruima koja sama
neto tvore ili proizvode.
43
Gr. ; lat. adagendum valet; engl. an instrument
of action; franc. un instrument de action; njem. was dient dem
Handeln; rus. opydue deameubuocmu aKrnuenou; novogr.
. Rije je o oruu
koje nema nita drugo osim vlastite uporabe, slube ili djelovanja,
ili inidbe.
44
Aristotelu su tvorba () i inidba () u oporbi.
inidba () je djelatnost, koja ne proizvodi nikakvo drugo
djelo koje se razlikuje od samog initelja, i nema nikakve druge
svrhe osim dobre inidbe (). Tvorba ()) djelova
nje koje se razlikuje od djelovatelja, i ostvaruje se u djelu koje je
izvan tvoritelja (prema J. Tricotu).
35
5
1254"
10
13
13
17
15
17
20
25
30
35
lom i duom, u kojemu je to bjelodano. Jer u izopaenika, ili onih koji se opako ponaaju, inilo bi se esto
kako vlada tijelo duom, zbog toga to im je stanje
nevaljalo i usuprot naravi.
Moe se dakle, kao to rekosmo, u ivoga bia
prvo znanstveno promatrati i gospodareva i drav
nika vladavina. Jer dua vlada tijelom vlau gospodara, dok um nad udnjom ima dravniku ili kraljev
sku vlast. Po tima je stvarima bjelodano kako je
i prema naravi i probitana vladavina due nad tije
lom, te uma i razumnog dijela nad uvstvenim dije
lom, doim njihova jednaka ili obrnuta vladavina
tetna je svima. A isto je tako i s ovjekom i ostalim
ivotinjama. Jer one pitome od divljih su bolje po
naravi, i tima je svima bolje da ovjek njima vlada.
Tako se naime, odravaju na ivotu. Uz to, i muko
naprama ensku, po naravi je jedno bolje a drugo
gore, i jedno vladajue a drugo vladano. A nudno je
da istim nainom biva i u svih ostalih ljudi. Oni dakle
koji se toliko razlikuju koliko dua od tijela i ovjek
od zvijeri (a takvim nainom bivaju oni kojima se rad
sastoji od upotrebe tijela, i to je ono od njih najbo
lje), ti su po naravi robovi, i tima je bolje da bivaju
vladani takvom vlau, kao i onima ve spomenutim.
Jer po naravi je rob onaj koji je uzmoan pripadati
drugomu (i stoga i pripada drugomu), i koji je dionik
razuma onoliko koliko ga osjea, ali ga i ne posje
duje. Ostale, naime, ivotinje slue ne time to osje
aju razum, nego nagnane porivima. Nu upotreba se
njihova malo razlikuje; jer pomaganje tijelom,
a poradi ivotnih potreba, nalazi se u obojih, kako
u robova tako i u pitomih ivotinja.
Narav, dakle, eli uiniti razliitim i tjelesa slobod
njaka i robova, jedna snanima za nunu uporabu,
druga uspravnim i nekorisnim za takve radnje, ali
korisna za dravni ivot (koji se dijeli na potrebe rata
i one mira), a dogaa se esto i suprotno, da jedni
imaju tjelesa slobodnjaka, a drugi due. Ovo je pak
jasno: da se ljudi raaju toliko izvrsniji jedni od
drugih samo tijelom koliko likovi bogova, za one koji
zaostaju svi bi rekli kako su zasluili robovati
boljima. Ako je to pak istinito tijelu, onda je jo
10
1254
2
2
5
10
15
20
25
30
35
11
1255
10
15
20
25
30
35
12
40
1255
4
4
5
13
10
15
20
25
30
samodostatan, kao to jedni [spajaju] pastirski i razbojniki, drugi ratarski i lovaki. A slino je i s osta
lima; onako kako potrebitost prisili takvim nainom
i ive.
Takva dakle imovina ini se da je od same naravi
dana svima, kako odmah pri roenju tako i kad
odrastu. Jer ve od poetka pri samome porodu
jedne od ivotinja donose toliko hrane koliko dostaje
sve dok je potomstvo ne uzmogne samo priskrblji
vati, kao npr. ivotinje koje legu crve ili koje nesu
jaja. Doim one koje su ivorodne, imaju u sebi
samima hranu za mlade do stanovite dobi, onu zvanu
mlijeko. Tako te se bjelodano moe postaviti, poto
se one rode, kako su biljke poradi ivotinja, i sve
druge ivotinje poradi ovjeka, one pitome i za upo
rabu i zbog hrane, doim one divlje - ako ve ne sve
- a ono barem veina - i zbog hrane i drukije koristi,
da bi se od njih izraivala odjea i razliita orua.
Ako dakle narav nita ne ini ni nesavreno ni uza
lud, onda je nudno narav sve to nainila poradi
ljudi. Stoga e i ratno umijee biti naravlju neko
umijee stjecanja (jer lovno je umijee njegov dio),
kojim se mora sluiti protiv zvijeri i onih ljudi kojima
se po naravi ima vladati a oni to nee, tako te je
naravlju i pravedan takav rat. 7 5
Jedna je dakle vrsta umijea stjecanja prema
naravi dio umijea gospodarstva, tako to ona mora
ili pruati ili priskrbljivati one uskladitive od ivot
nih potreptina, koje su korisne zajednici bilo grada
bilo doma. I ini se kako se istinsko bogatstvo sastoji
upravo od njih. Jer [koliina] takve imovine samodo
statne za dobar ivot nije neograniena, kao to kae
Solon u pjesmi:
9
10
15
20
25
26
26
30
16
35
A postoji i drugi rod umijea stjecanja, koji najee nazivaju i s pravom ga ovako zovu, umijee
zaradbe novca, zbog kojega se i ini kako nema
nikakve granice bogatstvu i stjecanju, te koje kao
jedno i isto s ve spomenutim mnogi smatraju zbog
njihova susjedstva. Ono pak niti je isto sa spomenu
tim, niti je opet daleko od njega. Jer jedno je od njih
po naravi, dok drugo nije po naravi, nego vie nastaje
po nekom iskustvu i umijeu. Zaponimo
tome
slijedeim nainom: svaka teevina ima dvostruku
upotrebu; obje pripadaju stvari po sebi, ali ne slino
po sebi, jer je jedna stvari svojstvena, dok druga
[poraba] to nije, kao npr. cipeli kao obui i kao za
razmjenu. Jer obje su upotrebe cipele. Onaj, naime,
koji je s potrebitim cipele razmijeni za novac ili
hranu, slui se dodue cipelom kao cipelom, ali ne
i njezinom svojstvenom upotrebom. Jer ona nije
nastala poradi razmjene. Isto vrijedi i za ostale tee
vine. Jer umijee razmjene pripada svima, potjeui
prvo iz onoga to je prema naravi, zbog toga to su
ljudi od jednih stvari imali vie a od drugih manje
negoli je potrebno (i otuda je jasno kako po naravi
sitniarstvo 77a ne pripada umijeu stjecanja; inae bi
se razmjena odvijala samo dok ljudi nemaju dosta).
Dakle, u prvotnoj zajednici (koja je dom) 7 8 bjelodano
je kako nema potrebe za takvim umijeem, nego tek
onda kada se zajednica uvea. Jer, jedni su imali sve
zajedniko, a drugi opet - razdijeljeni i mnoge od
drugih, 79 koje su prema svojim potrebama morali
77
Ili 'imovina', 'posjed', 'svojina', 'posjedovani predmet'. Gr.
; lat. rei, quae paratur ac possidetur; engl, everything
which we possess; franc, chacune de choses dont nous sommes
propritaire; njem. jedes Besitzstck; rus.
;
novogr. .
77a
Ili 'umijee trgovine na malo', 'kramarstvo'.
78
Ili 'u obitelji' ili 'u prvotnome domainstvu'.
79
Izvorna reenica nije posve jasna, pa se i razliito prevodi.
Gr. , ; lat. Inter illos enim eorundem
omnium erat communie; hi autem segregati multis aliis indigebant;
Politika
17
40
1257 a
10
15
20
25
30
35
40
41
1257
18
2*
; novogr.
19
10
15
20
25
30
35
20
40
1258
10
14
14
15
20
11
21
25
30
35
40
1258 b
10
22
15
20
25
30
35
39
; novogr. (t . .. ).
96
Ova reenica vrstama obrta ili radnji ne uklapa se u cijelosti
u dotini tekst.
23
20
25
30
35
40
1259 b
97
24
25
10
15
20
25
30
35
26
10
15
20
108
110
27
24
24
25
30
35
40
1260 b
114
Ali tome se zapravo ne pretresa u Politici. Inae sama rije
najee znai dravni poredak ili dravni ustav. Lat. res
publica; engl, form of government; franc, forme de gouvernement;
njem. die Staatsverfassung; rus.
;
novogr. ovdje: , inae: .
115
Usp. 1310a 12-3; 1337a 11-18.
28
10
15
B. II.
20
Budui smo naumili razmotriti dravnome zajednitvu, koje je najbolje od svih onima to su uzmoni
ivjeti najvie po svojoj elji, moraju se razvidjeti
i ostali dravni poreci, kojima se slue one drave za
koje se govori da imaju valjane zakone, i ako se koji
drugi nau opisani od [znanstvenika] i koji se ine
dobrim, tako da se vidi i to je ispravno i to je
korisno, te uz to - kako se ne bi inilo da traimo
togod drugo mimo tih stvari, elei izmudrivati pod
bilo koju cijenu, nego zbog toga to nisu valjani
sadanji poreci, poduzeli smo ovo istraivanje.
To razmatranje treba zapoeti od njegova narav
nog poetka. Jer moraju svi graani imati ili sve
zajedniko ili nita ili pak neke stvari da a neke ne.
Da im nita ne bude zajedniko, bjelodano je nemo
gue (jer drava 1 je neko zajednitvo, i prvo moraju
imati zajedniko mjesto; naime, mjesto jednoga
grada je jedno, i graani su oni koji sudjeluju u jed
nome gradu). Ali - od onih stvari koje se mogu
zajedniki imati - da li je najbolje da sve budu
zajednike u gradu koji treba biti skladno ureen, ili
je bolje da jedne budu zajednike a druge ne? Mogli
bi naime i djecu i ene i imovinu graani imati
zajedniki, kao ono u Platonovoj Dravi2. Jer tu
Sokrat kae kako trebaju biti zajedniki djeca, ene
i imovina. Je li onda bolje imati ovako kako je sada,
ili pak onako kako je prema zakonu zapisanu u Dr
avi?
1
Ili 'dravni poredak', 'dravni ustav' (gr. ).
2 Platon, Drava, IV 423 E.
29
27
30
35
40
1261
Mimo toga to mnoge druge tekoe sadri zajedniko posjedovanje ena 3 , i sm razlog zbog kojega
Sokrat kae da se mora ozakoniti takvim nainom, ne
ini se da proizlazi iz njegovih dokaza. I uz to, sama
svrha za koju kae da mora biti prisutna u dravi
- kako je sada reeno - zapravo je nemogua, jer
kako se to treba razluiti, nigdje se ne odreuje.
Govorim naime
[izrijeku] kako je najbolje da je
grad to vie jedno. Jer to je pretpostavka od koje
polazi Sokrat; iako je bjelodano kako drava, ako to
vie postaje jedno, vie nee ni biti drava. Jer naravlju drava je neko mnotvo, a bivajui to vie jedna,
postaje od drave obitelj, i od obitelji - ovjek4. Rekli
bismo, naime, kako je obitelj vie jedno negoli
drava 5 , a pojedinac vie negoli obitelj. Tako te ako
bi tkogod i bio uzmoan to uiniti, ne bi smio uiniti,
jer bi time ukinuo dravu.
I dalje, ne sastoji se drava samo od mnogih ljudi
nego i od onih koji se vrstom razlikuju. Jer drava ne
nastaje od slinika6. Razlikuju se naime vojno savez
nitvo 7 i drava. Jer ono je korisno po kolikoi, ak
i kad nije isto po vrsti (naime, vojno saveznitvo je
poradi pomoi ve po svojoj naravi), kao to i vei
uteg vie tei (a razlikovat e se tako i drava od
naroda, kada mnotvo nije razdijeljeno po selima,
3
Gr.
; lat. uxorum inter
omnes cives communitas; engl, the community of women; franc, la
communaut des femmes entre tous les citoyens; njem. die allgeme
ine Gemeinschaft der Frauen; rus.
; novogr.
. . . (ustanova . . .
zajednikog posjedovanja ena). Dakle, posrijedi nije naprosto
'zajednitvo' ili 'zajednica ena', nego da su 'ene zajednika
imovina svih graana.'
4
To jest: pojedinac.
5
Ili 'grad'.
6
Gr. ; lat. nam non fit civitas
ex similibus; engl, for similars do not constitute the state; franc, une
cit n'est pas forme dparties semblables; njem. aus ganz Gleichen
entsteht kein Staat; rus.
,
; novogr.
. Rije je pojedincima koji su slini (ili slinici),
a ne 'jednakima', jer bi to bilo neto drugo.
7
Gr. ; lat. belli societas; engl, a military allience;
franc, symmachie (une alliance dfensive et offensive); njem. eine
Bundesgenossenschaft; rus.
; novogr. .
30
10
15
20
22
22
25
31
20
25
30
35
40
1262 a
11
32
Politika
33
10
15
20
25
30
35
10
5
15
20
25
35
zajedni-
34
3*
26
11
35
30
35
40
1263
36
10
15
20
21
25
30
37
35
40
1263 b
10
15
20
25
38
29
30
35
40
dava zajednikim blagovanjima uinio je zajednikom. Ne smije se pak ni samo to zaboraviti kako se
treba obazrijeti na mnogo vrijeme i mnoge godine
u kojima ne bi ostalo skriveno da je takav [ustroj] bio
skladan. Jer gotovo je sve iznadeno, ali jedne stvari
nisu prikupljene, dok se drugima ak i spoznatim
ljudi ne slue. A jo najvie postalo bi bjelodano kad
bi tkogod na samome djelu vidio kako se zasniva
takav dravni poredak. Jer drava se ne bi mogla
izgraditi da se ne razdijele i razlue njezine sastavine,
jedne u zajednike objede, druge u bratstva i ple
mena. Tako te od takvog ozakonjenja nee izai nita
drugo nego da uvari ne tee zemlju kao to Spartanci sada nastoje uiniti.
Ali ni kakav e biti nain cjelokupna dravnog
poretka onima kojima je sve zajedniko, niti je
Sokrat rekao, niti je to lako rei. Jer gotovo veina
grada [drave] sastoji se od mnotva ostalih graana,
kojima pak nije nita odreeno: trebaju li i ratari
imati zajedniku imovinu, ili svaki pojedini svoju
vlastitu? I dalje, hoe li im ene i djeca biti vlastiti ili
zajedniki? Jer, ako e im istim nainom sve biti
zajedniko svima, ime e se ovi razlikovati od
uvara? Ili to e ovi vie imati podvrgnuti vladavini
onih? Ili emu ih treba uiti da ostanu pokorni vlasti,
osim ako se ne izmudri neto kao ono u Kreana? Jer
oni iste stvari doputaju robovima kao i sebi, samo
to im uskrauju vjebalita i posjed oruja. Ako pak,
kao i u ostalim gradovima, t e stvari 41 biti i kod
njih, kakav e biti nain zajednitva? Jer onda u jed
nome gradu moraju biti dva grada, i to protivni jedan
drugome. Jer [Sokrat] ini od straara tek kao neku
posadu tvrave, dok su mu ratari, obrtnici i ostali
- graani, [Nu ako je tako], onda tube i parbe
i ostala zla, kojima kae da su prisutna u drugim
gradovima [dravama], sva e biti prisutna i meu
42
njima. Pa ipak Sokrat kae kako oni zbog svojega
40
Gr. TO ; lat. convictus; engl, common meal; franc.
repas public; njem. gemeinsame Mahlzeit; rus. cuccumuu; novo
gr. TO . Posrijedi je spartansko javno, zajedniko blago
vanje za sve graane preko 20 godina, koji su za to davali mjesene
prinose.
41
To jest: ako e ene, djeca i imovina bivati i kod ratara (ili
u niih stalea uope).
42
Platon, Drava, V. 464. 465.
39
1264:
10
11
11
15
20
25
30
40
35
40
1264 b
5
6
6
10
15
41
20
25
30
35
40
1265
62
10
15
20
25
42
43
k.
28
28
30
35
40
1265b
5
10
15
20
25
26
26
30
35
40
1266 a
10
68
44
77
45
46
15
20
25
30
40
Stoga da ima nekakva utjecaja na dravno zajednitvao izjednaenost imutka, ini se kako su spoznali
i neki od starih, kao to je npr. Solon ozakonio,
a i u drugih postoji zakon koji prijei stjecanje zemlje
koliko god tko ushtjedne. Slino zabranjuju zakoni
i prodavati imutak, kao to u Lokran postoji zakon
da se [imanje] ne moe prodavati ako se bjelodano ne
dokae da se dogodila nesrea; postoje, uz to,
i zakoni koji nalau uvanje drevnih posjeda dobive
nih drijebom (a ukinue upravo toga zakona uinilo
35
90
Ili 'posjede' ili 'imanja' (gr. ; lat. bona; engl.
possessions; franc, les proprits; njem. der Besitz; rus. 3eM.enbnan cocmeeHHOcmb; novogr. .
91
Ili 'vjenani dar' ili 'vijeno', 'miraz' ili 'dar, poklon, koji se
davao pri udaji keri'. Gr. ; lat. dos; engl, marriage
portion; franc, une dot; njem. die Mitgift; rus. npudanoe; novogr.
.
92
jest: uveavanje, umnaanje imutka.
93
Usp. 1265b 21.
94
Ili 'da ele novotarije, prevrat, bunu'. Gr. ; lat. res novas moliantur; engl, to stir up revolutions: (or
to be bent on revolution); franc, tre des fauteurs de rvolution;
njem. zu Revolutionren werden: rus. cmpeMunucb u3MeHeHuto
nopnKoe; novogr.
(postaju nositelji prevratnikih tenja).
47
1266 b
10
15
20
48
25
30
35
38
38
40
1267
10
15
Politika
49
20
25
30
35
37
37
40
1267 b
Poelo dakle u tim stvarima manje je izjednaivanje imutka a vie je u odgoju onih koji su estiti po
naravi, da ne ele vie negoli je pravo, i onih koji su
nevaljali, da ne mogu imati vie; to jest, kad su oni
podreeni 1 0 0 , ali im se ne nanosi nepravda. Uz to, on
(Falej) nije ispravno izloio ni jednakost u imutku,
jer izjednauje samo zemljinu imovinu, a postoji
i bogatstvo u robovima, te stoci i novcima, pa mnoge
stvari u pokustvu koje se nazivaju pokretninama .
Ili dakle u svima tima treba traiti jednakost ili
nekakav umjereni raspored ili naprosto sve dopustiti.
ini se po takvome zakonodavstvu kako [Falej] ure
duje tek malen grad, ako e svi obrtnici biti puki
robovi 1 0 2 , i nee biti nikakve popunidbe graanstva.
Ali ako moraju biti puki robovi oni koji obavljaju
zajednike javne radove, onda to treba biti na nain
kakav je u Epidamnu 1 0 3 , i kao to je neko uredio
Diofant 1 0 4 u Ateni. to se dakle tie Falejeva dravnog poretka, ve iz reenoga moe se razabrati to je
kazao ispravno a to neispravno.
Hipodam 1 0 5 Mileanin, Eurifontov sin (koji je
otkrio razdiobu gradova na etvrti i uveo ulice
u Pirej, i koji u ostalome ivotu bijae poprilino
isprazan zbog astohleplja, tako te se nekima inilo
kako ivi odve razmetljivo s prebujnom kosom i pre
skupim uresom, uz jednostavnu ali toplu odjeu koju
100
50
10
15
20
8
25
4*
51
30
35
40
1268 a
10
14
15
52
115
20
25
30
35
40
1268 b
53
10
15
20
22
22
54
25
30
35
40
1269
9
5
10
55
12
12
15
20
25
30
35
56
40
1269 b
10
12
12
132
To jest: u Sparti.
To jest: ratoborna plemena, narodi, pasmine.
Misli se na pogrjeku (krivicu ili nedostatak) u dravnome
poretku za to su krive Spartanke.
133
134
57
15
20
25
30
35
40
1270"
5
10
15
20
25
30
35
135
58
142
59
40
1270 b
5
6
6
10
15
20
146
147
nici
zbog starjeinstva
(jer takva je ovlast
nagrada kreposti), puk zbog nadzornitva (jer se ono
bira medu svima) - to jest vlast koju bi trebalo birati
izmeu svih, ali ne na nain kakvo je ono sada
(budui da je odvie djetinji). Uz to, kako su oni
ovlateni i za najvanije prosudbe, a tek su 'sluajnici' 1 4 8 , stoga je bolje da dotinici ne sude prema
svojem sudu, nego prema pisanim odredbama i zakonima. A ni sm nain ivota u nadzornika ne slae se
s nakanom drave; jer on je naime odvie razuzdan,
dok se prema ostalim [graanima] pretjeruje u stro
goi, tako te ovi - ne mogavi to podnijeti - krei
kriomice zakon, preputaju se tjelesnim nasladama.
149
A ni vladavina starjeina nije im skladno uredena. Jer kako su oni estiti i dostatno odgojeni
u muevnoj vrsnoi, moglo bi se rei da su na korist
dravi, iako je prijeporno da kroza cijeli svoj ivot
gospodare vanim prosudbama (jer kao i tijelu,
postoji starost i razumijeu). Nu kad su takvim nainom odgojeni, te im ni sm zakonodavac ne vjeruje
kao muevima koji nisu dobri, onda to nije posto
jano. I pokazuju se potkupljivim i ugodljivim u mno
gim zajednikim stvarima upravo sudionici takve vla
davine. Stoga bi bilo bolje da ne budu neodgovorni 1 5 0 , to sada pak jesu. Moglo bi se initi kako su
vlasti nadzornika odgovorne sve vlasti. Ali to je
nadzornitvu odvie velika ovlast, i kaemo kako na
taj nain ne treba polagati raune. Uz to, izbor kojim
146
60
25
30
35
35
40
1271
61
10
15
18
18
20
25
30
156
62
10
35
40
1271 b
10
15
20
40
159
Misli se 'Spartanskome'.
Podrazumijeva se srodnost dotinih stanovnika, to jest tih
dvaju naroda.
161
Ili 'naseljenici'. Gr. ; lat. coloni; engl, colonists;
franc, une colonie; njem. Kolonisten; rus. KOAonucmbi; novogr.
160
.
162 Zapravo perijeci.
Usp. Herodot, VII, 70.
Gr.
165
Gr. (obroci posjednika).
166
Gr. (gozbe mueva).
167
Gr. (efori).
168
Gr. (kozmi).
63
25
30
35
40
1272 a
64
10
12
15
20
25
30
35
Politika
65
40
1272 b
1
10
15
66
20
25
30
35
186
5*
67
40
1273
10
15
20
25
30
35
Takvog su dakle znaaja dravni poreci u Spartanaca, Kreana i Kartaana, koji su s pravom na
dobru glasu.
40
1273 b
12
191
68
195
196
197
198
199
200
69
10
15
20
25
30
70
35
40
1274:
10
15
71
20
25
30
35
40
1274 b
72
10
. III.
1
15
20
25
1
Gr. ; lat. rem a civitate
actam ac transactam esse; engl, the state has done a certain act;
franc, la cit a fait tel acte; njem. der Staat habe eine Handlung
vollzogen; rus. nmo mo UAU unoe decmeue coeepmiuio zocydapcmeo; novogr. , . . .
;
2
jest: u demokraciji.
3
To jest: u oligarhiji.
4
Ili 'meteci' ().
73
35
40
1275 a
pripada i onima koji sudjeluju u zajednitvu na temeIju ugovora [i jer dotino i tima pripada]; esto pak
naselci ni u tome potpuno ne sudjeluju, nego moraju
uzeti zastupnika, tako te nekako nesavreno sudje
luju u tome zajednitvu), nego kao to djeci, zbog
nedoraslosti jo neupisanoj u graane, i starcima,
osloboenim dunosti, treba rei da su nekako gra
ani, ali ne naprosto, nego dodavi kako jedni nisu
jo punoljetni dok su drugi ve prestarjeli ili togod
drugo (naime, nije vano tono to, jer je reeno
jasno). Traimo naime graanina naprosto i koji
nema nikakva takvog ogranienja koje bi trebalo
ispravke, jer bismo inae to isto morali postavljati
i rjeavati i izopenicima i prognanicima 5 . Graanin
naprosto ne odreuje se tonije niim drugim nego
sudionitvom u sudstvu i vlasti 6 . A neke od sluba
u vlasti razluene su prema vremenu, tako pa t
uope nitko ne moe dvaput obnaati, druge pak
samo na odreene rokove, dok je u nekih vrijeme
neogranieno, kao u suca i skuptinara. Moda bi
tkogod zaista rekao kako ti nisu nikakvi vladatelji,
niti svojom slubom sudjeluju u vlasti. Pa ipak bi bilo
smijeno nijekati vlast samim vrhovnicima 7 . Ali to
nije vano. Jer rije je nazivku; budui je bez imena
ono to je zajedniko i sucu i skuptinaru, kako treba
to oboje nazvati? Neka to poradi odredbe bude ne-
10
15
20
25
30
74
75
33
33
35
1275 b
10
76
20
25
30
18
Ili 'rodove' () ili file, kojih je u Ateni u razliita vre
mena bio i razliit broj 4, 10, 12.
19
Vidi 1274b 34.
20
Ili 'kad od oligarhije ili tiranije nastaje demokracija',
naravno: u antikom smislu.
77
10
15
20
22
30
21
78
jednom pak frigijski. Ako stoji takav nain, bjelodano je kako najee treba rei da je drava ista
obzirom na ustav. Imenom se moe to zvati drukijim
ili istim, a mjesto moe biti nastanjeno istim ljudima
i posve razliitim 27 . A je li pak pravo ispunjavati ili ne
ispunjavati [obveze], kada drava promijeni svoj
dravni poredak 2 8 , drugo je pitanje.
22
25
4
35
40
1276 b
29
79
10
15
20
25
30
34
35
40
1277
10
12
12
15
20
31
Kao to je i grad i drava, tako je i i graanin
i dravljanin, to je dobro imati na umu osobito zbog toga to su
u suvremenom jeziku ta dva nazivka poprilino razdvojena, dok to
nije bio sluaj u antikome poimanju.
32
Ili 'kua', 'dom'; Gr. ; lat. domus; engl, the family;
franc, famille; njem. das Haus; rus. ceMbn; novogr. .
33
Ili 'suplesaa' ili ak 'statista'.
34
Ovo se mjesto razliito tumai, pa je mogue i itanje 'i
dravnik mora biti takav'. Ali mi se drimo doslovno naeg predlo
ka, a tako prevode i J. Tricot i O. Gigon.
35
Euripid, Eol (odlomak 16).
36
Tiranin iz Fere, vladao izmeu 380 i 370 pr. Kr. Sam izvor
izreke je nepoznat.
37
Ili Obini graanin' ili Obini vladanik'. Gr. (osobnik, posebnik, zasebnik, pojedinac); lat. privatus; engl, to live in
a private station; franc, l'art de vivre en simple particulier; njem.
Privatmann; rus. 6bimb HacmHbiM ; novogr.
(zasebnik, privatnik).
38
To jest: i krepost vladanja i onu pokoravanja ili podlonosti
vladanju.
39
Neki prevoditelji (npr. Tricot) proiruju znaenje: 'ali se za
njih treba znati posluiti uslugama robova'.
40
Ili 'rukotvorci' ili 'radnici rukom'. Gr. oi ; lat.
operarii et opifices; engl, handicraftsmen; franc, les manoeuvres;
njem. die Arbiter der Hand; rus. peMecnetmuKu; novogr.
.
41
Gr. ; lat. illiberalis artifex; engl, the
mechanic; franc, l'ouvrier exerant un mtier mcanique; njem. der
gewhnliche Handwerker; rus. jnacmep; novogr.
.
42
Ili 'obrtnici uope' (oi ).
80
Politika
81
25
25
30
35
1277 b
5
7
82
7
10
15
20
25
30
samomu pak graaninu ostaje jo jedno dvoumlje. Jer, kao istinski graanin je li samo onaj koji
sudjeluje u vlasti, ili pak treba postaviti kao graane
49
i'rukotvorce ? Ako pak treba postaviti i njih, koji ne
sudjeluju u vlasti, onda svaki graanin ne moe imati
5
dotinu krepost (jer takav je graanin). Ako opet
od tih nitko nije graanin, u koji dio [drave] treba
smjestiti svakog od njih? Jer takav nije ni naselac 5 1 , ni
tuinac. Ili emo kazati kako nam zbog toga ne izlazi
nita neumjesno? Jer ni robovi nisu meu spomenutima, niti pak osloboenici. Istinito je, naime, da ne
treba postavljati kao graane sve one bez kojih ne bi
bilo grada/drave, jer ni djeca nisu tako graani kao
to su to muevi, nego su to ovi naprosto, a oni pod
uvjetom 52 , budui da jesu graani ali nesavreni.
Tako u drevnim vremenima kod nekih [drava] rukotvorac bijae rob ili tuinac, te su stoga veina takvi
i danas. I najbolja drava nee od rukotvoraca nai
njati graanina. Bude li pak i takav graaninom,
onda se ona krepost graanina kojoj govorasmo ne
moe pripisati svakomu, nego samo slobodnjacima,
ali onima koji su izuzeti od nunih poslova. Oni koji
obavljaju nune poslove sluei jednomu su robovi,
koji su pak zajedniki t su ruko tvorci i najamnici 53 .
Jasno je otuda onima koji malo bolje zagledaju kako
stoji s dotinicima. Jer ve ono reeno ini stvar
bjelodanom. Naime, budui je vie dravnih pore
daka, i vrsta graana mora biti vie, a jo najvie
graana vladanika, tako te u nekom dravnom
poretku nudno bivaju graanima i rukotvorac
i najamnik, dok je to u nekim drugim nemogue, kao
u poretku koji nazivaju vladavinom najboljih54,
49
Ili 'obrtnike' ili 'rukorae' ili 'runi radnici'. Gr. ;
lat. U qui artes illiberales et sordidas exercent; engl, the mechanic;
franc, les travailleurs manuels; njem. die Banausen; rus. peMecnenHUKU; novogr. (prosti radnici).
50
To jest: krepost kojoj govorimo.
51
Ili metek.
52
To jest: da odrastu i tako postanu punopravni graani.
53
Ili 'nadniari'. Gr. . Ti su u Grkoj bili bezemljai,
zapravo slobodnjaci bez imovine. Po Solonovoj razredbi bijahu
posljednji puki stale, osloboen poreza, ali i bez graanskih
prava. Lat. mercenarii; engl, labourers; franc, les hommes de
peine; njem. Taglhner; rus. nodeHW,uKu; novogr. .
54
Ili u 'aristokraciji' (gr. ).
6*
83
35
1278'
10
15
84
20
25
30
34
34
35
40
1278 b
85
10
15
20
25
86
30
30
35
40
1279
7
5
10
15
20
.
69
est izriaj ; lat. pro rei natura; engl, as is natural;
franc, comme il est normal; njem. wie es sich gehrt; rus. uMeAO
ecmecmeeuHbie ocHoeanun; novogr.
(prema naravnom sustavu).
70
Reenica nije u cijelosti jasna. I prijevodi se poprilino razli
kuju. Prevoditelj je nastojao ostati to vie pri poretku rijei
izvornika.
71
Ili 'despotski' u znaenju odnosa izmeu gospodara i roba.
Gr. ; lat. dominorum in servos imperio similes; engl.
despotic; franc, elles ont un caractre despotique; njem. despotisch;
rus. onu ocHoeaHbi ua nanariax zocnodcmea; novogr. .
72
Ili 'ustav i vlada'. Gr. ; lat. politia et
civitatis administrandae ratio; engl, constitution and government;
franc, constitution et gouvernement; njem. die Staatsverfassung und
die Staatsregierung; rus. zocydapcmeennoe ycmpocmeo u nopsidoK zocydapcmeeHHOzo ynpaeAenua; novogr.
.
87
25
88
30
35
40
1279b
10
15
20
26
79
Gr. ; lat. U quorum res familiaris
ampla est; engl, men of property; franc, les dtenteurs de la fortune;
njem. die Reichen; rus. eAadetow,ue cocmeennocmbio; novogr.
ot .
89
25
26
30
35
40
1280:
10
15
20
81
90
84
91
25
25
30
35
40
1280 b
10
15
92
20
23
23
25
30
35
40
1281
10
93
10
15
20
25
93
94
30
35
40
1281 b
10
95
15
20
25
30
35
38
38
23
100
Ili 'ustavni poredak'. Gr. ; lat.
reipublicae administrandae ordinatio; engl, the popular form of
government; franc, cette organisation politique; njem. diese Verfas
sungsordnung; rus. ama opzanuaauun zocydapcmeeHHOzo cmpOH;
novogr. TO (takav dravni ustroj).
101
To jest: strunjacima.
102
Ili 'prosjenici' ili 'prtljari' ili 'nestrunjaci'. Gr.
; lat. nonnulli etiam idiotae et imperiti; engl, private
persons; franc, des profanes; njem. Laien; rus. Koe-tcmo U3 neceedyui,ux; novogr. (zasebnici/nevjee). Prijevodi se dakle
poprilino razlikuju, vjerojatno stoga to ot moe znaiti
i sukromnici i osobnici i prostaci te nestrunjaci i nevjee.
103
Usp. 1281s 40-b 21.
96
40
1282
10
15
20
23
Politika
97
25
30
35
40
1282 b
10
98
15
20
25
30
99
35
40
1283
3
5
10
15
100
20
25
30
35
40
42
1283 b
126
Ili 'za dravne slube'. Gr. ; lat.
de civilibus honoribus; engl, all the aspirants to political power;
franc, les dignits d'ordre politique; njem. die politischen mter;
rus. nonecmu tocydapcmee; novogr. .
127
Podrazumijeva" se: zbog toga to su roeni kao slobodni
(slobodnjaci) za razliku od robova.
128
To jest: u aristokraciji.
129
Ili 'nositelj vrhovne vlasti'.
101
10
15
20
25
30
102
35
40
1284 a
3
3
5
10
15
Ili 'tiraniju'.
Dotina pria potjee od Herodota (V, 92), samo to Herodot pripisuje Trazibulu ulogu koju Aristotel pridaje Perijandru.
138
Usp. V. 1302b 18.
139
Ili 'poreci koji su zastrane'.
137
103
20
25
30
35
40
1284 b
3
5
10
104
15
20
25
30
35
105
40
1285
10
14
14
15
147
Ili 'tiranske'.
Ili 'bojnim sucima' ili 'izabranim vladarima' (esimnetima).
Posrijedi je nazivak nejasna postanka i znaenja. Gr. ; lat. aesymnetes; engl, aesymnetes; franc, asymntes; njem.
Aisymneten; rus. acuMnemuu; novogr. . Sama se
rije javlja ve u Homera i do Aristotelova doba poprima znaenja
od izabranog suca do izabranog vladara s diktatorskom ovlau,
bilo na odreeni rok bilo doivotno, bilo u iznimnim okolnostima
bilo po ustaljenu obiaju dotine zajednice.
149
Pitak je inae jedan od sedmorice mudraca, a Antimenid je
Alkejev brat.
150
Frag. 37 A, T. Bergk, Poetae lyr. gr. Doslovan prijevod.
148
106
20
25
29
29
30
35
1285 b
20
151
Iako sama grka rije znai Oinski, starinski, starodrevni
/ obiaj' (lat. consuetudo), esto se prevodi i kao 'ono to je
nasljedno'. Gr. ; lat. patriae engl, hereditary; franc, hr
ditaires; njem. ererbt; rus. npaeo 3KOHHOZO uacnedoeamui; novo
gr. (nasljedni, batinjeni).
152
Usp. V 1310 b 10.
153
To jest: njihovi su nasljednici batinili kraljevstvo po oin
skim (starodrevnim) obiajima.
154
Podignuti (ili uzdignuti) ezlo (palicu ) kao znak
vlasti ili pravne ovlasti nalazi se ve u Homerovoj Ilijadi (npr. I,
234).
155
Dotina reenica nije u cijelosti jasna, ali je Lambinov
latinski prijevod prihvatljivo razrjeenje: et res urbanas et eas quae
agri finibus continebantur et eas quae extra fines imperii... perpetuo moderabantur.
156
Posrijedi je vieznanica esimnetija.
107
10
15
25
108
30
35
1286
9
9
10
109
15
20
25
30
31
31
35
40
1286 b
Usp. I. 27.
164
Ili 'ustavni dravni poredak'. Gr. ; lat. politia;
engl. Constitution; franc, constitution; njem. eine Politie; rus. nonumun; novogr.
(dravni poredak koji se zove poglavito politeia /ustavna drava/).
165
Ili 'oligarhije'.
166
Ili 'tiranije'.
167
Ili 'demokraciju'. Dok se u Platona {Drava, VIII, 555b)
oligarhija pretvara u demokraciju, a demokracija u tiraniju, Ari
stotel mijenja taj poredak, pa se oligarhija pretvara u tiraniju,
a tiranija u demokraciju.
110
10
15
20
22
22
25
30
35
40
Ill
10
15
112
25
30
35
40
1287 b
Politika
113
8
8
10
15
20
25
30
i prije.
184
35
40
1288
5
6
15
182
114
10
18
186
187
188
189
190
8*
115
20
25
30
35
40
1288 b
. IV.
1
116
10
15
20
25
117
30
35
40
128*
5
6
hije.
7
8
9
118
10
15
20
25
35
10
30
17
119
40
1289 b
10
18
vine i vladavine manjine; zatim , koji je najzajednikiji i najpoeljniji poredak nakon najboljeg dravnog
19
poretka, te ako bude kakav drugi poredak kao
vladavina najboljih to je skladno ustrojen, pa ujedno
pristaje veini drava, koji je taj; a zatim od drugih
[poredaka], koji da se kojima izabere (jer moda je
jednima potrebnija puka vladavina negoli vladavina
manjine, drugima pak obrnuto); nakon tih stvari,
kojim nainom onaj koji to eli treba postaviti takve
poretke, mislim pojedine oblike puke vladavine
i vladavine manjine; i napokon 2 1 , poto smo ukratko
svima tima izloili potrebne napomene, trebat e
pokuati i ustanoviti to je na propast a to je radi
spasa dravnih poredaka, i svih zajedno i svakog
pojedinog, i zbog kojih to uzroka obino najee
biva.
3
15
20
25
30
35
40
1290
10
13
15
20
25
18
120
121
30
27
28
29
30
122
Ili 'demokracija'.
Ili 'oligarhijom'.
To jest: tako biva tek 'prigodno' ili 'sluajno'.
Usp. 1290a 13.
35
40
1290 b
10
15
20
123
25
30
35
40
1291
10
124
15
20
25
30
33
35
125
40
1291 b
10
15
20
25
44
Ili 'jednaki'.
Posrijedi je vieznanica TO ; 'dohodarina', 'procjemba
imovine', 'porezovni razred'. Vidi i ranije tumaenje.
46
Ili 'demagoga', koji su izvorno bili puke vode, zastupnici
i govornici, a u izopaenome obliku i 'zavoditelji puka'.
47
Gr. , prvo mjesto (na sveanosti), prvo sjedalo
u prednjem redu, predsjednitvo u vijeu. Veina prijevoda ima ili
'na prvom mjestu' ili na elu drave za gr. .
48
Usp. Homer, Ilijada, II. 204.
45
126
30
30
35
40
1292
10
127
15
20
25
30
35
40
12921
10
15
20
25
Ili 'tiranija'.
Ili 'monarhijama'.
Ili 'demokracija'.
56
li 'monitvo', 'vladavina velmoa', 'silnika vladavina'. Gr.
; lat. dynastia, id est potentatus; engl, a dynasty (or rule
of powerful families); franc, rgime d'autorit personnelle (ou
oligarchie renforce); njem. Dynastie; rus. duuacmun; novogr.
. Dok jedni prijevodi zadravaju iroko uzetu tuicu
dinastija, drugi je nastoje odrediti ili kao 'vladavinu monih obite
lji' ili 'vlast osobne moi' ili naprosto kao 'silnitvo'.
57
Ili 'prevrata' ili 'revolucija' (kako je u nekim prijevodima).
58
To jest: prihoda ili dohotka od drave, za koji ne moraju
zaraivati, i koji im omoguuje dokolicu (slobodno vrijeme) za rad
u dravnim tijelima. Sm izvorni tekst je oteen, pa se mjesto
razliito tumai i prevodi.
59
Ili 'plau', 'nagradu', 'najam'. Sama rije mazda je sveslaven
ska (nalazi se u staroslav., rus., ekom i slov.), a zatim u gotskom
i grkom. Gr. &; lat. merces; engl, pay; franc, salaire; njem.
entlohnt werden; rus. eo3HazpaxdeHue (ili M3da); novogr. &.
to se tie same t mazde (ili nagrade) u Ateni se skuptinaru
plaalo za glavnu skuptinu po 9 obola, a za ostale po 6. Takvih je
skuptina bilo po 4 na jednu pritaniju (razdoblje od 37 dana).
Savjetnik je dobivao 6 obola, a puki sudac do 3 obola po sudskoj
sjednici.
128
9 Politika
53
54
55
129
30
35
40
1293 a
10
15
20
25
30
35
40
1293 b
66
60
130
67
68
nice.
69
70
Ili 'aristokracija'.
Usp. II. 1273 a 21-30.
To jest . Vidi i ranija tumaenja dotine vieznaIli tiraniji'.
Usp. III. 7. Tu J. Tricot prevodi neto drukije: 'a istinske
131
10
15
20
25
30
35
Kako dakle vladavina najboljih tei podijeliti premo najboljima meu graanima, i vladavinama
manjine se govori da su vie sastavljene od estitih
i valjanih ljudi. A ini se kako je jedna od nemogu
nosti da se dobrim zakonima'slui drava kojom ne
vladaju najbolji, nego oni opaki, te slino da najbolji
vladaju u onoj dravi koja se ne slui dobrim zako
nima. Jer dobra zakonitost 73 nije u dobru postavlja
nju zakona koje ljudi ne sluaju. Ima se stoga mniti
kako je jedna dobra zakonitost pokoravati se postavljenim zakonima, dok je druga skladno postaviti
zakone kojih se ljudi pridravaju (moe se, naime,
biti posluan i onim loe postavljenim zakonima). I to
moe biti dvostruko: jer mogu se [pokoravati] ili
onim najboljim koji su im mogui ili onim naprosto
najboljim [zakonima].
132
40
1294
Kojim pak nainom, mimo puke vladavine i viadavine manjine, nastaje takozvana ustavna vlada
vina, te kako je treba postaviti, iznijet emo nakon
onoga to je reeno. Ujedno e biti jasno ime se
odreuju puka vladavina i vladavina manjine: treba
provesti njihovu razludbu, a zatim uzimajui dio od
svake kao prepoznatak 7 8 , sloiti ih zajedno.
74
Ili Odredba' ili 'glavna znaajka'. Gr. ; lat. terminus ac
finis; engl, principle; franc, se dfinit par; njem. Masstab; rus.
ocuoea; novogr. ? (granica, svrha, uvjet).
75
To jest: ima snagu zakona.
76
Posrijedi je ve protumaena vieznanica .
77
To jest: prvotne (savrene) vladavine najboljih ili 'aristokra
cije'.
78
Posrijedi je najvjerojatnije 'znak gostoprimstva', tzv. tessera
hospitalitatis seu symbolum, najee u obliku koluta ili kocke, koji
bi se prepolovili, pa bi se ulomci spremili kako bi kasnije posluili
kao 'prepoznatak', dokaz gostoljublja i prijateljstva. Gr.
133
10
15
20
25
30
79
134
35
40
1294 b
13
13
15
10
135
20
25
30
35
40
1295
10
86
136
15
20
25
30
35
137
40
1295 b
10
15
20
25
30
34
34
35
40
1296 a
10
94
138
139
15
20
25
30
35
140
40
1296 b
Zakonodavac uvijek treba ukljuiti u dravni poredak pripadnike srednjeg stalea; jer donosi li zakone
manjinske vladavine, treba uzeti u obzir one iz sred
njeg stalea; uvodi li pak zakone puke vladavine,
neka njih pridobije tima zakonima. Ondje gdje mno
tvo srednjaka nadmauje ili obje t krajnosti ili tek
svaku pojedinu od njih, tu dravni poredak moe biti
postojan. Jer ne treba se bojati da e se ikada suglasiti bogatai i siromasi protiv dotinika 1 0 4 . Naime,
nikad ne ele jedni sluiti drugima, iako, kad bi
traili, ne bi nali drugi dravni poredak s vie zajed
nikog od onoga dotinog. Jer naizmjenice vladati
oni ne bi podnosili zbog uzajamne nepouzdanosti.
I svugdje je najpouzdaniji obranini sudac, a onaj tko
je srednji, takav je prosuditelj. to je bolje dravni
poredak izmijean, to je i postojaniji. Uvelike grijee
i mnogi koji hoe ustanoviti dravne poretke s vlada
vinom najboljih, ne samo u tome to vie [ovlasti]
daju imunicima, nego i zbog toga to obmanjuju
puk. Jer nudno s vremenom iz lanih dobara nastaje
istinsko zlo. Naime, pohlepnosti bogataa razrivaju
vie dravu negoli one u prostoga puka.
10
15
20
25
13
Postoji brojem pet stvari koje se u dravnim porecima poradi prividna razloga izmudruju protiv puka;
one se tiu skuptine, upravnih poloaja, sudita,
oruanja, tjelovjebe. Sto se tie skuptine, svima je
doputeno sudjelovati u njoj, dok se globa namee
imunima ako ne sudjeluju u radu skuptine, i to: ili
104
To jest: urotiti se protiv srednjeg stalea, iako je u nekim
prijevodima (kao u engleskom) i 'protiv vladatelj', to najvjero
jatnije nije posrijedi.
141
30
34
34
35
40
1297:
10
15
142
20
25
30
35
40
1297 b
143
10
12
12
15
20
25
30
14
Opet emo i zajedno i pojedince govoriti svakome od dotinih [poredaka] onako zaporedo, poi
njui od pripadna poetka. Postoje u svih dravnih
poredaka tri dijela kojima valjan zakonodavac
treba razvidjeti: to je kojemu korisno. Kad su ti
usklaeni, nudno je i poredak usklaen, i dravni se
poreci uzajamno razlikuju kako se razlikuju pojedini
od tih sastojaka. Od ta tri sastojka jedan je onaj koji
savjetuje zajednikim stvarima, drugi je upravnim
poloajima (to jest: to oni trebaju biti i nad ime
trebaju imati ovlast, te kakav treba biti njihov izbor),
trei je sudstvu. Vrhovna je ovlast savjetodavnog
dijela u stvarima rata i mira, bojnim savezima
i njihovim razvrgnuima, zakonima, smrtnoj
kazni, progonu i zaglobi imovine, izboru za
upravne poloaje i polagateljima rauna 1 1 3 . Nudno
je ili svima graanima dopustiti sve t prosudbe ili
nekima sve (kao npr. jednoj ovlasti ili veem broju
njih, ili razliitima razliite) ili neke od tih svima,
a neke pak samo nekima.
Dakle, da svi [odluuju] i svima stvarima, puko
je naelo; i takvu jednakost eli puk. Vie je naina
kojima svi odluuju: jedan je naizmjenice, a ne svi
ujedno (kao u dravi Telekla iz Mileta 1 1 4 ; a u drugim
dravama savjetuju zajedno tijela slubenika, doim
u slube stupaju svi naizmjence, [izabirani] iz ple
mena 1 1 5 i uope najmanjih dijelova drave, dok na
sve ne doe red), ali svi se skupljaju smo kad se
donose zakoni i kad je posrijedi dravni poredak te
da uju naloge vladatelj 116 . Drugi je nain da se
savjetuju svi zajedno, ali se sastaju samo radi izbornih
skuptina, radi zakonodavstva, i kad je rije ratu,
113
Tu je posrijedi, prvo, 'zagloba imovine' (gr. ), to
je zapravo 'zapljena imovine zajedno s progonstvom' (lat. publicatio bonorum) ili 'konfiskacija'; i drugo, 'istraitelji' (), to
jest sudbeno tijelo koje se u Ateni sastojalo od desetorice: iz svake
file po jedan uz dva posjednika. Njima su inovnici polagali raune
svojoj slubi: lat. de rationibus referendis; engl, and audits their
accounts; franc, la reddition de leurs comptes; njem. Rechenschafts
ablage der Beamten; rus. uoux omnemnocmu; novogr.
( slubenoj odgovornosti).
114
Osoba je posve nepoznata. Vjerojatno je posrijedi jedan od
teoretiara drave, po nauku blizu Platonu i Hipodamu.
115
To jest 'iz fila'.
116
Ili Ovlatenih inovnika'.
144
35
40
1298
9
9
10
15
20
145
25
30
35
40
1298 b
146
10
11
11
15
20
15
25
147
30
35
40
1299 a
10
15
148
20
25
30
35
1299 b
10
30
5
130
149
15
20
25
30
150
35
1300
8
8
10
15
151
20
22
24
24;
25
152
30
30a
35
36a
40
1300 b
16
140
153
10
15
20
25
30
35
35
40
154
E. V.
1301 a
10
Usp. IV. C. 2.
Iako je u izvorniku posrijedi pojam promjene/mijene, neki
prijevodi imaju prevrat, preokret, pa i samu imenicu revolucija.
Gr. al ; lat. quibus autem
ex causis rerum publicarum formae mutentur; engl, the causes of
revolution in states; franc, les causes des changements dans les
constitutions (dok se u podrupku kae izravno: programme du livre
V consacr aux rvolutions politiques); njem. was fr Ursachen die
Verfassungen sich verndern; rus. ecnedcmeue Katcux npuHUH npoucxodsim zocydapcmeeHHbie nepeeopombi (gdje su moda posri
jedi i dravni udari, jer je zocydapcmeeHHbi nepeeopom - coup
d'tat); novogr.
(s kojih se uzroka mijenjaju dravni poreci).
3
Vidi III. 1282b 18-30; 1280a 9.
4
To jest: i time u cijelosti iznad ostalih.
2
15
155
20
25
25
30
156
35
40
1301 b
4
5
10
15
20
157
25
30
35
40
1302 a
158
5
8
8
3
15
20
To jest: u premoi.
Vidi 1.32.
25
Ili 'zbog nerazmjerna rasta u jednom dijelu drave'.
26
Nekima su tumaiteljima tu posrijedi i politiki poroci, kao
'izborne spletke' ili 'nezakonito prikupljanje glasova' (npr.
u engleskom, francuskom i latinskom prijevodu). Stoga je uputno
navesti cijelu reenicu s inaicama. Gr. , , , ; lat. propter ambitum,
propter negligentiam, propter parvitatem, propter dissimilitudinem;
engl, election intrigues, carelessness, neglect about trifles, dissimila
rity of elements; franc, la brigue lectorale, l'incurie, l'inattention
de petits changements et la disparit; njem. die Amtserschleichung, die Nachlssigkeit, die Kleinheit, und die Ungleichkeit; rus.
npoucKU, npeuepexumeAbHoe ornuomenue, Mentcue yHuxeuuH,,
necxodcmeo xapaicmepoe; novogr. ,
, (zbog skorojevitva /lakatatva/, nehata, maloe i nejednakosti).
24
25
27
28
159
30
35
40
1302 b
10
15
20
25
30
33
33
35
tako i drava sastoji iz dijelova, od kojih neki nezamjetljivo naraste, na primjer: mnotvo neimunika
u pukim i ustavnim vladavinama. A dogaa se takvo
35
to katkada i sluajem, kao u Tarentu , poto bijahu
poraeni i pobijeni mnogi znaajnici u boju s Japigima malo poslije perzijskih ratova, pa je uspostav
ljena puka mjesto ustavne vladavine; te u Argu, kad
36
je u sedmome danu mjeseca Kleomen Spartanac
pobio Argivljane i prisilio ih da prime meu graane
37
neke od okolnih susjeda ; i u Ateni, nakon poraza
pjeatva za Peloponeskoga rata, kad se smanjio broj
38
istaknutih mueva, pa su morali vojaiti s liste gradana. Dogaa se to i u pukim vladavinama, ali
rjee. Jer kad se povea broj imunika ili porastu
imanja, [dravni poreci] se mijenjaju u manjinske
vladavine ili obiteljske vladavine . - Mijenjaju se
dravni poreci katkada i bez bun, zbog izbornih
40
spletaka, kao u Hereji (jer su tu mjesto glasovanjem
preli na izbor drijebom, zbog toga to se ranije
biralo izbornim spletkarenjem); ili pak zbog nehata,
kad dopuste da najvie poloaje zauzmu oni koji nisu
prijatelji dravnog poretka, kao to je u Oreju pro
pala manjinska vladavina kad Herakleodor postade
vladatelj , jer je pretvorio vladavinu manjine
u ustavnu i puku vladavinu. - [Do promjena dolazi]
katkada i postepeno 4 2 . A kaem 'zbog neznatnih
stvari', jer esto neopazice dolazi do velike promjene
u ustanovama, kad se previa neka sitnica, kao to
u Ambraciji bijae poetno malena dohodarina, koja
se napokon svela na nita, kao da se ono mlo vrlo
neznatno ili nikako ne razlikuje od pukog nita.
Uzrok bune moe biti i neistorodnost 4 3 , sve dok se
ne sloe. Jer kao to drava ne nastaje iz bilo kojeg
35
160
11 Politika
29
30
36
161
40
1303
10
15
20
25
25
162
35
1303 b
10
15
).
52
Ili 'kao svetokradicu'.
33
To jest: Mitilenu.
51
163
54
164
10
15
17
17
20
25
30
35
165
1304
10
15
20
166
25
30
35
1305
Ili 'starosavjetnika' ('starosvjetnika'). Posrijedi je sluba pritana: pritanija. Vidi i ranije tumaenje dotinog pojma. Sama rije
je vjerojatno posudbenica iz nekog maloazijskog jezika. Sline se
rijei nalaze u etrurskom i licijskom za pojmove 'satrap', 'predsjed
nik', 'poglavica'.
72
Usp. 1310b 20.
73
Vidi i Herodot, I. 59.
167
10
15
20
25
30
35
74
168
79
40
b
1305
10
15
20
22
22
169
25
30
35
40
1306 a
170
88
10
12
12
15
20
25
30
31
31
171
35
1306 b
10
15
20
25
30
35
1307 a
5
5
10
93
Usp. 1305b 2.
Gr. &. Posrijedi su djeca roena izvan branih
veza, kopilad iz slobodnih veza 'jednakih' i pukih djevojaka.
A moda su posrijedi i potomci onih Spartanaca koji su bili
ovlateni - kako bi se popunilo puanstvo - da odravaju izvan
brane veze s djevojkama iz puka.
95
Ili Hanon.
96
Usp. IV. 6. 7.
94
172
97
173
15
20
25
30
35
40
1307 b
101
174
106
175
30
35
39
39
40
1308
10
15
112
176
20
24
24
25
30
35
40
b
1308
10
12
Politika
177
10
15
20
25
30
33
33
35
uzmogao tkogod urediti. Mogli bi naime oboji, i znaajnici i mnotvo, imati ono to ele. Jer dopustiti
svima da vladaju, znaajka je puka vladavine; doim
da su znaajnici na vlasti, znaajka je vladavine naj
boljih, a to e biti kad se ne mognu bogatiti od svojih
poloaja. Neimunici nee htjeti vladati kada time
nita ne zarauju, nego e se radije baviti svojim
poslovima; imunici e pak moi [vladati] zbog toga
to im ne treba nita od zajednike imovine. Tako te
e se dogoditi da e neimuni postati imuni, zbog
toga to se mogu baviti svojim poslovima, dok znaajnicima nee vladati puki sluajnici. 121 A kako se ne bi
potkradala zajednika riznica, 1 2 2 predaja javnog
novca treba se obavljati u nazonosti svih graana,
a prijepisi obrauna
moraju se pohraniti u brat
stvima, drubama 1 2 4 i plemenima. Onomu tko vlada
bez pohlepe za dobitkom treba zakonom podijeliti
poasti pripadne ljudima na dobru glasu. A u pukim
vladavinama imunike treba potedjeti, te ne samo
ne dijeliti njihove imutke, nego valja [zatititi] i njihove prihode, koje im u nekim dravama kriomice
oduzimaju. Dobro je dapae, i kad su oni voljni,
sprijeiti ih da prireuju rasipnike a nekorisne javne
priredbe, kao opreme zborova, sveane trke sa zub
ljama i slino. U vladavini nekolicine opet veliku skrb
treba pokazati prema neimunima, pa njima davati
dravne slube koje donose dobitak; i ogrijei li se
njih koji od imunika, kazna mora biti vea nego
kad su posrijedi koji meu njima samima; a batinstva se ne smiju prenositi darovnicom 1 2 5 , nego prema
srodstvu, i pojedinac ne smije imati vie od jednog
batinstva. Jer tako bi imanja bila ujednaenija i vie
bi neimunika dolo do imutka. I u pukoj vladavini
i u manjinskoj, onima koji manje sudjeluju u drav
nome poretku probitano je podijeliti od ostalih
121
178
40
a
1309
10
15
20
25
179
30
35
40
1309 b
8
8
10
15
20
25
30
35
40
1310
2
2
10
10
12
12
130
180
134
135
136
137
181
15
20
25
30
35
40
1310
138
182
10
15
20
25
30
Usp. i I. 2.
Ili 'prema zaslugama'.
146
Usp. III. 1285b 6.
147
Gr. ; lat. populi; engl, nations; fran. nations; njem.
das Volk; rus. njiejnena; novogr. . Kako i polovica navede
nih prijevoda pokazuje, dobro je razlikovati pojam narod ()
od pojma puk (). Vidi i ranija tumaenja dotinih pojmova.
148
Usp. III. 1279b 6; IV. 1295a 19.
149
Podrazumijeva se 'udoredno lijepo', te otuda i u prijevo
dima rijei kao 'ast', 'plemenitost' i 'dobro'. Gr. ; lat.
honestas; engl, honour; fran. ce qui est noble; njem. die Ehre; rus.
npeKpacHoe; novogr. (dobro).
145
183
35
40
1311 a
5
8
8
10
15
20
150
184
25
28
30
35
40
1311 b
10
15
155
185
20
23
23
25
30
35
40
a
1312
10
15
186
20
25
30
35
39
39
40
1312 b
187
10
15
20
25
30
34
11
188
34
35
40
1313 a
10
15
20
189
190
15
20
25
30
32
32
191
35
40
1314;
10
15
20
25
29
29
30
35
40
1314 b
10
15
20
175
25
13
Politika
193
30
35
40
1315 a
10
15
obiaju, ili lijepo u skladu s krepou ili barem poluvaljano, i ne kao opak, nego poluopak.
194
20
25
30
31
31
35
40
1315 b
12
Pa ipak su od svih dravnih poredaka najkratkotrajniji manjinska i samosilnika vladavina. Jer naj
dulje je vrijeme trajalo samosilnitvo u Sikionu, ono
Ortagore i njegovih potomaka; odralo se, naime,
stotinu godina. Uzrok je tomu to podanicima vla
dahu umjereno i u mnogim se stvarima pokoravahu
zakonima; a i zato jer Klisten zbog svoje ratnike
sposobnosti nije dopao prezira, a bijahu zadobili
i naklonost puka, pobrinuvi se za mnoge potrebe.
I pria se kako je Klisten nadario vijencem suca koji
mu nije dosudio natjecateljsku pobjedu; neki opet
kau kako lik takvog presuditelja predouje kip u sjedecern poloaju na glavnome trgu. A pria se i Pizistratu kako je jednom prigodom dopustio da zbog
optube izae pred Areopag. 1 8 2 Druga po trajnosti
bijae vladavina Kipselid u Korintu, jer je i ona
trajala sedamdeset i tri godine i est mjeseci. Kipsel je
samosilniki vladao trideset godina, Perijandar etrdeset i pol, a Psametih, Gorgov sin, tri godine.
Uzroci su i tu isti, jer Kipsel bijae pukovoa, 3 te za
cijelo razdoblje svoje vladavine bijae bez tjelesne
strae; doim Perijandar, iako bijae samosilnik, bio
je i vian ratnik. Trea je [po trajnosti samosilnika
vladavina] Pizistratid u Ateni. Nu ta ne bijae
neprekidna, jer je Pizistrat dva puta bio prognan za
vrijeme svoje silnike vladavine, tako te je u trideset
i tri godine smo sedamnaest godina i vladao kao
samosilnik, a njegovi sinovi osamnaest, to je
u svemu trideset i pet godina. Od preostalih [dulje se
odrala] vladavina Hijeronova i Gelonova u Sirakuzi.
Nu ni ta nije potrajala mnogo godina, nego u svemu
osamnaest godina. Jer Gelon je sedam godina vladao
kao samosilnik, i u osmoj je umro, dok je Hijeron
vladao deset godina, a Trazibul je bio izgnan u jeda
naestome mjesecu svoje vladavine. Uope, mnoge su
samosilnike vladavine bile sasvim kratkotrajne.
182
Bio je, navodno, okrivljen za ubojstvo, ali se njegov tuitelj
povukao.
183
Podrazumijeva se da je uivao naklonost irokih slojeva, te
otuda u latinskom prijevodu: populum indulgenter tractabat,
a u engleskom: was a popular man.
195
10
15
20
25
30
35
Reeno je, dakle, gotovo svima ustavnim porecima i jednovladama, s kojih uzroka propadaju i ime
se odravaju.
184
U Dravi
Sokrat govori promjenama, ali ne
kazuje primjereno. Jer promjeni najboljeg i prvog
dravnog poretka ne govori nita posebno. Kae,
naime, kako je uzrok u tome to nita ne ustrajava,
nego se sve u nekom [vremenskom] oblazu mijenja,
a poetak je u onim brojevima 'od kojih trica i etvr
185
tica, spojene s peticom, tvore dva sklada', hotei
rei kad broj toga lika postane 'krutina', kao da narav
katkada raa opake ljude koji se ne mogu popraviti
odgojem. A to opet moda i nije tako loe rekao (jer
mogu bivati neki koje nije mogue odgojiti, niti da
budu estiti muevi), ali zato bi ta promjena bila
svojstvenija njegovoj najboljoj dravi vie negoli svim
ostalim i svemu ostalome to nastaje? I da li
s pomou vremena, zbog kojega se - kako kae - sve
stvari mijenjaju, i stvari koje nisu nastale zajedno
ipak se zajedno mijenjaju, kao ako je togod nastalo
dan uoi obrata, 1 8 zar e se zajedno s ostalima mije
njati? Uz to, zbog kojega se uzroka ona 1 8 7 mijenja
u spartansku dravu? 1 Jer se ee u oprean negoli
u slian oblik mijenjaju svi dravni poreci. Isti je
razlog i za ostale promjene, jer kae kako se spartan184
196
40
1316
10
15
20
197
25
30
35
40
1316 b
5
6
6
10
192
198
15
Z. VI.
20
25
199
10
10
6
7
8
9
10
11
200
15
20
25
30
35
201
40
1317 b
10
15
17
17
20
25
202
30
35
40
1318 a
10
203
30
35
40
1318 b
10
15
20
25
31
204
Usp. I. 6.
Ili 'zbog toga to puki stale posjeduje posebna svojstva'.
33
Usp. V. 1315b 38.
34
Ili 'prvotne zemljine estice'. Gr. ;
lat. primae sortes; engl, original allotment of land; fran. lots de terre
originels; njem. die ersten Landlose; rus. nepeonananbUbie
uadeMbt; novogr.
(izvorno steenih zemljinih estica). Usp. II. 1266b 21.
35
Ili 'uzeti u zajam novac pod kamate na odreen dio zemlje'.
32
205
30
35
40
1319a
4
4
5
10
15
19
19
20
25
30
35
40
1319 b
207
10
15
20
25
30
35
40
1320 a
Usp. V. 1313a 20 - 3 3 .
Usp. V. 1305a 3.
44
To jest: pripada hramovima.
45
Podrazumijeva se: demagozi svjetini podjeljuju viak zajed
nikog novca (imutka).
43
208
10
15
17
17
20
25
6
30
14
209
35
1320 b
10
15
opreka treba zasnivati svaku pojedinu manjinsku viadavinu, te je sravniti s oprenom pukom vladavi
nom, osobito s onom od manjinskih vladavina koja je
valjano smijeana i prva - a ta je ona to je blizu
ustavnoj vladavini, u kojoj treba procjembene raz
rede razdijeliti: jedni da budu nii, a drugi vii; nii za
one koji e sudjelovati u nunim dravnim slubama,
vii pak za one na viim poloajima. Tko god stekne
odreenu dohodarinu, treba sudjelovati u dravnom
poretku; a treba uvoditi toliko mnotvo puka na
temelju dohodarine, da oni budu snaniji od onih koji
ne sudjeluju. I uvijek treba uzimati t pridruenike iz
boljeg dijela puka. Slino treba zasnivati i slijedeu
manjinsku vladavinu, uz poneto stegnua. Ona pak
manjinska vladavina to je oprena krajnjoj pukoj
vladavini, i koja je najvie monika i samosilnika
meu manjinskim vladavinama, kako je najgora tako
i zahtijeva najvie opreza. Jer kao to tjelesa dobra
zdravlja i plovila za plovidbu opskrbljena valjanim
brodarima mogu podnijeti i vee nezgode a da ne
propadnu zbog njih; dok bolesti sklona tjelesa
i natrula plovila s loim brodarima ne uzmau podni
jeti ni najmanje nezgode, tako i najgori od dravnih
poredaka zahtijevaju najvie opreza. Dakle, puke
vladavine u cijelosti spaava mnogoljudnost (to je,
naime, ono to je opreno pravednosti prema dosto
janstvu); dok je bjelodano kako spas manjinske vla
davine poiva u opreci, to jest: u redu i poretku.
7
210
20
25
30
35
1321 a
10
15
51
52
53
211
20
21
21
25
30
35
40
1321 b
54
212
10
15
20
25
30
213
35
40
40
1322 a
10
15
20
25
29
29
30
35
1322 b
5
62
60
214
215
10
15
20
25
29
Dakle, nune su slube u tima stvarima, i - ponovljeno u saetku - one su ove: boanstvima, ratu,
dohocima i izdacima, trgovitvu i gradu, lukama
i selu; zatim sudita, sklapanje ugovora, izvravanje
kazni, uvanje osuenika, nadzor i istraga, te polaga
nje rauna u dravnih inovnika; i napokon, slube za
savjete zajednikim poslovima. Posebice u dravama koje uivaju vie mira i blagostanja, i vode
brigu valjanu ustrojstvu, postoje slube kao nadzor
nad enskinjem, zatita zakonitosti, nadzor nad dje
com, nadzornitvo vjebaonica, te uz njih i nadstoj
nici za tjelovjebena natjecanja i dionizijske svetko
vine, i sline takve priredbe. Neke od tih sluba
bjelodano nemaju znaajke puke vladavine, kao na
primjer nadzor nad enskinjem i djecom 67 jer se
neimunici moraju sluiti enama i djecom kao slugama, zbog toga to nemaju robova. Budui postoje
tri dravne slube ovlatene birati vrhovnu vlast
(zakonouvari, predsvjetnici i vijee), zakonouvari
pripadaju vladavini najboljih, predsvjetnici vladavini
nekolicine, dok je vijee puanska ustanova. Tako je,
dakle, kao u ocrtu, reeno gotovo svim dravnim
slubama.
29
30
35
H. VII.
1323a
5
216
20
10
Smatrajui, dakle, kako se dostatno mnogo reklo
u izvanjskim raspravama 3 najboljem ivljenju, i sad
je potrebno posluiti se time. Jer uistinu nitko nee
osporiti onu jednu razdiobu prema kojoj su tri vrste
dobra 4 : ona izvanjska, dobra u tijelu i ona u dui, a da
sva ta trebaju biti prisutna u blaenima. Nitko,
naime, ne bi nazvao blaenim onoga tko nema ni
djeli hrabrosti, ni umjerenosti, ni pravednosti, nego
se plai uzletalih muha, i ne suzdrava se niega, pa
ni krajnjih postupaka, zaeli li jesti ili piti; koji bi za
novi upropastio i najdrae prijatelje, te je slino
takav i u razumijeu: toliko je nerazborit i nepouzdan
kao djetece ili pomamnik. Nu iako bi navedene
67
15
217
25
30
35
220
20
25
30
35
40
1324 b
221
10
15
20
22
22
25
30
222
35
40
1325 a
10
15
20
25
Vidi I. 4-7.
Ili 'nedjelovanje negoli djelovanje'. Vidi i ranija tumaenja
pojma , i korijenski srodnih izvedenica.
23
Preporuljivo je shvatiti ovaj glagol u dvama znaenjima:
i 'isticati se nad nekim' i 'razlikovati se od koga'.
24
Ili 'onima koji su jednaki'.
22
223
30
34
34
35
40
1325 b
10
15
Ili 'djeluju'.
Ili 'koji su graditelji svojim umom i mislima', kao to prenosi
latinski prevoditelj: qui mente et cogitationibus sunt architecti.
27
Usp.I.1323 b 23;Aristotel,Metafizika,A6,7,9;Ortebu,I,8,
9. Sama kljuna reenica dosta se razliito prenosi. Gr.
,
; lat. Alioquin vix
ipse Deus et mundus universus bene praeclareque sese haberet, qui,
praeter suas et proprias, actionibus externis nullis funguntur; engl.
// this were otherwise, God and the universe, who have no external
actions over and above their own energies, would be. far enough
from perfection; fran. sinon, Dieu et le Mond entier, pour qui
n'existe aucune activit externe qui soit en dehors de leur activit
propre, seraient dans une condition passablement infrieure; njem.
Denn sonst wrden sich Gott un der ganze Kosmos schwerlich gut
verhalten, da sie ja keine usseren Ttigkeiten besitzen ausser den in
ihnen eigentmlich beschlossenen;
novogr.
& va
,
al
(jer bi inae bilo teko oznaiti kao lijepo stanje Boga
i cijeloga svemira, zbog toga to u njih nisu prisutne izvanjske
inidbe mimo jedino onih to su u skladu s njihovom naravi).
26
224
20
25
30
kazano, dok smo ostalim dravnim porecima pretresali ranije, 28 preostalome valja prvo rei koje
trebaju biti naelne zasade one drave to bi se
ustanovila prema elji. Jer najbolji dravni poredak
ne moe nastati bez primjerene opskrbe ivotnim
potreptinama. 2 9 Zbog toga mnoge stvari treba una
prijed pretpostaviti kao poeljnosti, ali nek ni jedna
od tih ne bude nemogua. Mislim, na primjer, mno
ina graana i veliina zemljita. Jer kao to ostali
gotovitelji, kao tkalac i brodograditelj, moraju imati
tvar potrebnu za izradbu (to ona, naime, bude bolje
pripremljena, i uradak dotina umijea mora biti
ljepi), tako i dravnik i zakonodavac moraju imati
vlastitu i prikladnu tvar.
Od dravnih potreptina prva je mnoina puanstva: kakvi i koliki ljudi moraju tu biti prisutni naravlju, te isto tako i zemljitu: koliko i kakvo treba biti.
Veina, dakle, misli kako sretna 3 0 drava treba biti
velika. Nu ako je to istina, oni ne znaju koja je drava
velika a koja mala. Jer prema broju stanovnika pro
suuju veliinu, a trebali bi se prije obzirati, ne na
mnotvo, nego na mo. I drava, naime, mora obaviti
neku radnju, te ona koja je najbolje uzmona izvriti
dotian rad, tu treba smatrati najveom, kao to bi
tkogod Hipokratu rekao kako je, ne kao ovjek,
nego kao lijenik, vei od nekoga koji ga nadmauje
veliinom tijela. Dapae, ak ako treba prosuivati
osvrui se na mnotvo [puanstva], ne smije se to
initi prema bilo kojem mnotvu (nudno, naime,
u dravama ima i stanovit broj robova, naselaca
i tuinaca), nego uzimajui u obzir one koji su dio
drave i od kojih se drava sastoji kao od svojstvenih
dijelova. Jer pretiak u mnotvu takvih znak je velike
drave; doim ona iz koje proizlaze mnogobrojni
ruko tvorci a malobrojni teki oruanici, takva drava
ne moe biti velika. Nije, naime, isto velika i mnogoljudna drava.
28
Usp. II.
Ili 'bez primjerene materijalne osnove', kako je u njemakom
prijevodu: ohne eine angemessene materielle Grundlage.
30
Izvorno 'blaena' (). Vidi i ranija tumaenja pojma
(Aristotel, Nikomahova etika; Grko-latinsko-hrvatski rjenik).
29
15
Politika
225
35
40
1326 a
5
5
10
15
20
25
226
25
30
35
40
1326 b
10
227
15
20
25
30
35
40
1327 a
10
37
40
228
15
20
25
30
35
40
40
1327 b
10
15
229
20
25
sudjeluje u obojim svojstvima, jer posjeduje i srcanost i razumijee. 46 Zbog toga ustrajava u slobodi, te
ima najbolji dravni poredak, i mogao bi zavladati
svima, da se okupi u jednu dravu. A ista se razlika
nalazi i medu samim grkim narodima, jer neki od
njih imaju jednostranu narav, a drugi skladno smijeana oba dotina svojstva. Bjelodano je kako i razumijea i sranosti treba imati narav u onih koje e
zakonodavac lako privesti do kreposti. Jer, kao to
neki 47 kau, uvari trebaju biti prijateljski raspolo
eni prema poznatima i estoki prema nepoznatima,
a srce 4 8 je ono to nagoni na ljubav. To je sposobnost
due kojom ljubimo. A dokaz je i ovo: jer se prema
pouzdanicima i prijateljima srce vie uzbudi negoli
prema neznancima, kada mislimo kako nas zanema
ruju. Stoga i Arhiloh, predbacujui prijateljima, pri
kladno razgovara sa svojim srcem:
Jer ti se zbog prijatelja gui u gnjevu. 49
Nagon za vladavinom i slobodom potjee od t
sposobnosti u svim ljudima. Jer srce hoe vladati i ne
d se svladati. A ne govore lijepo oni to kau kako
treba biti estok prema nepoznatima, jer ni prema
komu ne treba biti takav; niti su pak velikoduni ljudi
naravlju estoki, osim prema onima koji nanose
nepravdu. Ali to vie osjeaju prema pouzdanicima,
kao to je prije reeno, kad smatraju kako su im t
nanijeli nepravdu. Tako pak biva prema razlogu. Jer
oni za koje misle kako im duguju dobroinstvo, uza
tetu [koju nanose] smatraju da ih jo liavaju i toga
dobroinstva. Otuda se kae: Teke su borbe meu
braom 50 i Koji su previe ljubili, t previe
i mrze.51
graanima u dravi, dakle, koliko ih treba biti te
kakve naravi, a zatim i zemljitu: kakvo i koliko,
priblino je odreeno (jer ne treba traiti istu tonost
46
48
230
30
35
40
1328 a
10
15
231
20
25
30
35
40
1328 b
232
10
15
20
25
30
35
40
1329
2
233
10
15
20
25
10
30
34
34
35
40
66
234
1329 b
5
10
15
20
235
25
30
33
40
1330a
10
236
15
20
25
30
i kopnu i moru te povezan s cijelim okolnim zemljitem. to se tie samog njegova poloaja, poeljno je
uzeti u obzir etvero: kao prvo ono to je nudno za
zdravlje (jer prema istoku okrenuti gradovi, koji su
izloeni istonim vjetrovima, t su i zdraviji; iza njih
su mjesta zatiena od sjeverca, jer ta imaju blae
zime). A to se ostaloga tie, smjetaj treba biti
prikladan i za dravnu upravu i ratne pothvate. to
se, dakle, tie ratnog stanja, graanima treba biti lak
izlaz, a neprijateljima nepristupaan prilaz i teko
opkoljivanje. 84 Osobito je potrebno imati dostatno
vode i izvore; ako nema toga, onda je spas u graenju
dostatnih i prostranih nakapnica za kinicu, tako da
ne uzmanjka vode budu li [graani] odsjeeni od
okolnog zemljita zbog rata. Budui treba brinuti
zdravlju stanovnika, a ono je u prikladnu smjetaju
i poloaju, te u upotrebi zdrave vode, briga oko toga
ne smije biti nuzgredna. One, naime, stvari kojima se
najvie i najee slui nae tijelo, t najvie i pridonose zdravlju. A mo vod i vjetra 85 takvu ima narav.
Stoga u dravama s razboritom upravom, gdje ili
vode sve nisu sline ili nema dostatno izvora, treba
odvojiti pitke vode od onih za ostale svrhe.
35
17
84
237
40
1330 b
10
15
17
20
25
88
12
239
20
25
30
35
40
133l b
4
4
5
10
240
20
25
30
35
40
1332 a
100
Naime, blaenost ili sretnost. Gr. ; lat. vita
beata (flicitas); engl, happiness; fran. bonheur; njem. Glckselig
heit; rus. CHacm.be; novogr. .
101
Usp. Aristotel, Nikomahova etika, I. 1098a 16, X. 1176b 4.
102
Ili 'uvjetno'.
103
Prema nekim tumaiteljima: 'ono to je dobro' ili 'ono koje
je pohvalno'. Gr. ; lat. quod laudabiliter fiat; engl, that
which is good in itself; fran. ce qui est essentiellement bon; njem.
das Schne; rus. npenpacHoe CCUAO no cee; novogr.
(estitosti, dobr, plemenitosti).
104
Ili 'za obiljem, imutkom, prednou'.
105
Ili 'odmaknue'.
106
Ili 'u oprenim uvjetima'. Usp. Aristotel, Nikomahova etika,
I. 1100b 22, 1101a 13.
107
Usp. Aristotel, ibid. III, 1113a 22-b 1.
16
Politika
241
5
7
7
10
15
20
25
30
35
40
1332
10
15
20
108
110
242
16*
243
25
30
35
40
41
41
1333a
Usp. III. 4, 5.
Usp. Aristotel, Nikomahova etika, I. 1102b 28.
Ili 'djelatni i rasudbeni'. Gr.
; lat. quorum altera in agendo, altera in
contemplando versatur; engl, for there is a practical and a specula
tive principle; franc, l'une pratique et l'autre thortique; njem. die
eine Vernunft ist handelnd, die andere betrachtend; novogr.
, . Usp. i Aristotel, Nikomahova etika,
VI. 1139a 6.
123
10
15
16
16
20
25
30
35
124
125
126
244
127
245
40
1333 b
5
5
10
15
20
25
30
35
35
40
1334 a
10
15
53.
131
132
133
134
138
246
140
247
20
25
30
35
40
1334 b
Vidi C. 7.
143
Ili 'naviajima' ili 'obiajima'. Posrijedi je vieznanica .
144
Podrazumijeva se roenje, kojemu prethodi sveza izmeu
roditelja.
145
Cijelo ovo mjesto dosta je teko, i posve se razliito, pa
i opreno, tumai. Usto je posrijedi i vieznanost pojma
(zapoetak, poetak, poelo, zasada).
146
To jest: roenje. Prema Jowettu iri je smisao ovaj: raanje
potomstva, koje je svrha sveze izmeu roditelja, upuuje na dalj
nju svrhu koja je razvoj uma.
147
Ili: elja, poriv, nagon. Vidi tumaenje pojma (lat.
appetitus).
148
Izvorno enidbenom sjarmljenju' ili branom upregnuu u jaram' (gr. ).
248
10
15
20
25
30
35
249
40
1335 a
5
6
6
10
15
20
25
30
250
155
i odgajanja novoroenadi,
35
35
40
1335 b
10
12
12
15
20
17
251
25
30
35
40
1336 a
252
10
15
20
21
21
25
30
35
39
39
166
253
40
1336 b
10
15
20
25
30
35
. VIII.
40
1337 a
168
To jest: ve trebaju biti prisutni na tjelovjebenim i glazbe
nim priredbama.
169
Usp. 1335b 33.
254
255
15
20
25
30
Ili 'Lakedemonce'.
Usp. Aristotel, Nikomahova etika, X. 1180a 24.
5
Ili 'vie radi razumske kreposti ili pak radi znaaja'. Gr.
. .. ; lat. ad moresne animi
an ad intelligentiam potius; engl, with intellectual or with moral
virtue; fran. au dveloppement de l'intelligence plutt qu' celui des
qualits de l'me; njem. mehr den Intellekt als den Charakter; rus.
pa3eumue AU yMcmeeHHbix cnoconocme UAU npaecmeeHHbix
Kanecme; novogr.
(vie radi razvoja duha ili
/nego/ radi uoblienja duevnog znaaja). Dakle, unato raznoli
kosti, prijevodi veinom upuuju na opreku um - duevna svojstva,
to potvruje i stariji latinski prijevod: animi virtutes (stanja ili
raspoloenja due, to jest: znaaj ili karakter).
4
6
Podrazumijeva se 'uzvienije znanje', kao to je izvorno
.
256
35
40
1337 b
10
17
Politika
257
15
20
25
30
35
40
12
Takav se stih ne nalazi u dananjem izdanju Homerove
Odiseje, ali je vjerojatno postojao u Aristotelovu predloku;
moda je bio mjesto stiha XVII. 383. Ovdje se donosi doslovan
prijevod.
13
Odiseja, XVII. 385 (Doslovan prijevod).
14
Odiseja, IX, 7.
258
1338 a
10
15
20
25
30
30
259
35
40
1338 b
5
10
15
20
25
260
30
35
38
38
40
1339 a
10
15
261
20
25
30
35
40
1339 b
Vidi pogl. 6.
Ili 'igru'.
28
Posrijedi je grki mitski pjesnik (Muzej), koji je bio smatran
Orfejevim uenikom. Pripisivali su mu mnoge pjesme mitologijskog i vjerskog sadraja.
29
Ili 'zabava'.
30
Podrazumijeva se 'prostaki' ili 'nii uitak'.
31
Usp. Aristotel, Nikomahova etika, VII. 1153b 33.
27
262
10
10
15
20
25
30
31
31
35
40
1340 a
10
14
15
20
25
32
Olimp, frigijski glazbenik iz VII. st. pr. Kr. Prema predaji,
Marsijin je uenik i pronalaza harmonije. Neki spominju i njegove
tune melodije.
33
Ili 'ushiuju due'. Gr. ;
lat. quibus animos constat in furorem rapi; engl, they inspire
enthusiasm; fran. elles rendent les mes enthousiastes; njem. sie
machen die Seele enthusiastisch; novogr. (ispu
njavaju due zanosom, ushienou).
34
35
36
37
38
263
264
30
6
35
40
1340 b
5
10
15
265
20
25
30
35
40
1341 a
266
9
10
15
20
25
39
60
267
30
35
40
1341 b
10
15
64
268
20
25
30
32
32
35
40
bjelodano da se treba sluiti svim glazbenim suglasjima, ali ne svima na isti nain, nego radi odgoja
onima koja su najudorednija, a za sluanje tuih
izvedaba i onima djelatnim i onim ushitbenim. Jer
uvstvo koje je u nekih dua veoma snano, prisutno
je u svima [duama], ali se razlikuje time to je
u jednima manie a u drugima vee. kao milosre
i strah, te usnit. 6 5 Jer takvim [duevnim] gibanjem
neki se silovito ushiuju, i vidimo ih zanesene sve
tim pjesmama, ali poto su se posluili napjevima koji
dovode duu u boanski zanos, oni se vraaju sebi
kao nakon lijeenja i oienja. Isto to moraju pretrp
jeti i koji doivljavaju milosree i strah, i u cijelosti
oni koji su uvstveni, te i ostali na koliko su podloni
takvim uzbuenjama, i svi osjeaju stanovito proienje i olakanje popraeno uitkom. Slino i djelatni
napjevi 66 pruaju ljudima nekodljivu ugodu. Zbog
toga takvim glazbenim skladbama i takvim napje
vima trebaju se natjecati oni koji izvode kazalinu
glazbu. Nu budui je gledatelj dvostruka znaaja
- jedan je slobodnjak i obrazovan, dok je drugi
prostak, kakvi su ve oni meu obrtnicima, najamni
cima i slinima, - treba i tima drugima prirediti
natjecanja i predstave radi otpoinka. I kao to su
njihove due odvraene od onoga stanja koje je
prema naravi, tako postoje i zastrane glazbenih
suglasja te napjevi koji su estoki i nepravilne boje,
a svima priinja uitak ono to im je prema naravi
svojstveno, pa treba dopustiti natjecateljima da se
pred takvim gledateljstvom poslue i takvom vrstom
glazbe. Ali, radi odgoja, kako je ve reeno, 6 7 treba
primijeniti udoredne napjeve i takva glazbena
suglasja. Takvo je dorsko pjevanje, kako je ranije
reeno. 6 8 Iako treba prihvatiti i koje drugo [pjevanje]
kakvo preporuuju oni koji se bave mislilatvom
i posjeduju glazbeni odgoj. Sokrat u Dravi69 nema
pravo kad ostavlja jedino frigijsko pjevanje, zajedno
s dorskim, osobito poto je od glazbala odbacio frulu.
65
269
1342 a
5
10
15
20
25
30
1342b
6a
10
15
17
17
20
25
30
70
270
271
POGOVOR PREVODITELJA
ZNAAJKE PREDMETA I MOGUNOSTI
PRIJEVODA ARISTOTELOVE POLITIKE
I.
Od svojeg nastanka Politika je znatno djelovala, upravo kao
to jo i danas djeluje. Ona je u Rimljana utjecala ni na koga
manjeg nego na jednog Cicerona; na njoj su se sustavno
obrazovali bizantinski pravnici, a bavili su se njome i srednjov
jekovni aristotelovci kao Boecije. Zapravo ve u XI. st.
Politici pie Mihovil Efeki, a nakon Moerbekova prijevoda
(oko 1260.) komentira je Albert Veliki. Posredstvom njezine
obradbe u Tome Akvinskog - pie Dante svoj spis kraljev
stvu na latinskome jeziku (De monorchia). Kao to je openito
poznato, na temeljne zasade iz Aristotelove Politike oslanjaju
se i takve pretee novovjeke duhovnosti kao Machiavelli,
Erazmo, Hobbes, Spinoza, Locke, Montesquieu, Rousseau.
Od XVII. stoljea javljaju se brojna kritika izdanja samog
teksta, visoke kakvoe i tonosti u jezikoslovnoj obradbi.
Glavnim izdanjima teksta smatraju se ona koja su nainili I.
Bekker, F. Susemihl, W. L. Newman i O. Immisch.
Stoerna po predmetu i utjecaju ve dva tisuljea, Politika
nije nita manje nezaobilaziva ni po sklopu i izriaju. Pri
prosudbi dotine knjige potrebno je imati na umu kako cjelo
kupan izriaj, pa i posebnije jezine znaajke nosivog pojmovlja, ne odreuje smo mislioevo temeljno motrite nego i sm
predmet djela. Jer od svih djela iz corpus-a Aristotelicum-a
upravo je Politika ono koje je moglo biti privlano najrazliitijim itateljima i sluateljima zbog toga to se bavi odsudnim
odredbenicama pojedinanog i drutvovnog ivota kakav je
nudan u zajednitvu doma, naselja, sela, grada, drave.
Meutim, i tu nas oekuje iznenaenje. Prije svega, sm
sadraj nije ono to bi se oekivalo; raspored promatranog
gradiva (u VIII. knjiga) zadavao je goleme tekoe ve i drev
nim tumaiteljima, dok je upotreba strukovnog nazivlja
moda jo najneobinija.
Uzeto u prirunu saetku, I. knjiga sadrava odredbu
pojma drave. Razmatraju se dijelovi od kojih se ona sastoji.
272
273
II.
to se tie samih predloaka knjige, ukupno je poznato
osamnaest grkih kodeksa, od kojih su pet prvotnog znaaja (a
potjeu iz XIV. i XVI. st.), s odlomcima koji su iz X. st.
Potpun latinski prijevod sauvan je iz XIII. st. (Wilhelma od
Moerbeke).
To to su predloci iz poznijeg razdoblja samo po sebi ne bi
bila neka vea tekoa, ali svakako su prevoditeljima i tumaiteljima dosta muke zadavale otegotne okolnosti u obliku
i rasporedu pojedinih poglavlja ili knjiga. Tako od osam
knjiga Politike III., V., VI. i VIII. bjelodano su okljatrene ili
nepotpune, dok posljednja i nema zavretka. Uz to, cijeli je
tekst izpresijecan 'isputenim mjestima' ili prazninama. I pore
dak knjiga uvelike je sporan. Najvjerojatnije, knjige nisu ni
prvotno prepisivane posve ispravno. Ispremjetane su mnoge
reenice i nizovi reenica, pa su i raznoliko rasporeeni.
Naravno, razliiti prireivai Politike pokuavali su zavesti
red, ali svatko po svojem, pa su tako jo u starini morale
nastati i dodatne zamrenosti. Prirodno je, dakle, kako su se
Politikom dva tisuljea bavili i filozofi i filolozi - raznorodni
prevoditelji i tumaitelji - da se oko nje omotalo podebelo
povjesmo pogrjeaka, protuslovlja i nejasnoa. Ponegdje iz
teksta stre mjesta gdje su prepisivatelji i predavatelji unosili
svoje stavove, pripisujui ih Aristotelu, a gdjegdje su posrijedi
i bjelodane krivotvorine potonjih pisaca.
Sudei po svemu, Aristotel je napisao vie djel o dravi,
dravnicima i dravnitvu, to jest: rasprave - kako bi se danas
reklo - 'politikog' sadraja i znaaja. Samo, sva su ta djela,
ini se nepovratno, izgubljena. Meutim, Politika se esto
povezuje upravo s njima. Sm se pisac zgodimice ili poziva na
njih, ili ih na stanovit nain podrazumijeva, to je sve
- naravno - samo jo jedna dodatna potekoa za potpuno
shvaanje i prevoenje grkog izvornika kakav nam je na
raspolaganju. Meu tim izgubljenim djelima spominju se
Dravnik, govorniku ili dravniku, Aleksandar ili naselbinama, kraljevstvu, Zakoni u barbara. Aristotel je morao
obraditi 158 razliitih ustava i poredaka, od ega je sauvan
samo Ustav atenski. Istraivai predmetnog gradiva i njegova
rasporeda na pojedine knjige (od I. do VIII.) slau se gotovo
svi u tome da je Politika raena i doraivana u razliitim
vremenima, s izmjenama i dopunama, kakve su i uobiajene
u otvorenom predloku za pouna predavanja sluateljstvu.
Takvo to posve naravno podrazumijeva i poesta pozivanja
na vlastita ve postojea djela i poznate stavove, ali i neoeki-
274
275
III.
Kada, dakle, ne bi bilo spasonosne tvrdnje (koja je veinom
prihvatljiva, a dijelom i potkrijepljena) kako se Aristotel
u Politici poesto poziva na svoja prethodna djela slinog
predmeta i znaaja /nama - kako je ve reeno - nepoznata
osim po naslovima/, sm tekst bi se esto morao promatrati
kao sloevina raznorodnih odlomaka koje povezuju tek
kljuni obraivani pojmovi. To jest, ako drukijega vezivnog
tkiva ovdje doista manjka, ostaje nosivo pojmovlje, na koje se
uvijek moemo osloniti, te ga po potrebi izdvojiti i prouavati
276
277
278
282
283
284
1977.
5. Njemaki prijevod:
Aristoteles POLITIK, bersetzt und herausgegeben von
Olof Gigon, DTV Mnchen 1973.
6. Ruski prijevod:
APMCTOTEJIb, coHunenuH nembipex moMax, moM 4,
287
nOJIHTMKA,
MbICJIb,
aemop
ecmynumeAbHO
cmambi . M. Jloeamyp, nepeeod C. A. iKeeneea, ,
1983.
7. Novogrki prijevod:
,
,
,
godine izdanja).
-VIII,
,
,
KAZALO POJMOVA
(bez
Wrterbuch,
Aristotelis
Parisiis,
288
19
Politika
289
290
graditelj/voditelj () 53"
a
38, 60 18, 19, 25" 23
gradska tvrava/akropola (
) 30" 19
gradska uprava () 21" 23,
3 1 " 10
gradski/nadzornik
()
a
a
64 31+ () 22 13
a
graanin () 74" 41-76 8,77"
a
a
a
a
33, 75 17, 78 6, 75 6, 78 5 +
a
() 78 34, 0" 32
heloti, porobljeno puanstvo/robovi
a
() 64 35, 69" 12+ (
a
) 69 38, 71" 4 1 , 72" 19
a
igra, zabava () 36 28, 29, 33,
a
37"36,38,40,39 16,27,32,"l3 +
'istomlijenici' () 52" 18
'istonavari' () 52 15
'istostolnici', () 52" 14
'izabrani presuditelj'/esimnet (ala
a
) 85 31, 86" 38, 95 14
'izabrano presuditeljstvo'/esimnetija
() 85" 25
izbor, biranje () 56 a 26, 66 a
14,26,71a9,15,72a 31,82a7,26,
98a3,6,6a18,9a40,"3,18"23,33a
34, 4 1 , 0 a 18+, "1 + , l a 3 , 4, 10
izborna skuptina/izbor upravnog inovnitva () 81" 33,
82 a 13, 98 a 20, 17 a 5, 8
izlaganje/novoroenadi ()
35" 19
izokolni stanovnici /perijeci/, susjed
no puanstvo () 69 3,
27"ll,29a26,30a29,7l"30,72al,
18, 3 a 8
izvanjske rasprave (
,) 78" 31, 2 3 a 22
izvrsnik/estit ovjek ( 0)70"24,71'23,93" 3 9 , 4 2 , 9 4 '
18
jambiki/satiriki () 36" 20
/javna/ zajednika sluba, priredba,
prinos, usluga () 72 a
20, 9 1 a 38, 5 a 5, 9 a 18, 14" 14, 20"
4, 2 1 a 3 3 , 30 a 13
jednakost () 80 a 19, 2 a 7
jednovlada, samovlada/monarhija/^
() 65" 36, 37, 66 a 23,79 a
33, "6, 85 a 17, 30, 92 a 18, "8, 93 a
17,31,38,94 a 26,95 a 19,99"22,l"
13, 2" 17,15 a 8, "40,16 a 24, 85" 4,
79"l6,85"2,85a23,"3,95a16,98a
33, 10" 39-13 a 17, 13 a 18-15" 10
kamena ruka ( ) 53" 22
kralj, kraljevski () 77" 18,
291
tragedija () 36 28
tronoac () 53" 36
/traiti/ togod protuzakonito (
) 55" 8
trg, trite, trnica/trgovina, sajmite
b
() 78" 26,99* 16,0 11, 6 2,
a
b
b
a
15" 20, 19 29, 2 1 13, 22 33, 27
b
29, 3 1 ' 3 1 , l , 10, 11
a
trgovina na malo () 56 4 1 ,
91'6
trka sa zubljama () 9*
19
tvoritelj, tvorac, gotovitelj /upravi
b
telj, obrtnik () 7 3 32,
74" 18,75" 29,77" 2,82* 3,25" 41,
28'31
ubira poreza, poreznik (
b
) 2 1 33
uglednici, znaajnici/istaknuti mue
b
b
vi () 74' 18, 89 32, 9 1
b
b
b
18, 28, 9 3 39, 96 31, 98 2 1 , 25,
3 ' 4 , 9 , b 6 , 3 1 , 4" 25, 30, b 27, 33,
37, 5' 4, "13, 17, 7" 30, 35, 37, 8 a
31, 9 ' 3 , 9, 10" 13, 16, 11'16, 13"
18, 15" 4, 18 b 35, 19" 13, 1 5 , 2 0 '
14, 19, b 7, 2 1 ' 3 9
umijee zaradbe/stjecanje bogatstva,
novca () 5 3 b 14, 56'
l,58 a 6,56 a 3-13,57 b 5,58 b 20-35,
57 b 2, 56' l - 5 8 b 8, 58 9-59 a 36
ureditelji () 72' 4-12, 2 7 - b 15
ushien, /u zanosu/, ushidben ('
^ 40' l l , b 4 , 4 1 b 3 4
usihienje, ushit, zanos (
) 40 a 11, 4 2 ' 7
uzvraena /jednakost/, uzvraaj () 6 1 a 30
vijee, savjet () 82' 35, 39, 99 b
32,39,17b31,37,22b17,23'8,9,
72' 8, l b 23, 66' 14
vjebanje tijela () 36' 37
vladatelj/vladatelj posrednik ()
lb25, 6'28
vladatelj posrednik ( )
6'28
vladavina manjine /nekolicine, malo
brojnih/, manjinska vladavina/oli
garhija ()65b 36, 38,66'
7, 73 a 6, 76 a 9, 84' 35, 89 a 37, 90 a
16, 93 a 36, 38, "21, 94* 26, l b 8,4 a
18, b 39,8 b 10,10 b 22,11*9,16*22,
17' 18,18 b 18,37' 17,79 b 4-80 a 6,
89 a 29, 90* 32, "19, 94' 11,17" 39,
28 b 33,75* 4, cf. 78*22,78" 13,79"
17,89 b 2,92*39- b 10,93*12-23,cf.
89*9,23, b 10,96 b 4,20 b 19,93 b 33,
294
zajedniki objedi/blagovanja (
) 64' 8,65* 8, 9,66* 35, 74" 11,
13*41,30*3,13,31'19,22,25,31"
5, 16, 36" 10, 6 5 " 4 1 , 7 1 a 2 6 , 33,
94" 2 7 , 7 2 ' 1 , 1 2 , 2 0 , 2 6 , 2 9 " 5,72"
34, 29" 5, 16, 17
zakon () 87' 32, 87" 4, 53 a 32,
92* 24, 30-37, 82" 1-6, 86* 9-12,
cf. 69*9-12,92*32-37,74" 15-18,
86* 3, 19" 40, cf. 87" 5
zakonouvar () 87* 21,
98" 29, 23* 7, 8
zakonodavstvo () 63" 15,
67" 14, 74* 26, 84* 12, 97* 35, 98*
2 1 , 34*4
zaposlenost, posao () 13"25,
295
Heraklo 103
Heziod 3, 187
Hijeron 187, 190, 195
Hiparin 169
Hipodam 50, 5 1 , 52, 144, 237
Hipokrat 225
Homer 3, 4, 25, 48, 84, 105, 107,
126,258
KAZALO IMENA
Ifijad 171
Ital 234
Jazon 81
Adamant 185
Afrodita 57
Agamemnon 105, 113
Agesilaj 172
Alkej 106
Amadok 186
Amasis 25
Aminta 184
Anaksilaj 197
Androdamant 72
Anon 172
Antileont 197
Antimenid 106
Antisten 102
Apolodor 23
Arabej 184
Argo 103
Argonauti 103
Arhelaj 184, 185
Arhija 171
Arhiloh 230
Arhita 265
Ariobarzan 186
Aristofan 34
Aristogiton 184
Artapan 185
Astijag 186
Atal 184
Atarnej 37
Atena 267
Autofradat 49
Dafnej 167
Darije 185
Dedal 8
Dekamnih 185
Deksandar 163
Derda 184
Dij agora 171
Diofant 50
296
Dioklo 71
Dion 185, 186
Dionizije24,111,167,169,173,182,
185, 186, 187, 190
Drakon 72
Efijalt 70
Ekfantid 267
Epimenid 3
Euagora 184
Eubul 49
Eurifont 50
Euripid 3, 80, 181, 185,261
Eurition 171
Eutikrat 164
Kinadon 172
Kipsel(o) 182, 195
Kir 183, 186
Kleandar 197
Kleomen 161
Kleopatra 184
Kleotim 169
Klisten 77, 195, 197
Kodar 183
Kotije 185
Kratej 184
Kserkso 185
Ligdamid 168
Likofron 91
Likurg57, 63, 70, 7 1 , 139
Lisandar 156, 172
Falarid 182
Falej 46, 48, 49, 50, 72
Fedon 44, 182
Filoksen 270
Filolaj 71
Fokilid 138
Foks 164
Frinih 169
Megakle 185
Mida 19
Minos 63, 234, 235
Miron 197
Mitridat 186
Mnazej 164
Mnazin 164
Muzej 261
Odisej 258
Oksil(o) 205
Onomakrit 71
Onomarh 164
Ortagora 195
Pahet 163
Panetije 182, 197
Pauzanija 157, 172, 184, 246
Pauzon 264
Pentil 185
Perijandar 103, 164, 184, 189, 195
Periklo 49, 70
Pitak 72, 106
Piton 185
Pizistrat 167, 182, 195
Platon 29, 35, 4 1 , 42, 43, 44, 45, 46,
47,62,72,124,130,144,196,221
Polignot 264
Polikrat 190
Psametih 195
Sardanapal 185
Seut 186
Sezostris 234, 235
Simon 170
Sira 184
Skilaks 243
Smerd 185
Sokrat 27, 29, 30, 32,34, 38, 39,40,
4 1 , 42, 124, 196, 269, 270
Solon 16, 70, 139
Stentor 226
Tales 23, 71
Telekle 144
Teodekt 12
Teodor 253
Teopomp 189
Teramen 139
Tibron 245
Timofan 163, 170
Tirtej 172
Trazibul 103, 184, 187, 195
Trazimah 156
Trazip 267
Zaleuk 71
Zeus 25, 93, 104, 261
Halkiona 71
Haret 23, 169
Harilaj 63, 197
Harikle 169
Harmodije 184
Haronda 3, 7 1 , 139, 142
Hefest 7
Helanokrat 185
Heraklid 185
Herakleodor 161
Heraklit 194
297