Kolegij: ODRIVI RAZVOJ I TURIZAM - 1.

dio
ANTROPOGENI UZRONICI ONEIENJA OKOLIA
Trite ne moe automatski (samostalno) regulirati neravnoteu ekosustava, te su razvoj i
ekonomska politika umjereni na suradnju s politikom zatite okolia putem:
- Odgovarajue legislative zatite prirodnih resursa
- Voenja industrijske politike
- Dravnih institucija
- Prorauna koji bi treba izdvajati vie za obrazovanje i znanosti
- Naela predostronosti
Globalni ekoloki problemi mogu se rjeavati aktivnom ulogom drave, meunarodne
zajednice, globalnog gospodarstva; otvoreno trite nije dovoljno.
ANTROPOGENI UZRONICI ONEIENJA OKOLIA
- Nagli rast stanovnitva i urbanizacija; posebno se istie problem gradova kao osjetljivih
ekolokih sustava
- Industrija i tehnoloka revolucija
- Posebno vano pitanje energije, dostatnosti energenata i poticanje koritenja obnovljivih
izvora energije
- Inovacije i nove tehnologije
- Razvoj prometa i prometne infrastrukture
- Nunost, ali i veliki uzronih ekolokih problema; glavni utjecaj vezan je uz emisiju
staklenikih plinova, lokano oneienje zraka, buku i prometno zaguenje.
- Uinci prometa na okoli:
- Lokalni utjecaj
- Prekogranini utjecaj
- Globalni utjecaj
- Velike koliine svih vrsta otpada
- Otpad je stvar ili predmet koji posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti.
- Klasifikacija:
- Opasni otpad
- Neopasni otpad
- Inertni otpad
- Podjela po mjestu nastanka
- Komunalni otpad
- Proizvodni otpad
- 4 R:
- Reduction
- Reuse
- Recycling
- Recovery
- Tehnoloki razvoj poljoprivrede
- rastua potreba ovjeanstva za hranom
- nunost poveanja produktivnosti
- Glad u nerazvijenim zemljama, preobilna prehrana u razvijenim zemljama
- Razvoj masovnog turizma
- Utjecaji turizma mogu se podijeliti na:
- Fiziki utjecaj na okoli
- Socijalni i kulturni utjecaj

- Ekonomski utjecaj
- Izravni pritisci turizma na okoli
- Iscrpljivanje prirodnih resursa
- Vizualna degradacija
- Oneiavanje voda
- Neodgovarajue zbrinjavanje komunalnog i drugog otpada
- Oneienje zraka i buka
- Oteenje prirodne i kulturne batine
- Stvaranje monokulture i naputanje tradicionalnih djelatnosti
- Ugroavanje lokalnog naina ivota i sociokulturnog identiteta
- Nekontrolirana izgradnja kua za odmor
- Nestaica pitke vode
EKOTURIZAM - NAELA
1.Okruenje
2.Koristi od ouvanja resursa
3.Koristi za lokano stanovnitvo
4.Turistiki doivljaj
PRIRODNI UZRONICI ONEIENJA OKOLIA
1. Erozija tla
2. Poplave
3. Potres
4. Vulkanske erupcije
5. Poari
6. Sue i poplave
OSTALI UZRONICI ONEIENJA OKOLIA
- Nedovoljna ekoloka svijest
- Ekoloka svijest podrazumijeva spoznaju o ugroenosti prirodnih osnova za ivot ljudi,
uzrokovana djelovanjem ljudi samih, uz spremnost na otklanjanje opasnosti.
- Ekoloka svijest obuhvaa:
- Doivljaj prirode i svijeta
- Ekoloko znanje
- Ekoloko usmjeren sustav vrijednosti
- Namjera da se ponaamo prihvatljivo za okoli
- Ekoloka etika se bavi vrijednosnim prosuivanjem svih aspekata ljudskog vladanja prema
okoliu, biotikim zajednicama, ekosustavima, biosferi i prirodi uope.
OSTALI UZRONICI ONEIENJA OKOLIA
- Naruena ravnotea izmeu napretka, razvoja i prirodnih ekosustava
- Ograniene znanstvene, tehnike i tehnoloke mogunosti drutva
- Ograniene materijalne i organizacijske mogunosti drutva
- Ratovi

POJAM ODRIVOG RAZVOJA

(engl. sustainable development) potjee iz umarstva
- U 1980-tim godinama odrivost je ula kao termin meunarodne zajednice
- Brundtlandovo izvjee , Naa zajednika budunost (1987)
- Vaan moment: konferencija u Rio de Janeiru 1992
- Upravljanje odrivim razvojem na globalnoj i lokalnoj razini je vieslojan proces povezan s
interakcijom dravnih, gospodarskih i nevladinih menadera i u izravnoj vezi s okoliem,
odnosno prirodnim resursima i ekolokim problemima.
- Vani elementi u koncepciji odrivog razvoja:
- Koncepcija razvoja
- Koncepcija potreba
- Koncepcija buduih narataja
- Koncepcija odrivog razvoja zahtijeva:
- Ouvanje prirodnih resursa i panju eksploataciji resursa
- Veu uinkovitost u raspodjeli resursa i preraspodjeli bogatstva
- Uvoenje novih tehnologija i razlikovanje rasta i razvoja
- Odustajanje od aktivnosti koje ugroavaju budue narataje
- Ukljuivanje odrivog razvoja u sve drutvene, ekonomske i politike strukture
- Naela odrivog razvoja prema Izvjeu Caring for the Earth (IUCN/UNEP/WWF):
1.Potivanje i briga za ivotnu zajednicu
2.Poboljanje kakvoe ivota
3.Zatita vitalnosti i raznolikosti Zemlje
4.Minimiziranje iscrpljivanja neobnovljivih resursa
5.Potivanje granica prihvatnog kapaciteta Zemlje
6.Promjene u stavovima i postupcima
7.Omoguavanje zajednicama da skrbe o vlastitom okoliu
8.Stvaranje nacionalnog okvira za integraciju razvoja i zatite
9.Stvaranje globalnog saveza
- Vrste odrivog razvoja
- Slaba odrivost proizvedeni kapital i prirodni kapital meusobno su zamjenjivi, tj. mogua
je neograniena supstitucija
- Jaka odrivost prepoznaje dijelove prirodnog okolia koji nisu zamjenjivi
- Pokazatelji ili indikatori odrivog razvoja
- Indikator mora biti:
- Specifian
- Mjerljiv
- Upotrebljiv
- Fleksibilan
- Dostupan
- Rentabilan
Pojam i evolucija politike zatite okolia
Antropocentrizam: Podreuje prirodu interesima ovjeka bez ozbiljnog utvrivanja posljedica
Ekocentrizam: Najvee znaenje daje se prirodi i ekolokim sustavima; potreba usuglaavanja
razvoja s tim sustavima
- EKOLOKA STRATEGIJA povezan program ciljeva, doveden u realistini odnos spram
kulturnoga, gospodarskoga i socijalnog konteksta drutva

- EKOLOKA POLITIKA cjelina svih mjera koje su potrebne za postizanje takvog okolia
ovjeanstvu koje je nuno potrebno za zdravlje i koje je primjereno ovjekovom
dostojanstvu; zatita zemljita, zraka i vode, biljaka i ivotinja, ograniavanje ovjekovih
tetnih postupaka.
Sadri mjere koje imaju preventivnu, represivnu i reparativnu funkciju.
- Ciljevi politike zatite okolia
- Odrivi razvoj gospodarskog i drutvenog sustava
- Zatita pojedinih ekosustava i trajno ouvanje bioloke raznolikosti
- Zatita i racionalno koritenje prirodnih izvora, te odravanje njihove ekoloke stabilnosti
- Zatita od tetnih utjecaja na kulturne i estetske vrijednosti i krajobraza
- Razvoj ekoloke svijesti
- Naela politike zatite okolia:
1. Naelo preventivnosti
2. Naelo opreza
3. Naelo uzronosti
4. Naelo integralnosti
5. Naelo kooperacije
6. Naelo realnosti
7. Naelo ope naknade
- Instrumenti (mjere) politike zatite okolia:
1. Regulacijski instrumenti ili sredstava (zakoni, propisi, standardi) predstavljaju pravnu
regulativu kojoj je cilj izravno utjecati na zatitu okolia na nain da sankcionira
nepridravanja zakona i propisa.
2. Ekonomski (trini) instrumenti politika zatite okolia sve se vie preputa trinim
mehanizmima. Ti instrumenti osiguravaju: vei poticajni efekt, bolju kontrolu oneienja,
poveanje prihoda i internalizaciju ekolokih trokova.
3. Dobrovoljni sporazumi i ugovori (samoregulacijski instrumenti) pragamatian odgovor
na sloene okoline probleme.
- Regulacijski instrumenti:
- Zakoni, propisi, standardi
- Ekoloki standardi njima se eli ustanoviti i propisati odreena razina koncentracije
materije koja oneiuje okoli. Standardi se utvruju prema utjecaju na zdravlje ljudi. Osim
maksimalnih i preporuenih vrijednosti utvruju i doputeno vrijeme utjecaja oneienja,
nain praenja i statistikog izrauna.
- Naelo oneiiva plaa naelo u kojem se identificira odgovornost za tetu na okoliu
- Ekonomski (trini) instrumenti:
- Ekoloki porezi/naknade
- Ekoloki polog (depozit, kaucija)
- Utrive dozvole (trgovanje emisijama)
- Subvencije (poticaji) za zatitu okolia (dotacije, meki zajmovi, porezne olakice
- Ekoloko osiguranje rizik plaanja ekolokih teta prenosi se na osiguravatelja, a premija
ovisi o potencijalnom riziku
- U kratkom roku potiu trokovno djelotvornija rjeenja;

- U dugom roku potiu tvrtke na pronalazak novih tehnologija kojima e sniziti trokove
nadzora oneienja.
Dobrovoljni sporazumi i ugovori zatite okolia:
- Relativno novi imbenik u politici zatite okolia
- Cilj je poticati poduzea na poboljanje njihove resursne uinkovitosti, ekoloko ponaanje i
okoline performanse.
- Obuhvaaju poduzea i/ili industriju koji sudjeluju dobrovoljno i javna tijela i
poduzea/industrije.
Jaanjem ekoloke svijesti doi e do daljnjeg razvoja dobrovoljnih sporazuma i ugovora.
Ipak, jo uvijek jai utjecaj na zatitu okolia imaju naredbodavni i ekonomski instrumenti.
Financiranje zatite okolia
- Trokovi zatite okolia su javni rashodi namijenjeni zatiti i unaprjeivanju kakvoe
okolia.
- Mogu se u pojedinim dravama razlikovati s obzirom na injenice da:
- Razliite drave imaju jae izraene probleme oneienja okolia
- Postoje razliiti standardi kakvoe u pojedinim dravama
-Neke zemlje primjenjuju napredne tehnologije koje imaju minimalan negativan
utjecaj na okoli
Izdaci za zatitu okolia troe se na:
- Sprjeavanje, zatitu i naknadu teta zbog oneienja
- Nadzor i praenje oneienja
- Provedbu mjera politike zatite okolia
- Upravljanje okoliem
Financiranje zatite okolia moe se osigurati iz:
- Proraunskih sredstava drave i jedinica samouprave
- Opih ili posebnih fondova za zatitu okolia
- Gospodarstva
- Kombiniranih izvora
FONDOVI ZA ZATITU OKOLIA
- Javljaju se 70-tih godina 20. st., te se razvoj nastavlja 80-tih godina
- Razvoj ekolokih fondova povezuje se s razvojem ekonomsko-ekolokih instrumenata
politike zatite okolia, jer se vei dio prihoda tih fondova osigurava od ekolokih pristojba,
naknada i kazni.
- Vani su za tranzicijske zemlje
- Fondovi za zatitu okolia imaju ciljeve: unapreenje djelatnosti i investicija u zatitu i
poboljanje kakvoe okolia, minimiziranje stvaranja otpadaka, stimuliranje razvoja ekoloki
povoljen ekonomske strukture, pomaganje istraivakih i razvojnih projekata, unapreenje
istraivakih i razvojnih projekata, ouvanje bioloke raznolikosti, poticanje ekoloke
izobrazbe i sustava praenja okolia